Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
Zidar, tesar, bravar, stolar, vodoinstalater, samo su neka od zanimanja za kojima je odavno deficit na tržištu rada
NAPREDAK
ILI KORAK UNATRAG?
Tijesna
HDZ-ova
većina u Saboru
odlučila:
Upravljanje
OB Zabok
od KZŽ
preuzima
država!
Župan
Kolar
najavio: 'Doći će
vrijeme kad ćemo je vratiti'
VIŠE NIJE ŠALA: Zagorec na bregu posadio prvih 30
maslina
Zagorskog lista!'
issn 1334-4668Obrtnici se 'bore' za vrijedne i kvalitetne naučnike, plaće u tim sektorima još će i rasti, a u školi nema mjesta za njih
Tijesna saborska većina HDZ-a i partnera odlučila da od Nove godine upravljanje s OB Zabok preuzima država
Krapinsko – zagorski župan u ponedjeljak je ispred zgrade Opće bolnice Zabok na Bračku održao konferenciju za medije
Ivan Kovačić ZABOK
Činjenica da će država s 01. siječnjem 2024. godine od Krapinsko –zagorske županije preuzeti upravljanje Općom bolnicom Zabok, neće za sada ništa promijeniti za pacijente, poručio je u ponedjeljak krapinsko – zagorski župan Željko Kolar. Naime, upravo je preuzimanje županijske bolnice na Bračku od strane države bila glavna i jedina tema konferencije za medije koju je župan Željko Kolar u ponedjeljak prijepodne održao ispred bolnice. Podsjetimo, proteklog je petka, na prijedlog Ministarstva zdravstva, Hrvatski sabor prihvatio izmjene zakona koje su dio paketa reforme zdravstva, izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Saborska oporba u tome nije željela sudjelovati, tako da su napustili sjednicu, a izmjene zakona donijela je tijesna većina HDZ-a i njihovih partnera, točnije, njihovih 77 zastupnika.
Korak unatrag
Ono što je u Zagorju, ali i u mnogim drugim dijelovima Hrvatske, ponajviše pobudilo interes javnosti jest upravo to da će se, sukladno usvojenim izmjenama Zakona, osnivačka prava općih bolnica prenijeti s jedinica lokalne i područne samouprave na državu. Konkretno, u našem slučaju, Opća bolnica Zabok tako od Nove godine više neće biti pod upravljanjem Krapinsko – zagorske županije, već će njome upravljati država, a Županija time gubi svaku ingerenciju nad tom zagorskom bolnicom, u čiju je izgradnju i opremanje uložila nekoliko stotina milijuna kuna. – Ovo je loša odluka koja će imati svoje kratkoročne i dugoročne posljedice. Time se onemogućava nama, Zagorkama i Zagorcima, da
Kolar: 'Ovo je loša odluka koja će imati svoje
kratkoročne i dugoročne posljedice. Time se onemogućava
nama, Zagorkama i Zagorcima, da sami upravljamo sa svojom bolnicom.
To je veliki korak unatrag što se tiče decentralizacije i ravnomjernog
razvoja Republike Hrvatske'
sami upravljamo sa svojom bolnicom. To je veliki korak unatrag što se tiče decentralizacije i ravnomjernog razvoja Republike Hrvatske i ono što je najvažnije, nama gubitak kontrole nad našom centralnom zdravstvenom ustanovom znači da nećemo moći promptno reagirati kad za to bude potrebe. A primjer našeg reagiranja posebno je bio vidljiv u trenutku pandemije Covida, kada smo morali hitno kupovati opremu i ulagati u potrebnu infrastrukturu i ljude, a takvih naših reagiranja bilo je na desetke. I ne spominjem ovdje ni imovinu, niti novac.
Jer mi smo ulagali u svoje. I ulagali smo u naše ljude, u naše zdravstvene djelatnike i naše pacijente.
To i jest naša zadaća. Ovdje je novac nebitan – rekao je u ponedjeljak župan Kolar.
Nastavak projekata
Iako će od Nove godine županijska bolnica na Bračku postati državna, župan Kolar je naglasio kako zbog toga Županija neće obustavljati započete projekte, niti odustati od planiranih. – Mi nećemo zaustaviti niti jedan jedini projekt kojeg financiramo iz vlastitih sredstava jer to ionako ne radimo zbog Zagreba, nego to radimo zbog naših pacijenata s područja Krapinsko –zagorske županije, svih pacijenata iz okolnih županija koji se dolaze liječiti u našu bolnicu, kao i svih naših zdravstvenih djelatnica i djelatnika. Dakle, do 01. siječnja mi nećemo zaustaviti ni jedan projekt, a što će nakon toga napraviti država, ja to ne znam. Vjerujem u zdrav razum da će nastaviti sa svim našim projektima. Mi ćemo imati jednog svog člana u Upravnom vijeću i preko njega ćemo pratiti što se događa u našoj bolnici i na to promptno reagirati jer to je naša obaveza prema našim ljudima. I nakon 31. 12. će ovo biti naša bolnica. I nakon 31.12. će Županija ulagati u ovu bolnicu, bez obzira na to što smo izgubili upravljačka prava. Isto tako ćemo intervenirati kada će to biti potrebno s opremom koju bolnica ne može dobiti s državne razine ili ako ćemo tražiti neki nadstandard – najavio je župan Kolar.
Pacijentima za sada isto
Također, Kolar je istaknuo kako je otvoren za konstruktivnu suradnju i pomoć državi oko preuzimanja bolnice. - Krapinsko – zagorska županija i dalje stoji iza svoje bolnice i napravit ćemo apsolutno sve da osiguramo našim pacijentima jednake uvjete kao što imaju do sada, ako ne i bolje. A doći će vrijeme kada ćemo vratiti osnivačka prava bolnica županijama. No, što se tiče pacijenta, za njih se za sada neće promijeniti ništa jer ćemo mi upravljati bolnicom do 31.12., a od danas na dalje na dnevnoj ćemo razini pratiti poteze Ministarstva zdravstva da bismo vidjeli na koji način žele preuzeti našu bol-
Kolar: 'Mi nećemo zaustaviti niti jedan jedini projekt kojeg financiramo iz vlastitih sredstava jer to ionako ne radimo zbog Zagreba, nego to radimo zbog naših pacijenata s područja Krapinsko – zagorske županije'
nicu. Tu smo im na raspolaganju da se to napravi s najmanje moguće problema, tu smo im za svaku primjedbu, prijedlog i sugestiju. Pri tom je moj stav i dalje jasan, a to je da primarna i sekundarna zdravstvena zaštita mora biti pod osnivačkim pravima regionalne samouprave, a tercijarna pod državom. I tako je u svim normalnim zemljama Europe, a ja smatram da smo mi normalna zemlja – rekao je Kolar.
Lažna nada
Iako se priča oko preuzimanja općih bolnica od strane države pomalo 'vuče' još od sredine prošle godine, župan je, priznaje, gajio određenu nadu da do toga ipak neće doći. - Ja sam se čitavo vrijeme nadao da ćemo kroz drugo čitanje uspjeti uvjeriti nadležno ministarstvo i saborsku većinu da je to loše. Čak mi je i premijer Andrej Plenković dao neku nadu na sastanku 07. prosinca prošle godine, kad smo u Splitu imali zajedničku sjednicu. Tada je pitao tko je protiv i javilo se nas šest župana pa je rekao da, ako je to jedini pri-
jepor, da ćemo o tome razgovarati. Nije to bio jedini prijepor, mi smo imali još primjedbi, prijedloga i sugestija da taj zakon bude što bolji, jer nam je to u interesu, no, nažalost, do tog razgovora nije došlo. I tako je donesena ova odluka koja je kriva i loša, i kratkoročno i dugoročno. To je jedan ogroman korak unatrag. Jer centralizacija bilo kojeg sustava u Hrvatskoj se do sad pokazala lošom, a svaka decentralizacija se pokazala dobrom, bržom, učinkovitijom i dostupnijom ljudima, što je uostalom i krajnji cilj bilo koje ustanove i institucije u Republici Hrvatskoj – istaknuo je župan Kolar.
Loš sustav Kako je ponovno naglasio, smatra da promjena osnivača neće donijeti ništa dobrog, već da je potrebno iz temelja mijenjati zdravstveni sustav, o čemu priča već godinama. - Sustav je trom, sustav je neučinkovit, sustav je neodrživ. Jer država je i do sada imala u rukama glavne poluge zdravstvenog sustava preko HZZO-a. To su visina bolničkog limita, cijena medicin-
skih usluga i visina plaća. I već dugi niz godina guraju zdravstvene ustanove u minus jer donose odluke o visini plaća, ne osiguravajući pri tom sredstva za njih, iako je k tome još i nedovoljno povišena plaća zdravstvenim djelatnicima. Isto tako daju nerealne limite s kojima se ne mogu pokriti ni plaće i režijski troškovi te troškovi prema dobavljačima, a kamoli da bi se ulagalo u objekte te ih se održavalo. A o cijeni same medicinske usluge neću ni govoriti jer ona je totalno podcijenjena i totalno nerealna. I kad vidite koje su cijene pojedinih pregleda u privatnom zdravstvenom sektoru, a koje su u javnom sektoru, onda ćete shvatiti koliko gubitke zdravstvene ustanove stvaraju samo preko Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Tako da treba mijenjati sustav, a ne osnivača. I ja ponovo tvrdim da u uređenom, financijski održivom sustavu, naša bi Županija 100 posto bolje upravljala bolnicom, nego što će to raditi Ministarstvo iz Zagreba ili iz jednog centra, kako god on bio organiziran – zaključio je župan Željko Kolar.
Ravnatelj je izvijestio kako je lani bilo puno aktivnosti na pripremi novih investicija, a godina je započela puštanjem u pogon sunčane elektrane na Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice
Regionalna energetsko klimatska agencija (REGEA) na konferenciji za medije u Energetskom centru Bračak predstavila je lanjske aktivnosti, kao i one koje predstoje tijekom ove godine. Ravnatelj Julije Domac izvijestio je kako je lani bilo puno aktivnosti na pripremi novih investicija, a godina je započela puštanjem u pogon sunčane elektrane na Specijalnoj bolnici Krapinske toplice. – To je druga takva sunčana elektrana na zdravstvenim ustanovama u Krapinsko – zagorskoj županiji, ali i druga u Hrvatskoj. Po tom modelu sada desetak drugih zdravstvenih ustanova projektira i gradi svoje sunčane elektrane – rekao je Domac.
Val investicija u sunčane elektrane
Istaknuo je kako je lani projektiran i pripremljen cijeli niz sunčanih elektrana. – Ove godine sunčane elektrane vidjet ćemo na 56 naših objekata, gdje će električna energija tako proizvedena služiti za vlastitu opskrbu tih objekata –najavio je Domac. Osim na sunčanim elektranama, REGEA je pratila Krapinsko – zagorsku županiju u pripremi niza strateških dokumenata, kao i svih godina do sada, od kojih je ravnatelj posebno istaknuo Akcijski plan energetske učinkovitosti, izvršen je i niz uspješnih prijava projekata na EU natječaje, od kojih je posebno istaknuo projekt Hypokrat, koji podrazumijeva korištenje geotermalne energije za grijanje na području Krapinskih Toplica. Rekao je Domac i kako su se lani prijavili na dva natječaja programa Live EU komisije, na jednom su imali sedam odobrenih projekata, a da drugom dva, u čemu su pri vrhu Europske unije. Dodao je i vrijedan projekt nacionalnog karaktera, u kojem pružaju tehničku pomoć svim toplinarskim firmama i tvrtkama i tako ih guramo prema modernizaciji i iskoraku prema dekarbonizaciji. Istaknuo je kako i ove godine očekuje val investicija u sunčane elektrane te je zahvalio Krapinsko – zagorskoj županiji na uspješnoj suradnji. Dodao je i da su na početku rada agencije imali praksu voditi domaće gradonačelnike, župane i gospodarstvenike u Austriju, Njemačku i pokazivati im suvremene tehnologije. - Danas ovdje u krugu od ovog dvorca možemo pokazati najbolje što tehnologija 21.st. posjeduje, a u travnju ovdje dolazi grupa od 30 studenata poslijediplomskog studija tehničkog sveučilišta iz Beča, gdje će gledati što radimo u Hrvatskoj, što rade energeteske agnecije u Hrvat-
Kolar: 'U Dvorac Bračak po znanje i iskustvo u provođenju projekata dolaze ljudi iz čitave Europe i svijeta, kako bi to znanje i iskustvo prenijeli u svoje zemlje. To je najveće priznanje Juliju i njegom timu'
skoj, projekte koje radimo u KZŽ, elektranu na bolnici, napredne koncepte koje razvijamo. Zaista, ovo je jedan centar znanja i izvrsnosti kakav se malo viđa u Europi – istaknuo je Domac.
Centar znanja
Župan Željko Kolar pohvalio je REGEA – u, napomenuvši da se sa svojim projektima mogu uspoređivati s bilo kojom energetskom agencijom u Europi i svijetu. - Bitno je da u onim ključnim institucijama o kojima mi vodimo brigu kao Županija, a to su naše zdravstvene ustanove i škole, imamo osigura-
nu energiju. Tu još trebamo dodati i socijalne ustanove, kojima mi ne upravljamo, ali nam je izuzetno bitno da na našem području imamo sigurnost. Zbog toga će ova 56 krova na našim školama i zdravstvenim ustanovama biti ogroman iskorak i sigurnost za ono što nam slijedi u budućem razdoblju, bez obzira kako će se ova kriza razvijati – rekao je župan. Kolar se, među brojnim projektima koje je provodila REGEA, posebno osvrnuo na njezin doprinos u projektima koje provodi Krapinsko – zagorska županija, a to su Centar kompetentnosti i izvrsnosti u ugostiteljstvu i turizmu u Zaboku, rekonstrukci-
ja bolnice u Krapinskim Toplicama, dogradnja Specijalne bolnice Stubičke Toplice, rekonstrukcija dvorca Stubički Golubovec, izgradnja zgrade sjedišta Zavoda za hitnu medicinu i Centra za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama, izgradnja sportske dvorane u Krapinskim i još niz aktivnosti. Dodao je da slijedi novi investicijski ciklus, s obzirom na novu financijsku omotnicu. – Dva strateška dokumenta, Akcijski plan energetske učinkovitosti i Program ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama su nam temelji na kojima ćemo graditi programe za buduće razdoblje i
povlačiti sredstva iz EU fondova, jer pred nama je i Mehanizam za oporavak i otpornost koji nam je na raspolaganju sljedećih 7 godina – kaže župan, dodavši kako će REGEA svoj doprinos dati i u izmjeni Prostornog plana. Točno je 6 godina od otvaranja Dvorca Bračak. – Bitno je da ovaj dvorac živi svih 365 dana u godini, da ovo nije samo centar znanja ovdje za KZŽ i RH, nego da ovdje po znanje i iskustvo u provođenju projekata dolaze ljudi iz čitave Europe i svijeta, kako bi to znanje i iskustvo prenijeli u svoje zemlje. To je najveće priznanje Juliju i njegom timu – zaključio je Kolar.
Čelnici županijske Obrtničke i Gospodarske komore kažu kako će najveći problem biti zadovoljiti tržište, obzirom Stoga smo i u našim srednjim školama provjerili je li ipak interes za obrtničkim zanimanjima porastao, a učenike
Krenuo je još jedan ciklus predstavljanja srednjoškolskih programa s naglaskom na deficitarna zanimanja. Kampanja je to koju Krapinsko – zagorska županija u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (Područni ured Krapina), Obrtničkom i Gospodarskom komorom te srednjim školama provodi već dugi niz godina, prvenstveno kako bi se učenike sedmih i osmih razreda upoznalo sa programima deficitarnih zanimanja. - Lista deficitarnih zanimanja iz godine u godinu se povećava, danas je to 14 programa koje stipendira Krapinsko – zagorska županija. Uglavnom je to građevinski sektor, zidar, tesar, strojobravar, bravar, vodoinstalater, autolimar, automehaničar. To su sve programi kod kojih djeca mogu odmah iz klupe krenuti u posao – naglašava zamjenica župana Jasna Petek, a istaknula je i kako Županija iz godine u godinu povećava broj učenika koje stipendira i sredstva koja za to izdvaja.
Potražnja za majstorima
Iz Zavoda za zapošljavanje Područni ured Krapina kažu kako se svake godine izrađuje lista preporuka za obrazovnu politiku i politiku stipendiranja, kroz koju preporučuju za koja zanimanja treba povećati stipendiranja ili smanjiti. Što se tiče deficitarnih zanimanja, to je dvadesetak zanimanja koja su već tradicionalno deficitarna. Unatoč svim kriznim situacijama, pokazatelji gospodarskog poslovanja u našoj županiji su itekako pozitivni, rekao je predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek, no ključni problem je kako zadovoljiti tržište, zbog čega je potrebna nova, mlada radna snaga. - Poslova će biti, plaće su zadnjih godina rasle, a rasti će još, tako da će mladi, marljivi, školovani, pametni i motivirani ljudi s različitim znanjima sigurno naći svoje mjesto na tržištu, a zagorsko gospodarstvo je raznoliko i treba mlade ljude svih struka - rekao je Švaljek. Da su problem postala gotovo sva obrtnička zanimanja, naglasio je predsjednik Obrtničke komore KZŽ Nenad Kučiš. – Važno je da djeca počnu gledati obrtnička zanimanja na drugi način i u njima vide perspektivu. Jer ruke nikada neće zamijeniti ni jedan stroj, ruke majstora budu uvijek cijenjene – naglasio je Kučiš. Dodao je i kako u našoj županiji djeluju 3002 obr-
ta, koja zapošljavanju 6460 radnika. – Bilo bi to i više, jer potreba za radnicima je velika, no nema ih na tržištu rada – zaključio je Kučiš.
Stručna praksa
Svake se godine i povećavaju upisne kvote za deficitarna zanimanja, ali i interes za njima, što nam je potvrdila i ravnateljica Srednje
škole Bedekovčina Vera Hrvoj, gdje se mogu upisati programi: zidar, monter suhe gradnje, instalater
grijanja i klimatizacije, soboslikarličilac, tesar i keramičar-oblagač. Hrvoj je pohvalila brojne uspjehe učenika, njihov marljiv rad, trud, pedantnost, pristojnost, što samo vodi ka majstorskim poslovima koje će jednog dana obavljati. Velik dio toga duguju i izvrsnim nastavnicima, ali i instruktorima uz koje provode stručni dio prakse u školi, na školskom poligonu, gdje smo i posjetili učenike drugih razreda. Teo Čemerin iz Ma-
rije Bistrice otkrio nam je kako se za zanimanje instalatera grijanja i klimatizacije odlučio zbog toga što se s tim zanimanjem već upoznao preko djeda i ujaka koji se njime bave i to ga je privuklo, a slično je i kod Renata Crnčića iz Sutinskih Toplica, koji se školuje za montera suhe gradnje. – Tim se poslom bavi moj susjed, zanimalo me pa sam vidio i kako to izgleda kod njega, a onda upisao tu školu – ispričao nam je Renato, dodavši
kako je s kolegama nedavno odradio dva tjedna stručne prakse u Frankfurtu, gdje se u tamošnjim firmama upoznao s njihovim načinom rada, što mu je, kaže, bilo dobro iskustvo. Na stručnoj praksu u Njemačkoj bio je i Matija Mirt iz Donje Stubice, koji se za zanimanje zidara odlučio jer ga je zidanje odmalena posebno zanimalo. – Zadovoljan sam izborom, dobro mi je i na praksi van škole kod poslodavca, radim već sve poslove ko i sva-
Zidar, tesar, bravar, stolar, vodoinstalater, automehaničar, soboslikar samo godinama deficit na tržištu rada. Zbog toga ih se uvelike stipendira i provodeJelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE Predstavljanje deficitarnih zanimanja
obzirom da poslova ima, a obrtnici se bore s pronalaskom radne snage. učenike smo pitali zbog čega su odabrali zanimanja za koja se školuju
BRZA CESTA VARAŽDIN – KRAPINA Župan Željko Kolar vrlo je nezadovoljan što dvije županije nemaju istu dinamiku provedbe tog projekta
Ministra Butkovića 8 puta sam zvao u službeni posjet Krapinsko –zagorskoj županiji sa željom da imam još bolje odnose s njim nego što ima moj kolega župan Stričak, iako znam da to iz određenih razloga nije moguće, komentirao je župan
ki drugi radnik. Mislim da ne bude nikakav problem zaposliti se, posao je tražen, ali i dobro plaćen,
'Obrtnici praktikante traže sami, zovu školu, šalju pisma za suradnju, nude stipendije. Tako da mnogi naši učenici ostaju raditi kod obrtnika kod kojih su bili na praksi, oni ih već u prvom razredu 'rezerviraju'
no fizički težak – ispričao nam je Matija. Praksa koju učenici obavljaju u školi zahvaljujući odličnim instruktorima i dobroj atmosferi odličan je temelj za nadogradnju znanja i iskustva vani, na terenu. – U školi učimo detalje, a sve to onda vani na praksi koristimo i primjenjujemo. Za zanimanje keramičara odlučio sam se, jer sam vidio kako taj posao izgleda kad su kod nas doma majstori radili keramiku. Želim to raditi, keramiča-
ri imaju jako puno posla i drže dobre cijene, a ne čini mi se za sada fizički naporno – kaže Mateo Bedeniković iz Oroslavja.
Osposobljeni za tržište rada
Pronaći stručnu praksu van škole, kod poslodavaca i obrtnika ne predstavlja apsolutno nikakav problem. Obrtnici se sada 'bore' za naučnike, vrijedne i kvalitetne, kakve iznjedri Srednja škola Bedekovčina. – Obrtnici praktikante traže sami, zovu školu, šalju pisma za suradnju, nude stipendije. Tako da mnogi naši učenici ostaju raditi kod obrtnika kod kojih su bili na praksi, oni ih već u prvom razredu 'rezerviraju'. Tako da posla za ovakva obrtnička zanimanja bude, ta zanimanja itekako su tražena na tržištu rada, što je super za naše buduće majstore koji kreću na tržište rada, jer će moći birati i posao i gazdu – kažu instruktori, dodavši kako su učenici, kad završe srednju školu, potpuno osposobljeni za tržište rada, jer u školi dobe sva potreba znanja i vještine.
Cijenjeni i traženi radnici
Deficitarna zanimanja u svoje programe upisuje i Srednja škola Oroslavje, koja jedina u županiji školuje djecu za kozmetičare i stolare. – Naši učenici uglavnom ostaju raditi kod poslodavaca kod kojih su bili na praksi, jer su vrlo cijenjeni i traženi radnici, a velik dio njih otvara svoje obrte – pojasnila je profesorica biologije i nastavnica stručnih predmeta za frizere i kozmetičare u SŠ Oroslavje Natalija Krsnik. Strukovne predmete predaje i prof. Vinko Cukovečki, koji
kaže kako se zadnjih godina popunjavaju sve upisne kvote za strukovna zanimanja, a vjeruje da će tako biti i dalje. – No, upisne kvote trebale bi se povećati, jer to je malo učenika, primjerice 10 stolara na cijelu županiju – zaključuje ipak. Patrik Majer iz Oroslavja krenuo je putem struke svoga strica, koji je strojobravar. – Volim raditi s metalom i u školskoj radioni izrađujemo svašta, pogotovo sad kad imamo i školsku zadrugu, a odrađujem i vanjsku stručnu praksu u jednoj firmi. Nakon škole planiram se zaposliti kod nekog obrtnika, a onda otvoriti vlastiti obrt i dalje se školovati – kaže Patrik. Vito Zimec iz Marije Bistrice školuje se za stolara. – Oduvijek me to zanimalo i bit ću treći naraštaj u obitelji koji će se baviti stolarijom, što mi je veliki plus, jer osim u školi i na praksi, imam i doma od koga učiti i puno vremena provodim u radioni – ispričao nam je Vito, koji se nedavno plasirao na i državno natjecanje. Dobri rezultati u školi, poticajno okruženje s nastavnicima i instruktorima, a kod nekih i obiteljska 'podloga' svakako su dobar motiv učenicima da postanu što bolji majstori, a dodatna, itekako dobra, motivacija upravo su i stipendije koje za deficitarna zanimanja daju Jedinice lokalne samouprave, Krapinsko – zagorske županija, ali i poslodavci. Svemu tome možda i najveća motivacija jest velika potražnja za ovakvim obrtničkim poslovima na tržištu rada i povećanje plaća u tim sektorima, što omogućava budućim mladim majstorima izbor i dobru perspektivu.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u utorak je, boraveći u Varaždinskoj županiji, najavio početak radova na brzoj cesti Varaždin – Ivanec – Krapina. Na njegovu izjavu prilikom obilaska propusta u Maču osvrnuo se župan željko Kolar.
'Ima jedan mali problem' - Stvarno sam oduševljen i zadovoljan što ministar Butković kao ministar prometa, mora i infrastrukture i potpredsjednik Vlade ima tako sjajne odnose sa županom Stričakom iz Varaždinske županije. Jako sam zadovoljan što je raspisan natječaj za radove brze ceste Varaždin – Krapina. Međutim, ima jedan mali problem, a to je što sam ja ministra Butkovića 8 puta pozvao u službeni posjet Krapinsko – zagorskoj županiji sa željom da imam još bolje odnose s njim nego što ima moj kolega župan Stričak, iako znam da to iz određenih razloga nije moguće. Međutim, vrlo sam nezadovoljan iz razloga što nemamo istu dinamiku provedbe tog projekta – komentirao je Kolar. Pita se kako je moguće da 'ovdje imamo već natječaj za izvođenje radova, a na području KZŽ, gle čuda, nema-
'Kako je moguće da u Varaždinskoj županiji imamo već natječaj za izvođenje radova, a na području KZŽ, gle čuda, nemamo još spremnu niti projektnu dokumentaciju?'
mo još spremnu niti projektnu dokumentaciju?' - Štoviše, još nismo definirali niti kojom dionicom će ići brza cesta Krapina – Varaždin. Pa eto, ja deveti puta, službeno, u najboljoj vjeri, želji, volji za zajedničkom suradnjom pozivam ministra Butkovića da sjednemo, izdefiniramo dionicu brze ceste koja prolazi Krapinsko – zagorskom županijom i da se ubrza proces samog projektiranja i dobivanja dozvola te da se u što kraćem roku raspiše natječaj za izvođenje brze ceste Varaždin –Krapina, odnosno Krapina – Varaždin i na području Krapinsko – zagorske županije. S obzirom da je jučer ministar izjavio da mu je to prioritet, onda bez građevinske dozvole ne možemo niti započeti radove. Pa eto, ja pozivam ministra u službeni posjet Krapinsko – zagorskoj županiji i da zajedničkim snagama dođemo do toga da raspisujemo natječaj za izvođenje radova na području naše županije – pozvao je Kolar.
'Pitanje za milijun dolara' Na novinarsko pitanje kuda bi ta cesta išla, komentirao je da je to pitanje za milijun dolara. - Bilo je 5 dionica koje su se razmatrale, ostale su dvije, jedna koja ide preko Jesenja za Krapinu i jedna koja ide preko Svetog Križa Začretja. Mi smo naš stav izrazili, da se Krapina ne bi smjela zaobići kao što se zaobišla s prugom, no mi smo u izradi Prostornog plana KZŽ i ne mislim čuvati dva koridora. Moramo sjesti i donijeti konačnu odluku da bi se moglo ići u izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova. Tu je potreban kompletan stručni tim Hrvatskih cesta, direkor Škorić, ministar Butković, gradonačelnici i načelnici iz općina i gradova KZŽ preko kojih bi brza cesta morala ići. Danas je iz mog kabineta otišao devet poziv ministru i vjerujem da ćemo se uskoro sresti na području KZŽ u službenom radnom posjetu – zaključio je Kolar.
'Deveti puta službeno sam pozvao ministra Butkovića da dođe na sastanak u KZŽ'Željko Kolar
samo su neka od zanimanja za kojima je već provode kampanje za njihovu promociju
Župan Željko Kolar u srijedu je obišao 150.000 eura vrijedne radove na sanaciji propusta Velika Reka na županijskoj cesti Ž2125 na području Općine Mače. U obilasku su, zajedno sa županom Kolarom, bili i ravnatelj Županijske uprave za ceste Krapinsko - zagorske županije Stjepan Sirovec i načelnica Općine Mače Mladenka Mikulec Šimunec.
Uskoro završetak radova
Ravnatelj ŽUC – a KZŽ Stjepan Sirovec objasnio je da su sam propust i kolnička konstrukcija u zoni propusta bili poprilično oštećeni i stari, dolazilo je do odlomljavanja betonskih dijelova, armatura u postojećem propustu je bila izložena atmosferskim uvjetima, a nastavno na potres iz 2020. godine ta oštećenja su bila dodatno manifestirana i samim time predstavljala značajnu ugrozu za sigurnost odvijanja prometa. - Iz tog razloga ŽUC je pristupio izradi projektno – tehničke dokumentacije, ishođena je građevinska dozvola i odvijaju se radovi na rekonstrukciji novog propusta, samim rješenjem predviđen je novi AB monolitni propust. Uz propust rekonstruirat će se i sama prometnica u zoni križanja s državnom cestom. Sam novi propust bit će znatno širi od prijašnjeg, sa zaštitnim ogradama. Ukupna ugovorena vrijednost ovih radova je nešto više od 150.000 eura, izvođač radova je tvrtka Ciglenica, s radovima smo započeli početkom veljače. Radovi dobro napreduju, ugovoreni rok je 1.6., no bit će završeno puno prije, u narednih dva tjedna očekuje se polaganje asfaltnog zastora i nakon toga bi sam propust bio u funkciji za sve sudionike u prometu. Nadzor izvodi tvrtka JAM – ING iz Zlatara, ukupna vrijednost usluga nadzora je 4.642 eura. Sam projekt je financiran kroz Fond solidarnosti EU, s tim da se 80 posto troškova pokriva kroz fond solidarnosti, a 20 snosi ŽUC KZŽ. Sve zajedno, radovi na cestama iz Fonda solidarnosti su 8,2 milijuna eura – rekao je Sirovec.
'Fantastičan primjer'
- Ovo gradilište je fantastičan primjer kako se u vrlo kratkom roku, uz dobru organizaciju rada i dobrog izvođača radova, uz sinergiju lokalne i regionalne samouprave i razumijevanje lokalnog stanovništva, može doći do odličnog rezultata. Ovdje će praktički u šest tjedana biti rješen propust koji spaja našu lokalnu županijsku cestu s državnom cestom D29. Proširili smo ovaj propust, povećali u odnosu na dimenzije koje su bile prije, zbog potrebe i količine prometa koji se odvija na ovoj vrlo frekventnoj cesti koja spaja Mihovljan s Mačem. Od ukupne vrijednosti 150.000 eura, 127.000 eura je iz Fonda solidarnosti, a razliku plaća Krapinsko –zagorska županija, da dobijemo tu nadogradnju sigurnosti samog prometa – rekao je Kolar. - Naredio sam jednu opću mobilizaciju
na području Krapinsko – zagorske županije, što se tiče Fonda solidarnosti, jer je rok da do 30. 6. mora biti izvođačima radova uplaćen novac te zbog 8,2 milijuna eura koje smo mi aplicirali preko naše Županijske uprave za ceste, a i naših općina i gradova koji su aplicirali isto vrlo ozbiljan novac. U zadnjoj tranši od 15 milijuna, 9,5 milijuna su uzele JLS, a ŽUC 5,5 milijuna. Potrebno je puno zajedničke koordinacije da bi se ti poslovi obavili. Na nacionalnoj koordinaciji koja se održava pod vođenjem samog premijera Andreja Plenković, kao PT1 tijelo koje je Županija, preuzeli smo i obavezu da će se ti poslovi i odraditi, jer bi inače taj novac otišao nekom drugom – istaknuo je Kolar i dodao da će Županija tražiti povećanje s ovih zadnjih 15 milijuna za još između 5 i 7 milijuna eura. - Kako nam od općina i gradova dolaze zahtjevi za dodjelom sredstava, vidimo da je onaj iznos koji je predviđen u troškovniku manji, odnosno da je ponuda veća od tog samog iznosa i onda, mi moramo tražiti povećanje alokacije. Tako da smo u petak imali nacionalnu koordinaciju i već onda sam najavio povećanje naše alokacije od 5 do 7 milijuna eura, a nisam ni siguran da će i to biti dosta. U svakom slučaju, niz ovakvih projekata će se u sljedeća 3 mjeseca provoditi na području KZŽ. Dodatno smo dogovorili s dva kamenoloma 200 tisuća kubika kamenog agregata, tako da ako bilo koja jedinica lokalne samouprave ili njihov izvođač radova ima problema oko nabavka kamenog agregata ili asfaltne baze, mogu se javiti u Krapinsko – zagorsku
županiju i na temelju tog sporazuma koji mi imamo s kamenolomima možemo osigurati taj materijal.
To je izuzetno bitno, jer smo se osigurali na taj način da se ne dogodi da usred najveće ekspanzije radova, u travnju ili svibnju, nemamo
osiguranog materijala – napomenuo je župan.
Izuzetno kratak rok
Sve skupa, iz Fonda solidarnosti Krapinsko – zagorska županija kao PT tijelo do sada je aplicirala i osigurano je 25 milijuna eura.
- Mi smo pokušali biti realni, da ono što smo prijavili realiziramo, to je naša odgovornost jer smo mi PT1 tijelo i prema Vladi RH, a nakon toga i prema Europskoj komisiji koja je i odobrila ta sredstva. Ja garantiram da ćemo ono što smo aplicirali i izvesti. Taj iznos će rasti, s obzirom na natječaj koji dolazi. Za sada, ono što je dobro je da se još nigdje nije dogodilo da se nitko nije javio na natječaj, a u nekim drugim sredinama ima takvih pri-
'Tražit ćemo povećanje alokacije s ovih zadnjih 15 milijuna za još između 5 i 7 milijuna eura, a nisam ni siguran da će i to biti dosta'
mjera. Evidentno je da su svugdje radovi skuplji od procijenjene vrijednosti, iako su to friški troškovnici. No, kako je rok izvođenja izuzetno kratak, trebalo je i očekivati
da će radovi biti nešto skuplji, a svi naši građevinci, obrti i tvrtke traže dodatno radnu snagu – rekao je župan. Načelnica Mladenka Mikulec Šimunec napomenula je da ovaj propust mnogo znači za Općinu Mače, a ujedno je i glavna žila kucavica za Općinu Mihovljan. - Mi smo dugo čekali da se ovaj most obnovi, za vrijeme potresa je ozbiljno stradao, a sam zahvat je i znak odlične suradnje s KZŽ i ŽUC - om KZŽ. Do sada smo već realizirali projekata iz Fonda solidarnosti u otprilike 500.000 eura vrijednosti, a sada nam još slijedi realizacija projekata od 2,1 milijuna eura, riječ je o 7 km cesta i 3 klizišta. Neki se radovi već odvijaju, a za neke je u tijeku javna nabava za izvođače – rekla je Mikulec.
Kako bi se pokušali boriti s divljim deponijima smeća u šumama Parka prirode Medevednica, njihovi djelatnici zajedno s brojnim volonterima svake godine organiziraju po nekoliko akcija čišćenja smeća, no štetnost bacanja smeća u prirodu pojedincima još nije jasna
Hvalevrijednu akciju proveli su prošle subote volonteri, okupljeni u Svetom Mateju u Gornjoj Stubici, gdje su čistili divlje odlagalište smeća. U organizaciji Javne ustanove Park prirode Medvednica, akcija je provedena u suradnji s Općinom Gornja Stubica, DVD – om Sveti Matej, Lovačkim društvom 'Orao', Planinarskim društvom 'Stubičan' i Šumarijom Donja Stubica.
Nepropisno
odlaganje otpada
Volonteri su se okupili kako bi od smeća očistili jedan dio šume, u sklopu Parka prirode Medvednica. - Samo na ovom jednom manjem dijelu šume prikupili smo 20 kubika smeća, i to razne vrste. Nema čega nema – kažu organizatori, koji se na ovaj način pokušavaju boriti s divljim odlagalištima smeća te ljudskim nemarom i bezobrazlukom onih koji svoje smeće svih vrsta, umjesto na za to predviđena mjesta, odlažu u šume. S divljim odlagalištima otpada, unatoč reciklažnim dvorištima, odvozom komunalnog otpada, ali i selektivnog, borbu vode brojni gradovi i općine, o čemu smo već i pisali, a iz Javne ustanove Park prirode Medvednica kažu kako je nepropisno odlaganje otpada jedan od najvažnijih problema s kojima se suočavaju.Bahatim i neodgovornim pristupom se na žalost pojavljuju divlja odlagališta, a tako odbačen otpad svake godine iznova se propisno zbrinjava organiziranim akcijama čišćenja. Zatvorene kamenolome na području Parka dugi niz godina pojedinci su koristili za odlaganje otpada i svake godine iznova smo zbrinjavali nepropisno odloženi otpad što je Sizifov posao –rekla je ravnateljica Javne ustanove Marina Popijač. Dodala je i kako su u suradnji s Gradom Zagrebom za pojedine lokacije uspjeli pronaći trajnije rješenje, pa su tako primjerice neaktivni kamenolom Vukov dol očistili i zatvorili pristup rampom i betonskim blokovima. No, to ne sprječava pojavljivanje manjih divljih deponija. Ravnateljica kaže kako su takva područja evidentirali te su postavili ploče s natpisom o zabrani odlaganja otpada, ali i edukativne ploče kako reciklirati otpad i kako se ponašati u zaštićenom području. Ovisno o potrebi, imaju i kamere koje se premještaju s lokacije na lokaciju. Sudeći prema divljim odlagališti-
ma, poput ovog u Svetom Mateju koje je proteklog vikenda sanirano, ni ovakvim akcijama koje se svako malo provode, onim neodgovornim pojedincima nikako se ne može stati na kraj.
Kazne premalene
Za nepropisno odlaganje otpada i Zakonom su predviđene kazne. –To je kazna koju možemo naplatiti osobi na mjestu počinjenja ako je zateknemo ili pronađemo dokaze o osobi koja je odložila otpad.
Tada se može pokrenuti prekršajni postupak i o visini kazne tada odlučuje sudac – pojasnila je ravnateljica Popijač, dodavši kako bi propisani iznosi kazni trebali biti veći. Naime, kazne se kreću od 500 do 1.000 kuna za fizičku osobu te 1.000 do 5.000 kuna za fizičku osobu obrtnika ili osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost.
- Bilo je situacija da su čuvari prirode u odloženom otpadu pronalazili račune naslovljene na osobu te su je kontaktirali i dali rok za zbrinjavanje nepropisno odloženog otpada uz pisano upozorenje, da će ukoliko to ne učini, pokrenuti prekršajni postupak. Pojedinci koji ostavljaju otpad unutar našeg prostora čine to uglavnom izvan uredovnog vremena, u noćnim satima, a mi nemamo mogućnost bo-
Za nepropisno odlaganje otpada i Zakonom su predviđene kazne. – To je kazna koju možemo naplatiti osobi na mjestu počinjenja ako je zateknemo ili pronađemo dokaze o osobi koja je odložila otpad. Tada se može pokrenuti prekršajni postupak i o visini kazne tada odlučuje sudac –kaže ravnateljica
Parka prirode
ravka na terenu dvadeset i četiri sata, a uz to, područje Parka je veliko i vrlo otvoreno i na žalost takve osobe vrlo rijetko uhvatimo na djelu. Uz terenski obilazak, odnosno neposredni nadzor naših čuvara prirode, mislim da bi se stanje na terenu popravilo sa se više angažiraju i šumoposjednici koji upravljaju, odnosno gospodare šumama u prostoru Parka što je njihova obveza sukladno Zakonu o šumama – zaključila je Popijač. Do tada, jedino što, kaže, mogu, jest organizirati veće i manje akcije čišćenja, iako to nije uloga Javne ustanove. No, zahvaljujući djelatnicima Parka prirode, kao i brojnim volonterima, smeće se iz šuma ipak odvozi, koliko je to god u njihovoj mogućnosti, a jednako tako provode i edukacije, jer da bi se spriječila pojava divljih deponija, najprije je potrebno promijeniti svijest javnosti o štetnosti odlaganja otpada u prirodu.
HRVATSKO ZAGORJE - Krajem veljače 2023. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirane su 1.974 osobe. U usporedbi sa siječnjem 2023. broj nezaposlenih smanjio se za 1,7% ili 34 osobe, a u odnosu na veljaču 2022. godine broj nezaposlenih manji je za 4,9% ili 102 osobe.
Statistika
Ukupno su u veljači 2023. iz evidencije nezaposlenih izašle 233 osobe (10,7% manje nego u veljači 2022. godine). Promatrano prema ispostavama, u zapošljavanju su predvodi-
Najmanje je
i osobe sa završenom osnovnom školom (22,4%). Najmanje je nezaposlenih osoba sa završenom gimnazijom (2,3%), osoba bez škole i sa nezavršenom osnovnom školom (3,4%), osoba sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom (5,4%) te osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (6,3%).
Najviše nezaposlenih na području ispostave Donja Stubica
le ispostave Zabok (49 zaposlenih osoba ili 28,3% od ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa) i Zlatar (41 zaposlena osoba ili 23,7%). U veljači 2023. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 199 nezaposlenih osoba (9,1% manje nego u veljači 2022. godine). U ukupnom broju nezaposlenih žene čine 53,6% (1.059 osoba), a muškarci 46,4% (915 osoba). U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine udio nezaposlenih žena je smanjen, a muškaraca povećan za 1,0 postotnih bodova. Osobe sa završenom srednjom školom za trogodišnja zanimanja, KV i VKV zanimanja najbrojnije su na evidenciji Zavoda (35,0%), zatim slijede osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom (25,2%)
Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je na području ispostave Donja Stubica (437 ili 22,1% od ukupnog broja u PU Krapina), ispostavi Zabok (430 ili 21,8%), ispostavi Krapina (429 ili 21,7%), te u ispostavi Zlatar (392 ili 19,9%). Najmanje je nezaposlenih u ispostavi Pregrada (119 ili 6,0%) i ispostavi Klanjec (167 ili 8,5%). U mjesecu veljači 2023. godine poslodavci su prijavili 560 potreba za radnicima što je za 3,3% manje nego u prethodnom mjesecu, te za 5,9% više u odnosu na isti mjesec 2022. godine. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u sljedećim djelatnostima: Prerađivačka industrija – 160 radnika ili 28,6%, Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 84 radnika ili 15,0%, Pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane – 77 radnika ili 13,8%, Obrazovanje – 67 radnika ili 12,0% te Građevinarstvo – 63 radnika ili 11,3%. Najtraženija zanimanja u veljači 2023. g. bila su: konobar/konobarica (24), šivač/šivačica (22), kuhar/ kuharica (19), čistač/čistačica (19), prodavač/prodavačica (17), viši medicinski tehničar/viša medicinska sestra (15), radnik/ radnica na proizvodnoj liniji (15), elektroinstalater/elektroinstalaterka (14), vozač/vozačica teretnog vozila (14), pomoćni kuhar/pomoćna kuharica (12), zavarivač/zavarivačica (12). (sp)
Za sanaciju oštećenja na cestama općina Radoboj prijavila je dvije ceste i to NC-RI11-ŽC2122 Biruši - Kamenečki te nerazvrstanu cestu NC-O11 Kiseljaki te su joj odobrena sredstva
RADOBOJ - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture početkom siječnja 2022. godine objavilo je otvoreni Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza oštećenih u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Bjelovarsko-bilogorske županije i Koprivničko-križevačke županije. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih financijskih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva iznosio je 224.172.882,00 kuna, koji je osiguran u Državnom proračunu, iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU). Općina Radoboj je na predmetni Poziv prijavila operaciju Sanacija nerazvrstanih cesta oštećenih u potresu. Cilj operacije bio je osigurati uvjete za normalno prometovanje i svakodnevne aktivnost stanovništva, budući da je zbog oštećenja na dionicama cesta, njihovo korištenje predstavljalo dodatnu opasnost. Za sanaciju oštećenja na cestama općina Radoboj prijavila je dvije ceste i to NCRI11-ŽC2122 Biruši - Kamenečki, te nerazvrstanu cestu NCO11 Kiseljaki, te su joj odobrena
sredstva za izvođenje potrebnih radova. Ukupna vrijednost projekta sanacije nerazvrstanih cesta oštećenih u potresu iznosi 222.310,70 €, od čega se putem Fonda solidarnosti EU financira 127.621,95 €. Navedena sredstva odnose se na prihvatljive troškove za sanaciju oštećenja nastalih uslijed potresa na nerazvrstanim cestama, a preostali iznos od 94.688,76€ odnosi se na radove kojima će se poboljšati stanje nerazvrstanih cesta, te će te radove Općina Radoboj financirati iz vlastitog Proračuna. Nakon provedenih svih potrebnih predradnji, ishođenja građevinske dozvole, provođenja postupka javne nabave za odabir izvođača radova, potpisivanja ugovora s odabranim izvođačem te uvođenja u posao istog, počeli su radovi na sanaciji nerazvrstanih cesta.. Radove izvodi Zajednica ponuditelja SETCC d.o.o. i "Sever" usluge, prijevoz i trgovina, vl. Janko Sever, a rok za završetak radova je 31.05.2023. godine. - Općina Radoboj kontinuirano ulaže značajna sredstva u modernizaciju i sanaciju nerazvrstanih cesta na svom području, a sanacijom oštećenja nastalih nakon potresa na nerazvrstanim cestama omogućit će se kvalitetnije i sigurnije korištenje predmetnih cesta u skladu s najvišim standardima - kažu u Općini. (zl)
Župan Željko Kolar obišao je radove na sanaciji klizišta Putkovec na županijskoj cesti Ž2906, na području Općine Đurmanec
Župan KZŽ Željko Kolar u četvrtak je obišao radove na 190.000 eura vrijednoj sanaciji klizišta Putkovec na županijskoj cesti Ž2906, na području Općine Đurmanec. Ravnatelj ŽUC - a KZŽ Stjepan Sirovec objasnio je kako je ovo klizište dovelo do pucanja bankine i destabilizacije padine što je uzrokovalo pojavu pukotina na samoj kolničkoj konstrukciji s afinitetom daljnjeg širenja.
Unutar mjesec dana
- Pristupili smo izradi projektno
- tehničke dokumentacije za ovaj zahvat, ishodili građevinsku dozvolu i krenuli s izvođenjem samih radova. Zamjenjuje se ova nestabilna padina s novim kamenim materijalom i geomrežama, uređuje se oborinska odvodnja i na kraju će se urediti sama kolnička konstrukcija u zoni zahvata. Sam projekt zahvata iznosi nešto malo više od 200 metara, ugovorni izvođač radova je tvrtka Strojni iskopi i transporti Zajec, a vrijednost radova je nešto više od 190.000 eura – rekao je Sirovec. Inače, s radovima se krenulo sredinom veljače. Kako su vremenske prilike povoljne, ovo bi klizište trebalo biti sanirano unutar mjesec dana. U obilasku radova bio je i načelnik Općine Đurmanec Damir Belošević, koji je zahvalio i Županiji i Županijskoj upravi za ceste, a istaknuo je kako će sanacija ovog klizišta doprinijeti većoj prometnoj sigurnosti. - Ovo je jedna od dionica na kojoj se već treći put sanira klizište i cijelo ovo područje u našoj općini stalno je ugroženo od klizišta. U zadnjih deset godina smo u sana-
ciju klizišta uložili deset milijuna kuna, što vlastitih, a što sredstava Hrvatskih voda, a ove godine trenutno uz ovo klizište koje se sada sanira. Imamo pred ugovaranjem još dva klizišta vrijedna dva milijuna kuna, četiri ceste vrijedne oko 600 tisuća eura i sada ćemo dodati 12 dionica cesta u vrijednosti 1,8 milijuna eura. Tako da je ovo područje koje je zbog naših brežuljaka i terena stvarno ugroženo tim klizištima – zaključio je načelnik Belošević.
Vrlo trusno područje
Župan Željko Kolar iskazao je zadovoljstvo dinamikom radova. Župan je napomenuo kako se radi o jednom vrlo trusnom području na dionici od Đurmanca prema Pre-
gradi gdje se, praktički iza svakog drugog zavoja otvara novo klizište, što je ogroman pritisak na proračun ŽUC-a, a isto tako i na lokalnim nerazvrstanim cestama na proračun Općine Đurmanec. - Međutim na ovom dijelu, nakon potresa, dodatno su se otvorila klizišta i sada kroz Fond solidarnosti to saniramo. Ono što je dobro da nam vremenske prilike opet idu na ruku, da imamo vrlo dobrog izvođača radova i da smo s dinamikom izvođenja radova ispred roka, a on je na ovom gradilištu 15. svibnja, što otvara mogućnost da se dodatkom ugovora još neka dionica stavi u program – rekao je župan i reviziju svih dionica prijavljenih na natječaj, pa će se prema tom vidjeti hoće li se tražiti neki dodatak za ŽUC.
GORNJA STUBICA - Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Gornje Stubice donesena je, između ostalog prva izmjena i dopuna proračuna. Do rebalansa je uglavnom došlo zbog brojnih radova od kojih će većina uskoro krenuti, a navedenim rebalansom izvorni prihodi Općine Gornja Stubica utvrđeni su u iznosu od oko 2 milijuna eura. Jednoglasno je donesena i nova Odluka o izmjenama Odluke o porezima Općine Gornja
Stubica. Većinom glasova općinskih vijećnika donesene su Odluke o dugoročnom i kratkoročnom kreditnom zaduživanju Općine Gornja
Stubica. Dane su i prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune Statuta i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Jurek. Donesena je Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine
Gornja Stubica za 2022. go-
dinu, te Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Gornja Stubica za 2023. godinu, kao i Godišnji provedbeni plan zaštite od požara za područje Općine
Gornja Stubica za 2023. go-
dinu. Na prijedlog Povjeren-
stva za priznanja u skladu s podnesenim prijedlozima za dodjelu priznanja Općinsko vijeće donijelo je Odluku o dodjeli javnih priznanja Općine Gornja Stubica u 2023. godini povodom 23. travnja, Dana Općine. Općinsko vi-
jeće donijelo je i Zaključak o otpisu nenaplativih potraživanja, te o primanju na znanje i prihvaćanju Izvješća PP Donja Stubica o općem stanju sigurnosti na području općine Gornja Stubica tijekom 2022. godine. (zl)
KRAPINA - Grad Krapina raspisao je javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga iz područja poljoprivrede i lovstva u 2023. godini. Iznos planiranih financijskih sredstava je 6.640,00 eura. Najmanji iznos koji se može zatražiti i odobriti za pojedini program/projekt je 100,00 eura dok je najveći iznos koji
se može zatražiti i odobriti za pojedini program/projekt 3.500,00 eura. Prijedlozi projekata/programa dostavljaju se isključivo na propisanim obrascima koji su uz Upute za prijavitelje dostupni na mrežnim stranicama Grada Krapine. Rok za podnošenje prijedloga /programa na spomenuti javni natječaj je do 29. ožujka 2023. godine. (zl)
KRAPINA - Za potrebe izvođenja građevinskih radova na sanaciji klizišta u Crkvenoj ulici u Krapini do 31. svibnja odnosno do zavr-
šetka svih radova na sanaciji klizišta zatvara se za sav promet Crkvena ulica u Krapini, obavijestili su iz Grada Krapine. (zl)
POZNANOVEC - Kod Spomen doma u Lugu Poznanovečkom u tijeku je gradnja dječjeg igrališta. Prema projektu, igralište će biti ukupne površine 224,50 m2, a osim višenamjenskog prostora za igru, uredit će se pješake staze, zelena površina, klupe za odmor i ostala urbana oprema
i sve će biti zaštićeno panel ogradom. Ukupna vrijednost je 80.150 eura. Dio se financira preko natječaja LAG-a Zeleni bregi, te je s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ugovorena potpora od 32.917 eura. Preostala sredstva, odnosno 47.233 eura financira Općina Bedekovčina. (zl)
MAČE - Općina Mače kreće u realizaciju projekta izvanrednog održavanja nerazvrstane ceste – put prema crkvi u Maču. Načelnica Općine Mladenka Mikulec Šimunec potpisala je ugovor s odabranim izvođačem radova, obrtom Usluge građevinskom mehanizacijom GM-SD, i s predstavnikom nadzora tvrtkom Aking iz Zagreba. Ukupna vrijednost investicije koja uključuje izradu projektne dokumentacije, izradu elaborata ocje-
HUM NA SUTLI - Iz Općine Hum na Sutli pozvali su roditelje djece s područja općine koja su rođena u siječnju i veljači ove godine da se jave u Jedinstveni upravni odjel Općine Hum na Su-
tli radi isplate jednokratnog dara za novorođeno dijete. Dokumenti se mogu dostaviti u Jedinstveni upravni odjel Općine Hum na Sutli ili putem e-maila: pisarnica@humnasutli.hr. (zl)
ZABOK - Plavinka d.o.o. obavještava korisnike javnog parkirališta u Kolodvorskoj ulici da je u naplatu vraćeno 31 uzdužno parkirno mjesto u Kolodvorskoj ulici koja nisu bila u naplati zbog izvođenja radova na elektrifikaciji pruge. (zl)
ne postojećeg stanja ceste, izvođenje radova i obavljanje stručnog nadzora iznosi 86.997,50 € s PDV-om. Pro-
jekt se financira sredstvima EU iz Fonda solidarnosti. Previđeni završetak radova je 30. svibnja. Iz Općine mo-
le korisnike seste da tijekom izvođenja radova koriste obilazne pravce Mačanski bregi gornji – Ponjani. Osim ceste kod crkve u Maču, uređuje se i prostor kod crkve sv. Margarete u Peršavesi. Na inicijativu Mjesnog odbora Peršaves-Delkovec-Frkuljevec, počeli su radovi na uređenju sanitarnog čvora. Općina je pomogla u nabavi materijala, a mještani sami odrađuju pripremne radove i uskoro će biti postavljena montažna kućica. (zl)
Do kraja svibnja zatvorena za promet Crkvena ulica
'TRADICIJA NA SUVREMEN NAČIN' Projekt na kojem surađuju SŠ Pregrada i ŠUDIGO Zabok ukomponiran u zanimljiv 'Vuzem u Krapini'
Radi se o projektu koji je u potpunosti financiran od strane Ministarstva turizma i športa
Veselo je bilo u četvrtak u OŠ Ljudevit Gaj Krapina, gdje je predstavljen projekt 'Tradicija na suvremen način'. Radi se o projektu koji je u potpunosti financiran od strane Ministarstva turizma i športa, a ŠUDIGO Zabok i SŠ Pregrada već dvije godine zaredom su-
Vodolšak: '1. travnja ćemo sve ono što ćemo napraviti kroz ove radionice moći pokazati i prodati na 1. Vuzmenom sajmu u parku u Krapini, uz priogodni program u kojem će sudjelovati različite dječje skupine, različiti performansi i na kraju koncert Mije Dimšić'
rađuju upravo na projektima koji promiču kompetencije stukovnih umjetničkih zanimanja za turizam. Ove je godine projekt i malo proširen i na učenike osnovnih škola, više je poslovnih partnera, suradnika, a jedan je i TZ grada Krapine.
Brojne aktivnosti
- Učenici naše škole u okviru projekta provode brojne aktivnosti, a jedna je i likovna radionica ovdje u školi. Riječ je o ukrašavanju velike pisanice, koja će biti izložena na Uskrsnom sajmu u Krapini, a održavaju se i radionice recikliranja papira za učenike četvrtih razreda. Od tog papira izrađuju uskrsne čestitke koje će također izlagati na sajmu. Od aktivnosti navela bih i da su naši učenici izradili dizajn velikog jumbo plakata Vuzem u Krapini koji će biti na ulazu u Krapinu, zatim uređujemo i dizajniramo jedan izlog u jednom prodajnom prostoru ovdje u Krapini i na samom finalu, na sajmu, bit će posluženi muffini u glinenim posudicama koje izrađuju naši učenici, a oni simboliziraju i tradiciju i održivost u jednom – objasnila je Valentina Petric Klaužer, koordinatorica projekta u ŠUDIGO Zabok. Valerija Hržica, stručna suradnica i pedagoginja iz SŠ Pregrada, koordinatorica u projektu, istaknula je da promoviraju tradiciju odnosno uskrsne okuse na zdrav način. -Pripremamo muffin bez glutena tako da dajemo potporu i onima koji boluju od celijakije, a s druge strane uživamo u nečem fino, uskrsnom, tradicionalnom, a zdravom. Te naši muffini izrađuju učenici SŠ Pregrada, smjer slastičar. Želimo i djecu od najranije dobi potaknuti i na promovciju strukovnih zanimanja slastičarstva i upoznati ih s pojmom 'bez glutena' – rekla je Hržica. Mirjana Drempetić Hanžić, profesorica i mentorica u ŠUDIGO Zabok, rekla je da s učenicima četvrtog razreda industrijskog
dizajna oslikava jednu veliku pisanicu, preko 2 metra na suvremen
način. - Sprejamo motive šablonama, to su motivi Grada Krapine jer se slavi 830. godišnjica spominjanja Grada Krapine, pa smo uzeli motive nađene u arheološkoj zbirci Krapine i njih ćemo aplicirati na tu modernu pisanicu. Tradicija je u oslikavanju, a moderan način u sprejanju, grafitima, šablonama s pomakom kao na računalu – rekla je Drempetić Hanžić.
Vuzem u Krapini
Gordana Kušar, profesorica slastičarstva u SŠ Pregrada, rekla je da se u muffine koje njezini učenici pripremaju, da bi bili zdraviji, stavlja
više meda nego bijelog šećera. -Stavili smo bezglutensko brašno jer sve više ljudi je oboljelo od celijakije i raznih autoimunih bolesti. Zašto smo doabrali mak i orah - jer su naše bake i mame najviše pekle makovnjaču i orehnjaču za Uskrs, a mi smo zato danas napravili muffine od bezglutenskog brašna, oraha i jabuka te maka i borovnica da bi dobili sočniju teksturu. Djeca prihvaćaju jako dobro ovaj novi način kuhanja- rekla je Kušar. Magdalena Škreblin, učenica 4. r. ŠUDIGO Zabok, smjer industrijskog dizajna, komentirala je da je na radionici vrlo zabavno. - Koristimo spreje-
ve, modernu tehniku, malo nam je hladno, ali to je izazov kojeg ćemo prebroditi – kaže. Vlatka Družinec, ravnateljica OŠ Ljudevit Gaj Krapina, koja je domaćin radionicama, istaknula je da se škola rado uključuje u sve aktivnosti te napomenula je da je ovo zaista hvalevrijedan projekt. Nedjeljka Vodolšak, direktorica TZ grada Krapine, najavila je da će 'Vuzem u Krapini' ove godine biti u proširenom izdanju. – Jedna od komponenti tog Vuzma svakako je suradnja sa srednjim školama iz Zaboka i Pregrade na ovom projektu u koji smo ukomponirali tradicionalno na suvremeni način. Radionicama želimo najmlađima na interesantan način pokazati kako tradicija može biti interesantna kroz kuhanje, umjetnost i različite vidove prodaje. Naime 1. travnja ćemo sve ono što ćemo napraviti kroz ove radionice moći pokazati i prodati na 1. Vuzmenom sajmu u parku u Krapini, uz priogodni program u kojem će sudjelovati različite dječje skupine, različiti performansi i na kraju će koncert održati Mia Dimšić – najavila je zanimljiv program Vodolšak.
KRAPINA - Svečano, veselo i posebno bilo je na 148. godišnjoj redovnoj Skupštini DVD-a Krapina. U obnovljenom domu krapinski su vatrogasci po prvi put ugostili svoje prijatelje, pobratime, braću po vatri i iz susjednih zemalja. Uobičajena je to praksa DVD-a Krapina, ali zbog pandemije to nekoliko godina nije bilo moguće već se Skupština održavala samo za članove, objašnjava predsjednik krapinskog DVD-a Vjekoslav Kranjčec. Rad s djecom
- Sada smo kao nekad ugostili naše prijatelje, pobratime, braću po vatri iz Austrije, Slovenije i susjednih društva. Došli su nam dragi prijatelji i kolege iz Furstenfelda, Maribora, Ptuja, Kozja, Metlike, Đurmanca, Gornjeg Jesenja, Petrovskog, Škari-
'U Gradu ćete uvijek imati dobrog prijatelja i podršku za što god je potrebno, jer uistinu cijenimo vatrogastvo koje je genetskom kodu svakog drugog Zagorca'
ćevog, Donje Šemnice, Gornje Šemnice, Lepajci, JVP Krapina. Lijepo smo se podružili i proveselili – ističe predsjednik DVD-a Krapina koji u svojim redovima broji 96 članova. Osvrćući se na proteklu vatroga-
snu godinu, Kranjčec navodi kako je bila naporna, ali s manje požara i mnoštvo tehničkih intervencija što je, smatra, i trend kod svih vatrogasaca u posljednje vrijeme. - Bilo je dosta tehničkih intervencija poput poplava, uklanjanja drveća koje se srušilo na cestu uslijed nevremena i slično. Sve u svemu, dosta smo radili, a ono što nas posebno veseli je što smo nakon par godina počeli ponovno raditi s djecom. Imamo sada konačno jednu ekipu djece. Bili su na dva natjecanja prošle godine gdje su ostvarili lijepe rezultate na što smo uistinu ponosni – rekao je Kranjčec dodavši kako se i u narednom periodu planiraju najviše fokusirati upravo na rad s djecom. - Obišli smo sedam škola i vrtića i prezentirali im našu opremu što je njima bilo jako zanimljivo i vidi se velik interes. Na-
dam se da ćemo dolaskom ljepšeg vremena početi ozbiljnije vježbati i sudjelovati na natjecanjima – dodaje Kranjčec te ističe kako ovo predivno druženje u novoobnovljenoj dvorani ne bi bilo moguće bez velike podrške grada Krapine. Kupnja opreme - Gradonačelnik nam uvijek izlazi u susret. Kada god treba on uvijek uskoči i još nam nešto da, ili od opreme ili nam izađe u susret s dodatnim sredstvima ukoliko je to potrebno. Jako nam puno znače i odobrena sredstva iz Fonda EU u iznosu od 65 000 eura koja smo dobili za kupnju opreme koja je oštećena u potresima – rekao je Kranjčec. Skupštini je nazočio i gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović, dugogodišnji član i bivši pred-
sjednik DVD-a. - Biti vatrogasac nije zanimanje, već poziv. Vaša požrtvovnost i trud vidljiva je na svakoj intervenciji, od najbanalnijih do onih u kojim riskirate ono najvrjednije, svoje živote. Svoj privatni i obiteljski život svakog dana stavljate na kocku, ali nagrada za spašavanje kuća od požara, ljudi iz smrskanih automobila, ili životinja s drveta nema cijenu. Hvala vam na svemu što radite iz dana u dan, na vašem odricanju i hrabrosti. U Gradu ćete uvijek imati dobrog prijatelja i podršku za što god je potrebno, jer uistinu cijenimo vatrogastvo koje je genetskom kodu svakog drugog Zagorca. Samo nastavite kao i dosad, s vama su naši građani sigurni – poručio je Gregurović. Skupštini su još nazočili i predsjednik VZKZŽ Stjepan Skuliber i velečasni Josip Ban. (zl)
Lug Zabočki 71f •
• Prodajni centar Krapina (kod željezničkog kolodvora) (049) 282 047 • Prodajni centar Dubrovčan (049) 556 284 • Prodajni centar Lug Zabočki (049) 200 869
Proteklog je petka održana sjednica Općinskog vijeća Općine Bedekovčina. Donijeto je nekoliko važnih odluka
Osim cijene, povećan je i postotak kojeg plaćaju roditelji. - Nova ekonomska cijena Dječjeg vrtića Bedekovčina primjenjivat će se od travnja i iznosit će 306 EUR. Roditelji će plaćati 39, 20% cijene – pojašnjavaju iz Općine Bedekovčina
Iako su na početku svog mandata inzistirali da se cijena dječjeg vrtića za roditelje smanji na 650 kuna mjesečno, kao što su obećavali u svom predizbornom programu, vijećnička većina u Općinskom vijeću Općine Bedekovčina ipak je na prošlotjednoj sjednici bila prisiljena promijeniti stav pa je donijela odluku o povećanju ekonomske cijene vrtića. Također, osim cijene, povećan je i postotak kojeg plaćaju roditelji. - Nova ekonomska cijena Dječjeg vrtića Bedekovčina primjenjivat će se od travnja i iznosit će 306 EUR. Roditelji će plaćati 39, 20% cijene. Zbog sveopćih poskupljenja energenata, troškova prehrane, povećanja plaća zaposlenih i broja zaposlenih, u skladu s pozitivnim važećim propisima
Republike Hrvatske te redovnih troškova potrebnih za rad vrtića, potrebno je povećati postotak sufinanciranja roditelja u ekonomskoj cijeni Dječjeg vrtića Bedekovčina –pojasnili su nakon sjednice Vijeća.
Na istoj sjednici, isto tako, donesena je još jedna važna odluka. Naime, vijećnici su usvojili drugi rebalans proračuna Općine Bedekovčina za 2023. godinu kojim se povećavaju planirani prihodi za 599.180 eura, odnosno za 7,29 % u odnosu na tekući proračun. Povećanje prihoda planira se iz Fonda solidarnosti EU radi sanacije štete od potresa na nerazvrstanim cestama i klizištima na području Općine Bedekovčina. Usvojeno je
Objašnjenje iz
Općine: "Zbog
sveopćih
poskupljenja
energenata,
troškova prehrane, povećanja plaća
zaposlenih i broja
zaposlenih, u
skladu s pozitivnim
važećim propisima
Republike Hrvatske
te redovnih
troškova potrebnih
za rad vrtića, potrebno je
povećati postotak
sufinanciranja roditelja u ekonomskoj cijeni"
i polugodišnje izvješće o radu općinskog načelnika Darka Bana za razdoblje srpanj-prosinac 2022. godine. Kako je navedeno u Izvješću, u tom su se razdoblju na području Općine Bedekovčina provodili brojni projekti. U tijeku je bio postupak javne nabave za odabir izvođača radova i opremanje za projekt rekonstrukcije i prenamjene zgrade Stare škole u zgradu Kulturnog centra, kojim će se postojeća zgrada osnovne škole rekonstruirati u postojećim tlocrtnim gabaritima te privesti namjeni kulturnog centra. U projektiranoj zgradi kulturnog centra bit će smješteni prostori i spremišta za 20-ak lokalnih udruga, sanitarni čvorovi, čajne kuhinje, višenamjenska dvorana s pripadajućom ostavom i prostorom za pripremu cateringa. Ukupna vrijednost projekta iznosi 9.272.258,24 kuna, odnosno 1.230.640,15 eura, od čega je procijenjeni iznos potpore 7.515.600,00 kuna, odnosno
997.491,54 eura.
Dogradnja vrtića
Također, u načelnikovom Izvješću navedeno je da je započela i provedba projekta Dječje igralište kod Spomen doma u Lugu Poznanovečkom, vrijednog 80.150,64 eura s PDV-om, a isto tako odobren je i projekt dogradnje i opremanje
Dječjeg vrtića Bedekovčina. - Općina Bedekovčina, u partnerstvu s Gradom Donja Stubica, prijavila je, na javni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja, projekt Dogradnja i opremanje Dječjeg vrtića Bedekovčina. U travnju 2022. godine otvoren je prvi dio dograđenog dijela vrtića vrijedan oko 10 milijuna kuna, čime je kapacitet vrtića pro-
širen na oko 180 djece. Ovim projektom realizirat će se završna faza dogradnje i opremanja dječjeg vrtića koja obuhvaća dovršetak i kompletno opremanje katnog dijela građevine, ugradnju lifta, uređenje vanjskog dvorišnog dijela te dodatnih parkirališnih mjesta, čime će se povećati kapaciteti vrtića za 4 nova dnevna boravka odnosno 56 djece. Ciljna skupina su djeca jasličke i vrtićke dobi s prebivalištem na području Općine Bedekovčina i Grada Donja Stubica. Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 5.955.488,75 kuna, odnosno 790.429,19 eura, od čega će kroz projekt biti sufinancirano 4.896.000,00 kuna odnosno 649.810, 87 eura – pojasnio je načelnik u svom izvješću.
Magdalenićeva
Nadalje, u razdoblju koje je obuhvaćeno izvješćem, odnosno, u drugoj polovici prošle godine, u tijeku je bila provedba projekta rekonstrukcija Magdalenićeve ulice – Faza II. Projekt je sufinanciran od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u iznosu od 350.000,00 kuna odnosno 46.452,98 eura te od strane Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 120.000,00 kuna odnosno 15.926,74 eura. Godinu ranije, dakle, 2021. godine, u sklopu I. faze, rekonstruirano je 420 metara Magdalenićeve ulice, uz sufinanciranje Hrvatskih voda, a ovim projektom predviđa se izvođenje radova rekonstrukcije dijela Magdalenićeve ulice u dužini od dodatnih 410 metara, što uključuje proširenje kolnika s popravkom horizontalnih cestovnih ele-
menata te izvedbom elemenata oborinske odvodnje. - Cilj projekta je, kroz nastavak rekonstrukcije Magdalenićeve ulice, osigurati višu razinu komunalnog standarda, odnosno povećati prometnu sigurnost i pristupačnost, čime će se u konačnici podići kvaliteta života stanovništva Općine. Ukupna vrijednost projekta je 1.120.674,00 kuna, odnosno, 148.739,00 eura – pojašnjeno je u Izvješću. Sanacije od potresa
Isto tako, odobren je i projekt sanacije nestabilnosti na NC PZ-031 u mjestu Poznanovec – klizište Mlinarići. Projektom će se sanirati šteta koja je nastala uslijed razornih potresa od 28. i 29. prosinca 2020. godine gdje su dinamička opterećenja pokrenula primarno klizište koje je u neposrednom periodu nakon potresa doživjelo naglo urušavanje sa širenjem čela na kolnik nerazvrstane ceste. - Šteta se sanira na području nerazvrstane ceste PZ-031 u naselju Poznanovec u zaseoku Mlinarići. Svrha ovog projektnog prijedloga je sanacija nerazvrstane ceste od posljedica potresa na području Općine Bedekovčina kako bi se nerazvrstana cesta PZ-031 u naselju Poznanovec u zaseoku Mlinarići uspostavila za nesmetani prolazak lokalnog stanovništva i izbjegla moguća daljnja urušavanja te kako bi se zaštitili ljudi, građevine, infrastruktura i okoliš. Ukupna vrijednost projekta je 687.800,00 kuna, odnosno 91.286,75 eura – pojasnio je načelnik te dodao kako je, između ostalog, odobren i projekt sanacije nestabilnosti u Općini Bedekovčina. Projektom će se sanirati šteta koja je nastala uslijed razornih po-
tresa čime je prouzročena velika materijalna i prirodna šteta te je narušena stabilnost tla koja dovodi do erozije tla i stvaranja većih i jačih klizišta. Šteta se sanira na lokaciji na starom groblju u Bedekovčini. Svrha ovog projektnog prijedloga je sanacija štete nastala klizištima kako bi se osigurali uvjeti za svakodnevno nesmetano prometovanje stanovništva te kako bi se zaštitili ljudi, građevine, infrastruktura i okoliš od mogućeg daljnjeg urušavanja. Ukupna vrijednost projekta je 2.507.336,50 kuna odnosno 332.780,74 eura. Poticaji i potpore Javljajući se na natječaj, odnosno, objavljen poziv, Općina Bedekovčina dobila je i odobrenje za sredstva za sanaciju nerazvrstane ceste BD2 – 012. - Pozivom se podupire obnova infrastrukture i pogona u području prijevoza oštećenih u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Krapinsko-zagorske županije, a svrha Poziva je uspostava redovnog funkcioniranja sustava prijevoza te nadoknada financijskih sredstava operacijama za provedene mjere sanacije. Cilj operacije je sanacija nerazvrstane ceste BD2 – 012 od posljedica potresa. Izvedbom radova će se nerazvrstana cesta vratiti u stanje prije oštećenja nastalih u potresu. Ukupna vrijednost projekta je 947.483,75 kuna, odnosno 125.752,70 eura – izvijestio je načelnik Ban. Spomenimo na kraju da je, između ostalog, na prošlotjednoj sjednici Vijeća usvojen i Program mjera poticanja razvoja poduzetništva za 2023. godinu, kao i Program potpore poljoprivredi na području Općine Bedekovčina za 2023. godinu.
Za sanaciju Grad je ostvario sufinanciranje sredstvima
Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 557 tisuća eura prijavom na javni poziv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
PREGRADA – Započela je sanacija klizišta na nerazvrstanoj cesti prema Kunagori P-39 (Ž2151-Pregrada Vrhi -Kunagora] te na Vinagori, na nerazvrstanoj cesti 7.1. (V8 - Odvojak I - Vnučeci - Žnidarci - V1). Riječ o klizištima za čiju je sanaciju Grad Pregrada ostvario sufinanciranje sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 557,4 tisuća eura prijavom na javni poziv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Podsjećamo, navedenim sredstvima prošle je godine sanirano klizište u Goričkoj ulici, a uz dva spomenuta klizišta, sanirat će se još tri, uz nerazvrstane ceste u Pregradi prema Plemenšćini - P-56 (P12, P41 - Odvojak Mrkusi(Fija)Premrli - spoj Plemenšćina - Pl9, Pl16, u Svetojurskom Vrhu - B-4.1 (B4 - Odvojak I - Leskovar – Kujač) i u Plemenšćini -Pl-2 (Ž2096 - Golčeci-Leskovari-Cesarci-Tepeši - Pl9). Za izvođenje radova proveden je
postupak javne nabave, a s obzirom na broj lokacija, radovi su podijeljeni u pet grupa. Izvođač radova na sanaciji klizišta u Pregradi, Plemenšćini i Vinagori je Kuna-gora zanatska zadruga, dok će Fracasso Production d.o.o. iz Rijeke izvoditi sanaciju klizišta u Svetojurskom Vrhu. Vrijednost ugovorenih radova je 399.907,89 eura bez PDV-a, odnosno 499.884,87 eura s PDV-om. - Molimo građane za strpljenje i razumijevanje za vrijeme trajanja radova. Uz ovih šest klizišta, sanirat će se i sedam drugih, za koje je Grad Pregrada ostvario sredstva na javnom pozivu Krapinsko-zagorske županije, a koja se također sufinanciraju iz Fonda solidarnosti EU, i to u iznosu 590,6 tisuća eura. Za navedena klizišta završio je proces javne nabave te se očekuje potpisivanje ugovora s izabranim izvođačima radova – kažu u Gradu Pregradi. (zl)
MARIJA BISTRICA - U utorak je održana 14. sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica. Na dnevnom redu našlo se Izvješće načelnika za drugih šest mjeseci prošle godine. U Izvješću načelnik se osvrnuo na razne teme, od pandemije COVIDA 19 i potresa, koji su ostavili traga na djelovanje općine, zatim na komunalnu, prometnu i turističku infrastrukturu, izgradnju novog dječjeg vrtića, proširenje groblja u Mariji Bistrici i izgradnju nove mrtvačnice, gospodarenje otpadom, zaštitu okoliša i reciklažno dvorište, osvrnuo se i na kreditna zaduženja i druge aktualnosti. Načelnik je istaknuo kako je druga polovica prošle godine bila vrlo uspješna. - Radili smo puno po komunalnoj infrastrukturi, završavali smo EU projekte, svi natječaji na koje smo se prijavili su nam bili na neki način uspješni, pogotovo po pitanju EU fondova i EU projekata, jer smo našu komponentu u projektima uspjeli dobiti kroz natječaje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije, tako da su nam počele stizati prve tranše i EU sredstava i naše komponente i vjerujem da ćemo i tu godinu završiti rekordno po izvršenju proračuna – rekao je načelnik.
Povećan proračun za više od 430 tisuća eura
Na sjednici je prihvaćena i Prva izmjena Plana proračuna za 2023. godinu, zajedno sa pripadajućim izmjenama programa koji su njegov sastavni dio. Proračun je povećan za 438.323,00 eura, te sada iznosi 4.854.072,00. Načelnik Milički je pojasnio da su osnovni razlozi ovako brze izmjene novi detalji vezani za sredstva iz Fonda za solidarnost, koji je otvorio nove mogućnosti aplici-
Milički: 'Vjerujem da ćemo godinu završiti rekordno po izvršenju proračuna'
ranja projekata. ''Radi se o izdašnim sredstvima koje smo uspjeli aplicirati i vjerujem da ćemo realizirati te projekte. Prije svega riječ je o sanaciji prometne infrastrukture, oštećene u potresu. S obzirom da su dodatno alocirana sredstva za zagrebački potres, rokovi su jako kratki, ali operativno smo se primili posla i uspjeli dogovoriti skoro pet kilometara nerazvrstanih cesta i dva klizišta'' – naglasio je Milički i dodao kako se radi o iznosu od 4 mil. kuna (oko 531 tisuću eura), a koji je uvršten u proračun. Također kako je završen iskaz javnog interesa za kupnju grobnih mjesta na novom groblju i pokazalo se da je potreban veći od predviđenog i ta je stavak povećana sa 900 tisuća kuna na 1,5 mil kuna. ''Ostalo su neke 'kozmetičke' promjene u samom proračunu, ali nama je ovo veliki iskorak da i mi nešto uspijemo sanirati u javnoj infrastrukturi sredstvima Fonda za solidarnost'' –zaključio je bistrički načelnik.
Lijepa Bistrica
Vijeće je prihvatilo i Izvješće o ra-
du komunalnog društva Lijepa Bistrica d.o.o. za 2022. godinu, koje je prezentirao direktor Tomislav Šimunić. Napomenuo je da su tijekom 2022. godine nabavljeni spremnici za sakupljanje komunalnog otpada, tijekom godine redovito se vršila zamjena oštećenih spremnika za miješani komunalni, organiziralo se postavljanje mobilnog reciklažnog dvorišta po naseljima, nabavljena je profesionalna kosilica za potrebe održavanja travnatih površina na području općine, kao i teretno vozilo Opel Combo koje se koristi za potrebe prijevoza materijala i opreme. Također, reciklažno dvorište Marija Bistrica je kontinuirano prikupljalo otpad od građana, a izrađena je i objavljena nova web stranica društva. Vijeće je prihvatilo i Odluku o donošenju VI. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Marija Bistrica, a kroz 20-tak dana na slijedećoj sjednici na dnevnom redu bit će i Odluka o donošenju izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja mjesta Marije Bistrice. (Elvis Lacković)
ZLATAR BISTRICA - U Općini
Zlatar Bistrica izvršen je obilazak prometnica s predstavnicima Hrvatskih cesta i Policijske postaje
Zlatar Bistrica kako bi se utvrdile kritične točke prometnica koje zahtijevaju zahvate u svrhu povećanja sigurnosti cestovnog prometa za sve sudionike u prometu. Kao ključne točke pokazale su se potre-
ba postavljanja stacione kamere za nadzor brzine u Zagorskoj ulici u cilju smirivanja prometa, iscrtavanje pješačkih prijelaza duž Zagorske ulice i Ulice Vladimira Nazora, odnosno državne ceste D29, postavljanje uzdignute površine i iscrtavanje pješačkog prijelaza na županijskoj cesti prema Dječjem vrtiću, postavljanje prometnih
ogledala na lokacijama smanjene vidljivosti prilikom izlaska na državnu cestu D24 i D29 te postavljanje zaštitne ograde u Zagorskoj ulici uz rub prometnice u dijelu nizbrdice i krivine. - O svim navedenim pitanjima očekuje se očitovanje nadležnih institucija kako bi se sva pitanja uspješno riješila –kažu u Općini. (sp)
ZLATAR - Gradonačelnica Grada
Zlatara raspisala je Javni natječaj za financiranje aktivnosti udruga na području Grada Zlatara u 2023. godini. Planirana sredstva koja se mogu dodijeliti putem javnog natječaja raspodijeljena su po područjima. Za sport i rekreaciju predviđeno je 46.453,00 eura/350.000,13 kuna, za razvoj civilnog društva 25.217,00 eura/189.997,49 kuna te za područje zaštite prava i interesa branitelja 664,00 eura/5.002,91
kuna. Rok za podnošenje prijedloga programa, projekata i manifestacija završava 13.04.2023. godine. Projektni prijedlozi dostavljaju se isključivo na propisanim obrascima, koji su zajedno s Uputama za prijavitelje, dostupni na mrežnim stranicama Grada Zlatara. Obrasci, koji su sastavni dio natječajne dokumentacije, ispunjavaju se isključivo računalom i podnose se na način propisan javnim natječajem i uputama. Ujedno, raspisan je
i Javni poziv za financiranje udruga iz područja vatrogastva u Gradu Zlataru u 2023. godini. Ukupna planirana vrijednost Natječaja je 11.945,00 eura/89.999,60 kuna. Rok za podnošenje prijedloga programa, projekata i manifestacija a završava 13.04.2023. godine. Projektni prijedlozi dostavljaju se isključivo na propisanim obrascima, koji su zajedno s Uputama za prijavitelje, dostupni na mrežnim stranicama Grada Zlatara. (sp)
KRAPINA - U posjetu gradu Krapini u petak je bio zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler. Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović izrazio je veliko zadovoljstvo posjetom. - Drago mi je da smo mogli popričati o onome što je za nama, o onome što je u tijeku, ali i o onome što je ispred nas. Normalno da imamo velika očekivanja, osobito iz europskih fondova, koje bi željeli maksimalno iskoristiti, jer naši proračunu nam ne ostavljaju baš puno mogućnosti za kreativnost i za neke nov sadržaje. Ali i ono što je naša Vlada Andreja Plenkovića, zajedno sa svim zastupnicima u Euro parlamentu ostvarila, to su velike alokacije za RH i na nama je da budemo ti koji ćemo ta sredstva iskoristiti – rekao je Gregurović i dodao kako se u gradu pripremaju za naredno razdoblje kako bi se povuklo što više sredstava i izgradilo što više toga.
Brojni projekti
- Imamo puno projekata, od uređenja grada infrastrukturno, a pred nama je i projekt Aglomeracije, uz druge projekte poput ''Crne kraljice'', a jako nam je bitno što je stigao i ugovor na potpis za izgradnju novog vrtića u Krapini. Puno toga je prijavljeno i od strane drugih institucija u gradu Krapini, jer se trudimo da ne ide sve kroz gradsku upravu – rekao je Gregurović te napomenuo da se tom putu pojavljuju i određeni problemi. - Stoga smo željeli skrenuti zastupniku Ressleru pažnju na ono što nas muči, npr. da se kod bodovanja ne stvaraju velike razlike ovisno o indeksu razvijenosti, da se možda i na taj dio malo obrati pažnja, ali vjerujem da će u vremenima pred nama sredstava biti, a ostalo je na nama i našim zastupnicima u Europskom parlamentu, ali naravno i
resornim Ministarstvima, da nam na tom putu olakšaju – zaključio je Gregurović.
'Potrebno
je razgovarati i slušati'
Karlo Ressler zahvalio je gradonačelniku Greguroviću na pozivu i prilici za razgovor o ključnim temama, za razvoj grada Krapine, o onim poteškoćama koje postoje, ali još više o svim pozitivnim uspjesima. – Vidimo da se Krapina razvija na jedan dinamičan način, da se u svim područjima osjećaju promjene. U konačnici to je i razlog uvjerljivog povjerenja koje gradonačelnik sa svojim timom uživa u Krpina, ali i šire, i to je i razlog zbog čega sam i danas ovdje – rekao je Ressler. - Što se tiče europskih fondova, bilo mi je drago čuti povećane mogućnosti i dobre vijesti i u ovom smislu natječaja za izgradnju vrtića, kao i planove za druga različita područja od infrastrukture do školstva. Zajedno s lokalne,
državne i europske razine imamo istu odgovornost, istu posvećenost, a to je da se ovdje živi bolje i kvalitetnije. Na tome radimo na europskoj razini, zalažući se za sve ono što je u interesu hrvatskih ljudi, ili u ovom konkretnom slučaju građana Krapine. Da bi smo to bili u mogućnosti napraviti, potrebno je razgovarati, slušati i razumjeti koji su to problemi i u tom kontekstu i vidim ovaj posjet – rekao je Ressler i napomenuo da je jasno da su danas sve te razine više nego ikad međusobno povezane i isprepletene. - Stoga si moramo pomagati, zajedno na svemu tome raditi, jer jedino tako u ovom vremenu, stvarno punom izazova, ali i vremenu u kojem se europsko financiranje, upravo zbog takvih tektonskih promjena značajno i mijenja, moramo razumjeti što se događa na europskoj razini, ali isto tako moramo sa naše razine razumjeti što se događa ovdje lokalno - rekao je Ressler. (Elvis Lacković)
RADOBOJ - Zahvaljujući lijepom vremenu radovi na sanaciji nestabilnog pokosa na mjesnom groblju Radoboj odvijaju se prema planu. Trenutno se izvode radovi na izgradnji potpornog zida, čime će se spriječiti daljnje klizanje tla te stabilizirati pokos ispod groblja. Radovi se financiraju su iz Fonda solidarnosti Europske unije u 100% iznosu, a natječaj za navedene radove u siječnju 2022. godine objavilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Ovih dana u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja potpisan je i Dodatak I. Ugovoru Sanacija nestabilnog pokosa na lokaciji mjesnog groblja u Radoboju, a isti se odnosi na "Interventno održavanje nerazvrstanih cesta oštećenih u potresu na području Općine Radoboj". Naime, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je javni poziv za prijavu dodatnih oštećenja nastalih djelovanjem potresa, a općina Radoboj je na isti prijavila oštećenja na nerazvrstanim cestama. Tako će se u sklopu novog ugovora sanirati oštećenja nastala na NC-GS8 ŽC2257 – Bistrovići, NC-GŠ2 ŽC2122 – Hara – Heraki i NC-GS2 Slukani –Groboteki. Ugovorena vrijednost radova na navedenim cestama je 224.882,50 EUR, i u cijelosti su financirani iz Fonda solidarnosti Europske unije. Rok za
izvođenje radova je 31.5.2023. godine, a svi radovi trebaju biti plaćeni do 30.6.2023. godine kako bi se osiguralo financiranje iz Fonda solidarnosti. - U narednih nekoliko mjeseci područje općine Radoboj bit će jedno veliko gradilište, a sve u cilju poboljšanja standarda komunalne infrastrukture - kažu u Općini. (zl)
BEDEKOVČLINA - Učenici Srednje škole Bedekovčina odradili su još jedan program mobilnosti, ovog puta u Sevilli u Španjolskoj. Deset učenika trećeg i četvrtog razreda programa arhitektonski i građevinski tehničar sudjelovalo je na mješovitoj mobilnosti na temu Pametne kuće u arhitekturi, od 20. veljače do 10. ožujka. Mješovita mobilnost organizirana je s partnerom, tvrtkom euroMind, u okviru Erasmus+ projekta "Future in our hands I" koji se odvija u okviru akreditacije u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pod pokroviteljstvom Agencije za mobilnost i programe EU. Učenici su se u školi SAFA Nuestra Señora de los Reyes detaljnije upoznali s elementima pametnih kuća, posebice korištenjem solara za dobivanje električne energije, tople vode i grijanja objekata, postavljanjem solarnih ploča te izradom električnih instalacija i spajanjem sa solarima. Naučili su izračunavati na osnovu prosječne potrošnje koliko broj solarnih ploča treba pojedinom objektu te na koji način se postavljaju instalacije vezane uz električnu energiju i toplu vodu po
kući te kako koristimo senzore u opremanju pametnih kuća. Naučili su postupak crtanja 3D objekata u AutoCadu, što je nadogradnja njihova znanja obzirom da u školi uče samo 2D, a rad na računalima nadopunjen je praktičnim radom tijekom kojeg su učenici došli do niza spoznaja o načinima korištenja solarne energije i njihovom instalacijom u stambenim objektima. Svoje 3D crteže nadopunili su instalacijama i solarnim pločama primjerenim objektima koje su projektirali. Projekti učenika su sastavni dio završnih radova učenika završnih razreda koje će obraniti krajem godine, a učenicima dio praktičnih zadataka u okviru nastavnog procesa čime su dodatno obogatili svoj rad i došli do novih vrlo vrijednih znanja o kojima treba promišljati prilikom projektiranja modernih, pametnih kuća. U okviru stručne prakse posjetili su solarnu elektranu Abengoa, jednu od najvećih solarnih elektrana u Europi, a naučili su i pokoju riječ španjolskog jezika te u slobodno vrijeme posjetili kulturno – povijesne znamenitosti Seville te druge zanimljive destinacije. (zl)
ZABOK – Kada je krenula montaža mosta u sklopu projekta BRZO, iz Parka Milana Prpića morao se ukloniti dio dječjih sprava. Pregledom istih sprava, utvrđeno je da one više nisu u adekvatnom stanju za korištenje pa je Grad Zabok odlučio, do potpune rekonstrukcije parka, nabaviti dvije nove sprave koje će ga ukrasiti, a sve na radost najmlađih. Nabavljene su nove ljuljačke te tobogan s kulom, a sam će se park nasipati sitnim kamenim šljunkom te urediti uz neke dodatne intervencije. (zl)
'Vidimo da se Krapina razvija na jedan dinamičan način, da se u svim područjima osjećaju promjene'
MARIJA BISTRICA – U subotu je održana redovna skupština DVD Marija Bistrica. Društvo trenutno broji 92 punoljetna člana, od čega 63 člana s pravom glasa, kao i 30 članova vatrogasnog pomlatka te 19 članova vatrogasne mladeži. Kao središnje društvo VZO Marija Bistrica društvo ima 26 potpuno opremljenih vatrogasaca. Oni su u prošloj godini imali šest požarnih intervencija na otvorenom, a pored toga i dvadesetak tehničkih intervencija. Zagorska javna vatrogasna postrojba Zabok, koja ima dislociranu bazu u Mariji Bistrici, na području Općine Marija Bistrica u 2022. godini, samostalno je odradila dvadesetak intervencija manjeg obujma. Članovi operativne postrojbe sudjelovali su i kod dežurstava te kao logistička pripomoć prilikom društveno-kulturno-sportskih događanja na području Općine Marija Bistrica, te na združenoj vatrogasnoj vježbi VZO Marija Bistrica koja je održana na ugostiteljskom objektu na Lazu. Također članovi sudjeluju na događanjima u Svetištu MBB, poput vatrogasnog i vojnog hodočašća, obilježavanje svetog Florijana, i na procesijama na Cvjetnicu, Tijelovo i u predvečerje blagdana Majke Božje Bistričke. Prošle je godine održan i Dan otvorenih vrata za školsku i predškolsku djecu. Aktivne su bile i natjecateljske ekipe djece i mladeži, koje su odradile desetak natjeca-
nja, a bilježe se dva terenska natjecanja operativnih vatrogasaca te sudjelovanje Antonija Belka na Zagreb Firefighter Stair Challengeu. Bilo je i osposobljavanja, pa su tako četiri člana položila za dočasnika prve klase, a jedan za dočasnika. Dvije članice uspješno su završile osposobljavanje za vatrogasne suce podmlatka i mladeži, a dva člana prisustvovala su seminaru o postupanju sa hibridnim vozila kod prometnih nesreća. Iz Fonda solidarnosti Europske unije za nabavu vatrogasne opreme koja je oštećena prilikom intervencija izazvanih serijom potresom nakon 28. prosinca 2020. godine, društvo je nabavilo novu opremu, a tijekom prošle godine pokrenut je nastavak kapitalnog projektadogradnja vatrogasnog doma. Na skupštini su dodijeljene i spomenice za višegodišnji rad u društvu.
Tako su spomenice za 10 godina dobili Nikola Kušić, Matija Jakopović, Antonio Meštrović i Neven Šimunec, za 40 godina Damir Kovačić i Zlatko Skočak, a za 50 godina Ivan Meštrović. Skupštinu su uz predstavnike prijateljskih društava pozdravili predsjednik VZ
KZŽ Stjepan Skuliber, načelnik
Općine Marija Bistrica Josip Milički, supsidijar u Svetištu MBB vlč. Mirko Brlić, ravnatelj OŠ Marija
Bistrica Dominik Karajić i predsjednik KUD-a ''Lovro Ježek'' Marija Bistrica Ivan Palanović. (Elvis Lacković)
KRAPINA – Gradska knjižnica Krapina poziva vas na predstavljanje knjige 'Kad te ljubav obori s nogu', autorice Tatjane Hikec. Uz predstavljanje knjige, bit će postavljena i izložba cvijeća Ankice Petrović, koje je već oduševilo na izložbi u Donjoj Stubici, a koje autorica izrađuje od hulahopki. Događanje se održava u utorak, 28. ožujka s početkom u 18 sati. (jk]
TUHELJ - Dobrovoljno vatrogasno društvo Tuhelj u subotu je nakon nekoliko godina održalo Skupštinu bez pandemijskih ograničenja pa je stoga tuheljski Vatrogasni dom bio ispunjen do zadnjeg mjesta. Društvo vođeno jednim od najmlađih rukovodstava na području naše županije bilo je vrlo aktivno u proteklom razdoblju o čemu je izvijestio predsjednik Društva Tomislav Tramišak. Bogatiji za vrijednu opremu – U proteklom razdoblju iza nas su pokazna vježba "Terme Tuhelj 2022.", IV. Terensko natjecanje operativnih vatrogasaca "Rakovec-Tuhelj 2022.", sudjelovali smo na brojnim takmičenjima i bili vrlo aktivni u svim društvenim događanjima. Posebno nas veseli što je naše Društvo od prošle godine bogatije za vrlo vrijednu opremu. Puno ulažemo u obrazovanje i edukaciju naših mladih članova, a nismo ni zaboravili ni starije zaslužne članove pa smo tako prošle godine obilježili i 40. godišnjicu obnoviteljske skupštine našeg DVD-a. U godini pred nama brojni su izazovi, a jedan od prioriteta svakako će nam biti izgradnja Vatrogasnog spremišta, s kojim ćemo krenuti vrlo skoro – najavio je predsjednik Tramišak. Izvješće o radu podnio je i Zapovjednik Ivan Šurina. Skupštini su uz brojne prijatelje iz dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Hrvatske i Slovenije, sudjelovali i članovi pobratimskog društva iz DVD-a Pićan te brojni uzvanici. – Naše DVD izuzetno je mlada ekipa, što je garancija za daljnji uspješan i kvalitetan rad ovog Društva. Posebno me veseli što ovo Društvo nije zaboravilo ni svoje stare zaslužne članove, ljude koji su udarili temelje ovog Društva i stoga posebne čestitke i svaka čast ovom rukovodstvu na tome, jer kako ono stara izreka ka-
že: "Narod koji ne poštuju svoju povijest, nema budućnost." Zahvaljujem DVD-u na suradnji s Općinom koja je kvalitetna i to je jedna od nama najznačajnijih operativnih snaga za sve ugroze i nesreće koje nam se na području naše Općine mogu dogoditi. Niz puta su u svom djelovanju i u svim svojim akcijama to i dokazali – rekao je načelnik Mladen Hercigonja, ujedno izaslanik župana Kolara. U ime Vatrogasne zajednice KZŽ prisutne je pozdravio Željko Zajec. -Posebna čestitka svima nagrađenima. Ja bih posebno krenuo od veterana, ja sam suvremenik njihovih akcija od početka, od te obnoviteljske skupštine i usuđujem se reći da je to bila jedna ekipa entuzijasta koji su krenuli obnavljati društvo praktički iz ničega pa su čak krenuli i u izgradnju doma. Rezultat je vidljiv, a posebna vrijednost svega toga je što je iza njih došla jedna generacija mlađih ljudi koja je kao prvo i osnovno spremna izaći na vatrogasne intervencije– rekao je Zajec.
Diplome i priznanja
Uslijedila je dodjela priznanja. Diplome za zvanje vatrogasac primili su Ivan Kramarić, Nikolina Tu-
šak, Dorotea Kordej, Karlo Sušec i Antun Šurina dok su u proteklom razdoblju vatrogasni dočasnici postali Kristina Tušak i Petra Poljanec. Spomenice za 10 godina aktivnog djelovanja u DVD-u Tuhelj primili su: Antonela Horvatin, Kristina Tušak, Nikola Rusek, Nikolina Tušak, Karlo Sušec, Antun Šurina, Luka Sušec, Antonio Lepej, Ivan Gašparić, Matija Harcet, Jurica Tušak i Martina Tušak. Spomenice za 20 godina djelovanja dodijeljene su Mariu Ruseku, Ivanu Šurini, Ttomislavu Tramišaku, Daliboru Hercegu, Ivici Hercigonji, Valeriju Hrženjaku, Dariu Kroflinu i Mirku Pukljaku. Za 40 godina aktivnog djelovanja Spomenicom su nagrađeni Marijan Cvetko i Božo Lončarić te Robert Romić, Zdravko Šurina, Stjepan Hercigonja, Viktor Kolman, Ivica Pavunc i Josip Poljanec koji su ujedno postali i veterani Društva.U ime nagrađenih prisutnima se obratio Robert Romić koji je zahvalio na priznanjima te se prisjetio obnoviteljske skupštine DVD-a Tuhelj održane1982. i početaka izgradnje Vatrogasnog doma koje je danas doista reprezentativno zdanje. (Davor Žažar)
Imamo odlično rješenje u borbi protiv puževa – prirodno sredstvo protiv puževa Bio Plantella Arion koje je odobreno za ekološku proizvodnju. Puževi su svake godine prisutni u našim vrtovima i jedan su od najdosadnijih štetnika. Štete uzrokuju tako što jezikom otkidaju mlade, mekane dijelove biljaka, rade velike rupe na listovima biljaka, a jedu i klice ili mladice biljaka. Također su često kontaminirane izmetom i sluzi. Šteta zatim dovodi do smanjene kvalitete i količine usjeva. Među najštetnijim vrstama su puževi koji nemaju kućice - golaći. Bio Plantella Arion protiv puževa dokazano je učinkovita BIO zaštita voća i povrća, ljekovitog bilja i svih ukrasnih biljaka protiv svih vrsta puževa (Arion sp., Deroceras sp.). Mamac puževe privlači jako ukusnim okusom. Plave granule sadrže prirodni spoj željeza koji svojim okusom privlači puževe i tako ih odvraća od drugih namirnica. Odmah nakon uzimanja granula, puž gubi želju za hranom i vuče se u skrovište gdje umire. Nakon gutanja, puževi ne ostavljaju pretjerane sluzave tragove i nema vidljivih mrtvih puževa. Iako mamac djeluje izuzetno
brzo na puževe, bezopasan je za ježeve, gliste, pčele i druge korisne organizme i kućne ljubimce. Nova tehnologija čini mamac vrlo otpornim na kišu. Testovi su pokazali da ostaje stabilan tijekom dugih razdoblja kiše do 14 dana. Ambalaža je odlična i otporna na vlagu, štiti mamac čak i u duže vrijeme. Bio Plantella Arion protiv puževa odobren je za uporabu u ekološkoj proizvodnji u skladu s Europskom uredbom EZ 834/2007.
KADA, GDJE I KAKO KORISTITI MAMAC ZA PUŽEVE?
Bio Plantella Arion protiv puževa koristi se pri prvom znaku oštećenja biljaka. Mamac se koristi predvečer ili rano ujutro u blago vlažnim uvjetima, kada su puževi najaktivniji. Mamac Bio Plantella Arion protiv puževa koristi se na tlu, oko sadnica i mladih biljaka kao što su zelena salata, cvje-
tača, kupus, prokulice, ukrasne biljke i cvjetnice. Također se može koristiti za smanjenje oštećenja jagoda. Također smanjuje štetu uzrokovanu vrtnim puževima u lisnatom povrću. Koristite 3,8 g Bio Plantella Arion mamca protiv puževa po kvadratnom metru (oko 180 granula). Mamac rasporedimo po vlažnom tlu oko biljaka koje želimo zaštititi. Pobrinimo se da zrna ne dodiruju list biljke. Ne stavljamo granule na hrpu. Ako imate jači napad, ponavljamo tretman. Granule se mogu koristiti za 4 tretmana godišnje. Za najbolji učinak apliciramo ih s najmanje 7 dana razmaka. Ne smije se nanositi u lizini izvora vode.
Stručnjaci po prirodi
Bio Plantella Arion - NOVO rješenje protiv puževa: djeluje odmah, iznimno je otporno na kišu - do 14 dana i ne šteti korisnim životinjama te okolini.
VIŠE NIJE ŠALA – U SRCU ZAGORJA ZASAĐENO 30 SADNICA MASLINA Miro Mraz, 36-godišnji vlasnik OPG-a, koji
Iako ovo nekome može zvučati neozbiljno, Miro nije nimalo neozbiljan. Zapravo, i sam priznaje da radi svojevrsni
Miro Mraz, 36-godišnji vlasnik OPG-a iz Kozjaka Začretskog kod Svetog Križa
Začretja, zasadio je proteklog tjedna u samom 'srcu Zagorja', na brijegu iznad svoje kuće u Kozjaku Začretskom, prvi maslinik u čitavom Zagorju. I ne, ovo nije naša šala, a ne šali se ni ambiciozni poljoprivrednik Miro, koji je, uz to što se kao vlasnik OPG-a bavi poljoprivredom, zaposlen i kao konobar u jednom lokalnom restoranu.
Mnoštvo poziva
Razlog zbog kojeg smo u uvodu ovog teksta naglasili kako nije ri-
Mraz: 'Meni je bila želja posaditi masline. Prvo je bila ta vaša prvoaprilska šala u Zagorskom listu pa onda ljudi cijelo vrijeme nazivaju i traže te masline. Dolaze svako malo i u restoran u kojem radim i traže gdje je ta lokacija, gdje se to nalazi i gdje su te silne masline u Kozjaku. Ali evo, sad ih bude i kad netko dođe, sad ćemo im moći pokazati'
ječ o šali vjerojatno je mnogim Zagorcima itekako dobro poznat. Naime, od kad je autor ovog članka prije šest godina, točnije, 01. travnja 2017. godine, u Zagorskom listu objavio prvoaprilsku šalu u obliku vijesti, koju je potom prenio i naš partnerski portal Zagorje.com, u našu je redakciju uslijedilo mnoštvo poziva iz čitave regije. Bilo ih je do sad preko nekoliko stotina, što poziva, što upita na redakcijski mail. Pozivi stižu i dan danas, eto, posljednji je stigao upravo proteklog tjedna, od jednog uspješnog i poznatog zagorskog poduzetnika, kojeg je jedan prijatelj iz Zagreba, inače liječnik, zamolio da nas kontaktira. Sve te ljude već godinama zanima samo jedno: gdje i kako mogu nabaviti sadnice islandske masline koja fantastično uspijeva u Zagorju i daje ogromne količine maslinovog ulja, koje je zbog svoje vrhunske kvalitete višestruko skuplje od dalmatinskog i istarskog maslinovog ulja.
Pozadina priče
Podsjetimo, naša prvoaprilska šala iz 2017. godine bila je podugački, u potpunosti izmišljeni, ali očito vrlo uvjerljiv članak o stanovitoj (nepostojećoj, dakako) gospođi Unnur Horvatec iz Kozjaka Začretskog, Islanđanki koja se udala u to zagorsko selo u sjeveroistočnom dijelu općine Sveti Križ Začretje. Prema toj našoj fikcijskoj priči pod naslovom "Novi trend: U Zagorju zasađena već tri maslinika islandskih maslina koje daju vrhunsko ulje", Unnur je s Islanda donijela sadnice jedne stare, gotovo izumrle sorte masline, islandske masline (lat. Olea Islandiacus) te ih je, nakon što je nagovorila svog supruga i njegovu skeptičnu obitelj, zasadila najprije nekoliko, a onda čak 5 tisuća komada. Također, kako dolikuje pravoj prvoaprilskoj šali, inscenirali smo tada i razgovor s gospođom Unnur te prenijeli, između ostalih,
i ove njene riječi: "Muž i njegovi roditelji su mi se prvo smijali, a onda nećkali, jer za njih je maslina i maslinovo ulje bio pojam koji se veže samo uz Dalmaciju, Istru i mediteranske zemlje. Doduše, istina je da je u posljednjih sedamdesetak godina islandska maslina gotovo nestala i da današnje generacije nisu ni čule za nju, jer se sve manje mladih Islanđana željelo baviti poljoprivredom pa su maslinici masovno zapuštani. Isto vam je sad u Zagorju s vinogradima. Mnogi mladi su zaposleni, nemaju vremena i ne žele se time baviti. No, ja sam ih nagovorila i mi smo masline posadili i već prošle godine napravili smo svoje prvo ulje. Kad su to kušali i vidjeli naši susjedi i prijatelji, koji su nam se isprva čudili i rugali, i kad su vidjeli da smo sadnice kupili po 1,2 eura komad, a sad prodajemo litru ulja za 50 eura, sad su još dvije obitelji krenule u taj posao. Jedna je obitelj nedaleko Krapine zasadila 3000, a druga u Desiniću oko 2200 islandskih maslina".
Ozbiljni prihodi
Da ne prepričavamo sada ovdje cijeli tekst, koji je i dalje dostupan na Internetu, spomenut ćemo samo još i to da smo napisali kako Unnur i njena obitelj od maslinovog ulja uprihoduju oko 7 milijuna kuna godišnje. Naravno, redakcijski telefoni su se užarili nakon objave tog našeg prvoaprilskog teksta i taman kad smo mislili da se stvar smirila, u siječnju 2020. godine RTL Danas je na svom internetskom portalu objavio sasvim ozbiljan članak o islandskoj maslini te naglasio kako u Zagorju postoje već tri maslinika koja daju vrhunsko ulje. Ne bismo ovim putem željeli zabrinuti štovane kolege novinare iz jedne tako ozbiljne i renomirane informativne redakcije, no, na stranicama Danas. hr i dalje stoji taj članak u kojem su se vrlo ozbiljno i opširno raspisali o islandskoj maslini, koja, eto, pukim
slučajem ne postoji nigdje drugdje na čitavom svijetu, osim u jednoj prvoaprilskoj šali na portalu Zagorje.com i u jednom informativnom članku RTL-ovog portala Danas.hr, objavljenog, ponavljamo, u siječnju prije tri godine.
Više nije šala
Sada kada smo pojasnili pozadinu čitave priče, vjerujemo da je svima jasnije kako je Miro iz Kozjaka Začretskog uopće došao na ideju da u Zagorju zasadi masline. - Meni je bila želja posaditi masline. Prvo je bila ta vaša prvoaprilska šala u Zagorskom listu pa onda ljudi cijelo vrijeme nazivaju i traže te masline. Dolaze svako malo i u restoran u kojem radim i traže gdje je ta lokacija, gdje se to nalazi i gdje su te silne masline u Kozjaku. Ali evo, sad ih bude i kad netko dođe, sad će-
mo im moći pokazati – priča nam kroz smijeh Miro. No ipak, za njega to sad, priznaje, više nije šala.Meni se to sviđa, volim masline, volim more i to sve me potaknulo na to da posadim masline u srcu Zagorja. Jest da je netipično i da ima podsmjehivanja, ali ja sam ustrajan u tome. Nadam se da će uspjeti –priča nam simpatični zagorski poljoprivrednik. Na naše pitanje nada li se da će i on jednog dana imati 7 milijuna kuna, odosno, oko milijun eura godišnjih prihoda od maslina, kao što je to imala gospođa Unnur u našoj fikcijskoj prvoaprilskoj priči, Miro se slatko nasmijao. – Pa ako sve bude kako treba i ako sve ovo uspije, nadamo se da ćemo nešto i zaraditi. No sigurno ne toliko – uz smijeh nam odgovara Miro. Islandska ne postoji
koji se bavi uzgojem
i
svojevrsni pokus, a isto tako je svjestan da neće biti lako sačuvati masline od vremenskih uvjeta koji im baš ne odgovaraju
Tretinjak: 'Isprva mi je njegova ideja zvučala smiješno i nevjerojatno, no, kako je ta ideja rasla u njegovim očima, nekako mi se na kraju učinilo da sve to ima i nekakvog smisla. Iskreno, sad mislim da mu to uopće nije loša ideja i, s obzirom na klimatske promjene koje se dešavaju, ovo bi čak možda moglo i uspjeti'
No, šalu na stranu, Miro nije nimalo naivan, niti neozbiljan. Zapravo, i sam priznaje da radi svojevrsni pokus, a isto tako je svjestan da neće biti lako sačuvati masline od vremenskih uvjeta koji im baš ne odgovaraju. Zbog toga se, kaže, dobro pripremio i dat će sve od sebe da ih sačuva. – Za sada smo posadili 30 sadnica maslina i ako prežive prvu zimu, za koju kažu da je najteža, dok se one kvalitetno ukorijene, onda ćemo zasaditi još sedamdesetak komada, tako da bude cijela parcela posađena. Za početak. A ako sve bude kako treba, danas, sutra možda ćemo saditi i dalje – pojašnjava nam Miro svoje planove. Ipak, priznaje, i on je isprva tražio sortu islandskih maslina koju je prije šest godina u šali izmislio autor ovih redaka, no, za razliku od novinara RTL televizije, koji
su je 'uspjeli pronaći', Miro nije bio te sreće. – Da, tražili smo i mi sortu islandske masline, ali nema je. Ne postoji. Postoji samo u staroj prvoaprilskoj šali Zagorskog lista. No, uzeli smo tri sorte koje su pogodne za uzgoj na nešto nižim temperaturama i koje smo malo proučavali, tako da se nadamo da će uspjeti. Ako ne sve, možda barem jedna ili dvije sorte – pojasnio nam je Miro svoju strategiju.
Ozbiljan plan
Kako nam je otkrio, iako je ovo prvi zagorski maslinik, ovo ipak nisu prve masline u životu koje je posadio u Zagorju. – Masline su zbilja moja velika ljubav i ja ih volim. I prije nego sam napravio kuću tu dolje ispod ovog brijega, uvijek sam znao imati po dvije, tri masline posađene. Znale su prezimiti zimu ili dvije, ali onda bih ih zaboravio zaštititi pa nisu prezimile. No, sad sam se educirao, savjetovao sa stručnjacima i znam kako ću zaštititi ove masline koje sam sad posadio da im pokušam što više pomoći kako bi prezimile. Najbitnije je staviti ne-
što na zemlju, recimo slamu, kako bi se zaštitio korijen, a specijalni tekstili se stavljaju preko krošnje. To su tekstili koji podižu temperaturu za nekoliko stupnjeva, što joj je dovoljno da se ne smrzne, a opet omogućuju biljci da diše. Meni je to velika želja i bit ću ustrajan. Ako uspijem, imam u planu napraviti i pravi dalmatinski suhozid sve oko parcele. Isto tako, ako uspijem zaštiti ove masline, čak i ako ne budu donosile urod, već samo da budu stabla maslina, onda u dugoročnom planu imam napraviti na sredini maslinika jednu malu, pravu dalmatinsku kamenu kućicu – otkrio nam je Miro.
Podrška prijatelja
Inače, u sadnji prvog zagorskog maslinika ovom su mladom zagorskom poljoprivredniku pomagali njegovi prijatelji, a jedan od njih, Josip Tretinjak, priznao je da mu je isprva bilo smiješno kad je Miro s njime podijelio svoj plan i naum. – Isprva mi je njegova ideja zvučala smiješno i nevjerojatno, no, kako je ta ideja rasla u njegovim oči-
ma, nekako mi se na kraju učinilo da sve to ima i nekakvog smisla. Iskreno, sad mislim da mu to uopće nije loša ideja i, s obzirom na klimatske promjene koje se dešavaju, ovo bi čak možda moglo i uspjeti. Svi vele da moraš biti malo lud da bi nešto uspio i da bi se za tebe čulo. A mislim da će se za ovo jako dobro čuti. No, sad je najbitnije sačuvati stabla prvih četiri, pet godina da uspiju prezimiti u ovim našim uvjetima. Nakon pet, šest godina, stablo postane dovoljno samostalno da ti vremenski uvjeti ne utječu toliko na njegov korijen, ali, ponavljam, treba je sad sačuvati prvih nekoliko godina – ispričao nam je Tretinjak.
Na kraju, ali ne i manje bitno, Miro je inače vrlo ambiciozan i do sad poprilično uspješan poljoprivrednik, koji na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu već nekoliko godina uzgaja lješnjake, kojih ima 450 grmova te sibirsku borovnicu koje ima 1500 grmova. – Sve uzgajamo na prirodan na-
čin, sto posto ekološki, bez ikakve zaštite. Koliko bude, bude. Naš je moto da radije neka bude manje, ali neka bude zdravo, pošto je sad takvo vrijeme da sve kupujemo, a znamo što kupujemo – kaže nam Miro, dodavši kako je njegov uzgoj lješnjaka i sibirskih borovnica tek na početku, tako da trenutno sve što proizvede, odmah proda na kućnom pragu. – Trenutno nemamo čak ni dovoljne količine, kolika je potražnja – kaže Miro, koji već ima spreman i novi projekt. -U postupku smo otvaranja destilerije na našem OPG-u, budući da bismo jedan dio sibirskih borovnica, koji klasom ne zadovoljava za prodaju u svježem obliku, pretvarali u džemove i likere. Tako bismo imali cijelu, zaokruženu priču – govori nam Miro, kojem uistinu želimo da mu uspije i ova njegova 'najnovija priča' s maslinama. Tko zna, možda će nam jednog dana, kao sada o destileriji, pričati i o svom planu i potrebi da otvori uljaru za proizvodnju maslinovog ulja. Ovog puta bilo bi to, dakako, pravo zagorsko, a ne islandsko maslinovo ulje.
Piše:
Nevenka GregurićOne kaj me navike more razveseljiti, gda me nekaj rastuži je špancieranje po putece mladosti i detinjstva. Kak sem več preveč ljiet stara, tak su hnogi puteci po tere sem negda dukala davne obraslji. Obraslji su radi toga kaj več nema gdoj po nji dukati i hoditi. Denes več malje gdoj i hodi. Si se voziju h šplehnata ljubimca. Te je h redu. Bez njih nema življenja jer je denes življenje tak i posložene. Več put se pitam, e su denes ljudi zadovoljnieši nek sme bilji mi prie. Odgovor od denešnje je teške dobiti, jer oni neznaju kakva je bila naša veljika radost h siročinje i neimaštine. Dok sem se je špancierala, zestala sem se same z jednu ženjsku tera je špancierala peseka. Ak se te more zvati pesek. Te je več nekakva "lopta" obljiečena h črljenem kapučeku, a lajanje mu zgledi kak mrnjahkane. Gruntala sem si, kam tie Sviet ide. Meste da na štriku ljudi vodiju blage vodiju živinu. I te peseke h cinfraste obljeke. H selu je bilje se tihe. Nigde ni "čuha ni buha", kak su negda ljudi reklji. A negda več hu tem cajtu, dvorišča, njive, traniki i trsje bilji bi puni ljudi. Po tranike se je bral drač za pajceke. Ščem je luknulje sunčeke njive su bile pune čriefca, a ledine regmeta, dračinja bez teruga je bilje teške prehraniti njonjo. Zimska košta tera se naspravila bila je pri kraju ilji pak potrošena. Nie bilje rietke da se hu tu dobu h dvorišču ilji na njive kre hiže vidla raskopana kopa ilji pak obrušena jer se spraznila. Kopa je bila meste gde se je čuval krumpier i repa. Po dvorišča se čula galama. Ljudi su imelji pune dvorišče nasiečenoga kolja. Kolji su se kljenžilji, a graja se metala na kup. Ženjske su na kosalniku kosale graju na dužinu šporeta gde se kurilje. Nakosanu graju su slagale "kaj svete pisme", kaj se je sušila za potkurjavanje. Ljepše kolje se je bieljile i kora z kolja se slagala takaj za sušenje. I ona je dobre došla gda je triebalje biti h šporetu hicne. Tak je dvorišče krasilje složene, oguljene i neoguljene koje naslonjene nekam na štalske stanje kaj se je sušile. Neoguljene kolje bilje je za koljiti bažulj, a obieljene za koljiti trsje. I jedne i druge se triebalje pošpinčiti. Te je bil posel za muže, pak su z siročkami ilji vinjaki špinčilji kolje, a iverje od špinčenja deca su slagala na kup, za kurenje. Od
vajkada se znalje da pri hiže nema hmenjikuvanja. Saki je znal svoj posel, od najmlajšega do nahstariejšuga. Znalje se reči, da "ščem detece počne hoditi, more za nekteri posel biti". H vrte su ženjske počele rovati, a muži popravljati plote. Negda su ploti bilji od vrbovoga šibovje i čez ljete je živina znala napraviti rupe h plotu ilji su nektere šibe od starosti spucale. Da nej h vrt mogla živina ploteki su se popravljali, opletalji su se z novim šibami ilji pak pikale nove. Ovisilje je te kakef je bil plot, e bil od pikane šibi ilji pletene. Dok sem išla čez selje svojuga detinjstva, takvem plotem ni traga ni glasa. Nema ni prielaze h plote. Kak su se ljudi ogradilji radi živine i blaga če bi ga puščalji po dvorišču, senek su ostavilji h plotu prielaze kaj je čovek mogel prejti. Prielazi su bilji h plotu niži ploteki prek tere je čovek mogel prekoračiti, a živina nie mogla prek. Na tie način, ljudi su ostavljali mogučnost da se čez njihove dvorišče i grunt more prejti. Na tie sme način jeden o drugomu se znalji jer sme dok sme išlji po njihovem gruntu vodilji spominke. Tak niesi mogel prejti da te nej nešče od hižne videl, zišel van i malje se pospominal. Lukala sem denes te visoke i veljike moderne plote. Ljese su zaprte, a negde i zaklenjene. H dvorišča je bilje se tihe. A gde je se tihe nema ni življenja. Dok sem jih lukala grutala sem si da i sega guta zakričim, teške da bi me gdoj i čul. Ili su ljudi negde na poslu med nekakvi zidi ilji doma saki svojem čošku h štopljini h vuha kaj poslušaju "moderne življenje" Srečna sem, kaj dok se špancieram po te putece svoje mladosti pred menu niesu skupe i veljike hiže. Ja jih ni ne čutim. Pred menu su male potleušice, h dvorišču punem života. I gda hdehnem duha spomenkof draži mi nosnice. I nema te duhe z detinjstva tera bi mi smrdela. Jednak mi dišiju, same drugač nek denes gda jih več ni nie. Dok sem se špancierala h želucu mi je zaskruljile. Negda su ljudi rekli: "Sveti Jožof južinu nosi!" Makar niesem bila na nikakvem poslu, skruljenje sem si stirala z suhem špiekecem, suhem trepanem sirekem i z lučicu. Sama sebe sem rekla: "Bog blagoslovi jelje, tere kriepi moje tielje!" Željuček mi je bil pun košte, a možđeni puni spomenkof z detinjstva.
ZABOK - Ljubitelji plesa u Zaboku i okolici imaju novo mjesto za učenje i razvoj svojih plesnih vještina,koje će sada moći izbrusiti u novom plesnom studiju, kojega su otvorile i vode iskusne instruktorice plesa Tea Tomaševski i Valentina Vuksan.
Ples za sve uzraste i razne stilove
'Dance Studio Tutorial' prima polaznike svih uzrasta i razina vještina te će im sa svojim isntruktorima omogućiti kvalitetno plesno obrazovanje u raznim plesnim stilovima. Nudit će niz tečajeva temeljenih na plesu, uključujući zumbu, hip-hop i druge stilove, koje će voditi Tea i Valentina, uz druge kvalificirane instruktore. Tečajevi su osmišljeni tako da budu dostupni ženama svih razina tjelesne spreme, s ponuđenim izmjenama za one kojima su potrebne. - Naš cilj je potaknuti ljubav prema plesu kod polaznica studija i pomoći im da razviju svoje vještine do najvećeg potencijala – kaže Tea, dodavši kako vjeruju da svaki učenik ima nešto jedinstveno za ponuditi, bez obzira je li početnik ili iskusan plesač, a one će biti tu da im pomognu da to otkriju.
Zabava, ali i ostvarenje zdravstvenih ciljeva
Sve će se to ostvarivati kroz jedinstven i uzbudljiv pristup plesu, u kombinaciji s dobrobitima plesa sa zabavnim i poticajnim okuženjem, koje potiče žene da postignu svoje zdravstvene i fitness ciljeve. - Željeli smo stvoriti prostor u kojem se žene mogu
okupiti i uživati u blagodatima plesa, a pritom i izvrsno vježbati. Naši tečajevi osmišljeni su tako da budu zabavni i uključivi, tako da se svaka žena koja prođe kroz naša vrata osjeća dobrodošlo i po-
držano – kaže Valentina. Uz redovnu nastavu, 'Dance Studio Tutorial' također će ugostiti radionice i druga događanja tijekom cijele godine kako bi prikazali talente svojih polaznika i instruktora.
Kako biste saznali više o svim planovima i aktivnostima te se prijavili za satove, pratite ih svakako na društvenim mrežama, a možete ih i kontaktirati na brojeve telefona 0953901937/0989273858. (jk)
MIHOVLJAN - Udruga vinara, vinogradara i podrumara Lucen iz Mihovljana bila je proteklog tjedna na stručnoj ekskurziji u Sloveniji na Danima otvorenih vrata svečinskih vinskih kleti, u sklopu manifestacije Praznik pomladi u Svečini. Predsjednik udruge Stjepan Svetec navodi da je to prilika za razmjenu iskustava vinara, vinogradara i podrumara. Posjetiti će nekoliko vinarija te se upoznati s obradom vinograda, uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina od različitih sorata vinove loze. Načelnik Općine Mihovljan, gospodin Zlatko Bartolić, istiće da je potrebna kontinuirana edukacija vinara, a ujedno je to i prilika za degustacijom različitih sorata slovenskih vina. (zl)
Ptičji svijet kroz 50 godina svog istraživanja u novoj knjizi predstavlja Oroslavčanin Zdravko Dolenec
Iako je već nekoliko godina u mirovini, biolog prof. dr. sc. Zdravko Dolenec još uvijek povremeno predaje na PMF – u, a svijet ptica proučava i dalje, iz čega nastaju brojni radovi i knjige na tu temu
nosti o pticama te uveo pet novih kolegija iz spomenutih područja.
Svi mi imamo razne hobije kojima ispunjavamo slobodno vrijeme, koji nas opuštaju i pružaju nam posebno zadovoljstvo. No, Zdravko Dolenec iz Mokrica u Oroslavju svoj je hobi pretvorio u zvanje i zanimanje kojim se bavio tijekom cijelog svog radnog vijeka. Ili bismo mogli reći obrnuto – njegovo mu je zanimanje ujedno bio i hobi, odnosno, kako sam kaže, simbioza znanosti i hobija.
Nasljeđe od oca i djeda
Proučavanjem ptica biolog prof. dr. sc. Zdravko Dolenec bavi se od malih nogu. Ljubav prema pticama usadili su mu njegov otac i djed, dobri poznavatelji ptica na amaterskoj razini. - Već u osnovnoj školi poznavao sam sve ptice na području Oroslavja kao i staništa njihova gniježđenja. Ozbiljnije sam se počeo baviti pticama po upisu na Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kada i postajem vanjskim suradnikom Instituta za ornitologiju JAZU (danas HAZU) – ispričao nam je Dolenec, koji je do nedavno i radio kao redoviti profesor na PMF – u, gdje je i sam doktorirao. Naime, nakon osnovne škole u Oroslavju i srednje u Zaboku, diplomirao je na PMF – u. Zaposlio se potom u Srednjoj školi u Oroslavju te se uz nastavni rad bavio istraživanjem ptičjeg svijeta, što ga je dovelo do magisterija, a potom i doktorata na PMF – u iz područja ekologije ptica. Nakon SŠ Oroslavje radio je na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, a potom na Biološkom odsjeku PMF – a u Zagrebu. – Predavao sam kolegije iz područja metodike nastave biologije i ornitologije, odnosno zna-
Na području
Oroslavja u 50 godina
promatranja i istraživanja
zabilježio je 96
vrsti ptica
gnjezdarica, a u
svojoj je knjizi
naveo i nazive ptica na svom materinskom
kajkavskom jeziku, odnosno
hrvatskom
kajkavskom
oroslavskom
mjesnom govoru
Osim na matičnom fakultetu uveo sam i predavao nove kolegije kao vanjski suradnik na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i Učiteljskom fakultetu u Čakovcu. Sve vezano uz ptičji svijet – kaže Dolenec, koji i nakon odlaska u mirovinu i dalje predaje na matičnom fakultetu, a svijet ptica proučava i dalje, iz čega nastaju brojni radovi i knjige na tu temu.
Proučavanje ptica
Do sada je objavio više od 80 znanstvenih radova iz ornitologije u časopisima s međunarodnim recenzijama u 20 zemalja, poput SAD – a, Italije, Kine te dvadesetak znanstveno-popularnih članaka. Prvi je u Hrvatskoj pisao o utjecaju klimatskih promjena na ptičji svijet, odnosno općenito na životinjski svijet i to prije još dvadesetak godina iako je ta tema postala aktualna tek u novije vrijeme. - Tako se primjerice, neke vrste vraćaju značajno ranije s proljetne selidbe, dok opet neke vrste gnijezde sve ranije – pojasnio je. Objavio je i desetak radova iz područje metodike nastave biologije, kao i četiri autorske knjige o pticama te 11 osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika, kao i dvadesetak priručnika, vježbenica, a surađivao je i objavljivao brojne znanstvene radove s više poznatih ornitologa izvan granica naše zemlje. – Moja istraživanja ptica obuhvaćaju selidbu, ekologiju, fenologiju, etologiju, nidobiologiju i aktivnu zaštitu ptica. Selidbu, između ostalog, istražujem prstenovanjem ptica, pa sam tako na području grada Oroslavja prstenovao od 1972. god. do danas 18404 ptice, a mnoge su s prstenom nalažene u drugim zemljama, npr. Češkoj, Španjolskoj, Alžiru, Tunisu… - otkrio nam je, dodavši kako je istraživanje ptica za njega uvijek predstavljao simbiozu znanosti i hobija. - Čitav svoj dosadašnji životni vijek proveo sam u svom dvorištu, pa mi je bio omogućen stalan kontakt s prirodom. Još i danas obilazim iste puteljke u Mokricama kao i prije 60 godina. Nažalost, puteljaka i ptica je sve manje – kaže.
Ptice grada Oroslavja
Otkrio nam je i kako izgleda promatranje ptica, odnosno kako se ono provodi. - Ptice gnjezdarice nekog područja istražuju se uglavnom metodom promatranja u točki i metodom transekta (bilježenje ptica laganim hodom dva kilometra, finski model). Koristi se dalekozor i diktafon, a za sove noću se pušta glasanje pojedinih vrsta sova te ako se na tom području nalazi neki mužjak on se obavezno glasa i daje do znanja da je to njegov teritorij. Istraživanja ptica gnjezdarica obavlja se isključivo od ožujka do srpnja i to u ranim
Predstavljanje
knjige 'Ptice
gnjezdarice grada
Oroslavja' održat će se u petak, 24.
ožujka u 19 sati u Gradskoj knjižnici
Oroslavje
jutarnjim satima kad su ptice najaktivnije. Svako glasanje mužjaka bilježi se kao jedan par na gniježđenju – objasnio je. Svoja istraživanja koja je provodio na području rodnog grada objavio je u najnovijoj knjizi 'Ptice gnjezdarice grada Oroslavja'. U njoj je opisano 96 vrsti ptica gnjezdarica koje je zabilježio u naseljima od Andraševca dio Stubičke Slatine od 1971. do 2020. godine. - Tu ima ptica koje su gnijezdile, a danas više ne gnijezde, jer su lokalno izumrle, primje-
rice roda i kosac, ali i novo zabilježenih vrsta gnjezdarica, kao što su primjerice mrka crvenrepka i siva čaplja. U razgovoru sa sumještanima na oroslavskom području najomiljenija je lastavica, zatim kos i grlica. Roda nažalost više ne gnijezdi. Da bi ptica naselila neko stanište moraju biti zadovoljena barem dva osnovna preduvjeta, a to je povoljan izvor hrane da bi opstale jedinke te povoljna mogućnost gniježđenja da bi opstala vrsta. Ptice su se na razne načine prilagođavale pojedinim staništima tijekom višemilijunske biološke evolucije. Prilagodbe teku i s obzirom na izvore hrane, primjerice kod grabljivica razvio se oštar kukasti kljun i snažne pandže za svladavanje plijena – pojasnio nam je prof. Dolenec.
Predstavljanje knjige
Knjigu 'Ptice gnjezdarice grada
Oroslavja' izdala je Gradska knjižnica Oroslavje, a uredila Sandra
Šamec, uz svesrdnu podršku gradonačelnika Viktora Šimunića i gradskih vijećnika, kaže Dolenec.Ova knjiga je moj mali poklon mojem užem kajkavskom zavičaju te nisam tražio nikakvu financijsku naknadu, a i recenzenti i lektorica nisu tražili nikakvu naknadu – rekao je još. Knjiga sadrži i posebne priloge o mogućem nazivu Oroslavja po orlu štekavcu, zatim kako pomoći pticama dupljašicama izgradnjom i postavljanjem škrinjica za gniježđenje, selidbi oroslavskih ptica te udomaćenim pticama (peradi) na području grada. - Posebno sam naveo nazive ptice na svom materinskom kajkavskom jeziku, odnosno hrvatskom kajkavskom oroslavskom mjesnom govoru, koje sam prikupljao tijekom 50 godina od sumještana, a ponajviše od oca i djeda – zaključio je Dolenec. Predstavljanje knjige održat će se u Gradskoj knjižnici u Oroslavju, ovog petka, 24. ožujka, s početkom u 19 sati.
I ove nas godine očekuje oktanski spektakl
– Pripreme u Kumrovcu traju već mjesecima, a sve kako bi naši posjetitelji bili zadovoljni. Kumrovec je idealno mjesto za gledanje rallyja upravo zbog toga što od parkirališta do staze ima svega 5 do 10 minuta pješačenja. S veseljem najavljujemo bogatu ponudu te pozivamo posjetitelje da dođu u Kumrovec na ovaj oktanski spektakl – pozivaju na još jedan automobilistički spektakl iz Općine Kumrovec. (Davor Žažar)
Kreativne uskrsne radionice
citara od domaćeg platna, a 5. travnja održat će se radionica izrade proljetnih pušleka od prirodnih materijala i ukrašavanja pisanica. Radionice su namijenjene djeci i odraslima. Prijaviti se možete na e-mail: info@gupcev-kraj.hr ili na broj telefona 049/288-081. (zl)
20.3.-15.4. GRADSKA KNJIŽNICA „Moje emocije“ - Izložba slika na žutici te oslikanih kugli i majica Ive Berket
20.-24.3. PONEDJELJAK/PETAK
DJEČJI VRTIĆ NAŠA RADOST Uređenje vrtićkog dvorišta i postavljanje sprave u čast Gordane Krizmanić
23.3. ČETVRTAK GRADSKA KNJIŽNICA
18.30h Predavanje „Indija, klasična Hatha Yoga i još ponešto“, predavač: Matija Šutina, certificirani Isha Hatha Yoga učitelj
25.3. SUBOTA GRADSKA KNJIŽNICA
9h Učenje procesa Sadilaja i Nadi Shuddhi GALERIJA MUZEJA GRADA PREGRADE
15h Radionica projekta Uzmi pare i napravi nešto za mlade
DVORANA OŠ JANKA LESKOVARA
19h Promocija studijskog albuma klape Kmeti
31.3.-6.4. PETAK/ČETVRTAK GRADSKA KNJIŽNICA Izložba odora i naoružanja Keglevićeve straže uz 500. obljetnicu Kostelske uskrsne pištole
3.4. PONEDJELJAK SPORTSKA DVORANA SREDNJE ŠKOLE PREGRADA
19h Sportska utakmica povodom Svjetskog dana zdravlja
3.-7.4. PONEDJELJAK/PETAK
KUNAPARK Kuna-park pun boja misija je tvoja i moja – volonterska akcija
Savjeta mladih, Dječjeg gradskog vijeća i učenika
OŠ Janka Leskovara 500. KOSTELSKA USKRSNA PIŠTOLA
5.4. SRIJEDA CRKVA SV. MIRKA KOSTEL, KOSTELGRAD
I PŠ KOSTEL Putevima prošlosti
12.30 Putevima prošlosti, edukativna radionica za djecu
PROSTORIJE UDRUGE KOSTELSKA PIŠTOLA-KEGLEVIĆEVA STRAŽA
18 h Druženje starih streljača
7.4. PETAK GRADSKA VIJEĆNICA
19h Predstavljanje monografije „Prvih 500“ Kostelske uskrsne pištole
14.h
CRKVA
Prigodni program „500 pucnjeva za 500 godina streljanja
pod Kostelom“
Druženje streljanje uz glazbeni program
Uskrsne svečanosti
SV. MIRKA KOSTEL
9.04. NEDJELJA – USKRS CRKVA SV. MIRKA KOSTEL
Jutarnjica
Večernica CRKVA POHODA BDM VINAGORA
Budnica
Sveta misa i procesija s tronom do kapele sv. Barbare
Uskrsne svečanosti
CRKVA UZNESENJA BDM PREGRADA
11h Svečano misno slavlje KAPELA SV. ANE, PLEMENŠĆINA
17h Uskrsne svečanosti
10.4. USKRSNI PONEDJELJAK CRKVA POHODA BDM VINAGORA
6h Budnica
11h Procesija s tronom Majke Božje Vinagorske od kapele sv. Barbare, zavjetno hodočašće kuburaša
11.30h Svečano misno slavlje
13.00h Druženje uz glazbeni sastav Zlatni kvintet
11.-14.4. UTORAK/PETAK DJEČJI VRTIĆ NAŠA RADOST Obilježavanje Dana grada u vrtiću
14.04. PETAK TRG GOSPE KUNAGORSKE
20h Koncert „Pravila igre“
15.4. SUBOTA TRG GOSPE KUNAGORSKE
10-12h Omiljeni cvijet Ane Rukavine - humanitarna akcija GDCK Pregrada – mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi
KUNAGORA
13h Natjecanje u pripremi kotlovine GRADSKA VIJEĆNICA
16-19h Uzmi pare i napravi nešto za mlade - izbori za naj projekt MUZEJ GRADA PREGRADE
19h Predstavljanje dokumentarno-igranog filma „500“ retrospektivne izložbe uz „Vatreni program“
16.4. NEDJELJA – DAN GRADA CRKVA UZNESENJA BDM PREGRADA
8.30h Sveta misa za Dan grada Pregrade
TRG GOSPE KUNAGORSKE
9.30h Mimohod povijesnih postrojbi i prijavak gradonačelniku Grada Pregrade GRADSKA VIJEĆNICA
11h Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Pregrade TRG GOSPE KUNAGORSKE (ISPRED GRADSKE KNJIŽNICE I MUZEJA)
12.30h Druženje s građanima uz lovački gulaš BREGI KOSTELSKI
15h Završetak manifestacije 500. Kostelska uskrsna pištola
ORGANIZATORI:
17.4.-21.4. PONEDJELJAK/PETAK GLAZBENA ŠKOLA/GALERIJA MUZEJA Dani glazbe Glazbene škole Pregrada
NOĆ KNJIGE
20.4. ČETVRTAK UČENIČKI DOM SREDNJE ŠKOLE PREGRADA
16-18h Noć knjige
21.4. PETAK GRADSKA KNJIŽNICA
18-20h Prezentacija knjiga o umjetnoj inteligenciji
22.4. SUBOTA GRADSKA KNJIŽNICA
18h Predstavljanje knjige pjesama „I seje su živleje“, autorice Josipe Bolić iz Zagreba, uz nastup klape Kmeti
22.4. SUBOTA
9h Volonterska akcija čišćenja okoliša uz Dan planeta Zemlje
23.4. NEDJELJA TRG GOSPE KUNAGORSKE
10-18h Proljetni buvljak
26.4. SRIJEDA UČENIČKI DOM SŠ PREGRADA
15.30h Završna konferencija preventivnog projekta „Sunčane zrake odrastanja – Škola za mlade“
1.05. PONEDJELJAK KUNAGORA 11h Druženje uz grah u Planinarskom domu povodom Praznika rada
6.5. SUBOTA GRADSKA KNJIŽNICA
10-11h „Kunko slavi rođendan“, program za djecu uz priču, igre i rođendansku tortu
18.5. ČETVRTAK MUZEJ GRADA PREGRADE Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja „Muzeji, održivost i dobrobit“
18.-19.5. ČETVRTAK/PETAK MUZEJ GRADA PREGRADE prijepodne 28. Edukativna muzejska akcija „ZA(JEDNO): svi za muzej“
26.5. PETAK OŠ JANKA LESKOVARA 17h Obilježavanje 180. obljetnice školstva u Pregradi Tijekom mjeseca travnja - Humanitarna akcija SŠ Pregrada prikupljanja slikovnica, dječjih knjiga i bojanki za bolnicu Rebro - Humanitarna akcija SŠ Pregrada prikupljanja plastičnih čepova „Od plastičnih čepova do skupih lijekova“
kubura, LAG Zagorje-Sutla, Niskogradnja Pregrada
KUEU Kaj Zlatar Bistrica obilježio 30. rođendan
ZLATAR BISTRICA –
KUEU Kaj Zlatar Bistrica održalo je svečanu skupštinu povodom 30. obljetnice djelovanja. Predsjednik udruge Leonard Fulir osvrnuo se na proteklih 30 godina, a potom je slijedio svečani dio, u kojem su zaslužnim pojedinicima i institucijama uručene prigodne diplome i zahvalnice udruge, ali i diplome Hrvatskog sabora kulture koje je uručio službeni predstavnik ove institucije, Armando Slaviček. Brončane, srebrne i zlatne diplome su dobile članice i članovi koji već dugi niz godina aktivno sudjeluju u radu udruge, ali i uspješno rade na širenju i razvijanju kulturno - umjetničkog amaterizma i hrvatske kulture. Brončane diplome za 10 i više godina aktivnog ra-
da zaslužili su sljedeći aktivni članovi: Dominik Varga, Denis Šimunec, Ivan Kuljak, Iva Šamec, Magdalena Krivak, Karlo Boronjek, Mihael Mikulec, Alen Jertec, Andrej Jertec, Želimir Pelko, Martina Fulir, Antonio Pelko. Srebrne diplome za 20 i više godina aktivnog rada zaslužili su trenutno aktivni članovi: Katarina Andrec, Mirjana Havoić, Matija Šamec, Dalibor Šamec, Tomislav Bartolek, Nikolina Ozimec Fay, Pavao Lacković. Zlatne diplome za 30 i više godina rada dobili su trenutno aktivni članovi: Nevenka Arih, Nada Fulir, Nada Bartolek, Mirjana Hajnić i Leonard Fulir. Zamjenica župana Jasna Petek, uručila je društvu Zahvalnicu Krapinsko - zagorske županije povodom 30. godišnjice
uspješnog djelovanja, za doprinos zajednici te za promociju svog mjesta i županije. Predstavnica Zajednice amaterskih kulturno umjetničkih udruga KZŽ, Ljiljana Cvetko, uručila je Priznanje povodom 30 godina uspješ-
nog djelovanja. Čestitke su uputili i drugi gosti te načelnica Općine Zlatar Bistrica Vesna Mikulec. - Iza nas je plodonosnih 30 godina, a pred nama ono kaj si bumo sami stvorili. Vrlo je jasno da udrugu čine pojedinci i
bez njih udruga nema smisla, a nama je cilj imati još više članica i članova jer na taj način možemo sigurnije kreirati i realizirati neke nove, izazovne i kvalitetne projekte. Ovom prigodom opet pozivamo sve ljude
dobre volje da nam se pridruže u radu, ali i posebno pozivamo one i koji su u nekom trenutku bili naši članovi, a trenutačno nisu, da reanimiraju svoje članstvo i vrate se u naše "jato" – kaže predsjednik udruge. (zl)
u Kumrovcu
BEDEKOVČINA - U subotu je u Vatrogasnom domu u Bedekovčini održana je 111. izvještajna godišnja skupština DVD-a Bedekovčina. Skupštini su bili nazočni predstavnici prijateljskih vatrogasnih društava iz svih krajeva Lijepe Naše i susjedne Slovenije, a sve nazočne pozdravio je predsjednik DVD – a Željko Odak. Prihvaćena su sva izvješća, a potom su dodijeljene spomenice: za 40. godina aktivnosti koju je Branko Tretinjak, zatim za 20. godina aktivnosti Božena Horvat i Josipa Lukenda. Prigodne zahvalnice i nagrade primile su i aktivne članice u ženskoj B ekipi koje postižu iznimne rezultate u natje-
canjima Mirjana Suntešić i Nataša Ivančić. Zapovjednik VZ KZŽ Marijan Lovrenčić izrazio je zadovoljstvo na svemu što DVD čini za lokalnu zajednicu, građane i građanke Općine Bedekovčina te šire i dalje okolice. Predsjednik Općinskog vijeća Bedekovčina Marko Ocvirek istaknuo je također svoju zahvalnost vatrogascima kada je u pitanju zaštita kako općinske tako i privatne imovine, u najkraćem mogućem roku dodavši kako uvijek mogu računati na podršku Općine u postizanju što boljih uvjeta za rad. U ime Vatrogasne zajednice Općine Bedekovčina okupljenima se obratio tajnik Goran Gulija
zaželjevši svim članovima mnogo uspjeha u daljnjem radu s mnogo aktivnosti, ali što manje požara i drugih intervencija. Na uspješnom radu su čestitali i drugi gosti, kao i počasni predsjednik HVZ dr. Franjo Gregurić koji je zahvalio na suradnji i slovenskim kolegama vatrogascima, s kojima nas povezuje prije svega dugogodišnja suradnja na svim poljima djelovanja.Ovaj DVD-e Bedekovčina jedno je od ponajboljih na području županije, ali i šire zahvaljujući prije svega velikoj požrtvovnosti svih članova ovog društva i samog vodstva bez kojeg svih ovih uspjeha ne bi bilo – rekao je. (zl)
JESENJE - U OŠ Gornje Jesenje
održano je Županijsko natjecanje iz njemačkog jezika za osnovne škole Krapinsko-zagorske županije. Na natjecanju je sudjelovalo
10 učenika 8. razreda iz kategorije
I – Lista A (njemački kao prvi strani jezik) i 10 učenika iz kategorije II (njemački kao izborni strani jezik).
U kategoriji I – Lista A prvo mjesto osvojio je Luka Hržica (OŠ Ljudevita Gaja, Krapina pod vodstvom mentorice Mirjane Klobučar), drugo mjesto Mirta Pavić (OŠ Ljudevita Gaja, Krapina pod vodstvom mentorice Mirjane Klobučar) i treće mjesto Klara Kučko (OŠ Donja Stubica pod vodstvom mentorice Lidije Muić). U kategoriji II prvo mjesto osvojio je Matej Frajman (OŠ Ljudevita Gaja, Krapina pod
Postavio izložbu Krapini za 830. rođendan
22 fotografije koje prikazuju grad Krapinu nekad i danas
KRAPINA - U Muzeju Krapinskih neandertalaca jučer je otvorena izložba fotografija Matije Miklaužića. Ovaj umjetnik i fotograf izložbu je postavio povodom 830. rođendana grada Krapine, a izložio je 22 fotografije koje prikazuju Krapinu nekad i danas. – Dio izložbe čine fotografije novijeg datuma, snimljene od 2016. godine, dok su drugi dio stare razglednice s počet-
ka 20. stoljeća, koje sam pokušao rekonstruirati u smislu kadra i širine, da dobijem razliku između onog na razglednici nekad i stanja danas –rekao je autor, dodavši kako je bilo teško izabrati među tisućama fotografija Krapine one najbolje, ali i da je izuzetno zadovoljan što su posjetitelji na izložbu imali samo pozitivne komentare. Voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca Edu-
ard Vasiljević čestitao je autoru na izložbi. – Savršeno je pogodio tematiku i tajming i drago mi je da se odlučio na svoju samostalnu izložbu upravo u našem muzeju – rekao je Vasiljević, istaknuvši kako je ovo već treća izložba u muzeju ove godine, a uskoro slijede i brojna druga događanja, izložbe, obilježavanja važnih dana i iznenađenja u Muzeju krapinskih neandertalaca. (rj,jk)
vodstvom mentorice Mirjane Klobučar), drugo mjesto Helena Sambol (OŠ Ljudevita Gaja, Krapina pod vodstvom mentorice Helene Hudi) i treće mjesto Gabrijela Sirovec (OŠ Sveti Križ Začretje pod vodstvom mentorice Irene Franov- Jurin). Učenici sudionici natjecanja dobili su pohvalnice i priznanja. Učenici koji su osvojili prva tri mjesta nagrađeni su prikladnim knjigama. Svi mentori i mentorice učenika dobili su zahvalnice. - Zahvaljujemo svim natjecateljima i mentorima na sudjelovanju te čestitamo na dobrim rezultatima. Posebno čestitamo učeniku Luki Hržica i učenici Mirti Pavić te njihovoj mentorici Mirjani Klobučar koji su pozvani na državno natjecanje iz njemačkog jezika! – kažu u školi. (zl)
ZABOK - Županijski savjet mladih prošlog je petka u Centru za mlade u Zaboku održao svoju desetu sjednicu. Središnja tema sjednice bio je izbor novog predsjednika Savjeta, budući da je dosadašnji predsjednik Hrvoje Novak na prošloj sjednici podnio ostavku zbog osobnih razloga. Okupljeni članovi Savjeta su za ovu dužnost predložili Hrvoje Debeljaka iz Huma na Sutli, koji je zatim i jednoglasno izabran. "Htio bih da s radom nastavimo u dosadašnjem smjeru, koji je pokazao da smo zaista dobra ekipa i da ovaj savjet ima ogroman potencijal – rekao je nakon izbora novi predsjednik te potom iznio niz ideja za provođenje aktivnosti u narednom razdoblju. Na sjednici je bila i zamjenica župana Jasna Petek, koja je novom predsjedniku čestitala na izboru te izrazila uvjerenje da će Županijski savjet mladih i u narednom razdoblju nastaviti sa svojim odličnim radom. Županijski savjet mladih Krapinsko – zagorske županije savjetodavno je tijelo Krapinsko-zagorske županije koje zagovara prava, potrebe i interese mladih na razini Županije. U okviru svog djelokruga Savjet mladih raspravlja o pitanjima značajnima za rad Savjeta
mladih, kao i o pitanjima iz djelokruga rada Županijske skupštine koja su od interesa za mlade. Pritom Savjet mladih daje mišljenje Županijskoj skupštini prilikom donošenja ili predlaže donošenje različitih akata koji su od osobitog značaja za mlade. Godišnjim programom rada Savjeta mladih propisuju se i određuju temeljna načela djelovanja i temeljne smjernice budućeg rada te se utvrđuju programske i druge aktivnosti potrebne za njihovo ostvarenje. (zl)
Običaj uskrsnog pucanja iz pištole u Kostelu podno starog grada Kostelgrada proglašen je 22.11.2012. godine i stavljen pod odgovarajući sustav zaštite i očuvanja kulturnih dobara. – To je kruna tradicije koja je stara petstotinjak
Uskrsno pucanje iz pištole jedna je od najvećih i najdugotrajnijih zagorskih tradicija, koja se u pregradskom kraju njeguje već 500 godina! Ona seže u davnu 1523. godinu i usko je vezana uz plemićku obitelj Keglević, kao i tadašnje uskrsne običaje. Danas ju njeguju vjerni čuvari zagorske baštine, članovi udruge Kostelska pištola, odnosno povijesne postrojbe Keglevićeva straža.
Usmena predaja
Udruga je proteklog vikenda održala svoju redovnu skupštinu, na kojoj je najviše riječi bilo upravo o velikoj obljetnici 500 godina pucanja iz pištola za Uskrs pod Kostelom. Skupštini su prisustvovala brojna kuburaška društva, predstavnici limene glazbe Vetropack i limene glazbe grada Pregrade, kao i udruga Kostelske žene, a okupljene su pozdravili i rad udruge pohvalili župan Željko Kolar te gradonačelnik Pregrade
Marko Vešligaj. Upravo smo povodom velike obljetnice porazgovarali s predsjednikom udruge Milanom Flegarom te se dotaknuli planova za proslavu obljetnice, dosadašnjih postignuća na koja je udruga ponosna, ali i dugačke povijesti i tradicije. – Naša tradicija seže u davnu 1523. godinu i usko je vezana uz plemićku obitelj Keglević koja se naselila tada u sigurnije krajeve Hrvatske, napuštajući svoja ognjišta pred najezdom Osmanlija. Svoje utočište pronašli su u kaštelu Kostelu kojeg je za tadašnjih 13.000 zlatnih forinti kupio Petar II. Keglević od Jurja Branderbuškog. Povijesno, tradicija je vezana uz usmenu predaju naših predaka kako je Keglević slao svoju osobnu stražu da sa Velike subote na Uskrs čuvaju Isusov grob u obližnjoj crkvi u podnožju kaštela. Prema pre-
daji, ujutro na sam Uskrs izlazeći iz crkve, stražari su zapucali iz svojih tadašnjih pištola koje su tada služile za ubijanje, kako bi obznanili veselu vijest – Isusovo uskrsnuće! Mještani su to vidjeli, pa su došli na ideju da te male pištole koje su služile u druge svrhe sada pretvore u veće koje bi služile samo za glasno obznanjivanje te vesele vijesti kako bi se ona čula što dalje i doprla u najdalje krajeve te zemlje. Vjerski gledano, glasan pucanj vezan je uz Bibliju gdje se spominje kako se prilikom Isusovog uskrsnuća čula glasna grmljavina, no tu je i nagovještaj proljeća, buđenje prirode, zemlja se budi, počinje cvatnja i nekako u to vrijeme život općenito živne – ispričao je Flegar, dodavši kako je to potaknulo vješte majstore kovače koji su počeli izrađivati velike pištole, a materi-
'Tradicija se prenosila s koljena na koljeno, s djeda na oca, s oca na sina, a tako je i danas, i ona neće nikad umrijeti'
jal su nabavljali od mještana koji su radili u obližnjem rudniku.
Osnivanje udruge
Iako su stari streljači njegovali tradiciju pucanja pod Kostelom oduvijek i neprekinuto, radi lakšeg dolaska do sirovina koje su bile potrebni za pucanje (barut, inicijalni kapisli itd.) streljači su se odlučili osnovati klub, koji je osnovan kao 'Klub Kostelska kubura' u Područnoj školi 1991. povodom Uskrsa, a u prvom rukovodstvu bili su: Josip Novak-predsjednik, Mladen Grilec-tajnik i Darko Javorić-blagajnik koji su odradili dva mandata. Kako je te godine na sam Uskrs (31. ožujak) urezan u pamćenje svim Hrvatima i kao 'Krvavi Uskrs' zbog pogibije prve hrvatske
žrtve Domovinskog rata policajca Josipa Jovića i eskaliranja velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, pokrenuto je uključivanje članova u Domovinski rat, stoga se klub nije službeno registrirao sve do 1993. godine, iako je djelovao i cijelu 1992. godinu. - Kako riječ 'kubura' proizlazi iz turcizma, a Keglevići su se borili protiv Turaka, klub je 1995. promijenio naziv u 'Klub Kostelska pištola', obzirom da se u kostelskom kraju uvijek govorila 'pištola', a ne 'kubura' – pojasnio je Flegar.Početkom 2001. godine, na inicijativu upravo Milana Flegara te Josipa Novaka i Gordana Špiljaka osnovana je i povijesna postrojba 'Keglevićeva straža', po uzoru na onu Tomaša Keglevića. Službene odore financirali su vlastitim sred-
'Mi se u Kostelu rađamo s pištolom, za vjenčanje pucamo, živimo s pištolom i umiremo s njom'Uskrs oko 1960. godine Skupština udruge održana je proteklog vikenda Skupština udruge Kostelska pistola Milan Flegar
godine Nematerijalnim kulturnim dobrom te je uvršten na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske petstotinjak godina i udruga kao i sami žitelji Kostela izrazito se time ponose – kaže predsjednik udruge
stvima i uz pomoć donacija, a kreirala ih je Latica Ivanišević, po uzoru na one grofa Keglevića. – Udruga je osnovana s ciljem očuvanja uskrsnog pucanja iz pištola kao izvornog običaja i tradicije koja je proizašla iz Kostelskog kraja. Udruga svih ovih godina nikad nije imala godišnje manje od 120 članova - kaže Flegar.
Poseban doživljaj
pucanja za Uskrs
Tradicija pucanja iz pištole i danas je itekako živa u kostelskom kraju, ona se prenosi preko generacija, s koljena na koljeno, i tako već 500 godina. - Pucanje za Uskrs je u Kostelu jedan poseban doživljaj koji dolaze pogledati ljudi iz svih dijelova Hrvatske. Od Dubrovnika, Bakra, Karlovca, Gospića, Križevaca, Varaždina, Čakovca, Samobora, sv. Nedelje, Osijeka. Požege, Ivanića, kao i gosti iz Žužemberka (Slo), Tomislavgrada (BiH) i mnogi drugi – kaže Flegar, pohvalivši se kako udruga ima i desetak članica, koje također pucaju iz pištola. Važno je naglasiti kako za izvođenje glasnog pucnja treba imati elaborat za mjesto i vrijeme pucanja od nadležne policijske uprave. - Za to je potrebno: Rješenje od MUP-a da smo ovlaštena udruga za izvođenje pucnja, skica mjesta pucanja, odobrenje vlasnika zemljišta, spisak pucača, uvjerenje o položenom ispitu za rukovanje eksplozivnim tvarima, i državna taksa od 35 kuna. Tek nakon toga se može dobiti dozvola za izvođenje pucnja –pojasnio je naš sugovornik. Dodaje i kako se vrijedni dečki i cure iz udruge mjesecima pripremaju za te uskrsne dane, a sama važnost tradicije vidljiva je i iz toga kako pucanje iz pištola za Uskrs nije utihnulo ni u najmračnijim vremenima te je neprekinuta do dana današnjeg. –Kosteljanci jednostavni žive s tom tradicijom, a običaj im je usađen samim rođenjem – dodaje.
Brojna postignuća
Tijekom godina aktivnog djelovanja, udruga se može pohvaliti brojnim postignućima. Postrojba je ta-
'Pucanje za Uskrs je u Kostelu jedan poseban doživljaj koji dolaze pogledati ljudi iz svih dijelova Hrvatske'
ko 2001. u Požegi primljena u Savez povijesnih postrojbi vojske Republike Hrvatske, a 2008. godine proglašena je i povijesnom postrojbom Krapinsko – zagorske županije, čiji je zapovjednik aktualni župan, a tim je činom postala sastavni dio svake manifestacije u županiji. Od aktivnosti posebno ističu probijanje ceste do starog grada Kostelgrada 2005. godine, uređenje vlastitih prostorija godinu dana kasnije, kao i uređenje travnatog igrališta uz potok Kosteljinu. Postrojba je primljena u Europski savez vojnih postrojbi 2016. godine, a ono čime se zadnje bave jest uređenje, obnova i zaštita prirodnih izvora pitke vode u Kostelu, u sklopu čega su izradili bunar na izvoru pitke vode na travnatom igralištu i obnovili bunar kod Crkve sv. Mirka. – Ono na što smo vjerojatno najviše ponosni jest što je običaj uskrsnog pucanja, 'streljanja iz pištole', u Kostelu podno starog grada – kaštela Kostelgrada proglašen je 22.11.2012. godine Nematerijalnim kulturnim dobrom te je uvršten na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske i stavljen pod odgovarajući sustav zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Ovo je kruna tradicije koja je stara petstotinjak godina i udruga kao i sami žitelji Kostela izrazito se ponose ovim rješenjem dobivenim od Ministarstva Kulture Republike Hrvatske, jer je ono dodatna potvrda početka jedinstvenog običaja pucanja iz pištola (kubura) za Uskrs u Hrvatskoj, ali i šire – kaže predsjednik.
Velika obljetnica
Kako ove godine obilježavaju veli-
ku 500. obljetnicu pucanja iz pištole, priprema se standardni program, ali i uz neke novitete. - Ove godine pokušat ćemo obilježiti ovu veliku obljetnicu na dostojanstven način i obogatiti naš program raznim događajima, prikazima borbi, igrama i koncertima. Naravno, uz sve to i naš standardni program imati ćemo i predstavljanje monografije pod naslovom "Prvih 500", prigodni program "500 pucnjeva za 500 godina streljanja pod Kostelom" te predstavljanje dokumentarno-igranog filma i otvorenje izložbe uz vatreni program. Možemo reći da je ove godine program vrlo bogat i naći će se tu za svakoga ponešto – najavio je Flegar.
S koljena na koljeno
No, ono što itekako veseli jest što mladi danas sa zanimanjem prate tu tradiciju i vrlo rado dođu zapucati pod Kostel. – Tradicija se prenosila s koljena na koljeno, s djeda na oca, s oca na sina, a tako je i da-
nas i ona neće nikad umrijeti. Naravno da nam nedostaje pomlatka, no radimo na predstavljanju svoje tradicije mlađim generacijama. Tako smo 2022. godine, a na inicijativu Marine Buhin, direktorice TZP Srce Zagorja Karoline Hostić i našeg tajnika Denisa Flegara te uz potporu v.d. ravnatelja Muzeja grada Pregrade dr. sc. Davora Špoljara i Udruge kostelskih žena, u standardni program uvrstili i terensku nastavu za djecu naziva 'Putevima prošlosti' na Veliku srijedu kada i inače već tradicionalno u večernjim satima imamo druženje sa starim streljačima – ispričao je Flegar, naglasivši kako je taj program prepoznala i Hrvatska turistička zajednica te je isti financijski i potpomogla, a u edukativnom programu sudjelovalo je pedesetak djece iz OŠ Janka Leskovara iz Pregrade te PŠ Kostel iz Kostela. - Sami program pokazao se kao pun pogodak, jer su djeca otišla kući puna dojmova. Ove godine očekujemo tri
puta više djece, iz tri osnovne škole i to iz Desinića, Huma na Sutli i Pregrade te nas to iznimno veseli – kaže Flegar, na čiju je inicijativu udruga započela i sa sportskim danom, odnosno sportsko-zabavnim programom naziva 'Dani Kostela', koji se održava svake zadnje subote u mjesecu kolovozu, kada se za sve uzraste priprema više vrsta igara. – Radimo puno toga kako bi privukli mlade i pomogli lokalnu zajednicu našeg kraja. Zahvalan sam svim članicama i članovima, svim Kosteljankama i Kosteljancima, od onih najmanjih pa sve do naših starih streljača koji nas prisjećaju svoje mladosti, ali i mladosti njihovih starih. Mi se u Kostelu rađamo s pištolom, za vjenčanje pucamo, živimo s pištolom i umiremo s njom, samo je ovo zadnje žalosno. Ne krijem zadovoljstvo što sam dio ovoga kraja i dio povijesti, ali i sadašnjosti koja će poviješću tek postati – zaključio je s ponosom predsjednik udruge.
Na ceremoniji uvođenja u Viteški red svetog Sebastiana u Poljskoj, u nazočnosti visokih političkih i crkvenih uzvanika te brojnih europskih povijesnih postrojbi, predsjedniku povijesne postrojbe Kostelska pištolaKeglevićeva straža Milanu Flegaru iz Kostela dodijeljena je titula viteza. - Velika je to čast, ali i priznanje koje je dosad dobilo samo 12 Hrvata. Ovime su brojne europske povijesne postrojbe upoznale dio naše povijesti koju čuvamo i njegujemo, ali istodobno je to bila i promocija našeg Kostela, Pregrade i
Krapinsko-zagorske županije, koje ponosno predstavljamo na svim događanjima na kojima sudjelujemo – ističe predsjednik postrojbe Milan Flegar. Viteškim redom svetog Sebastijana nagrađuju se osobe koje su pridonijele i koje pridonose izuzetnom radu u promicanju povijesnih vrijednosti u kršćanstvu, koje svojim predanim radom u svojim sredinama, u svojim povijesnim postrojbama, savezima, kao i u savezu europskih postrojbi pridonose očuvanju povijesnih i kulturnih vrijednosti.
Imao sam veliko poštovanje prema ulozi, pošto je uloga koju je napravio gospodin Sagner vrhunska i svevremenska,
dena 16. travnja. Dovoljno povoda za "razmjenu misli" s Matijom Šakoronjom.
Čini se kako je zagrebačko Satiričko kazalište "Kerempuh" ponovno pogodilo "u sridu", stavljanjem na repertoar komedije "Ožalošćena porodica" srpskoga komediografa cincarskoga podrijetla Branislava Nušića. K tome, izvodi se u originalu, dakle na srpskom jeziku, pri čemu je bila potrebita suradnja suradnika za scenski govor dr. Dejana Sredojevića. Premda je spomenuta komedija, čija radnja prikazuje kako se nakon smrti jednog bogataša okupljaju članovi njegove obitelji koji umjesto žalovanja, koriste svaku prilike i ne prezaju od ničega kako bi osigurali nasljedstvo, premijerno bila izvedena daleke 1935. godine, ne gubi na aktualnosti. Često se nalazi na repertoaru kazališta u cijeloj regiji. Tako je u Gradskom kazalištu "Komedija" bila na repertoaru 2020. godine. A nova "Kerempuhova" izvedba još je jedan scenski uspjeh vrijednoga ansambla, u kojemu je zapažen, kao Proka Purić, oroslavski glumac sa zagrebačkom adresom, Matija Šakoronja, koji će 15. travnja proslaviti 31. rođendan. Jedan je od rijetkih glumaca koji je po završetku studija našao svoje mjesto pod glumačkim nebom, što mnogim mladim Talijinim sljedbenicima baš i ne polazi za rukom. Stvaralaštvo su mu za rana počele pratiti i nagrade. Tek što je 2016. diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti dobio je stalni angažman u "Kerempuhu" i kako vrijeme prolazi, a broj se uloga povećava, doima se kako se profilirao u glumca kakav je spomenutoj kazališnoj kući "po mjeri". Dovoljno je spomenuti kako je maestralno odigrao lik Dudeka u "Gruntovčanima", uz Bedekovčanku Mirelu Videk Hranjec kao Regicu. Tu će predstavu publika Oroslavja vidjeti 23. travnja, kada će ansambl gostovati u Matijinu rodnome gradu. Premijera "Ožalošćene porodice" tek što je prošla, a Matiju već čeka nova. "Kako druga polovica voli" Alana Ayckbourna bit će izve-
'Jedva čekam gostovanje
Gruntovčana u
Oroslavju! Jedan sam od onih
glumaca koji
nemaju tremu pred
svojima, nego jedva
čekam "pokazati se". Bit će krcata
dvorana, siguran sam, i Oroslavčani će uživati!'
Pripadate mladoj generaciji hrvatskih glumaca i, za razliku od mnogih, odmah ste našli svoje mjesto u velikoj glumačkoj obitelji.
Tek što ste 2016. diplomirali, odmah ste dobili stalni angažman u Satiričkom kazalištu "Kerempuh", što baš u nas nije uobičajena praksa. Jeste li se nadali tako uspješnom profesionalnom startu?
Šakoronja: Pa ne mogu baš reći da sam se nadao tako dobrom i ranom početku karijere. Na Akademiji nisam razmišljao o angažmanu nakon školovanja. Bio sam fokusiran na ispite i da na ispitnim produkcijama pokažem najbolje od sebe. Ali, eto, svemir me nagradio vrlo rano za moj trud i rad.
Jeste li zadovoljni što ste u kazalištu sa specifičnim repertoarom ili ste možda, u podsvijesti, sanjali o dramskom repertoaru HNK ili "Gavelle"?
Šakoronja: Zadovoljan sam kazalištem u kojem radim i ne bih ga mijenjao ni za koje drugo!
Kajkavci dugo nisu mogli upisati studij na Akademiji, što je vjerojatno ostavština velikog Gavelle koji je govorio kako kajkavci nikad ne mogu naučiti govoriti štokavskim standardom. Kakvo je Vaše iskustvo?
Šakoronja: Hm, nisam siguran je li Gavella govorio da ne mogu naučiti govoriti standard... On je smatrao kako je kajkavcima najteže naučiti, i da moraju najviše ispravljati akute (naziv za uzlazni naglasak koji počinje nisko, a završava visoko), kako bi postigli pravilnu otvorenost i zatvorenost vokala standarda. Na prijemnom se ipak gledaju druge stvari. Ne toliko naglasak kojim govoriš. Primjerice, 2011. godine, kad sam ja išao na prijemni, nije se ni prijavilo više od tri, četiri, Zagorca. Dvojica smo upisali te godine. Tako da potičem Zagorce neka budu hrabriji i odu na češće na prijemni!
Čime ste "upali" na Akademiju i kako je bilo tijekom studija? Je li bilo nekih problema?
Šakoronja: Za prijemni me spremao kolega, oroslavski sugrađanin, Ronald Žlabur. Njemu zahvaljujući zaljubio sam se u poeziju, koje sam se najviše "bojao" pred prijemni. "Upao" sam s Krležinim monologom iz monodrame "Na rubu pameti" i monologom Pube Fabriczya iz "Glembajevih". Od poezije govorio sam stihove "Doći ćeš u moju kuću" Jacques Preverta. Vrlo brzo sam zavolio studij na Akademiji, s obzirom na to što nema toliko teorijskih predmeta. Sve je u praksi. Bilo je puno napornih da-
'Kakav sam suprug trebalo bi pitati moju suprugu. Meni je ovih dana rekla da sam jako dobar tata, pa valjda imam dopuštenje da to ostane zapisano u "Zagorskom listu". Šalu na stranu. Volim biti tata i volim sve obveze i "presing " koji dolazi s roditeljstvom'
na, odricanja i otkazanih izlazaka s prijateljima, ali smatram da je vrijedilo. Moji "klasići" bili su Martina Čvek, Katarina Madirazza, Tina Orlandini, Luca Anić, Klara Mučibabić, Silvio Mumelaš, Mateo Videk, Adnan Prohić, Paško Vukaso-
vić, Kruno Bakota i pokojni Robert Budak. Svi redom talentirani mladi glumci koji su već izgradili uspješne karijere. Teško je izdvojiti samo jednog profesora. Smatram kako se od svakog može nešto naučiti, pa se često sjetim svakoga od njih.
Imate sreću što Vas za rana prate i glumačke nagrade i priznanja. Koliko su one poticajne?
Šakoronja: Dobro, možda ipak nije do sreće, nego do rada... Poticaj-
potvrde da je dobro to što radiš. Nisu nužno cilj i svrha našega posla, ali vjetar u leđa svakako!
Svojedobno ste igrali i na drugim kazališnim pozornicama (Šibenik, Mala scena, Kazalište "Tvornica lutaka"…), a u novije vrijeme ste "do grla" u poslu u "Kerempuhu". Ili je to samo privid?
Šakoronja: Nije privid. Istina, do grla sam u poslu. Nanizale su mi se dvije pune poslom sezone. Igrao sam gotovo na svim scenama u Hrvatskoj, što kao gost, što kao student. U Zagrebačkom kazalištu mladih napravio sam prve kazališne korake... Trenutačno, osim u "Kerempuhu", mnogo surađujem s kazalištem "Moruzgva" Ecije Ojdanić. Ove godine imali smo premijeru predstave "Čudo" s kojom putujemo po cijeloj Hrvatskoj. Istodobno u Maloj sceni igram monodramu "Huligan" s kojom smo osvojili nekoliko nagrada na festivalima, a s kazalištem "Tvornica lutaka" gotovo svake zime radim novu božićnu predstavu za mališane, tako da sam rasprodan tijekom cijele godine.
Kako Vam je bilo pripremati ulogu Dudeka u "Gruntovčanima", tim više što je u svijesti mnogih još živo ostvarenje Martina Sagnera?
Šakoronja: Imao sam veliko poštovanje prema ulozi, pošto je uloga koju je napravio gospodin Sagner vrhunska i svevremenska, ali nisam imao straha usuditi se napraviti nešto svoje, "svog Dudeka". Ljudi će uvijek uspoređivati i nikad nećeš zadovoljiti svačiji ukus, ali sudeći po reakcijama i nagradama koje smo dobili za "Gruntovčane", mislim da smo napravili odličnu predstavu i jako ju volimo igrati!
Regicu glumi Mirela Videk iz Bedekovčine, koja je također u angažmanu "Kerempuha". Susjedi kao muž i žena?
Šakoronja: Mirela je odlična Regica, pogođena savršeno. Vrlo lako smo radili naše scene, što zbog toga što nam je narječje blisko, što zbog toga što je Mirela jednostavna i talentirana.
"Gruntovčani" će 23. travnja gostovati u Oroslavju. Veselite li se susretu sa svojim sugrađanima, koji Vas poznaju od dječačke dobi?
Šakoronja: Jedva čekam! Jedan sam od onih glumaca koji nemaju tremu pred svojima, nego jedva čekam "pokazati se". Bit će krcata dvorana, siguran sam, i Oroslavčani će uživati!
Sada glumite u komediji srpskoga komediografa Branislava Nušića "Ožalošćena porodica" i to na izvornom, srpskom, jeziku. Kako "plivate" ekavicom i jezičnom
melodijom?
Šakoronja: Imali smo lektora Dejana Sredojevića. Iako nam se činilo kako svi dobro govorimo ekavicu, na prvoj čitaćoj probi Dejan nam je ukazao na neke krive naglaske i melodije. Bio je dosta strog i hvala mu na tome, jer sada zvučimo kao pravi ekavci i dobili smo dosta pohvala od kolega iz Srbije koji su gledali premijeru.
Uskoro ćete imati 31. rođendan. Kad biste pod tu mladost podvukli crtu, što biste podcrtali?
Šakoronja: Da, polako ulazim u drugu fazu života, kak bi se reklo... Puno se toga događalo, ali najveće veselje i ono što mi je najbitnije je zdravlje i veselje moje obitelji. Nju bih prvu podcrtao.
Kako se snalazite kao suprug i roditelj?
Šakoronja: Kakav sam suprug trebalo bi pitati moju suprugu. Meni je ovih dana rekla da sam jako dobar tata, pa valjda imam dopuštenje da to ostane zapisano u "Zagorskom listu". Šalu na stranu. Volim biti tata i volim sve obveze i "presing " koji dolazi s roditeljstvom. Ipak sam ja tip koji najbolje radi pod "presingom"!
Ima li od Vas, primjerice, koristi u kući? Kako se snalazite u kuhinji ili sa usisivačem?
Šakoronja: Od malih mogu odgajan sam kako nema "ovo rade žene, a ovo muškarci."
S obzirom na to da je Oroslavje blizu Zagreba, razmišljate li da se u perspektivi iz metropole preselite u zavičaj?
Šakoronja: Apsolutno. Da nemam toliko posla, već bi građevinska dozvola bila na čekanju, ali bojim se da još nekoliko godina ništa od toga. Oroslavje je predivan grad i jedva čekam vratiti se jednog dana.
Primjetno je kako glumački mnogo radite. Koliko Vas koristi veliki i mali ekran?
Šakoronja: Nekako više radim u kazalištu, nego na filmu. Zasad me se može gledati u novoj sezoni serije "Mrkomir" na HRT-u. Ali tko zna što nosi budućnost. Ne isključujem nijedan medij.
Opuštanje i odmor su potrebni, zar ne?
Šakoronja: Tako je! Hobi me opušta. Ponedjeljkom obvezno igram nogomet na Krugama. Na pauzama tijekom probi ili snimanja zaigram sudoku, a kad nema predstave ili probe navečer - film ili serija sa suprugom kad sin zaspi. Obično, nakon pola sata filma ili serije, zaspimo oboje.
TUHELJSKE TOPLICE - Poznati zagorski kantautor Damir Kovačićek suptilno je iznio svoju ljubavnu baladu u prekrasnom ambijentu Dvorca Mihanović i Vile "Gođevac" u Tuheljskim Toplicama. Za audio snimanje i produkciju pjesme pobrinuli su se Studio "Kasandra" Marija Bistrica i Davor Totović, violine je odsvirala Martina Sabljak, gitare i bas Martin Žučko, dok je harmoniku odsvirao Davor Totović. Glumci koji su nastupili u spotu su Željka Halambek, Karlo Leš i Dalibor Moštak, a spot potpisuje "Nevergreen produkcija" – Filip Glas, Krešo Kotarski i Damir Kovačićek. – Ovo je pjesma u kojoj sam se od prve sekunde od prvog slova i note vodio samo srcem, nikakvi trendovi ni razum, samo srcem. Hvala svima koji su sudjelovali u ovom projektu, posebno
logistici bez koje se ne može – rekao je ovaj produktivni autor iz Tuheljskih Toplica koji se predstavlja novom pjesmom i spotom. (Davor Žažar)
U prostorijama Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu održano predstavljanje novog, VII. sveska Hrvatsko zagorskog književnog zbornika
Davor Žažar KLANJEC
Održana izborna skupština Udruge žena Lobor
LOBOR – U nedjelju je održana izborna skupština Udruge žena Lobor, a izabrani su Upravni i Nadzorni odbor i Sud časti, kao i predsjednica, tajnica i blagajnica Udruge te njihove zamjenice. Osim članica Udruge žena Lobor, izbornoj skupštini nazočile su i ravnateljica Doma Lobor-grad Darinka Sviben te predsjednica Udruge Svete Ane Mateja Posarić koje su pohvalile dosadašnji rad Udruge žena Lobor i međusobnu suradnju koju ostvaruju Svečanost je svojim dolaskom uveličala i Ljubica Jembrih, načelnica Općine Lobor.Iako je naše društvo napredovalo, još uvijek postoje razlike, odnosno poslovi koji se dijele na muške i ženske te još uvijek postoji neravnopravnost spolova. Upravo zato, mi žene moramo stajati jedna uz drugu, biti jedna drugoj oslonac te zajedno nastojati ostvariti sve naše zacrtane ciljeve. Neki od cilje-
va naše Udruge žena Lobor su razvijati kulturni rad, raditi na uređenju mjesta, ali i poticati na samozapošljavanje. Zajednički, kao što smo već dosad pokazale, sve to možemo i ostvariti – poručila je Jembrih. Na izbornoj skupštini odlučeno je da će Štefica Korade obnašati dužnost predsjednice, Jasna Levak potpredsjednice, Mila Korade izabrana je za tajnicu, a Blaženka Jajtić za blagajnicu i likvidatora Udruge. U Upravni odbor izabrane su Darinka Ivanuš, Biserka Sambolek, Blaženka Sambol, Jasna Levak, Anica Korade, Ljiljanka Mikac, dok Nadzorni odbor čine Ana Lenartić, Katarina Korade i Ivana Kus. U Sud časti su izabrane Silvija Adanić, Ana Jajić i Ljubica Vuđan. Predsjednica Udruge Štefica Korade zahvalila je svim članicama na ukazanom povjerenju te najavila nove projekte i aktivnosti Udruge žena Lobor. (zl)
Novi, VII. svezak Hrvatskozagorskog književnog zbornika u izdanju Hrvatskozagorskoga književnog društva predstavljen je u subotu u Klanjcu. Brojne okupljene ljubitelje pisane riječi na početku ovog lijepog kulturnog događanja pozdravili su glavni urednik izdanja Božidar Brezinščak Bagola te tajnica Društva i ravnateljica Kulturnog centra Klanjec Snježana Horvatin. Svečanost zagorske knjige – Kao i svaki put na predstavljanju našeg novog Zbornika, parafrazirat ćemo riječi iz predgovora prvog glavnog urednika Vladimira Poljanca i ponovno reći da je objavljivanje Hrvatskozagorskog književnog zbornika istinska svečanost zagorske knjige. Različiti književni pristupi, mnoštvo tema i motiva, stilske izdašnosti, zabilježbe posebno vrijednih mjesnih govora kajkavskoga jezika te bogatstvo različitih iskustava autora prava su vrijednost i ovog Hrvatskozagorskoga književnog zbornika u kojem su objavljeni radovi 37 autora, članova HZKD-a, ali i drugih. Ovaj izdavački pothvat Hrvatskozagorskog književnog društva i Kulturnog centra Klanjec predstavlja ne samo recentni prikaz književnog stvaralaštva članova našeg Društva, već i značajan doprinos promociji književnog stvaralaštva autora Hrvatskog zagorja – rekla je prigodom predstavljanja Zbornika Snježana Horvtain Naslovnicu je ilustrirao Nikola Sinković
Od svog prvog sveska, Hrvatskozagorsko književno društvo uz književne uratke svojih članova predstavlja i po jedno značajno ime
zagorske likovne scene. Tako su dosada zbornike ilustrirali te im oblikovali naslovnice eminentni umjetnici; od Zorislava Drempetića Hrčića, Mirjane Drempetić Hanžić Smolić, Darka Bubanka, Maje Vukina Bogović te članova Društva Vladimira Šuka i Stjepana Đukića Pište. Ove je godine čast da 7. zbornik krasi njegova naslovnica imao umjetnik Nikola Sinković. Ugodna klanječka kulturna večer nastavila se interpretacijama autora koji su čitali svoje poetske i pro-
zne radove objavljene u Zborniku uz glazbeni program Igora Siročića. Predstavljanju Zbornika nazočili su gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek, predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić, kolege iz ostalih ogranaka Društva, Anita Martinac iz Južnohrvatskog ogranka, Davor Grgurić iz Riječkog, Vlatko Majić iz Ogranka u Zadru, Siniša Matasović iz Ogranka Sisačko-moslavačke županije i Joso Živković iz Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka DHK.
"Zbornik predstavlja značajan doprinos promociji književnog stvaralaštva autora Hrvatskog zagorja"
ZAGREB - Otvorenje retrospektivne izložbe 230 djela Otona Ivekovića u Klovićevim dvorima, u četvrtak privuklo je veliku pozornost publike i likovne struke. Razumljivo, jer skinut je veo zaborava sa stvaralaštva i imena jednog od najslavnijih zagorskih umjetnika, prvaka u slikanju povijesnih tema i rođenog Klanjčana (17. travnja 1869.). Iveković je od 1885. bio zagrebački gimnazijalac koji je učio i soboslikarski zanat. Dvije godine poslije naslikao je prvu inačicu slike "Rastanak Katarine od Petra Zrinskog", što mu je bio natječajni rad za upis na bečku Akademiju likovnih umjetnosti. Znajući "ljubav" bečkoga dvora i Habsburgovaca prema Zrinskima, Oton je dobio nadimak "Zrinjimaler". Kršnjavi ga je 1892. uputio na münchensku Akademiju. Od 1895. Iveković je pedagoški djelovao kao nastavnik slikanja u zagrebačkoj realnoj gimnaziji. Otvorio je i privatnu slikarsku školu, a među njegovim učenicima bila je i barunica Vera Nikolić.
Ratni slikar na bojišnici
Za Prvoga svjetskog rata (1915. -1918.) kao ratni slikar austro-ugarske vojske boravio je na bojišnicama uza Soču, u Galiciji i Srbiji. God. 1919. prodao je kuću u Jurjevskoj ulici u Zagrebu i na licitaciji kupio dvorac Veliki Tabor, želeći ga spasiti od propadanja. No zbog financijskih teškoća Iveković je 1938. godine bio prisiljen Veliki
Tabor prodati Banskoj upravi koja ga je dodijelila časnim sestrama
Družbe Kćeri milosrđa Trećeg reda sv. Franje. Prema nekim izvorima Iveković je s obitelji živio u nekadašnjem dvoru Rattkayevih do 1935. godine, kada se, zbog bolesti, preselio u rodni Klanjec.Najveći dio opusa Iveković je posvetio motivima iz hrvatske povijesti,
PREGRADA - Premijera kratkog filma "Janko Leskovar" održana je u srijedu u Gradskoj knjižnici Pregrada. Film je snimljen povodom 180. godišnjice školstva u Pregradi kako bi učenici, ali i sugrađani na zanimljiv način naučili i prisjetili se po čemu je značajan pisac čije ime nosi pregradska osnovna škola. Glumci u filmu učenici su Osnovne škole Janka Leskovara, a voditeljica projekta bila je školska knjižničarka Elizabeta Kantoci koja je i napisala scenarij. Video produkcija djelo je Dore Kolar, magistre medijskog dizajna i zaposlenice Gradske knjižnice Pregrada. Ilustraciju Janka Leskovara izradio je Andrija Potočki, također magistar medijskog dizajna, a za snimke dronom zaslužna je Hana Vukmanić, bivša učenica škole. Film "Janko Leskovar" spoj je dokumentarnog i igranog filma, a cilj je bio uključiti što više učenika kako bi se prikazala zajednica škole u 2023. godini kada se i obilježava 180. godišnjica školstva u Pregradi. Čak 47
učenika imalo je pojedinačnu, veću ili manju, ulogu u filmu. Film vodi gledatelja od djetinjstva i mladosti Janka Leskovara do njegovih djela i mjesta na kojima je živio i pisao, a sve završava veselim pozdravom najmlađih učenika škole koja nosi ime slavnog pisca, Janka Leskovara. Premijera filma odvijala se u 3 dijela: intervju s glumcima, scenaristicom i producenticom koji su posjetiteljima dali kontekst u kojemu se projekt odvijao, gledanja samog filma i izdvojenih smiješnih kadrova u kojima su najmlađi posebno uživali te kviza u kojemu se provjeravalo znanje o Janku Leskovaru koje su posjetitelji stekli tijekom gledanja filma. Oni najbolji i najbrži u kvizu osvojili su simbolične nagrade, a svi su se dobro zabavili. Voditelji ovog lijepog druženja bili su: Dora Kolar i Elizabeta Kantoci te učenici osmih razreda: Helena Krsnik, Eva Brezak, Stjepan Vukmanić, Matija Baričević, Bruno Vdović, Selena Golubić i Morana Orešić. (zl)
često iz života Zrinskih. U svojem stvaralaštvu imao je nekoliko faza. - Prošao je cijelu paletu od akademskog realizma, historicizma, romantizma nakon kojeg prelazi u "šarenu paletu" u kojoj ima elemenata impresionizma, do secesije i realističnih i intimističkih prizora, no nikada njegovo stvaralaštvo nije sistematizirano na taj način na jednom mjestu. Ta svojevrsna nepravda ispravljena je velikom Ivekovićevom retrospektivom. Posljednja je bila priređena davne 1995. u Umjetničkom paviljonukaže muzejska savjetnica, dr.sc. Petra Vugrinec. Neke Ivekoviće slike izložene u Klovićevim dvorima nisu izlagane već sto godina. Primjerice, prvi put se izlaže "Vivat rex", koja je jedini put bila izložena 1911. na izložbi "Vivat Habsburg" koju je organizirao Izidor Kršnjavi. Tu je i "Bitka kod Gorjana", koja dosad također nije izlagana izvan Gradske vijećnice u Đakovu, za koju ju je Iveković naslikao. Također je slikao velike zidne slike folklornog, alegorijskog i vjerskoga sadržaja. Ilustrirao je knjige i radio kao
scenograf i kostimograf u Zagrebu, a objavio je i putopisne impresije o Italiji i Americi. Bio je i likovni komentator i polemičar.
Počiva u spomen-parku
Posljednje je godine života, iscrpljen bolešću, proveo kod brata Albina u Klanjcu, u kojemu je umro 4. srpnja 1939. godine. Počiva na starom klanječkom groblju, danas spomen-park, u kojemu je, uz slikara hrvatske povijesti Otona Ivekovića, i vječno počivalište Antuna Mihanovića. Nakon smrti, Ivekovićevo stvaralaštvo palo je u zaborav, a njegova se reafirmacija dogodila nakon retrospektivne izložbe održane 1995. u Umjetničkom paviljonu. Sadašnja je otvorena do 11. lipnja. Prije tri godine Otonov grob obnovio je ogranak Matice hrvatske u Klanjcu. No, tijekom godine rijetko se na grobovima dvojice velikana nađe cvijetak ili upaljena svijeća. Jedino o Danu Svih svetih grobove dvojice povijesnih ličnosti posjećuje Klanjčan, Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije. (Željko Slunjski)
Općina
HRAŠĆINA – Općina Hrašćina bogatija je za još jednu udrugu. Prošle je subote u prostorijama DVD - a Hrašćina Trgovišće održana Osnivačka skupština Sportskog društva Hrašćina. Inicijativni odbor za osnivanje udruge okupio je tridesetak mladih s područja općine Hrašćina i šire te nekolicinu gostiju, predstavnika lokalne samouprave te domaćih udruga i sportskih klubova. U radnoj i pozitivnoj atmosferi izabrana su upravljačka tijela i njihovi članovi, donesen Statut te
druge odluke od značenja za osnivanje i stjecanje pravnog svojstva udruge. Za predsjednika izabran je Tomislav Švec, njegov je zamjenik Dario Čaćko, dok je tajnik Dominik Kranjec. Cilj i svrhu osnivanja mladi vide u potrebi poboljšanja kvalitete života sportskom rekreacijom i kvalitetnim provođenjem slobodnog vremena. Od prisutnih su dobili pohvale za inicijativu i želje za kvalitetan i uspješan rad, a aktivnosti sigurno neće manjkati s obzirom na planove koje su iznijeli. (zl)
MARIJA BISTRICA – Održan je još jedan Tjedan mozga u Krapinsko-zagorskoj županiji, čija je pokretačica i organizatorica doc. dr. sc. Sanja Kovačić iz Marije Bistrice, neurologinja u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana. Tjedan mozga u KZŽ organiziran je u sklopu 22. Tjedna mozga u Hrvatskoj. Događanja su ove godine čak i izašla iz samog tjedna, pa je tako prvo predavanje održano još krajem veljače u Zlataru, a sve skupa završit će izložbom u Mariji Bistrici, koje će se moći pogledati i u travnju, no najveći dio događanja
ipak je bio upravo u tjednu mozga od 13. do 19. ožujka. Tako su prva dva dana održane zanimljive radionice u SŠ Bedekovčina - ''Obojimo i provježbajmo mozak'' te ''Tehnike ekspresivne art terapije za individualne uvide i grupnu koheziju'. U Knjižnici Donja Stubica održano je javno predavanje ''Preživjeli smo krizu; što smo naučili i što još možemo naučiti? (Tehnike samopomoći)'', a u Sivoj dvorani OB Zabok ''Pristup bolesniku sa akutnim moždanim udarom''. Također, u četvrtak, u SŠ Bedekovčina, održano je predavanje za učenike škole
Zajedno za eko zavičaj
GORNJA STUBICA - Dječji vrtić Jurek Gornja Stubica poziva sve zainteresirane na javnu tribinu i radionice nazvane 'Zajedno za eko zavičaj'. Svrha radionica je podizanje razine ekološke svijesti djece i odraslih te podizanje svijest o važnosti očuvanja sjemena i poticanje poljoprivredne djelatnosti. Stoga će se tako u srijedu, 22. ožujka, s početkom u 16.30 sati u prostorima 'Jureka' održati interaktivna prezentacija kojom se djeci i odraslima objašnjava razlika između smeća i korisnog otpada, štetnost smeća za okoliš i ljudsko zdravlje te proces recikliranja kroz "putovanje otpada od kućanstva do tvornica za reciklažu". Potom slijede radionice "alternativno" recikliranje, odnosno kreativno iskorištavanje otpada
za izradu igračaka što potiče na kreativnost i pobuđuje maštu, oslikavanje vlastitih platnenih vrećica za kupovinu i EKO KVIZ znanja u kojem zajedno sudjeluju djeca i roditelji. U sklopu ovog događanja moći ćete i razmijeniti sjemenje, sadnice, reznice, lukovice, trajnice, a ciljem širenja i očuvanja povrtnih, voćnih i ostalih biljnih ljekovitih i aromatičnih vrsta, a osobito starih sorti na području Gornje Stubice. Kod ove aktivnosti jedino što se posebno moli jest da sjemenje i lukovice stavite u papirnatu vrećicu ili staklenku i napišete ime sorte (a bilo bi poželjno ukoliko biste mogli dati i nekoliko uputa za sadnju i uzgoj. Reznicama i sadnicama potrebno je zaštititi korijen i također napisati ime sorte. (jk)
na temu ''Evolucija živčanog sustava''. Čak tri predavanja i ove godine održana su u Mariji Bistrici – u četvrtak u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica "Glijalne stanice - spoj znanosti i umjetnosti", a isto takvo predavanje na rasporedu je dan kasnije bilo i u Gradskoj knjižnici u Zaboku. Uz predavanje je otvorena i prigodna izložba ''Glijalne stanice'' Sandre Debanić. Izložba u Zaboku ostaje postavljena do 30. ožujka, a od 31. ožujka seli u Općinsku knjižnicu i čitaonicu Marija Bistrica. Još dva predavanja za javnost za vikend su održana u
Mariji Bistrici, i to u Hotelu Kaj na temu ''Poremećaji pokreta'' te ''Migrena – istine i zablude''. Osim spomenute izložbe, čijim otvorenjem 31. ožujka u Mariji Bistrici završava obilježavanje Tjedna mozga u KZŽ ove godine, na rasporedu je još jedno predavanje i to u srijedu 22. ožujka u Srednjoj školi Bedekovčina. Za učenike i nastavnike
SŠ Bedekovčina predavanje ''Ideal ljepote i kult mršavosti'' održat će prof. psihologije u Srednjoj školi
Bedekovčina Tomislav Čekolj. Tjedan mozga organizirali su Hrvatska liječnička komora, Hrvatski
liječnički zbor Krapinsko-zagorske županije, Hrvatsko društvo za neuroznanost, Hrvatski institut za istraživanje mozga Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Sveučilište J.J. Strossmayer, Osijek. Partneri su: Udruga žena u Zlataru, Udruga Stav, Galerija izvorne umjetnosti u Zlataru, Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica, Gradska knjižnica Zabok, Srednja škola Bedekovčina, Pučko otvoreno učilište – knjižnica Donja Stubica, Hotel Kaj Marija Bistrica i Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana. (Elvis Lacković)
MARIJA BISTRICA – Nakon što je na prvoj korizmenoj tribini u Svetištu MBB gostovao izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, u petak 24. ožujka, na rasporedu je i druga ovogodišnja tribina u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici i Svetišta MBB. Tema je i ovaj puta jako zanimljiva, kao i gost. Naime, na temu "Kulturna baština u sudaru s potresom i graditeljima" gostovat će dr. sc. Dragan Damjanović, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bit će riječi o tome kako je kulturna baština stradala u potresima, kao i koji su izazovi u obnovi. Prof. Damjanović se u svom radu jako puno bavio istraživanjem velikog arhitekta i o Hermana Bollea, pa je i doktorski rad pisao na temu Đakovačke katedrale čiji arhitekt je bio Bolle. Poznato je da je upravo Bolle bio glavni vodeći u 19. stoljeću, te je nakon potresa 1880. upravo on vodio obnovu brojnih sakralnih građevina, a također je radio restauraciju Bazilike MBB koja je pak stradala u Zagrebačkom i Petrinjskom potresu. Upravo je stoga Damjanović najbolja osoba za odgovore na pitanja kakva je bila situacija i strategija obnove nakon velikog potresa iz 1880. godine, što smo naučili iz toga i kako u obnovama zadržati autentičnosti građevina. Također, kako se nakon potresa u Zagrebu 2020. godine, Damjanović aktivno uključio i u aktivnosti oko očuvanja stradale spomeničke baštine Zagreba, ponudit će odgovora na aktualna pitanja o obnovama koje traju, između ostaloga još uvijek i u Svetištu MBB. Druga ovogodišnja korizmena tribina će se održati u petak 24. ožujka, u Dvorani Božjeg milosrđa u 19 sati. (Elvis Lacković)
Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
Biljke cvjetnice koje rastu iz lukovica jedne su od najomiljenijih vrsta ukrasnih biljaka u svakom vrtu ili okućnici. Ove cvjetnice nepovoljno doba godine preživljavaju pod zemljom u obliku lukovice ili gomolja, skladišteći hranjive tvari i vodu. Lukovice cvijeća možemo podijeliti na ljetnojesenske koje se sade u proljeće, a cvjetaju ljeti i proljetne koje se sade u jesen a cvjetaju u proljeće. To znači da je proljeće pravo vrijeme sadnje cvjetnica koje cvjetaju kasno - ljeti ili čak početkom jeseni. To su često vrste koje su osjetljive na niske temperature i zato ne bi preživjele zimu u zemlji. Neke se vrste prvo mogu posaditi u posude koje se drže u zatvorenim prostorima. To ubrzava cvjetanje biljaka i štiti ih od mogućih proljetnih mrazeva. Neke su lukovice prikladne samo za uzgoj u posudama i nije u praksi njihovo presađivanje u zemlju. Kod sadnje lukovica, moramo pripaziti na dubinu sadnje te se ista određuje prema njihovoj veličini. Obično je dubina sadnje 2 do 3 puta veća od njihove veličine. Prema tome, manje lukovice se sade na dubinu od 5 do 10 cm, a veće na dubinu od 10 do 20 cm. Od lukovica cvijeća koje se sade u proljeće najčešće su begonije, gladiole, frezije, dalije, kane i dr. Lukovice begonije najbolje je posaditi negdje u hladu gdje kroz krošnje drveća do njih dolazi filtrirana svjetlost. Treba izbjegavati sadnju na mjestima koja su izložena jakim vjetrovima jer begonija ima krhke izdanke koji se mogu lako slomiti. Sade se u mješavinu treseta ili komposta sa zemljom. Gladiole su trajnice iz porodice perunika. Listovi su im kruti i oblikom podsjećaju na mač. Leptirasti cvjetovi su klasasto raspoređeni na visokim stapkama i mogu biti raznih boja ali ne-
maju mirisa. Sadimo ih od travnja do svibnja. Razmak između biljaka neka iznosi od 10 do 20 centimetara. Traže dosta hranjivih tvari i komposta no nikada ih ne smijemo gnojiti svježim stajskim gnojivom.
Ako je zemlja u koju će se obaviti sadnja gladiola nabijena i teška, potrebno je dobro usitniti tlo prije sadnje i pomiješati ga s pijeskom, jer će višak vode tako brže otjecati i lukovice će biti zaštićene od truljenja. Nakon cvatnje, na mjestu cvijeta stvara sjemenke. Možemo ih sakupiti i posijati, no trebamo imati u vidu da će biljci trebati duže vremena da stvori prve cvjetove nego da je uzgojimo iz lukovice.
Upravo zbog spomenutog preporuča se rezati ocvale cvjetove kako biljka ne bi trošila energiju. Cvijet frezije ima jak miris, a uzgaja se najčešće kao cvijeće za rez. Njezi-
ni se gomolji sade krajem travnja kako bi cvala od kolovoza do listopada. Mjesto na kojem se uzgajaju treba biti polusjenovito i zaštićeno od vjetra, a tlo plodno i propusno. Sade se na dubinu od 5 do 8 cm, a razmak između gomolja je 10 cm. Iz svakog posađenog gomolja izrast će 4 do 6 cvjetnih stapki s 10 do 15 mirisnih cvjetova. Ako ih ne režemo, potjerat će nove cvjetne stapke, nakon što se prve osuše. Zahtijevaju redovno zalijevanje i to u jutarnjim satima. Dalije su gomoljaste trajnice iz obitelji Asteraceae. Postoji mnogo vrsta i mogu biti niske od nekih 10-15 cm, pa sve do visokih koje narastu i preko 1,5 metra u visinu. Da bi se potaknulo biljku na stvaranje više cvjetova, ocvale cvjetove treba redovito uklanjati s biljke. Cvatu tijekom cijelog ljeta, pa sve do prvih mrazeva.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije
S proljećem počinje sezona razmnožavanja i migracije životinja prema mrjestilištima, zbog čega žabe često stradavaju pod kotačima automobila. Crne točke na prometnicama su mjesta stradavanja velikoga broja žaba. Ovim putem, molimo vozače da smanje brzinu na tom djelu ceste i da izbjegavaju žabe na cesti ako je to ikako moguće pazeći pri tome na vlastitu sigurnost u prometu. Veliki problem za životinje predstavlja sve veći broj prometnica na kojima ih svake godine stradava veliki broj, a naročito u doba parenja. Sve je to povezano upravo s njihovom velikom aktivnošću u sumrak, odnosno noću kada ih je teško na vrijeme uočiti na cesti. Vodozemci imaju veliku ulogu u kontroliranju brojnosti raznih kukaca, poput komaraca te su važna karika koja povezuje hranidbene lance u vodi i na kopnu. Osim toga, osobito su osjetljivi na onečišćenja, što je jedna od karakteristika koje ih čine do-
brim bioindikatorima te se često se koriste za monitoring tj. sustavna praćenja okoliša. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno tijekom ožujka i travnja provodi aktivnost sanacije crne točku za vodozemce u Štrucljevu na županijskoj cesti Sveti Križ Začretje – Zabok. Uz rub ceste postavljena je mobilna ograda dužine 350 m koja bi trebala spriječiti prelazak žaba preko ceste i usmjeriti ih prema ispustu ispod ceste tako da one sigurno stignu do obližnjeg jezera te prema kantama koje su ukopane u zemlju. Postavljen je i jumbo plakat da se još više pozornosti ukaže na problem stradavanja žaba na prometnicama.
POMOZIMO ŽABAMA DA SIGURNO PRIJEĐU PREKO CESTE!!
Sa svakom spašenom žabom, pridonijeti ćemo očuvanju prirode!
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
UTRINE - Na bazenskom kompleksu
Utrine u Zagrebu održan je tradicionalan miting Sv. Patrik u organizaciji plivačkog kluba Novi Zagreb. Natjecanje je u dva dana održavanja okupilo 1.000 natjecatelja u najmlađim dobnim kategorijama. Među mnogobrojnom i jako konkurencijom, našli su se plivači Olimpa. Pod vodstvom trenera Nikole Ivekovića i Ivana Kukolje, u dva dana na mitingu Sv. Patrika nastupilo je 37 Olimpovaca. Tako su u prvog dana plivali: Helena Dinjar Lea Majdak, Petra Pečnik, Ilana Španec, Vita Galac, Sara Pospiš, Tena Škvorc, Ema Podhraški, Sara Kroflin, Dora Barlović, Borna Semenić, Makso Horvat, Emil Rinarelli, Fran Iveković, Luka Iveković, Benjamin Sever Kozina, Dominik Ša-
mec, David Postonjski, Filip Postonjski, Fran Meglić, Noa Fiket, Marko Mladić, Karlo Beber i Luka Gašpar. Drugog natjecateljstkog dana Olimp su predatavljali: Lara Grah, Petra Ljubelj, Karla Kralj, Katja Kralj, Tena Tomašković, Klara Muranić, Nikol Medvedec, Zara Bakran, Eva Kovačićek, Nikol Zajec, Petar Postonjski, Petar Cvetko i Vito Bauer. Najviše uspjeha imala je Vita Galac koja je imala četiri plasmana u TOP 10, a najbolji rezultat je ostvarila na 50 slobodno gdje je bila četvrta, dok je sveukupno bila sedma u zbiru četiri disciplina. Helena Dinjar bila je osma na 50 leđno, a isti je rezultat ostvarila i Petra Ljubej na 25 delfin, dok je Lara Grah bila deseta na 50 slobodno. (TZ)
RIJEKA - U organizaciji plivačkog kluba Primorje Rijeka, održano je plivački Grand Prix miting Victoria- Primorje. Budući da je natjecanje priznato u FINA kalendar kvalifikacijskih natjecanja, na ovom mitingu plivači i plivačice imali su mogućnost isplivati norme za Olimpijske igre 2024. godine, što je bio glavni razlog da se okupi više od 700 plivača i plivačica iz klubova Hrvatske, Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine i Ukrajine. Pod vodstvom trenera Ivice Androića, put Rijeke krenuli su: Jana Pavalić, Vanja Bartol, Emma Horvat, Hana Blažević, Nadja Gorupić, Petar Pavalić, Patrik Erceg, Leon Novak, Ivan Fučkar, Enio Horvat i Niki Horvat. Olimpovci su osvojili po tri zlatne i srebrne medalje i dvije brončane medalje, a istovremeno su izborili 5A, 6B te 9C finala. Finalisti Olimpa bili su Jana Pavalić, Emma Horvat, Hana Blažević, Nadja Gorupić, Petar Pavalić, Patrik Erceg, Leon Novak i Ivan
Fučkar. Jana Pavalić ponovno je predvodila Olimpovce s po dvije zlatne i srebrne medalje te jednom brončanom medaljom. Uspjela je ostvariti i dvije norme za Europsko juniorsko prvenstvo i to na 50 leptir gdje je plivala u vremenu 27.35 i osvojila srebro u općoj kao i zlato u juniorskoj konkurenciji. Isti je uspjeh polučila i na 50 slobodno gdje plivala u vremenu 25.88. Tako si je u ove dvije discipline zagarantirala nastup na juniorskom EP. Na 100 slobodno Jana je bila brončana u juniorskoj konkurenciji, a plivala je u vremenu 58.07. Petar Pavalić osvojio je zlato i srebro u općoj konkurenciji. Zlatni je bio na 100 leđno gdje je plivao u vremenu 58.01, dok je srebro osvojio na 200 leđno gdje je ostvario vrijeme 2:06.19. S jednom brončanom medaljom istaknula se Emma Horvat, koja je uz to ostvarila i jedno četvrto mjesto. Četvrta mjesta ostvaril su i Patrik Erceg i Leon Novak. (tz)
ZABOK - I treća utakmica prvog kola lige za ostanak završila je gostujućim slavljem. Gorica je zasluženo slavila u gostima kod Zaboka rezultatom 86:77. Gosti su gotovu cijelu utakmicu imali prednost, malo su si zakomplicirali stvari u završnici, ali su ipak ostali "hladne glave" i izborili vrijednu pobjedu. Do prvog ozbiljnijeg vodstva gosti dolaze na ulasku u 7. minutu poslije treće trice Lužaića koji je Gorici priskrbio u pet koševa viška (10:15). Perović je minutu prije kraja prve četvrtine vratio stvari na početak (17:17), no u samoj završnici tricu postiže Gunjina, a potom uz prekršaj sa sirenom polaže Lužaić i Gorica nakon prve četvrtine ima osam koševa viška (17:25). Tek što se krenulo u drugu četvrtinu Nakić-Vojnović dovodi goste do prvog dvoznamenkastog vodstva (17:27). Još je to gore za domaće izgledalo u 13. minuti, kada Gunjina polaže za +13 (18:31). Kujundžić je tada zamijenio neraspoloženog Bonda novopridošlim Glasperom koji je unio malo živosti, ubrzo se probudio i Perović i Zabok je do velikog odmora stigao do minimalnog zaostatka (40:41). Apetiti domaćih znatno su porasli nakon što je Perović na ulasku u treću četvrtinu poslije dugog vremena doveo Zabok u vodstvo (42:41). Zabok je se dobro držao do sredine treće četvrtine, a onda je u seriju ušao Cinac, novom tricom se nadovezao Lužaić i u 29. minuti gosti su ponovno na +13 (48:61), da bi se u zadnjih deset minuta ušlo rezultatom 49:61. Zabok se borbenom igrom u 35. minuti približio na samo tri koša zaostatka (61:64), a minutu kasnije Perović je tu prednost spustio na samo dva koša (64:66). No za nepunu minutu Gorica radi seriju od 8:0 koju tricom za novo dvoznamenkasto vodstvo (64:74) završava Gunjina. U pomalo kaotičnoj završnici Glasper je s dvije trice doveo Zabok na četiri koša zaostatka (75:79) 33 sekunde prije kraja. Nakon toga loptu gubi Uljarević, no Gasper promašuje dvicu, da bi Batur s linije slobodnih bacanja postavio rezultat 75:81. Bond je brzim polaganjem smanjio na 77:81 i namjerno promašio slobodno bacanje, loptu je uhvatio Tomas, no otišao je s njom u aut. Četiri sekunde prije kraja Glase radi nesportsku pogrešku na Jelen-
koviću koji pogađa za 77:83, nakon toga Bond u samo dvije sekunde uspijeva napraviti dvije neshvatljive pogreške i Nakić-Vojnović sa sirenom polaže za konačnih 77:86.
U redovima Zaboka ponovno je bio najefikasniji Marko Perović koji je postigao 21 koš uz 4 skoka, Lukša Buljević pridružio je 18 koševa uz 3 asistencije, a Robert Eugene Glasper zaustavio se na 15 koševa. Prvo ime utakmice bio je Milan Lužaić koji je postigao 23 koša (trice 5/7), Jure Gunjina zaustavio se na 15 koševa uz 6 skokova i 4 asistencije, a iskusni Ivan Batur imao je double-double učinak od 11 koševa i 10 skokova. (tz)
ZABOK - GORICA 77:86
(17:25, 23:6, 9:20, 28:25)
ZABOK: Martinko, Stojanović, Tomić 1 (1-2), Buljević 18 (3-4), Črnjević 6 (2-4), Stipaničev 2, Tomas 4 (4-4), Perović 21 (5-5), Bond 8 (0-1), Antonić 2, Glasper
15. TRENER: Domagoj Kujundžić
GORICA: Uljarević 7 (1-2), Jelenković
3 (3-4), Mašić 5 (2-2), Cinac 10 (2-3), Batur 11 (6-6), Majić, Nakić-Vojnović
10, Miloloža, Porobić, Lužaić 23 (22), Madunić 2, Gunjina 15. TRENER: Braslav Turić
SLOBODNA BACANJA: Zabok: 15/20 (75%); Gorica: 16/19 (84%)
DVICA: Zabok: 22/44 (50%); Gorica: 20/37 (54%)
TRICA: Zabok: 6/22 (27%) (Buljević 3, Glasper 3); Gorica: 10/20 (50%) (Lužaić 5, Gunjina 3, Mašić, Batur)
SKOKOVI: Zabok: 29 (18+11) (Črnjević 6, Bond 5, Tomas 4, Perović 4, ...);
Gorica: 40 (29+11) (Batur 10, Gunjina 6, Uljarević 5, Cinac 5)
ASISTENCIJE: Zabok. 17 (Tomas 5,
Buljević 3, Glasper 3, ...); Gorica: 18 (Uljarević 5, Gunjina 4, ...)
VALORIZACIJA: Zabok: 82 (Buljević 17, Perović 17, Glasper 13, Črnjević 10, ...); Gorica: 101 (Lužaić 20, Gunjina 19, Batur 16, Nakić-Vojnović 14, Cinac 13, ...)
Ostali rezultati 1. kola lige za ostanak:
Dinamo Z - DepoLink Škrljevo 70:85 Alkar - Bosco 72:80
Poredak:
1. Dinamo Zagreb 31 (-118)
2. Bosco 30 (-286)
3. Alkar 29 (-183)
4. DepoLink Škrljevo 29 (-137)
5. Gorica 29 (-152)
6. ZABOK 29 (-182)
Parovi 2. kola:
Dinamo Zagreb - ZABOK (subota 25.3. u 18 sati) DepoLink Škrljevo - Bosco Gorica - Alkar
Zabok u subotu gostuje kod Dinama
U drugom kolu lige za ostanak Zabok će gostovati kod Dinama. Bit će to druga utakmica ova dva kluba u samo dva tjedna. Zabok je slavio u obje utakmice u regularnom dijelu, a u zadnjem kolu uvjerljivo je slavio na gostovanju kod Dinama rezultatom 107:83. Iako je vodeći u ligi za ostanak Dinamo je u velikoj krizi, nanizao je sedam poraza za redom, no Zabok neće imati nimalo lak zadatak. Stvari su se sada znatno zakomplicirale i čeka nas jedna zanimljiva liga za ostanak.
POPOVAČA - U organizaciji KBK Moslavac iz Popovače u Popovači je održan međunarodni kickboxing kup pod nazivom "Moslavac open" u disciplinama pointfighting, light contact i kick light za sve dobne skupine. Nastupio je ukupno 321 natjecatelj iz 30 kickboxing klubova iz tri države, među kojima su bili i zagorski klubovi Zmaj Bedekovčina, Ninja Zabok i BTI Zabok. Po običaju bili su vrlo uspješni i u Hrvatsko zagorje donijeli su 24 medalje. Od toga je petnaest medalja osvojio Zmaj, četiri Ninja i pet BTI. Pod vodstvom Jakše Arpada KBK Zmaj nastupio je s osmero natjecatelja koji su osvojili petnaest medalja od čega osam zlatnog, četiri srebrnog i tri brončanog sjaja. U disciplini pointfighitng zlatne su medalje osvojili Luka Sovec u konkurenciji djece do 33 kg, mlađa kadetkinja početnica Nicol Papeš u kategoriji +47 kg i juniorka Elena Ljubek u kategoriji do 50 kg. U discplini light contact Zmaj je osvojio dvije seniorske zlatne medalje, a njihovi vlasnici su Noa Počekal u kategoriji do 84 kg i Ognjen Ledinščak u kategoriji do 74 kg. Iva Bingula osvojila je srebro u konkurenciji starijih kadetkinja u kategoriji +65, a u istoj konkurenciji brončane medalje osvojile su Karla Ptičar i Marija Antoaneta Hranić, obje u kate-
Odbojka, 3. HOL sjever: 16. kolo:
Kaštel 2 – Bedex 1 1:3; Toplice 1 – Vinica
gorji do 55 kg. Zmajevci su bili uspješni i u kick lightu. Noa Počekal je bio zlatni u konkurenciji juniora u kategoriji do 84 kg, pa je s dva osvojena zlata bio i najbolji klupski borac na ovom natjecanju. Zlatne su bile i starije kadetkinje Marija Antoaneta Hranić u kategoriji do 55 kg i Iva Bingula u kategoriji +65 kg. Sre-
brne medalje su osvojile mlađa kadetkinja Nicol Papeš u kategoriji +47 kg, starija kadetkinja Karla Ptičar u kategoriji do 55 kg i juniorka Elena Ljubek u kategoriji do 50 kg, dok je Ognjen Ledinščak bio bronačni u konkurenciji seniora u kategoriji do 79 kg. KBK Ninja Zabok se pod vodstvom Rajka Bartolina vratio kući s četiri zlatne medalje. Iznimno je bio uspješan stariji kadet Gabrijel Latin koji je osvojio tri zlatne medalje u kategoriji do 52 kg i to u pointfightingu, light contactu i kick lightu. Jedno zlato za Ninju osvojila je Lada Vukić u disciplini pointfighting u kategoriji do 42 kg. Osim zlatnih medalja KBK Ninja dobio je i priznanje u vidu organizacije Prvenstva Hrvatske light contactu za seniore, kick lightu za juniore i pointfightingu za djecu, koje će se 13. svibnja održati u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku. Zvonko Kar-Brac predvodio je BTI koji se kući vratio s pet medalja, od čega su dvije bile zlatne, a tri brončane. Zlata za BTI osvojili su mlađi kadet Riko Ljubić u pointfightingu u kategoriji do 32 kg i Kiara Bratković u konurenciji starijih kadetkinja u kategoriji do 65 kg. Brončane medalje osvojile su starija kadetkinja Lana Ivetić u kategoriji do 60 kg te juniorke Leonarda Deak u kategoriji do 60 kg i Lorena Zeba u kategoriji do 65 kg. (tz)
Zahvaljujemo svima koji te se sjećaju i obilaze tvoj grob.
Obitelj Bradač
MAČE/BELICA – Protekloga je vikenda odigrano 16. kolo 3. HOL sjever, u kojem su nastupe ubilježila i dva zagorska kluba. Bedex 1 koji vodi na ljestvici gostovao je kod Kaštela 2 i stigao do još jedne pobjede i nova tri boda. Bedex 1 je fantastično otvorio utakmicu i prvi set dobio sa 25:8. Nakon toga opuštanje i domaće odbojkašice dobivaju drugi set sa 25:21. No, nakon toga vraća se ozbiljnost i sljedeća dva seta Bedex 1 dobiva mirno i sigurno, sa 25:13 i 25:14. Za Bedex 1 igrale su: Monika Kozjak, Iva Gorički, Lucija Prančić, Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Marija Srebak, Lucija Mrkoci, Rea Herceg, Lana Pripeljaš, trenerica Ivana Čehulić. Ovom pobjedom Bedex 1 je i teoretski osigurao naslov, dva kola prije kraja.
Pobjeda i Toplica 1
Toplice 1 su u ovom kolu dočekale Vinicu 1. Pogleda na ljestvicu u ulogu favoritkinja gurao je gošće, koje su na trećem mjestu. Vinica 1 je i bolje krenula u utakmicu i prva dva seta riješila u svoju korist sa 25:11 i 25:16. No, nakon toga slijedi veliki preokret Toplica 1, koje dobivaju 'tijesan' treći set sa 25:23, a potom i četvrti sa 25:21. Do-
maće su odbojkašice pozitivan tonus prenijele i u odlučujući peti set i dobile ga sa 15:13, za vrijednu pobjedu uz dva osvojena boda. Za Toplice 1 igrale su: Ivana Prežigalo (kap), Leona Šoštarko, Lana Završki, Lana Horvatiček, Dora Halapir, Ana Poljak, Mateja Popović, Vi-
da Bastić, Veronika Mužar; trener Dario Zagvozda. Bedex 1 i dalje je u vodstvu sa 38 bodova i ponavljamo osigurao je naslov, a Toplice 1 drže sedmo mjesto sa 14 bodova. U 17. kolu Bedex 1 dočekuje Ludbreg 1, a Toplice 1 gostuju kod ekipe Plavi 2. (Elvis Lacković)
VRSAR - Stolnotenisači Zaboka ostvarili su novi uspjeh. U osmini finala Kupa Hrvatske oni su u Vrsaru slavili protiv istoimenog domaćina rezultatom 3:0. U prvom meču Ilijić je imao dosta problema s iskusnim Kovačevom. Gubio je s 2:1 u setovima, ali je uz dosta napora dobio iduća dva seta i donio prvi bod Zaboku. Martinec je odlično otvorio protiv Grujevića i poveo s 2:0, no tada dolazi do pada u njegovoj igri i Grujović
izjednačuje na 2:2. Ipak, u petom setu Martinec pokazuje da je kvalitetniji igrač i na kraju zasluženo donosi drugi bod Zaboku. U trećem dvoboju Bašić nije dao ni najmanju priliku Puliću i bez problema ga je pobijedio s 3:0 u setovima i tako donio treći bod Zaboku. U četvrtfinalu kupa Zabok u svojoj dvorani dočekuje GSTK Zagreb, a ova će se utakmica odigrati u tjednu od
17. do 21. travnja 2023. godine. (tz)
VRSAR – ZABOK 0 : 3
Kovačev Jadran – Ilijić Dario
2 : 3
(11 : 7, 7 : 11, 11 : 8, 9 : 11, 8 : 11)
Grujović Jan – Hrvoje Martinec
2 : 3
(9 : 11, 6 : 11, 11 : 9, 11 : 4, 6 : 11)
Paolo Pulić – Petar Bašić 0 : 3
(4 : 11, 4 : 11, 6 : 11)
Parovi četvrtfinala:
ZABOK - GTSK Zagreb
Pula - Libertas Marinkolor
Zagreb - Vodovod Osijek pobjednik Marathon/Mladost
P - Starr Varaždin
MARIJA BISTRICA – U petak je održana svečanost proglašenja najuspješnijih sportaša Općine Marija Bistrica za 2022. godinu. Priznanja je najboljima uručio načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, uz pomoć predsjednika Sportske zajednice Općine Marija Bistrica Borisa Galoića. Najbolji sportaš u seniorskoj konkurenciji za 2022. godinu je ponovno Dino Čukman, član Streljačkog kluba ''Marija Bistrica'', koji je i prošle godine bio županijski prvak u gađanju serijskom zračnom puškom, kao i treći na državnom prvenstvu. Ekipa Streljačkog kluba ''Marija Bistrica'' proglašena je za najbolju seniorsku ekipu, ponajprije
Odbojka, 4. HOL sjever: 18. kolo: Kaštel 3 – Bedex 2 0:3; Toplice 2 – Vinica 2 odgoda
BELICA – Proteklog vikenda u 4. HOL sjever, na rasporedu je bilo 18. kolo. Nakon zagorskog derbija u 17. kolu Bedex 2 je ovaj puta gostovao kod Kaštela 3, a Toplice 2 su trebale dočekati Vinicu 2. Vodeća ekipa lige Bedex 2 nije imao nikakvih problema kod Kaštela 3. Već u prvom setu djevojke iz Bedekovčine pokazale su kvalitetu i slavile sa 25:12. Uvjerljivost je pala u nastavku, ali pobjeda ni u jednom trenutku nije došla u pitanje. Drugi set završio je 25:19, a treći 25:16 za Bedex 2, za koji su igrale: Petra Vračević, Marta Vurnek, Lorena Mikulec, Dora Prančić, Laura Mrkoci, Nika Granc, Ema Ocvirek, Darija Ban, Gabrijela Vurnek, Ema Jambrek (kap.), Eva Špiljak; trenerica Ivana Čehulić. Utakmica Toplice 2 – Vinca 2 je odgođena. Bedex 2 je i dalje u sigurnom
vodstvu sa 51 bodom, a Toplice 2 se nalaze na šestom mjestu sa 26 bodova. U 19. kolu Toplice 2 go-
zbog naslova prvaka Hrvatske u gađanju serijskom zračnom puškom i osvajanja prvog mjesta u istoj disciplini u Ligi Hrvatske. Proglašena je i najbolja kadetska ženska ekipa za prošlu godinu, a to su djevojčice
Nogometnog kluba ''Mladost''
MB, koje su lani osvojile drugo mjesto na Međunarodnom turniru u Crikvenici. Dodijeljena su i priznanja za sportske dosege, koji su primili članovi Savate kluba ''Kobra'' Marija
Bistrica: seniori Filip Čukman i Matija Kruhak, junior Lovro Brezovečki, kadetkinja Marta Juras i kadeti Dominik Milošić, Tin Osrečak, Fran Milošić, Tomislav Markuš i Luka Kruhak. (Elvis Lacković)
KARLOVAC - U 21. kolu III. NLcentar Gaj je poražen u Karlovcu od lidera Karlovca 1919 s minimalnih 1:0. Utakmica je počela s pritiskom domaćih u prvih deset minuta, ali zgusnuti blok Gaja bez problema je riješavao sve napade domaćih. Domaći su prvi put opasno prijetili preko Matiazha u 25. minuti, no bez uspjeha. U samoj završnici prvog dijela Knežević pogađa gredu, ali tome je prethodio prekršaj na Postonjskom kojeg nije dosudio glavni sudac Dragašević. Na uvodu u nastavak dobro za domaće puca Budimir u 49. minuti, ali Tor je siguran. Dvije minute kasnije "zicer" za Gaj. Cvrtila je u svom stilu prošao lijevom stranom i ubacio, Gajski je propustio loptu za Brlečića koji iz čiste situacije puca u blok, a isti igrač zatim odbijenu loptu daje za Cvrtilu koji puca pokraj gola. Gaj se nakon toga počeo oslobađati pritiska, no u 65. minuti zbog dva žuta kartona isključen je Josipović, što je znatno
usmjerilo konačni ishod utakmice. Dok je drugi prekršaj Josipovića možda i imao elemente za žuti karton, prvi mu je prestrogo dosuđen, no ta činjenica od slabe je koristi Gaju. Ključni trenutak zbio se u 77. minuti. Ribar je probio stranu i ubacio za Matiazha koji dobro puca, njegov udarac odbija Tepšić, ali ravno na Budimira od kojeg se lopta spretno odbila u mrežu za konačnih 1:0. Do kraja utakmice još je dva puta iz slobodnog udarca prijetio Matiazh, ali njegovi su udarci završili pokraj gola. (tz)
KARLOVAC 1919 - GAJ M 1:0 (0:0)
KARLOVAC: igralište Branko ČavlovićČavlek, GLEDATELJA: 250, SUCI: Dragašević, Krmar i Lovrić.
STRIJELAC: 1:0 Budimir 77'.
KARLOVAC 1919: Dalipagić, Knezović, Ribar, Paracki, Budimir, Zavalić, Kristaj (73' Kurečki), Medynskyy, Pausić, Matiazh, Stepinac. TRENER:
Igor Pamić
GAJ MAČE: Tor, Deak, Sambol (55' Tepšić), Haramustek, Pranjić (46' Cvrtila), Gajski, Postonjski, Josipović, Gregurić (46' Brlečić), Baneković (46' Krpanec), Vukadin. TRENER: Marijan Glavica
CRVENI KARTON: Josipović 65' (drugi žuti karton)
U19. kolu Druge Supersport nogometne lige krapinski Zagorec gostovao je u Bjelovaru kod istoimene momčadi i nakon dobre igre iznenadio favorizirane domaćine odigravši 1:1 i uzevši jedan bod. Trener Vidak na teren je poslao potpuno drugačiji sastav, nekoliko izmjena, u odnosu na prva tri kola proljeća te su tako od prve minute zaigrali Bračević, na mjestu lijevog bočnog i dobro odigrao rolu, Krznarić i Christian. Od prve minute susreta Zagorec je počeo agresivno i sa željom da što prije dođe do pogotka, nimalo ne respektirajući bolje plasirani Bjelovar, četvrto plasirana ekipa lige, te je samim time domaćin i bio izraziti favorit u ovom susretu. No, krenimo redom. Već u šestoj minuti nakon izvedenog auta Landripeta Christian odlično poslužuje Dunića koji puca, ali za malo pored domaćeg gola. Četiri minute kasnije prijete domaćini preko Pranjića da bi se nastavilo u istom stilu u kojem su i domaćini i gosti stvarali (polu)prilike koje su ostajale neiskorištene do 24 minute. Tada je Dunić oduzeo loptu na polovici igrališta i krenuo ka golu Bjelovara te sa visine od 20 metara uputio odličan udarac prema lijevom donjem kutu golmana Iličevića koji krajnjim naporom brani i odbija loptu prema natrčalom Christianu koji loptu prima i prebacuje domaćeg vratara pogodivši suprotni kut njegove mreže. Sasvim zasluženo Zagorec dolazi u vodstvo. Dečki u plavom koriste pomutnju koja je nastala pogotkom u redovima Bjelovara te još opasnije atakiraju
prema vratima Iličevića. Već četiri minute kasnije prodire Christian i puca sa 18 metara, ali ga obrana blokira te se lopta vraća njemu i on je produžava do Smrekara i kada se očekivala laka realizacija kao iz zemlje, iznikao je Jurčević i izbacio loptu ispred Smrekara daleko u polje. Zaista zanimljivo i kvalitetno odigrano poluvrijeme Zagorca, da bi ipak Bjelovar pri kraju poluvremena došao do izjednačenja. Igrala se 40. minuta kada je Motika odlično prošao lijevom stranom obrane Zagorca i ubacio loptu na osam metara od Bručija gdje je dočekuje Pranjić i puca od prve jako dobro, ali Bruči bravurozno brani te se lopta odbija do sasvim samog Marića koji lako pogađa nezaštiće-
ni dio mreže golmana Zagorca te se na poluvrijeme odlazi neriješenim rezultatom. U drugom poluvremenu mreže su ostale netaknute. No, to ne znači da igra nije bila dobra te ako je Zagorec u prvom poluvremenu bio bolja momčad onda moram biti iskren da je u drugom to bio Bjelovar, ali samo iz jednog razloga – u 61. minuti zbog drugog žutog kartona igru je morao napustiti Harrison tako je Zagorec, računajući i sudačku nadoknadu, igrao punih 34 minute sa igračem manje. Takova situacija na terenu „pogurala“ je domaćina da još više atakiraju prema vratima Zagorca i već u 68 minuti imaju „zicer“ preko Pranjića koji izbija sam pred Bručija, ali golman Zagorca izlazi kao pobjed-
3. HRL središte, skupina A: 17. kolo: Polet – Bedekovčina 25:26
i do odmora samo diže prednost do vrlo solidnih 10:15. U nastavku domaćini se mic po mic primiču, a na 17:20 rade seriju od tri uzastopna gola za izjednačenje. Tada kreće serija gol za gol, ali Bedekovčina održava prednost do 24:24, pa ipak ona prva zabija dva gola za 24:26, te Polet do kraja još samo smanjuje na konačnih 25:26. Najefikasniji u redovima Bedekovčine bili su Karlo Jurina i Marko Mohač sa po šest golova. Za Polet čak 15 golova zabio je Leo Lisica. Bedekovčina se ovom pobjedom probila na peto mjesto sa 20 bodova, a u 18. kolu dočekuje Moslavac, koji ima dva boda manje. (Elvis Lacković)
POLET – BEDEKOVČINA 25:26
DUGO SELO; SD OŠ Ivana Benkovića, Dugo Selo, GLEDATELJA: 20
SUCI: Pavao Jurkić / Antonija Konjar (Velika Gorica)
DUGO SELO – Rukometaši Bedekovčine u 17. kolu 3. HRL središte skupina A gostovali su u Dugom Selu kod Poleta, koji je prije ove utakmice bježao jedan bod. Dakle,
bio je to derbi susjeda na ljestvici i izravna borba za što bolju poziciju. Domaćini su krenuli malo bolje u utakmicu i poveli 3:1, no tada Bedekovčina preokreće na 3:4
BEDEKOVČINA: L. Pavetić, Pripeljaš, Jambrek, Sovec 1, Mohač 6(1), Sinković, Majer, Habulin, Skočaj, Klokočovnik, Končić 4, Jus 4, Turković
5, D. Pavetić, Jurina 6; TRENER: Filip Martinić
ličnu partiju u Bjelovaru. Na kraju je ipak na semaforu ostao rezultat iz prvog poluvremena Bjelovar
1. Zagorec 1. Ovaj osvojeni bod dobiva na težini – dobra igra Zagorca te znajući da je Zagorec od 61. minute igrao sa igračem manje! Sljedeći prvenstveni susret Zagorec igra na svom terenu , subota 25. ožujka u 15,30 sati, kada dočekuje trećeplasiranu ekipu lige - Zrinski Jurjevac.
BJELOVAR – ZAGOREC 1:1 ( 1:1 )
Gradski stadion Bjelovar. Gledatelja: 300. Sutkinje: Sabina Bolić ( Zagreb ). Pomoćne sutkinje: Sanja Rođak – Karšić ( Podravske Sesvete ), Maja Petravić ( Zagreb ).
Strijelci: 0;:1 Christian 24'; 1:1 Marić 40'.
BJELOVAR: Iličević, Hrakovski, Crnjac, Varga ( 85. Coha ), Motika, Pranjić, Šartalab, Jurčević, Kožarić ( 75. Glavina ), Crnčević, Marić ( 61. Kočiš ). Trener: Luka Bilobrk.
nik. Do kraja susreta vidjeli smo još dvije „mrtve“ prilike – po jednu na svakoj strani – najprije je u 88. minuti Cruce – Carcy primio loptu na sredini igrališta i u slalomu, ne bi se posramila niti Janica Kostelić, došao do šesnaesterca Bjelovara da bi poslužio potpuno samog Barišića na 15 metara od Iličevića te Barišić puca, ali domaći vratar brani te prilika odlazi u nepovrat. U devedesetoj minuti nakon jednog centaršuta iskosa s desne strane na osam metara od gola Zagorca loptu glavom udara Motika i šalje loptu prema mreži Zagorca i dok su domaći navijači skočili sa svojih sjedala razveselivši se pogotku, Bruči čudesno brani i loptu izbija u korner čime je samo zaokružio svoju od-
ZAGOREC: Bruči, Landripet, Bračević, Cruce - Carcy, Čondrić, Harrison, Jug ( 81. Ružak ), Dunić ( 49. Adžić ), Krznarić, Smrekar ( 81. Barišić ) i Christian ( 53. Kanceljak ). Trener: Perica Vidak.
Nakon dva sušna kola bez pobjede za zagorske klubove u 4. NL središte Zagreb –skupina A, u 18. kolu nešto bolje vijesti, ipak. Stigle su i prve pobjede, i to vodećeg dvojca. Tondach je još u subotu sa 2:0 pobijedio Vojnić '95 i na manje od 24 sata preuzeo vodstvo, no Golubovec je u nedjelju u zagorskom derbiju pobijedio Rudar DZ sa 5:0 i vratio se na prvo mjesto. Mladost Zabok je dočekala Prečko i odigrala bez golova, no do važne pobjede stigla je Stubica, koja je sa 1:0 pobijedila Sesvetski Kraljevec. Straža je na domaćem terenu u subotu poražena od Španskog 0:4. Klanjec je pak gostovao u nedjelju kod Odre, koja je slavila sa 1:0. Na ljestvici Golubovec vodi sa 39 bodova, a slijedi ga Tondach sa 36. Na trećem mjestu je Odra sa 32 boda. Preostala zagorska petorka je poredana od 11. do 15. mjesta. Mladost Zabok ima 22, Rudar DZ 20, Stubica 18, Klanjec 17, a Straža 15 bodova, samo bod više od zadnjeg Vojnića '95. U 19. kolu na rasporedu je jedan zagorski derbi. U nedjelju će Klanjec dočekati Mladost Zabok. Zagorski nastupi počinju već u petak, kada kod Prečkog gostuje Stubica. Vodeća dvojka ima teška subotnja gostovanja, Golubovec kod Poleta (SK), Tondach kod Španskog. Straža pak gostuje kod Sesvetskog Kraljevca. Osim Klanjca domaću utakmicu u nedjleju ima i Rudar DZ, koji dočekuje Zagreb. (Elvis Lacković)
HRVATSKI NOGOMETNI SAVEZ
broj 981 / 21. ožujak 2023.
BEDEKOVČINA – U 18. kolu 4. NL središte, skupina A, Tondach je dočekao Vojnić. Bila je to utakmica druge i zadnje momčadi na ljestvici, no u proljetnom dijelu Tondach je u prva dva nastupa upisao jedan bod, a Vojnić svih šest, i to baš protiv zagorskih klubova, Stubice i Straže. Tondach je stoga imao i te kako velik imperativ da stigne do pobjede, što ponekad sa sobom nosi i pritisak. No, bez obzira na sve, Tondach je neminovno kao favorit ušao u ovu utakmicu.
Tondach do ranog vodstva
Krenulo je skoro šokantno za domaćine već u drugoj minuti. Nakon prekida s lijeve strane za goste lopta je ubačena u kazneni prostor, obrana nespretna i ne izbija na vrijeme i lopta dolazi do Igora Tutića koji ostaje sam na 10 metara malo iskosa, puca poluvisoko, ali Damir Družinec sjajno brani. No, to kao da je naljutilo domaćine. U trećoj minuti Petar Boronjek prijeti po desnoj strani no obrana odbija u korner.
U četvrtoj minuti Karlo Frtalj bježi obrani i kada se činilo da će se odvojiti Elvir Omeragić ga malo ometa s leđa i spašava. Ali samo nakratko, jer u petoj minuti Andrija Frančina sa 25 metara sjajno poteže i dovodi Tondach u vodstvo. U 19. minuti s desne strane prolazi Frtalj i puca iskosa sa 15 metara preko gola. U 26. minuti nova sjajna prilika za Vojnić. Kristian Adžaga našao se sam na desnoj strani u kaznenom prostoru, ali opet Družinec izlazi kao pobjednik. U 33. minuti slobodan udarac za goste izvodi Dominik Popovački, puca po zemlji pored živog zida, ali Družinec brani i to. Domaćini pokušavaju u 39. minuti, kada izravno iz kornera puca Dario Bosec i pogađa prečku. U 43. minuti nova prilika za goste. Adžaga je sjajno primio loptu na desnoj strani kaznenog prostora, puca ali Robert Jurina blokira. Tako na odmor Tondach odlazi na odmor sa minimalnim vodstvom, no
na terenu Vojnić se pokazao i te kako opasan.
Frtalj u završnici riješio dvojbe
U nastavak prilikom kreće Tondach, u 50. minuti. Frančina se našao na desnoj strani kaznenog prostora, pao je nakon duela, no lopta se odbila do Frtalja, koji vanjskom puca iz prve sa 7-8 metara malo preko gola. U 58. minuti odličan pokušaj Karla Bobinca sa 25 metara iz slobodnog udarca, no lopta završava na prečki. U 63. minuti Vojnić prijeti preko Dansoua po lijevoj strani, Tin Gredelj ga dobro pokriva, pa ide povratna na Patrika Mihalića, koji sa 18 metara puca u blok Franka Borovčaka. Na drugoj strani Bobinec u 70. minuti pokušava sa 25 metara iskosa iz igre, ali puca preko gola. Minutu kasnije Bobinec pokušava s druge strane, ovaj puta iz slobodnjaka, ali opet preko gola. U 74. minuti prvo Merlin probija desnu stranu, ali ne vidi da je golman Luka Demirović daleko od crte, te pokušava dati lijevu za Frtalja, ali lopta ne prolazi. U istoj minuti na drugoj strani sa 30 metara pokušava Mihalić, ali puca preko gola. U 82. minuti stoper gostiju Omeragić dolazi na 35 metara od gola Družinca i iskosa puca, jako nezgodno, ali domaća jedinica, uz malo problema ipak odbija loptu, nakon čega domaća obrana
otklanja opasnost. No, u 86. minuti Tondach rješava pitanje pobjednika. Filip Merlin je uspio sačuvati jednu loptu na centru, izbacio je u priliku Frtalja, koji izlazi sam prema Demiroviću. Golman gostiju istrčava, no Frtalj je prvi na lopti i prebacuje Demirovića za 2:0. U 89. minuti Frtalj prolazi po desnoj strani i daje povratnu za Merlina, koji sa 10 metara puca visoko preko gola. No, Tondach mirno utakmicu privodi kraju i stiže do prve proljetne pobjede.
Drago Bartolić trener NK Tondach:
''Jako teška i dugo očekivana pojeda. Vidi se da smo u nekakvom grču i zbog rezultata i zimskih priprema, ali mislim, kad se sve zbroji, da smo zasluženo pobijedili i idemo dalje, utakmicu po utakmicu.''
Marijan Grgić trener NK Vojnić:
''Došli smo kod favorita, koji je drugi na tablici. Uvijek mi je bilo dobro doći ovdje igrati i uvijek je dobar domaćin. Mi smo već u samom otvaranju imali sjajnu priliku, sa četiri metara našem je igraču golman obrani, brzo nakon toga smo dobili gol i bilo se jako teško vratiti. Na kraju zaslužena pobjeda Tondacha i želim im sve najbolje u daljnjem natjecanju.'' (Elvis Lacković)
18. kolo IV. NL-središte Zagreb - skupina A, Mladost Z- Prečko 0:0
ZABOK - Još jedno blijedo izdanje i remi zabočke Mladosti. U utakmici bez golova iz Zaseke je bod odnijelo Prečko, momčad koja neatraktivan, ali čvrst i učinkovit nogomet. Puno se više očekivalo od Zabočana u nastavku, ali u tri kola uspjeli su osvojiti tek dva boda, a što još više zabrinjava postići jedan pogodak. Iz siromašnog prvog dijela bilježimo po jednu dobru priliku na svakoj strani. U 17. minuti Kotarski ima stopostotnu šansu, no Klanjčić odlično brani njegov udarac. Na drugoj strani u 30. minuti u sličnoj situaciji je Cho, no i Mihovilić pokazuje veliku vrijednost. Dvije minute prije kraja prvog dijela pokušao je iz daljine Drempetić, ali samo pokušao, nije to bilo nimalo opasno. U 58. minuti Drempetić je odlično pronašao Mihaela Benčića na desnoj strani koji još bolje ubacuje za Kotarskog, ali Kotarski je daleko od golgeterske forme i loše puca. Osam minuta kasnije raspoloženi
Mihael Benčić gura loptu kroz noge svom čuvaru i još jednom dobro pronalazi Kotarskog koji s tri metra udaljenosti puca u gostujući blok od kojeg se lopta u korner. Nakon kornera dobro puca Lešković, ali Klanjčić odbija u novi korner. U 74. minuti Krajačić je dobro zagradio loptu za Drempetića, no ovaj loše puca iz dobre pozicije. Krajačić je u
86. minuti dobro pronašao Mi. Benčića, no on puca u blok. Gostiju nije bilo nigdje do prve minute sudačke nadoknade, a onda su umalo uzeli puni plijen, no Kolak je sa samo tri metra udaljenosti pucao preko gola. U zadnjim trenutcima utakmice nakon kornera s desne strane pokušao je Krajačić glavom, ali njegov udarac završio je pokraj gola. (tz)
LISTA STRIJELACA
12
Luter Filip (5 KU) (NK Odra)
11
Jurčić Marko (2 KU) (NK Prečko)
Vujica Dubravko (1 KU) (NK Golubovec)
9
Bobek Dario (NK Golubovec) Ćavar Marko (NK Polet (SK))
8
Frtalj Karlo (4 KU) (NK Tondach)
7
Drčić Jakov (3 KU) (NK Klanjec) Lasić Ivan (1 KU) (NK Polet (SK))
Pešec Nikola (NK Stubica)
Smolčić Veno (1 KU) (NK Brezovica) Švigir Ivan (NK Špansko)
6
Drempetić Matija (3 KU) (NK Mladost Zabok)
Krajačić Nikola (NK Mladost Zabok)
Merlin Filip (1 KU) (NK Tondach)
Navrotskyi Maksym (NK Zagreb)
Patrun Matej (NK Sesvetski Kraljevec) Sekulić Marko (1 KU) (NK Špansko)
Vidićek Borna (NK Straža)
REZULTATI 18. KOLA
Brezovica - Zagreb 3:1
Golubovec - Rudar DZ 5:0
Blato - Polet (SK) 1:1
Tondach - Vojnić 95' 2:0
Straža - Špansko 0:4
Stubica - S. Kraljevec 1:0
Mladost Zabok - Prečko 0:0
Odra - Klanjec 1:0
PAROVI 19. KOLA:
Odra – Brezovica
26.03. 16 h
Klanjec – Mladost Zabok
26.03. 16 h
Prečko – Stubica
24.03. 19 h
S. Kraljevec – Straža
25.03. 15.30 h
Špansko – Tondach
25.03. 15.30 h
Vojnić 95' – Blato
25.03. 15.30 h
Polet (SK) – Golubovec
25.03. 15.30 h
Rudar DZ – Zagreb
26.03. 16 h
GOLUBOVEC – U 18. kolu 4. NL središte Zagreb – skupina A derbi smo gledali u Novom Golubovcu, gdje je vodeći Golubovec dočekao Rudar DZ. Nije bilo lako domaćinima ući u ovo utakmicu, nakon dva uvodna proljetna poraza na gostovanjima kod Brezovice i Zagreba. S druge pak strane Rudar DZ je uhvatio jedan bod na startu kod Tondacha, ali je kolo prije ovoga ostao 'kratkih rukava' protiv Blata. Dakle, jasno je bilo da nas čeka zanimljiva utakmica.
Dva puta Vujica
Prva opasnost došla je pred golom gostiju već u 3. minuti. Patrik Sokolić je oduzeo jednu loptu u opasnoj zoni, ubacio, a Dubravko Vujica pokušava škaricama, no ne zahvaća loptu. Ipak uspijeva je spretno uputiti prema golu da zemlje, ali se od bloka odbija do Sokolića, koji puca točno u golmana Frana Gela. Odmah u 4. minuti na drugoj strani Karlo Krznar se probija odlično po lijevoj strani, daje povratnu na 12 metara za Jakova Videka, koji puca iz prve, ali Filip Škvorc brani. U 6. minuti ubacivanje gostiju s desne strane, dobro skače Silvio Ferček i puca glavom, no Škvorc lako hvata. U 8. minuti domaćini dolaze do vodstva. Lopta je ubačena s desne strane u gužvu, pogađa nespretno u ruku Krznara i sudac Šalković svira kazneni udarac. Siguran je Vujica za 1:0. U 12. minuti Vujica se dobro snalazi s loptom na lijevoj strani kaznenog prostora, uspijeva nabaciti na drugu stranu, Dario Bobek prosljeđuje za Sokolića koji puca u blok. U 21. minuti nova oduzeta lopta Golubovca, Vujica prolazi po lijevoj strani, daje u sredinu za D. Bobeka, koji odgađa na desno za Silvija Kostanjevca, koji ubacuje, a Vujica glavom puca preko gola. Odmah u istoj mi-
nuti na drugoj strani solo prodor
Krznara i dobar udarac sa 12 metara iskosa malo pored gola U 26. minuti kontru gostiju vuče po desnoj strani Siniša Gregurić, ubacuje na drugu stranu, ali Marko Poslon glavom izbija u korner. Iz tog kornera Mouhcine Rhadi puca glavom preko gola. U 37. minuti Vujica pokušava iz slobodnjaka sa više od 25 metara s desne strane, ali pogađa u živi zid. A onda u 38. minuti Golubovec dolazi do 2:0. Lopta je s centra ubačena na rub kaznenog prostora, Vujica je prvi na njoj između stopera, Gelo izlazi na njega, a Vujica pored golmana plasira loptu u mrežu za 2:0. U 45. minuti dobra akcija domaćina po desnoj strani, ubacivanje u sredinu, gdje Silvio Vukić puca od bloka u korner. Tako na odmor Golubovec odlazi sa 2:0. U nastavku domaćini do uvjerljive pobjede
U nastavku prvi su zaprijetili gosti, pa i zabili, ali gol nije priznat zbog zaleđa. Bila je to vrlo dobra akcija koju je na lijevoj strani započeo Jakov Videk, prebacio preko sredine na desnu stranu, a nakon ubacivanja Bakek sa par metara iz pr-
HUM N SUTLI – U 18. kolu 4. NL središte skupina A Straža je u Humu na Sutli dočekala Špansko. Straži je u borbi za opstanak svaka utakmica itekako važna, posebice kod kuće. U ovaj su susret domaćini ušli s nadom da mogu iznenaditi favorizirano Špansko. U prvih 45 minuta nije bilo golova i nije se činilo da će u nastavku sve krenuti naopako po domaćine. No, već u 48. minuti Ivan Švigir doveo je goste u vodstvo i nakon toga voda je nastavila teći na mlin Španskog. U 67. minuti Ante Sabljić pogađa za 0:2, a pitanje pobjednika razriješio je Marko Sekulić u 82. minuti, golom za 0:3. U samoj završnici, točnije u prvoj minuti sučeve nadokande Fran Kokorić postiže gol za konačnih 0:4. Straža je u nezavidnoj poziciji na predzadnjem mjestu sa samo bodom više od zadnjeg Vojnića '95. U 19. kolu Straža će u goste kod Sesvetskog Kraljevca. (Elvis Lacković)
ve pogađa mrežu, no pomoćni sudac Grabušić diže zastavicu. Gosti se ne slažu sa odlukom, ali brzo se smiruju. Golubovec uzvraća u 53. minuti kada Nikola Bobek izvodi korner, a na drugoj stativi Kostanjevec sa 4 metara pogađa prečku. U 54. minuti zicer za goste. Opet je odigrana dobra akcija, sa 13 metara Bakek je pucao, lopta se odbila na noge Rhadiju, koji dolazi sam na 7-8 metara od Škvorca, ali mu domaća jedinica brani udarac po zemlji. U nastavku akcije dolazi i do sudara dva igrača, gosti traže penal, no Šalković odmahuje. U 64. minuti Bakek se nekako iznenada odlučuje za udarac sa 20-ak metara, nije loše, ali lopta odlazi malo pored gola. Na drugoj strani u 66. minuti nova opasnost nakon kornera. Ovaj puta Vujica ne ubacuje izravno, već nakon kratkog dodavanja, ali pogađa u glavu na drugoj stativi Kostanjevca, koji puca pored gola. U 73. minuti akcija utakmice za rješenje pitanja pobjednika. Bila je to polukontra, koju je povukao Vujica, Vukić mu odvlači igrača na lijevu stranu, a Vujica daje na desno za D. Bobeka, koji spušta za natrčalog Kristijana Kresonju, a koji opet
daje povratnu za Vujicu, koji sa par metara pogađa za 3:0. Prava malonogometna akcija Već u 78. minuti, nakon lošije reakcija Gele, D. Bobek posprema jednu ubačenu loptu s desne strane u mrežu za 4:0. U 84. minuti duga lopta iz svoje polovice za Krunu Kuharića, koji izlazi sam pred Gela, ima puno vremena, no Gelo izlazi kao pobjednik i brani udarac. No, u 85. minuti ipak 5:0. D. Bobek na rubu kaznenog prostora odigrava dupli pas sa Kresonjom, ostaje sam na 10-ak metara iskosa i pogađa za 5:0. U 88. minuti Kuharić i Kostanjevec su mogli zabiti i šesti gol, no Kuharić je bo neodlučan, a Gelo brani Kostanjevcu. Rudar DZ se u završnici potpuno predao, pa je tako završilo sa i malo nerealnih 5:0. Za domaćine pak vrijedna pobjeda, kojom se vraćaju na vrh ljestvice ali vraćaju i samopouzdanje za nastavak prvenstva.
Tomislav Škudar trener NK Golubovec: ''Prekrasno vrijeme, prekrasan ambijent, dobar protivnik. Mi smo bili u grču nakon dva početna poraza u Zagrebu i znali smo da moramo pobijediti da bi se vratili na prvo mjesto. Dečki su odigrali pravu mušku utakmicu, od početka je bilo malo teško, ali apsolutno zaslužena pobjeda. Čestitam još jednom svojim momcima na dobroj igri, protivniku na korektnoj igri. Mi smo svoje šanse iskoristili, oni svoje nisu, želim im sreću u nastavku, a nama u borbi za naslov prvaka.''
Mario Videk trener NK Rudar DZ: ''Nespretan ulazak u utakmicu i rani gol primljen uz puno nesreće, odveli su vodu na mlin domaćina. Nismo bili na visini i domaćin je zasluženo slavio.'' (Elvis Lacković)
18. kolo IV. NL-središte - skupina A, Odra - KLANJEC 1:0
ODRA - U borbenoj utakmici s malo pravih prilika Odra je jednim pogotkom došla do sva tri boda protiv Klanjca koji se solidno držao, no nije uspio ostvariti pozitivan rezultat. Klanjčani su već u 2. minuti kreirali opasnost nakon duge lopte Bogovića, no Brlek je neodlučan. Dvije minute kasnije opasno prijete domaći preko Andrije Gudelja čiji udarac u posljednji čas blokira I. Petrišić. Još je bolju priliku imao Bundek dvije minute kasnije kada je izašao sam pred Žigmana, no gostujući vratar kroti njegov pokušaj loba. Najbolju priliku za goste u 24. minuti propušta K. Pavlinić, točnije vratar Zubak nogom odbija njegov udarac u korner. I onda u 27. minuti Luter sjajno izvodi slobodan udarac s oko 22 metra udaljenosti i pogađa mrežu nemoćnog Žigmana za 1:0. Luter je na sceni
GOLUBOVEC – RUDAR DZ 5:0
SUCI: Šalković, Peharec, Veseljak
GLEDATELJA: 100
STRIJELCI: 1:0 Vujica 8' 11m, 2:0 Vujica 38', 3:0 Vujica 73', 4:0 D. Bobek 78', 5:0 D. Bobek 85'
GOLUBOVEC: Škvorc, Mat. Bobek, I. Risek (57' Kanceljak), Tepuš, Poslon, Kostanjevec, Vujica, N. Bobek (70' Kresonja), D. Bobek, Sokolić, Vukić (75' K. Kuharić); trener. Tomislav Škudar.
RUDAR DZ: Gelo, F. Videk, Gregurić (78' Martinić), J. Videk (59' Pavetić), Krznar, Rhadi (78' Bajsić), Ferček (78' Topolovec), Čopec (78' Novosel), Bakek (71' Cujzek), T. Valaško, Nujić (46' Mutak); trener: Mario Videk
TONDACH – VOJNIĆ '95 2:0
SUCI: Kožar, Petriško, Filko
GLEDATELJA: 75
STRIJELCI: 1:0 Frančina 5', 2:0 Frtalj 86'
TONDACH: Družinec, Kralj, I. Bosec (66' Hendija), Boronjek (90' Bartolec), Frtalj (90+3' Tenšek), Frančina, D. Bosec (66' L. Jurina), Kovjanić (46' Borovčak), Bobinec, R. Jurina, Gredelj (66' Merlin); trener: Drago Bartolić VOJNIĆ '95': Demirović, Joha, Omeragić, Tutić (46' Horvatin), Jelić (46' Mihalić), Brkić, Dansou, Prpić (46' Sušilović), Adžaga, Stanić, Popovački; trener: Marijan Grgić
MLADOST Z - PREČKO 0:0
ZABOK: igralište SC Zaseka, GLEDATELJA: 100, SUCI: Matešić, Belavić i Lesar.
MLADOST ZABOK: Mihovilić, Ma. Benčić (79' Hrastinski), Mi. Benčić, Kotarski, Krajačić, Tarle, Črnjević (46' Bezjak), Drempetić, Lešković, Poslek (60' Tomek), Šoštar.
TRENER: Stjepan Poljak
PREČKO: Klanjčić, Kolak, Jaković, Župan, Omeragić, Stipić, Cho (72' Bingula), Marić, Pušić (46' Baltić), Penić (83' Maslarić), Dojder.
TRENER: Jasmin Ganić
STUBICA – S. KRALJEVEC 1:0
SUCI: Mihaljinec, Kolar, Grabušić
GLEDATELJA: 50
STRIJELAC: 1:0 Pešec 62'
STUBICA: Rajilić, Čekolj, Toyoda, Matuša (51' Benko) (88' D. Glavač), Strjački (76' Fujino), Vlahović, Pešec, Stojak, Štok (76' Pirički), Mar. Landripet, Mat. Landripet, Korman; trener: Damir Srebačić
SESVETSKI KRALJEVEC: JurićBare, Pajvot, Barić, Jug, Obadić (64' Antunović), Benić, Matijević, Krnjić (46' Vavra), Patrun, Pavlović, Jurić (46' Klišanin); trener. Nikola Pustak
STRAŽA – ŠPANSKO 0:4
SUCI: Glavić, Brezić, Gorše
GLEDATELJA: 80
STRIJELCI: 0:1 Švigir 48', 0:2 A. Sabljić 67', 0:3 Sekulić 82', 0:4 Kokorić 90+1'
i u 43. minuti kada daje upotrebljivu loptu za Bundeka, no ovaj je nespretan i ne uspijeva uputiti udarac. U 53. minuti "zicer" za Klanjec. Zrnc odlično centrira s lijeve strane na Mustača koji s tri metra umjesto u praznu mrežu, puca u domaći blok. Četiri minute kasnije ponovno prijeti Luter, ali je zamalo neprecizan. Nakon toga Klanjec se otvorio i imao više loptu posjedu, ali bez pravih prilika. U samoj završnici domaći kreiraju opasnu kontru preko Lutera koji dobro puca u 89. minuti, ali Žigman još bolje brani. I tu je nogometnoj priči bio kraj, ali puno toga bi Klanjčani još mogli pričati o suđenju u Odri koje im u najmanju ruku nije išlo u prilog. Šteta
što Klanjčani nisu imali na dispoziciji F. Pavlinića i Biruša, jer bila je ovo dobra prilika za prvi bod u nastavku prvenstva. (tz)
STRAŽA: Majer, Kodelič, Gajster, Firer, Beram (68' Janžek), Neskić, Savane, Vidićek, Kampuš (46' Rafaj), M. Čuček (88' Bračun), Petrović; trener Mladen Mikša ŠPANSKO: Hadžiselimović, Sekulić, Alvarez, Taritaš (82' Pavlek), Lojber (46' Vidović), A. Sabljić (71' Živković), Švigir (82' Gorski), Suknaić (71' Drenški), Grubišić (86' Kokorić), Karajković (71' Z.M. Sabljić), Topić; trener: Vedran Perić
ODRA - KLANJEC 1:0
ODRA: igralište Odre, GLEDATELJA: 50, SUCI: Vukasović, Lasić i Kovač. STRIJELAC: 1:0 Luter 27'
ODRA: Zubak, Kljujev, Kovačić, Adžaga, Pavek, Turković, Ante Gudelj (50'Hanachi), Luter, Topalović, And. Gudelj (70' Juranović), Bundek (57' I. Gudelj).
TRENER: Krešimir Ganjto
KLANJEC: Žigman, Bogović, Petrović, Brlek, Zrnc, Kodrnja (67' Zgorelec), K. Pavlinić, Lovrek (22' Mustač), Humski, Leš (46' F. Petrišić), I. Petrišić. TRENER: Dragutin Tomašković
DONJA STUBICA – Stubica je u 18. kolu 4. NL središte skupina A dočekala Sesvetski Kraljevec. Nakon dva startna proljetna poraza, nije bilo lako ući u ovu utakmicu, jer borba za opstanak postaje sve žešća. A s druge strane Sesvetski Kraljevec je kolo prije pobijedio Mladost iz Zaboka i svakako bolje ušao u proljeće.
Na odmor bez golova
Utakmica je krenula u iznimno jakom tempu. Stubica je već u prvoj minuti krenula dobrom akcijom koja je obećavala, ali je Nikola Štok bio malo neodlučan na 20 metara pa je prva prilika propala. Sve do prvog prekršaja u petoj minuti nije bilo pauze u tempu. U šestoj minuti Antun Strjački puca sa 20 metara, ali Ivan Jurić-Bare brani. U 10. minuti gosti imaju slobodnjak na desnoj strani, lopta dolazi skroz na drugu stranu na nekih 20 metara iskosa, gdje se nalazi Fran Pavlović koji puca, ali dosta neprecizno. U 14. minuti dobro se za goste probio po lijevoj strani Matej Patrun, došao je jedan na jedan na Ivana Čekolja, pucao pored njega, ali i pored gola. U 16. minuti Nikola Pešec pokušava iz slobodnjaka za Stubicu sa skoro 30 metara, ali pogađa živo zid. U 18. minuti Stubica je imala jednu od onih šansi za kojima se dugo žali. Slobodnjak je bio sa desne strane, lopta je ubačena na drugu stativu u gužvu, obrana ne čisti na vrijeme i Strjački daje povratnu za Marija Landripeta, koji puca sa 5-6 metara, ali malo preko gola. U 27. minuti novi pokušaj Stubice. Marko Stojak se dobro probio u kazneni prostor po desnoj strani, odlično pucao, ali Jurić-Bare brani, tj. odbija u korner, nakon kojega i Strjački i Štok imaju prilike ali oba udarca završavaju u bloku. U 33. minuti za goste pokušava Antonio Jurić sa ruba kaznenog prostora, ali puca slabo i David Mužina lagano hvata loptu. Kako je u prvih pet minuta tempo bio izniman, tako je iznimno jako padao kako se bližio odmor. Jedino što je dobivalo na tempu jesu prigovori gostiju, koji su u utakmicu ušli s uvjerenjem da će ih sudac oštetiti i to su pokušavali dokazati jezikom svakih pet minuta. A prilika sve manje. Pešec je probao iz daljine u 38. minuti ali pored gola, a minutu kasnije puca preko glave, naizgled bezazleno, no lopta pada pod prečku pa ju Jurić-Bare mora boksati u korner. Na drugoj strani Jurić puca u 44. minuti sa 20 metara a Mužina brani, da bi u 45. minuti Pešec dao kratko za Strjačkog koji puca sa 18 metara malo preko gola.
Pešec zabio
za važna tri boda
Nastavak počinje sa dva pokušaja ubacivanja gostiju u 49. minuti, ali osim što je u jednom slučaju lopta nakratko ispala iz ruku Mužini, što napadači gostiju nisu iskoristili, opasnosti nije bilo. Nažalost po Stubicu, u 52. minuti, zbog ozljede igru je morao napustiti kapetan Dario Matuša. U 60. minuti gosti ostaju sa 10 igrača. Antin Vavra, koji je u igru ušao u nastavku, nakon jednog duela sa Juricom Benkom, opsovao ga je, na što je dobio
izravni crveni karton. Gosti se nisu mirili s tim, iako se psovka čula do Sesvetskog Kraljevca. Već u 62. minuti Stubica koristi igrača više. Nakon ubačene lopte se desne strane Pešec se najbolje snašao pred golom i zabio za 1:0, uz velike proteste gostiju, koji su tražili zaleđe. U 67. minuti Benko je dobro ubacio s desne strane, Pešec daje povratnu na drugoj strani za Stojaka, koji puca sa 18 metara preko gola. U 72. minuti Valentino Vlahović odlično puca sa 20 metara, Jurić-Bare odlično brani, a Pešec pokušava iskoristiti odbijanac, ali je skoro u mrtvom kutu, pa i njegov udarac gostujući golman brani.
U 77. minuti Japanac Kazuya Fujino nalazi desno Benka, koji dobro ubacuje na Pešeca, koji puca glavom. Jurić-Bare ima malo problema, ali ipak brani. Na drugoj strani u 78. minuti preko gola glavom puca Dario Benić. U 83. minuti Filip Pirički krade jednu loptu na 40 metara, osvaja malo prostora, vidi malo izašlog golmana i loba ga, ali prebacuje i gol. U 84. minuti Pešec pokušava sa 25 metara, lopta ide pod samo prečku, ali Jurić-Bare fantastično brani. Još više istaknuo se gostujući golman u 88. minuti. Tada je Pešec bio na tri metra pred njim, kada je dobio loptu s desne strane, ali opet je golman pobjednik. Stubica je skoro platila taj promašaj, jer je u 89. minuti opet Benić najviši u skoku, ali puca pored gola. Do kraja Stubica je sačuvala vodstvo za jako vrijednu pobjedu.
Damir Srebačić
trener NK Stubica:
''Borbena utakmica, teška prvenstvena. Bodove smo osvojili, dečki su dali sve od sebe i čestitam im zbilja na zalaganju.''
Nikola Pustak
trener NK Sesvetski Kraljevec: ''Klasično gostovanje u Zagorju, gdje smo opet prevareni, gdje suce suci iz istog mjesta. Nije mi jasno kako je moguće, ako u propozicijama piše da ne sude suci iz istog mjesta, da su suci 15 minuta odavde, da nam se smiju u facu, da trener i pomoćni trener suca zovu po nadimku i da je dat neopravdan crveni karton. Čestitam domaćinu na borbi, ali doista nam je dosta prevara na isti način.'' (Elvis Lacković)
U nedjelju kreće proljetni 1. zagorske nogometne lige. Bilo je zaista zanimljivo i uzbudljivo na jesen, a još više uzbuđenja očekujemo na proljeće i to kako u bori za sam vrh, tako i za opstanak. Naime, sljedeće sezone prva će zagorska liga imati 10 klubova, što znači da ove sezone iz nje ispadaju u najboljem slučaju dva kluba, a u najgorem pet. Sve će ovisiti o broju zagorskih klubova koji bi eventualno ispali iz 4. NL središte. Najcrnji scenariji bi bio da ispadnu tri kluba, što bi značilo da čak pet županijskih ligaša mora u drugu ŽNL. Najidealnije bi za zagorski nogomet bilo da iz 4. NL središte skupina A ne ispadne nitko, tada bi se u 2. ŽNL preselila dva kluba. No, realnost je negdje u sredini, dakle ili tri ili četiri. To u svakom slučaju znači da je u opasnosti, ako gledamo bodovni saldo više od pola lige. Naime, na dnu su Matija Gubec i Sloga sa šest odnosno devet bodova, Lobor ima 11, a Mladost MB i Inkop po 12 bodova. Zagorec VT je na sedmom mjestu sa 13 bodova i ta šestorka svakako će biti u žestokoj borbi za opstanak. No, ni oni ispred njih nemaju pravo na nekakav jako loš niz, jer bi se i njima stvari mogle zakomplicirati, iako teže jer se nekako tablica podijelila na dva dijela Oroslavje na sedmom mjestu ima 17 bodova, dakle četiri više o Zagorca, a praktički za vodećim Jedinstvom zaostaje šest bodova, pa sasvim realno otvara krug ekipa koje smiju maštati o naslovu. Bod više imaju Rudar M i Ivančica (18), na trećem mjestu je
Pregrada sa 20, a prvi pratitelj Jedinstva je Oštrc, koji sa 21 bodom zaostaje za jesenskim prvakom samo dva boda. Već prvo proljetno, a 12. ukupno kolo donosi Nekoliko vrlo zanimljivih ogleda. Tako će vodeće Jedinstvo u derbiju dočekati Ivančicu iz Zlatar Bistrice i baš ova utakmica je važna i za jedne i za druge i lako bi mogla usmjeriti daljnji tijek sezone. Neće biti na startu lako ni Oštrcu, koji gostuje kod Oroslavja, pa je i to top šest ogled, a treća Pregrada pak gostuje kod zadnjeg Matije Gupca. Ta će utakmica otkriti može li Matija Gubec pokazati 'zube' i pokušati upasti u realnu borbu za opstanak. Na rasporedu su i dvije utakmice važne za opstanak, susjeda na ljestvici. Mladost MB dočekuje Inkop, a Lobor Slogu. U Mihovljanu će pak Rudar dočekati Zagorec VT. Utakmice
Pred nama je proljetni dio natjecanja u 2. zagorskoj nogometnoj ligi. Liga broji samo osam ekipa, pa se ove sezone igra trokružno. Zbog toga nema čiste sredine, već je na jesen odigrano 11 kola, dok ih je deset ostavljeno za proljeće. Dakle, u jesen je odigran cijeli prvi krug i četiri utakmice drugog kruga. Stoga možda tablica nije sasvim realna, jer neke ekipe moraju još odigrati dvije međusobne utakmice, a neke jednu. Kraj proljeća morat će dati odgovor možda na dva različita pitanja. A možda i neće. Naime, u zadnje dvije sezone u prvu zagorsku ligu nisu išle prvoplasirane ekipe, jer nisu imale uvjete (Vatrogasac, Đalski). U borbi za naslov i ove sezone je jedna ekipa koja sigurno nema uvjete za viši županijski rang, pa ako ona osvoji prvo mjesto, ponovit će se situacija od zadnje dvije sezone. Riječ je o Desiniću, koji je jesen završio na drugom mjestu iako je veći dio natjecanja bio u vodstvu. No, u završnici jeseni Radoboj je izbio na čelo i on će proljeće započeti kao vodeća ekipa. Radoboj i Desinić imaju jednaki učinak i 26 bodova, ali Radoboj bolju gol razliku. Kada bi na kraju bili poravnati, za osvajanje naslova ili plasman u viši rang gladao bi se međusobni omjer. Mladost iz Belca je na trećem mjestu sa 22 boda, dakle još uvijek gaji nadu da ona mo-
že do naslova, pogotovo kada se u obzir uzme da još po jednom igraju sa vodećim ekipama, koje pak imaju dvije međusobne utakmice, sve je moguće. Spomenuta trojka se odvojila, jer Vatrogasac na četvrtom mjestu ima sedam bodova manje od Mladosti. Toplice su na kraju jeseni bile na petom mjestu sa 12 bodova. Đalski je branitelj naslova, pa je iz tog kuta gledanja, njihovo šesto mjesto i 10 bodova malo razočaranje. Na zadnja dva mjesta sa po sedam bodova su Milengrad 2005. i Omladinac, koji je povratnik iz prve zagorske lige, pa je njegova pozicija još više razočaranje od Đalskog, bez obzira na nekakav pad, koji bi se mogao opravdati ispadanjem. No, što će donijeti proljeće tek treba vidjeti. Prvo proljetno, a ukupno 12. kolo na rasporedu je već ove nedje-
su predviđene u nedjelju 26. ožujka u 16 sati.
Parovi 12. kola, nedjelja 26. ožujka, 16 h: Matija Gubec – Pregrada Mladost MB – Inkop Oroslavje – Oštrc Lobor – Sloga Rudar M – Zagorec VT Jedinstvo – Ivančica
lje, 26. ožujka. Vodeći Radoboj gostuje kod Milengrada 2005., a drugi Desinić dočekuje zadnji Omladinac. Mladost B će u goste Toplicama, a Vatrogasac je domaćin Đalskom. Utakmice počinu u 16 sati. (Elvis Lacković)
Parovi 12. kola, nedjelja 26.03. 16 h
Toplice – Mladost Belec Desinić – Omladinac Vatrogasac – Đalski Milengrad 2005. – Radoboj
Prodajemo NOVU kuću od cca 120 m² na ograđenoj okućnici od 432 m². Struja, voda, kanalizacija, 1/1, bez tereta. Grijanje (dizalica topline).
€ Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
263 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, Ciglenica 098 251 701
Na prodaju nudimo građevinsko zemljište od 1238 m². Nalazi se u nasuprot kuće
12.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju je zemljišta koje čine dvije katastarske čestice. Ona veća je u građevinskoj zoni površina joj je 709 m², dok je ona manja, poljoprivredna, površine od 363 m². Vlasništvo je 1/1, bez tereta.
Primamo rezervaciju za kupnju stanova u stambenoj zgradi od 20 stanova, u Zaboku. Stanovi veličine od 58m2 do 87 m2 (2S, 3S, 4S).
Prodajemo drvenu kuću od cca 100 m² na okućnici od 1.195 m². Vlasništvo čisto, bez tereta, uporabna. Grijanje je centralno, na peć na plin, a moguće je grijanje isto peći na drva na drva.
Prodajemo stan površine 48,25 m². Nalazi se prvom katu. Grijanje je na struju. Moguće je na drva, postoji dimnjak. Vlasništvo je čisto, bez tereta. Useljivo odmah.
Na prodaju nudimo građevinsko zemljište od
m². Nalazi se u nasuprot kuće na adresi Ciglenica Zagorska 75 B, Sveti Križ Začretje. Struja, voda plin su u blizini. 1/1, bez tereta.
fotografija na www.tp-nekretnine.hr
fotografija na www.tp-nekretnine.hr
262 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, Ciglenica 098 251 701 20.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju je građevinsko zemljište površine 4493 m². Nalazi se u blizini kuće na adresi Ciglenica Zagorska 117A, Sveti Križ Začretje. Struja, voda i plin su uz parcelu. 1/1, bez tereta.
rekonstrukcija. Adresa: I.K. Sakcinskog 14, Sv. Križ Začretje.
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju nudimo stan s dvije spavaone u Velikom Trgovišću u zgradi na adresi Ulica Stjepana Radića 14A. Grijanje je
fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju nudimo mlin u Jalšju s gospodarskom zgradom, sve na okućnici od 4116 m².
Na prodaju je više građevinskih zemljišta ukupne površine 12807 m² Nalaze se s desne strane brze ceste ZabokKrapinske Toplice. Moguća je i parcijalna kupnja. 1/1, bez tereta.
228 ZABOK, Gubaševo 16 098 251 701 105.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju je montažna drvena kuća (2007.) od cca 75 m² na ograđenoj uređenoj okućnici od 960 m². Dvije spavaće sobe, sve komunalije, centralno na plin, 1/1, bez tereta, uporabna dozvola.
222 POZNANOVEC, Narodnih heroja 46 098 251 701
223 MIHOVLJAN 150
098 251 701
Na prodaju je nedovršena katnica (1987. g.) površine cca 140 m² na okućnici od 716 m ². 1/1, uporabna, bez tereta, struja, voda, ucrtano sposobno za uvjete banaka u vezi kreditiranja.
49.000 €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
„Klara“). 1/1, bez tereta, struja, voda, uporabna dozvola, etažirano.
Prodajemo prizemnicu od 125 m² na okućnici od 1748 m². Struja, voda, plin, 1/1, uporabna, bez tereta. Na jednom zidu nalazi se napuklina (potrebna sanacija). Moguća izgradnja i stana u potkrovlju.
45.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju je građevinsko zemljište površine 1406 m². Nalazi se uz adresu Jezero Klanječko 28. Uz njega su na prodaju još 3 gradilišta različitih površina.
Na prodaju nudimo nedovršenu prizemnicu (1980.) od 96 m² na okućnici od 2668 m². Vlasništvo je čisto, bez
Na prodaje je kuća od 208 m² + tavanski prostor, na ograđenoj okućnici od 1576 m². Svi komunalni priključci. Izvrsna lokacija, asfaltni prilaz. Potrebna renovacija.
227 VELIKO TRGOVIŠĆE, strogi centar 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju je građevinsko zemljište površine 4602 m². Nalazi se iza zgrade u kojoj su smješteni pošta i uredi Općine Veliko Trgovišće. 1/1, bez tereta.
Na prodaju je zemljište od 4934 m² sastavljeno od četiri čestice, od kojih su tri, voćnjaci površine 4341 m². Asfaltna cesta, 1/1. Dozvoljena je gradnja objekata do 100 m² tlocrtne površine.
224 OROSLAVJE, Ptičekova 88 098 251 701 54.500 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju nudimo prizemnicu od cca 90 m² s gospodarskom zgradom od cca 200 m² na ograđenoj okućnici od 1209 m². 1/1, bez tereta, struja, voda, plin … Potrebna renovacija.
211 Zabok, Martinišće 098 251 701
Na prodaju nudimo zemljište od 4.517 m² uz samu državnu cestu Zabok - Krapinske Toplice -Pregrada. Moguća gradnja objekata u funkciji cestovnog prometa (npr. benzinska crpka sa popratnim sadržajima, autopraonica …)
135.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Prodajemo vikendicu od cca 60 m2. Dvije sobe, kupaona s wc-om, kuhinja, hodnik, balkon, potkrovlje, šupa, dvorište 230 čhv, struja, voda.
nazovite 098 251 701
VREMENSKA SLIKA:
Prvi dan astronomskog proljeća je ponedjeljak, 20. ožujka kad je navečer u 22 sata i 24 minute i službeno počelo proljeće. Proteklih dana vrijeme je već poprimilo proljetne karakteristike, a takvo će biti i u tjednu pred nama. Najavljujemo ljepše dane s puno sunca i dnevne topline, pravo proljetno vrijeme. Malo kiše moglo bi biti oko subote, ali još nije sasvim sigurno pa treba pratiti dnevne prognoze tijekom tjedna. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Toplo proljetno vrijeme će se nastaviti tijekom utorka. Očekujemo puno sunca, mjestimice s umjerenom naoblakom. Temperatura zraka u porastu pa će nakon friškog jutra dnevni maksimalac biti blizu 20 stupnjeva. I dalje će puhati većinom slab vjetar južnih smjerova.
Lijepo proljetno vrijeme se nastavlja i u srijedu. Većinom sunčano i toplo, osobito u popodnevnim satima kad bi temperatura zraka mogla čak i prijeći 20 Celzijevih stupnjeva. Baš pravo proljetno vrijeme idealno za boravak i radove na otvorenom.
Povoljne vremenske prili-
ke će se nastaviti i tijekom četvrtka uz duža sunčana razdoblja. Jedino što bi nam moglo zasmetati je jačanje južine pa će biti umjerenog, mjestimice i pojačanog jugozapadnog vjetra. Minimalna temperatura malo ispod 10, a najviša dnevna oko 20 stupnjeva u hladu.
Slično i u petak. Suho, djelomično sunčano, vjetrovito i toplo. Nastavlja se južina uz pojačan jugozapadnjak, a temperatura zraka i dalje ostaje oko dvadesetak stupnjeva.
U subotu bi se vrijeme trebalo promijeniti. Oblačnije uz veću mogućnost za mjestimičnu kišu. Dnevni maksimalac oko 15 Celzijevih stupnjeva, ipak nešto svježije nego prethodnih dana.
U noći sa subote na nedjelju prelazimo na ljetno računanje vremena, dodajemo jedan sat pa će se vrijeme u dva sata ujutro računati kao 3h.
Nedjelja bi trebala biti uglavnom suha, djelomično sunčana i ponovno malo toplija uz novu južinu. To bi mogla biti najava nove promjene za ponedjeljak kad je opet velika vjerojatnost za kišu. Vjerojatno će onda s tom kišomn u ponedjeljak doći i pad temperature zraka.
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
rođeni proteklog tjedna u ob zabok
Dječaka je rodila:
Vlatka Lacko
Sveti Križ Začretje
Djevojčice su rodile:
Marija Boršić
Hum na Sutli
Antonija Janžek
Đurmanec
Diana Herceg
Sveti Križ Začretje
Anica Kučiš Bedekovčina
Mihaela Hanž
Sveti Križ Začretje
Anja Ožeg Konjščina Nikolina Pepelko
Budinščina
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.
Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.
Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
Zagorjedigital d.o.o. • Ulica mladih 6 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com
Alessandro Baricco: The Game knjiga
Britka esejistička analiza i istovremeno kontemplacija koja, iz perspektive tehničkom napretku sklonog pripadnika boomerske generacije, propituje sveobuhvatne, upravo tektonske dosege digitalne revolucije u čijoj epohi živimo. Baricco se, sistematično, minuciozno i svima dostupnim jezikom, prihvatio „arheološke“, umnogome i forenzičke rekonstrukcije uzroka, tijeka i razvoja promjene koju smatra ključnom za redefiniciju suvremenog pojma čovjeka...
MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino
Alessandro Baricco: The Game 981
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Eloisa James: Vojvoda za nju knjiga
SINKRONIZIRANO
ŽANR: animirani
IZVORNO IME: Ooops! The Adventure Continues
REDATELJ: Toby Genkel
TRAJANJE FILMA: 86 min
Cijena ulaznice: 4,50 €
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 981
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Nagradni pojam:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.
JOHN WICK 4
IZVORNO IME: John Wick: Chapter 4
REDATELJ: Chad Stahelski
ŽANR: akcija
ULOGE: Keanu Reeves, D. Yen, B. Skarsgard, L. Fishburne
TRAJANJE FILMA: 169 minuta Cijena ulaznice: 4,50 €
Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati.
Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: DANICA GREDELJ, BOČADIR 13, 49282 KONJŠČINA
MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 981
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije
Leopold Dautry, ozloglašeni vojvoda od Villiersa, u intenzivnoj je i neodgodivoj potrazi za prikladnom suprugom, a izbora je jako malo. Srećom, kći vojvode od Montaguea, ledi Eleanor, djeluje zamamno i nevjerojatno inteligentno. Villiers se bez daljnjega planira zaručiti za nju...
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: TOMISLAV HRŠAK, GUBAŠEVO 30A, 49210 ZABOK
Eloisa James: Vojvoda za nju 981
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Knjigu će dobiti poštom
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Muzej krapinskih neandertalaca krapina
Šetalište Vilibalda Sluge bb
49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr
RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati
zadnji ulaz u 18 sati
srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati
zadnji ulaz u 18 sati
kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati
Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati
kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati
ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Dvor veliki Tabor desinić
Košnički Hum 1
49216 DESINIĆ
049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com
RADNO VRIJEME
od 1. travnja do 30. rujna
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)
Listopad i ožujak
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)
Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca
Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik
Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada
t 049 376 122
RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno
Muzej staro selo kumrovec
49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec
RADNO VRIJEME
Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Centar za tradicijske
obrte, znanja i vještine
Muzeja 'Staro selo'
kumrovec
049 225 844 craftattract@mhz.hr
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka
od 10 do 12 sati
Etno zbirka Zagorska hiža
zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje
sveti križ začretje
098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr
Posjet uz prethodnu najavu
Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina
Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira
Tijekom trajanja izložbe u
Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10
49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Samci 64
49245 Gornja Stubica
t 049 587 880
t 049 587 890
Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb
RADNO VRIJEME
Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Galerija Antuna Augustinčića
klanjec
Trg Antuna Mihanovića 10
49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic
RADNO VRIJEME
Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
aktualan • točan • ažuran
Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
Dobitnik/ica nagradne križaljke
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
23.3. - 2.4.2023.
Restoran Dvorac Mihanović
Rezervacije: 049 203 772 / dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr Više na: www.terme-tuhelj.hr
Ovan (21.ožujak - 20. travnja)
U tjednu pred vama bit ćete puni novih ideja i zamisli. Na ljubavnom planu pokazat ćete i svoju lošu stranu, nestrpljivost što se drugoj strani neće svidjeti. Zdravlje u redu, a i raspoloženje će vam biti na nivou.
SAVJET TJEDNA: Trudite se!
Bik (21.travnja - 21. svibnja) Svi nepromišljeni i nelegalni potezi stići će vam na naplatu. Tjedan će obilovati napetim situacijama, a vi biste se trebali početi navikavati na neočekivane obrate. U ljubavi niste našli ravnotežu. Pratit će vas stres, frustracije i napetost. SAVJET TJEDNA: Odvojite vremena za sebe!
Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja)
Bit ćete primjer kako treba funkcionirati na radnom mjestu. Jasno ćete izražavati ono što vam treba. Vezani Blizanci već su se uhodali u vezi. Zdravlje dobro, osim sitne nervoze koja će brzo proći. SAVJET TJEDNA: Uživajte u svakodnevici!
Rak (22. lipnja - 22. srpnja)
Najviše oko posla bit ćete angažirani oni koji se bave trgovinom i uslužnim djelatnostima. Oni koji svoj posao vole radit će ga sa zadovoljstvom. Malo nervoze mogao bi vam donijeti posao. SAVJET
TJEDNA: Budite na što više društvenih događanja!
Lav (23. srpnja - 22. kolovoza)
Ovog se tjedna vaša dinamika posla povećava. Zbog toga ćete biti stalno napeti i zahtjevni prema kolegama. Imat ćete potrebu kontrolirati svoju ljubavnu situaciju. Osjećat ćete posljedice umora. SAVJET
TJEDNA: Ne poduzimajte ništa na svoju ruku!
Djevica (23 kolovoza - 22. rujna)
Postali ste jako zreli i to će znati prepoznati vaši nadređeni. Smiješi vam se jedno poslovno putovanje. S partnerom ćete komunicirati smireno. Birat ćete riječi i biti prava podrška voljenoj osobi. Većinu novog tjedna osjećat ćete se poprilično dobro. SA-
VJET TJEDNA: Birajte riječi!
Vaga (23. rujna - 22. listopada)
Na poslu ćete stalno širiti mrežu kontakata i prilično dobro se snalaziti koristeći svoje znanje. Morate partneru dati veći osjećaj sigurnosti i tek tada ćete biti na pravom putu da poboljšate svoju ljubavnu vezu. Bit ćete malo neraspoloženi. SAVJET TJED-
NA: Sjetite se svojih najboljih osobina i koristite ih!
Škorpion (23. listopada - 21. studenoga)
Na radnom mjestu potrošit ćete većinu svoje energije i ostatak dana biti poprilično mrzovoljni. Pripremite se na rad od jutra do sutra. U ljubavi ćete svoje impulse morati više kontrolirati. Morate se odmoriti i opustiti, radi svojeg zdravlja. SAVJET
TJEDNA: Isplanirajte si dan, da ne budete stalno u žurbi!
Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca)
Na poslu ćete se snalaziti i više nego dobro. Čekaju vas novi izazovi, iskustva i ideje. Ovo je tjedan velikih ljubavnih akcija. Odlično ćete se slagati s partnerom, a posebno u izlascima. Zdravstvenih problema za Strijelce neće biti. SAVJET TJEDNA: Vjerujte sebi!
Jarac (22. prosinca - 20. siječnja)
Vas će ovaj tjedan na poslu isticati kao primjer radišnog i vrijednog zaposlenika. Veze će učvrstiti, a oni slobodni s više hrabrosti pristupit će svojoj simpatiji. Moguća viroza. SAVJET TJEDNA: Odmaknite se od onih koji loše utječu na vas!
Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Moguće je da napredujete u poslu, zahvaljujući vašoj upornosti, a i ponekoj vezi koju ste stvorili u prošlosti. Bit ćete na meti kritika svog partnera. Potrebno vam je više strpljenja i pažnje. SAVJET
TJEDNA: Budite spremni na izazove!
Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Okolnosti na poslu ići će vam na ruku. Voljena osoba podržat će vas u svemu. Samci će biti potpuno otvoreni za ljubav. Nikakvih loših zdravstvenih utjecaja nema na vidiku. SAVJET TJEDNA: Oprezno u vožnji!
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, Hrvatski je sabor prihvatio izmjene zakona koje su dio paketa reforme zdravstva, izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Sukladno usvojenim izmjenama Zakona, osnivačka prava općih bolnica prenijet će se s jedinica regionalne samouprave na državu. Konkretno, u našem slučaju, Općom bolnicom Zabok tako od Nove godine više neće upravljati Krapinsko – zagorska županija, već država.
Prve promjene
Iako su mnogi u startu negodovali zbog toga, već dva dana nakon što je odluka u Saboru donesena, vidljivi su prvi znaci revolucionarnih promjena. – Celi život sem tuj na Bračaku. Najpre sem ležal deset let v onoj staroj baraki, a onda sem bil jedan od prvih kojega su otpeljali da leži v novoizgrađenoj bolničkoj zgradi. I od onda tuj ležim. Evo, niti se ne sećam kuliko je prešlo, ali mislim da ima već barem 15 let od kad tuj ležim. Znači, sve skupa barem 25 let. I do sad nisem videl tak revolucionarne promene kakve su sad najavili z države – ispričao nam je jedan liječnik, specijalist zaposlen u Općoj bol-
OŽUJAK
'Vidim ja neki dan vani rušiju velika dreva okoli bolnice.
I pitam ja kaj se događa, a nekakev radnik mi je otkril da je odlučeno da se od Novoga leta vu svaku sobu postavi jeden onaj gašpar, peć na dreva, i da si bu svaki pacijent sam kuril kuliko hoće'
nici Zabok.
Vrhunska ideja
Kako nam je rekao, isprva se i on bojao kako će izgledati bolnički sustav nakon što ga preuzme država, ali kad je čuo kakve sve promjene dolaze, kaže, ostao je oduševljen. – Vidim ja neki dan vani rušiju velika dreva okoli bolnice. I pitam ja kaj se događa, a nekakev radnik mi je otkril
da je odlučeno da se od Novoga leta vu svaku sobu postavi jeden onaj gašpar, peć na dreva, i da si bu svaki pacijent sam kuril kuliko hoće. Glejte, oko bolnice ima dosta dreva. To sve bumo zrušili i na dreva greli bolnicu. Mislim da je to vrhunska ideja i veselim se sličnim takvim idejama koje moremo očekivati od Novoga leta – ispričao nam je naš sugovornik.
UTORAK, 21.03. Serapion; Vesna; Vlasta SRIJEDA,22.03. Lea Rimska; Oktavljan ČETVRTAK, 23.03. Turibije; Oton; Rebeka PETAK, 24.03. Latin; Javorka; Katarina Švedska
SUBOTA, 25.03. Marijana, Marijan, Maja NEDJELJA, 26.03. 5. Korizmena ¨Gluha¨. Montan i Maksima; Emanuel PONEDJELJAK, 27.03. Rupert; Lada; Peregrin
imendani ime tjedna
Sretan imendan, Maja! Ime ima više značenja, a između ostalog Maja je rimska božica polja i plodova koja se povezuje s proljećem, a po njoj je nazvan peti mjesec u godini (maj, svibanj). Ime Maja ima i podrijetlo u grčkoj mitologiji i dolazi od grčkog imena, a ona je pak bila jedna od sedam Atlantovih i Plejoninih kćeri. Bila je najstarija, najljepša, ali i najsramežljivija. Prema nekim etimolozima, ime je izvedeno iz indoeuropskog korijena "meg" koji znači 'velik', a prema drugima korijen imena je "ma" što znači 'dobra majka'.
MISE MARIJA BISTRICA
Radni dan u 10.30 i 18 sati
Subota 11 i 18 sati Nedjelja i blagdani 7.30, 9, 11 i 16 sati
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
jeste li znali?
…da je Lihtenštajn je najveći svjetski proizvođač umjetnih zubi?
…da je 1890. godine heroin bio predstavljen kao lijek za prehladu, kašalj i temperaturu, a zabranjen je tek 1924. godine?
…da je ‘Alisa u Zemlji čudesa’ svojevremeno je bila zabranjena u Kini, jer u njoj životinje govore?
SVIJETLA BUDUĆNOST Na sam spomen državnog upravljanja, javljaju se vrhunske ideje Nakon što je država odlučila preuzeti upravljanje zabočkom bolnicom, već su počele prve radikalne promjene:
'Oko bolnice ima dosta dreva. To sve bumo zrušili i na dreva greli bolnicu'