Zagorski list 984

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

Obilježena 500. obljetnica Kostelske uskrsne pištole:

Vrhovni zapovjednik HV-a i predsjednik RH, Milanović, u Kostelu opalio iz kubure!

INTERVJU

Adam

Končić

Popularni glumac svojom

najnovijom predstavom

'Kaj je

ljubav'

otvara

ovogodišnji

GFUK:

'U predstavi pjevam

osam

kajkavskih pjesama'

Hrvatske ceste na tri mjeseca zatvaraju jednu od najprometnijih cesta u Zagorju: OD

OČEKUJE NAS NOVI KAOS

U PROMETU!

Obitelj Martinek iz Donje Stubice bavi se nesvakidašnjim poslom. Uz pomoć glista proizvode glistin - vrlo traženo organsko gnojivo!

broj 984 / godina 20 / 11.4. 2023. / cijena 1,5€

JUBILARNA USKRSNA PIŠTOLA 500 pucnjeva

Predsjednik Milanović otvorio i okušao se u pucanju iz kubure

UPregradi je održana jubilarna 500. Uskrsna pištola. Manifestacija je to kojom se čuva običaj uskrsnog streljanja iz kubura, koji u Kostelu živi još od 1523. godine i grofova Keglević. Ovaj je običaj 2012. godine proglašen i nematerijalnim kulturnim dobrom i upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom

Predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstva kulture i medija RH. Manifestacija je započela u srijedu edukativnom radionicom za djecu "Putevima prošlosti" te druženjem starih streljača, a nastavljena je u petak predstavljanjem monografije. Na Veliku subotu u Krapini je održan mimohod povijesnih postrojbi i prijavak županu, a središnja svečanost održana je na Kostelgradu, kada je predsjednik RH Zoran Milanović otvorio jubilarnu

Vešligaj: Kada

zatutnje mužari i pištole sa svih ovih

kostelskih brega, siguran sam da će kod starijih biti suza u oku, a kod

mlađih osjećaj

pripadnosti i glas koji ti veli - moram nabiti pištolu i iti pod Kostel jer tam su bili nekad moj tatek, dedek, babica, pradedek…

500. Uskrsnu pištolu. Od šale do stvarnosti

Milanović je pohvalio dugu tradiciju i rekao kako većina naših dvoraca ima porijeklo iz daljine te da su Keglevići iz Kninske krajine, ali da su u Kostelu ostavili neizbrisiv trag hrvatske kulture i povijesti. –Ovaj narod je bio miroljubiv, što ne znači preplašen i povučen u se-

tati za kundak, neka to ostane samo u ove dane, ne tijekom cijele godine, jer ovdje se ljudi znaju odnositi kao čovjek prema čovjeku, znaju što je posao, što je vjera u smislu vjernosti i poštovanja. Sretan Uskrs, sretan Vuzem – rekao je Milanović. Predsjednik počasne straže KZŽ koja je zaslužna za čuvanje ove petstoljetne tradicije Kostela, Milan Flegar, prisjetio se ka-

Milanović: Vidim da ste se intenzivnije počeli hvatati za kundak, neka to ostane samo u ove dane, ne tijekom cijele godine, jer ovdje se ljudi znaju odnositi kao čovjek prema čovjeku, znaju što je posao, što je vjera u smislu vjernosti i poštovanja

šala, a ja sam danas presretan jer smo dočekali tu 2023. godinu i možemo slaviti uz 500 pucnjeva kod crkve sv. Mirka u Kostelu. Hvala svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji manifestacije,

Kolar: Propadale su države, monarhije, sustavi, sistemi, mijenjale su se granice, no ovdje je tradicija ostala ista

be nego naprosto racionalan i mene kao dijete bunilo je zašto ovdje ljudi nose narodne nošnje, a nema oružja uz narodne nošnje. Vidim da ste se intenzivnije počeli hva-

da su uz pomalo obnovljen Kostel grad stajali prije nekoliko godina. – Rekli smo, da nam Bog da dočekati 2023. pa da slavimo 500 godina tradicije u Kostelu. To je bilo kao

svima koji su generacijski prenosili tradiciju da bi se mogla održati. Svima vama želim sretan Uskrs, vidimo se na sljedećem jubileju –

rekao je Flegar.

Mužari i pištole

Gradonačelnik Marko Vešligaj poželio je svima dobrodošlicu i čestitao Keglevićevoj straži - Kostelskoj pištoli na sjajnoj organizaciji, kao i partnerima, Krapinsko – zagorskoj županiji, TZ Srce Zagorja, Udruzi kosteskih žena, gradskoj upravi, institucijama i poduzećima bez kojih bi bilo nemoguće ovo organizirati. - Velika zahvala ide i Marini Buhin na sjajnoj monografiji koja je dokument jednog vremena i sjajna inspiracija budućim generacijama. Imamo privilegiju kao generacija da smo doživjeli ovaj veliki jubilej i kada vidim ovaj ponos u očima naših ljudi na tradiciju, povijest, naše pretke koji su čuvali ovu tradiciju, i održali

Sabina Pušec PREGRADA

Manifestacija se održala pod pokroviteljstvom

Predsjednika Republike

Hrvatske i Ministarstva kulture i medija RH

otvorio manifestaciju kubure za 500 godina tradicije strijeljanja pod Kostelom

Flegar: Hvala svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji manifestacije, svima koji su generacijski prenosili tradiciju da bi se mogla održati

je kroz sva stoljeća, jer 500 godina ne može biti slučajno, to mora biti u genima, krvi da to cijelo vrijeme održati i to jako puno ljudima ovdje znači. Kada danas i posebno sutra ujutro zatutnje mužari, a nakon toga i pištole sa svih ovih kostelskih brega, siguran sam da će mnoge proći trnci kao što i mene sad malo prolaze, i da će kod starijih biti suza u oku, a kod mlađih osjećaj pripadnosti i glas koji ti veli - moram nabiti pištolu i iti pod Kostel jer tam su bili nekad moj tatek, dedek, babica, pradedek i to je nekaj kaj nas određuje i pokazuje nam zašto smo tu gdje smo, tko smo, tko su bili naši preci i veliku ljubav prema ovom običaju i našem Kostelu. Sretan Vuzem svima, nek nam živi Kostel i naša tradicija – čestitao je gradonačelnik. - Ove godine obilježavamo 450. godina od velike Seljačke bune koju je poveo Matija Gubec, a 50 godina prije Kosteljani ovdje, tada Keglevićeva straža, krenuli su u ovu jednu tradiciju pucanja za Uskrs, ljudi u Kostelu su to prihvatlili, 500 godina su tradiciju održavali i odgajali svoju djecu na taj način, uporno iz generacije u generaciju. Propadale su države, monarhije, sustavi, sistemi, mijenjale su se granice, no ovdje je tradicija ostala ista. Stoga svima veliko hvala na ovome da danas možemo prisustvovati jed-

nom malom povijesnom trenutku i moći će ova dječica pričati za 50 – ak godina svojim unucima da su prisustvovali 500. godini proslave pucanja u Kostelu. Hvala svima na sjajnoj tradiciji i svima sretan Vuzem – rekao je župan Željko Kolar.

Izložba

Manifestacija se od 2017. godine održava na zidinama Kostelgrada. Otvorenju na Starom gradu prisustvovale su brojne povijesne postrojbe i kuburaška društva, građani i svi namjernici, štovatelji strijeljanja na i pod Kostelom. Uz otvorenje se održao i prigodni program "500 pucnjeva za 500 godi-

na streljanja pod Kostelom" kod crkve sv. Mirka. Uz 500. obljetnicu Kostelske uskrsne pištole u gradskoj knjižnici u Pregradi može se razgledati mala izložba odora i naoružanja Povijesne postrojbe Krapinsko-zagorske županije "Kostelska pištola-Keglevićeva straža Kostel". Ova je izložba uvod u retrospektivnu izložbu fotografija Kostelske uskrsne pištole, koja će biti otvorena 15. travnja u galerijskom prostoru Muzeju grada Pregrade i na Trgu Gospe Kunagorske. Službene odore kreirala je poznata kostimogra inja i scenogra inja Latica Ivanišević, po uzoru na povijesne odore grofa Keglevića.

'Prvih 500'

U gradskoj vijećnici u Pregradi održano je predstavljanje monografije "Prvih 500", u kojoj je na 300-tinjak stranica opisan običaj uskrsnog streljanja iz pištola u Kostelu. Ova je monografija rezultat proučavanja povijesnih podataka, sabiranja činjenica i niza mnogobrojnih razgovora provedenih s građanima Kostela. Obuhvaća teme istraživanja Kostelgrada, povijesni pregled razvoja grada, povijest vladanja Kostelgradom te sjećanja na Petra II. Keglevića, sačuvana u kuburaškoj manifestaciji koja se u Kostelu njeguje sve do današnjih dana. Poduprli su je i financirali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Krapinsko-zagorska županija te Grad Pregrada. Urednica i jedna od autora monografije je Marina Buhin, magistra komunikologije i profesorica. Povijesni je dio istražila i detaljno proučila autorica Nikolina Rod, magistra edukacije povijesti i profesorica, dok je o najstarijoj prošlosti Kostela pisao doktor znanosti Davor Špoljar, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Pregrada te

v.d. ravnatelja Muzeja grada Pregrade. Značajan doprinos očuvanju običaja ima povijesna postrojba "Kostelska pištola-Keglevićeva straža" i njen najdugovječniji predsjednik Milan Flegar, a uredništvo su činili još Milanov sin Denis te Tomislav Keglević. Predstavljanju monografije, uz Povijesnu postrojbu Krapinsko-zagorske županije Kostelsku pištolu-Keglevićevu straža Kostel, prisustvovale su i druge povijesne postrojbe koje su doputovale na svečanost 500. obljetnice: Dubrovački trombunjeri, Gradska straža Požega, Karlovačka građanska garda, Samoborska narodna garda, Svetonedeljska garda Petra II. Erdodija, Hrvatski sokol Osijek, Počasna postrojba grada Krapine Krapinski Ilirci te Hrvatska udruga Muži zagorskog srca. Prigodno, Povijesna postrojba Kostelska pištola-Keglevićeva straža Kostel podijelila je zahvalnice svima koji su dali potporu udruzi u proteklim godinama. Događanje je glazbenom izvedbom upotpunio vokalni sastav Strune KUD-a Pregrada.

U novoj su fazi radovi na rekonstrukciji državne ceste, potvrdili

su nam iz Hrvatskih cesta

Bit će opet kaos: Hrvatske ceste na tri mjeseca zatvaraju državnu cestu kroz Mokrice

Radovi su vrijedni oko 11 milijuna kuna, a rok za završetak je kraj kolovoza

Jelena Klanjčić MOKRICE

Sa 17. travnja zatvara se državna cesta kroz Mokrice u Oroslavju, radi sljedeće faze radova na izgradnji nove ceste, koja će zaobilaziti uzak dio naselja Mokrice. Potvrdili

Nova cesta kroz polje izbjeći će usku cestu kroz gusto naseljeni dio naselja Mokrice

su nam to iz Hrvatskih cesta, odakle kažu kako će cesta od 17. travnja biti zatvorena za promet te će se isti privremeno regulirati obilaznim pravcima preko državne ceste DC 14 (čvor Bračak) i županijske ceste ŽC2197 kroz Oroslavje.

Uređenje raskrižja i kružnog toka

Cesta će biti zatvorena tri mjeseca, a sve u svrhu kako bi se moglo krenuti s izgradnjom sljedeće faze nove ceste kroz Mokrice. - U tom će se periodu ukloniti postojeći most Conec i izgraditi novi, a gradit će se i kružni tok na početku novog izmještenog dijela ceste

te novo trokrako raskrižje na lokaciji uklapanja nove i postojeće ceste, neposredno iza stanice za tehnički pregled – kažu iz Hrvatskih cesta. Cesta će biti potpuno zatvorena za promet, ali će biti omogućen pristup vozilima lokalnom stanovništvu i interventnim vozilima samo iz smjera Oroslavja, cijelo vrijeme trajanja privremene regulacije prometa, pojasnili su još iz Hrvatskih cesta.

Nova cesta kroz polje

Radovi na rekonstrukciji državne ceste Mokrice – Oroslavje – Donja Stubica počeli su lani u jesen. Veliki je to zahvat, obzirom da je ce-

sta izmještena, odnosno gradi se nova cesta kroz polje, kako bi se izbjegao uzak dio ceste kroz naselje Mokrice, gdje je postojeća cesta. Duljina nove ceste je 720 metara, a radovi se, kažu iz Hrvatskih cesta, odvijaju sukladno dinamičkom planu. – Trenutno se ugrađuje nosivi sloj od kamenog materijala na novoj cesti i izvode se elementi oborinske odvodnje ceste – rekli su nam iz Hrvatskih cesta. Nova cesta gradi se kako bi se izbjegao uzak dio naselja Mokrice, čime bi se povećala kvaliteta života stanovnika naselja. Naime, uzak dio kolnika kroz vrlo naseljeni dio Mokrica do sada je stvarao proble-

me u prometu, osobito kod mimoilaženja većih vozila i kamiona. Promet je u tom dijelu gust, što često onemogućava siguran izlazak stanovnika iz dvorišta svojim vozilima, ali i kretanje pješaka, obzirom da nema nogostupa. Svi će ti problemi biti riješeni nakon izgradnje nove ceste koja će skretati ulijevo nakon mosta u Mokricama, koji će rekonstruirati te će prolaziti kroz polje i izlaziti van iza stanice za tehnički pregled, gdje će se, kako smo doznali, urediti trokrako raskrižje. Radovi su vrijedni oko 11 milijuna kuna, izvodi ih tvrtka Colas Hrvatska, a rok za završetak je 30. kolovoza ove godine.

Izvješća zagorskih zdravstvenih ustanova za prošlu godinu pokazala kaotično stanje zdravstva

Opća bolnica Zabok, bolnica u Krapinskim

Toplicama

Jedna od bitnijih točaka posljednje sjednice Županijske skupštine bila su izvješća zdravstvenih ustanova. Prihvaćena su izvješća o radu kao i financijska izvješća Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije, Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, Specijalne bolnice za medicinsku

rehabilitaciju Stubičke Toplice, Specijalne bolnice za medicinsku

rehabilitaciju Krapinske Toplice, Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije te izvješća Ljekarne Krapinsko-zagorske županije.

U minusu

Loše stanje u hrvatskom zdravstvu nije novost, a poznato je da brojne zdravstvene ustanove posluju s minusom. Tako je i kod nekih zdravstvenih ustanova u Zagorju. Opća bolnice Zabok i bolnica hrvatskih veterana je u protekloj godini imala za 10,3 posto više pri-

i zagorska Hitna u gubitcima!

hode, odnosno 212 milijuna kuna. Ukupni rashodi bili su gotovo 225 milijuna kuna ili za 6,8 posto veći u odnosu na 2021. Time je OB Zabok u protekloj godini zabilježila manjak od gotovo 12,9 milijuna kuna. Manjak bilježi i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice koja je godinu završila s prihodima u iznosu od 145.874.377 kuna. Prema podacima, to je čak 22,3 posto više nego godinu dana ranije, no i dalje nedovoljno da bi brojke završile u plusu. Izdaci bolnice iznosili su 161.971.317

kuna što znači da je na kraju godine u manjku bila 16.096.940 kuna. Zadnjeg dana prosinca bolnica je imala 797 zaposlenih za

čije je plaće bilo izdvojeno ukupno 119.734.069 kuna, a prosječna je plaća iznosila 7724,34 kune. Zavod za hitnu medicinu Krapinsko

– zagorske županije Krapina je tijekom protekle godine ostvario ukupan prihod od 34.829.406 kuna, dok su rashodi iznosili 35.064.252

kune, što znači da je Zavod godinu završio s manjkom od 234.846 kuna. Sa zadnjim danom prosinca na Zavodu je bio prijavljen 141 djelat-

nik za čije se plaće tijekom godine izdvojilo 30.052.569 kuna.

U plusu

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice godinu je završila s 43.832.295 kuna prihoda, a rashodi su iznosili 41.735.586 kuna, odnosno, bolnica je godinu za-

vršila s 2.096.709 kuna u plusu. Sa zadnjim danom prosinca imala je ukupno 201 djelatnika za čije je plaće izdvojeno 29.807.771 kuna, dok je prosječna plaća iznosila 7747 kuna. Dom zdravlja Krapinsko – zagorske

Pozitivnim rezultatom 2022. su završili Specijalna bolnica Stubičke Toplice, Dom zdravlja i Ljekarne KZŽ

županije završio je godinu u plusu. Ukupni prihodi su protekle godine iznosili 70.327.317 kuna, dok su ras-

hodi bili 70.320.055 kuna, odnosno, na kraju godine su u blagajni ostale 7262 kune. U Domu zdravlja je zadnjeg dana prosinca bilo prijavljeno 345 djelatnika za čije je plaće kroz godinu izdvojeno 49.520.586 kuna. Prosječna je plaća iznosila 7773,57 kuna. S plusom su godinu završile i Ljekarne Krapinsko – zagorske županije, koje su imale 45.556.387 kuna dobiti. Rashodi su iznosili 43.959.526 kuna, odnosno, ostvarena je 1.596.861 kuna viška prihoda. Izdaci za plaće 34 djelatnika bili su 6.908.509 kuna, a prosječna je plaća iznosila 9243 kune.

Osim kružnog toka, gradit će se i novi most

Sabina Pušec KRAPINA

OB Zabok

Specijalna bolnica u Stubičkim Toplicama

Zagorci o neradnim nedjeljama za trgovine: 'Bilo je i vrijeme. Treba imati dan za obitelj'

Hrvatski je sabor proteklog mjeseca izglasao izmjene Zakona o trgovini, prema kojima će trgovine nedjeljom u pravilu biti zatvorene, odnosno, trgovci će moći odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih će raditi

HRVATSKO ZAGORJE – Hrvatski je sabor proteklog mjeseca izglasao izmjene Zakona o trgovini, prema kojima će trgovine nedjeljom u pravilu biti zatvorene, odnosno, trgovci će moći odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih će raditi. Ovaj Zakon stupa na snagu 1. srpnja, a radi prilagodne trgovaca, u ovoj radnoj godini 16 radnih nedjelja neće se ubrajati u nedjelje koje su do stupanja na snagu novog zakona bile radne. Temeljno pravo radnika

Za uvođenje neradnih nedjelja i blagdana već se godinama zalaže udruga U ime obitelji, a bilo je to i predizborno obećanje HDZ – a prije posljednjih izbora, koje do sada nije realizirano. Prilikom pojašnjenja prijedloga izmjena Zakona, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović pojasnio je kako se time uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog. Rekao je i kako se će radno vrijeme trgovina regulirati tako da će biti zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje.

Iznimke od pravila Zakonom su propisane i neke iznimke, pa se tako ograničenje rada nedjeljom neće odnositi na prodavaonice koje rade, primjerice na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, benzinskim postajama, bolnicama, hotelima te subjektima u kulturi, muzejima, centrima za posjetitelje. Iznimke su i otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i tržnicama, sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i na daljinu. Kiosci će moći biti otvoreni nedjeljom i blagdanom

od 7 do 13 sati.

Mogući problemi

Mnogi smatraju da će zabrana rada nedjeljom biti samo površno rješenje, jer iako trgovine neće raditi, to ne znači da neće raditi radnice i radnici, primjerice, slažući police. S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da zatvaranje trgovina može negativno utjecati na zapošljavanje i rast plaća zaposlenika te potaknuti pad bruto domaćeg proizvoda. Poslodavci smatraju da će se ovim izmjenama Zakona stvoriti nered na tržištu, a moguć je i pad broja zaposlenih u maloprodaji, zbog čega bi i do nekoliko tisuća radnika moglo ostati bez posla. Na nama je tek da vidimo kako će zabrana radna nedjeljom funkcionirati, kao i što će ona donijeti gospodarstvu, poslodavcima, ali i radnicima. A što o svemu tome misle Zagorci, provjerili smo u anketi. (sp, jk)

se ne radi nedjeljama. I trgovci su zaslužili da se odmore, mislim da je to dobra odluka. I ja sam radila u trgovini i znam kako je to, osobito ženama i majkama. Ljudi će se prilagoditi i kupiti što treba ranije.

KRAPINA - U Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u Krapini je u četvrtak, 6. travnja 2023. godine, održan okrugli stol "Upoznajmo autizam - što je važno znati o poremećajima iz spektra autizma". Okrugli stol organiziran je povodom obilježavanja Dana svjesnosti o autizmu (2. travnja), sa željom dodatnog skretanja pozornosti na sve veću pojavnost ovog složenog poremećaja. Temu je, ispred Odsjeka za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakul-

ANKETA: 01|

STJEPAN HANŽEK

Zlatar:

Bilo je i vrijeme da se zabrani rad trgovinama nedjeljom. I u Austriji i Njemačkoj se ne radi nedjeljama, i ništa im ne fali. Ne otpuštaju radnike. Podržavam tu odluku i smatram da je jako dobra.

LJILJANKA MIKAC Petrova Gora:

Po mojem mišljenju, dobro je da

TOMO KOVAČIĆ Marija Bistrica:

Mislim da niti jedna zabrana nije dobra. Putem razuma i dogovora bi to trebalo rješavati. No, taj dogovor bi značio da nedjeljom neka onaj tko hoće i da ga se za to plati kako spada. No, to kod nas nije baš tako i teško je napraviti da bude vuk sit i koza cijela. Mislim da građanima neće biti problem što trgovine neće raditi nedjeljom. Mislim da je ta odluka najviše radi Crkve, no naši ljudi su samo deklarativno katolici, a nema ih ni 30

teta Sveučilišta u Zagrebu, predstavila izvanredna profesorica dr.sc. Jasmina

Ivšac Pavliša, dok je osvrt na prilagodbu djece iz autističnog spektra u obrazovne ustanove iznijela izvršna direktorica Hrvatske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu Marina Šimanović,. Kako bi se postigla obuhvatnija integracija djece u odgojno obrazovne ustanove i drutšvo u cjelini, okupljeni su istaknuli važnost kontinuirane podrške i edukacije stručnjaka iz zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih

posto pravih vjernika. Na kraju je samo lova važna. 04|

LJILJANA ĐURINEK

Belec:

Svatko bi trebao imati dan za obitelj. Podržavam to da nedjeljom ne rade trgovine i mislim da ljudima to neće biti nikakav problem. Vrijeme kupovine je samo stvar navike i svi možemo naći vremena i u tjednu i subotom da se pripremimo i nabavimo stvari i za nedjelju.

05| AN A Repno:

Mislim da je ok da trgovine ne rade nedjeljom. Svi si mogu sve kupiti kroz tjedan i svi ljudi zaslužuju bar jedan dan odmora u tjednu.

A hoće li biti otkaza - svašta je mo-

guće, no sve se to može posložiti ako ima dobre volje.

06|

SANDRA GERGURI

Zlatar:

Bilo bi dobro da ne radimo nedjeljom, pogotovo za nas koji imamo obitelji, jedva to čekamo. Svi si budu sve na vrijeme kupili. Ionako u nedjelju baš i nema ljudi primjerice u pekari. A ja osobno ni sada nedjeljom nikad ne idem u trgovinu.

različitosti'

ustanova koji se u svom radu susreću s djecom i odraslima s poremećajima iz spektra autizma. Okupljene su pozdravile zamjenica župana Jasna Petek i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug. - Autizam govori srcem, slogan je kojim se ove godine obilježio dan svjesnosti o autizmu, pozivajući nas da i mi govorimo, ali i slušamo srcem te uvažavamo različitosti – istaknuto je na kraju Okruglog stola. (zl)

'Govorimo i slušajmo srcem uvažavajući

U Krapini je održan veliki okrugli stol o autizmu

Ksenija i Zlatko Martinek iz Donje Stubice, uz pomoć kalifornijskih glista i konjskog gnoja, proizvode

Obitelj Martinek od glista napravila

Prvo leglo glista kupili su 2018. godine i u proizvodnju krenuli kako bi imali kvalitetan humus za vlastiti

Na Poljoprivrednom gospodarstvu Martinek u Donjoj Stubici ovih je dana vrlo radno. U vreće se pakira glistin po kojega kupci dolaze, ali se i priprema za dostavu. I to ne samo po Zagorju, već i u susjedne županije, ali i u Istru! Krenule su i aktivnosti u plastenicima s povrćem, pa posla ima za cijelu obitelj. No, to ne predstavlja nikakav problem, jer u biznis su uključeni svi; od najmlađih do najstarijih. Glistin je, naime, humus kalifornijskih glista i predstavlja vrlo kvalitetno organsko gnojivo koje se dobiva preradom konjskog gnoja.

Krenuli iz vlastitih potreba

Ovo je peta godina otkako na PG Martinek stanuju gliste. Tek su sada, kažu Martineki, postigle kapacitet koji zadovoljava. Prvo leglo kalifornijskih glista kupili su 2018. godine i u proizvodnju krenuli isključivo radi vlastitih potreba. –Htjeli smo imati kvalitetno, ali prirodno gnojivo za naš vrt. Glistin se tu pokazao odličnim, a kako smo ga svake godine imali sve više, zainteresirali su se naši prijatelji, poznanici, pa poznanici od poznanika i tako se počela širiti mreža kupaca. Rastemo svake godine, no ovo je prva godina da smo blizu punog kapaciteta, onakvog kakav bismo trebali odsada dobivati – kaže Ksenija, koja je sa suprugom Zlatkom odlučila krenuti u biznis s glistinom. Zlatko je, naime, prije toga vozio špedicije, a onda se odlučio, negdje uslijed korone,

'Ovo je prva godina da smo blizu punog kapaciteta, onakvog kakav bismo trebali od sada dobivati, a to je oko sto kubika glistina godišnje'

krenuti u sasvim drugačiji posao. –Bio je to sasvim drugačiji posao, a i bili smo puno razdvojeni. Otvorio sam vlastitu niskogradnju malim strojevima, koje koristim i kod obrade glistina, tako da…posla ima. Krenuo sam u nepoznato, ali nije mi žao što sam napustio prijašnji posao – kaže Zlatko. Ksenija je medicinska sestra, a posao s glistama, kaže, predstavlja joj određeno zadovoljstvo, baš kao i uzgoj povrća.

Velika potražnja

S početna dva kvadrata prostora za gliste, sada su došli na 75. Sve su betonske bokseve za gliste izgradili sami, a potom i natkrili plastenikom. U dvije godine uložili su oko 80 tisuća kuna sredstava samo za materijal, a onda i kupili mali bager i kamion. Sve to doprinijelo je tome da nakon pet godina 'slaganja' posla postanu ozbiljan ponuđač na tržištu. Potražnja za glistinom je velika, a na sadašnjim uvjetima mogli bi ga godišnje prodati oko sto kubika. Za one koji ne znaju, za kvalitetan glistin potrebne su kalifornijske gliste i konjski gnoj. Naravno, i dobri uvjeti koje glistama treba osigurati da bi preživljavale i razmnožavale se. – Ako imaju zadovoljene sve uvjete, temperaturu, vlagu i hranu, jako brzo se razmnožavaju. Idealna temperatura im je 20 stupnjeva i tad su najaktivnije i ima najviše reprodukcije. Zimi su malo tromije, povuku se dublje, ali i dalje stalno rade – ispričala nam je Ksenija. Konjski gnoj potreban za preradu glistama kupuju svježi. – Uzimamo od susjeda, ali često po kvalitetan gnoj idemo u konjičke klubove van županije. Gnoju je potrebno da odstoji godinu dana, minimalno šest mjeseci, kako bi bio dobar za gliste, odnosno kako bi ga one mogle prerađivati – kaže Zlatko. A ispričao nam je i kako izgleda proces proizvodnje glistina po fazama. Dugo odstajali, već gotov istrunuti konjski gnoj stavljaju u bokseve, zajedno s glistama, visine 10 do 15 centimetara. Kada gliste 'izađu na površinu', znači da su preradile donji sloj gnoja, pa im se dodaje novi sloj. I tako sve dok ne dođu do vrha zidanog boksa. Sve se to onda

'Glistin smo definirali prema sugestijama kupaca, najvažnije nam je da su oni zadovoljni, a to pokazuju jer nam se vraćaju i preporučuju nas dalje'

vadi, pomoću stroja, ali i puno vožnji tačkama, gdje uskaču mlađi članovi obitelji, suši i prosijava nekoliko puta, kako bi se dobio krajnji proizvod. Za sve to potrebno je dosta operative. – Svi mi imamo svoje primarne poslove, a djeca školu. No, kada je potrebno zapeti, onda smo svi tu – kaže Ksenija. Njoj i suprugu pomažu sinovi Jakov i Patrik te kćer Karla, ali i ostatak familije

uskoči kada je potrebno kod uzgoja povrća.

Kvaliteta proizvoda

Kada bi godišnje iz svih bokseva imali po dva vađenja, bilo bi to 80 do 100 kubika glistina. – Puno je to dodatnog truda za cijelu obitelj, ali je zadovoljstvo i dodatak na kućni budžet. – Nakon pet godina definirali smo kakav proizvod treba biti, i to prema sugestijama naših kupaca.

Najvažnije nam je da su naši kupci zadovoljni, što i jesu, a o tome govore povratne informacije s terena, jer nam se stare mušterije stalno vraćaju i preporučaju nas dalje. Kad žene kažu da kad otvore vreću vole zaprljati ruke, jer znaju koliko će im povrće, voće ili cvijeće izrasti kvalitetno, onda znamo da je to veliki pokazatelj zadovoljstva našim proizvodom – kaže Ksenija. I sami ga već godinama koriste u uzgoju povr-

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

imaju zadovoljene sve uvjete, temperaturu, vlagu i hranu, gliste se jako brzo razmnožavaju

i Zlatku na PG – u pomažu sinovi Jakov i Patrik te kćer Karla Uz glistin, na njihovom poljoprivrednom gospodarstvu možete kupiti i sezonsko povrće, koje je svojom kvalitetom najbolji pokazatelj kako glistin djeluje na uzgoj

proizvode glistin, vrlo traženo, kvalitetno organsko gnojivo

napravila ozbiljan biznis

vrt, no onda se javio interes od strane kupaca pa su posao širili

Novi načelnik PU krapinsko –zagorske, Zvonimir Petrović, sastao se sa Željkom Kolarom

KRAPINA - Župan Željko Kolar

održao je prijam za novoimenovanog načelnika Policijske uprave krapinsko-zagorske Zvonimira Petrovića. Župan Kolar i načelnik Petrović su nakon održanog prijma istaknuli uvjerenje da će se i u narednom razdoblju nastaviti dugogodišnja izvrsna suradnja Krapinsko-zagorske županije i Policijske uprave krapinsko-zagorske.

Novi načelnik je tijekom svoje policijske karijere obavljao poslove od policijskog službenika do nekoliko rukovodećih funkcija, većinom u Policijskoj upravi zagrebačkoj. Prilikom preuzimanja rješenje u imenovanju naglasio je kako PU krapinsko-zagorska ima kvalitetne temelje i dobre zaposlenike ko-

ji će i ubuduće svoje zadaće, kao i do sada, obavljati kvalitetno i profesionalno. Župan Željko Kolar pohvalio je savjestan i predan rad zagorske policije, čestitao na imenovanju novom načelniku, te istaknuo kako statistički podaci jasno pokazuju da je Krapinsko-zagorska županija među najsigurnijima u Hrvatskoj. - Moram istaknuti da je ova sigurnost bitna i za potencijalne investitore, koji zanima i puno širi kontekst od stručnosti i dostupnosti radne snage. No taj osjećaj sigurnosti je dakako bitan i za sve nas, jer nam on omogućava da se slobodno posvetimo svojem obiteljskom, profesionalnom i društvenom životu – istaknuo je župan Kolar. (zl)

ća, voća i cvijeća, gdje je glistin pokazao svoju veliku kvalitetu. – Glistin je PH neutralan. Kod sadnje biljaka, stavi se jedna šaka, potom biljka i još jedna šaka glistina. Važno je sve zatrpati zemljom, jer se glistin inače osuši. A ovako zadržava vlagu, što je također jedna od prednosti. Biljka koja se sadi s glistinom puno je jača, lišće je bujnije, a plodovi kvalitetniji i urod skoro duplo veći. No, ne samo to. Nakon pet godina koliko koristimo glistin, zemlja u našem plasteniku odlična je za uzgoj, bogata je, rahla, prozračna. Nema frezanja, kopanja, samo malo popravim grabljama i spremna je za sadnju – otkrila nam je Ksenija.

Probijanje na tržište

Glistin se može koristiti za cvijeće, povrće, voćke, vinograd. Njime na prirodan način, bez ikakvih kemikalija, pognojimo zemlju koja onda daje jakost biljkama, a kvalitetu njihovog glistina potvrdile su i analize na Šumarskom fakultetu. Prodaju ga po cijeni od 5 eura za vreću od 20 litara nasipne mase i probijaju se na tržište po cijeloj Hrvatskoj. – Sve kaj spakiramo, bez problema prodamo. Kupci nam dolaze na kuć-

ni prag, dogovorimo se i za dostavu, a lani smo po prvi puta vozili u Istru, odakle su nam se zadovoljni kupci javili i ove godine i tražili dostavu – zadovoljan je Zlatko. Uz glistin, na njihovom poljoprivrednom gospodarstvu možete kupiti i sezonsko povrće. Iako uzgajaju uglavnom za vlastite potrebe, uvijek se nađe i za prodaju. Osim što ga sade uz glistin, ne tretiraju ga nikakvim kemikalijama pa su svježa mrkva, salata, tikvice ili krastavci koje uzgoje najbolji reprezentativni primjer ka-

ko pogodno glistin djeluje. U planu je i novi plastenik. – Radimo stupove i napravit ćemo još jedan ovakav plastenik, u slučaju da se odlučimo na širenje, odnosno povećanje kapaciteta. Za sada još nismo na dobitku, tek vraćamo ulaganja i probijamo se na tržište. No najvažnije nam je da su mušterije zadovoljne i da je naš proizvod tražen – kažu Martineki. Uz kvalitetan proizvod kakav su stvorili, volju i marljiv trud i rad, širenje biznisa kroz koju godinu zasigurno možemo očekivati.

Župan Željko Kolar održao sastanak s gradonačelnicima i načelnicima

stopostotnom iznosu!'

KRAPINA - Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar u četvrtak je održao sastanak s gradonačelnicima i načelnicima s područja županije, a na njemu su sudjelovali i stručnjaci iz Županije, Zagorske razvojne agencije, Županijske uprave za ceste i općina i gradova. Tema je bila provedba operacija vezanih uz sanaciju potresom oštećene infrastrukture i pogona u području prijevoza koje se provode u sklopu Fonda solidarnosti Europske unije. Župan Kolar istaknuo je važnost pravovremene koordinacije za maksimalno moguće iskorištavanje sredstava iz Fonda solidarnosti.Naša alokacija za područje prijevoza iznosi 35 milijuna eura, dok bi

ukupna provedba mogla biti i veća od 80 milijuna eura – za sve operacije koje se provode na području naše županije, a financirane su iz Fonda solidarnosti EU. Mi to želimo iskoristiti u 100% iznosu te su i ovi sastanci dio "opće mobilizacije" koju provodimo s tim ciljem – poručio je župan Kolar te za travanj i prvu polovicu svibnja najavio održavanje ovakvih koordinacija jednom u dva tjedna, a potom sve do kraja lipnja i jednom tjedno. Na sastanku je, između ostalog, bilo riječi i o najčešćim pogreškama kod pripreme zahtjeva za nadoknadom sredstava te kontroli i unosu podataka u svrhu izvještavanja Nacionalnog koordinacijskog tijela. (zl)

Glistin pogoduje dobro i na samu zemlju, koja je s njegovim korištenjem rasla, bogata i prozračna

Glistin je PH neutralan, zadržava vlagu oko biljke, koja raste jača, a plodovi su kvalitetniji

Zvonimir Petrović i Željko Kolar

'Sredstva iz Fonda solidarnosti želimo iskoristiti u

Iz Grada Zaboka pozivaju:

Predložite dobitnike povelje i plaketa

ZABOK - Grad Zabok raspisao je poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Grada Zaboka za 2023. godinu. U sklopu svečanosti povodom Dana grada, dodijelit će se jedna povelja i dvije plakete. Rok za podnošenje

prijedloga je 24. travanj. Prijedloge, u kojima treba biti jasno vidljivo tko se predlaže, za koje priznanje i zbog kojih zasluga, valja poslati na adresu ZIVTOV trg 10, 49210 Zabok ili na e – mail maja@ zabok.hr. (zl)

Počela je sanacija u potresu oštećenih nerazvrstanih cesta na području općine Tuhelj

Gotovo 550.000 eura za rekonstrukciju i obnovu prometnica

Radovi se financiraju bespovratnim financijskim sredstvima u 100%-om iznosu iz Fonda solidarnosti

Gradsko vijeće Oroslavja izglasalo novi prostorni plan grada

Reciklažno dvorište i Oroteks i dalje su glavne točke neslaganja oroslavskih gradskih vijećnika

Izmjene prostornog plana se uglavnom odnose na stotinjak zahtjeva koje su podnijeli građani kako bi im se omogućilo građenje

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Oroslavja donesene su pete Izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada Oroslavja. Kako je pojasnio gradonačelnik Viktor Šimunić, izmjene se većinom odnose na zahtjeve građana, kojih je pristiglo stotinjak, a koji bi gradili kuće i razne objekte. Sjednici je video pozivom prisustvovao i Nenad Lipovac, koji je prostorni plan izradio te nastale izmjene i pojasnio vijećnicima. No, jedan dio vijećnika nije bio zadovoljan ovim izmjenama, obzirom da je u njima i nova lokacija reciklažnog dvorišta, koje bi se, prema novom projektu, nalazilo u Kaniži. Stanko Čičko iz HDZ – a istaknuo je da su protiv selidbe lokacije reci-

Završetak radova planiran je do početka lipnja

TUHELJ - Općina Tuhelj uspješno je na Javni poziv za dodjelu financijskih sredstava prijavila i sklopila ugovor za financiranje sanacije nerazvrstane ceste u naselju Sveti Križ odvojak Monaco-Filko-D205 i nerazvrstane ceste u naselju Banska Gorica, odvojak Haramina kao i dijelova nerazvrstanih cesta u naselju Tuheljske Toplice - Bolnička ulica, u naselju Glogovec Zagorski odvojak Hohnjec-Lončarić Marija, u naselju Sveti Križ odvojak Šoštar-Petek i odvojak Cvetkov jarek. Ukupna vrijednost provođenja projekata na predmetnim sanacijama iznosi 549.741,33 EUR. Radovi na rekonstrukciji-obnovi navedenih nerazvrstanih cesta započinju 11. 4., a završetak radova planiran je do 7. 6. – Ceste se obnavljaju u postojećim gabaritima i sukladno projektnoj dokumentaciji vrši se zamjena posteljice ceste, izrađuje

Sjednica

Općinskog

vijeća Općine

Marija Bistrica

MARIJA BISTRICA – U srijedu, 5. travnja, održana je Sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica se središnjom točkom Odlukom o donošenju Petih izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja središnjeg općinskog naselja Marija Bistrica. Kako je rekao načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, postupak je trajao šest mjeseci i ovime se privodi kraju. Izmjene i dopune izrađene su od izrađivača – tvrtke "APE" d.o.o. iz Zagreba. Uz ovu odluku prihvaćeno je i nekoliko odluka vezanih uz stanje sustava civilne zaštite na području općine. Riječ je dokumentima, koji se svake godine prihvaćaju: Ana-

se novi sloj asfalta, uređuje se odvodnja i postojeći odvodni jarci. U određenim fazama rekonstrukcije ceste će biti zatvorene za promet o čemu će izvođači radova pravodobno izvještavati stanovnike kao bi se mogli prilagoditi novonastaloj situaciji. Koristim ovu priliku da zamolim mještane za strpljenje, razumijevanje i međusobnu suradnju. Rekonstrukcija ovih prometnica omogućiti će normalno prometovanje naših mještana – rekao je načelnik Općine Tuhelj Mladen Hercigonja. (Davor Žažar)

Za reciklažno dvorište koje bi se gradilo u Kaniži čeka se glavni projekt, kako bi sve bilo spremno za fondove

klažnog dvorišta na drugu lokaciju, jer će to uzrokovati dodatne troškove, no gradonačelnik Šimunić rekao je kako je nova lokacija kvalitetnija, jer će biti bliža i pristupačnija svim građanima. Rekao je i kako je za reciklažno dvorište napravljeno idejno rješenje te se čeka glavni projekt, kako bi se izgradnja mogla prijaviti na fondove preko kojih bi Grad mogao dobiti 85 posto sufinanciranja. Rasprava se povela i oko Oro-

teksa, no prof. Lipovac rekao je kako je omogućeno Gradskim vijećnicima da u narednom razdoblju odluče što će se ondje moći, a što ne graditi. Novi prostorni plan na kraju je usvojen, za njega su glasali vijećnici s Nezavisne liste Viktora Šimunića, jedan HNS – ov vijećnik te dvoje SDP – ovih, dok su suzdržani bili četvero HDZ – ovih vijećnika te jedan

SDP – ov. Na dnevnom redu našlo se i Izvješće gradonačelnika za razdoblje od 1.2.2022. do 31.12. 2022., koje vijećnici nisu prihvatili, no prihvatili su zato Odluku o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Cvrkutić, kako bi Grad mogao aplicirati na natječaj s projektom rekonstrukcije i unapređenje dječjeg igrališta kod vrtića.

Izmjena i dopuna urbanističkog plana Marije Bistrice

liza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Marija Bistrica za 2022. godinu, Odluka o donošenju Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Općinu Marija Bistrica i Plana zaštite od požara za Općinu Marija Bistrica, Godišnji provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara za područje Općine Marija Bistrica za 2023.godinu, Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Marija Bistrica za 2023. godinu i Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Marija Bistrica za 2022. godinu. (Elvis Lacković)

Mladen Hercigonja

Održana je sjednica Općinskog vijeća Konjščine

Prihodi su povećani za 1,6 milijuna eura

KONJŠČINA - U prostorima Općine Konjščina održana je 21. sjednica Općinskog vijeća na kojoj su članovi raspravljali o 16. točaka dnevnog reda, a važnije točke dnevnog reda kao Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna, za 2022. te rebalans proračuna kao i polugodišnje izvješće o radu načelnice donesene su jednoglasno.

Proračun

Među prvim točkama dnevnog reda bilo je stavljanje u mirovanje mandata vijećnika Tomislava Đureka te početak mandata zamjenika vijećnika Dragana Roksandića. Među najvažnijima, svakako je ona koja se odnosi na donošenje Godišnjeg izvještaja o izvršenju općinskog proračuna za 2022. godinu. Prema izvješću ukupni prihodi i primici za prethodnu godinu ostvareni su u visini od 15.370.802 kuna, a ukupni rashodi i izdaci u iznosu od 15.303.454 kuna. Tako je proračunska godina 2022. završena sa 67.347,65 kuna viška prihoda i primitaka.

Jednoglasno

Jedna od važnijih točaka dnevnog reda je bilo je i donošenje rebalansa proračuna kojim su prihodi povećani za 1,6 milijuna eura, odnosno s 3,2 milijuna eura na 4,8 milijuna eura, a zbog za sanacije i rekonstrukcije komunalne infrastrukture nastradale u potresu za što su sredstva osigurana u stopostotnom iznosu i koja se moraju

Prihodi su povećani za 1,6 milijuna eura, odnosno s 3,2 milijuna eura na 4,8 milijuna eura, a zbog za sanacije i rekonstrukcije komunalne infrastrukture nastradale u potresu za što su sredstva osigurana u stopostotnom iznosu

utrošiti do kraja lipnja ove godine. Ova odluka je donesena jednoglasno. Općinska načelnica je

Postavljene nadstrešnice na autobusnim stajalištima u Lipovcu

ZLATAR BISTRICA - U cilju opremanja autobusnih stajališta, u općini Zlatar Bistrica, 31.03. u naselju Lipovec postavljene su dvije konzolne nadstrešnice na

autobusnim stanicama.Postavljanje je izvršila tvrtka QBen iz Zlatara, a investiciju od 5.248,75 € Općina je podmirila vlastitim sredstvima. (zl)

zahvalila svima na jednoglasnom podržavanju rebalansa proračuna s obzirom da je Općina Konjščina iz Fonda solidarnosti ostvarila 1.860.665,00 eura na čijoj realizaciji se intenzivno radi posljednjih mjeseci te zamolila za razumijevanje prilikom izvođenja radova narednih mjeseci. Od drugih tema koje su bile na 21. sjednici OV su polugodišnje izvješće općinske načelnice, inventura, suglasnost na Statut DV, izmjene i dopune oko mjerila pri upisu u DV i usklađivanje Odluke o socijalnoj skrbi sa zakonskim izmjenama, zaključak o povjeravanju poslova prijevoza pokojnika na sudsku medicinu i odluka o osnivanju stručnog povjerenstva za projekte s područja kulture. Osim dnevnog reda vijećnici su imali priliku upoznati novoizabranog direktora komunalnog poduzeća koji je temeljito izvijestio o situaciji i budućim pla-

Vrtić za lipanj za roditelje besplatan!

GORNJA STUBICA – Vrtić će za roditelje polaznika Dječjeg vrtića Jurek za mjesec lipanj biti besplatan. Naime, Općina Gornja Stubica prijavila se na Javni poziv Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti u 2023. godini. Odlukom o ras-

podjeli financijskih sredstava Općini Gornja Stubica dodijeljeno je 29.040,00 eura, odnosno stopostotni iznos predviđenih sredstava po prijavitelju. Navedenim sredstvima, Općina će podmiriti sve troškove vrtića za mjesec lipanj, što će značiti da će roditelji biti oslobođeni plaćanja svog udjela. (jk)

Grad Zlatar dariva djecu rođenu u 2022. godini

ZLATAR - Grad Zlatar i ove godine prigodom svečanosti obilježavanja Dana Grada dariva novčanim iznosom djecu rođenu u prethodnoj godini na području grada Zlatara. - Pozivamo sve roditelje koji još nisu da prijave

djecu rođenu u 2022. godini najkasnije do 14. travnja 2023. godine. Zahtjev za isplatu naknade za novorođenčad može se podnijeti osobno u Jedinstvenom upravnom odjelu ili na mail grad@zlatar.hr. (sp)

INTERVJU Uoči Dana grada Pregrade, razgovarali smo s pregradskim gradonačelnikom

'Uključit ćemo građane u izradu gradskog Proračuna za iduću proračunsku godinu!'

Što se napravilo tijekom godine, što se radi, a što se priprema, samo su neke od tema našeg razgovora s Vešligajem

Ivan Kovačić PREGRADA

Zasigurno su najaktualnija tema trenutno u svim gradovima i općinama, projekti financirani iz Fonda solidarnosti iz EU, koji moraju biti dovršeni do kraja lipnja. Za koje projekte su Pregradi odobrena sredstva, u kojoj su fazi radovi i, ono najbitnije, hoćete li ih stići dovršiti na vrijeme?

Vešligaj: Iz Fonda solidarnosti EU ostvarili smo sredstva za sanaciju klizištu te za obnovu cestovne infrastrukture pa tako neće biti mjesnog odbora gdje se neće ulagati. Za obnovu komunalne infrastrukture na 21 lokaciji Grad Pregrada ostvario je iznos od 3.061.566,11 eura. Rokovi su dosta kratki, do lipnja ove godine, međutim vjerujem da ćemo uspješno završiti navedeni projekt. Ovaj veliki investicijski ciklus rasteretit će gradski proračun, jer, za sanaciju klizišta i obnovu cesta, potrebna su znatna sredstva stoga su nam mogućnosti financiranja preko različitih fondova od velike važnosti. Nekoliko klizišta je već u sanaciji, za nekoliko je u tijeku postupak javne nabave, a za sanaciju cestovne infrastrukture u duljini od 11,5 km putem postupka javne nabave izabran je izvođač Colas Hrvatska d.d.

No, nije tu samo Fond solidarnosti. Kad se osvrćemo na razdoblje od prošlogodišnjeg Dana Grada, što samom Gradu, što gradskim društvima i udrugama, također su odobrena sredstva za razne projekte iz drugih domaćih i EU fondova. Koji su najznačajniji projekti među njima?

Vešligaj: Jedan od najznačajnijih projekata u proteklih godinu dana je obnova rodne kuće Janka Leskovara koji provodimo u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom, kojim se zgrada želi preurediti u multifunkcionalni prostor s muzej-

'Smatram da je važno u procese odlučivanja

uključiti i same građane stoga ove godine krećemo sa zajedničkim planiranjem

proračuna na način da ćemo uključiti građane u postupak pripreme

proračuna za 2024. godinu, odnosno, prikupljat ćemo njihove prijedloge'

skim dijelom, s ciljem očuvanja baštine književnika. Prošle je godine napravljena konstrukcijska obnova kuće te preliminarni muzeološki program, koji će služiti kao osnova za izradu stalnog muzejskog postava. Ukupna vrijednost izvršenih radova u prošloj godini iznosila je 347.713,85 eura, a sredstva su osigurana iz Fonda solidarnosti Europske unije, Ministarstva kulture i medija te proračunskih sredstava Grada Pregrade i Krapinsko-zagorske županije. Sljedeći važan projekt je onaj Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pregrada, naziva Rekonstrukcija i opremanje vatrogasnog doma i spremišta DVD-a Pregrada, kojim je planirana izgradnja novog modernog spremišta u prizemlju, povećanje dvorane za sastanke na katu, dogradnja prostorija za urede te muzejsko-izložbeni prostor. Provedbom ovog projekta omogućit će se kvalitetniji uvjeti za rad, značajno će se povećati mogućnost operativno-tehničkog djelovanja, a proširit će se i edukativni, obrazovni i društveni sadržaji. Projekt je vrijedan 598.890 eura, a financiran je od strane Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te Grada Pregrade. U okviru realizacije prošlogodišnjeg programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture završeni su radovi na projektu modernizacije nerazvrstanih cesta na području grada Pregrade. Temeljem Ugovora o javnoj nabavi, asfaltirano je 2,4 km cesta, a ukupna vrijednost investicije je 282.292 eura. Dio troškova sufinancirali su građani u visini od 30 posto cijene radova, dok je preostali iznos osigurao Grad iz svojih proračunskih sredstava te sufinanciranjem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Valja spomenuti kako je iz mjere za brdovita područja Pregrade ove godine asfaltirana nerazvrstana cesta na Vinagori u duljini od 700 metara, iz proračunskih sredstava Grada te uz sufinanciranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Od bitnih projekata treba spomenuti i završetak izgradnje vodoopskrbnog podsustava visoke zone Žolekov Breg. Završetkom ove investicije omogućeno je priključenje svih stanovnika na javni vodoopskrbni sustav na području grada. Radovi izgradnje glavnih opskrbnih cjevovoda i tlačnog cjevovoda od crpne stanice Košenine do vodospremnika Žolekov Breg odvijali su se u sedam faza trajali 20 mjeseci. Riječ je o velikom dugogodišnjem projektu ukupne vrijednosti 897.869 eura, koji je realiziran sredstvima Europske unije, Hrvatskih voda, Grad Pregrade i VIOP-a te Općina Desinić i Hum na Sutli. Također, Gradu Pregradi odobrena su sredstva u visini od 5.471.999,99 kn kuna za projekt izgradnje područnog objekta Dječjeg vrtića "Naša radost" Pregrada. Riječ je o projektu koji smo prijavili na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava "Iz-

gradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova" Ministarstva znanosti i obrazovanja za koji su sredstva osigurana kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Naime, kako bi se proširio kapacitete matičnog vrtića, u partnerstvu s Općinom Kraljevec na Sutli krenuli smo u projekt izgradnje područnog dječjeg vrtića s ciljem omogućavanja upisa većeg broja djece u novom, opremljenom, kvalitetnom prostoru, čime bi se smanjile liste čekanja, povećala kvaliteta života djece i roditelja i omogućio kvalitetan predškolski odgoj djeci. Izgradnja područnog dječjeg vrtića s kuhinjom planirana je na lokaciji sajmišta kraj reciklažnog dvorišta, koja je u vlasništvu Grada Pregrade. Inače, ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 11.761.500,00 kn.

ZL: Uz sve te velike projekte, građanima su nekako često najvažniji njihovi 'manji', mikrolokalni problemi po naseljima, odnosno, mjesnim odborima. Kakvi su vam planovi na tom području?

Vešligaj: Kao što sam spomenuo, trenutno je u tijeku vrijedna sanacija klizišta i obnova cestovne infrastrukture po svim mje-

snim odborima, projekt koji za cilj ima poboljšanje komunalne infrastrukture. Naravno, i dalje ćemo ulagati u uređenje cesta, javne rasvjete, dječjih igrališta te osiguranje prometne sigurnosti. Pred nama su i izbori za mjesne odbore koji se održavaju 7. svibnja na kojima se biraju nova Vijeća mjesnih odbora s kojima ćemo zajedno dogovoriti prioritete ulaganja. Smatram da je važno u procese odlučivanja uključiti i same građane stoga ove godine krećemo sa zajedničkim planiranjem proračuna na način da ćemo uključiti građane u postupak pripreme proračuna za iduću proračunsku godinu, odnosno prikupljat ćemo njihove prijedloge za uređenje i opremanje naselja, koji će se financirati sredstvima iz proračuna za 2024. godinu.

Ono što je posebno vidljivo u Pregradi u zadnje vrijeme su i brojne, značajne privatne investicije. Imate li kakvih novih najava da će ih biti još?

Vešligaj: Osim brojnih gradskih projekata i ulaganja u poboljšanje

kvalitete života u Pregradi, realizirane su ili započele brojne investicije u vrijednosti od 10 milijuna eura. Izgrađen je Spar, čime se otvorilo 25 novih radnih mjesta,

izgrađen je City market s poslovnim i stambenim prostorima, a Alati Stuhne su proširili proizvodne kapacitete i investirali u novu opremu. Pokrenuta je proizvodnja u starom Okiju, gdje se smjestio GLC PRODUKT koji se planira širiti, a interes za stanovima i dalje ne pada. Izgrađeno je 40-ak stambenih jedinica te je za 2023. godinu najavljena izgradnja još 50-ak, a investirat će se i u Poduzetničku zonu pa tako u Pregradu stiže i trgovački lanac Plodine. Sve veći broj investicija jamči nastavak pozitivnih gospodarskih kretanja, što je vidljivo i na broju zaposlenih, koji iz godine u godinu raste.

I za kraj, vaša čestitka i poruka Pregračankama i Pregračanima uz Dan grada.

Vešligaj: S ponosom slavimo Dan našega grada i sa zahvalnošću se prisjećamo svih koji su ga gradili i doprinosili njegovoj ljepoti te čuvali tradiciju, povijest i kulturu. Iza nas su brojni realizirani projekti, a isto tako pripremamo mnoge koji će biti na ponos svima nama. Vjerujem kako ćemo zajedničkim radom, suradnjom i potporom građana ostvariti sve zacrtane planove. Svim Pregračankama i Pregračanima čestitam Dan našeg grada.

Marko Vešligaj

Zanimljiva izložba u Muzeju 'Staro selo' Kumrovec

Predstavit će se križevi krajputaši i kapelice poklonci

KUMROVEC - U Muzeju "Staro selo" Kumrovec u subotu, 15. travnja s početkom u 16 sati otvorit će se izložba "Križevi krajputaši i kapelice poklonci Kumrovca i okolice", autorice Tatjane Brlek. Izložba je rezultat istraživanja područja Kumrovca te 14 susjednih sela: Donji Škrnik, Kladnik, Gornji Škrnik, Brezakovec, Pušća, Kuzminec Miljanski, Zagorska Sela, Plavić, Risvica, Ravno Brezje, Velinci, Razdrto Tuheljsko, Dugnjevec, Razvor kojim je dokumentirano 39 križeva i kapelica poklonaca. Osim fotografija križeva, koji se danas nalaze u spomenutim selima, izložba prikazuje vrijeme i razlog po-

dizanja raspela, poklonca ili kapelica, tko je zaslužan za podizanje raspela, kapelice ili poklonca te podatke o majstorima koji su ih izrađivali, predstavljeni su razlozi podizanja raspela te raspela u životu sela nekad i danas. Izložba je popraćena katalogom koji je nastao u suradnji autorice i Vitomira Zamude iz Klanjca koji je katalog obogatio tekstovima i dr.sc. Davorina Vujčića koji je zaslužan za fotografiranje pronađenih raspela i kapelica. Izložba i katalog su realizirani zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i medija. Izložba ostaje otvorena do 12. lipnja. (zl)

Održana skupština DVD – a Stubička Slatina

Gradonačelnik pohvalio DVD i najavio: 'Izgradit ćemo vam vatrogasno spremište'

BEDEKOVČINA - Općina Bedekovčina i ove godine je pripremila uskrsne poklon pakete obiteljima s područja

Općine Bedekovčina s četvero ili više maloljetne djece, od kojih je najmanje jedno dijete predškolske dobi. Općinski načelnik Darko Ban s djelatnicima

Jedinstvenog upravnog odjela Općine Bedekovčina podijelio je uskrsne poklon pakete. - Uskrsni poklon paket

sadržava namirnice koje će obiteljima obogatiti ovogodišnji blagdanski stol, ali i ponešto slatko za naše najmlađe, što ih je posebno razveselilo. Organizirali smo podjelu paketa kako bi ovim višečlanim obiteljima, a ukupno ih je 19, uljepšali blagdane, a na taj način ujedno podižemo kvalitetu obiteljskog života te potičemo natalitet – kažu u Općini. (zl)

Gradska knjižnica i čitaonica Antun Mihanović Klanjec ovih je dana raspisala tri natječaja s kojima nas je upoznala ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice "Antun Mihanović" Adriana Čelec

STUBIČKA SLATINA - Dobrovoljno vatrogasno društvo Stubička Slatina održalo je 77. izvještajnu sjednicu Skupštine, kojoj su, uz članove društva, prisustvovali i brojni gosti. Na sjednici je prezentirano financijsko izvješće te izvješće o radu DVD-a u 2022. godini. Podijeljene su pohvalnice članovima vatrogasnog pomlatka i vatrogasne mladeži, zahvalnice Romanu Rogoviću te voditeljima djece i mladeži, vatrogasne spomenice za 10 godina aktivnosti te srebrne vatrogasne plamenice članovima Stjepanu Čuligu ml. i Željku Sučecu. Odlukom Skupštine dodjeljena je plaketa počasnom članu Milanu Ilinčiću. Članice DVD-a Stubička Slatina iznenadili su predsjednika Marijana Oremuša i zapovjednika Martina Hučića prigodnim poklonima. Skupštinu je pozdravio gradonačelnik grada Oroslavja Viktor Šimu-

nić, koji je pohvalio dosadašnji rad DVD-a i naglasio kako će Grad još više ulagati u vatrogastvo, a tome pridonosi i buduća izgradnja vatrogasnog spremišta u Stubičkoj Slatini. Prisustvovali su i predstavnik Vatrogasne zajednice KZŽ Vjekoslav Matuša, predsjednik VZG Oro-

slavja Nikola Cukovečki, predstavnici DVD-ova Oroslavje, Igrišće, Kraljev Vrh, Jakovlje, Veliko Trgovišće, Donja Stubica, Mače, Odra Sisačka, "Kras" Šapjane i Vrapče te drugi gosti. Po završetku Skupštine priređena je prigodna zakuska uz glazbu i druženje. (zl)

Radijska emisija ''Leti, leti'' Radija ''Krič'', radijske skupine OŠ Marija Bistrica, pozvana je na državnu Smotru LiDraNo

KLANJEC - Gradska knjižnica i čitaonica Antun Mihanović Klanjec ovih je dana raspisala tri natječaja: Natječaj za dodjelu pjesničke nagrade "Antun Mihanović", Natječaj za dodjelu likovne nagrade "Po veseloj livadici, Pěsme glasno brěg odbija…" te natječaj za dodjelu nagrade za likovno/grafičko rješenje naslovnice zbornika Pjesnička nagrada "Antun Mihanović". Natječaji su otvoreni do 15. svibnja. Pjesnička nagrada "Antun Mihanović" za domoljubnu poeziju sedamnaestu godinu za redom promovira i približava pisanje i čitanje poezije najmlađim skupinama. – U 2023. godini manifestaciju širimo na susjednu Zagrebačku županiju i Grad Zagreb, s ciljem da natječaj postane nacionalnog karaktera. Uz spomenuti natječaj raspisuju se još dva natječaja; natječaj za dodjelu likovne nagrade za učenike osnovnih i

srednjih škola, čiji će se radovi naći u tiskanom zborniku te natječaj za dodjelu nagrade za likovno/grafičko rješenje naslovnice zbornika Pjesnička nagrada "Antun Mihanović", učenika srednjih umjetničkih škola. Pjesnička nagrada za domoljubnu poeziju "Antuna Mihanovića" održat će se kao manifestacija 9. lipnja ovisno o vremenskim prilikama. Promovirat ćemo domoljubnu poeziju i stvaralaštvo djece KZŽ, ZŽ i Grada Zagreba i promovirati kulturnu baštinu grada kulture – Klanjca – izvijestila nas je Adriana Čelec, ravnateljica Gradske knjižnice Klanjec. Svečanost dodjele nagrada i zbornika sadržajno će biti obogaćena prigodnim programom, izložbom radova na otvorenom, vizualnim i animacijskim video zapisima i prezentacijama nastalim tijekom provedbe programa. (Davor Žažar)

MARIJA BISTRICA – Članovi prosudbenih povjerenstava za pojedine izraze odabrali su radove učenika osnovnih škola koji se pozivaju na državnu Smotru literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo 2023. U kategoriji radijskih emisija osnovnih škola na državnu razinu poziva se deset radova, a među odabranim radovima našla se i radijska emisija Radija ''Krič'', radijske skupine OŠ Marija Bistrica. Vrijedno je istaknuti kako je to već četvrti odlazak radijske skupine bistričke škole na državnu Smotru. Emisija se tematski bavi sve većim nedostatkom vremena. Tijekom snimanja emisije, učenici su istraživali što je vrijeme i kako se mjeri, kako možemo organizirati i kontrolirati vrijeme te su o temi razgovarali s urarom i školskom psihologinjom. Tema se nametnula sama po sebi jer se učenici često žale da im nedostaje vremena i da imaju sve više obaveza te sve manje stižu obaviti što bi htjeli. Emisiju su realizirali učenici ra-

dijske skupine Laura Klapač, Klara Sever, Elena Miketić, Marta Čvek, Nika Gabud, Mihaela Dolčić, Matija Behek, Luka Habazin, Patrik Boc i Emanuel Jeličić. Voditeljica radijske skupine je učiteljica Melita Petriš Banovec. Državna smotra LiDraNo za učenike osnovnih škola i njihove mentore održat će se od 24. do 26. travnja ove godine. - Izuzetno smo ponosni na našu radijsku emisiju, čiji su autori učenici naše škole. Zahvaljujemo se na ve-

likom trudu i uspjehu koji je dokaz njihove kreativnosti, ali i potrebe dokumentiranja stvarnosti i svakodnevice, njihova stava i gledišta. Zahvaljujemo se i njihovoj mentorici Meliti Petriš Banovec, koja iz godine u godinu vješto prepoznaje vrijedan nastavni materijal koji može poslužiti za poučavanje i učenje te potaknuti učenike na slušanje i radijsko stvaralaštvo – rekao je ravnatelj škole Dominik Karajić. (Elvis Lacković)

Uskrsni poklon paketi za obitelji sa četvero i više djece

"Želja nam je da pjesnička nagrada "Antun Mihanović" za domoljubnu poeziju postane nacionalnog karaktera"

NA RADOST MALIŠANA Uređeno je igralište kod Područne škole Lučelnica, a ukupna vrijednost projekta je oko 44.000 eura

Otvoreno najbolje i najkvalitetnije igralište na području grada Klanjca

Uređenje igrališta financirano je u sklopu operacije 7.4.1. »Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu« LAG-a

Zagorje - Sutla

Sabina Pušec KLANJEC

Sretne smo jer se svi možemo igrati, jako je dobro. Često ćemo dolaziti – komentirale su veselo djevojčice Lucija i Nika otvorenje novouređenog dječjeg igrališta u Lučelnici kod zgrade PŠ Lučelnica. Uređenje igrališta financirano je u sklopu operacije 7.4.1. »Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu«

LAG-a Zagorje-Sutla.

Jedno od predizbornih obećanja

- Meni je posebno zadovoljstvo što sam danas tu u Lučelnici i što smo mogli predati ovo igralište novoizgrađeno mještanima odnosno djeci Lučelnice i okolnih naselja jer je to bilo jedno od mojih predizbornih obećanja – rekao je na svečanosti otvorenja gradonačelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek.

- Projektna vrijednost ovog igrališta je bila 55.000 eura,međutim po javnom pozivu za izgradnju smo dobili od poduzeća Kolo ponudu na 41.000 eura. Imali smo i dodatnih troškova, trebalo je riješiti odvodnju na igralištu i potporni zid, što nije bilo u sklopu projekta, tako da je ukupna vrijednost negdje oko 44.000 eura – kaže Brlek. Posebno mu je drago, naglasio je, što je igralište uređeno baš u Lučelnici jer ovdje do sada nije bilo igrali-

'Na igralištu su sprave za sve dobne skupine, imamo i stol i klupice za roditelje odnosno pratnju djece, igralište je ograđeno i sigurno je'

šta. - Uvijek je problem sa zemljištem jer Grad u svom vlasništvu nema adekvatnog zemljišta gdje bi mogao postaviti takva igrališta.

Ovdje smo to uspjeli dogovoriti sa školom jer je zemljište bilo u vlasništvo škole, pa smo kroz najam odnosno kroz pravo građenja dobili građevinsku dozvolu i svu potrebnu dokumentaciju – objasnio je gradonačelnik.

Ljudi puno doseljavaju

Istaknuo je da se u ovaj kraj zadnjih

Lug Zabočki 71g • 49210 Zabok

godina ljudi puno doseljavaju i to ga posebno veseli. – Igralište je prvenstveno napravljeno za naše najmlađe sugrađane. Na igralištu su sprave za sve dobne skupine, imamo i stol i klupice za roditelje odnosno pratnju djece, igralište je ograđeno i sigurno je. To je daleko najbolje i najkvalitetnije igralište koje imamo na području Grada Klanjca. Vjerujem čvrstto da ćemo u budućnosti izgraditi još takvih igrališta – zaključio je Zlatko Brlek. Hrvoje Novak, voditelj LAG – a Zagorje – Sutla

Kupujte kvalitetno - kupujte na jednom mjestu!

izrazio je zadovoljstvo što LAG kroz svoje intervencije može utjecati na poboljšanje lokalne infrastrukture. – Ovo nije jedina infrastruktura koja se u Klanjcu do sada radila kroz

našu mjeru. Prije dvije godine uređen je i park u Klanjcu. Ukupna ulaganja u Klanjec kroz intervencije lokalne razvojne startegije iznosila su oko 80.000 eura – dodao je Novak.

Iz Turističke zajednice Gupčev kraj najavili su brojna događanja, manifestacije i projekte za proljetni i ljetni period

Proljeće i ljeto donose stare i nove manifestacije s atraktivnim koncertima

Proljeće u Gupčevom kraju započelo je Kreativnim uskrsnim radionicama s Jadrankom Blagec, na kojima su se izrađivali zečevi, ptice i srca od domaćeg platna, proljetni pušleki od prirodnih materijala te su ukrašavane pisanice. Tokom ovih proljetno – uskrsnih dana ne propustite prošetati Gupčevim krajem i razgledati razne eksponate i ukrase koji krase parkove u Donjoj Stubici i Gornjoj Stubici, a zahvaljujući UBDR Sveti

Juraj Gornja Stubica, Stub klub-u i Jadranki Blagec, kojima iz Turističke zajednice zahvaljuju na trudu i doprinosu. Iz Turističke zajednice

Gupčev kraj najavili su bogata događanja koja se nastavljaju i dalje.

Travanj u Gupčevom kraju

U suradnji s GFUK – om, u Sportskoj dvorani u Donjoj Stubici 16. travnja gostovat će predstava Hotel Nostalgija. S početkom u 20 sati, ulaz na predstavu je besplatan, a rezervacija nema. Riječ je o romantičnoj komediji rađenoj po motivima djela Hotel Plaza (Neil Simon), a glavne uloge igraju Ksenija Pajić, Natalija Đorđević, Zijad Gračić i Mladen Čutura. Travanj donosi i Jurjevo u Gornjoj Stubici, manifestaciju kojom će se i ove godine proslaviti Dan Općine Gornja Stubica, a ujedno i 30 godina postojanja Općine. Jurjevo donosi program bogat raznim događanjima, od 19. do 23. travnja. U sklopu manifestacije održat će se Dan otvorenih vrata DV Jurek, Jurjevska večer s recitalom poezije na kajkavskom, otvaranje tradicionalne Jurjevske izložbe u galeriji Lipa kod Gupčeve lipe, paljenje jurjevskog krijesa, nastup raznih KUDova, Dječji folklorni dan i još puno toga, a veći dio programa održati će se kod Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici. U subotu, 22. travnja održat će se i već tradicionalni Sajam

cvijeća od 8 do 14 sati u Parku Jure

Stubičanca u Donjoj Stubici, gdje ćete moći kupiti sadnice cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja, zemlju za cvijeće i humus te bilje za vrt.

Stubica fest

Početak lipnja donosi Stubica fest, manifestaciju koja je lani održana prvi puta, uz Dan Grada Donja Stubica te je okupila velik broj posjetitelja, obzirom na bogatstvo sadržaja koje je pružila. Ove godine održat će se od 2. do 4. lipnja. U petak, 2. lipnja u gastro – zabavnoj zoni nastupit će Jole i Footloose band, u subotu, 3. lipnja svirat će Rock koliba band i potom Psihomodo pop, a u nedjelju, 4. lipnja održat će se Festival folklora, dok će u predvečernjim satima svirati Boss band i The sway band. Sve će naravno pratiti Fun Park Sementa, ali i bogata gastro ponuda. U subotu i nedjelju održat će se i Tahyjev viteški turnir u Parku Jure Stubičanca, a u Parku obitelji Feller bit

će Fellerov kutak s raznim radionicama, pričaonicama i sadržajima za djecu. Još jedna velika manifestacija na redu je nakon Stubica festa, a to je Ljeto u dvorcu Oršić, od 30. lipnja do 21. srpnja. Otvorenje festivala bit će uz kazališnu predstavu 'Kaj je ljubav', a na vrlo atraktivnu pozornicu pod zvijezdama i ove godine dolaze poznata glazbena imena, pa će tako nastupiti Ante Gelo s Alenom Đurasom i Ivom Ajduković, Matija Cvek, Cubismo i Ethno Croatia, a bit će tu i Međunarodni festival tamburice i folklora.

Sadnja potomaka Gupčeve lipe Osim ovih glazbenih i zabavnih programa, Turistička zajednica Gupčev kraj provodi i druge projekte. Tako su prošlog tjedna zasađeni potomci (klonovi) Gupčeve lipe. Realizirano je to u sklopu projekta Hrvatske turističke zajednice 'Hrvatska prirodno tvoja', s ciljem poticanja sadnje drveća radi sma-

njenja ugljikova dioksida. Turistička zajednica Gupčev kraj ostvarila je potporu za sadnju 15 stabala, pa su tako potomci Gupčeve lipe zasađeni u Aleji lipa u Gornjoj Stubici. - Sadnice smo naručili preko Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, koji uzgaja klonove Gupčeve lipe s ciljem očuvanja njenog genofonda. Svaka sadnica ima oznaku da je potomak Gupčeve lipe, obilježena je i oznakom "Hrvatska prirodno tvoja" te je unesena u aplikaciju za praćenje sadnje "Mapmytree" Europske agencije za okoliš. Vrijednost projekta je 1.580,00 eura (11.900,00 kn) te je u potpunosti sufinancirana od strane HTZ-a – kažu iz Turističke zajednice.

Promo video destinacije

Kako bi što bolje radili na promociji Gupčevog kraja kao destinacije, nedavno je izdan destinacijski promo video, koji je tijekom godinu dana snimanja objedinio bogat

Osim zabavnih programa, Turistička zajednica radi i na promociji Gupčevog kraja pa je izdan promo video destinacije, a u sklopu projekta Hrvatske turističke zajednice zasađena su stabla u Aleji lipa u Gornjoj Stubici

kulturni sadržaj i povijesno-spomeničko nasljeđe Gupčevog kraja, s sadržajima za opuštanje ili aktivnim odborom te gastro ponudom. Video se može pogledati preko youtube kanala TZ Gupčev kraj, a napravljen je u F produkciji Matije Djanješića. Uz glavni promo video, realizirani su i ostali promo videi Outdoor Zagorje - Outdoor Gupčev kraj te Jesen u Gupčevom kraju, a do kraja godine u planu je izrada dodatna tri videa s temom gastro i OPG, manifestacije te smještaj. Do kraja travnja, pored zgrade KTIC – a bit će postavljen interaktivni totem, preko kojega će se svim posjetiteljima i lokalnom stanovništvu predstaviti ponuda Gupčevog kraja, a za koji je ostvarena potpora Fonda za udružene TZ. Brojne projekte prijavili su na natječaje HTZ – a, a u fazi su prijave dodatna tri projekta na Fond za turističke zajednice za turistički nedovoljno razvijenim područjima i kontinentu.

Jelena Klanjčić DONJA/GORNJA STUBICA

Proljetna događanja započela su uskrsnim radionicama

Oko uređenja triju parkova u Gupčevom kraju potrudile su se udruge i pojedinci

U sklopu GFUK - a dolazi kazališna predstava na koju će ulaz biti besplatan

U Aleji lipa zasađeni su potomci Gupčeve lipe

Društvo Naša djeca, u suradnji s Gradom Zabokom, provelo je projekt

'Nadamo da ćemo negdje u budućnosti u Zaboku otvoriti Centar terapije igrom'

Terapija igrom vrsta je terapije u kojoj se igra koristi kao medij kako bi se djetetu pomoglo da proradi one teške emocije i situacije s kojima se susreće. Glavni cilj ove sve raširenije terapije jest pomoći djetetu se nauči nositi s teškim emocijama i kontrolirati ih, a paralelno se radi i s roditeljima, kako bi i oni ojačali svoje vještine i nastavili sa svojim djetetom raditi na svemu onome na čemu rade terapeuti igrom. Ovu uslugu kroz hvalevrijedan je projekt 'Ostajem u igri' provelo Društvo Naša djeca Zabok, a nakon provedbe dobili su vrlo pozitivne reakcije roditelja te pozitivan napredak djece koja su bili korisnici terapije. 'Ostajem u igri'

Projekt 'Ostajem u igri' ima za cilj socijalno uključivanje kroz terapiju igrom. Nositelj projekta je DND Maksimir, no projekt je proširen na deset DND – ova i lokalnih za-

Projekt 'Ostajem u igri' prepoznali smo kao iznimno važan, a to su potvrdile i reakcije korisnika. Grad je opremio prostore koji su bili potrebni za provođenje programa terapije igrom te podmirio

jednica u Hrvatskoj, pa tako i na DND Zabok. – U dogovoru s Gradom Zabokom, koji je Grad – prijatelj djece, realizirali smo projekt. Naime, Društvo Naša djeca financira edukaciju terapeuta, a Grad nam je osigurao prostor te ga uredio i opremio određenom didaktičkom opremom potrebnom za provođenje terapije igrom – kaže predsjednica DND – a Zabok Jasenka Borovčak, dodavši kako je projekt krenuo 2020. godine. Voditeljica projekta i terapeutkinja koja je za to prošla edukaciju jest Tanja Cujzek, inače ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zabok, koja je istaknula kako je u projektu bilo predviđeno 100 sati terapije, koja je bila besplatna za korisnike. Radila je s petero djece, koja su, ovisno o potrebi, pojedinačno prošli kroz 18 do 24 sata (susreta). – Iako se u terapiju mogu uključiti djeca od 3 do 12 godina, ja sam radila s djecom predškolskog uzrasta pa do 4. razreda osnovne. Da bi se djeca uključila u projekt, potrebno je da roditelji prepoznaju da dijete ima neku poteškoću ili problem. Ne mora to biti određena medicinska dijagnoza, ali ni to nije isključeno. Zasad radimo s djecom koja nemaju pretjerano izražene teškoće, ali imaju određene teškoće ili u do-

nosima s vršnjacima ili prema sebi ili u ponašanjima koja iskazuju kod kuće, u socijalizaciji. Radi se o širokom spektru problema koje djeca imaju, a koji se mogu rješavati pomoću terapije igrom – kaže Tanja Cujzek, a da bi se detektirao stupanj poteškoće ispunjava se upitnik koji služi kao procjena.

Kako izgleda terapija igrom?

Terapija igrom u Zaboku provođena je u posebno opremljenom prostoru, kojega je uredio Grad Zabok. – To je igraonica u kojoj su djeci ponuđeni razni sadržaji. Ona uvijek izgleda i dočekuje dijete u istom stanju, a dijete samo odabire aktivnosti i kreira tijek sata prema onome što mu u tom trenutku treba. Postoji samo jedno osnovno pravilo: da ne smije ozlijediti sebe, terapeuta ili namjerno potrgati igračke. Dijete puštam da kroz igru proradi neka svoja iskustva, emocije, na meni je da ga pratim. Komunikacija razgovorom je minimalna, uglavnom je neverbalna – pojašnjava Cujzek, dodavši kako

troškove supervizije. Smatramo da je rana intervencija, kao i bilo koji projekt usmjeren ka boljem i sretnijem rastu i razvoju djece vrijedan pažnje i našeg sudjelovanja –rekli su iz Grada Zaboka.

se dijete kroz igru može lakše izraziti, ali i upoznati sebe, a poteškoću s kojom se dijete suočava terapeut treba znati prepoznati. – Ako dijete bjesomučno tuče po lopti ili jastuku, primjerice, tučem i ja, ali odmjereno i pratim njegove emocije te ga vraćam u granice kontroliranog ponašanja. Tako se dijete može naučiti samo kontrolirati. Naravno, sa svakim je djetetom drugačije. Kroz pijesak kao medij i igru dijete na nesvjestan način proživljava vrlo često nekakve traume i teške događaje i prorađuju svoja iskustva koja ih bole. Slično je i s glinom. Sve su to samo pomagala da bi nešto isplivalo na površinu, da bi osvijestili što im se događa i da bi postepeno naučili da to mogu kontrolirati, a na kraju i reći –pojašnjava Cujzek.

Pozitivni pomaci kod

djece i reakcije roditelja

Za one koji su bili uključeni u ovaj projekt usluga je bila besplatna. – Nakon terapije vidljivi su pozitivni pomaci u ponašanju ili emocionalnom doživljavanju svijeta kod djece. To je proces osobnog rasta djeteta i njegovog boljeg razumijevanja sebe, ovladavanja emocijama i nošenja s neugodnim emocijama. I od strane roditelja povratne in-

formacije bile su odlične – kaže voditeljica projekta. Iskazala je i želju, ali i potrebu, da se projekt nastavi. – Prema istraživanjima na razini Hrvatske, procijenjeno je da oko 20 posto djece ima određene emocionalne ili ponašajne probleme. Ako to preslikamo samo na Zabok, da bismo zadovoljili potrebe terapije igrom, trebali bismo imati četiri terapeuta u punom radnom vremenu. No, tek smo počeli. Potrebe postoje i velik je interes za ovom uslugom – zaključila je Cujzek. Cilj je, kaže predsjednica DND – a Borovčak, upravo taj da se projekti nastave i dalje provoditi te da lokalne sredine i dalje podržavaju financijski terapiju igrom. – To je usluga koja je sve traženija, a mislim da bi trebala biti besplatna za djecu. Nadamo se da će projekt ići dalje i da ćemo moći uključiti više djece u terapiju. Mislim i da je to zadaća ne samo lokalne, nego i regionalne sredine. Stoga bi bilo odlično kada bi Grad, ali i Krapinsko – zagorska županija, obzirom da smo imali puno interesa roditelja ne samo s područja Zaboka, nego i drugih dijelova županije, financirala uslugu terapije igrom i kada bismo možda negdje u budućnosti ovdje u Zaboku imali Centar terapije igrom – rekla je Borovčak.

Osvrt jedne mame čije je dijete polazilo terapiju igrom

'Usluga Terapija igrom mi se čini super rješenje za situacije kada djetetu treba pomoć da se izrazi i obradi emocije, koje ga opterećuju. Terapija igrom tada zbilja pomaže. Jako sam zadovoljna, jer sam čitala o pozitivnim aspekti-

ma terapije igrom, pa kad je došla kod nas u Zabok, htjela sam da i moje dijete sudjeluje. Dijete mi sada jasnije izražava potrebe i želje, socijalne vještine je poboljšao. Općenito je zadovoljniji. Hvala vam!'

'Ostajem u igri', koji je podrazumijevao uslugu terapije igrom

Jelena Klanjčić ZABOK

Jasenka Borovčak i Tanja Cujzek

Prostor za terapiju igrom ustupio je i opremio Grad Zabok

Održana 16. smotra Krapinskozagorske županije iz područja građanski odgoj i obrazovanje - Projekt građanin

DESINIĆ - U prelijepoj atmosferi Dvora Veliki Tabor, a u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Krapinsko-zagorske županije i Osnovne škole Đure Prejca Desinić, 5. travnja održana je 16. smotra Krapinsko-zagorske županije iz područja građanski odgoj i obrazovanje-Projekt građanin. Sudionike smotre pozdravili su ravnateljica škole Anica Karažija, voditeljica Tabora Renata Dečman, načelnik općine Desinić Zvonko Škreblin, Nevenka Lončarić, a zamjenica župana Jasna Petek, otvorila je smotru. Naglasila je važnost sudjelovanja učenika u istraživanju i detektiranju problema u temama koje su za njima važne te istaknula svoje zadovoljstvo vidjevši žar, zainteresiranost i uključenost djece u prezentaciji njihovih projekata. Učenici Lorena Šlogar, Erik Kundih, Lorena Hlpić, Domagoj Šlogar i Lovro Šlogar pripremili su prigodni kulturno-umjetnički program. Na 16. županijskoj smotri sudjelovali su učenici i mentori iz šest zagorskih škola: 'Euro po euro do odgovornog potrošača', OŠ Zlatar Bistrica; 'Učeći druge, učimo sebe! – Rastemo pomaganjem', OŠ Veliko Trgovišće; 'Stop bacanju hrane', SŠ Bedekovčina; 'Upoznaj Oroslavje', OŠ Oroslavje; 'Fićo i Točka, naši kućni ljubimci', OŠ Ksavera Šandora Đalskog Zabok te 'Sva lica emocija', OŠ Đure Prejca Desinić. Prosudbena komisija radila je u sastavu: Ružica Kotarski, Renata Čandrlić,

Okrugli stol u sklopu projekta "Pokreni se, izmjeni se!"

Problemi i mogućnosti zapošljavanja mladih koji ne rade i nisu u sustavu obrazovanja

Božica Mandić, voditeljice Županijskog stručnog vijeća KZŽ-a za građanski odgoj i obrazovanje, Nevenka Lončarić, Martina Jurmanović, psihologinja, Lana Jurman, Centar za mirovne studije i Lucija Dumančić GONG. Budući da su svi učenički projekti vrlo uspješno predstavljeni i vidljiv je izvrstan metodički pristup po modelu Projekt građanin, svih šest učeničkih projekata predstavljat će Krapinsko-zagorsku županiju na Državnoj smotri učeničkih projekata iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja u Zagrebu. Nakon održane smotre, učenicima i mentorima omogućen je razgled Dvora Veliki tabor uz stručno vodstvo muzejske pedagoginje Kristine Pavlović. (zl)

KRAPINA - U prostoru Gradskog društva Crvenog križa Krapina u utorak je održan okrugli stol s ciljem utvrđivanja problema i mogućnosti zapošljavanja i socijalnog uključivanja pripadnika mladih osoba u NEET statusu. NEET osobama smatraju se mladi u dobi od 15 do 29 godina koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja niti u sustavu obrazovanja odraslih i nisu registrirani u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Okrugli stol je održan u sklopu dvogodišnjeg projekta "Pokreni se, izmjeni se" koji se od 06.07.2021. godine provodi na području Krapinsko-zagorske županije.

Projektne aktivnosti

Nakon uvodnog pozdrava ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Krapina Davor Šimunović predstavio je projekt "Pokreni se, izmjeni se!", socijalna mentorica projekta Ivana Pohižek predstavila je projektne aktivnosti socijalnog mentorstva.

Uvid u stanje mladih na tržištu rada na području Krapinsko-zagorske županije predstavila je Vesna Hriberski ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Krapina. Martina Šarić ispred Krapinsko-zagorske županije predstavila je aktivnosti Krapinsko-zagorske županije kao kreatora, donositelja i provoditelja Javnih politika za mlade. Izlaganja su završila prezentacijom Nedjeljka Markovića, predsjednika Udruge Pragma koji je pokušao odgovoriti na pitanje "Što znamo o položaju NEET skupine mladih i kako im pomoći?" koji je bio i moderator događanja. Uslijedila je rasprava.Za-

Nositelj projekta je GDCK Krapina, a partneri Krapinsko–zagorska

županija, HZZ Područni ured Krapina, GDCK Klanjec i GDCK Pregrada

ključeno je da su najčešći razlozi koji dovode do nezaposlenosti i socijalne isključenosti nedostatak samopouzdanja, nedostatak osobnog i javnog prijevoza, briga za djecu i ostale članove obitelji, financijska situacija i manjak željenih radnih mjesta. Istaknuta je važnost društvenih mreža, uloga institucija na području Krapinsko-zagorske županije

koje mogu imati veliki utjecaj na NEET skupinu mladih, kao idobra povezanost i sudjelovanje različitih dionika civilnog i javnog sektora u provedbi različitih aktivnosti i projekata.

Razmjena iskustva

Po završetku formalnog dijela održan je domjenak, gdje su prisutni kroz ugodno druženje i neformalni razgovor razmjenjivali iskustva kako bi mogli ostvariti još bolju suradnju u budućim

projektima.Cilj projekta je povećati pristup neaktivnim mladim osobama tržištu rada te osnažiti mlade osobe za aktivno sudjelovanje na tržištu rada krozprovedbu aktivnosti dosega i aktivacije, podršku pružanjem usluga mentorstva i savjetovanja teuključivanjem u verificirane programe obrazovanja. Nositelj projekta je Gradsko društvo Crvenog križa Krapina. Partneri na projektu su Krapinsko–zagorska županija, Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područni ured Krapina, Gradsko društvo Crvenog križa Klanjec i Gradsko društvo Crvenog križa Pregrada. Vrijednost projekta iznosi 1.980.057,74 kn (262.798,82 EUR). Projekt sufinancira Europska unija iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., sredstvima Europskog socijalnog fonda. (zl)

Svih šest projekata predstavljat će županiju na Državnoj smotri

Održana godišnja skupština Dobrovoljnog vatrogasnog

Gradonačelnik obećao rješavanje problema vozila

KRAPINA – Održana je godišnja izvještajna skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Škarićevo koju je otvorio predsjednik DVD-a Škarićevo Damir Kozina, a na kojoj je gost bio i gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović. Ovo Društvo djeluje od 1981. g., već pune 42 godine. U njegovim redovima nalazi se 45 članova, a od ukupnog broja članova u društvu djeluju 23 operativna člana, 15 izvršnih članova, 6 ostalih članova i 1 pomažući član. Prema strukturi osposobljenosti za vatrogasna zvanja Društvo raspolaže s 11 članova osposobljenih za vatrogasca, 15 članova osposobljenih za zvanje vatrogasac I. klase, 2 člana koji su vatrogasni dočasnici, 16 članova vatrogasnih dočasnika I. klase i jedan vatrogasni časnik I klase. Četiri člana Društva položila su stručni ispit za vatrogasca sa posebnim ovlastima i odgovornostima. Dva člana osposobljena su za rukovanje motornom pilom, a isto tako dva su člana osposobljena za rukovanje aparatima za zaštitu dišnih organa. Izvještaj o radu podnio je zapovjednik Daniel Vinski. Kroz 2022. godinu DVD Škarićevo imalo je pet intervencija koje su sve uspješno odrađene, a uz to su sudjelovali i na drugim raznim aktivnostima kao što su Hodočašće vatrogasaca u svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, čuvanje Isusovog groba u Župnoj crkvi Petrovsko, sudjelovali su u 2 javno – pokazne vježbe, a kroz godinu održano je i nekoliko radnih akcija. Kroz prošlu godinu održali su predavanje i prezentaciju vatrogasne

U Zaboku predstavljen projekt CikloParking

ZABOK - U gradskoj vijećnici Grada Zaboka protekle je srijede održana prezentacija projekta CikloParking, odnosno stvaranja Nacionalne baze biciklističke parkirališne ponude i potražnje. O samom projektu pričao je idejni začetnik i direktor tvrtke ACADEMICA, Denis Buhin. Objasnio je kako je Nacionalna baza biciklističke parkirališne ponude i potražnje definirana je kao

WebGIS Platforma temeljena na integriranom sustavu "CikloParking"

aplikacija za prikupljanje i prikaz prostornih podataka, primarno postojeće biciklističke infrastrukture (stalci za odlaganje bicikala) i postojeće potražnje za površinama i stalcima za odlaganje bicikala. "CikloParking" sustav aplikacija

čine online upitnici za stanovnike i predstavnike jedinica lokalne samouprave te web aplikacije za

identifikaciju stavova i motivacija stanovnika odnosno identifikaciju (prijavu) već implementiranih stalaka za bicikle i identifikaciju odnosno prijavu postojeće potražnje za parkiranjem (odlaganjem) bicikala na već implementiranim stalcima odnosno na lokacijama gdje stalci ne postoje ili nisu adekvatni, zbog čega su biciklisti primorani pronalaziti alternativne načine odlaganja svojih bicikala na javnim površinama. Na sastanku su sudjelovali predstavnici Grada Zaboka, Grada Donja Stubica, Grada Oroslavja i TZ grada Oroslavja te Općina Veliko Trgovišće i Sv. Križ Začretje, a Buhin je pojasnio kako mu je drago vidjeti proaktivnost, stručnost i spremnost na suradnju između gradova i općina te primjer da se usprkos izazovima mogu postići promjene na bolje. (zl)

djelatnosti, opreme i vozila učenicima Osnovne Škole Augusta Cesarca Krapina, u Područnoj školi Škarićevo nakon čega su uspjeli oformiti i jednu ekipu djece s desetak članova. Također su se uključili i u osiguranje prilikom održavanja raznih gradskih manifestacija. Gradonačelnik je pohvalio njihov rad i djelovanje, a osobito što se krenulo s radom s djecom jer oni su budućnost. Ujedno je obećao i rješavanje problema vozila. Poželio im je još mnogo uspješnih godina uz što manje intervencija i nepogoda. (zl)

Najveći kršćanski blagdan u nacionalnom Svetištu Majke Božje Bistričke

Svečano proslavljen Uskrs u našem najvećem Svetištu

Najveći kršćanski blagdan Uskrs proslavljen je u Nacionalnom Svetištu MBB u Mariji Bistrici. Obredi Svetog Vazmenog trodnevlja počeli su još u na Veliki četvrtak misom večer Gospodnje, koju je predslavio preč. Domagoj Matošević, rektor Svetišta MBB i bistrički župnik. Dio ove mise je i obred pranja nogu, pa je tako preč. Matošević obavio ovaj obred pranja nogu 'apostolima'. Sveto Vazmeno trodnevlje nastavljeno je u petak obredom Službe muke Gospodnje, koji je predslavio p. Anto Pavlović, a na Veliku subotu bdijenje je predvodio rektor Matošević. Već nakon bdijenja u subotu na rasporedu je bio i blagoslov hrane, kao i kod misa na sam Uskrs u 6.30, 9 i 11 sati. Središnju misu u 11 sati predslavio je mons. Dražen Kutleša, nadbiskup koadjutor zagrebački.

''Bog sa svakim od nas ima svoj plan''

- I mi u svojim životima imamo različite situacije, koje nas dovode do različitih velikih problema. I ako gledamo samo u strahu, ako gledamo i oslanjamo se samo na svoje moći i sposobnosti, vjerujem da nećemo naći neko dobro i zadovolja-

U pripremi i obredima svetog

Vazmenog

trodnevlja

sudjelovale su bistričke udruge, što daje dodatni svečani štih

proslavi Uskrsa u Mariji Bistrici

vajuće rješenje. Ali ako vjerujemo u Uskrsloga, koji svemu daje drugačiji smisao, tj. on je napustio onu grobnicu i otišao u nebesa i nama rekao: 'Ja sam uskrsnuo, ali isto tako i vas to čeka'. Mi trebamo u to vjerovati kao vjernici i to svake nedjelje ispovijedamo u vjerovanju. Upravo to je Uskrs - istaknuo je u svojoj homiliji mons. Kutleša i nastavio: ''I nitko od nas nije slučajno na ovom svijetu i Bog sa svakim od nas ima svoj plan. Samo je pitanje koliko ćemo mi prihvatiti taj Božji plan i ostvariti ono što nam je Bog namijenio. Nego mi obično ljudi želimo raditi po svome, iako ćemo moliti u Očenašu neka bude volja tvoja, svi ćemo

tražiti da bude volja moja, da bude kako ja želim, čak i da Bog čini onako kako meni odgovara, da rješava moje probleme. Zato na ovaj veliki blagdan uvijek imajmo na pameti. Uskrs je uskrsnuo i mi ćemo uskrsnuti zajedno s njime – poručio je nadbiskup koadjutor zagrebački.

Sveta potvrda u subotu

Dodajmo da je dio tradicije ovog vremena i misa na Uskrsni ponedjeljak u kapeli na Vinskom Vrhu, u Prasvetištu, pa je tako bilo i ove godine. Također i ove godine, u pripremi i obredima Svetog Vazmenog trodnevlja sudjelovale su bistričke udruge, što daje dodatni svečani

štih proslavi Uskrsa u Mariji Bistrici. Tako su vatrogasci VZO Marija Bistrica i DVD Sveti Matej u petak čuvali stražu kod Kristova groba u Bazilici MBB, a u subotu su tu lijepu ulogu preuzeli apostoli, lovci LD ''Fazan'' i kuburaši Udruge kuburaša ''Marija Bistrica''. Već u subotu 15. travnja u 10.30 sati u Svetištu MBB na rasporedu je podjela sakramenta Svete potvrde, a u nedjelju 16. travnja je tradicionalno otvorenje hodočasničkog ljeta, na Bijelu nedjelju. Svetu potvrdu će u subotu podijeliti preč. Marko Kovač. Dodajmo da je prva pričest u Mariji Bistrici ove godine na rasporedu 23. travnja kod mise u 10.30 sati.

Elvis Lacković MARIJA BISTRICA

Proslavljeno Vazmeno bdjenje u crkvi svete Jelene Križarice u Zaboku

ZABOK - Ove godine u župi sv. Jelene Križarice u Zaboku Vazmeno bdjenje predvodio je pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski u zajedništvu sa župnikom Brankom Risekom. Bdjenje je započelo blagoslovom ognja na kome je nakon blagoslova upaljena uskrsna svijeća, koja simbolizira uskrslog Krista, a zatim je krenula procesija kroz crkvu koja je bila u mraku, a župnik noseći svijeću uz pomoć zbora otpjevali su tri puta Svjetlo Kristovo, dok su vjernici palili svoje svijeće s uskrsne svijeće, a nakon toga je uslijedio svečani hvalospjev –"EXULTET" u kojem se poziva nebo, zemlju i svu Crkvu da se raduju ove noći kad se "nebesko sa zemaljskim, božansko s ljudskim povezuje", a otpjevao ga je biskup Gorski. Slijedila su biblijska čitanja iz starozavjetne i novozavjetne povijesti spasenja.Biskup Gorski ističe kako nam u ovom vremenu u kojem živimo nedostaje povjerenja. - Neka ta izgradnja povjerenja bude započeta od danas u našim obiteljima, unutar Crkve i naroda kao temeljnog zadatka nas vjernika a sve to možemo učiniti samo ako imamo čvrstu vjeru u Boga, međusobno povjerenje i spremnosti dati svoje živote za druge. Radi iskre Kristo-

Kazališne

va uskrsnuća pozvani smo izgrađivati to povjerenje koja zahvaća cijeli svijet, sva bića, sve stvoreno a konačno i zato blagoslivljamo hranu jer se taj blagoslov Božji koji je po Isusu Kristu izljeva i proljeva na sva stvorenja Božja, na sve ono što je Bog stvorio kako smo čuli u današnjem prvom čitanju. Iako živimo još u sjeni smrti jer nas ona pritišće, živimo opterećeni svojim slabostima imamo svjetlo pred sobom, imamo svjetlo u sebi Krista Uskrsloga te njega slijedimo – zaključuje homiliju

biskup Gorski. Na kraju slavlja biskup Gorski okupljenim je vjernicima čestitao Uskrs i udijelio Božji blagoslov. Nakon završetka liturgije uslijedio je blagoslov hrane. Župnik je ujedno zahvalio svima koji su dali doprinos da na svečan i dostojanstven način protekne vazmeno trodnevlje, kao i svi uskrsni dani, a na poseban način zahvalio je vatrogascima DVD Pavlovec i DVD Zabok koji su čuvali stražu kod Božjeg groba, zborovima, ministrantima i svim suradnicima. (zl)

Tradicionalnim čuvanjem Božjeg groba na Veliku subotu, 8. travnja, u župnoj crkvi svete Jelene Križarice u Zaboku članovi DVD-a Zabok i DVD-a Pavlovec s područja Grada Zaboka odnosno župe i ove su godine uveličali obilježavanje najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa. Tako su se izmjenjivale straže vatrogasaca u svečanim uniformama, koji stoje uz Isusov grob. Naša župa kao i vatrogasci izražavaju želju da ovaj lijepi običaj nikad ne zgasne kao ni uskrsna vatra koja označava pobjedu dana nad noći, odnosno dobra nad zlom – zajednički poručuju župnik Branko Risek i vatrogasci

družine Krapinsko - zagorske županije natječu

se za odlazak na 63. Festival hrvatskih kazališnih amatera

HUM NA SUTLI - Bliži se 63. Festival hrvatskih kazališnih amatera, a predstavnika Krapinsko-zagorske županije treba odabrati. Upravo zato Sabor kulture šalje selektoricu Sanju Nikčević, kazališnu teatrologinju i kritičarku, da odabere najbolju predstavu i podjeli brojna priznanja najboljima prema zaslugama. Ove će se godine Susret amaterskih kazališta za izbor predstavnika Krapinsko-zagorske županije na 63. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera održati u kinodvorani Huma na Sutli u nedjelju, 16. travnja, a gledat ćemo čak 7 predstava u jednom danu. Događaj započinje u prijepodnevnim satima i trajat će tijekom

cijelog dana, a na vama je da odaberete hoćete li gledati samo jednu predstavu, dvije, tri ili baš svih sedam. U susretu sudjeluju Dramska udruga Kaj s predstavama "Baka Sofija" i "Stric Miške", dramska družina KUD-a Naša lipa Tuhelj sa predstavom "Otmica", Kulturno umjetničko društvo Krapina sa predstavama "Coparnice" i Kajkavska romansa", Dramska sekcija KUD-a Lobor sa predstavom "Pošteni lopov" te Humsko amatersko kazalište sa predstavom "Ljubaf se ne trži". Ovogodišnji domaćin susreta su Udruga Kultokaj i Humsko amatersko kazalište, a upravo na njihovu inicijativu ovaj događaj po prvi puta poprima humanita-

ran karakter. Iako je ulaz na svih 7 predstava besplatan, gledatelji će moći po želji i mogućnostima pomoći u prikupljanju dobrovoljnih sredstava za pomoć Ivanu Zucalu oboljelom od cerebralne paralize. Ivan će se gledateljima predstaviti nakon posljednje predstave, a domaćini i ostali nastupajući vas pozivaju da se zajedno sa njima uključite u "Good deeds day" – međunarodni dan volontiranja. Dan ispunjen kazališnim predstavama čeka na vas, a na vama je samo da dođete. Pomozite u prikupljanju sredstava za pomoć Ivanu, proširite glas o događaju, pa se vidimo u Humu na Sutli! – poručuju domaćini. (zl)

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka

Gregurić

Princes krafljin

Baš sem ove dane, gda sem za Vuzem kaj česa spekuvala gruntala kak sme mi, moji jargani i ja bilji srečni. Niesme imelji moderne mašinke, niesme imelji skupe obljeke i sakojačke čačke, alji sme i melji življenje. A to življenje nam je cinfrale cajte i one je zasejene gljiboke hu nas. Ja imam sreču da svoje spoemke prek svoje kolumni deljim z vami. Drugi teri nemaju te sreče, spomenke deljiju z svoju familjiju. Če jih pak familjija neče posluhnuti, gruntanje njim samem je cinfranje staračke dane. Gda lučem tu mladost denes, oni svojemi mlajšemi neju imelji kaj pripoviedati. Moglji njim buju same kupiti bolju mašinku da z nju pajdašujeju. I tak, dok sem miesila gibenicu, zmisljila sem se kak sme mi negda jelji za svetke, gibenicu z sakojačku filju, krafljine, mašinske kekse ilji kakve sitne keksice, buftrljine, sakojačke štrukljece. Nu z vremenom su naše matere dok su pajdašuvale med sobu doznale za druge kolačeke, za tere bi recepte nektera dobila od nekuga z grada ilji pak mi od kuharic tere su delale po fabrika ilji h bolnice. Moja suseda Kužnarova Vikica, bila je jedna od njih. Nie ona bila prava školuvana kuharica, jer unda je te i mallje gdoj bil. Ona je biila ženjska tera je imiela volju i želju za kuhariju, pak je tak unda i dobila posel h kuhnje bolnice Bračak. Unda su tam bila deca, pak su več put nek mi selska deca imelji sakojačke obljiznieke. Raduvalji sme se gda je naša suseda Vikica doneslla dima šplehnateu kutiju h tere je bila marmelada. Dala nam je da si školtulu z nutra obljižeme. Tak sme ju z prsti znalji pomacati, da ju nie triebačlje ni prati. Koštule je davala po selu pajdašicem kaj su si nutre spravljale melju, mast ilji kaj česa druguga. Jemput nie donesla koštulu nek kolače. Kolači su se zvalji, kak je ona rekla, princes krafljini. Joj mene kak su bilji ljiepi. Napuhani i dišeči. Sakomu je odriezala komaček i ja sem jedva čakala da dojdem dima i poviem mame kak sem fini kolač koštala. Navirala sem mater da ide strinu Viku prosit za recept. I moja mati je navike štiela sprobati nekaj novuga jer je hodila po kuharije gda se gdoj od familjije ženil. Dobila je recept. Sama je rekla da baš i nie jeftin jer je hu njuga išlje deset jajec. A negda sme jajce prodavalji h štacunu, pak moreme reči da su jajce bilji penezi. Bilje je tuj trieba i cukara, melje sme imelji doma, kak i mljieka, pak se mati hitila h pecilje. Joj kak sem se raduvala tem kolačem. Još dok je je mati metala tieste z žljič-

ki h kostrolu i z viljicu cinfrala kaj bi bil ljepši kupček, kak ju je suseda nafčila, po zubi mi je več bil žmah kolača. Delji sme peč te male žute kupčeke. Mati je malje po malje hodila nalukavat i otpirat roljin, kaj se nej skurilji jer protvan nie imel staklje kaj bi se moglje z van videti. I tak, malje po malje jedna se kostrola spekla. Kostrolu z pečeni krafljini sme diele h špajzu i porinula drugu kostrolu peč. Dok se je pekla druga kostrola delale sme filju. Ja sem klofala beljanjke za snieg, a mati je kuhala filju na šporetu. Spekla se i druga kostrola. Krafljini su bilji veljiki kaj šaka. Odnesla je mati i drugu kostrolu na hlad h špajzu. Za čas sem čula: "Joj mene joj! Kaj se je te pripetilje?!". Skočila sem brze za mamu h špajzu. Gda tam, pricezači teri su se prve speklji več niesu bilji kaj šaka nek kaj pugačica. Stisnulji su se. Te se iste dogodilje i z drugu kostrolau. Mati, da jih ne potepe, jedva jih je preriezala na pol i nutre diela filju. Bile sme žalosne. Hude sme bile na Viku. Gruntala je mati da je nie dala dober recept. Još sme par put probale speči i te gda oca nie bilje doma jer je prvi put bil hud kaj potiepljeme jajce, a za nje sme mogle kupite, te ite. Poklje, kaj sme par put nie spekle dobre princez krafljine,mama je rekla strine Vike da nie ljiepe kaj nam nie dober recept dala. Ona je bila miluga srca i bila je huda kaj sme ju optužile da nam je jaljila. Došla je ona k nam, pak gda nie bilje oca doma i išla sama peč princes krafljine. Lukale sme ju. Matala je se kaj sme metale i mi. Gda jih je diela z kostrolu peč sela si je kre šporeta i rekla da se šporet nesme otpirati, jer da se unda neju krafljini dobre speklji. E tuj je bila kvaka!? Moja mati je furt otpirala roljin, da vidi e su se princiezači požarilji i radi toga su splahnulji. Strina Vika je napravila i filju i za par vur princiezači su bilji na stolu. Mati jih je posipala z "štabem". Te je bil cukor teruga je z sukalnikem zdrobila. Princiezači su bilji pre fini. Mame je bilje krive kaj je sumnjala h dobrotu susede Vikice i te je je rekla. Ona se nie na te resrdila. I denes gda pečem ilji vidim negde princes krafljine, navike se zmisljim svoje susede Vikice i svoje matere kak je prvi put pekla krafljine. I radi toga gruntam da mi stariejši imame priče o siromašnem, alji krasnem življnju, teruga su delalji malji, alji i tekak veljiki ljudi našega življnja. Ova moja kolumna sigurna sem bu obradovale hnoge teri imaju slične priče, a posebne one terima je Vikica bila mama i babica.

Dvije vrijedne udruge napravile zajedničku instalaciju koja krasi centar mjesta

Eko jaje nastalo od vrbovih pruća i ukrasa od ispuhanih

BEDEKOVČINA - Dvije vrijedne udruge iz Bedekovčine zajednički su osmislile i napravile uskršnju instalaciju koja će krasiti centar mjesta u vrijeme uskršnjih blagdana. Ispred zgrade Općinske knjižnice i čitaonice Bedekovčina postavljena je velika pisanica napravljena od prirodnih materijala. Pisanicu od pruća, ukrašenu ukrasima od ispuhanih jaja i vune napravili su zajednički Udruga Našenina – vezilje i Udru-

ga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Bedekovčina. – Osim što smo održale izložbu 'Vuzem nam dolazi', na kojoj smo predstavile svoje ručne radove, odnosno platno ukrašeno na razne načine, došle smo na ideju na napravimo jedno eko jaje. Tu smo suradnju ostvarili s Udrugom dragovoljaca i veterana koji su nam izašli u susret na čemu im zahvaljujemo – istaknula je Katica Buzjak iz 'Našenine'. Veliko

jaja i vune

jaje od vrbovog pruća iskonstruirali su članovi Udruge dragovoljaca i veterana. – Trebalo nam je oko 3 i pol sata za izradimo pisanicu i puno metara pruća – istaknuo je predsjednik Udruge Stjepan Jaković, dodavši kako mu je drago što civilne udruge na ovaj način surađuju. Članice 'Našenine' veliku su pisanicu ukrasile ispuhanim jajima opletenima vunom i opheklanima te ukrasima od vune. Inače, radovi

'Našenine' koji su bili izloženi na izložbi prošlog vikenda koja je uz pjesničku večer Tatjane Hikec održana u prostorima 'Našenine', premješteni su u prostore Općinske knjižnice, gdje se mogu razgledati. – Bilo je šteta da se ovi divni radovi mogu pogledati samo tijekom dva dana, stoga smo dio preselili u prostore knjižnice, kako bi bili dostupniji svima jedno duže vrijeme –rekla je ravnateljica knjižnice Vesna Šaronja. (rj, jk)

Tradicijski Vuzem Ekološkog društva 'Lijepa naša'

Pripremali se kolači i izrađivali ukrasi

ZABOK - Ekološko društvo 'Lijepa naša' održalo je radionicu i izložbu Tradicijski Vuzem. Riječ je o događanju kojem su se odazvala roditelji, djeca, bake i djedovi, odnosno svi oni koji su izrazili

volju. Pripremali su se kolači i izrađivali ukrasi, a svi prisutni s druženja su ponijeli lijepe uspomene. Društvo je zahvalilo Gradu što je doprinijelo druženju na radost djece i čitave zajednice. (zl)

Košarica ljubavi u Loboru

LOBOR - U suradnji Općine Lobor, Socijalnog vijeća i Savjeta mladih provedena je akcija "Košarica ljubavi". Cilj ove humanitarne akcije je pomoći socijalno najugroženijim stanovnicima na području općine uoči Uskrsa, a dobrovoljni prilozi sakupljali su se u Crkvi Svete Ane u Loboru. - Od srca hvala svima vama koji ste donijeli svoj nesebični prilog, hvala Općini Lobor i našim curama iz Socijalnog vijeća te mladima

iz Savjeta mladih koji su vrijedno slagali sve pakete, kao i članovi Ekonomskog i Pastoralnog vijeća koji su pomogli raznositi pakete do najpotrebnijih. Još jednom smo pokazali veliko srce - poručili su iz Župe Svete Ane Lobor. Zadovoljna nastavkom tradicionalne akcije je i načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih. Istaknula je da Općina puno radi na tome da pomogne socijalno najugroženijim građanima. (zl)

Grad Zabok proveo je projekt nabave rolo kontejnera za Plavinku te usput educirao najmlađe o recikliranju

Vrtićevci učili kako se pravilno odvaja otpad, a podijeljene su im i prigodne slikovnice

U sklopu projekta vrijednog 114.575,00 kuna, nabavljen je rolo kontejner za gradsku komunalnu tvrtku Plavinka, koji služi za zbrinjavanje otpada od orezivanja krošnji, održavanja javnih površina, košnje trave i slično. Projekt je sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Grad Zabok ostvario je i realizirao projekt nabave rolo kontejnera te je u sklopu toga projekta provedena i edukativna kampanja. Edukativne aktivnosti odlučili su usmjeriti na najmlađe, stoga je izdana slikovnica, odnosno bojanka i recikliranju čiji su primjerci podijeljeni polaznicima zabočkog Dječjeg vrtića Zipkica, a kojima

je održana i edukativna radionica o pravilnom odvajanju i skladištenju otpada.

O važnoj temi na djeci primjeren način

Polaznici DV Zipkica učili su tako o vrlo važnoj temi o kojoj se zadnjih godina educiraju i informiraju i mnogi stariji, kako bi znali što više o recikliranju i važnosti odvajanja otpada. Vrlo zanimljivu radionicu za djecu je u vrtiću održala stručna suradnica i edukacijska rehabilita-

torica Marija Presečki Zmajlović, koja je na djeci prilagođen način pojasnila zbog čega je otpad štetan ako se pravilno ne zbrinjava te kako odvajati otpad. – Kroz ovu radionicu djeca su naučila koju vrstu smeća odvajamo u koju kantu, kako bi mogli svoje iskustvo primijeniti i kod kuće, kako bi tome podučavali svoje roditelje, ali i kako bi to kasnije koristili u životu – rekla je Presečki Zmajlović. S obzirom da je radionica bila interaktivna, djeca su vrlo spremno odgovara-

U sklopu ovog projekta, vrijednog 114.575,00 kuna, nabavljen je rolo kontejner za gradsku komunalnu tvrtku Plavinka

la na pitanja prezentatorice, a potom kroz igru sama pokazala kako se papir i karton odvaja u plavu kantu, plastika u žutu, miješani otpad koji nam više za ništa ne koristi u zelenu kantu te biorazgradivi otpad od kojega kasnije nastaje kompost u smeđu kantu.

Eko - vrtić

Da edukacija o ovakvim važnim temama zaista polazi od malih nogu, potvrdila je i ravnateljica Dječjeg vrtića Zipkica Dijana LovinčićCrnković, koja je istaknula kako zabočki vrtić na ekološkom osvještavanju djece radi još od 2008. godine otkada imaju status eko vrtića. –Nosioci smo zelene zastave, odnosno statusa eko vrtića, koji smo lani obnovili i kroz razne aktivnosti radimo na ekološkom osvještavanju djece. Izuzetno nam je bitno da djeca usvoje sve ono što im mi prenosimo, a potom da i dalje s roditeljima doma rade na tome i mislim da je ekološka svijest građana zadnjih godina sve veća – rekla je

ravnateljica te zahvalila Gradu Zaboku što su ih uključili u projekt. Rolo kontejner za Plavinku Osim radionice, djeci su podijeljene i slikovnice, odnosno bojanke koje su nastale u sklopu projekta, za koji se zaslužan Grad Zabok. –Napravili smo bojanku, odnosno slikovnicu o razdvajanju otpada, a edukativno predavanje proveli u Dječjem vrtiću Zipkica, kako bismo pošli od najmlađih i njima prezentirali tu važnu temu razdvajanja otpada i recikliranja, jer u takvim stvarima edukacija je najvažnija od malih nogu – rekla je Maja Šimunić Hranić, viša stručna suradnica za opće poslove u Gradu Zaboku. U sklopu ovog projekta, vrijednog 114.575,00 kuna, nabavljen je rolo kontejner za gradsku komunalnu tvrtku Plavinka, koji služi za zbrinjavanje otpada od orezivanja krošnji, održavanja javnih površina, košnje trave i slično. Fond je projekt sufinancirao s 45.830,00 kuna.

Jelena Klanjčić ZABOK

Dan Grada

Zlatar i Proljetni dani kulture

Odvojite vuru za kulturu!

ZLATAR - Grad Zlatar 27. travnja slavi svoj Dan. Program kojim će ove godine obilježiti Dan Grada objedinjen je s kulturnom manifestacijom 'Proljetni Dani Kulture' čijim programom Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića Zlatar, u suradnji s gradskim ustanovama u kulturi i udrugama, Gradom Zla-

tarom i Turističkom zajednicom, poziva građane da "odvoje vuru za kulturu". Uz kulturna događanja po svom izboru, pridružite se u proslavi Dana Grada 27. travnja i tijekom vikenda, 28. i 29. travnja, uz zabavni program u gradskom parku i sportska događanja zlatarskih udruga. (sp)

Učenici iz Krapinskih Toplica posjetili Krapinsko – zagorsku županiju

'Župane, imate li i Vi domaću zadaću?'

KRAPINA - Krapinsko-zagorsku županiju su u srijedu, 5. travnja 2023. godine, posjetili učenici Osnovne škole Krapinske Toplice. Učenici su sjedište Krapinsko - za-

gorske županije posjetili u pratnji svojih učiteljica, a sve zajedno dočekali su župan Željko Kolar i njegova zamjenica Jasna Petek. Župan i zamjenica župana upoznali su đa-

ke s radom Županije i odgovorili na njihova pitanja vezana uz njihov svakodnevni rad i funkcioniranje Krapinsko - zagorske županije. (zl)

Kumrovčani u radnoj posjeti pobratimljenoj Općini Fažana

KUMROVEC - Delegacija Općine Kumrovec bila je u radnom posjetu pobratimljenoj istarskoj Općini Fažana. Srdačni susret održan je s ciljem poboljšanja odnosa uz uključenje civilnog društva i djece iz osnovnih škola i dječjih vrtića te razmjenu iskustava s područja kulturnog turizma. Na radnom sastanku dogovorena je suradnja osnovnih škola i dječjih vrtića te razni projekti kroz turizam i kulturu. Kumrovečka delegacija posjetila je i Nacionalni park Brijune koji veže ove dvije općine i kroz lik Josipa Broza Tita. Općina Kumrovec i Općina Fažana pobratimljene su od 2004. godine te kontinuirano njeguju zajedničke vrijednosti i surađuju kako na kulturnom i društvenom, tako i na gospodarskom planu. (Davor Žažar)

Kreativne

Jadrankom

DONJA STUBICA – Turistička zajednica područja Gupčev kraj u suradnji s Multimedijalnim centrom Stub – klub organizirala je Kreativne uskrsne radionice s Jadran-

kom Blagec. Nakon izrade zečeva i ptica od tkanine te licitara od domaćeg platna, posljednja radionica održana je prošle srijede, kada su se izrađivali proljetni pušleki od pri-

rodnih materijala i ukrašavale pisanice. Radionice su, kažu organizatori, bile izuzetno dobro posjećene, a osim što su mnogo toga naučili, polaznici su se i dobro zabavili. (jk)

radionice s

Blagec bile su pun pogodak, nastali su brojni kreativni ukrasi od prirodnih materijala

INTERVJU Adam Končić - Proslavljeni zagorski glumac i glazbenik, glavni pokretač Glumačkog festivala u

'Kroz ovu predstavu i ja nudim pitanje 'Kaj je ljubav?', ali nisu

U novoj glazbeno poetskoj predstavi, dvosmislenog naslova 'Kaj je ljubav', popularni Adam ponovo iskazuje ljubav

Ivan Kovačić KRAPINA

Šesnaesti GFUK otvarate svojom novom predstavom 'Kaj je ljubav'. To je već negdje peta ili šesta predstava koju ste vi osobno producirali, je li tako?

Adam: Pa iskreno, malo ste me zatekli sad (smijeh). Nisam ih nikad do sad zbrojio. No, idemo po redu. Prvo je nastala predstava 'Noćas ću', koju sam napravio s kolegom Duškom Zubaljem. I to je bio moj proslavljeni cabaret koji je odigran skoro tristo puta. Zatim sam s Oliverom Beloševićem napravio nastavak te cabaretske priče, a riječ je o predstavi 'Adam i ona' i to je pred-

"Predstava 'Kaj je ljubav' je peta predstava u mojoj produkciji, pored onih drugih predstava koje sam producirao, a u kojoj igraju drugi glumci"

stava koja još uvijek živi. U međuvremenu, radim jednu predstavu za djecu s Fabijanom Pavlom Medvešekom koja se zove 'Vol i Magarac'. To je tekst Norberta Ebela, nagrađenog njemačkog dramatičara, kojeg želimo obnoviti, a predstava je vezana na vrijeme Došašća, odnosno, na Advent i Božić. Tu su, također, i 'Balade Petrice Kerempuha' koju sam napravio s Oliverom Beloševićem.... Znači, da... 'Kaj je ljubav' je peta predstava u mojoj produkciji, pored onih drugih predstava koje sam producirao, a u kojoj igraju drugi glumci.

Naslov predstave 'Kaj je ljubav' je bez upitnika i može se reći da je dvosmislen. Osim što su to 'dva naslova u jednom', zapravo, u predstavi vidimo i dva Adama Končića. I oba su dobro poznata zagorskoj javnosti, Adam kao glumac i vrsni recitator, ali i Adam kao glazbenik, odnosno, pjevač.

Adam: Da, predstava je koncipirana kao glazbeno poetsko uprizorenje, a osam pjesama koje u njoj pjevam su na kajkavskom. Dvije su napisane baš za mene, a ostale su pisane za naše druge domaće, zagorske izvođače. S time da pred sam kraj te glazbene priče imamo i gosta iz Slovenije. Naime, dobrohotnošću Zorana Predina dobili smo dozvolu da četvorica glazbenika i ja izvodimo njegovu pjesmu 'Pridi k meni'. Što se tiče same predstave, u meni je bila velika želja da

"Ovom predstavom otvaramo festival jer je to koprodukcija naše Udruge, ali ovom predstavom obilježavamo i 830 godina od prvog pisanog spomena grada Krapine, a ta izvedba bit će 30. travnja u Muzeju krapinskih neandertalaca"

nakon prva dva cabareta koja sam vam spomenuo, a u kojima me prati jedan glazbenik, napravim i treći nastavak s bogatijim aranžmanom i s više glazbenika. Ovdje su sa mnom četvorica dragih kolega iz orkestra Zagrebačkog gradskog kazališta 'Komedija', čija je ovo i koprodukcija. Naime, radi se o pro-

jektu koji je pao na plodno tlo novog ravnatelja 'Komedije' Miljenka Puljića, odnosno, plodno tlo male, druge scene Kazališta 'Komedija', koja se zove 'Klub kazališta Komedija', na adresi Cesarčeva 2, dakle, na samom Trgu bana Jelačića u Zagrebu. No, uz ZGK 'Komedija', koprodukciju potpisujemo i mi kao

Kulturna udruga Glumački festival u Krapini, vis a vis svih ovih gostovanja koja će biti ostvarena, ne samo kroz ovaj glumački festival koji najavljujemo, nego i u narednim mjesecima, nadam se i godinama.

Premijera u Cesarčevoj je bila z Valentinovo, nakon toga ste održali još nekoliko izvedbi i navodno su i mnogi Zagorci pohitali u Zagreb čuti i vidjeti vašu novu predstavu. Jeste li zadovoljni interesom publike?

Adam: Imali smo do sad već šest izvedbi i moram reći da mi je izuzetno drago da su sve one bile jako dobro posjećene. Već nas je prigrlio i Histrionski dom gdje smo imali i izvedbu unutar 16. Gumbekovih dana. I tamo sam dobio posebnu nagradu za doprinos očuvanju cabaretske forme, upravo zbog ove predstave. Naime, kao što sam već spomenuo, u predstavi pjevam pjesme domaćih, autora, a to su Krešimir Končevski, Adalbert Turner, Ivan Kovačić, Tomislav Goluban i Ivan Mikulić, a sa mnom ih izvode violinist Petar Haluza, violončelist Vinko Grubešić, gitarist Alan Dović i pijanist Tomislav Parmać. Isto tako u predstavi recitiram poeziju suvremenih autora, trojice velikih pjesnika. Posebno bih tu želio istaknuti Ladislava Prežigala, koji je i počasni član naše udruge i njegove tri pjesme su u ovom cabaretu. Tu je i veliki Željko Krznarić koji mi je dao isto dva prekrasna teksta ko-

ja recitiram uz glazbenu podlogu, a imam i više tekstova vezanih na ovu vječnu tematiku muško ženskih odnosa od velikog Enesa Kiševića.

Spomenuli smo već dvoznačnost naslova predstave 'Kaje je ljubav'. Mi vrlo dobro znamo da je kaj i kajkavski jezik vaša velika ljubav, ali kaj je za vas ljubav? Kako su prikazani muško ženski odnosi i ljubav u ovoj predstavi?

Adam: To je jedna vječna tema o kojoj nitko nikad neće moći dati konačni i stopostotni odgovor. Mislim da je tema ljubavi vrijedna da se cijeli život istražuje i propituje te da budemo cjeloživotni zaljubljenici u traženju odgovora na pitanje 'Kaj je ljubav?'. Tako i ja kroz ovu predstavu nudim neke odgovore, ali nisu svi samo pozitivni i sretni. Dapače, tu bih spomenuo i našeg Zvonka Kudelića Žunu, autora jedine pjesme koju recitiram na kajkavskom, a koja se zove 'Na pol', a koju sam odabrao upravo kao onu kroz koju možemo razmišljati o tome što je to rastava, rastava braka, rastava dvoje ljudi. Dakle, ima mnoštvo promišljanja o tome kaj je to, zapravo, ljubav i kako je čuvati u svom životu. No, mislim da je najvrednije u ovoj predstavi to što kroz tu divnu glazbu i divne stihove koje dajemo moji kolege i ja, ostavljamo publici da, kad izađu iz našeg programa, iz dvorane, i dalje razmišljaju o tome kako mogu po-

Krapini,

popularnog GFUK-a, najavio je svoju novu predstavu kojom otvara ovogodišnji, 16. po redu GFUK

nudim neke odgovore na vječno nisu svi samo pozitivni i sretni'

prema kajkavskom jeziku, ali se hvata u koštac i s vječitim i kompleksnim pitanjima o muško - ženskim odnosima

boljšati prolazak kroz svoj život s još više ljubavi prema bližnjima.

Osim što će ova vaša nova predstava otvoriti ovogodišnji GFUK, to neće biti njena jedina izvedba tijekom festivala, zar ne?

Adam: Da. Ovom predstavom otvaramo festival jer je to koprodukcija naše Udruge, ali ovom predstavom obilježavamo i 830 godina od prvog pisanog spomena grada Krapine, a ta izvedba bit će 30. travnja u

Muzeju krapinskih neandertalaca. Još jedna izvedba mi je posebno srcu draga, a nju je posebno tražila tvrtka HIS Višnjica, odnosno, moj prijatelj Slavko Hrženjak, koji je jedan od suvlasnika te velike tvrtke. On već devetu godinu zaredom dovodi u svoje rodno mjestu, u Višnjicu kod Lepoglave, po jednu predstavu da je pokloni svojim poslovnim partnerima, svojim djelatnicima, ali isto tako svim onim mještanima koji tu večer, 28. travnja, žele doći na tu predstavu. Posebno apostrofiram tu tvrtku i tog prijatelja jer su oni, pored tih dvadesetak gradova i općina u kojima GFUK gostuje, jedini poslovni subjekt koji iz godine u godinu podržava festival na način da otkupi jednu predstavu i dovede je u svoju malu sredinu.

"Predstava je koncipirana kao glazbeno - poetsko uprizorenje, a osam pjesama koje u njoj pjevam su na kajkavskom. Dvije su napisane baš za mene, a ostale su pisane za naše druge domaće, zagorske izvođače"

Nekako je naš osobni dojam da je korona imala, zapravo, pozitivan utjecaj na GFUK. Naime, više nije riječ o festivalu koji traje mjesec dana nakon Uskrsa s mnoštvom predstava u Krapini. GFUK sad ima manje izvedbi u samoj Krapini tijekom festivala, ali imamo osjećaj da traje cijelu godinu.

Adam: Što se tiče dviju koronskih godina, mi smo i kroz njih uspjeli održati festival na, moram reći, mudar način. Tako smo 2020. godine festival pomaknuli na kasno ljeto, na početak jeseni, kad je to bilo moguće izvesti u festivalskoj dvorani, dakako, uz reducirani broj gledatelja. Godinu kasnije, 2021., po prvi puta smo festival održali u ljetnom terminu i on nam je rodio naše drugo dijete. Prvo dijete je GFUK po Zagorju koji je krenuo već treće godine festivala, kad je, 2010. godine, moja predstava 'Balade Petrice Kerempuha' prvi put lansirana po Zagorju. Od tad, već trinaest godina gostujemo po Zagorju. A to drugo dijete se rodilo upravo 2021. godine kada smo imali prvi puta festival preko ljeta. Prošle godine smo imali naš regularni GFUK nakon Uskrsa, ali smo imali i ljetno izdanje GFUK-a i upravo na taj način i ove godine nastavljamo naše djelovanje. Znači, imamo sad u ovom našem regularnom izdanju GFUK-a tijekom 17 dana 28 predstava, a od 23. lipnja do 02. srpnja ćemo, ja se nadam, imati još nekih desetak predstava po atrijima dvoraca, po prekrasnim parkovima i drugim lijepim lokalitetima po Zagorju. Uz to, već desetak godina smo redovito prisutni i u sklopu Tjedna kajkavske kulture s jednom predstavom koju dovodimo u Krapinu. Isto tako, naša Udruga voli napraviti i neki lijepi izlet tijekom godine na neku predstavu nekog od festivala, kako bi naši članovi vidjeli kako to rade neki drugi ljudi, u nekim drugim sredinama. Tako da... Dobro ste to primijetili. Mi smo aktivni cijelu godinu i meni je vrlo drago da time na tom polju višestruko doprinosimo, ne samo gradu Krapini, nego i čitavom Hrvatskom zagorju.

"Mislim da je tema ljubavi vrijedna da se cijeli život istražuje i propituje te da budemo cjeloživotni zaljubljenici u traženju odgovora na pitanje 'Kaj je ljubav?'. Tako i ja kroz ovu predstavu nudim neke odgovore, ali nisu svi samo pozitivni i sretni"

Predstavljen program 16. Glumačkog festivala u Krapini i po Zagorju

Za sjajne predstave tražit će se karta više

KRAPINA - U petak 14. travnja započinje 16. Glumački festival u Krapini i po Zagorju, u trajanju 17 dana, a njegov je program predstavljen na konferenciji za novinare u Krapini. Adam Končić, predsjednik Kulturne udruge "GFUK", predstavio je glazbeno-poetsku predstavu "Kaj je ljubav", kojom se ovogodišnji festival otvara i zatvara.

Kaj je ljubav

- Predstava Kaj je ljubav je koprodukcija Zagrebačkog kazališta Komedija i naše kulturne udruge. Naša udruga je do sada producirala dvije vlastite predstave ("Nikad nije prekasno" i "Idi pa vidi"), a za Valentinovo je u Klubu kazališta Komedi-

Ulaznica za glazbenopoetsku predstavu

"Kaj je ljubav", kojom se ovogodišnji festival otvara i zatvara, je samo 5 eura, dok je cijena ulaznica za ostale predstave 10 eura

ja u Zagrebu u našoj koprodukciji premijerno izvedena predstava "Kaj je ljubav".

Ponosni smo na našu treću produkciju koju krasi 8 pjesama na kajkavskom jeziku čiji su autori naši Zagorci, Krešimir Končevski, Tomislav Goluban, Ivan Kovačić, Ivan Mikulić, Adalbert Turner Juci, kao i veliki Zoran Predin. Jako smo ponosni, a pogotovo da produkciju potpisujemo s jednom renomiranom zagrebačkom kućom gdje smo i kolege glazbenici i ja stalno zaposleni – rekao je Končić, dodavši da je predstava okrunjena nagradom na 16. Gumbekovim danima, za poseban doprinos očuvanju kabaretske forme. Autori stihova su suosnivač Festivala Ladislav Prežigalo, Željko Krznarić i Enes Kiše-

Pred nama su 4 kazališna naslova u Krapini i 8 predstava po Zagorju, a sve počinje 14. travnja

vić. - Jedna jedina pjesma koju recitiram je na kajkavskom, našeg Zvonka Kudelića Žune, a daje snažan pečat u ovoj predstavi – rekao je Končić. Ova će predstava i zatvoriti festival, 30. travnja u atriju Muzeja krapinskih neandertalaca s početkom od 19 sati, a sve ostale predstave u festivalskoj dvorani su od 20 sati. Končić je tu posebno napomenuo da ulaznica za ovu nesvakidašnju kazališnu priču stoji samo 5 eura, dok je cijena ulaznica za ostale predstave 10 eura. - Najavljujem još tri velika lijepa naslova u Krapini, 'Mali raj', druge večeri festivala, 15. travnja, 22. travnja 'Kako je počeo rat na mom otoku' te 29. travnja 'Ožalošćena porodica'. Naslovi koji će gostovati diljem Zagorju su 'Tvorničke postavke' u 4 mjesta, 'Čudo' koja će biti u dva mjesta, 'Udavače' u 7 mjesta, 'Puni pansion' u dva mjesta, 'Mali raj' u Mariji Bistrici, 'Hotel Nostalgija u 4 mjesta, 'Šund naš svagdašnji' u dva mjesta i 'Kaj je ljubav' koja gostuje Višnjici. Ovu predstavu čuvamo i za ljetno izdanje festivala, a dovest ćemo je na neke prekrasne lokacije, atrije dvoraca, ambijente pod zvijezdama, u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja – najavio je Končić, dodavši da Hotel Nostalgija dovode i Hrvatsia u Gradišće.

Najljepši način reklamiranja kraja

Ravnateljica POU Krapina, suorganizatora GFUK – a, Grozdana Pavlović rekla je da je prodaja ulaznica već u tijeku online te na blagajni Festivalske dvorane od utorka do petka od 13 do 17 sati. - Velik dio ulaznica je već prodan, pozivam sve da požure i osiguraju svoje mjesto u dvorani – pozvala je Pavlović, najavivši i već tradicionalnu izložbu Glumačkog festivala u Maloj dvorani POU.

Nedjeljka Vodolšak, u ime suorganizatora TZ Grada Krapine, najavila je suradnju s GFUK – om i u sklopu Ljeta u Krapini. - Udruga Glumački festival daje i obol u samom programu Tjedna kajkavske kulture, tako da će se ta tradicija nastaviti i u 58. Tjednu kajkavske kulture od 3 do 10. rujna – rekla je Vodolšak. Ecija Ojdanić, umjetnička ravnateljica Kazališta Moruzgva, čestitala je Končiću na velikom entuzijazmu. Kazalište Moruzgva će se prezentirati s dvije predstave. – Jedna

je 'Tvorničke postavke', koja je od premijere u listopadu odigrana već preko 40 izvedbi pred rasprodanim dvoranama diljem Hrvatske. Radi se o komediji o dva bračna para koji se međusobno ispremiješaju i resetiraju te shvate da je ono što imaju doma ipak dovoljno dobro. Jako sam ponosna kao producentica, predstava je iznimno uspješna. Druga predstava je Čudo, koja je imala preko 60 izvedbi u godinu dana, a u njoj glumi i Matija Šakoronja iz Oroslavja – rekla je Ojdanić, dodajući da se iznimno veseli susretu s publikom. Tvorničke postavke igraju 18.4. u Klanjcu, 26.4. u Varaždinskim Toplicama, 27.4 Brdovec i 28. 4. Tuhelj, a Čudo će igrati 12.4. u Donjoj Bistri i 25.4. u Maču.

Požurite po karte

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović rekao je da je GFUK postao tradicinalna manifestacija. - Tjedan kajkavske kulture i krapinski Festival s tradicijom od preko 60 godina sigurno su najpoznatiji, ali moram priznati da je i GFUK već vrlo blizu –rekao je gradonačelnik. - Dobro je da predstave dođu tu k nama i približe nam se, pa i onima koji možda nemaju mogućnosti da odu u Zagreb, sada im je na dohvat ruke da pogledaju koju predstavu, to nas duhovno obogaćuje – rekao je Gregurović. Župan Željko Kolar komentirao je da je repertoar festivala impresivan. - Vjerujem da će se tražiti karta više, ne samo u Krapini već na području čitavog Zagorja. GFUK je postao nezaobilazan kulturni i društveni

događaj koji se iščekuje – rekao je župan, dodavši da vjeruje da će se festival odvijati u dobrom raspoloženju i

da će biti zadovoljni i gosti, ali i glumačke družine. - Veselim se festivalu i pozivam sve da ovo malo preostalih

karata rezerviraju, požure i pogledaju sjajne predstave koje su pred nama – pozvao je Kolar. (sp)

Suradnja Caritasa Župe sv. Jelene Križarice i PŠ Poznanovec

"Pomognimo potrebitima - darujmo uskrsnu radost "

LOBOR - Učenici 1. do 4. razreda

PŠ Poznanovec su zajedno s učiteljicama i vjeroučiteljicama Melitom Car-Čorko i Maricom Celjak, koja je i članica Caritasa, nastavili tradiciju dijeljenja uskrsne radosti s korisnicima i djelatnicima doma za starije Lobor – grad. U sklopu projekta "Pomognimo potrebitima

- darujmo uskrsnu radost", učenici PŠ Poznanovec i OŠ Bedekovčina su tijekom korizme prikupili više od 12 kutija higijenskih potrepština, torbi, nakita, 11 vreća odjeće, a također su izradili i čestitke te pisanice. Njihovim humanitarnim aktivnostima spremno se, kao i do sada, pridružio i Caritas Župe sv.

17. Tjedan

cjeloživotnog učenja

Od 17. do 23. travnja 2023.

Jelene Križarice Zabok s velikom donacijom od 23 kutije i 9 velikih vreća odjeće, posteljine i potpuno novih jastuka koje su dostavili volonteri župnog Caritasa: Danijel Cvetko i Zdravko Novoselec u kombiju kojeg nam je velikog srca ustupio na korištenje vlasnik vrtlarije "Čuček". - Zajedno s ravna-

teljicom doma Darinkom Sviben zahvaljujemo svim donatorima velikog srca. Prema riječima gospođe ravnateljice, koja je sa zahvalnošću u ime korisnika prihvatila donaciju, posebna vrijednost ovoga susreta bila je priredba koju su učenici pripremili za štićenike doma. Zajedničko druženje smo završili

uz okrepu, koju su nam pripremile tete kuharice u Domu, a nakon koje smo se vratili kućama obogaćeni spoznajom kako naša mala djela milosrđa udružena u zajedništvu mogu prerasti u rijeku dobrote. Naravno da smo obećali da ćemo se uskoro vratiti – kažu u Caritasu. (zl)

Posjetite besplatna događanja u svim županijama Republike Hrvatske i provježbajte mozak! www.cjelozivotno-ucenje.hr

Popis događanja u okviru ovogodišnjeg Tjedna cjeloživotnog učenja možete pronaći na mrežnoj stranici kampanje:

PROVJEŽBAJ MOZAK!

Na području cijele Republike Hrvatske održavaju se besplatna predavanja, radionice, okrugli stolovi, sajmovi i slična događanja.

Aktivnost se financira iz ESF projekta Promocija cjeloživotnog učenja faza II.

RASPITAJTE SE O MOGUĆNOSTIMA BESPLATNOG OBRAZOVANJA!

PRIDRUŽITE SE 17. TJEDNU

CJELOŽIVOTNOG UČENJA

Uskrsni sajam u Općini Konjščina na dobrom putu da postane tradicionalan

Unikatni radovi udruga, djece i učenika oduševili mještane

KONJŠČINA - Uoči najvećeg kršćanskog blagdana održan je drugi Uskrsni sajam Općine Konjščina. Na tamošnjem središnjem trgu okupile su se udruge, vrtićarci, osnovnoškolci i srednjoškolci koji su izložili svoje unikatne radove i oduševili mještane. Naime, na njihovim je štandovima svatko mogao pronaći ponešto za sebe – od pisanica, rukotvorina, nakita, pa do zanimljivih ukrasa koje su izradili njihovi najmlađi. - Vjerujem da su mještani koji su se odazvali ovom našem Uskrsnom sajmu mogli zaista pronaći neki uskrsni ukras ili predmet koji će krasiti njihov dom ili blagdanski stol. Riječ je o lijepom događaju s kojim smo započeli prošle godi-

ne s ciljem da promoviramo radove naših udruga i institucija, a iako je ovo tek druga godina da se sajam održava, odličan odaziv potvrđuje da je na dobrom putu da postane tradicionalan – naglasila je načelnica Krok. Na subotnjem sajmu svoje su radove predstavili članovi Udruge umirovljenika koji pohađaju radionicu izrade ručnih radova, vrtićarci iz Dječjeg vrtića Konjščina, djeca iz Društva naša djeca Konjščina, učenici iz Centra za odgoj i obrazovanje Zajezda te tamošnje osnovne i srednje škole, kao i članovi Kluba "Radost". Inače, ovakav je sajam održan i uoči Božića, a mještani su svojim donacijama mogli podržati rad udruga i institucija. (zl)

Mali čuvari baštine učili od majstorica kak se po starinski farbaju pisanice

BUDINŠČINA - Uoči najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, u Osnovnoj školi Vladimir Nazor, Budinščina održana je uskrsna radionica bojanja pisanica na tradicijski način. Članice udruge Gotali Verica Koledić i Karla Mikulčić pokazale su malim Čuvarima baštine kak su se negda farbali pisanci. Djeca su uz njihovu pomoć stavljala listove na jaja kako bi na njima, nakon bojanja, ostali otisci. Jaja su bojali uz pomoć cikle, koprive i lupine od luka. Osim toga, vrijedne gospođe pokazale su djeci kako se nekad ukrašavalo pisanice koristeći pero i vosak. Dok su se jaja kuhala u prirodnim bojama, djeca su ispuhana jaja ukrašavala vunom i koncem. Obojana jaja su na kraju premazali sa domaćim špekom kako bi bila sjajnija. Pred kraj radionice

svi zajedno su uredili školski etno kutak, a gošća Verica donijela je malu seosku farmu napravljenu od gipsa i drugog materijala, kao i malu starinsku ogradu napravljenu od svibovine. Bio je ovo lijep primjer kako maleni mogu učiti od starijih i iskusnijih i kako vrijeme brzo leti kada radiš nešto za-

nimljivo i drugačije. Nije se tijekom radionice samo bojalo jaja. Bilo je tu i vježbe strpljenja, upornosti, fine motorike, preciznosti. Radilo se na međugeneracijskoj solidarnosti, međusobnom pomaganju, prijateljstvu. Učilo se tu o poštovanju i čuvanju tradicije i običaja našeg kraja od zaborava. (zl)

Dvije stubičke udruge zajednički provele projekt kojim su ukrasile centar grada povodom Uskrsa

Dva stubička parka sada krase drveni pilići, zekani, pisanice, 'čuče' na gnijezdima i malo remek djelo – drveni foto point s pergolom

– klub' i DND Donja Stubica

Od prošlog tjedna, dva donjostubička parka krase ukrasi koje su izradili vrijedni i kreativni članovi dviju udruga. Izložba drvenih zečeka, kokica, pilića i pisanica nazvana 'Uskrs u Stubici' otvorena je prošlog utorka, a plod je dvomjesečnih radionica na kojoj su kreativni članovi Multimedijalnog centra Stub – klub i Društva Naša djeca Donja Stubica izradili prigodne ukrase od drva, kako bi ukrasili centar grada i razveselili najmlađe. To im je i uspjelo, jer su dječica prilikom otvorena izložbe bila oduševljena novim šarenim pisanicama, ali i zečevima s mrkvama te kokom koja sjedi na jajima.

Kreativne

radionice s drvom

Kreativne radionice s drvom za ove dvije udruge nisu novost, jer se provode unatrag nekoliko godina s raznim temama. – Ideje uljepšavanja grada i ukrašavanja gradskih parkova novim elementima nadograđujemo sa svakim novim razdobljem, blagdanom ili godišnjom dobi i uvijek pomičemo gra-

nice svoje kreativnosti što još više oduševljava građane, a posebno naše mališane. Tako smo ponovo udružili snage kako bi napravili nove uskršnje ukrase i skulpture koje smo postavili u Parku obitelji Feller i Parku Jure Stubičanca –rekao je Zvonimir Babić, predsjed-

nik Stub – kluba i idejni začetnik kreativnih radionica s drvom. Radionice su održavane na prostoru Polygona te KTIC – a u Donjoj Stubici, pod vodstvom Božice Babić, predsjednice DND – a. Osim ukrasa, nastala je i jedna nova atrakcija, pravo malo remek djelo za koje je

zaslužan Martin Babić, a to je foto point u obliku pergole s klupom.Pergola je univerzalna i koristiti će se u promotivne i turističke svrhe prigodom pojedinih manifestacija i blagdana. Samo će se promijeniti, tj. izraditi novi natpis sukladno potrebi – optimističan je i pun

ideja mladi stolar Martin. U radionice se uključio i Sven Vrgoč, koji je inače zadužen za grafički dizajn, a u samo bojanje, osim Božice Babić, uključila se i 'teta farbalica' Jagica Knezić iz Udruge umirovljenika Marija Bistrica.

Mnoštvo šarenih drvenih ukrasa

Nastalo je pet velikih drvenih pilića, šest malih s ljuskama, šest velikih zekana, osam malih pisanica, dvadeset mrkvi, dvije 'čuče' sa obnovljenim gnijezdima od vrbovog pruća te dvadeset jaja na kojima 'čuče' sjede, a obnovljeni su i lanjski eksponati te tačke s malim pisanicama. Kreativne radionice odvijale su se u okviru programa i projekata koje financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo kulture, Krapinsko - zagorska županija i Grad Donja Stubica. Eksponati će u stubičkim parkovima biti postavljeni do 20. travnja, stoga ne propustite prošetati, razgledati ih i fotografirati se s njima, a nakon toga će biti konzervirani kako bi bili izloženi i druge godine, možda u nekom drugom mjestu ili gradu, što će predstavljati koncept putujuće izložbe.

U jednom danu dva koncerta

Većini prvašića ovo je bio prvi nastup

MARIJA BISTRICA – U ponedjeljak 3. travnja u Domu kulture u Mariji Bistrici održana su dva koncerta učenika Glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica. Najprije je nastupilo 35 najmlađih polaznika na koncertu učenika prvih razreda, a svirali su klavir, gitaru, violinu, violončelo, saksofon, trubu, klarinet, harmoniku, bisernicu i brač. Većini je to bio prvi koncert. Nakon prvašića, održan je i koncert najboljih učenika i učenica žičanih instrume-

nata. Dvadesetak učenika predstavilo se na žičanim instrumentima: gitari, violini, violončelu, bisernici i braču. Učenike su pripremali profesori: Tanja Da Silva, Igor Dorotić, Iva Ilakovac, Antun Ivić, Dina Katnić, Jelena Lelas, Tatijana Lenart, Marko Markuš, Robert Međugorac, Branimir Norac, Luka Norac, Mislav Sviben, Ivan Šarkanj i Svjetlana Vlainić. Za klavirsku pratnju na oba je koncerta bila zadužena Dina Katnić. (Elvis Lacković)

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

I ove godine parkove i trgove mnogih hrvatskih gradova i općina krase pisanice zagorske slikarice

Maje Vukina Bogović

"Jedna pisanica može prikazati cijelu povijest jednog mjesta"

Umjesecima prije Uskrsa poznata klanječka slikarica Maja Vukina Bogović ima pune ruke posla. Njezine velike pisanice od 2 metra tražene su diljem "Lijepe naše" pa je tako slikarica i ovoga proljeća oslikavala pisanice za nekoliko gradova i općina diljem zemlje. Motivi starih reljefa, crkvica, kapelica, morskih marina, veduta i pejzaža te etno motiva krase pisanice. Naročito na našoj obali gdje sve više dolazi turista krase stare jezgre gradova i riva. – Kroz dva mjeseca oslikala sam pisanice za TZ Grada Kaštela i to četiri komada za

Majine velike pisanice od 2 metra

tražene su diljem

Lijepe naše

Kaštel Gomilicu, Lukšić, Kambelovac i Štafilić. Također dvije pisanice su oslikane za susjedni Trogir gdje se nalaze u staroj jezgri grada i na sebi nose natpis Sretan Uskrs na šest jezika. Reakcije domaćih žitelja i turista se mogu svakodnevno vidjeti na društvenim mrežama – ispričala nam je Maja.

Krapinske pisanice

Osim gradova i naselja na obali, mnoga naselja i u kontinentalnom dijelu Hrvatske ukrašena su Majinim pisanicama. – Kao i svake godine TZ Grada Krapine naručila je pisanicu povodom 830. godina Grada s motivom bilikuma.

Šest pisanica u Gradu Krapini krasi park uz ostale dvije te se time zaokružila priča 8 pisanica i 830 malih pisanica za obljetnicu Grada. Općina na rubnom dijelu Varaždinske županije, Veliki Bukovec je naručila dvije pisanice, jednu s motivima zečića i pilića za djecu i jednu s motivima Općine. Pisanica s etno motivima otišla je u malo mjesto Šišljavić kod Karlovca –izvijestila nas je slikarica o svojim najnovijim radovima koje možete vidjeti na našim stranicama.

"Tridesetak pisanica diljem Hrvatske je brojka koja samo raste iz dana u dan"

Cijeli projekt pisanica krenuo je 2017. godine prvom narudžbom za TZ Grada Krapine i pokazao se kao izvrstan dio umjetničke djelatnosti koju Maja provodi. – Pisanice su veliki izazov zbog oblika te načina slikanja i zaštite, ali već sam se toliko uhodala da je to za mene jedna sasvim normalna podloga i oblik. Takvo primijenjeno slikarstvo oduševljava svakodnevno građane i djecu te postaje lijepa razglednica koju turisti šalju u svijet. Jedna pisanica može prikazati povijest jednog mjesta. Tridesetak pisanica diljem Hrvatske je brojka koja samo raste iz dana u dan – rekla je Maja o svojim pisanicama. Za slijedeću godinu već su krenule narudžbe, kaže nam Maja. U izradi su i mrežna stranica te materijali za inozemno tržište. Osim pisanica Maja radi i na projektu za Božić, vezano za kuglice i razne druge oblike koji su još u fazi pripreme. Slikarica također priprema, uz dosadašnje dvije i treću izložbu u Krapini, izložbu u Zaboku u Regaleriji te izložbu u Novom Sadu i Likovnom salonu. Aktivna umjetnica diljem Zagorja vodi i ART&JOY radionice.

Bedekovčanske mažoretkinje okupljaju 45 djevojčica u dva dobna uzrasta te svojim vještinama i marljivim treninzima osvajaju medalje na brojnim natjecanjima

'Svako je natjecanje djevojčicama prilika za novo iskustvo, putovanja, da nauče pobjeđivati, ali i gubiti'

Mnogim djevojčicama koje krenu u osnovnu školu treniranje i ples u mažoretkinjama bude prvi sport i aktivnost kojom se žele i vole baviti. Ugodno druženje, koreografije i akrobacije koje treba savladati u plesu, a onda i uzbudljiva putovanja i natjecanja privlače sve više djevojčica u mažoret klubove koji djeluju na području naše županije, pa tako i u Bedekovčanske mažoretkinje.

Natjecanja kao poticaj

Bedekovčanske mažoretkinje, ili kako se skraćeno zovu BE – MA, osnovane su 2006. godine te su članice Saveza mažoretkinja i pom –pon timova Hrvatske, kao i svjetske asocijacije Majorette-sport World Federation. Udruga je aktivno počela s radom nakon pauze zbog Covid – 19 pandemije te vrlo ustrajno treniraju, što je vidljivo i na rezultatima koje postižu na natjecanji-

'Upisi novih

članica očekuju nas prilikom početka nove školske godine odnosno u drugoj polovici kolovoza i rujnu, a interes je velik', najavila je voditeljica

ma po Hrvatskoj. Trenutno broje 45 članica u dva dobna uzrasta –dječja formacija i kadetkinje, a vode ih predsjednica i voditeljica udruge Danijela Čepo, koja je u udruzi od početka te je licencu trenerice stekla 2010. godine, kao i Domenica Jurec, dugogodišnja plesačica s brojnim uspjesima. – Cilj našeg djelovanja je planski i organizirani razvitak i unapređenje mažoret plesa te etičkog i odgojnog djelovanja u svezi razvijanja natjecateljskog duha, sportskih i kulturnih osobina svojih članica – kaže voditeljica Danijela Čepo. Istaknula je i kako svojim djelovanjem populariziraju svoje mjesto, Bedekovčinu, na manifestacijama i natjecanjima na kojima sudjeluju. A s tih natjecanja uvijek donose medalje, što je djevojčicama poticaj da još više treniraju i trude se. Upravo su se nedavno vratile s natjecanja u Petrinji, gdje je kadetkinja Tia Jurinec osvojila prvo mjesto u solo pom – pon kategoriji, dok su najmlađe predstavnice bile četvrtke u kategoriji velikih formacija te zaslužile brončanu medalju za sudjelovanje. Kadetkinje su pak u velikoj formaciji pom – pon stale na najviše postolje i osvojile zlatnu medalju. – Sreća je bila neopisiva, kako djevojčica, tako i roditelja, naših vjernih navijača – kaže Čepo, dodavši kako je kroz mjesec dana pred njima još jedan državni turnir u Šibeniku.

Treninzi i koreografije

Kako bi se postigli ovakvi rezultati, potrebno je trenirati. – Treninge imamo dva do tri puta tjedno, ovisno o dobnom uzrastu i formaciji, ali i dostupnosti sportske dvora-

ne. Puno je koraka od ideje u glavni trenera do koreografije koju mažoretkinje izvode na podiju. Za svaku koreografiju prvo se bira adekvatna glazba, prilagođena rekvizitu (npr. štap, pom-poni, zastave, mix), dobnom uzrastu djece ili djevojaka koje ju izvode, sposobnostima same grupe, ali i u skladu sa odredbama Natjecateljskog pravilnika. Zatim slijedi postavljanje koreografije, uvježbavanje iste i tek onda izvedba. U međuvremenu osmišljavamo i šivamo kreativne uniforme. U cijelom tom procesu na treningu je bitno uvježbavati nove elemente, raditi na tehnici tijela, brzini, ritmu

i tempu grupe – otkriva voditeljica Danijela.

Benefiti i iskustva mažoret plesa Nastupe na prvenstvima, festivalima i internacionalnim natjecanjima određuju unutar godišnje plana i prema financijskim mogućnostima. Svako je natjecanje, kaže, prilika djevojčicama da steknu iskustvo, upoznaju druge timove, putuju, nauče pobjeđivati, ali i gubiti. - Odgovornost, samosvjesnost, međusobno uvažavanje i prihvaćanje, timski rad, kreativnost, samo su neke od osobina koje stječu i ra-

zvijaju. O tome koliko pozitivno na fizičko i psihičko zdravlje utječe bavljenje bilo kakvim sportom, pa i ovim plesnim, ne treba ni naglašavati ili dodatno objašnjavati – kaže voditeljica, dodavši kako je za uključivanjem novih članica u mažoretkinje veliki interes. - Upisi novih članica očekuju nas prilikom početka nove školske godine odnosno u drugoj polovici kolovoza i rujnu – najavila je Čepo te istaknula kako se kroz svaki sport, pa tako i mežoret ples, uz sve ostale benefite stječu i divna iskustva i prekrasne uspomene koje zauvijek nose u srcima.

Jelena Klanjčić BEDEKOVČINA

Održano prvo kolo Zagorske Endurance lige u daljinskom jahanju

OROSLAVJE/STUBIČKE TOPLICE - Endurance ili daljinsko jahanje sve je popularnija sportska disciplina među Zagorcima iako mnogi jahači u Zagorju uobičajeno i jašu u prirodi. Brojnim edukacijama i polaganjima endurance licenci mnogi su stekli znanje i vještine koje krase ovaj oblik sportskog jahanja. Protekle je nedjelje održano prvo kolo zagorske

Endurance lige. Staza duljine 20 i 40 km prostirala se od Centar Ritam s konjem duž Stubičkih Toplica i Grada Oroslavja. Sve staze su kružnog oblika te su započele i završile u Centru. Ovo je prvi puta u povijesti, nakon tri pokazne utrke da će se održati zagorska liga s ukupno 3 utrke na 20 i 40 km. Pobjednici

1. kola na 20 km su: 1. Martin Škreb na grlu Habbib,

2. Martin Kolarek na grlu Esma, 3. Lorena Škreb na grlu Asy. Pobjedinci 1.kola na 40 km su: 1. Ana Klanjčić na grlu Khalida Fekhra, 2. Jasmina Kocijan na grlu Murano, 3. Greta Ciglenečki na grlu Brown Sugar. Cijela utrka mogla se pratiti i online na youtube kanalu. Organizatori zahvaljuju svim natjecateljima, vatrogascima i sponzorima, a natjecanje je podržala i Krapinsko - zagorska županija. (Davor Žažar)

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija OPĆINA KRALJEVEC NA SUTLI OPĆINSKI NAČELNIK

U Dječjem vrtiću Potočić Tuheljski obilježen Tjedan pravilne prehrane

Tuheljski mališani naučili su koje su namirnice najbolje za rast i razvoj

KLASA: 940-01/23-01/02

URBROJ: 2140-17-02-23-01

Kraljevec na Sutli, 05. travnja 2023.

Na temelju članka 131. i 133. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19), Upute Središnjeg ureda Državne geodetske uprave o načinu izrade snimke izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta i geodetskih elaborata izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta (KLASA: 932-01/12-02/182, URBROJ: 54103-1-12-28 od 24.10.2021.) te Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine broj 59/18), općinski načelnik dana 05. travnja 2023. godine objavljuje

JAVNI POZIV

Na izmjeru nerazvrstane ceste „Tresk-Zlački“

Općina Kraljevec na Sutli, kao pravna osoba koja upravlja cestama na administrativnom području Općine Kraljevec na Sutli, obavještava nositelje prava na predmetnim i susjednim nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimak izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Snimku izvedenog stanja i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izraditi će ovlašteni inženjer geodezije Dario Petrlić, dipl. ing. geod., ovlašteni predstavnik tvrtke GEO TERRA d.o.o..

Sukladno gore navedenom izvršit će se evidentiranje nerazvrstane ceste:

Opis cesteKatastarska česticaKatastarska općinaTermin izmjere

Tresk-Zlački

2028, 2029, 2030, 1218, 1216, 1217, 1214, 1215, 1213/4, 1212/4, 1212/5, 1208, 1212/6, 1212/1, 1209, 1207/2, 1198, 1195, 1188/1, 1188/2, 1188/3, 1188/4, 1188/5, 1188/6, 1170, 1172/2

Radakovo

19.04.2023. godine u 13,00 sati

Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestom, odnosno Općina Kraljevec na Sutli, provest će prema gore navedenom rasporedu, obilježavanje granica zemljišta na kojima je izgrađena nerazvrstana cesta uz stručnu pomoć gore navedenog ovlaštenog inženjera geodezije, koji brine da lomne točke granice zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Pozivaju se nositelji prava na nekretninama kroz koje prolazi nerazvrstana cesta kao i nositelji prava koji graniče s nerazvrstanom cestom da prisustvuju geodetskoj izmjeri.

OPĆINSKI NAČELNIK

Blanka Stipčić Berić

TUHELJ - I ove se godine povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, u tuheljskom dječjem vrtiću obilježio Tjedan zdravlja. Tjedan zdravlja u vrtiću pokrenut je kako bi djeca zajedno sa svojim obiteljima osvijestila važnost brige o zdravlju i naučila nove zdrave navike. Ove se godine u "Potočiću Tuheljskom" obilježio Tjedan pravilne prehrane kako bi mališani naučili ko-

je su namirnice najbolje za rast i razvoj. Tijekom cijelog tjedna govorilo se o voću, povrću, žitaricama, ugljikohidratima i mliječnim proizvodima. Budući da je za srijedu bila predviđena tema mlijeko i sir, u vrtiću su odlučili pozvati naše umirovljenike na zdravi doručak i druženje s mališanima. Ravnateljica Ana Ricijaš izrazila je dobrodošlicu svima, a zdravstvena voditeljica Vlat-

ka Šoban održala je kratko predavanje o važnosti zdrave prehrane, osobito doručka. Djeca su bila znatiželjna kakve su igre umirovljenici igrali dok su bili mali te što se jelo za doručak kad su naši umirovljenici bili djeca. Nakon doručka uslijedilo je vrijeme za igru i druženje: djeca su s umirovljenicima slagali slagalice, crtali i uveseljavali jedni druge svojim pričama. (Davor Žažar)

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

poljoprivreda

Njega mladog luka u proljeće

Mladi luk, poput većine biljaka, zahtijeva određene uvjete za rast i razvoj, uključujući zaštitu od bolesti i štetnika, pravovremenu dostupnost vode i hranjive tvari. Luk iz jesenske sadnje ima dosta kratak period mirovanja i relativno brzo u proljeće dolazi do buđenja klice i porasta zelenih listova. Tolerancija na niske temperature mu je bolja od većine drugih povrtnih kultura tako da uz dobru tehnologiju luk iz jesenske sadnje može dati i bolji prinos od luka sađenog u proljeće. Luk posađen u jesen najčešće se koristi kao mladi luk čije lukovice nisu podesne za duže skladištenje. Jedan od najvažnijih koraka u zaštiti mladog luka je sprječavanje napada štetnika. Štetnici poput lukove muhe, tripsa, lukove zlatice i puževa mogu uzrokovati značajnu štetu biljkama. Lukova muha je najopasniji štetnik luka u našim krajevima. Napadnute biljke luka su prepoznatljive po žutim listovima, cijela biljka poprima blijedu boju. Od napada najviše stradaju mlade biljke koje imaju razvijena

dva lista. Kod ovako mladih biljaka ličinka se nalazi u osnovi središnjeg lista što izaziva njezino propadanje. Na mjestu ishrane dolazi do truljenja što na kraju dovodi do propadanja. Borba protiv lukove muhe počinje poštivanjem plodoreda koji na neizravan način utječe na smanjenje populacije lukove muhe. Praćenje pojave odraslih oblika lukove muhe, odnosno intenziteta leta kontrolira se pomoću žutih ljepljivih ploča koje bojom privlače muhu koja se ljepi na njezinu površinu. Prekrivanje gredica agrotekstilom u vrijeme leta i odlaganja jaja te sadnja antagonističkih biljaka npr. sadnja mrkve uz luk štiti biljke od lukove muhe i obrnuto te doprinosi smanjenju napada lukove muhe. Kao i većinu ostalih povrtnih kultura i luk napadaju razne vrste patogena koje ograničavaju njegov uzgoj, posebno u klimatski nepovoljnim godinama. U uvjetima visoke vlažnosti najčešća bolest luka u našim proizvodnim uvjetima je plamenjača ili peronospora (Peronospora destructor).

Najštetnija je kad napadne mlade

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

biljke luka. Na mjestu zaraze napadnuti organi gube čvrstoću, lišće se prelomi i visi prema tlu, a dio iznad zaraženog tkiva se osuši. Preventivne mjere u suzbijanju bolesti odnose se na čupanje i uništavanje zaraženih biljaka, pridržavanje plodoreda i sadnju zdravih lučica. Što se tiče kemijskog suzbijanja bolesti, na plamenjaču luka djeluju preparati koji se koriste za suzbijanje plamenjače na vinovoj lozi počevši od bakrenih pa sve do sistemičnih preparata. Što se tiče potreba za hranjivima, organska peletirana gnojiva ili gnojiva poput stajnjaka ili komposta dobar su izbor za mladi luk. Također je važno paziti na navodnjavanje mladog luka. Dok je vlaga neophodna za rast biljke, prekomjerno zalijevanje može uzrokovati truljenje korijena. Voda koja stoji oko biljke također može privući bolesti. Stoga je važno održavati uravnoteženo navodnjavanje i paziti da biljka ne stoji u vodi. U mjere njege mladog luka spada i pokrivanje nasada agrotekstilnim folijama u slučaju negativnih temperatura.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Vožnja kvadovima i motorima postaje sve popularnija. Sve bi bilo dobro, da vozači voze do postojećim putevima i stazama. Problem nastaje kada vozači voze po zaštićenim staništima i arheološkom nalazištu na Strahinjčici, točnije po orhidejskim travnjacima na Poljanama i Platu i na tumulima u Podstenju. Strahinjčica je dio ekološke mreže Natura 2000 i važna je za očuvanje 6 ugroženih vrsta i 6 stanišnih tipova. Ekološka mreža Natura 2000 jedan je od osnovnih mehanizama zaštite prirode u Europskoj uniji. Ona je europska mreža područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Vožnja kvadovima i motorima van postojećih putovima čini prirodi veliku štetu. Uništavaju se staništa, biljke i male životinje od kojih su neke strogo zaštićene i ugrožene. Buka vozila tjera životinje i remeti mir u prirodi. Travnjaci na Platu i Poljanama staništa su više od 20 vrsta orhideja. Sve orhideje strogo su zaštićene i zabranjeno ih je uništavati na njihovom staništu prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 127/19) članku 153.

Na Strahnjičici uređena je Planinarsko poučna staza „Putevima orhideja“. Ovo područje koriste i posjećuju brojni dionici, planinari, privatni vlasnici, općina, škole, istraživači, lovci. Ako želimo čuvati prirodu i poštivati druge korisnike područja potrebno je poštovati pravila ponašanja da svima bude dobro. I prirodi i ljudima. Potrebno je da se uvažavaju potrebe svih korisnika na Strahinjčici, a ne samo nekih. Potrebno je da se stekne osjećaj za prirodu na koju se vrši sve veći pritisak. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 127/19) članku 228. smanjenje broja jedinki zavičajne divlje vrste ili uništavanje njezinog staništa kazneno je djelo. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 114/22) članku 115. postupanje sa kulturnim dobrom koje dovodi do oštećenja ili uništenja kazneno je djelo. Javna ustanova radi na edukaciji i podizanju svijesti vozača kvadova i motora s ciljem smanjenja i prestanaka uništavanja staništa strogo zaštićenih vrsta i arheoloških nalazišta na Strahinjčici. Priroda je naš zajednički dom, svi ju trebamo čuvati jer bez nje nema života.

Apel vozačima kvadova i motora – ne vozite po zaštićenim staništima i arheološkim nalazištima na Strahinjčici

U Mukinjama je održan memorijalni kickboxing turnir "Josip Jović"

Berba medalja za

zagorske klubove

MUKINJE - U organizaciji KBK

Škorpion iz Zagreba u Mukinjama je održan memorijalni kickboxing turnir Josip Jović koji je okupio 265 natjecatelja i natjecateljica iz 31 kickboxing kluba, koji su se borili u pointfighitngu, light contactu i kick lightu za sve dobne skupine.

Zagorski klubovi Zmaj, Ninja i BTI i Krapina po običaju su bili vrlo uspješni. Najuspješniji je bio Zmaj koji je osvojio devet zlatnih, četiri srebrne i tri brončane medalje. U pointfightingu zlato za Zmaj osvojio je Luka Sovec u konkurenciji djece u kategoriji do 33 kg. U light contactu zlata za Zmaj osvojile su starije kadetkinje Marija Antoaneta Hranić (-55 kg) i Iva Bingula (+65 kg), kao i senior Ognjen Ledinščak (-74 kg). "Zmajevci" su bili uspješni i u kick lightu gdje su svoja druga zlata na turniru osvojile Marija Antoaneta Hranić i Iva Bingula, a pridružila im se i juniorka Elena Ljubek (-55 kg), a svoje drugo zlato osvojio je i senior Ognjen Ledinščak (-74k g). Zlatni je bio i senior Noa Počekal u kick lightu (-84 kg). Srebrne medalje osvojili su starija kadetkinja Iva Bingula u pointfighitngu (+65 kg), senior Adam Brebrek u light contactu (-74 kg), mlađi kadet Jurica Prančić u kick lightu (+47 kg), junior Noa Počekal u kick lightu (-84 kg) i senior Daniel Car u istoj disciplini (-74 kg). Bronce za Zmaj osvojili su mlađa kadetkinja Nicol Papeš u pointfightingu (+47 kg), senior Daniel Car (-74 kg) u light contactu i junior Adam Brebrek u kick lightu (-74 kg). KBK Ninja je u Zabok donio sedam medalja. Posebno je bio uspješan stariji kadet Gabrijel Latin koji je osvojio zlatne medalje u pointfighitngu i kick lightu obje u kategoriji do 52 kg. Gabrijel je osvojio i srebro u light contactu. Treće zlato za Ninju osvojila je mlađa kadetkinja Lada Vukić u poitfighitngu u kategoriji do 42 kg. Ju-

Tjedan istine za košarkaše Zaboka

nior Leonardo Čvek bio je srebrni u kick lightu do 69 kg, dok su brončane medalje osvojli stariji kadeti Emerik Šafranko u kategoriji do 69 kg i Martin Pušek u kategoriji +69 kg, obojica u pointfightingu. Najuspješnija natjecateljica KBK Krapina bila je Antonela Cesarec koja je u konkurenciji juniorki osvojila zlatne medalje u pointfighitngu u kategorijama do 60 i 65 kg, a proglašena je i najboljim natjecateljicom u ovoj disciplini. Zlatnu medalju za Krapinu osvojio je i Luka Čuček u pointfighitngu u kategoriji dječaka do 27 kg, kao stariji kadet Ivano Capek u light contactu u kategoriji do 69 kg. Zlatna je bila i starija kadetkinja Nikolina Rebić u pointfightingu u kategoriji +65 kg, dok je u istoj kategoriji u light contactu bila srebrna. Do srebra je stigao i mlađi kadet Timotej Kukovačec u light contactu do 42 kg, dok je stariji kadet Jakov Sekušak bio brončani u kategoriji 63 kg u pointfightingu. Zlato za BTI osvojio je mlađi kadet Riko Ljubić u ligiht contactu u kategoriji do 47 kg, dok s u brončane medalje osvojile starije kadetkinje Lana Ivetić (-60 kg), Hana Zajec (+65 kg) i juniorka Lorena Zeba (-65) kg sve u pointfightingu. (tz)

Nakon uvjerljivog domaćeg poraza protiv Alkara košarkaši Zaboka znatno su si zakomplicirali pitanje ostanka u HT Premijer ligi. Trenutno su Zabočani na posljednjem šestom mjestu koje vodi u rang niže, odnosno u Prvu ligu, koja je drugi po vrijednosti rang hrvatske košarke. Zabočani su imali puno problema sa slaganjem rostera u najgori mogući trenutak, pa tako protiv Škrljeva i Alkara nisu nastupili "starteri" Luka Tomas i Timothy Bond. Protiv Škrljeva je Zabok uspio upisati pobjedu, no protiv Alkara kao da je nestalo "ulja u svići" i Sinjani su nikad lakše slavili u gostima kod Zaboka. Pred Zabokom su ovaj tjedan dva teška gostovanja. Prvo je na rasporedu u srijedu u Zagrebu kod Bosca, a u nedjelju

će Zabočani gostovati u Velikoj Gorici protiv Gorice. S ova dva gostovanja barem se jedna pobjeda nameće kao imperativ, u suprotnom će šanse Zaboka znatno pasti. Bosco je za sada jedina momčad u ligi za ostanak koja nema pobjedu protiv Zaboka, no igrači Ivana Tomasa imaju kapital od dvije pobjede više u odnosu na Zabok. U slučaju njihove pobjede taj bi se razmak u posljednjih pet kola povećao na gotovo nedostižne tri pobjede. Bosco je uz Goricu momčad u najboljoj formi i u četiri kola je kao i Gorica ostvario tri pobjede. Nimalo lak zadatak za momčad Domagoja Kujundžića. Tračak optimizma nalazi se u činjenici da se treninzima pridružio Luka Tomas, a uskoro bi trebao i Bond. Zabok je u nikad te-

žoj poziciji što se tiče ostanka, ali na muci se poznaju junaci. (Tomislav Zrinšćak, FOTO: Mladen Ban)

Poredak:

1. Dinamo Zagreb 36 (-105)

2. Bosco 35 (-269)

3. Gorica 34 (-166)

4. DepoLink Škrljevo 33 (-140)

5. Alkar 33 (-179)

6. ZABOK 33 (-199)

Parovi 5. kola:

Bosco - ZABOK (12.4.2023. u 18 sati)

Gorica - Dinamo Zagreb

Alkar - DepoLink Škrljevo

Parovi 6. kola:

Gorica - ZABOK (16.4. u 18 sati)

DepoLink Škrljevo - Dinamo Zagreb

Bosco - Alkar

Petra Marija i Karla Poslončec prvakinje Hrvatske

GAREŠNICA - U Garešnici je održano prvenstvo Hrvatske za kadete i kadetkinje u disciplini Assaut gdje su borci iz naše Županije postigli zapanjujuće rezultate. Tako su iz Savate kluba Krapina prvakinje postale Petra Marija Poslončec - kadetkinja 30-35kg – i Karla Poslončec - starije kadetkinje 45-50kg – osvojile prvo mjesto i osvojile naslov prvakinja u svojim disciplinama. Lukas Kantolić - kadeti 50-55kg – i Martin Čavužić - stariji kadet +75kg – osvojili su druga mjesta i naslov viceprvaka Hrvatske. Treća mjesta osvojili su Fran Horvat - stariji kadet 5055kg –; Marin Mlakar - stariji kadet 60-65kg -; Petar Cesarec - stariji kadet +75kg -; i Sara Drežnjak - starija kadetkinja 55-60kg. Savate klub Đidara Zabok nastupio je na prvenstvu Hrvatske u savate boksu, za kadete i kadetkinje sa pet svojih boraca koji su također postigli zapažene rezultate. Luka Šoštarić je s dvije pobjede u eliminacijskim borbama osigurao finale u kategoriji do 45 kg, gdje je osvojio srebrnu medalju. Davidu Krajačiću je ovo bilo prvo natjecanje, a u finalu je osvojio srebrnu medalju u kategoriji do 65 kg. Svoje prvo natjecanje imao je i Viktor Ortović, gdje je u kategoriji do 75 kg osvojio brončanu medalju. Iznimno dobre mečeve imali su i David Ivanek ( do 65 kg) te Gašpar Krznar ( do 35 kg). (Milorad Videković)

U Garešnici održano prvenstvo Hrvatske u savateu za kadete i kadetkinje u disciplini assaut

Čavle su bile domaćin međunarodnog turnira u rukometu Zabočanke vrlo dobre četvrte

Čavle su bile domaćin međunarodnog rukometnog turnira za mlađe dobne kategorije. Među osam ekipa u konkurenciji dvanaestogodišnjakinja našle su se i djevojčice Rukometnog kluba Zabok koje su na kraju zauzele vrlo dobro četvrto mjesto. Zabočanke su odigrale ukupno pet utakmica, a ostavarile su tri pobjede i dva poraza. Startale su porazom od Pećina (5:8), zatim su bile bolje od Opatije (13:10), potom i od Gospića 2 (10:7), slijedio je poraz od Vinodola (9:7) i na kraju pobjeda protiv Gospića 1 (6:5). Najefikasnija u redovima Zaboka bila je Lara Vančina, koja je posebno bila nadahnuta u utakmici protiv Gospića 2 gdje je postigla devet

od deset zabočkih golova. Pod vodstvom trenera Zorana Despenića na turniru

u Čavlama nastupile su: Jana Lež, Lucija Tibinac, Jana Horvat, Lara Cigula, Vida Ti-

Odbojka, 4. HOL sjever: 19. kolo: Nedelišće Elting 2 – Bedex 2 0:3

Bedex

2 slavio u zaostaloj utakmici

NEDELIŠĆE – Na uskrsni vikend nisu u planu bile utakmice u 4. HOL sjever, no Bedex je na veliki četvrtak odigrao zaostalu utakmicu 19. kola kod Nedelišće Eltinga 2. Nakon poraza u 20. kolu, Bedex 2 koji je u vodstvu svakako je orao do pobjede, kao i mirnije ušao u zadnja dva odlučujuća kola. No, nije bilo nimalo lagano, iako je stigla pobjeda 3:0. Naime, prva dva seta završila su na razliku, ali su oba otišla na stranu Bedexa 2, 26:24 i 27:25. Niti treći nije bio jednostavan, ali i njega je Bedex 2 dobio sa 25:22 i tako stigao do nova važna tri boda. Za Bedex 2 igrale su: Ema Jam-

U Beogradu održano Multinations plivačko natjecanje za mlađe juniore i mlađe juniorke

brek (kap.), Eva Špiljak, Ema Ocvirek, Lorena Mikulec, Daria Ban, Dorotea Prančić, Gabriela Vurnek, Marta Vurnek, Nika Granc, trenerica Ivana Čehulić. Bedex 2 vodi sa 54 boda, Ludbreg 2 ima 51, a Štrigova 2 48 bodova, ali i utakmicu manje protiv Ivanca 4 u kojoj je favorit. U zadnja dva kola rasplet će se dogoditi u Bedekovčini, jer Bedex 2 prvo čeka Štrigovu 2, a potom i Ludbreg 2. Naravno, u slučaju pobjede i tri boda protiv Štrigove, zadnje kolo protiv Ludbrega imalo bi samo slavljeničku draž, jer bi Bedex 2 kolo prije kraja osiguralo naslov o plasman u 3. HOL sjever. (Elvis Lacković)

Emma Horvat i Leon Novak

branili boje

Hrvatske

BEOGRAD - U Beogradu je održano Multinations plivačko natjecanje za mlađe juniorke i mlađe juniore. U sastavu reprezentacije Hrvatske našli su se i Emma Horvat i Leon Novak, oboje plivači Olimpa Zaboka. Emma je plivala u disciplinama 100 i 200 leptir, dok je Leon nastupao u disciplinama 100 slobodno, 400 mješovito te štafetnoj utrci na 4x100 slobodno. Ostvareni rezultati još jednom su bili na razini njihovih osobnih rekorda, a natjecanje ovog tipa bilo je prvo veće međunarodno natjecanje koje će im sigurno biti od velike koristi za nastavak sezone. (tz)

Vrlo dobar nastup Jane

Pavalić u Limassolu

LIMASSOL (CIPAR) - U Limassolu je održano 2. Multinations natjecanje u plivanju koje je okupilo ponajbolje plivačice i plivače juniorske dobi. Boje reprezentacije Hrvatske na tom je natjecanju branila i plivačica Olimpa, Jana Pavalić, koja je nastupila pod vodstvom svog trenera Ivice Androića. Ni ovaj puta Jana nije razočarala. Osvojila je jednu zlatnu i dvije srebrne medalje. Zlato je osvojila u štafeti 4x100 slobodno, dok je srebrna bila na 50 leptir i 50 slobodno. Jani je ovo bio svojevrstan test za juniorsko Europsko prvenstvo koje će se održati u srpnju i na kojem će biti jedna od glavnih kandidatkinja za naslov prvakinje na 50 leptir i 50 slobodno. (tz)

sanić, Barbara Futivić, Lara Vančina, Lana Piljek i Karla Matečić. (T. Zrinšćak)

Razgovor s Lanom Stanković, nogometašicom ŽNK Pregrada

Nogomet mi je donio prijateljstva i uspomene

Milorad Videković KRAPINA

Još od tamo davnog 11. travnja 1999. godine kada je osnovan ŽNK Pregrada pokušavam predstaviti nogometašice koje svojim talentom, odgovornošću, ljudskošću, i svim onim što čovjeka čini čovjekom čine perjanice ovoga kluba. Ovoga puta kroz kratki razgovor pokušat ću predstaviti mladu 20 - godišnju nogometašicu iz Tuhlja, Lanu Stanković, koja studira na Sveučilištu Sjever te studira fizioterapiju kao redovna studentica. Cijeli život drži loptu blizu srca, prvo je to bila odbojka, a zatim nogomet. Uz veliki nogomet, na fakultetu igra odbojku i futsal pa nema baš previše slobodnog vremena kojeg isključivo koristi da radi preko Student servisa. Izuzetno joj je bitno da provodi što više vremena sa obitelji i prijateljima, jer kako ona kaže – oni su njeno najveće bogatstvo.

Za svako bavljenje sporta potrebna je ljubav. Otkuda ljubav prema nogometu jer je uvriježeno mišljenje da je to isključivo muški sport i kako si krenula u taj „muški“ sport ?

„Ljubav prema nogometu krenula je na školskom igralištu. Najčešće smo brat, bratić i ja igrali s drugim dečkima i moram priznati da sam se voljela nadmetnuti iako sam bila jedina djevojčica. Mlađi brat je trenirao tada u NK Klanjcu i jedino za čime

žalim je što nikada nisam trenirala u muškom klubu. Mislim da cure

koje su počele svoj nogometni put s dečkima imaju jednu dozu čvrstine i iskustva za koje treba malo duži period u ženskom nogometu. Ali, mišljenja sam da ženski nogomet može isto tako biti atraktivan kao i muški, no za to treba uložiti uistinu puno truda."

Članica si ŽNK Pregrade. Da li ti je to prvi klub ili si počela negdje drugdje ?

„Članica ŽNK Pregrade sam od svoje 13.-te godine. To mi je bio prvi klub zato što je tada bi i jedini ženski klub u Zagorju. Nisam bila u mogućnosti putovati na duže relacije. Na kraju prošle sezone trebala sam ići u ŽNK Rijeku, ali sam se predomislila u posljednjem trenutku, najviše zbog svoje obitelji.“

Najljepši trenuci u karijeri. „Još sam prilično mlada pa nemam previše nogometnog iskustva, ali najljepši trenuci su mi oni u kojima vidim da imamo ljude koji se vesele zbog naše pobjede ili dobro odigrane utakmice više od nas. Istaknula bih posljednju utakmicu u sezoni 2021./2022. koju smo pobijedile te tako završile kao treće, a naši navijači slavili su kao da smo prve. Također, četvrtfinale Hrvatskog nogometnog Kupa za žene, iako smo izgubile, na utakmici je bilo oko 300 gledatelja, što je za nas bilo nevjerojatno. U ovih sedam godina, zabila sam puno dragih mi golova, ali ovakve trenutke više volim.“

ŽNK Pregrada je drugoligaš.

KUP NS KZŽ – najava četvrtfinala

Tko će u polufinale

zagorskog kupa?

Pred nama je u ovom tjednu i četvrtfinale zagorskog nogometnog kupa. Igrat će se, ako ne bude nekih promjena u zadnji tren, a ne bi smjelo biti kroz dva dana. Točnije, dvije su utakmice na rasporedu u srijedu 12. travnja, a dvije u četvrtak 13. travnja. U zadnjih nekoliko sezona, nekako je glavno pitanje u zagorskom kupu, može li netko iznenaditi Zagorec Krapina i Gaja Mače, dva zagorska kluba koja igraju najviši rang ligaškog natjecanja. U zadnjim sezonama to se i znalo događati. Naslov brani Gaj, koji je lani u Pregradi na penale dobio Mladost, a pretprošle smo godine u Bedekovčini gledali finale i bez Zagorca i bez Gaja u kojem je Straža, također na penale dobila Stubicu. No, do finala su još dva koraka, a ovaj tjedan ćemo saznati koja će četvorka ostati u igri. U srijedu u 16.30 sati Rudar DZ će dočekati Zagorec iz Krapine. Zagorec svi kao favorit, no zadnje dvije sezone pokazuju da to ne ide uvijek lagano. Rudar će sigurno tražiti svoju šansu. U drugoj utakmici u srijedu Oroslavje dočekuje Gaj iz Mača. Jedan od dva županijska ligaša također se nada čudu protiv Gaja, koji je svakako favorit, no ipak je to kup. U četvrtak će na teren još dva županijska ligaša, ko-

ji dočekuju zagorske predstavnike u 4. NL. Pregrada će biti domaćin Tondachu, a Zagorec VT Stubici. Bez obzira na određenu favoriziranost ekipa koje igraju viši rang, ne sumnjamo da će utakmice donijeti uzbuđenje, a ostaje vidjeti, hoće li baš svi 'favoriti' proći dalje. (Elvis Lacković)

PAROVI ČETVRTFINALA:

Rudar DZ - Zagorec KR

Pregrada - Tondach

Zagorec VT - Stubica

Oroslavje - Gaj Mače

Prošle ste godine bili na domak ulaska u viši rang. Što vam je cilj ove godine? „ŽNK Pregrada je jedna jako mlada ekipa. Još uvijek se tražimo, ali polako sve sjeda na svoje. Važno nam je da smo dobar tim van terena jer jedino na taj način možemo bolje funkcionirati na samom terenu. Do kraja ove sezone cilj nam je što bolje odigrati, bolje trenirati i okupiti još igračica. Trenutno imamo poje-

dinke koje su na svojim pozicijama odlične, ali nam nedostaje malo uigranosti. Vjerujem da se sve da dovesti do savršenstva treninzima, a na nama je da damo sve od sebe i još malo više tako da iduća godina može biti naša.“

I za kraj – što bi poručila djevojkama, djevojčicama koje žele igrati nogomet ?

„Svim djevojčicama i djevojkama ko-

je žele igrati želim poručiti da mogu početi trenirati već sutra, bilo u Pregradi ili drugom klubu. Meni je žao što nisam ranije počela, ali nikada nije kasno. Uz puno srca, truda i odricanja možemo uživati u svakom sportu, a najviše nogometu…najljepšem sportu na svijetu. Nogomet mi je stvorio prijateljstva i uspomene koje ću nositi sa sobom cijeli život“ –završila je razgovor Lana Stanković, nogometašica ŽNK Pregrade.

Upisane dvije pobjede

KRAPINA - U 22. kolu 2. ML Centar za kadete i juniore krapinski Zagorec ugostio je ekipu Devetke i upisao dvije pobjede. Bili su to susreti koji su za obje momčadi donosili puno jer su susjedi na tablici (Zagorca peti, a Devetke sedmi dok su u juniorskoj konkurenciji domaćini puno bolje plasirani od gostiju – treće i deseto mjesto) jer eventualnim pobjedama bodovna razlika bitno bi se povećala. Dvostruki program na terenu sa umjetnom travom otvorili su kadeti koji su dosta dugo lomile odličan otpor gostiju da bi sve posložili i stavili stvari na pravo mjesto u drugom poluvremenu kada su u 65. minuto poveli golom Davida Kovačića da bi nakon toga u 71. minuti Kelava iz jedanaesterca povećao vodstvo Zagorca, a točku na i postavio je David Kovačić sedam minuta kasnije za konačan rezultat. Zagorec 3. Devetka 0. U juniorskom susretu gledali smo gotovo identičan susret u kojem su domaći nogometaši lomili otpor gostiju do 64. minuti kada je Brezak postigao gol za vodstvo Zagorca da bi konačan rezultat u 71. minuti postavio autogolom Paša za pobjedu Zagorca od 2:0. Ovim pobjedama juniori Zagorca nalaze se na drugom mjestu prvenstvene ljestvice (utakmica više od trećeplasiranog Samobora) sa 41 osvojenim bodom dok kadeti ostaju na petom mjestu sa 36 osvojenih bodova. (Milorad Videković)

Kadeti

ZAGOREC – DEVETKA 3:0 ( 0:0 )

KRAPINA. Stadion u ŠRC Podgori. Gledatelja: 50. Suci: Boris Petriško ( Donja Stubica ); Martin Komorski ( Martinec Orehovečki ); Domagoj Filko ( Klanjec ). Strijelci: 1:0 Kovačić 65'; 2:0 Kelava 71'; 3:0 Kovačić 78'.

ZAGOREC: Petrović, Jurman, L. Presečki ( 86. Kiseljak ), Kelava ( 80. Kuhta ), Pripeljaš, Sinković ( 46. Habjanec ), M. Presečki, Posilović ( 80, Mat. Presečki ), Ciguka (61. Pavić ), Mrzlečki ( 61. Merkaš ), Katalenić ) 61. Kovačić ). Trener: Marko Pastorčić.

DEVETKA: Živanović, Žejavec, Tomkić ( 46. Kruljac ), Hernaut, M. Perić, Bosnar, Rihtarić, Samobol, Mehinović ( 68. Ledić ), Lukić ( 68. I. Perić ). Trener: Siniša Vidak.

Juniori

ZAGOREC – DEVETKA 2:0 ( 0:0 )

KRAPINA. Stadion u ŠRC Podgori. Gledatelja: 50. Suci: Martin Komorski ( Martinec Orehovečki ) Boris Petriško ( Donja Stubica ); Domagoj Filko ( Klanjec ).

Strijelci: 1:0 Brezak 64; 2:0 Paša 73' - autogol.

ZAGOREC: Mikuš, Petek ( 59. Posilović ), Smiljanec, Frinčić, Ž. Topolovec ( 46. Presečki ), Brezak, Vincelj, Brčić, L. Topolovec, Cigula, Petonjić. Trener: Srećko Mlinarić.

DEVETKA: Škrnjug, Kolegjeral, Mihić, Miletić, Pravdić, Gucić, Ivec, Barbarić, Halužan, Čegrlj, Paša ( 75. Mančeski ).

Trener: Marko Lucić.

Supersport NL Zagorec ugostio Jadran LP

Bod svakom – najrealniji ishod

Milorad Videković KRAPINA

U22. kolu Druge SuperSport nogometne lige krapinski Zagorec ugostio je lidera prvenstva Jadran Luka Ploče i nakon borbene i vrlo angažirane igre susret je završio nedirnutih mreža, 0:0. Bio je ovo susret u kojem su oba takmaca ušli sa osjetno oslabljenim sastavom – Zagorec bez četvorice (Jug, Dunić, Christian i Čondrić) a Jadran bez šest prvotimaca među kojima je zasigurno najviše nedostajao prvi topnik lige Nikola Marić sa 19 golova, koji su odrađivali kaznu žutih kartona te je sasvim jasno bilo da će odlučivati igrači koji imaju nešto manju minutažu. Sve je počelo odličnom akcijom gostiju koji su ušli u „zicer“ preko Amdounija, ali je on iz povoljne situacije pucao pored gola. Nakon toga utakmica je ušla u tvrdu i borbenu te dosta nervoznu sa obje strane te su zbog toga i prilike bile izuzetno rijetke za postizanje pogotka. Mogu izdvojiti još 61. minutu kada je Bruči odlično obranio udarac Nikole Ćepe sa sedam osam metara, da bi ipak najizrazitiju priliku

imao domaćin. Igrala se 76. minuta kada je Zagorec izveo brzu akciju te je loptu na visii od 16 metara primio Kanceljak koji odlično puca, ali vratar gostiju vršcima prstiju mijenja smjer lopti koja udara u njegovu lijevu stativu i odbija se u korner. Šest minuta prije ove prilike Zagorca domaćin je tražio igranje rukom u šesnaestercu Nikole Ćepe, ali je sudac ostao nijem.Na kraju kad se pogleda cijela utakmica opći je zaključak da je ovaj ishod – svakom po bod najrealniji! Svoj slijedeći susret Zagorec igra u Slavonskom Brodu, subota – 15.4. u 16,30 sati, protiv izravnog

konkurenta u borbi za opstanak u ligi – Marsonie. Ono što veseli je činjenica da će trener Zagorca po prvi puta ove polusezone imati na raspolaganju čitav roster svojih igrača.

ZAGOREC – JADRAN LP 0:0

KRAPINA Stadion ŠRC Podgora.

Gledatelja: 200. Sudac. Filip Hirš (

3. NL – centar: 25. kolo: Samobor – Gaj Mače 0:1

Varaždin ). Pomoćnici: Alleksandar

Vuzem ( Našice ), Valentino Mik ( Lipik

). Četvrti sudac: Mario Stanić ( Dugo

Selo ). Delegat: Ivan Zadravec ( Beli

Manastir )

ZAGOREC: Bruči 7; - Landripet 7; Cruce – Corcy 7; Junior 7,5; Orlović 7; - Harrison 7; Krznarić 7; Stiperski 7; -

Bračević 7( 61. Adžić 7 ); Kanceljak 7;

Smrekar 7.Trener: Perica Vidak 7. JADRAN LP :Margan 7; - Dunaj 6,5; Rodin 7; Kordić 7; Abramović 7; - I. Ćepo 6,5; Amdouni 6,5 ( 65. Žderić 6 ); Glavina 7; Čupić 7 - Petrović 6; N. Ćepo 6 ( 77. Romić 5; od 90. Martić - ).

Trener: Mišo Krstičević 6,5. Žuti kartoni: Zagorec: Stiperski 24'; Landripet 82' .

Jadran LP: Glavina 56'.

Crveni kartoni: nema.

Igrač utakmice: Junior

Smrekar odigrao 200 utakmica za Zagorec

Prije početka susreta 22. kola Druge NL između Zagorca i Jadrana LP upriličena je mala svečanost na kojoj su Tomislav Pernjek, predsjednik kluba, i Ivan Bajcer, direktor kluba, predali prigodan poklon Matiji Smrekar za 200-tu utakmicu u dresu Zagorca. Taj dvjestoti susret bio je u prošlom kolu protiv Međimurja gdje je Matija dao velemajstorski pogodak i usmjerio utakmicu u sigurnu pobjedu Zagorca. U dvjesto utakmica u plavom dresu Smrekar je postigao 169 pogodaka što daje odličan prosjek od 0,85 golova po utakmici.

Haramustek iz slobodnjaka za tri boda

SAMOBOR – Gaj Mače u 25. kolu

3. NL centar na veliku subotu gostovao je kod Samobora. Domaćini su na ljestvici držali visoko peto mjesto, a Gaj i dalje nije kompletan. No kako se lista igrača koji nedostaju smanjuje, tako Gaj izgleda sve bolje. To se i te kako osjetilo na ovom teškom gostovanju, koje je Gaj i po dojmu i rezultatski riješio u svoju korist. Gaj je bio bolja ekipa i u prvom poluvremenu, imao je izraženije prilike i već je na odmor trebao sa vodstvom, no rezultat nakon prvih 45 minuti ostao je početnih 0:0. U nastavku slična priča, s bitnom razlikom što je Gaj uspio zabiti i stići do sva tri boda. Strijelac je bio Tomislav Haramustek u 68. minuti i to iz slobodnog udarca. Tako je Gaj stigao do vrlo vrijedne pobjede, kojom se popeo na 8. mjesto sa 36 bodova, samo jedan manje od Segeste i Ponikvi, a baš Ponikve

dočekuje u 26. kolu u nedjelju 16. travnja u 11 sati. Istina, Trešnjevka, koja ima bod manje, ima i utakmicu manje, jer će ovo kolo odigrati u srijedu, no da bi preskočila Gaj morat će pobijediti kod četvrtog Maksimira. (Elvis Lacković)

SAMOBOR – GAJ MAČE 0:1 (0:0)

SUCI: Krizmanić, Grgurić, Šaško

GLEDATELJA: 70

STRIJELAC: Haramustek 68'

SAMOBOR: Klemenčić, Balen (64' Frković), Mamić (90+2' Strize), Regović, Ašanin, Kulenović (64' Brdek), Krajačić (64' Zelenika), Vujić, Čerkez, Mršić, Karković; trener: Dražen Bobinec GAJ MAČE: Tor, Deak, Krpanec, Cvrtila, Haramustek, Šaban (76' Sedak), Gajski (90+2' Pranjić), Postonjski, Mazalović, Gregurić (46' Josipović), Baneković; trener: Marijan Glavica

Ostali rezultati 25. kola:

Ponikve - Dinamo OO 0:3

Samobor - Gaj Mače 0:1

Ravnice - Mladost P 1:1

Karlovac 1919 - Lukavec 2:0

Segesta - Kurilovec 1:0

Lučko - Sava Strmec 1:0

Vrbovec - Vrapče 1:3

Parovi 26. kola:

Dinamo (OO) – Vrbovec

Vrapče – Lučko

Sava Strmec – Segesta

Lukavec – Bistra HAŠK 1903 – Ravnice

Mladost P – Maksimir Trešnjevka

U 22. kolu 2.

4. NL – središte skupina A: 21. kolo: Polet (SK) – Rudar Dubrava Zabočka 2:2

Pobjeda izmakla u sučevoj nadoknadi

SVETA KLARA – Rudar DZ je u 21. kolu 4. NL središte skupina A gostovao kod Poleta (SK). Bila je to druga uzastopna gostujuća utakmica Rudara, nakon tijesnog poraza kod Brezovice. Nije ni ovo gostovanje bilo lagano, a zasigurno je i Plat razmišljao jesenskom gostovanju u Dubravi Zabočkoj, kada je Rudar slavio sa čak 7:2. I jedni i drugi ušli su okrnjeni kad je u pitanju sastav. Gostima su nedostajali Dorijan Bakek, Florijan Videk i Lovro Topolovec, a i domaćini su u zapisniku imali samo 15 igrača. U utakmicu je puno bolje krenuo Rudar. Već u 6. minuti Karlo Krznar odlično je prošao po lijevoj strani, ubacio, a Mouhcine Rhadi na prvoj stativi je priseban i to je 0:1. Gosti imaju kontrolu, izgledaju bolje i u 19. minuti Rhadi ima priliku potpuno usmjeriti utakmicu na stranu Rudara. Naime, nakon greške domaće obrane sam izlazi na mladog golmana Ivana Kovača. Situacija jedan na jedan, a kao pobjednik izlazi Kovač. Da stvar bude gora po Rhadija, u 26. minuti pogađa vlastitu mrežu. Nakon prekida s desne strane domaćina, lopta je ubačena pred gol uz vjetar, golman Fran Gelo ne izlazi na nju, Rhadi skače zajedno sa jednim domaćim igračem i glavom pogađa vlastitu mrežu za 1:1. Do odmora većih šansi nije bilo, a u nastavak domaćini kreću po sva tri boda i žele se nametnuti, no i gosti imaju iste namjere. I jedni i drugi dosta prijete iz prekida, a neki su opasniji. Tako u 62. minuti nakon kornera gostiju puca Jakov Videk, no jedna domaći igrač dva metra prije gol crte izbija loptu i spašava Polet. Osim prekida, kada imaju posjed domaćini prijete i preko Marka Ćavara, no sa svim tim se Rudar nosi i u 86. minuti vraća prednost na svoju stranu. Iz kornera ubacuje kapetan Siniša Gregurić, a na drugoj stativi najviši je Dominik Nujić i pogađa glavom za 1:2. Domaćini nakon toga sve karte bacaju na na-

Visoko i zasluženo slavlje Straže u režiji velemajstora Firera

pad, gosti izbacuju par lopti iz svog kaznenog prostora i čini se da imaju sve pod kontrolom. No, u 3. minuti nadokande, nakon prekida i odbijanca, uz ne baš najbolju reakcije obrane i Gela, najbolje se snalazi Ćavar i pogađa za konačnih 2:2. Šteta za Rudar koji je više izgubio dva bode, nego je Polet osvojio jedan. U 22. kolu Rudar DZ dočekuje zadnji Vojnić '95. (Elvis Lacković)

POLET (SK) – RUDAR DZ 2:2 (1:1)

SUCI: Matešić, Lipošćak, Jakovac

GLEDATELJA: 80

STRIJELCI: 0:1 Rhadi 6', 1:1 Rhadi 26' AG, 1:2 Nujić 86', 2:2 Ćavar 90+3'

POLET (SK): Kovač, Vojnović, Martinović, Orji, Vlatković, Gotovac, Pavlović, Maršić (62' Kabok), Sokolić, Gavranović, Ćavar (90+3' Križić); trener Zoran Vukelić

RUDAR DZ: Gelo, Mutak (83' Cujzek), Gregurić, J. Videk (64' Novosel), Krznar (90' Bajsić), Rhadi, Tisanić (83' Martinić), Čopec, Ferček, T. Valaško, Nujić; trener: Mario Videk

U derbiju začelja IV. NL središte Zagreb skupina A u 21. kolu snage su odmjerili Klanjec i Straža. Gosti su bili puno bolji protivnik, osobito u nastavku i na kraju su zasluženo slavili s 5:1 u režiji bivšeg slovenskog reprezentativca i velemajstora nogometa Ivana Firera. Iako je u 38. godini ovaj nogometaš još zadivljuje svojim potezima i užitak ga je gledati. Iako rezultat to ne ukazuje Klanjčani su dobro ušli u utakmicu. Već u 6. minuti Zrnc je dobro pucao iz slobodnog udarca, a vratar Majer okrznuo je loptu taman toliko da se od grede odbije u korner. Četiri minute kasnije domaći su poveli. Filip Pavlinić dao je odličnu dubinsku loptu za kapetana Brleka koji izlazi sam pred Majera i rutinirano pogađa mrežu za 1:0. Gosti prvi puta prijete u 18. minuti iz slobodnog udarca Firera, no Žigman bez većih problema kroti njegov udarac. Brlek je ponovno na sceni u 20. minuti kada Brlek iz dobre pozicije sam i neometan loše zahvaća jednu loptu. I onda u jeku bolje igre domaćih neshvatljiva pogreška domaćeg vratara Žigmana. Rafaj je izveo korner s lijeve strane, a Žigman si je neshvatljivo gurnuo loptu u mrežu za 1:1. Taj je pogodak totalno demoralizirao domaće i nakon njega su potpuno pali u igri. U 36. minuti nakon nesporazuma domaće obrane Čuček iz blizine pogađa vratnicu, a isti igrač minutu kasnije nakon kornera s desne strane puca glavom preko gola. U nastavku je trener gostiju, Mladen Mikša, premjestio Vidičeka iz napada u srednji red u ispomoć striktno čuvanom Fireru i taj se potez pokazao dobitnim. Domaći su potpuno nestali, na travnjaku su postojali samo gosti. Da nevolja za domaće bude veća Žigman nakon kiksa nije želio nastaviti braniti, pa je Tomašković u vatru morao gurnuti Brglesa, koji je malonogometni vratar. Već u 47. minuti Brgles je na iskušenju nakon udarca Neskića, ali brani njegov udarac. No četiri minute kasnije Brgles je morao potpisati kapitulaciju. Rafaj je izveo korner

s lijeve strane, Vidiček je s druge stative vratio u sredinu do Neskića koji iz neposredne blizine sigurno zabija za 1:2. Sedam minuta kasnije već je 1:3. Nakon jedne duge lopte prema Fireru Brgles je nepotrebno izašao sa svojih vratiju, što je uočio Firer i odmjerenim lobom povisio rezultat na 1:3. Tri minute kasnije jedna lijepa akcija koju su pokrenuli Firer i Neskić završila je udarcem Vidičeka u domaćeg vratara. Jedini kakav-takav pokušaj u nastavku domaći imaju u 75. minuti kada Karlo Pavlinić puca iz daljine ravno u Majera. Potez utakmice vidjeli smo u 82. minuti kada se Firer na rubu kaznenog prostora majstorski oslobodio svog čuvara, a onda prizemnim udarcem pogodio desni kut nemoćnog Brglesa. Konačnih 1:5 postavio je efektnim pogotkom Janžek kojeg je iz slobodnog udarca odlično pronašao Firer. Domaćima ostaju veliki problemi, dok je Straža ovom pobjedom pokazala da vrijedi puno više od trenutne pozicije koju zauzima. Nije Straža samo Firer. Odlično u napadu igraju Neskić i Vidiček, obranom odlično gospodari kapetan Čuček, a u sredini su danas veliki obol dali Rafaj i Gajster.

KLANJEC -STRAŽA 1:5 (1:1)

KLANJEC: igralište Klanjca, GLEDATELJA: 100, SUCI: Mihaljinec, Peharec i Znika.

STRIJELCI: 1:0 Brlek 10', 1:1 Rafaj 32', 1:2 Neskić 51', 1:3 Firer 58', 1:4 Firer 82', 1:5 Janžek 88'.

KLANJEC: Žigman (46' Brgles), F. Pavlinić, Bogović, Petrović (62' Kodrnja), Brlek, Zrnc, Biruš, K. Pavlinić, Lovrek (62' Trbušić), Humski (79' Zgorelec), Leš. TRENER: Dragutin Tomašković

STRAŽA: Majer, Kodelič, Rafaj, Gajster (90' Bračun), Firer, Beram (79' Janžek), Neskić, Vidiček, Krampuš, Čuček, Petrović. TRENER: Mladen Mikša

Dragutin Tomašković

Klanjec:

"Još jedan naš poraz po istom obrazcu. Prvo poluvrijeme smo odigrali dobro, ali u napadu smo potpuno pali. Što se tiče borbenosti i zalaganja nemam što zamjeriti svojim momcima, ali to nažalost nije dovoljno. Čestitke Straži na zasluženoj pobjedi".

Mladen Mikša

Straža:

"Čestitke mojim igračima. Puno smo se mučili da bi došli do igre koju smo pokazali danas u nastavku. Mi kroz cijelo prvenstvo ne igramo loše. Zima je bila teška, ali smo napravili dobru selekciju i sad ubiremo plodove dobrog rada. U pravo vrijeme pokazali smo se u odličnom izdanju i osvojili važne bodove ovdje u Klanjcu".

Održana I. sjednica IO Športske zajednice KZŽ

ZABOK - U prostorijama Udruge za sport i rekreaciju "Lug sport" u Lugu Zabočkom održana je 1. sjednica Izvršnog odbora Športske zajednice KZŽ. Članovi I.O. odradili su petnaest točki dnevnog reda. U jednoj od točaka jednoglasno je izglasana odluka kojom se imenuje Odbor za reviziju članstva zajednice koji će djelovati u sastavu: Tatjana Tuđa, predsjednica, Nenad Borovčak, član, Branko Krkalo, član, Saša Kundih, član i Đino Sinković, član. Mandat članova Odbora za provođenje revizije članstva Zajednice traje četiri godine. Odabrano je i Povjerenstvo za izbor najboljih sportaša KZŽ koje će raditi u sastavu: Tomislav Zrinščak, predsjednik, Ivica Androić, član, Saša Kundih, član, Stjepan Merkaš, član, Damir Oborovečki, član, Tatjana Tuđa, član i Srećko Znika, član. Mandat članova Odbora za izbor najboljih spor-

taša Krapinsko – zagorske županije traje četiri godine. Imenovano je Povjerenstvo za provedbu, obradu i valorizacija PJP u sportu Krapinsko-zagorske županije u sastavu: Tatjana Tuđa (predsjednica Povjerenstva), Saša Kundih (zamjenik predsjednika Povjerenstva), Zdenko Kozina (zamjenik predsjednika Povjerenstva), Nenad Borovčak, Vanja Brundula, Ozren Hanžek, Boris Galoić, Marinko Hranić, Albert Kontak, Branko Krkalo, Stjepan Latin, Željko Lukina, Stjepan Merkaš, Anđelko Pregiban, Đino Sinković, Željko Stošić i Tihomir Vančina. Zadaća Povjerenstva je provedba, obrada i valorizacija PJP u sportu KZŽ dostavljenih na temelju Javnog poziva za financiranje godišnjeg programa udruga u sportu Krapinsko-zagorske županije. Isto tako imenovano je Imenuje se Povjerenstvo za za prigovore na odluku o dodjeli fi-

nancijskih sredstava Sportske zajednice KZŽ u sastavu: Cvetko Grabušić (predsjednik Povjerenstva), Mislav Crnković i Igor Perhot. Zadaća Povjerenstva je raz-

motriti prigovor, ocijeniti njegovu opravdanost te donijeti pravorijek. U Povjerenstvu za pripremu i provedbu bagatelnu nabave djelovati će: Stjepan Latin, Željko Lu-

kina i Anđelko Pregiban. Zadaća Povjerenstva je pripremu i provedbu bagatelnu nabave u skladu s Zakonom i odlukama Zajednice. Športska zajednica će sa 16.220 eura sufinancirati monografiju "Povijest zagorskog nogometa" kojoj je autor Branko Piljek, a promocija ovog vrijednog štiva dogovorena je 5. svibnja u restoranu "Stara škola". Športska zajednice zadržat će za sebe 40 primjeraka ove monografije, dok će ostatak donirati Nogometnom savezu KZŽ: Odobrena je isplata suorganizatorima Olimpijskog festivala vrtića od 1.720 eura. NK Zaboka i SD Ku-kuri-ku dobit će po 450 eura, Udruga za sportsku rekreaciju Lug sport 600, a UHVDR 220 eura. Za natječaj za program "Od sportske škole do olimpijskih igara" ŠZ KZŽ kandidirala je programe Zagorskog aerokluba i Ženskog odbokajškog kluba Toplice. (tz)

branko piljek

1.ŽNL, 14. kolo: Oroslavje – Zagorec Veliko Trgovišće 1:2

Zagorec pobjedom preskočio Oroslavje

OROSLAVJE – U 14. kolu 1. zagorske nogometne lige Oroslavje je dočekalo Zagorec VT. U utakmicu su obje ekipe ušle bez poraza u prva dva proljetna kola, ali Oroslavje i bez pobjede. Nakon 0:0 na startu doma protiv Oštrca, uslijedio je još jedan remi, 2:2 kod Sloge. Zagorec VT je krenuo pobjedom kod Rudara M, ali je nakon toga kod kuće odigrao 1:1 protiv Lobora. Na ljestvici razlika je bila samo dva boda u korist Oroslavja, dakle očekivala se zanimljiva utakmica.

Gosti na odmor sa vodstvom

U otvaranju utakmice prva prava prilika donijela je i vodstvo za goste. Alen Jambrešić u 3. je minuti dobio jednu dobru loptu na lijevoj strani, ušao je u kazneni prostor gdje ga ruši Božidar Krajcar. On doduše tvrdi da je prekršaj bio izvan kaznenog prostora, no sudac Jerneić pokazuje na bijelu točku sa koje upravo Jambrešić zabija u 4. minuti za 0:1. Domaćini prvi udarac u okvir gola imaju u 8. minuti, kada je s lijeve strane sa 30 metara više ubacio nego pucao Matej Grabušić. Lopta je padala pod prečku, ali Karlo Seljan na golu gostiju nije imao problema sa hvatanjem. Više je za domaćine obećavala situacija u 10. minuti, kada je lopta brzo iz obrane preko desne strane prebačena u napad, Matej Grabušić je dao u sredinu na 20 metara za Frana Nasića, koji daje i dalje desno za Leonarda Bedeka, čiji udarac završava u bloku. Dojam je Nasić bio u boljoj poziciji za udarac. U 20. minuti dobra lopta za Jambrešića, no golman Jakov Oremuš, prvi je na njoj. No lopta mu na zemlji bježi, pa Jambrešić dobiva priliku. Ipak, Oremuš se pridiže i kreće na loptu, Jambrešić pada, ali iako gosti traže, ovaj puta nema penala. No već u 21. minuti Jambrešić dobiva još jednu loptu ovaj puta na desnoj strani, pa Oremuš brani njegov udarac. Ali niti 30 sekundi kasnije nova šansa za Jambrešića na istom mjestu, ovaj puta je precizniji i to je 0:2. Već u 22. minuti Oroslavje se moglo vratiti. Nakon dobrog odigravanja u kaznenom prostoru na lijevoj strani, sam je na 5 metara ostao Kri-

2. ŽNL, 14. kolo: Desinić – Radoboj 0:1

stijan Starešina, no Seljan izvrsno reagira i brani njegov udarac. U 32. minuti Jambrešić pokušava iz slobodnjaka sa 30 metara s lijeve strane, ali Ormeuš hvata opasnu prizemnu loptu. U 35. minuti Kristijan Silić izvodi korner za goste, a Petar Horvat puca glavom preko gola. U 36. minuti umalo 1:2. No, ispriječili su se Seljan i prečka. Starešina je zadržao jednu loptu na lijevoj strani, pozicija više za ubacivanje, ali on je potegnuo, lopta je zalelujala pa je Seljan imao dosta problema s njom, ali ju ipak nekako odbija u prečku. U 39. minuti Jurica Bukal puca sa 20 metara za domaćine, nakon jednog odbijanca, ali dosta pored gola. U zadnjih pet minuta bez prilika i na odmor se odlazi sa 0:2.

Oroslavje smanjilo, ali ipak sva tri boda gostima

Prva opasnost u nastavku zbila se pred golom gostiju. Grabušić je ubacio iz kornera, stvorila se gužva, no obrana je nekako ipak odbila loptu. U 54. minuti Grabušić pokušava iz slobodnog udarca sa 20 metara, ali dosta iskosa na lijevoj strani, ali puca preko gola. Na drugoj strani u 56. minuti slobodan udarac sa 20 metara ali još više iskosa izvodi Jambrešić, no Oremuš brani. Minutu kasnije odlično pucao Silić s desne strane sa 20 metara nakon jedne osvojene lopte, a Oremuš opet brani. U 59. minuti dobra akcija na desnoj strani Nasića i Mihovljanca, ali ovaj ipak gubi loptu i kreće kontra Silića lijevo na Jambrešića, koji nalazi u kaznenom prostoru Marka Severa, koji pak puca sa 10tak metara jako ali preko gola. Nakon kornera za goste u 61. minuti, opet pokušava Jambrešić sa 18 metara, ali Oremuš je siguran. U 69. minuti Oroslavje se vraća. Nakon ubacivanja iz kornera stvorila se velika gužva, gosti nikako da izbiju, Seljan brani prvi pokušaj nekoga iz gužve, ali odbijenu loptu Stjepan Pejić šalje u gol. To daje dodatni impuls domaćinima, koji pokazuje više igre i agresivnosti u naredne tri minute nego do tada ukupno. To rezultira petominutnom opsadom gola gostiju i sa nekoliko kornera. Na-

kon jednog u 71. minuti iz gužve netko glavom pogađa prečku. U 74. minuti Grabušić pokušava iz slobodnjaka s desne strane i Seljan je prisiljen boksati. U jeku domaćeg pritiska gosti izlaze u kontru u 76. minuti. Silić se othrvao dvojici na centru dao desno za I. Kontreca, koji osvaja 20tak metara i ubacuje na Jambrešića. No lopta malo prelazi preko noge i završava pored gola. U 82. minuti Jambrešić puca skoro s korner crte, a Oremuš mora izbijati u korner. U 85. minuti Lovro Goluban se dobro probio po desnoj strani i ubacio, a na loptu je naletio Tomislav Hursa, ali njegov udarac odlazi pored gola. U 87. minuti duga lopta pred gol gostiju, Seljan kratko odbija u velikoj gužvi uz prekršaj na njemu pa nema veće opasnosti. Do kraja gosti održavaju prednost i dolaze do pobjede kojom preskaču Oroslavje na ljestvici i dolaze u dosta mirniju zonu na ljestvici. (Elvis Lacković)

Zvjezdan Brlek

trener NK Oroslavje:

''Nažalost, loš ulazak u utakmicu nas je koštao tri boda. Bez obzira tko je tu bolja ili lošija momčad, danas smo zasluženo izgubili.''

Zdenko Brgles

trener NK Zagorec VT:

''Čestitam domaćinima na fer i korektnoj borbi. Mislim da smo zaslužili pobjedu. Bili smo malo agresivniji i borbeniji i zasluženo pobijedili.''

OROSLAVJE – ZAGOREC VT 1:2 (0:2)

SUCI: Jerneić, Kožar, Filko

GLEDATELJA: 70

STRIJELCI: 0:1 Jambrešić 4' 11m, 0:2 Jambrešić 21', 1:2 Pejić 69'

OROSLAVJE: Oremuš, Bakek (46' Goluban), Grabušić, Krajcar, Pejić, Nasić (81' Frinčić), Starešina, Pišković, Mihovljanec, Bukal (46' Grlić) (63' Hursa), N. Šimić; trener: Zvjezdan Brgles

ZAGOREC VT: Seljan, Kramarić, M. Županec, Škarica, Jambrešić, L. Kontrec (61' Lončarić), Silić, I. Kontrec, F. Županec, Horvat (69' Špiljak), Sever (90+2' Belanović); trener: Zdenko Brgles

Radoboj se pobjedom vratio na prvo mjesto

DESINIĆ – U 14. kolu 2. zagorske nogometne lige Desinić je dočekao Radoboj. Bio je to veliki derbi na kraju drugog od tri kruga ovosezonske druge zagorske lige. Bila je to i izravna borba za naslov, jer riječ je o dvije vodeće ekipe. Jesenski je prvak bio Radoboj, ali sa istim brojem bodova kao i Desinić, ali to se okrenulo nakon 13. kola, u kojem je Radoboj doživio domaći poraz od Vatrogasca, pa je Desinić u ovu utakmicu ušao sa vodećeg mjesta. U prvih 45 minuta nije bilo golova, a utakmica je bila očekivano tvrda i čvrsta. Desinić je u tom prvom dijelu bolje izgledao na terenu, no njihove akcije završavale su prije nego bi li se stvorila neka konkretna prilika. U nekoliko navrata domaćini su zaprijetili, ali bez opasnije završnice, koja bi ozbiljnije ugrozila gol Love Hrvoja. S druge pak strane, Radoboj je imao jednu vrlo dobru prigodu, kada je Dražen Kranjčec nakon ubacivanja glavom pogodio stativu. U nastavak Radoboj je krenuo bolje. Gosti su bili ti koji kao da su okrenuli nit utakmice na svoju stranu, no u tvrdoj utakmici do konkretnijih prilika teško se dolazilo. Imali su gosti i jednu situaciju jedan na jedan sa golmanom, ali i ona je propala. Ipak, u 68. minuti nakon ubacivanja iz kornera za goste, domaći

golman Zoran Pavlica izbija loptu, no ona se odbija od domaćeg Matea Halužana i odlazi u gol. Autogol za 0:1. Nakon toga Radoboj se povlači i zatvara utakmicu, Desinić pokušava povratak, no konkretnijih prilika nema. Radoboj održava vodstvo i dolazi do pobjede, kojom se opet vraća na vrh ljestvice, sa istim brojem bodova kao i Desinić, ali boljom gol razlikom, ali što je još važnije, sa 4 boda u dva međusobna susreta. Ostaje im još jedan i to u zadnjem, 21. kolu, a ostaje vidjeti do tada, hoće li ta utakmica odlučivati izravno o naslovu. (Elvis Lacković)

DESINIĆ – RADOBOJ 0:1 (0:0)

SUCI: Fotivec, Kumpar, Sokolić GLEDATELJA: 150

STRIJELAC: 0:1 M. Halužan 68' AG

DESINIĆ: Pavlica, D. Halužan, Krizman, Beber, Leon Biruš, Antolić, Cigrovski, Ptičar, Stiplošek, Zanoški, Hajdinjak; klupa (leteće zamjene): Lončarić, M. Halužan, Kučiš, Leonardo Biruš, Sporiš, Serdar, Komerički; trener: Zvonko Serdar

RADOBOJ: Hrvoj, J. Smrečki, Kranjčec, Potočki, Mikša, D. Švaljek, Fruk, Vuzem, Topolovec, F. Švaljek, Tušek; klupa (leteće zamjene): Štrok, Lamot, Tepuš, Šalković, Krsnik, A. Smrečki, Pernjek; trener: Ivan Šemnički

271 PREGRADA 098 251 701

Na prodaju nudimo građevinsko zemljište od cca 840 m². Nalazi se u nasuprot kuće na adresi Ul. Baruna O enfelsa 5/2, 49218, Pregrada. Struja, voda plin su u blizini. 1/1, bez tereta.

20.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Primamo rezervaciju za kupnju stanova u stambenoj zgradi od 20 stanova, u Zaboku. Stanovi veličine od 58m2 do 87 m2 (2S, 3S, 4S).

Rok završetka: 05/2024. 098 250 391

Za najam (ili prodaju) nudimo 2 poslovna prostora (30m² i 60 m²) na prvom katu poslovne zgrade u kojoj se nalazi Zagrebačka banka. Dostupni su odmah. Parking za 2 auta.

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

262 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, Ciglenica 098 251 701

Na prodaju je građevinsko zemljište površine 4493 m². Nalazi se u blizini kuće na adresi Ciglenica Zagorska 117A, Sveti Križ Začretje. Struja, voda plin su uz parcelu. 1/1, bez tereta.

20.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

260 SVETI KRIŽ ZAČRETJE 098 251 701

Prodajemo kuću od 70 m² na ograđenoj okućnici od 824 m². Struja, voda, 1/1, bez tereta. Potrebna rekonstrukcija. Adresa: I.K. Sakcinskog 14, Sv. Križ Začretje.

50.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodaje se prizemnica, djelomično podrumljena, vanjski gabariti 13x5 m, na parceli vel. 1277 m2. Osim kuće na parceli se nalaze gosp. objekti: garaža, štala, kokošinjac, svinjac i bunar s živom vodom.

237 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, D. Pačetina 191 098 251 701

258 GORNJA BISTRA, Zelengaj 51 098 251 701

Na prodaju je zemljišta koje čine dvije katastarske čestice. Ona veća je u građevinskoj zoni i površina joj je 709 m², dok je ona manja, poljoprivredna, površine od 363 m². Vlasništvo je 1/1, bez tereta.

27.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

243 Pregrada, Marinci 32 098 251 701

Na prodaju nudimo nedovršenu prizemnicu (1980.) od 96 m² na okućnici od 2668 m². Vlasništvo je čisto, bez tereta, uporabna, struja, bunar …

39.000 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

263 SVETI KRIŽ ZAČRETJE,

245 VELIKO TRGOVIŠĆE, Jezero Klanječko 098 251 701

Na prodaju je građevinsko zemljište površine 1406 m². Nalazi se uz adresu Jezero Klanječko 28. Uz njega su na prodaju još 3 gradilišta različitih površina.

20.000 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo mlin u Jalšju s gospodarskom zgradom, sve na okućnici od 4116 m².

Na prodaju je više građevinskih zemljišta ukupne površine 12807 m² Nalaze se s desne strane brze ceste ZabokKrapinske Toplice. Moguća je parcijalna kupnja. 1/1, bez tereta.

239 KRAPINSKE TOPLICE 098 251 701 20 €/m2

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

231 HUM NA SUTLI 098 251 701 98.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo potpuno novopreuređenu (2020.) katnicu od cca 150 m² s dva stana na ograđenoj okućnici od 627 m² na kojoj je gospodarska zgrada od 12 m².

210 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, centar 098 251 701

Na prodaju nudimo poslovni prostor od 140 m² u prizemlju zgrade u strogom centru (bivši restoran „Klara“). 1/1, bez tereta, struja, voda, uporabna dozvola, etažirano.

98.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo katnicu od cca 200m² (‘79 g.) na okućnici od 999 m² na kojoj je gosp. zgrada od cca 100 m² s 2 garaže. 1/1, bez tereta, uporabna, svi priključci, bunar … Centr. grijanje je na plin i na drva.

69.000 €

224 OROSLAVJE, Ptičekova 88 098 251 701 54.500 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo prizemnicu od cca 90 m² s gospodarskom zgradom od cca 200 m² na ograđenoj okućnici od 1209 m². 1/1, bez tereta, struja, voda, plin … Potrebna renovacija.

236 VELIKO TRGOVIŠĆE, V. Nazora 4 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaje je kuća od 208 m² + tavanski prostor, na ograđenoj okućnici od 1576 m². Svi komunalni priključci. Izvrsna lokacija, asfaltni prilaz. Potrebna renovacija.

233 ZABOK, Picelj 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju je zemljište od 4934 m² sastavljeno od četiri čestice, od kojih su tri, voćnjaci površine 4341 m². Asfaltna cesta, 1/1. Dozvoljena je gradnja objekata do 100 m² tlocrtne površine.

218 KRAPINSKE TOPLICE, Vrtnjakovec 098 251 701

zidu nalazi se napuklina (potrebna sanacija). Moguća izgradnja stana u potkrovlju.

Na prodaju je građevinsko zemljište od 11.459 m² (K - poslovna, mješovita namjena) između županijske i državne ceste (D507, Gubaševo - Kr. Toplice), udaljeno 5 km od centra Kr. Toplica 9 km od centra Zaboka.

130.000 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

693 KRAPINSKE TOPLICE 098 473 805 52.000 €

Prodajemo vikendicu od cca 60 m2. Dvije sobe, kupaona s wc-om, kuhinja, hodnik, balkon, potkrovlje, šupa, dvorište 230 čhv, struja, voda.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

Nastavlja se promjenjivo vrijeme

xxx VREMENSKA SLIKA: Nažalost, tijekom prošlog tjedna je opet zahladilo uz puno sjeverca, u nekim jutrima bilo je i mraza. Ni za Uskrs nismo imali lijepo vrijeme jer je bilo puno oblaka i svježine. Tjedan pred nama donosi nam nekoliko toplijih dana sredinom tjedna, a onda se opet vidi nekoliko svježih i promjenjivih dana prema kraju tjedna pa, po prvim podacima, ni sljedeći vikend neće biti baš lijep. Naravno, treba pratiti i dnevne prognoze tijekom tjedna. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U utorak prijepodne suho uz nešto sunca, ali tijekom dana će se ponovno naoblačiti. Prema večeri ili u noćnim satima mjestimice može pasti malo kiše ili kraći pljusak. Zapuhat će slab do umjeren jugozapadni vjetar pa će nakon hladnog jutra dnevna temperatura narasti možda i do 16, 17 stupnjeva.

U srijedu bi temperatura zraka trebala još malo narasti, a bit će i više sunčanih razdoblja. Čini se da bi sredina tjedna prošla uglavnom suho. Bit će ugodnije, ali i dalje to još nije neka prava proljetna toplina. Jutarnja temperatura se očekuje između 4 i 8, a najviša dnevna oko 17 ili 18 Celzijevih stupnjeva. U srijedu će vjerojatno biti najtopliji dan ovog tjedna uz laganu južinu.

Ta južina će biti još izraženija u

četvrtak kad bi u prvom dijelu dana još trebalo biti suho i djelomično sunčano. U popodnevnim i osobito večernjim satima sve oblačnije, a raste mogućnost za kišu ili pljuskove. Zbog južine će u četvrtak još uvijek biti relativno toplo.

Petak izgleda oblačnije i svježije. Očekujemo i kišu, čini se najviše u noćnim i prijepodnevnim satima. Vjetar će okrenuti na sjeverac pa će dnevna temperatura biti oko pet do sedam stupnjeva niža nego u četvrtak.

Prema trenutno dostupnmim podacima, za vikend nas onda očekuje dosta nestabilno vrijeme. Više oblaka nego sunca, čak bi povremeno moglo biti i potpuno oblačno. Mjestimice kiša ili pljusak, podjednako su rizična oba dana tako da se ne može u ovom trenutku reći koji dan vikenda bi bio povoljniji. Ostaje prohladno tako da bi dnevna temperatura bila uglavnom između 8 i 12 Celzijevih stupnjeva.

Početak novog tjedna izgleda malo bolje pa bi u ponedjeljak trebalo biti više suhog vremena, vjerojatno sa sunčanim razdobljima. Dnevna temperatura u laganom porastu, ali popodne je ipak moguć i pokoji pljusak.

Čini se da se na ono pravo toplo proljeće još moramo pričekati.

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Katarina Števinović

Hum na Sutli

Željka Iveković

Zabok

Jasna Brezak

Klanjec

Lucija Merkaš

Bedekovčina

Djevojčice su rodile:

Mateja Jerneić

Sveti Križ Začretje

Marija Vukić

Sveti Križ Začretje

Ninni Holmqvist: Ustanova knjiga

Lucija Škledar Bedenica

Ivana Šumiga

Zlatar

Ivana Husinec Delija

Zlatar

Marija Horvat

Novi Marof

9 0C

DNEVNIK PAULINE P.

Žanr: obiteljski

Glumci: Katja Matković, Ramona Ivanda, Aria Dunda , Jakov Švarc, Tom Rushaidat, Darin Pavišić, Judita Franković Brdar, Igor Kovač, Borko Perić

Redatelj: Neven Hitrec Dužina filma: 95 minuta

Cijena ulaznice: 4,50 €

SUPER MARIO BRAĆA FILM

SINKRONIZIRANO NA HRVATSKI

IZVORNO IME: The Super Mario Bros. Movie

ŽANR: animirani

REDATELJ: Aaron Horvath, Michael Jelenic Glasovi:

TRAJANJE FILMA: 92 min

Cijena ulaznice: 4,50 €

Distopijski roman švedske autorice Ninni Holmqvist zamišlja društvo u kojem se žene starije od pedeset i muškarce od šezdeset godina, koji su samci, bez djece i rade u neisplativim granama industrije, šalje u zajednicu „nepotrebnih“ stanovnika zvanu „Ustanova“. Svi oni dobivaju raskošne stanove smještene među prekrasnim vrtovima i imaju besplatan pristup najrazličitijim uslugama: hrane se gurmanskim jelima, odlaze na zabave, masaže i u saune. To je naizgled idilično mjesto, ali postoji kvaka...

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: LJUBICA VRANEKOVIĆ, ŠVAJCAROVA 3, 10290 ZAPREŠIĆ

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 984

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

15.04.

DIVNA PROPAST

Orginalni naziv: Beautiful Disaster

Žanr: romantična drama

Režija: Roger Kumble

Glumci: Virginia Gardner, Dylan

Sprouse

Trajanje filma: 105 min.

Dobna preporuka 15+

Cijena ulaznice: 4,50 €

DETEKTIV MARLOWE

Orginalni naziv: MARLOWE

Žanr:kriminalistički triler

Režija: Neil Jordan

Glumci: Liam Neeson, Diane Kruger, Jessica Lange, Adewale Akinnuoye-Agbaje

Trajanje: 109 min.

Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: Karla Bratković, TRG J. Lembergera 8, 49223 Sv. Križ ZAČRETJE

MULTIMEDIJALNI CENTAR

KINO DVORANA ZABOK 984

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

Angela Marsons: Slomljene kosti knjiga

Iste mrzle zimske noći kada je mlada prostitutka pronađena mrtva, u policijskoj postaji ostavljena je nekoliko mjeseci stara beba. Nakon što je, na sve brutalniji način, ubijeno još nekoliko prostitutki, istražiteljica Kim Stone i njezin tim postaju svjesni da prvo ubojstvo nije slučajno i da počinje lov na lukavog serijskog ubojicu...

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: ŠTEFICA MERKAŠ, ŠTRUCLJEVO 89, 49223 SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Angela Marsons: Slomljene kosti 984

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Knjigu će dobiti poštom

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

11.04. UTORAK 18:30

14.04. PETAK 18:30

SUBOTA 20:30

12.04. SRIJEDA 18:30

14.04. PETAK 20:30

15.04. SUBOTA 18:30

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb

49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491

info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati

kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati

ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1

49216 DESINIĆ

049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske

obrte, znanja i vještine

Muzeja 'Staro selo'

kumrovec

049 225 844 cra a ract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža

zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje

sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati

od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u

Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10

49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64

49245 Gornja Stubica

t 049 587 880

t 049 587 890

Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna

Augustinčića

klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10

49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

aktualan • točan • ažuran

Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci muzeji

hrvatskog zagorja

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

Severina

29.7.2023. TUHELJSKA NOĆ

Ulaznice potražite na recepciji hotela Well**** i recepciji Vodenog planeta. Više na terme-tuhelj.hr

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

VID PETEK

LUČELNICA TOMAŠEVEČKA 69, 49290 KLANJEC Nagradni pojam: MANDATAR

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

Ovan (21.ožujak - 20. travnja) Posao bi vam napokon mogao krenuti na bolje. Trudit ćete se da bude aktivno i zanimljivo na radnom mjestu. Posebno nadahnuti i kreativni bit ćete u ljubavnim odnosima.Dobro ste.

SAVJET TJEDNA: Ne nasjedajte na svašta!

Bik (21.travnja - 21. svibnja) Dobri su dani da sami sebe prezentirate. Vrijeme će biti na vašoj strani. Nikako ne propuštajte poziv za izlazak. Ako ste u vezi, uživajte s partnerom. Osjetit ćete poboljšanje zdravstvenog stanja.

SAVJET TJEDNA: Oprezni budite na cesti!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Samo slijedite ono što vam srce govori. Na radnom mjestu neće biti pritisaka, a počet će se i pokazivati plodovi vašeg rada. S partnerom probajte biti puno opušteniji. Zdravlje je u redu.

SAVJET TJEDNA: Pronađite više slobodnog vremena!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja)

Bit ćete poslušni na radnom mjestu. Humor će biti vaša glavna kvaliteta. Imat ćete potrebu povući se u svoj mali svijet i zajedno s partnerom izmjenjivati nježnosti. Krećite se što više.

SAVJET TJEDNA: Slušajte svoje srce!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza)

Radni zadaci se samo gomilaju, a vi više ne znate ni gdje ste stali. Bez truda neće biti ni rezultata. Ljubavne okolnosti neće vam ići na ruku. Pričekajte bolja ljubavna vremena. Opustite se nakon napornog dana.

SAVJET TJEDNA: Buditepažljiviji prema partneru!

29.7.2023.

TUHELJSKA NOĆ

Ulaznice potražite na recepciji hotela Well**** i recepciji Vodenog planeta

Više na terme-tuhelj.hr

Djevica (23 kolovoza - 22. rujna) Dok se drugi dosađuju, vi vrijedno radite. Posao vas ispunjava, ali i osigurava egzistenciju. U ljubavi vam ne ide tako dobro. Još se nadate idealnoj ljubavi. Pazite što i koliko jedete.

SAVJET TJEDNA: Vrijeme je za dijetu!

Vaga (23. rujna - 22. listopada)

Talent vam ovih dana nitko neće osporavati. Podržavat će vas i kolege. Držite oči širom otvorene, netko iz radne okoline bacio je oko na vas. Bježite od stresa što dalje.

SAVJET TJEDNA: Budite iskreni u svemu!

Škorpion (23. listopada-21. studenoga) Na poslu će biti malo napetija atmosfera, iako izvana neće tako izgledati. Angažirani ćete biti na više strana. Mogli bi naići na zanimljivu osobu, koja će vam zaokupiti misli. Bit ćete često umorni.

SAVJET TJEDNA: Više pozitivnih misli!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Morat ćete zasukati rukave i završiti svoj dio posla. Okolnosti vam neće ići na ruku. Mogući su ugodni susreti i poznanstva, kao i nova ljubav. Za vikend dobro odmorite.

SAVJET TJEDNA: Alkohol bi vam mogao naškoditi! Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Kreativnost će biti vaš najjači adut na poslu. Kolege će vas cijeniti, a vi biste trebali uzvratiti istom mjerom. Tjedan će biti idealan za nova zaljubljivanja. Privlačit će vas noćni izlasci i zabave.

SAVJET TJEDNA: Šećite što više!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Bit ćete nervozni kada je u pitanju posao. Izbjegavat ćete ga koliko god možete. U ljubavi ćete biti pretjerano osjetljivi i romantični. Zdravstvenih problema nemate.

SAVJET TJEDNA: Potreban vam je mali odmor!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Kad naiđete na problem nemojte odustajati, već pokušajte naći rješenje. S partnerom ćete voditi duge razgovore, a time i poboljšati narušene ljubavne odnose. Bit će često prisutna nervoza i napetost.

SAVJET TJEDNA: Probajte se opustiti!

SATIRENEWS

Vrhunske znanstvenike legendarnog sveučilišta zaintrigirala Aglomeracija Zabok-Zlatar

Stručnjaci Sveučilišta Cambridge dolaze u Zagorje proučiti projekt Aglomeracije i njegovu provedbu:

'Ovako nešto nije viđeno još od kada je napravljen Stonehenge!'

Nekolicina vodećih stručnjaka i profesora s legendarnog engleskog Sveučilišta Cambridge (University of Cambridge) idućeg tjedna trebali bi stići u Hrvatsko zagorje, gdje će započeti veliko istraživanje i proučavanje projekta Aglomeracije Zabok – Zlatar, čija se prva faza trenutno provodi u dijelovima Krapinsko – zagorske županije.

Lokalni radnici

Potvrdilo nam je to nekoliko mještana Lobora, Marije Bistrice i Svetog Križa Začretja, budući da su ih iz referade Cambridgea kontaktirali kako bi im ponudili posao lokalnih vodiča za njihove znanstvenike. - Rekli su nam da oni kam god ideju angažiraju lokalne ljude za vodiče, pa su tak i nam ponudili posel. Isto je, veliju, bilo kad su proučavali piramide v Egiptu, grad Petru u Jordanu, Kineski zid i ostale velike stvari. Rekli su nam da ne bi platili v kešu, nego da bi kompenzirali za asfalt. Ne znam, ja nisem pristal. Ja hočem lovicu. Ali dobre, neki su pristali i za asfalt. Bume videli kak bu to sve na kraju zišlo – ispričao nam je jedan naših sugovornika.

Izgradnja zgrade

Druga pak sugovornica rekla nam je kako su je s Cambridgea kontaktirali s ponudom da od nje kupe veliko građevinsko zemljište u Tugonici kod Marije Bistrice. - Zvali su me z toga fakulteta i hočeju kupiti moju parcelu kraj razrovane ceste v Tugonici. Tam bi, navodno, išli delati zgradu v kojoj bi živeli njihovi znanstveniki dok bi proučavali Aglomeraciju. Veliju da im samo za ovu prvu fazu Aglomeracije treba bar dvadeset let istraživanja, a gde je tek druga faza. A ne znaju ni kuliko buju ljudi morali dopeljati da to sve proučiju – ispričala nam je. Na naš upit iz Cambridgea su nam potvrdili informaciju da dolaze, ali objašnjenje zašto ih taj projekt toliko fascinira bio je vrlo kratak. - Taj projekt je nevjerojatan i trenutnoj svjetskoj znanosti nedokučiv. Moramo obaviti opsežna istraživanja jer ovako nešto nije viđeno još od kada je napravljen Stonehenge – kratko su nam odgovorili.

„Zvali su me z toga fakulteta i hočeju kupiti moju parcelu kraj razrovane ceste v Tugonici. Tam bi, navodno, išli delati zgradu v kojoj bi živeli njihovi znanstveniki dok bi proučavali Aglomeraciju. Veliju da im samo za ovu prvu fazu Aglomeracije treba bar dvadeset let istraživanja“

imendani

TRAVANJ

UTORAK, 11.04. Stanislav; Stana; Radmila SRIJEDA, 12.04. Julije; Viktor; Saba; Davorka; Bazilije ČETVRTAK, 13.04. Martin I. papa; Ida; Justin PETAK, 14.04. Valerijan; liburcije; Maksim, Zdravko SUBOTA, 15.04. Krescencije; Bosiljka; Rastislav

NEDJELJA, 16.04.

2. Uskrsna. Josip Benedikf L; Bemardica

PONEDJELJAK, 17.04. Rudolf, Robert; Šimun; Anicet

Sretan imendan, Robert! Značenje imena Robert izvedeno je od staronjemačkog „(H) rod-berht“ i znači blistavo slavan. Ime Robert je u srednjem vijeku na njemačkom i na francuskom govornom području bilo široko rasprostranjeno. Prvenstveno je bilo korišteno kao ime plemstva i vladara.

MISE MARIJA BISTRICA

Radni dan u 10.30 i 18 sati

Subota 11 i 18 sati

Nedjeljom 7.30, 9, 11, 16 i 18 sati

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

ime tjedna jeste li znali?

nezavisni regionalni portal

…da ljudski embrij ima potpuno razvijen otisak prsta samo tri mjeseca od začeća?

…da malena država Bangladeš ima više stanovnika od Rusije?

…da ljudi rođeni između rujna i studenog imaju najveće šanse doživjeti stotu?