Zagorski list 977

Pratite

svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na

FAŠNIKI DILJEM ZAGORJA:

U Začretju je gorio 'Putin', u Loboru pala općinska vlast; okupiran i centar Konjščine!

DEA PRESEČKI

STRAŠNE SLIKE IZ OKOLICE DONJE STUBICE

Humljak živi na rubu

provalije, klizište im je došlo do kuće: 'Rekli su nam nek idemo van iz kuće. Ali kam?'

Obitelj

Strašne slike iz Donjeg Hruševca kod Donje Stubice: Obitelj Humljak traži i moli pomoć da spase svoj jedini dom

Život na rubu provalije: 'Klizište nam je došlo do kuće, rekli su nam nek idemo van. Ali kam?'

Mladen kaže kako se klizište otvorilo uslijed velike količine vode koja je istekla u zemlju, nakon puknuća cjevovoda

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

Kuća obitelji Humljak u Donjem Hruševcu u Donjoj Stubici već se nekoliko mjeseci nalazi nad provalijom. Nakon klizišta koje se otvorilo početkom prosinca, Ana i Mladen Humljak svaki dan se boje da će izgubiti svoj dom, a novaca da podignu dovoljno veliku škarpu koja bi sve to držala nemaju.

Velike količine vode

Oboje sa zdravstvenim problemima i malim primanjima, pokazuju nam u što se u nešto više od mjesec dana pretvorilo njihovo dvorište i, ono najgore, njihov život. Mladen kaže kako se klizište otvorilo uslijed velike količine vode koja je istekla u zemlju, nakon puknuća cjevovoda. –Primijetili smo vodu da ide po cesti, da je sve mokro. Zvali smo Zagorski

čela kliziti zemlja. – Vrlo jasno moglo se čuti kak puca drveće, koje je počelo kliziti prema dolje. Svaki dan sve više je zemlja klizila u jarak. Drveće koje je bilo odmah uz dvorište prešlo je nekoliko desetaka metara dolje, a lovci kažu da je cijeli taj dio šume otklizil za oko

150 metara – ispričao nam je Mladen. Od blagog pada šume, nastala je ogromna rupetina točno ispod njihove kuće. A onda je klizište došlo do same kuće. - Počeo je pucati asfalt na našem dvorištu, a zahvatilo je i kuću, temelje, u kojima je nastala ogromna rupa, u koju bi se dvoje ljudi moglo skriti! Dobro je da kad sam kuću delal nismo

šparali na željezu, jer inače bi kuća bila pukla na sredini – kaže Mladen, dok nam supruga Ana pokazuje fotografije velike štete koja je nastala na temeljima kuće. – Bojali smo se, ali kaj da delamo? Rekli su nam nek idemo iz kuće van.

"Ako nam još netko može pomoći bilo kak da to probamo sanirati, da barem zaštitimo kući, dvorište nikad više ne bude isto, to niti nije važno. Ak ne, kaj onda moremo? Sve bude prešlo v jarak! A onda nam nema pomoći"

vodovod, no oni su tvrdili da to nije njihova voda. Kad je rašljar, kojega sam pozval, jer sam mislil da je možda stvarno negde prirodni izvor vode, utvrdil da voda izvire na par mjesta pokraj cijevi, konačno su popravili puknuće na jednom mjestu – ispričao nam je Mladen, dodavši kako bi u noći, kad bi izašao na dvorište, vrlo lako mogao čuti kako voda šušti i teče ispod površine zemlje. Na kraju se, kažu, ispostavilo puknuće cijevi na još četiri mjesta.

Rupa u temeljima kuće

A onda je, početkom prosinca, po-

"Počeo je pucati asfalt na našem dvorištu, a zahvatilo je i kuću, temelje, u kojima je nastala ogromna rupa, u koju bi se dvoje ljudi moglo skriti! Dobro je da kad sam kuću delal nismo šparali na željezu, jer inače bi kuća bila pukla na sredini"

Ali kam? To je naš dom – kažu supružnici.

Pomoć župljana

Humljaki su rupu u temeljima uspjeli su sanirati s 3 kubika betona, kao i podignuti početak škarpe, uglavnom zahvaljujući župljanima. Prilikom blagoslova kuća oko

Božića, veliko je klizište na njihovom dvorištu primijetio donjostubički župnik, koji je odmah uključio Caritas te župljane koji su do sada prikupili 2,6 tisuća eura. – Od srca im hvala, kupili su nam beton. Da nam nisu pomogli i prikupili

novce, mogli bi se fućkati. Jer da to nismo popravili, ko zna gde bi nam hiža završila – kaže Ana.

Strah i dalje

Obitelj Humljak za pripomoć u ovoj tragediji dobila je po 10 tisuća kuna od Grada Donja Stubica i Krapinsko – zagorske županije, a Grad je dogovorio s Hrvatskim željeznicama donaciju šina, koje su iskoristili za podizanje škarpe. – Šine smo zabušili i napravili pilote tri metra duboke. Zaustavili smo za sada klizanje tog dijela zemlje, no pitanje kaj se bude do-

godilo na proljeće, kad krenu kiše. Ak' ne osiguramo to kak spada, klizilo bude i dalje, pogotovo ak se svo ovo drveće posuši i ne bude ni ono više držalo zemlju. Klizište bude došlo i do ovog drugog dijela kuće, di je radiona. Jer ovo kaj smo napravili, a malo je, puno košta, a nismo napravili niti pol. Trebalo bi dići još barem tri metra da se zaštiti kuća kak spada –kaže Mladen Humljak. A novaca za to nemaju. Svi im samo govore 'to je privatni problem'. – Ako nam još netko može pomoći bilo kak da to probamo sanirati, da barem

zaštitimo kući, dvorište nikad više ne bude isto, to niti nije važno. Ak ne, kaj onda moremo? Sve bude prešlo v jarak! A onda nam nema pomoći – zaključili su potreseni supružnici. Imate li načina, volje, humanitarnosti i malo financijskih sredstava da pripomognete obitelji Humljak da izgrade škarpu do kraja i zaštite svoju kuću, nemojte dvojiti. Svaka će im, i najmanja pomoć, puno značiti da sačuvaju svoj dom, kojega su odlučili ne napustiti, nadajući se da njihova kuća ipak neće završiti u ovoj ogromnoj provaliji.

SEZONA JE OVIH ZARAZNIH BOLESTI Upitali smo Zavod za javno zdravstvo ima li u našoj županiji slučajeva zaraze

U Zagorju se opet pojavio svrab: 'Važno je na vrijeme i bez srama prijaviti slučajeve, kako bi se spriječilo stvaranje epidemije!

Po prijavama epidemiološka služba provodi nadzor, anketu te preporuča preventivne mjere u obiteljima i kolektivima gdje se bolest pojavljuje. Iz ZZJZ KZŽ naglašavaju kako se ove bolesti javljaju bez obzira na rasu i socijalni status

Iako se mnogi začude kada se susretnu ili čuju za slučaj pojave ušljivosti ili svraba, roditelji koji imaju djecu u nekom od kolektiva, bilo vrtiću ili školi, itekako su upoznati s ovim zaraznim bolestima, koje se s pojave s vremena na vrijeme. Makar se smatra da je raširenost ovih bolesti danas puno manja nego prije par desetaka godina, zbog čega se na svu sreću ne uspiju razviti pandemije ušljivosti ili svraba u kolektivima, ove bolesti nisu nestale i ne, nisu nužno povezane s higijenskim životnim uvjetima, kako mnogi smatraju.

Terapija za cijeli kolektiv Za one koji ne znaju, jer se možda još s time nisu susreli ili se pak ovih nametnika tek slabije sjećaju iz djetinjstva, uči su sitni ektoparaziti koji se hrane krvlju vlasišta, no kada se razmnože u većem broju, izazivaju svrbež glave. Pregledom vlasišta, mogu se otkriti žive pokretne uši ili gnjide, odnosno sitna jajašca prilijepljena za kosu, iz kojih se, ako se ne odstrane, za 7 do 10 dana razviju nove uši, koje polažu nova jajašca. Zbog toga je, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije, izuzetno važno pravilno provoditi terapiju. – Ako se u obitelji ili kolektivu (dječji vrtić, škola, domovi za starije i nemoćne, vojarne) otkrije da jedan član ima uši, preporuča se terapiju prove-

Uš se prenosi

dužim bliskim

kontaktom s oboljelog

djeteta ili

odrasle osobe na zdravu, a može se prenijeti

korištenjem

zajedničkih

češljeva i četki

za kosu, kapa, ukrasnih traka

za kosu, jastuka i jastučnica, ručnika i slično

sti kod svih članova istovremeno, bez obzira na simptome. Primjerice, svi ukućani trebaju oprati kosu istim šamponom, promijeniti i oprati češljeve, četke, odjeću i posteljinu, jer je moguće da imaju uši, a da to nisu primijetili – pojasnila je epidemiologinja Gordana Popijač – Cesar, napomenuvši kako se uš prenosi dužim bliskim kontaktom s oboljelog djeteta ili odrasle osobe na zdravu, a može se prenijeti korištenjem zajedničkih češljeva i četki za kosu, kapa, ukrasnih traka za kosu, jastuka i jastučnica, ručnika i slično. Važno je za spomenuti da izvan vlasišta uš može preživjeti do 48 sati, nakon čega bez hrane ugiba. Kad se ušljivost pojavi u nekom kolektivu, izuzetno je bitna maksimalna suradnja, kako ne bi došlo do širenja među djecom, a samim time i do nastanka pandemije. Zbog toga u dječjim kolektivima najčešće mole roditelje da prijave slučajeve bez srama, kako bi se na vrijeme spriječilo širenje. Naravno da dijete koje ima uši ili gnjide ne smije u kolektiv dok se bolest ne izliječi, a potrebno je pregledati i ostale ukućane.

Svrab se prenosi direktnim kontaktom

Svrab (ili šuga) je također zarazna bolest kože, koju uzrokuje grinja nazvava Scrcoptes scabiei var. Hominis. Izvor zaraze je osoba pri kraju inkubacije ili bolesnik sa jasno izraženim znakovima bolesti. Svrab se prenosi s oboljele na zdravu osobu duljim direktnim dodirom kože na kožu, spolnim odnosom, rubljem, odjećom, ručnicima i posteljinom. Nakon kontakta s bolesnom osobom simptomi se pojavljuju u razdoblju od 2-6 tjedana, koliko traje inkubacija.Glavni simptomi svraba su intenzivan svrbež kože koji se pojačava noću i u toplini i pojava crvenog osipa na mjestima grebanja, kanalići u obliku tankih zavojitih i ljuskastih linija dugački nekoliko milimetara koji na krajevima imaju male crne točkaste promjene, a to su same grinje (najčešće između prstiju šake, ručnom zglobu, podlakticama, laktovima, pazuhu, području spolovila) – pojasnila je Popijač – Cesar. Istaknula je i kako se iznimno kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom može se razviti rjeđi, ali ozbiljniji oblik svraba – norveški ili krustozni svrab, koji zahtjeva bolničko liječenje. Kod djece su najčešće zahvaćeni glava, lice, vrat, dlanovi i tabani, a moguć je nastanak i sekundarne bakterijske infekcije koja nastaje grebanjem kože. - Svrab se češće javlja u zimskim mjesecima kada se osobe više zadržavaju u zatvorenim prostorima te su više u bliskom kontaktu. Sumnja na ovu bolest postavlja se uo-

Glavni simptomi svraba su intenzivan svrbež kože koji se pojačava noću i u toplini i pojava crvenog osipa na mjestima grebanja, kanalići u obliku tankih zavojitih i ljuskastih linija dugački nekoliko milimetara koji na krajevima imaju male crne točkaste promjene, a to su same grinje

čavanjem kanalića ili osipa, a potvrđuje se pronalaskom grinja, jaja ili fekalnog materijala larvi mikroskopskom analizom strugotina kože – kaže epidemiologinja. Što se pak liječenja tiče, kaže kako se svi koji su bili u kontaktu s oboljelima od svraba, bez obzira jesu li razvili simptome svraba ili ne, trebaju tretirati skabicidnom emulzijom koju propisuje liječnik. Tretman traje 5 dana, a maže se cijelo tijelo, ne samo zahvaćena mjesta te ga treba ponoviti za 10-ak dana. - Uz odgovarajuće lijekove vrlo je važno dan nakon početka terapije oprati u vrućoj vodi svu odjeću, posteljinu i ručnike koji su bili u upotrebi posljednjih nekoliko dana te ponoviti postupak nakon tjedan dana.

Svi predmeti koji se ne mogu tretirati pranjem stavljaju se u crne vreće i ostavljaju se izvan upotrebe 14 dana. Za sprječavanje ponovne zaraze, nužno je da se svi članovi obitelji i spolni partneri istodobno liječe. Liječenje bolesti zahtijeva strogo pridržavanje svih uputa vezanih za bolesnika, bliske kontakte i predmete u njegovoj okolini te provođenje mjera prevencije nakon liječenja – naglasila je epidemiologinja.

Širenje bolesti

U svijetu godišnje od ovih parazitoza oboli 200 milijuna ljudi. Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, svrab i ušljivost se trebaju redovito prijavljivati od

strane zdravstvenog osoblja koje dijagnosticira bolest i liječi je. - Po prijavama epidemiološka služba ZZJZ KZŽ provodi nadzor, anketu te preporuča preventivne mjere u obiteljima i kolektivima gdje se bolest pojavljuje – kaže Popijač – Cesar, dodavši kako se ove bolesti javljaju bez obzira na rasu i socijalni status, jer je glavni razlog širenja ovih bolesti bliski kontakt s bolesnom osobom u prenapučenoj okolini. Što se tiče slučajeva u našoj županiji, iz Zavoda kažu kako je 2019. prijavljeno 30, a 2022. 6 slučajeva svraba te 7, odnosno 3 slučaja ušljivosti. Tijekom prva dva mjeseca ove godine prijavljen je svega jedan slučaj svraba, dok prijava za ušljivost za sada nije bilo.

Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE

Još jedna potpora Krapinsko –zagorske županije radu HGSS-a

Potpisani ugovori

vrijedni 7.960 eura

Podrška Županije kontinuirano traje od samog osnutka stanice HGSS-a na području Krapinsko-zagorske županije, dakle već desetu godinu

KRAPINA - Župan Željko Kolar i dopročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Zlatar Bistrica Nenad Capar su u petak, 17. veljače, potpisali ugovor o izravnoj dodjeli financijskih sredstava za financiranje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Zlatar Bistrica u 2023. godini. Objekt u potpunosti završen

Krapinsko-zagorska županija

će temeljem ovog ugovora Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja Stanici Zlatar Bistrica dodijeliti 7.960 eura (60.000 kuna) za financiranje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Zlatar Bistrica u 2023. godini. Dopročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Zlatar Bistrica Nenad Capar istaknuo je kako potpisivanje ovog ugovora i dodjela sredstava omogućava kvalitetniji i sigurniji rad i djelovanje Stani-

Potpisani ugovori o dodjeli 26.600 eura Obrtničkoj komori KZŽ i HGK Županijskoj komori Krapina

'Kad bi nam gospodarska situacija u RH bila kao u Zagorju, gdje bi nam bio kraj'

Ovime samo vraćamo djelić onoga što su gospodarstvenici nama omogućili da se slije u proračun KZŽ, rekao je župan

ce te je ujedno i jamstvo da će i ove godine u potpunosti odraditi sve zadaće. - U ime stanice Zlatar Bistrica zahvaljujem Županiji i županu na financijskoj potpori za redovnu djelatnost. Napominjem da ovakva podrška Županije kontinuirano traje od samog osnutka stanice HGSS-a na području Krapinsko-zagorske županije, dakle već desetu godinu. Također, želim zahvaliti Županiji i za dodatnu financijsku potporu u izgradnji našeg objekta u Zlatar Bistrici, koja traje od polaganja kamena temeljca 2018., do danas, kada je objekt u potpunosti završen – poručio je dopročelnik Capar.

Volonterski, ali na razini profesionalaca

Župan Željko Kolar istaknuo je kako su hitne službe na području Krapinsko-zagorske županije dobro opremljene i obučene te da će reagirati u najkraćem mogućem roku. - Kada govorimo o HGSS-u uvijek ističemo da se ovdje radi o ljudima koji svoju djelatnost obavljaju volonterski, ali je kvaliteta njihova rada na razini profesionalaca. O tome nam jasno govori nepodijeljeno visoko mišljenje javnosti te činjenica da je bez njih nemoguće uopće i zamisliti funkcioniranje sustava spašavanja u Hrvatskoj. Vrhunski ljudi, fantastično uvježbani i odlično opremljeni, moralno čvrsto te naravno izuzetno motivirani - poručio je župan Kolar te zahvalio svim članicama i članovima Hrvatske gorske službe spašavanja što kontinuirano odvajaju svoje slobodno vrijeme te svoju stručnost i vještine nesebično koriste za dobro čitave zajednice. (zl)

Župan Željko Kolar potpisao je ugovore o dodjeli 26.600 eura bespovratnih sredstava Obrtničkoj komori KZŽ i HGK Županijskoj komori Krapina. Obrtničkoj komori KZŽ će biti doznačeno 13.300 eura, za sufinanciranje troškova promocije i edukacije članova Komore, organiziranje stručnih seminara i konferencija, troškove promocije i posjeta obrtnika Krapinsko-zagorske županije na domaćim i inozemnim sajmovima i poslovnim susretima i delegacijama te za izradu promidžbenih materijala. Gospodarskoj komori će biti doznačeno 13.300 eura za sufinanciranje sajmova, izložba, studijskih posjeta, gospodarskih misija u zemlji i inozemstvu, zatim konferencija i sličnih događanja te troškova promocije gospodarstvenika Krapinskozagorske županije i izrade promidžbenih materijala.

Razvoj gospodarstva Predsjednik OK KZŽ Nenad Kučiš istaknuo je da je OK KZŽ s 31. prosincem prošle godine imala 2993 obrta, a sada ima i više od 3000 obrta. Kučiš je zahvalio Županiji i županu. - OK KZŽ se već dugi niz godina ubraja među najaktivnije područne obrtničke komore RH, a dobivena

Švaljek: "Smatram da nam je zajednički interes vrlo važna suradnja koju godinama imamo sa Županijom i u smislu te suradnje smo sigurno među najboljim komorama u RH"

Kolar: 'Ključno je da osiguramo adekvatan kadar koji će odgovoriti potrebama gospodarstvenika'

sredstva omogućit će nastavak kontinuiranih aktivnosti, kojima se želi očuvati, unaprijediti i razviti obrtništvo naše županije – rekao je Kučiš.Važna nam je dodjela ovih sredstava kako bi standardne usluge i proizvode, koje imamo u okviru HGK mogli što bolje primijeniti i prilagoditi specifičnostima zagorskog gospodarstva. Smatram da nam je zajednički interes vrlo važna suradnja koju godinama imamo sa Županijom i u smislu te suradnje smo sigurno među najboljim komorama u RH, te želimo promovirati važnosti industrije, proizvodne, robnog izvoza po česmu smo prepoznatljivi i među vodećima u RH. Sigurno da će nam i ova sredstva pomoći da i u ovoj godini kreiramo i prilagodimo neke svoje aktivnosti aktualnim temama poput demografije, potrebe imigracije i svakako zelenoj i digitalnoj transformaciji naših članica – rekao je predsjednik HGK ŽK Krapina Anđelko Švaljek. Direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske

županije Helena Matuša zahvalila je i jednoj i drugoj komori na suradnji i Županiji koja uvijek daje potporu i radu Poduzetničkog centra i komorama. - Drago mi je da mogu još jednom podsjetiti na ugovor koji imamo s Obrtničkom komorom, gdje upravo ovih 3000 obrtnika, koje je spomenuo predsjednik omogućavamo i povoljnije usluge koje nudi Poduzetnički centar. Suradnja s Gospodarskom komorom temelji se na prilagodbi specifičnostima našeg gospodarstva, gdje smo otvorni partner, kako bi našim poduzetnicima omogućili čim lakšu realizaciju njihovih investicija – rekla je Matuša i zaključila da je ovo potpisivanje spo-

razuma samo dodatna potvrda partnerskog pristupa svim poduzetnicima.

Sjajni rezultati

Zadovoljstvo potpisivanjem ugovora izrazio je i župan KZŽ Željko Kolar. - Mi zapravo ovima samo vraćamo djelić onoga što su gospodarstvenici nama omogućili da se slije u proračun KZŽ. Jer nama je najveći prihod porez na dohodak iz plaća koji uplaćuju naši gospodarstvenici. Sjajni rezultati našeg gospodarstva u proteklih nekoliko godina, bez obzora na pandemiju, potres i rat, kontinuirani rast i povećanje izvoza nam je omogućilo bolje punjenje proračuna i sufinanciranje naših strateških projekata, za koje ni se bez tih dodatnih prihoda, vjerojatno morali dodatno zadužiti. Stoga jedno veliko hvala gospodarstvenicima – rekao je župan i najavio da se u 2023. godini očekuju još bolji rezultati. Tome bi trebali pomoći i ulazak u Schengen i uvedeni Euro.Od 2017. godine Hrvatska obrtnička komora primila je 103.000 eura od Županije za promociju gospodarstva. Za Obrtničku komoru KZŽ to je bilo 204.295 eura za promociju, sajmove, uređenje prostora i posebno 125.228 eura za tradicijske obrte što je ukupno 433.112 eura. U to nisu uključena sredstva za 'Zagorski gospodarski zbor', manifestaciju '100% zagorsko' već isključivo pomoć komorama. - Ključno je da osiguramo adekvatan kadar koji će odgovoriti potrebama gospodarstvenika, pa pozivam i Obrtničku i Gospodarsku komoru na korištenje usluga Poduzetničkog centra, a tu su i europski uvjeti gdje su velika sredstva, posebice za industrijsku tranziciju. Sinergija postoji, siguran sam da će se nastaviti i u budućnosti, a zajednički projekti nas dodatno oplemenjuju i daju nam određena znanja kako bismo bili što bolji – poručio je Kolar. Kolar je naglasio da je pokrivenost izvoza uvozom u županiji oko 180 %. - Kad bi nam sveukupna gospodarska situacija u RH takva, gdje bi nam bio kraj – rekao je Kolar.

'Vrhunski ljudi, fantastično uvježbani i odlično opremljeni, moralno čvrsto te naravno izuzetno motivirani'

Elvis Lacković KRAPINA

Kreće gradnja sportske dvorane i igrališta budućeg Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu

Župan Kolar: 'Ovo što gradimo u Zaboku do sad u cijeloj Hrvatskoj još nije viđeno'

Proteklog je tjedna u Zaboku s predstavnikom odabranog izvođača, tvrtke MDK Građevinar, potpisan ugovor o izgradnji dvorane, koja bi, kao i svi drugi objekti tog kompleksa, trebala biti dovršena do početka sljedeće školske godine

Kreće gradnja 3,6 milijuna eura vrijedne sportske dvorane i igrališta u sklopu budućeg Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, odnosno, u sklopu novih objekata Srednje škole Zabok, koji se već grade. Naime, proteklog je tjedna u Zaboku s predstavnikom odabranog izvođača, tvrtke MDK Građevinar, potpisan ugovor o izgradnji dvorane, koja bi, kao i svi drugi objekti čitavog tog kompleksa, trebala biti dovršena do početka sljedeće školske godine. Nakon potpisivanja ugovora župan Kolar je naglasio kako je to treći i zadnji ugovor vezan za izgradnju tog velikog kompleksa. –Ova dvorana će biti specifična jer će na njenom krovu biti i igralište, budući da je izgrađenost površine takva da drugog rješenja nismo ni imali. Procijenjena vrijednost radova, kad smo raspisivali natječaj, bila je 15 milijuna kuna plus PDV. Prvi natječaj smo poništili jer smo dobili dvije ponude, jednu preko 30 milijuna kuna, a drugu skoro 27 milijuna kuna. U drugom natječaju dobili smo dvije ponude koje su bile skoro pa iste, oko 25,2 i 25,5 milijuna kuna, što znači da je to realna cijena na tržištu. I sada smo s najboljim ponuđačem potpisali ugovor – rekao je Kolar.

Obećanje Vlade

Župan je također podsjetio kako je prilikom posjeta premijera Andreja Plenkovića Krapinsko – zagorskoj županiji u rujnu prošle godine, zamolio predsjednika Vlade da Vlada osigura sredstva za izgradnju dvorane, budući da se Županija već ranije zadužila za 35 milijuna kuna za dovršetak kompleksa te da je još dodatno uložila 7 milijuna kuna za trafostanicu i određene izvantroškovničke radove. – S obzirom na to da nije stizao odgovor premijera, zamolio sam našeg saborskog zastupnika Sinišu Hajdaša Dončića i pripremili smo mu amandman na prijedlog državnog Proračuna za 2023. godinu na iznos od 20 milijuna kuna. Vlada je prihvatila amandman, ali u iznosu od 14 milijuna kuna. No, nama je za izgradnju sportske dvorane potreb-

Kolar: "Radovi napreduju više nego odlično. Ovaj objekt, ova naša škola, ovaj naš Centar će biti na svjetskoj i europskoj razini. Ovo je 22. stoljeće, a ne 21. stoljeće"

Jurec: "Moramo znati da smo samo 30 milijuna kuna dobili iz europskih projekata, a drugo sve je pokrivala i financirala naša Županija"

no 3,6 milijuna eura, tako da sam ja poslao zahtjev premijeru i ministru za dodjelu dodatnih 1,5 milijuna eura i razgovarao sam s premijerom i ministrom. I na moje veliko zadovoljstvo, premijer i ministar su pozitivno reagirali na moj zahtjev i ja očekujem u sljedećih dva, tri tjedna da dobijemo novu odluku ministarstva u kojoj će biti osiguran kompletan iznos potreban za izgradnju ove sportske dvorane –istaknuo je Kolar dodavši kako ne smiju čekati s radovima, ali isto tako ne smiju niti potpisati ugovor s izvođačem prije nego što su osigurana sredstva.

Za 22. stoljeće

Upravo zbog toga je Krapinsko – za-

gorska županija osigurala u svom proračunu razliku sredstava. – Iz tog razloga smo sve ostale planirane investicije u obrazovanje morali staviti sa strane. Kad nam se odobre sredstva koje je obećala Vlada, onda će nam se osloboditi ta naša sredstva koja smo imali planirane za druge investicije u obrazovanje –rekao je Kolar. Što se tiče svih ostalih radova na samoj izgradnji kompleksa čitavog Centra, župan Kolar je također izrazito zadovoljan. - Radovi napreduju više nego odlično.

Ovaj objekt, ova naša škola, ovaj naš Centar će biti na svjetskoj i europskoj razini. Ovo je 22. stoljeće, a ne 21. stoljeće i vjerujem da će i učenice i učenici koji će pohađati ovu našu školu, ali i one osobe koje će dolaziti na cjeloživotno učenje te profesorice i profesori, ali isto tako i gosti koji će dolaziti u naš Akademis, vidjeti objekt, uvjete i kvalitetu koji do sada u Hrvatskoj nisu viđeni. I to je nešto što je zadatak svih nas koji sudjelujemo u ovom projektu. Ono što je izrazito bitno je da su radovi unutar rokova, budući da je to europski projekt i mi sve radimo da prvi dan školske godine 2023./2024. ovaj prostor bude pun naših učenika i učenica – rekao je Kolar.

Radovi u roku

Gradonačelnik Hanžek je zahvalio županu Kolaru i njegovom timu, kao i svima onima koji su pomogli da dođe do realizacije ovog projekta. – Ovo jest smješteno u Zaboku, ali će služiti za područje čitave Krapinsko – zagorske županije, kao i čitave regije. Posebno se veselim zbog onih koji će raditi u toj školi, kako učenika,

tako i profesora i mentora, jer ovo je zaista škola po izvođenju, po opremi i po sadržajima koja odgovora potrebama 21. stoljeća – rekao je Hanžek. Voditelj projekta gradnje Srećko Vrček istaknuo kako su već počeli unutarnji radovi na novoizgrađenim zgradama kompleksa. - Intenzivno se izvode unutarnji obrtnički radovi od gips-kartonskih radova, instalaterskih radova, prvenstveno strojarskih radova, ventilacije, grijanja, hlađenja, plinskih instalacija, elektroinstalacija sa sustavom vatrodojave. S vanjske strane zgrada se izolira te će ona u budućnosti trošiti vrlo malo energije koja će se dobivati iz obnovljivih izvora putem dizalica topline i fotonaponske elektrane – naglasio je Vrček.

Zadovoljna ravnateljica

Ravnateljica Srednje škole Zabok Draženka Jurec, koja je i potpisala je ugovor s izvođačem radova, MDK građevinar, odnosno direktorom Krunoslavom Pavlinićem, također je izrazila zadovoljstvo činjenicom da radovi teku prema terminskom planu. - Iznimno sam sretna što se uspjelo tako nešto ostvariti i što će biti gotovo, kako vele naši izvođači, na vrijeme. Da to nije bio lagan posao govori i vrijednost ove investicije. Osigurati 3,6 milijuna eura, dakle 25 milijuna kuna je veliki pothvat, plus uz sve troškove koji su već prije bili na ovom djelu u izgradnji. Polovica je došla iz državnog proračuna, a drugu polovicu nam je osigurao naš osnivač. Moram reći, u svih 25 regionalnih centara koliko ih je u 5 sektora u Hrvatskoj, uz Split koji je možda mrvicu veći od nas, ovo je najveća investicija što se tiče infrastrukture. Moramo znati da smo samo 30 milijuna kuna dobili iz europskih projekata, a drugo sve je pokrivala i financirala naša Županija – rekla je ravnateljica Jurec.

Ivan Kovačić ZABOK

Radovi CKTU Zabok

Ravnateljica je s izvođačem potpisala Ugovor o gradnji sportske dvorane

Na burzi rada krajem siječnja bilo je 2.008 Zagoraca

Najtraženija

HRVATSKO ZAGORJE - Ukupno

je u siječnju 2023. iz evidencije nezaposlenih izašlo 240 osoba (0,8% više nego u siječnju 2022. godine).

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnog odnosa najčešće se realiziralo u sljedećim djelatnostima: Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 39 osoba ili 21,4%, Prerađivačka industrija – 32 osobe ili 17,6%, Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 24 osobe ili 13,2%, te Obrazovanje – 18 osoba ili 9,9%. Promatrano prema ispostavama, u zapošljavanju su predvodile ispostave Zabok (53 zaposlene osobe ili 29,1% od ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa) i Krapina (50 zaposlenih osoba ili 27,5%).

Manje nezaposlenih

U siječnju 2023. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su ukupno 344 nezaposlene osobe (17,8% više nego u siječnju 2022. godine), i to: 258 osoba izravno iz radnog odnosa (75,0%), 10 osoba iz redovitoga školovanja (2,9%), te 76 osoba iz neaktivnosti (22,1%). S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz sljedećih djelatnosti: Prerađivačka industrija – 85 osoba ili 32,9%, Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 31 osoba ili 12,0%, Pružanje smještaja te priprema i usluživanje hra-

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je na području ispostave Zabok, a najmanji u ispostavi Pregrada

ne – 31 osoba ili 12,0%, te Građevinarstvo – 20 osoba ili 7,8%. Krajem

siječnja 2023. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Područnog ureda Krapina registrirano je 2.008 osoba. U usporedbi s prosincem 2022. broj nezaposlenih povećao se za 5,5% ili 104 osobe, a u odnosu na siječanj 2022. godine broj nezaposlenih manji je za 5,2% ili 110 osoba. Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je na području ispostave Zabok (448 ili 22,3% od ukupnog broja u PU Krapina), ispostavi Krapina (441 ili 21,9%), ispostavi Donja Stubica (431 ili 21,5%), te u ispostavi Zlatar (399 ili 19,9%). Najmanje je nezaposlenih u ispostavi Pregrada (118 ili 5,9%) i ispostavi Klanjec (171 ili 8,5%).

Potrebe za radnicima

U siječnju 2023. godine poslodavci su prijavili 579 potreba za radnicima što je za 48,5% više nego u prethodnom mjesecu, te za 22,2% manje u odnosu na isti mjesec 2022. godine. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u sljedećim djelatnostima: Prerađivačka industrija – 133 radnika ili 23,0%, Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 87 radnika ili 15,0%, Obrazovanje –69 radnika ili 11,9%, te Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 66 radnika ili 11,4%. Najtraženija zanimanja u siječnju 2023. g. bila su: radnik/ radnica za pomoć u kući (43), prodavač/prodavačica (42), konobar/ konobarica (29), radnik/radnica na proizvodnoj liniji (27), doktor/doktorica medicine (21), monter/monterka metalnih konstrukcija (20), rukovatelj/rukovateljica brojčano upravljanim strojem za obradu kovina (17), kuhar/kuharica (15), suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi (14), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (14), bravar/bravarica (12)… (zl)

Prijem je upriličen povodom izdavanja četvrtog nosača zvuka 'U srcu majke Marije' u prosincu prošle godine

KRAPINA - Župan Željko Kolar upriličio je u svom uredu prijem za Ženski vokalni ansambl Fiola, povodom 22 godine djelovanja i izdavanja četvrtog nosača zvuka 'U srcu majke Marije' u prosincu prošle godine.

'Sjajna atmosfera'

- Veliko zadovoljstvo je da u našem uredu primimo ŽVA Fiole, koje nas već više od 20 godina oduševljavaju svojim izvedbama, što naših zagorskih pjesama, što domaćeg i stranog popa, što sakralnih pjesama, a zadnji njihov CD vezan za sakralnu tematiku je bio povod ovog druženja. Zvat ću ih bar jednom mjesečno, jer ovako sjajna atmosfera u našem uredu već dugo nije bila – našalio se župan, dodajući da su članice vrijedne, skromne, uspješne, radišne, bez velike želje za pompom i promocijom bez obzira što se bave takvom vrstom djelatnosti.Ja sam im poželio novi CD, novi

'Posebno nas veseli da smo motivirale naše žitelje koji vole glazbu i vole se baviti glazbom da osnuju vokalne ansamble i pomovoraju taj način pjevanja'

spot, novu pjesmu na krapinskom Festivalu i veliki koncert u Zagorju povodom njihove godišnjice osnutka. Vjerujem da će se taj koncert održati za 25 godina rada, uz pokroviteljstvo Krapinsko – zagorske županije. Razgovarali smo i o promociji kajkavskog govornog izričaja, u ovom slučaju kroz pjesmu, i dogovorili smo suradnju u budućem razdoblju kojoj

se poesbno veselim – zaključio je župan Kolar.

U ime članica ansambla obratila se Sabina Frgec. - Zahvaljujem Županiji što je podržala izdavanje našeg projekta. Posebno smo ponosne što dijelimo već 23. godinu i usudila bih se reći da smo bile predvodnice a – cappella pjevanja na području naše županije. Posebno nas veseli da smo motivirale naše žitelje koji vole glazbu i vole se baviti glazbom da osnuju vokalne ansamble i pomovoraju taj način pjevanja. Ponosni smo i na naš podmladak, nas 6 ima ukupno 19 djece i svi oni se na neki način bave glazbom. Čast mi je i zadovoljstvo da su naslijedili tu našu ljubav prema glazbi. Hvala Krapinsko – zagorskoj županiji na pozivu i nadam se da ćemo uspjeti realizirati brojne projekte i nastaviti pomovirati ljubav prema kaju i zavičaju – rekla je Frgec. (sp)

zanimanja su radnik za pomoć u kući, prodavač i konobar

A - cappella

'Fiole nas već više od 20 godina oduševljavaju svojim izvedbama zagorskih pjesama, domaćeg i stranog popa te sakralnih pjesama'

Župan Željko Kolar upriličio prijem za Ženski vokalni ansambl Fiola

U Krapini održan tematski skup u organizaciji

Hrvatske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu

U Zagorju konstantno u porastu potreba za usluge za djecu s teškoćama u razvoju

Na skupu u Krapini predstavljeni su rezultati istraživanja potreba roditelja i djece s razvojnim rizicima i teškoćama, potreba stručnjaka različitih profila i potreba za osnaživanjem civilnog društva kao legitimnog zagovarača promjena u području rane intervencije u djetinjstvu

Ivan Kovačić KRAPINA

UPoslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinskozagorske županije u Krapini održao se prošlog tjedna tematski skup u organizaciji Hrvatske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID), kojim ta udruga i na području KZŽ nastavlja aktivnosti u okviru projekta "Koalicija za ranu intervenciju u djetinjstvu" u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Velika koalicija

Podsjetimo, riječ je o projektu koji je započeo u rujnu prošle godine te je do sada okupio respektabilan broj lokalnih dionika koji su se udružili u Koaliciju za ranu intervenciju u djetinjstvu i Mrežu djelatnika dječjih vrtića s ciljem zagovaranja kvalitetnijih i dostupnijih usluga za djecu s razvojnim rizicima i teškoćama i njihove obitelji, a Krapinsko – zagorska županija vrlo se aktivno i intenzivno uključila u taj projekt te u njega do sad uložila i znatna financijska sredstva.

Kako je na samom početku skupa, u svojoj izjave za medije, ispričala umirovljena sveučilišna profesorica Marta Ljubešić, inače volonterka i predsjednica Nadzornog odbora HURID-a, spomenuti cilj moguće je ostvariti jedino kroz međusektorsku, interdisciplinarnu i koordiniranu suradnju stručnjaka i korisnika rane intervencije. - Veliko nam je zadovoljstvo što možemo reći da je prvi korak do tog cilja u Krapinsko-zagorskoj županiji već ostvaren kroz potpisivanje sporazuma o suradnji između Koalicije za ranu intervenciju u djetinjstvu i Mreže djelatnika dječjih vrtića. Sporazum je odraz spremnosti različitih pružatelja usluga da zajednički osmisle modalitete suradnje koji će omogućiti djeci s razvojnim rizicima i teškoćama i njihovim roditeljima pra-

Gregurević Šanjug:

'Zadnjih desetak

godina bilježimo

snažan razvoj usluga u tom

području, počevši od razvijanja mreže

logopedskih

kabineta, od

edukacije

stručnjaka rane intervencije te opremanja i oformljavanja

kabineta za ranu intervenciju'

vovremenu i odgovarajuću podršku – rekla je Ljubešić.

Kako dalje?

Kako je pojasnila, na ovom tematskom skupu, članovima Koalicije i Mreže i zainteresiranoj javnosti predstavljeni su rezultati istraživanja potreba roditelja i djece s razvojnim rizicima i teškoćama, potreba stručnjaka različitih profila i potre-

ba za osnaživanjem civilnog društva kao legitimnog zagovarača promjena u području rane intervencije u djetinjstvu. Istraživanje su proveli studenti Filozofskog fakulteta i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također, dio skupa je i okrugli stol na temu "Organizacije civilnog društva kao akteri promjene paradigme u ranoj intervenciji u djetinjstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji" te se stoga tematski skup održava pod naslovom "Rana intervencija u djetinjstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji: analiza potreba i kako dalje".

Važan projekt

Kako je naglasila Martina Gregurević Šanjug, pročelnica za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Krapinsko-zagorske županije, usluge za djecu visoko su na listi prioriteta Krapinsko – zagorske županije. - Osobito su nam prioritetne one usluge koje se odnose na djecu s teškoćama u razvoju pa isto tako i usluge rane intervencije. Zadnjih desetak godina bilježimo snažan razvoj usluga u tom području, počevši od razvijanja mreže logopedskih kabineta, od edukacije stručnjaka rane intervencije, opremanja kabineta za ranu intervenciju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice, do oformljavanja posebnog kabineta za ranu intervenciju u Centru za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, koji je u potpunosti financiran sredstvima Krapinsko – zagorske županije. Mi kontinuirano bilježimo rast potrebe za ovom vrstom uslugama, a sva predviđanja kažu da će u budućnosti te potrebe biti još izraženije. Ovaj projekt nam je izuzetno važan jer će nam rezultati ovog projekta, ovog istraživanja, dati smjerokaz za daljnji razvoj usluga, a drugi važan aspekt projekta je umrežavanje svih dionika koji sudjeluju u ranoj intervenciji – ispričala je Martina Gregurović Šanjug, županijska pročelnica.

Održan Sastanak dječjih gradonačelnika i načelnika: Ocjenjivanje prijava za dječji proračun

'Prva smo županija koja je krenula s dječjim participativnim proračunom'

Na sastanku je predstavljen dječji proračun Krapinsko-zagorske županije za 2023. godinu

VELIKO TRGOVIŠĆE - U Osnovnoj školi Veliko Trgovišće je u petak održan prvi ovogodišnji sastanak dječjih gradonačelnika i načelnika s područja Krapinsko-zagorske županije. Na sastanku su sudjelovali dječji načelnici iz općina Mače, Marija Bistrica, Bedekovčina, Tuhelj, Zagorska Sela, Kumrovec, Sveti Križ Začretje i Radoboj te dječji gradonačelnici Krapine, Pregrade i Zaboka. Na sastanku je predstavljen dječji proračun Krapinsko-zagorske županije za 2023. godinu te su ocjenjivane prijave zaprimljene na Javni poziv za prijavu prijedloga za Participativni dječji proračun za 2023. godinu.

Potrebe djece

Radi se o uspješnom mehanizmu identificiranja i realiziranja potreba djece u cilju povećanja dječje uključenosti u donošenje odluka kroz aktivno sudjelovanje djece u kreiranju i provedbi proračuna. Na taj se način kroz razvoj suradnje i dijaloga direktno zadovoljavaju potrebe djece u zajednici. U okviru ovog javnog poziva raspodjeljuju se sredstva u ukupnom iznosu od

26.544 eura, s time da maksimalni iznos županijskog financiranja po pojedinom projektu može biti 2.654 eura. Nužno je da se projektom ostvaruje javni interes na području Krapinskozagorske županije te da je iniciran do strane djeteta ili grupe djece. Na sastanku su bile i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Krapinsko-zagorske županije Martina Gregurović Šanjug, načelnik Općine Veliko Trgovišće Robert Greblički te ravnateljica Osnovne škole Veliko Trgovišće Diana Duk – Petek. Ogledalo društva

Tema rasprave bile su i daljnje aktivnosti koje će se provoditi na području Krapinsko-zagorske županije, a dječji načelnici i gradonačelnici su svoje kolege i ostale prisutne informirali o provedenim aktivnostima u protekloj godini te se dogovarali sljedeći sastanak koji će se održati krajem školske godine. Župan Željko Kolar je u pripremi samog sastanka istaknuo kako je ulaganje u djecu i mlade ogledalo svakog društva. - Prva smo županija koja je krenula s dječjim participativnim proračunom i mogu reći da se to se pokazalo punim pogotkom. Od 2019. godine, kada smo osigurali 100.000 kuna, dobivamo projekte koji pokazuju kako djeca i mladi sam znaju detektirati stvari koje se mogu popraviti u sustavu, osmisliti rješenje te na kraju i provesti to isto rješenje – kazao je župan Željko Kolar te poručio kako Krapinskozagorska županija s ponosom nosi titulu Županija – prijatelj djece. (zl)

Pročelnica Martina Gregurević Šanjug

U tijeku su radovi na protupotresnoj obnovi u Donjoj Stubici

Gradit će se novi most, a u sanaciju štete nakon potresa ide još jedna dionica ceste

Nogostup u Vukšincu pred samim je završetkom, no ta će se dionica ceste, dok budu trajali radovi na izgradnji mosta, zatvoriti. Grad će urediti obilazne pravce za lokalno stanovništvo

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

Utijeku su završni radovi na izgradnji nogostupa u Vukšincu. Zacijevljena je i jedna i druga strana kolnika, postavljeni su rubnjaci na nogostupu, a dok je jedna strana nogostupa već završena, drugu je potrebno još asfaltirati. Nogostup u dužini od 280 metara ide od mosta do raspela, a uz izgradnju nogostupa, napravljen je i sustav obo-

rinske odvodnje. Radovi su vrijedni milijun i 700 tisuća kuna, a Županijska uprava za ceste Krapinsko – zagorske županije sufinancira ih sa 380 tisuća kuna.

Novi most

Uskoro na toj dionici kreću novi radovi, naime, izgradit će se novi most. Prema najavama investitora, Županijske uprave za ceste, radovi bi trebali početi krajem veljače ili najkasnije početkom ožujka. – Most će se proširiti, na širinu kako je sada na-

pravljen nogostup. Cesta će biti zatvorena za promet za vrijeme trajanja radova, a za pješake će se postaviti skela preko potoka koju će moći koristiti – pojasnio nam je gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić. Rekao je i kako će službeni obilazni pravac biti kroz Lepu Ves i Donje Matence, ali i da će Grad Donja Stubica za potrebe lokalnog stanovništva urediti neke druge obilazne pravce. – Za potrebe lokalnog stanovništva, koje poznaje te pravce, uredit

ćemo lokalne ceste Britička – Kantocijevo za obilazak prema smjeru Donje Stubice te kroz Šulekovo na Andraševec za obilazak prema Zaboku. Te ćemo puteve poravnati, pošudrati, pomalčati za prijevoz stanovništva –najavio je gradonačelnik. Sanacija dionice prema Andraševcu Radovi na mostu, ali i na dionici od raspela u Vukšincu prema Andraševcu, koji bi također uskoro trebali početi, financiraju se iz Fonda

solidarnosti u sklopu protupotresne obnove. – Za vrijeme trajanja radova na protupotresnoj obnovi dionice od raspela prema Andraševcu, ta cesta neće biti zatvorena. Radovi će se izvoditi tako da se njome usporedno može prometovati. No, ako bude potrebno zbog određenih radova cestu zatvoriti, onda ćemo dogovoriti s izvođačem radova da se takvi radovi odvijaju po noći, kad je smanjen promet – rekao je gradonačelnik. Grad Donja Stubica za rekonstrukciju 12

dionica cesta i sanaciju štete od potresa na njima dobio je milijun eura. Svi radovi na protupotresnoj obnovi, koji se financiraju iz Fonda, trebaju biti završeni s krajem lipnja ove godine, pa tako i radovi na spomenutim nerazvrstanim cestama u Donjoj Stubici, ali i na ostalim objektima. Dok su radovi na Pučkom otvorenom učilištu, Fellerovoj zgradi, Dvorcu Golubovec i donjostubičkoj crkvi u tijeku, uskoro se očekuje i početak radova na obnovi stare zgrade Caritasa.

Održana završna konferencija

projekta "Grad

Oroslavje - U službi svih nas"

OROSLAVJE - U Društvenom domu Mokrice održana je završna konferencija projekta "Grad Oroslavje - U službi svih nas", projekt financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa

Učinkoviti ljudski potencijali 2014.2020., čiji je korisnik bio Grad Oroslavje, a partneri na istom Moto klub Zagorski orlovi, Kuburaško društvo Tri kralja te KUD Sloboda. Tijekom protekle dvije godine provedene su brojne aktivnosti

'Projekt je

za osobni rast, razvoj i napredak građana Oroslavja'

usmjerene ka aktivnom uključivanju zaposlenosti ranjivih skupina (osoba starijih od 54 godine, mlađih od 25 godina, osoba s invaliditetom i nezaposlenih osoba), kao i inovativne socijalne usluge za navedenu ciljanu populaciju. - Provedeno je niz besplatnih radionica različite tematike, od radionica plesa, pjevanja, sportskih radionica i radionica društvenih igara, do radionica o važnosti očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti te radionica o društvenom podu-

zetništvu. Proveden je i program osposobljavanja za vozače B kategorije koji je rezultirao s pet novih vozačaistaknula je voditeljica projekta Mia Primorac. Gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić osvrnuo se na benefite koje je ovaj projekt, ukupne vrijednosti 2.456.094,00 kn od čega je 85% bespovratnih sredstava osigurano iz Europskog socijalnog fonda, a 15% iz proračuna Republike Hrvatske, imao za građane, a u sklopu kojeg je adaptiran društveni dom. -

Adaptacija Društvenog doma od koristi je za cijelu zajednicu, otvorila nam je brojne mogućnosti, a dom je postao glavno okupljalište građana. Velika vrijednost projekta je ta što je rađen u dogovoru s udrugama, koje su prepoznale potrebu za edukacijom i razvojem vještina. Kroz projekt su dobivena računala, projektor, platna za projekciju, radne i konferencijske stolice, kao i biljarski stol s priborom, dodao je gradonačelnik. No, ono najbitnije od svega, projekt

je pružio priliku za osobni rast, razvoj i napredak građana Oroslavja, što će pridonijeti prosperitetu cijele zajednice. Ovim projektom direktno smo uložili u naš najvrjedniji resurs – ljude. Dali smo priliku mladima, kao i onima koji su pred mirovinom, osobama s invaliditetom i nezaposlenima da unaprijede svoje kompetencije koje će im pomoći u uključivanju na tržište rada, što je preduvjet za bolju budućnost svih nas – zaključio je Šimunić. (zl)

pružio priliku

Šplajt: 'Ministarstvo obrazovanja trebalo bi imati više sluha'

UOŠ Josipa Broza u Kumrovcu predstavljen je novouređeni logopedski kabinet. Ravnateljica škole Maja Preglej izrazila je zadovoljstvo otvaranjem Logopedskog kabineta u školi, koji je opremljen u suradnji s DV Jaglac. - Pokazala se velika potreba za prostorom u kojem će boraviti logopedinja iz vrtića i došli smo do idejnog rješenja da to bude u prostorima škole. Veliko razumijevanje da nas u tome podrži pokazala je i KZŽ, pa je i s njihove strane opremljen kabinet, a Općina Kumrovec omogućila je građevinske radove – rekla je Preglej. - Radosni smo što imamo digitalni logopedski set, koji koristi naša logopedinja, u radu sa školskom djecom, ali prije svega u radu s djecom iz vrtića – rekla je. Sreću, ponos i zadovoljstvo izrazila je ravnateljica DV Jaglac Kumrovec Jelena Bašić.

Logopedinja na pola radnog vremena

- Zahvalni smo Općini Kumrovec na financijskoj pomoći, a naglašavam i suradnju i partnerstvo s Osnovnom školom. To je veliki benefit. Zahvalni smo logopedinji koja se jako trudi, iako je na pola radnog vremena. Stoga dolazi tri puta tjedno. Dva dana ima korisnike vrtića, a jedan je u Osnovnoj školi. Vrtićkih je korisnika 20 - ak, a 10 - ak je korisnika iz škole, no potrebe su puno veće, jer jezične su teškoće, jedne od najčešćih u vrtićkoj dobi, a tu je i bitna rana intervencija –naglasila je Bašić. Načelnik Općine Kumrovec Robert

Šplajt naglasio je da logopeda vrtić ima dugo godina.

- Kako usluge koristi i škola, u suradnji s njima našli smo ovaj prostor, uredili ga. Općina je to podržala financijski, a zahvalni smo i Županiji na pomoći u opremanju ovog logopedskog ureda – rekao je Šplajt i dodao da smatra kako bi Ministarstvo obrazovanja trebalo imati više sluha, ne samo za logopede, nego za sve poprat-

Korisnici ovog logopedskog kabineta su i djeca s područja Zagorskih sela

ne službe koje su potrebne da bi danas naša djeca imala bolje uvjete za rad, pogotovo djeca s kojom se treba malo više raditi. Projekt je vrijedan oko 80.000,00 kn.Sredstva su uložili Općina i Županija i mislim da samo relativnom malim sredstvima odradili dobar posao –rekao je Šplajt i dodao da je cilj logoped na puno radno vrijeme, ali za sada to financijski nemoguće izdržati. Korisnici ovog logopedskog kabineta su i djeca s područja Zagorskih sela. Ksenija Krivec Jurak, načelnica Općine Zagorska sela naglasila je da Općina sufinancira rad kabineta. Općina sufinancira od 2021. godine, i ovo je samo nastavak suradnje, koja je neophodna i potrebna, a isto tako i na zadovoljstvo naše djece i svih nas koji ih pratimo kroz cijelo školsko obrazovanje – zaključila je

Krivec Jurak i dodala da s područja njene općine usluge ovog kabineta koristi desetak djece. Male sredine Pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Martina Gregurović Šanjug naglasila je kako ovaj logopedski kabinet nije pr-

vi čije je otvorenje podržala Krapinsko-zagorska županija. - Takav model organiziranja rada kabineta na način da se financira sredstvima dviju ili više jedinica lokalne samouprave u zadnjih desetak godina osnovan je u nekoliko jedinica, a KZŽ nastoji svaki od njih poduprijeti na način da pomogne oko samog ustrojavanja, nabavke opreme koja je potrebna za početak rada kabineta. Nastojimo pružati podršku i ako se ukaže potreba kasnije, tijekom rada kabineta – rekla je Gregurović Šanjug i dodala da je izuzetno važno da su kabineti i u ovakvim malim sredinama gdje je usluga dostupnija roditeljima i gdje mogu lakše organizirati svoje vrijeme, kontinuitet dolaska i gdje su kabineti namijenjeni manjem broju djece pa nema listi čekanja. - Proteklih godina, Županija je uložila zna-

čajna sredstva za opremanje, početak rada i financiranje rada Kabineta za ranu intervenciju koji djeluje u sklopu Centra za odgoj Krapinske Toplice. Tu je i sufinanciranje jedne dodatne predškolske skupine, stručnjaka koji rade u predškolskoj skupini

pri Centru gdje su liste čekanja svedene na minimum. Djeca s teškoćama pokrivena su predškolskim programom, a s druge strane imamo ranu detekciju teškoća i samim time otvara se put za podršku – rekla je Gregurović Šanjug.

NOVO WEB SHOP: webljekarna.hr

Projekt je vrijedan oko 80.000,00 kuna, a sredstva su uložili Općina i Županija

Robert Šplajt

Vodosprema zasvijetlila ljubičasto u znak potpore oboljelima od epilepsije

ZABOK - Povodom obilježavanja 14. veljače – Nacionalong dana epilepsije, Grad Zabok je druge godine za redom, u suradnji s tvrtkom Audikor i Zagorskim vodovodom d.o.o., osvijetlio objekt Vodospreme ljubičastom bojom. Procjenjuje se da šest milijuna ljudi u Europi boluje od epilepsije, a svake se godine dijagnosticira 300.000 novih slučajeva bolesti. U Hrvatskoj od nje boluje oko 40.000 ljudi. Inicijativu za osvjetljavanje objekata na području Krapinsko – zagorske županije koordinira dr. Zlatko Hucika, liječnik neurolog Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana. – Drago nam je što smo ovom simboličnom gestom podržali inicijativu Hrvatske udruge za epilepsiju. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su nam pomogli –rekli su iz Grada Zaboka. (zl)

Održana skupština Matice umirovljenika Krapinsko – zagorske županije

Za umirovljenike 400 tisuća kuna, a rebalansom županijskog proračuna taj iznos će se i povećati

Radimo dosta na socijalizaciji umirovljenika, da se ne osjećaju usamljenima, da ih se potakne da se uključe u rad udruga, rekao je predsjednik Vladimir Crnec

Sabina Pušec OROSLAVJE

Matica umirovljenika Krapinsko – zagorske županije u Oroslavju je održala svoju redovnu skupštinu. Njezin predsjednik Vladimir Crnec osvrnuo se na proteklo razdoblje te zahvalio Krapinsko – zagorskoj županiji na financijskoj potpori. - 400 tisuća kuna svake godine izdvojiti za umirovljenike nije mala stvar –rekao je Crnec.

27 udruga

Kupovina parkirne karte u Zaboku moguća putem web aplikacije

ZABOK - Plavinka d.o.o. obavještava građane i korisnike javnih parkirališta pod naplatom da je od veljače 2023. godine kupovina parkirne karte moguća i putem Bmove mobilne ili web aplikacije. Bmove omogućava brzo i jednostavno plaćanje parkiranja bez dodatnih troškova. Plaćanje je moguće putem bankovnih kartica ili pretplatničkog računa uz jednostavni odabir lokacije, zone i vremenskog razdoblja za koje se želi kupiti parkirna karta. (zl)

Što se projekata tiče, nedavno je završen projekt Senior Aktiv koji je trajao dvije i pol godine, a u njemu je sudjelovalo preko 500 umirovljenika. - Radimo dosta na socijalizaciji umirovljenika, da se ne osjećaju usamljenima, da ih se potakne da se uključe u rad udruga. Imamo

27 umirovljeničkih udruga na području naše županije koje su pod Maticom. Stalno smo u kontaktu s Maticom umirovljenika Hrvatske – rekao je predsjednik. Dodao je da se u ovoj godini planiraju brojna druženja, izleti, pomoć udrugama. – Pomažemo im financijski, pravno, savjetodavno, usmjeravamo umirovljenike kako da dođu do svojih prava – rekao je Vladimir Cr-

nec. Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, koja je prisustvovala skupštini, pohvalila je rad zagorske Matice umirovljenika. - Provode projekte sredstvima iz EU, vrlo su aktivni, brojni po članstvu – rekla je Fortuna. Osvrnula se na aktualnu temu obiteljskih mirovina, a dodala je da se očekuje i još jedan paket mjera za najugroženije i najranjivije. – Mi smo na nacionalnom vijeću tražili usklađivanje mirovina, 13. mirovinu i povećanje mirovina 10 posto –rekla je Fortuna.

Dobra suradnja

Župan Željko Kolar istaknuo je vrlo dobru suradnju s Maticom umirovljenika. – Socijalno smo osjetljivi i vodimo brigu o našim sugrađanima starije životne dobi. Oni su za vrijeme svog radnog staža dali doprinos razvoju KZŽ i red je da im se kroz proračun nešto i vrati. Pozdravljam i pohvaljujem rad Matice jer ima niz sjajnih projekata koji okupljaju ljude koji su u mirovini, koji ih drže aktivnima i koji im daju, sada kada su u mirovini, dodatni sadržaj i motiv da se bave određenim aktivnostima. A da bi se provodile te aktivnosti, potreban je i određeni novac i mi smo kroz proračun za 2023. godinu osi-

Provode projekte sredstvima iz EU, vrlo su aktivni, brojni po članstvu, pohvalila je Višnja

Fortuna zagorsku

Maticu

gurali 400 tisuća kuna. S obzirom da idemo u rebalans, i sagledavši sve što se događalo u proteklom razdoblju, vezano za inflaciju i rast cijena, vjerujem da ćemo u rebalan-

su nešto povećati sredstva, jer nam je bitno da nam umirovljenici budu aktivni – najavio je Kolar. Dodao je da je Županija partner umirovljenicima na projektima. – Naš Upravni odjel i razvojna agencija uvijek su potpora za prijavu samih aktivnosti, a naravno treba raditi i praćenje i provedbu projekata i tu oni koriste naše stručne službe, mi smo im na raspolaganju i pohvaljujem svaki projekt koji se provodi kroz europska sredstva jer više novaca onda ostaje za neku aktivnost koja se ne može financirati iz EU fondova, a što više aktivnosti, uključenih ljudi, bolje – istaknuo je župan.

U udruzi Kućna pomoć obilježen Svjetski dan bolesnika

VINIPOTOK - U udruzi Kućna pomoć prošlog četvrtka obilježen je Dan bolesnika. Korisnici programa "Kvalitetno i dostojanstveno starenje" sudjelovali su na tematskom predavanju i radionici koje je održano u suradnji s patronažnim sestrama iz Doma zdravlja KZŽ Ispostave Zlatar na temu Arterijske hipertenzije ili stanja trajno povišenog sistoličkog i/ili dijastoličkog krvnog tlaka. Tom prilikom su korisnici razmijenili vlastita iskustva i dobili savjete za kvalitetniji i zdraviji način života, izmjeren im je krvni tlak i razina glukoze u krvi te im je podijeljeno voće i biljni čajevi. Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače di-

ljem svijeta, a utemeljio ga je Papa Ivan Pavao II. 1992 godine kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme. Obilježavanjem Dana bolesnika podiže se svijest šire javnosti o potrebama bolesnika te težnja za stvaranjem bolje zdravstvene i društvene zaštite koja će svakom oboljelom omogućiti dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb. Udruga i ovim putem poziva sve zainteresirane osobe starije životne dobi da se uključe u program te poboljšaju kvalitetu života kroz organizirane dnevne aktivnosti za starije osobe. Za sve informacije javiti se možete u udrugu na broj telefona 049 430 469. – voditeljica programa, Marija Vuđan. (zl)

Mjerenje tlaka i šećera u krvi Tematsko predavanje i radionica

Odličan i hvalevrijedan projekt, ukupne vrijednosti 611 tisuća eura, započet je proteklog tjedna u Humu na Sutli

Država financira čitavu katastarsku izmjeru

čestica

za katastarsku općinu Hum na Sutli: 'Mještani će riješti svoje imovinske odnose'

Kako bi se građani što bolje informirali o čitavom projektu, Općina Hum na Sutli 23. veljače će u općinskoj zgradi održati i javnu tribinu na kojoj će svim zainteresiranima podijeliti informativne letke, a također će moći postaviti pitanja

Ivan Kovačić

Glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić dipl. ing. geod. i načelnik općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša, dipl. ing. stroj. otvorili su radove na katastarskoj izmjeri koja se provodi temeljem Godišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za 2022. godinu na području Općine Hum na Sutli za katastarsku općinu Hum na Sutli. Ukupna površina za koju se provodi postupak obnove katastra i zemljišne knjige je 702 hektara, odnosno 3.702 katastarskih čestica te 861 zgrada.

Izvođači

Za izvoditelja katastarske izmjere na javnom nadmetanju odabrana je zajednica ponuditelja: Geodetika

d.o.o,Vodoprivredno projektni biro d.d., Terrametrika d.o.o. i tvrtka Geosistem d.o.o., a geodetski nadzor katastarske izmjere provodi tvrtka

GEOIT GEODEZIJA I GEOINFORMATIKA d.o.o.. Svečanom otvaranju radova prisustvovali su i predsjednik Općinskog suda u Zlataru

Vinko Vladić, voditeljica Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini Nataša Večković Jurman, načelnica Sektora za katastarske izmjere i infrastrukturu Državne geodetske uprave Branka Vorel Jurčević, pročelnik Područnog ureda za katastar Krapina Zdravko Cesarec, voditelj Ispostave za katastar nekretnina Pregrada Viktor Štih, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Hum na Sutli Anica Kovačić te predstavnici tvrtki izvođača radova.

Brzi način

Glavni ravnatelj državne geodetske uprave Antonio Šustić izrazio je izuzetno zadovoljstvo početkom ovog projekta vrijednosti 611.000 eura, za kojeg su ukupna sredstva osigurana u državnom proračunu. – Ovaj projekt donijet će izniman doprinos i značaj daljem gospodarskom razvoju općine Hum na Sutli, s obzirom na to da su uređeni papiri, dakle sređeni katastar i zemljišne knjiga osnova gospodarskog razvitka bilo koje općine – poručio je ravnatelj Šustić te dodao kao će projekt, osim gospodarstvu, pomoći i građanima da riješe neraščišćene imovinsko-pravne odnose. – Projekt će pridonijeti ne samo lokalnoj i regionalnoj samoupravi, državi nego će pridonijeti i svim građanima koji će na ovom projektu gotovo besplatno moći riješiti sve svoje imovinsko – pravne odnose, sve ono što godinama rješavaju pojedinačno putem odvjetnika, javnih bilježnika, putem sudova. Ovo je prilika da oni kroz sudjelovanje u ovom postupku doista svu svoju imovinu riješe na brz

i koristan način – kazao je Šustić. Predviđeni rok trajanja projekta je 12 mjeseci za pripremu svih tehničkih podataka, temeljem kojih će onda općinski sudovi kroz 6 mjeseci 'srediti' gruntovne knjige. – Na projektu konkretno sudjeluju četiri geodetske tvrtke koje angažiraju 30 geodetskih stručnjaka. Uz njih će biti angažirani pravni stručnjaci i to je garancija da će aktivnosti biti završene u roku, odnosno u 12 mjeseci. Ako budemo svi skupa pametni onda više nikada neće trebati raditi ovakav projekt, s obzirom na to da će geodeti bilježiti koordinate najmodernijim tehnologijama. Koordinatu će tako uvijek biti moguće s istom točnosti obnoviti na trenu – zaključuje ravnatelj Šustić. Ekipa je spremna

Predstavnik izvođača, Tonko Jakaša iz zagrebačke tvrtke Geodetia d. o. o. U svojoj je izjavi medijima rekao kako su kod javljanja na ovaj natječaj bili poprilično oprezni, budući da je riječ o prvoj izmjeri koja će ići takvim tempom. - Opreznost nije išla za tim da smo skeptični da nešto neće biti, već dapače, da budemo pripremljeni i sigurni da ćemo napraviti kako treba. Kad čovjek vidi gdje su problemi i odmah ih riješi, tada stvari idu dobro. Načelnik je izrazito kompetentan tako da ne očekujemo probleme – rekao je Jakaša, a na pitanje koliko se problematičnih čestica očekuje na terenu odgovorio je kako je teško to prognozirati. – Problematične čestice su vrlo vjerojatno već problematične i dolaze negdje na stol. Kako bilo, ljudi više manje znaju što je njihovo vlasništvo, u dobrosusjedskim su odnosima i s te strane ne očekujem baš nikakve probleme – ispričao je pa dodao kako će se, ako do problema i dođe, oni rješavati promptno. – Sve bi trebalo ići glatko jer sama ekipa je dovoljno propulzivna. Ekipa je sve operativno razradila, a ve-

Jutriša: "Jasno je i da je interesantno svakom mještaninu općine da ima novo stanje katastra i kasnije gruntovnice, što je, kako znamo, problem iz davnine jer je to sve što imamo iz vremena Austro – Ugarske. Možemo računati da ćemo jednog dana imati sređeno stanje"

mi nju pokazati ne možemo. Puno je tu bilo nasljeđivanja, treba se držati onoga ˝Što sam radio, što sam obrađivao puste godine, to trebam i pokazati˝ i to najbolje u suglasju sa svakim susjedom, a ako do susjeda ne može doći pokaže po tome kako je obrađivano – rekao je.

Suradnja mještana

lika je stvar da je Ministarstvo pravosuđa direktno uključeno u cijeli projekt tako da se jedino može očekivati dobar rezultat – poručio je pa

dodao kako bi bilo dobro da mještani odmah i sada imaju omeđene čestice s bilo kakvom oznakom. – Bitno je da znaju svoju poziciju jer im

A upravo dobru suradnju mještana očekuje i načelnik Općine Zvonko Jutriša, koji naglašava kako će od čitavog projekta upravo građani imati najviše koristi, budući da će preskočiti dugotrajne, ali i skupe procedure koje su im do sad bile potrebne da bi 'očistili' gruntovne knjige. Kako bi se građani što bolje informirali o čitavom projektu, Općina Hum na Sutli 23. veljače će u općinskoj zgradi održati i javnu tribinu na kojoj će svim zainteresi-

ranima podijeliti informativne letke, a također će moći postaviti pitanja te obaviti konzultacije. Također, izrazio je i veliko zadovoljstvo ovim projektom. -Interesantno je za općinu da smo među onima koji smo među prvima došli u projekt koji nas vodi rješenju da se poslože geodetske čestice, da se katastar posloži što nam je jako bitno za naš daljini razvoj industrijske, odnosno poslovne zone, a jasno i da je interesantno svakom mještaninu općine da ima novo stanje katastra i kasnije gruntovnice, što je, kako znamo, problem iz davnine jer je to sve što imamo iz vremena Austro –ugarske. Možemo računati da ćemo jednog dana imati sređeno stanje, a kao što ste čuli od glavnog voditelja, očekivanja su da projekt završi u nekih godinu dana – rekao je načelnik Jutriša

Zvonko Jutriša

Pregradski gradonačelnik

Marko Vešligaj sudjelovao na sjednici ECR-a u Bruxellesu

BRUXELLES - Kao dio hrvatske delegacije u Bruxellesu, pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj sudjelovao je na 153. sjednici Europskog Odbora regija (European Committee of the Regions) na kojoj se raspravljalo te su se usvajala mišljenja o brojnim temama: od odgovora lokalnih vlasti na energetsku krizu, provedbi ciljeva održivog razvoja UN-a, europskoj strategiji za skrb, europskom prostoru

Vešligaj: "U svojoj raspravi dotaknuo sam se problema nedostatka radne snage s aspekta malih gradova i ruralnih područja, koje imaju dodatni problem zbog migracija prema većim centrima i zatražio da se kroz program i fondove EU posebna pozornost posveti upravo tim sredinama"

za zdravstvene podatke, provedbi instrumenta za oporavak i otpornost, o instrumentu jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve, regionalnim adaptacijskim strategijama za niskougljičnu poljoprivredu, o oslobađanju potencijala najudaljenijih regija EU, stvaranju poticajnog okruženja za socijalnu ekonomiju itd. Vešligaj se uključio u raspravu oko tema održivog razvoja te stvaranja poticajnog okruženja za socijalnu ekonomiju. -S obzirom da je Europska komisija 2023. godinu proglasila Europskom godinom vještina, imali smo priliku raspravljati s Nicolasom Schmitom, povjerenikom za zapošljavanje i socijalna prava. U sklopu Europske godine vještina planira se promicanje politike vještina i ulaganja s ciljem rješavanja problema nedostatka radne snage i osiguranja kvalificiranije radne snage, kroz osposobljavanje i edukaciju te ciljano privlačenje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja. Problem je to s kojim se suočava cijela EU pa tako i Hrvatska, a u svojoj raspravi dotaknuo sam se ovog problema s aspekta malih gradova i ruralnih područja, koje imaju dodatni problem zbog migracija prema većim centrima i zatražio da se kroz program i fondove EU posebna pozornost posveti upravo tim sredinama i omogući ravnomjeran gospodarski i društveni razvoj –pojasnio nam je Marko Vešligaj. (zl)

Brojne aktivnosti zabočkih umirovljenika

ZABOK - Matica umirovljenika Grada Zaboka jedva je dočekala ukidanje pandemijskih mjera. Svoj godišnji program obogatila je nizom putovanja, kako bi si uljepšali svoje, zaslužene umirovljeničke dane. Odlučili su tokom godine mjesečno organizirati jedan jednodnevni izlet, po Lijepoj našoj. Za višednevne izlete odabrali su Lurd, Skopje i Ohrid. Isto tako jednom mjesečno organizira se druženje uz ples, u jednom od Zabočkih restorana. Za sve one koji žele svoje zdravlje održati u dobroj kondiciji, jednom tjednom održavaju se tjelovježbe uz stručno vod-

stvo. Veliki broj umirovljenika živi sam, pa se za usamljene i potrebite organizira druženje u prostorijama Matice u večernjim satima. Uz priče, društvene igre provode se lijepa druženja. Za svoje umirovljenike Matica organizira i nabavu drva te piletine i ostalih mesnih proizvoda uz otplatu na više obroka. Program udruge obogaćuje se na temelju prijedloga članova, s ciljem uljepšavanja naših života. Zbog toga Matica poziva sve umirovljenike koji su se željni priključiti i odabrati nešto iz programa ili ga svojim idejama obogate, pozvani su da to učine. (zl)

Demografska politika te kontinuirano ulaganje u odgoj i obrazovanje jedan su od prioriteta Grada Pregrade

Grad Pregrada prvi u Hrvatskoj po izdvajanju za predškolski odgoj: 'To nam je jako važno!'

Na pregradskom području nema privatnih vrtića, samo jedan obrt za čuvanje djece tako da Grad nastoji zadovoljiti potrebe roditelja omogućavajući kvalitetnu javnu uslugu pa je prošle godine prijavljen projekt izgradnje područnog objekta dječjeg vrtića

PREGRADA – Portal Gradonačelnik.hr napravio je analizu podataka Financijske agencije, odnosno konsolidiranih proračuna gradova iz 2021. godine (podaci za 2022. još nisu dostupni) koji pokazuju kako je za vrtiće u toj godini najviše sredstava u gradskom budžetu izdvojio Grad Pregrada. Nakon Pregrade, koji je na prvom mjestu rang-liste po izdvajanju za predškolsko obrazovanje u proračunu za 2021. godinu zahvaljujući udjelu od 29,49 posto, slijedi Krk s izdvajanjem od također pozamašnih 28,34 posto. Potom se, po visini izdvojenih sredstava, ističu Sveta Nedelja i Oroslavje s udjelima višima od 26 posto.

Investicije u Dječji vrtić Demografska politika te kontinuirano ulaganje u odgoj i obrazovanje jedan su od prioriteta Grada Pregrade, a što najbolje dokazuju investicije u Dječji vrtić "Naša radost" tijekom proteklih deset godina kojima se nastoji odgovoriti na potrebe djece i njihovih roditelja. Vrtić je tako energetski obnovljen, zamijenjeno je krovište vrtića, vanjska ovojnica te stolarija. Promijenjena je i unutarnja stolarija u jasličkom dijelu te obnovljena kotlovnica. Redovito se nabavlja sva potrebna oprema, a 2019. godine uređena je senzorna soba. Zbog rekordnog broja prijavljene djece u 2020. godini osigurani su dodatni vrtićki prostori u zgradi Sportske zajednice, u što je uloženo 160 tisuća kuna, a 2021. su prošireni vrtićki kapaciteti u vrijednosti od tri milijuna kuna kako bi se upisala sva djeca koja imaju oba zaposlena roditelja, dorasla su za upis u vrtić

te prijavljena na natječaj. U 2022. godini vrtić je nastavio s provođenjem projekta "Ti i ja zajedno" pa su se tako kraći program ranog učenja engleskog jezika, opća igraonica s pojačanim digitalnim kompetencijama i glazbena igraonica nadopunili kraćim programom za darovitu djecu "Mali genijalci", programom prevencije zlostavljanja te kraćim glazbeno-folklornim programom. Također, nastoji se odgovoriti na jedan od ključnih izazova kvalitetnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a to je organizacija rada dječjih vrtića koja prati potrebe zaposlenih roditelja pa se osigurava radno vrijeme vrtića do 20 sati. Za provedbu projekta ostvarena su sredstva u iznosu od 828.345,62 kn, a Grad je uložio 3,2 milijuna sredstava iz

Gradu Pregradi

odobrena su sredstva u visini od

5,5 milijuna kuna

za područni vrtić

koji će u realizaciju ove godine. Kako je procijenjena

vrijednost projekta

izgradnje znatno

viša te iznosi 11,7

milijuna kuna, Grad će se ove godine kreditno

zadužiti

Proračuna za redovni rad. Izgradnja područnog vrtića Na pregradskom području nema privatnih vrtića, samo jedan obrt za čuvanje djece tako da Grad nastoji zadovoljiti potrebe roditelja omogućavajući kvalitetnu javnu uslugu pa je prošle godine prijavljen projekt izgradnje područnog objekta dječjeg vrtića, a za što su preduvjeti ostvareni izmjenama Prostornog plana. Cilj je na taj način omogućiti svim roditeljima upis njihove djece u vrtić. Na javnom pozivu Ministarstva znanosti i obrazovanja, za koji su sredstva osigurana kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti, Gradu Pregradi odobrena su sredstva u visini od 5,5 milijuna kuna za navedeni projekt koji će u realizaciju ove godine. Kako je, međutim, procijenjena vrijednost projekta izgradnje znatno viša te iznosi 11,7 milijuna kuna, Grad će se ove godine kreditno zadužiti. - Kvalitetan, raznolik i dostupan sustav brige o djeci rane i predškolske dobi od iznimne je važnosti za razvoj svakog djeteta, ali i neophodna usluga za zaposlene roditelje. Dječji vrtić "Naša radost" je odgojno-obrazovna ustanova gdje se dijete odgaja i uči, mjesto razvoja njihovim sposobnosti, mjesto koje pruža osjećaj da je dijete voljeno i zbrinuto, podržava dječju individualnost i posebnost te potiče na razvoj kreativnosti uz educirane osobe koje su to odabrale za svoje zvanje i koje su zaslužne za kvalitetan odgojnoobrazovni rad u našem vrtiću, stoga nam je ulaganje u predškolski odgoj od velike važnosti - rekao je gradonačelnik Marko Vešligaj. (zl)

Marko Vešligaj

Novi brend koji će rezidencijalnim, malim, srednjim i velikim poduzetnicima omogućiti nove kvalitetne usluge na tržištu komunikacija

GigaX – najbolje iz svijeta elektroničkih komunikacija po konkurentnim cijenama

Početke ove domaće tvrtke i novi brend predstavio je direktor Željko Debanić, stručnjak za područje telekomunikacija s dugogodišnjim iskustvom i profesionalnom karijerom u tom području

Kada je Vaša tvrtka počela s radom? Čime se bavi?

Debanić: Tvrtka Optika kabel TV d.o.o. (OKTV) počela je s radom 2004. godine kao pružatelj usluge kabelske televizije u Zaprešiću. Tada je našu uslugu koristilo tek nekoliko zgrada. Koncesiju za pružanje telefonije dobili smo 2006. godine te tako postali prvi telekom operater u Republici Hrvatskoj koji je preko jednog kabla pružao uslugu televizije, Interneta s neograničenim prometom (flat) i telefonije, tzv. "Tripleplay" usluga. 2007 godina je godina nove prekretnice u kojoj smo uspjeli dokazati da osim velikih telekom tvrtki u RH, koje su u vlasništvu Deutsche Telekoma ili Telekom Austrija, domaća tvrtka poput OKTV-a može napraviti značajne iskorake u pružanju usluga. Kako smo to uspjeli? Povlačenjem optičkog kabla preko granice

između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, omogućili smo svjetskim davateljima usluga pristup u RH i korištenje optike. Prisjetimo se kako se na početku Internet usluga pružala putem dial-up modema brzinom 56 kbps, a naplaćivala se po minuti. Što znači kako je OKTV tvrtka,nakon propuštanjasvjetskim pružateljima usluga pristupa Internetu u RH, osigurala drastično smanjenje cijena za usluge Interneta, te neograničeni (flat) promet postaje uobičajeni dio ponude. Ovo su bili samo mali, ali zaista važni primjeri naših početaka. Uspješni rezultati slijedili su još u sljedećem nizu godina, te se nadamo nastaviti u istom ozračuju. Tada nas je vodio moto "Djeluj lokalno, razmišljaj globalno", što činimo i danas, jer želimo omogućiti svim građanima i poslovnim subjektima poboljšanje kvalitete uz smanjenje cijene telekomu-

nikacijskih usluga. Privatno, kao član jedriličarskog kluba "Zagorska mornarica" i na ovaj način doprinosim ideji povećanja kvalitete života u zagorskom kraju i okolici.

Koja je poveznica OKTV –a i GIGAX – a?

Debanić: Optika kabel tv d.o.o. je domaći telekom koji vlastitom infrastrukturom pruža sveobuhvatan raspon usluga, od osnovnog širokopojasnog pristupa do naprednih optičkih Internet paketa, dajući korisnicima fleksibilnost koja im je potrebna za njihove kućne ili poslovne potrebe. Tako smo došli na ideju novog brenda GigaX koji će ići u smjeru proširenja usluga mobilnih komunikacija, razvoj novih korisničkih usluga koje zahtijevaju ultra brze optičke mreže i poboljšati uvijete njihova korištenja. S toga smo trenutno zainteresirani za ulazak u mobilno

Povezivanjem stvaramo.

Prednost optičkog Interneta svakako je brzina koja je i nekoliko puta veća od ostalih tehnologija za pristup Internetu. Otkrijte najbolje pakete i pridružite se najbržem širokopojasnom GigaX Internetu.

tržište kao tzv. MVNO (Mobile Virtual Network Operator), te očekujemo da će Hrvatski regulator u području elektroničkih komunikacija – HAKOM, imati dovoljno razumijevanja i volje za otvaranje realnog prostor pod tržišnim uvjetima za pristup mrežama mobilnih operatora. Jedina smo zemlja u EU i jedna od rijetkih u svijetu uopće koja nema neovisnih MVNO operatera te nam u tom smislu prijeti dugoročno nepopravljiva šteta na tržištu elektroničkih komunikacija, razvoju novih usluga i poboljšanja ponude krajnjim korisnicima. Isto tako, jedna od ideja za poslovne korisnike je omogućiti tvrtkama komunikacijski kanal ili pružanje usluga kroz naš GigaX brend. Ovo je za sada samo mali dio planova; da ne otkrivamo sve, ostalo će te vidjeti u skoroj budućnosti. Koje su karakteristike brenda, glavne kvalitete i prednosti, zbog kojih bi korisnici trebali izabrati GigaX?

https://gigax.hr/

Debanić: Trenutne karakteristike GigaX brenda su povezivanje zajednice optičkim Internetom koji pruža pouzdane, brze i sigurne internetske veze uz konkurentne cijene. Optička mreža poznata je po velikoj brzini, to znači da možete preuzimati velike datoteke, stream-ati video visoke kvalitete i igrati online igrice s minimalnim kašnjenjem. Uz to, veza je manje sklona prekidima uzrokovanim vanjskim čimbenicima kao što su vremenski uvjeti, što je čini pouzdanijom opcijom u usporedbi s drugim vrstama širokopojasne mreže. Naša tehnologija otporna je na budućnost: Kabeli od optičkih vlakana imaju potencijal za prijenos podataka puno većim brzinama od ostalih širokopojasnih tehnologija, čineći optičku širokopojasnu vezu perspektivnom opcijom za povezivanje s internetom. Korisnici bi trebali odabrati GigaX optički širokopojasni internet iz nekoliko razloga: Optički širokopojasni pristup lako je prilagodljiv, što znači da možete nadograditi veće brzine kako se vaše potrebe mijenjaju. Ovo je važno za tvrtke i kućanstva koja moraju pratiti unaprjeđenje tehnologije. Širokopojasni optički kabel pruža poboljšanu sigurnost u usporedbi s drugim širokopojasnim vrstama jer je neovlaštenim osobama teže pristupiti optičkom kabelu, a s tim i prenesenim poda-

cima. Konzistentna ili dosljedna izvedba, bez fluktuacija u brzinama ili smetnji zbog faktora kao što su vremenski uvjeti ili udaljenost od centrale. To ga čini pouzdanijom opcijom za tvrtke i kućanstva koja se oslanjaju na dosljednu internetsku vezu. Energetski je učinkovit jer optički signali koji se koriste za prijenos podataka troše manje energije u usporedbi s tradicionalnim širokopojasnim tehnologijama. Usprkos brojnim prednostima, često je isplativiji od ostalih vrsta širokopojasnog pristupa, posebno kada uzmete u obzir dugoročne prednosti i poboljšane performanse koje pruža. Ukratko, optički GigaX Internet nudi brojne jedinstvene kvalitete i prednosti koje ga čine atraktivnom opcijom za korisnike koji žele brzu, pouzdanu internetsku vezu sklonu budućnosti.

Kome je GigaX namijenjen i kakve usluge nudite?

Debanić: GigaX namijenjen je za rezidencijalne korisnike, kao i za male, srednje i velike poduzetnike. Jednom riječju GigaX je za sve one kojima je potrebna vrhunska usluga elektroničkih komunikacija uz konkurentnu i prihvatljivu cijenu, te uz najbolju korisničku podršku. U području naše mreže danas pružamo razne usluge Optičkog Interneta, brzine Interneta do 10 Gbps, povoljnu telefoniju, snimalicu programa koja ide do 30 dana unatrag, a uvesti ćemo i nove usluge koje će olak-

šati korisnicima pristup i kontrolu usluga i potrošnje. Rezidencijalni korisnici imaju na izbor GigaX Net, Duo i Trio pakete u kojem su uključene Internet, telefon i televizija (GONET.TV). Poslovni korisnici imaju na izbor razne pakete u kojima mogu biti uključene statičke IP adrese ili dodatne aktivnosti kao npr Fax to Mail, Centrex i sl., ali ono najbitnije pružamo im podršku naših stručnjaka koji će im predložiti optimalno rješenje i procijeniti potreban kapacitet. A za sve pakete nudimo neograničen podatkovni promet, tako da se ne morate brinuti da će vam ponestati giga ili da će vam se naplatiti prekoračenje mjesečnog ograničenja. Osim toga, GigaX također pruža dobru korisničku uslugu s obrazovanim predstavnicima koji su uvijek dostupni za sva pitanja koja imate u vezi s njihovim uslugama, te brzo otklanjanje kvara.

Što GigaX želi omogućiti?

Debanić: Želimo omogućiti prvenstveno sugrađanima iz lokalnih zajednica u kojima djelujemo (npr. Zabok, Oroslavje, Stubica, Zaprešić, Brdovec itd.) najbolje iz svijeta elektroničkih komunikacija po konkurentnim cijenama. Cilj nam je zapošljavati lokalne stručnjake i omogućiti im daljnji razvoj profesionalnih vještina. Pri tome nastojimo dugoročno osiguravati održivost naše zajednice i života kroz podržavanje domaćih tvrtki i proizvoda.

Željko Debanić

Na području Gornje Stubice otvaraju se brojna gradilišta

Počinju radovi na izgradnji javne rasvjete na groblju

GORNJA STUBICA – Počinju radovi na izgradnji javne rasvjete na starom dijelu mjesnog groblja u Gornjoj Stubici. Vrijednost radova iznosi 32.726,88 EUR, a radove će izvesti obrt Šćukanec. Potpisani su i ugovori s izvođačima radova na sanaciji klizišta u Karovarošu i Dobrim Zdencima. Ugovore je potpisao načelnik Jasmin Krizmanić, koji je istaknuo kako bi i tu radovi uskoro trebali krenuti. Vrijednost radova na klizištu u Karivarošu je 73.653,04 EUR, a u Dobrim zdencima 165.859,35 EUR. Sredstva za sanaciju obaju klizišta osigurana su temeljem poziva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Iz Općine obavještavaju mještane i kako će Hrvatske vode, odnosno Vodnogospodarska ispostava za mali sliv 'Krapina – Sutla' tijekom ove godine na području Gornje Stubice izvoditi radove iz programa preventivne redovne i izvanredne obrane od poplave. Krajem veljače počinju radovi na uklanjanju naplavina iz korita vodotoka potoka Vučak u Dubovcu. Tijekom srpnja izvodit će se radovi na uklanjanju naplavina iz korita vodotoka potoka Samci te potoka Dobri Zdenci (pritok Boroši). (zl)

Udruge, prijavite svoje projekte na natječaj Općina Gornja Stubica raspisala je javni natječaj za financiranje projekata, programa i manifestacija udruga koje provode javne potrebe u društvenim djelatnostima u 2023. godini. Za javne potrebe u kulturi ukupno je planirano 23.563,00 EUR, za javne potrebe u području humanitarne skrbi 7.600,00 EUR te za javne potrebe u poljoprivredi i lovstvu 4.000,00 EUR. Natječaj je otvoren do 20. ožujka, a sve o uvjetima natječaja kao i potrebnoj dokumentaciji možete pronaći na web stranici Općine

Otvorena 15. Zimska škola Crvenog križa

Do sada je kroz ovu školu prošlo više od 1.500 učenika osnovnih i srednjih škola

ZABOK - U OŠ Ksavera Šandora

Gjalskog u Zaboku otvorena je 15.

Zimska škola Crvenog križa, na kojoj sudjeluje 113 djece s voditeljima.

Voditeljica škole je pedagoginja u školi u Zaboku Ružica Kotarski, koja je zahvalila na pomoći Gradu Zaboku, GDCK Zabok i županijskom Crvenom križu. Uložena sredstva su za troškove prehrane i radionica, dok voditelji i ostali volontiraju. Predsjednik GDCK Zabok Petar Bedeniković je istaknuo da im ova škola znači puno. - Kad smo krenuli sudjelovale su samo škole s područja Zaboka, pa se ipak došlo do zaključka da bi to trebalo proširiti na šire područje, na cijelu županiju– rekao je Bedeniković. Na održavanje ove škole osvrnuo se i Izvršni predsjednik Hrvatskog crvenog križa Robert Markt. - Mislim da u Hrvatskoj baš i nemamo zimskih škola Crvenog križa. Imamo ljetnih škola, ali svako okupljanje ove vrste u koje djeci pored redovnih aktivnosti, koje imamo sa njima, pružamo priliku da se upoznaju sa temama kao šti su humane vrednote, djelovanje u kriznim situacijama, trgovina ljudima, prva pomoć, su jedan mali prozor u svijet nekih znanja koja će i te kako koristiti njima, a i njihovim obiteljima i prijateljima i možda u svim situacijama, u kojima se zateknu u životu – rekao je Markt. Pročelnica Upravnog odjela KZŽ za zdravstvo,

socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović – Šanjug istaknula je iznimno zadovoljstvo održavanjem ove škole. - KZŽ svih ovih godina ulaže daleko više od zakonske obveze u rad i županijskog, ali i gradskih društava. Situacije koje su nas zatekle prošlih godina, od pandemije do potresa, pokazale su koliko

su važna ta ulaganja, u opremu, ali i ljudske resurse. Većina ovih mladih ljudi, koji će se educirati i međusobno povezati, budući su aktivisti i mladi volonteri– zaključila je Gregurović – Šanjug. U radu škole sudjeluju djeca iz 9 osnovnih i 5 srednjih škola (OŠ Veliko Trgovišće, OŠ Tuhelj, OŠ Kumrovec, OŠ Zabok, OŠ Brestovec Orehovički,

OŠ Gornje Jesenje, OŠ Sveti Križ Začretje, OŠ Stubičke Toplice, OŠ Pregrada, SŠ Bedekovčina, SŠ Krapina, SŠ Pregrada, SŠ Oroslavje i SŠ Zlatar) s područja svih gradskih društava Crvenog križa s područja Krapinsko-zagorske županije. Do sada je kroz ovu školu prošlo više od 1.500 učenika osnovnih i srednjih škola. (E. Lacković)

Načelnica Općine Kraljevec na Sutli Blanka Stipčić Berić potpisala je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju dječjeg vrtića u iznosu od 4.320.00 kn (573.300€)

'Radovi na izgradnji dječjeg vrtića bi mogli početi do ljeta'

KRALJEVEC NA SUTLI - U listopadu prošle godine Općina Kraljevec na Sutli javila se na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja i prijavila izgradnju dječjeg vrtića. – Bilo je puno prijavitelja i nismo znali kakav će biti ishod javnog poziva, hoće li biti odobreno ili ne. Svejedno smo izradili projekt te ishodili građevinsku dozvolu za izgradnju dječjeg vrtića i u trenutku ugovaranja imamo sve spremno za početak javne nabave. Radovi bi mogli početi ove godine do ljeta, ovisno o trajanju javne nabave –izvijestila je načelnica Blanka Stipčić Berić. Ukupan iznos potreban za izgradnju vrtića je oko 8.000,000 kn (1.060.000 €), stoga će za dovršetak vrtića biti potrebno osigurati još sredstava. – Ukoliko ne bude drugih izvora bespovratnih sredstava za dovršenje izgradnje vrtića, dići ćemo kredit. Prošlu godinu smo štedjeli i smanjili sve troškove koje smo mogli kako bi osigurali dobro financijsko stanje na kraju

"Ukoliko ne bude drugih izvora bespovratnih sredstava za dovršenje izgradnje vrtića, dići ćemo kredit"

godine koje je uvjet da bismo mogli dići kredit, ukoliko bude potreban. Ovo je povijesni trenutak za sve žitelje općine Kraljevec na Sutli jer se vrtić obećava već preko 20 godina, a

nikada nije realiziran. Sada imamo potrebnu dokumentaciju, osigurana su sredstva i s veseljem očekujemo početak radova – zadovoljna je kraljevečka načelnica. (dž)

Groblje Gornja Stubica

Blanka Stipčić Berić

Konstrukcijska obnova Brozove zgrade u Klanjcu započeta početkom siječnja napreduje "punom parom"

Brlek: "Veseli nas što će već za nekoliko mjeseci stara Brozova zgrada zasjati novim sjajem"

Tijekom izvođenja građevinskih radova ustanove smještene u Brozovoj zgradi privremeno su preselile na druge lokacije

Davor Žažar

KLANJEC

Brozova zgrada podignuta još u 19. stoljeću jedan je od zaštitnih znakova Grada Klanjca, a zahvaljujući sredstvima iz Fonda solidarnosti EU, odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa već bi krajem svibnja trebala zasjati u punom sjaju. Posjetili smo gradilište te se na licu mjesta uvjerili kako se radi o zaista zahtjevnim građevinskim radova. Vrijedni djelatnici izvođača radova tvrtke MDK ništa ne propuštaju slučaju: temelji se učvršćuju željeznom armaturom i novim betonima, stara žbuka stradala u potresu se skida, kopa se i radi na svakom koraku.

Konstrukcijski radovi – Konstrukcijski radovi u punom su jeku. Izvođač radi sukladno projektnoj dokumentaciji i terminskom pla-

nu, a trenutno je čak i ispred terminskog plana. Radovi će sigurno biti gotovi u ugovorenom roku, no bit će i dodatnih radova, jer kod ovakvih starih građevina kad otvorite zidove, kad otvorite temelje, pojave se neplanirani radovi. No, mi ćemo ta sredstva za dodatne radove imati. Izazova je puno, radova je puno, no veseli nas što oni idu svojim tijekom i da će oni biti gotovi na vrijeme – zadovoljan je tijekom radova gradonačelnik Zlatko Brlek.

Strpljenje i razumijevanje

Tijekom izvođenja građevinskih radova ustanove smještene u Brozovoj zgradi privremeno su preselile na druge lokacije. – Gradska knjižnica i Kulturni centar preselili su u prostor starog dječjeg vrtića, dok se poslovi Porezne uprave trenutno obavljaju u centrali u Zaboku i za Grad Klanjec. Svi oni koji trebaju Poreznu upravu,

Knjižnica i Kulturni centar preselili su u prostor starog dječjeg vrtića, dok se poslovi Porezne uprave trenutno obavljaju u centrali u Zaboku

Zatvorena državna cesta u naselju Kostel zbog sanacije klizišta

Subota, 4. ožujka s početkom u 19 sati uz TS Črleni lajbeki

a koji su koristili njene usluge ovdje u Klanjcu, dok sanacije ne bude gotove, otprilike do kraja lipnja, morat će svoje poslove obavljati u Zaboku. Molimo stoga građane za strpljenje i razumijevanje, za nekoliko mjeseci sve će se vratiti na staro – poziva građane na strpljenje Brlek.

Održana skupština Udruge

umirovljenika Zlatar

ZLATAR - Udruga umirovljenika Zlatar održala je u Maču redovnu izvještajnu skupštinu. Izvješće o aktivnostima podnio je predsjednik Udruge, Željko Slunjski, naglasivši kako u Gradu Zlataru ima 1427 korisnika mirovine koji su pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, čija prosječna mirovina iznosi 344,52 aura. Granica siromaštva iznosi 424,71 eur. Ista je zbilja i s umirovljenicima susjednih općina Lobor (326,83 eura) i Mače

(327,67 eura), čiji su umirovljenici organizirani u zlatarskoj Udruzi. Podaci dovoljno kazuju o životnoj zbilji umirovljeničke populacije. Izvještajnoj skupštini prisustvovale su načelnice općina Lobor i Mače, Ljubica Jembrih i Mladenka Mikulec Šimunec, i zlatarska gradonačelnica Jasenka Auguštan Pentek, koja je i pozdravila prisutne. Nakon službenoga dijela osamdesetak prisutnih umirovljenika veselo je obilježilo Valentinovo. (zl)

KOSTEL - Zbog izvođenja radova sanacije klizišta u vremenu od 10. veljače do 30. ožujka 2023. godine, za sva vozila bit će zatvorena državna cesta DC206 u naselju Kostel. Promet će se odvijati obilaznim pravcima i to za vozila čija je ukupna masa veća od 7,5 tona pravcem; Kostel-državna cesta DC206Hum na Sutli-državna cesta DC207-Đurmanec-državna cesta DC1–Krapina-državna cesta DC206-Petrovsko,-Pregrada-Kostel, u oba smjera. Za vozila čija je ukupna masa manja od 7,5 tona promet će se odvijati nerazvrstanom cestom uz groblje i crkvu sv. Mirka, u oba smjera. Regulacija prometa za vrijeme trajanja radova uspostavit će se postavljanjem privremene prometne signalizacije. (zl)

Početak radova na kanalskoj mreži Potok Velika

ZLATAR BISTRICA - Hrvatske vode, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv "Krapina-Sutla" u srijedu, 15. veljače započela je s radovima na kanalskoj mreži Potok Velika (polje Lug) u k.o. Lovrečan. Radovi obuhvaćaju sječu šiblja i stabala, tehničko čišćenje korita vodotoka odnosno uklanjanje naplavina iz korita vodotoka iz programa radova preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava na branjenom području 12: Područje malog sliva KrapinaSutla. Općina Zlatar Bistrica obavještava sve vlasnike odnosno posjednike zemljišta u zoni radova o početku radova, kako bi osigurali međe svojih parcela. Planirani početak košnje trave na vodotocima na branjenom području 12. za prvu košnju je 25. travnja 2023. i trajat će tri mjeseca. Druga košnja započinje 15. kolovoza 2023. godine. (zl)

Do 30. ožujka

Zagorske mažoretkinje okitile se zlatom na državnom turniru u Zadru!

ZADAR - U organizaciji Saveza mažoretkinja i pom pon timova Hrvatske, prošle je subote u sportskoj dvorani "Krešimir Ćosić" na Višnjiku u Zadru održan 39. Državni turnir mažoretkinja. Sudjelovala su 23 tima iz Hrvatske, više od 700 natjecatelja, kojima je ovo bio i kvalifikacijski turnir za europsko i svjetsko prvenstvo. Nastupile su i naše zagorske predstavnice: Bedekovčanske mažoretkinje, Začretske mažoretkinje, Stubičke mažoretkinje

Shelly, Mačanske mažoretkinje Alina i Zlatarbistričke mažoretkinje. Na turniru je izvedeno preko 250 koreografija u raznim dobnim uzrastima, a Zlatarbistričke mažoretkinje okitile su se sa 6 zlata i 5 srebra, dok su se Mačanske mažoretkinje Alina kući vratile sa 6 zlata i 6 srebra. Bedekovčanske mažoretkinje kući su donijele srebro, Stubičke mažoretkinje Shelly broncu, dok su Začretske mažoretkinje osvojile srebro i broncu. (jk)

Počela mini predstavljanja u osnovnim školama u sklopu projekta 'Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar'

Usklopu projekta sufinanciranog sredstvima EU „Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar“ predstavnici tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o. u ime Zagorskog vodovoda održali su prvo mini predstavljanje Projekta osnovnoškolskoj

populaciji kojim se ovom uzrastu kojim se ovom uzrastu pokušava približiti smisao i cilj Projekta: važnost očuvanja pitke vode te pravilnog zbrinjavanja i pročišćavanja otpadnih voda. U ponedjeljak, 13. veljače predstavljanje Projekta održano je učenicima 3. razreda Osnovne škole Mače koji su sa zanimanjem pratili preda-

vanje i pregledavali pripremljenu brošuru. Učenici su pogledali prezentaciju o tome kako funkcionira sustav javne odvodnje te koja će unaprjeđenja sustavu donijeti sam Projekt, a potom i postavljali pitanja. Ovom edukacijsko-promotivnom aktivnošću planira se obuhvatiti ukupno 10 osnovnih škola s područja Projekta.

Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Zagorskog vodovoda d.o.o.

Europska unija Zajedno do fondova EU Izrada oglasa sufinancirana je sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda.

Mažoretkinje Bedekovčina

Mažoretkinje Shelly

Mažoretkinje Sveti Križ Začretje

Mažoretkinje Alina Mače

Mažoretkinje Zlatar Bistrica

Odali počast utemeljitelju

stranke dr. Franji Tuđmanu

LOBOR - Općinska organizacija HDZ-a Lobor obilježila je 33. obljetnicu osnutka stranke u Loboru okupljanjem članica i članova u Društvenom domu. Predsjednica Općinske organizacije i načelnica Lobora Ljubica Jembrih ponosno ističe kako je upravo HDZ Krapinsko-zagorske županije bio prva takva organizacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te na predanom radu zahvalila i čestitala svim članovima i članicama općinske organizacije. - Zahvalni smo svim našim utemeljiteljima zajedno s našim prvim predsjednikom dr. Franjom

Općinska organizacija HDZ-a Lobor obilježila 33. obljetnicu osnutka

Tuđmanom s kojim smo krenuli u smjeru osnivanja HDZ-a gdje je dokazana hrabrost, jačina, odlučnost i vjera u hrvatski narod te su dani temelji za našu Hrvatsku demokratsku zajednicu u kojoj smo već u 33. godini postojanja, a koja je i danas stožerna i najveća politička stranka pod vodstvom predsjednika Andreja Plenkovića. Stranka je to koja je svjesna svoje duboke ukorijenjenosti u bilo hrvatskog čovjeka i koja je posvećena izazovima sadašnjosti, ali isto tako i izazovima naše budućnosti – poručila je Jembrih. Potpredsjednik

HDZ-a Krapinsko-zagorske županije Petar Vrančić okupljenima se obratio u svoje osobno ime te u ime predsjednika Zorana Gregurovića.Uvijek mi je čast i zadovoljstvo doći u Lobor, gdje su članovi organizacije meni osobno dali podršku na prošlim lokalnim izborima i pružili mi svu potrebnu pomoć, na čemu sam im zahvalan. Veselim se i našoj budućoj suradnji kroz sve izbore koji su pred nama te zajedničkoj suradnji unutar stranke – rekao je Vrančić. Obilježavanju je nazočio i saborski zastupnik Žarko Tušek koji je naglasio kako je ova obljet-

Kreće rekonstrukcija ribičke kućice i nadstrešnice

Bajeri u Konjščini poprimaju novu vizuru

Odabir izvođača radova službeno je potvrđen i potpisivanjem ugovora, vrijednog 39.461,88 eura, a radovi počinju kroz nekoliko dana

KONJŠČINA - Rado posjećeni bajeri u općini Konjščina poprimaju novu vizuru. Naime, nakon što je nedavno na inicijativu Športsko ribolovnog kluba Štuka te tamošnjeg mjesnog odbora izgrađena drvena sjenica za odmor i druženje mještana, ozbiljna preobrazba očekuje i tamošnju ribičku kućicu. Nakon rješavanja imovinsko –pravnih odnosa i pripremanja dokumentacije, Općina Konjščina je na natječaj LAG-a Prizag prijavila projekt rekonstrukcije kućice i nadstrešnice na bajerima u vrijednosti od 320.000 kuna te im je odlukom Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

Kao rok za završetak radova predviđen je 1. svibanj

razvoju, odobren iznos potpore od 32.418,47 eura iliti 244 tisuće kuna. - Zadovoljni konačnom odlukom Agencije te željom da čim prije započnemo s radovima odmah smo krenuli s postupkom javne nabave i konačno pronašli izvođača radova, a radi se o tvrtki Holz konstrukt d.o.o., dok će pak nadzor vršiti tvrtka G.N.P.Trasa d.o.o. - ističe načelnica Konjščine Anita Krok. Odabir

izvođača radova službeno je potvrđen i potpisivanjem ugovora, vrijednog 39.461,88 eura, a radovi počinju kroz nekoliko dana. - Kao rok za završetak radova predviđen je 1. svibanj i nadamo se da ćemo uspjeti u tom roku završiti kompletnu rekonstrukciju. Stižu nam ljepši i topliji dani, a naši su bajeri jedan od pravih bisera općine gdje mnogi mještani vole provoditi svoje slo-

bodno vrijeme. Realizacijom ovog našeg projekat, boravak u prirodi učinit ćemo im još ugodnijim jer uz uživanje u ljepotama prirode, imat će gdje i sjesti i odmoriti se, možda popiti sok, ali i koristiti toalet - pojasnila je načelnica Krok dodavši kako će u dogovoru s tamošnjim ribičima, mještanima biti omogućen i najam prostora kućice za druženje i zabavu. (zl)

nica prilika za prisjećanje na utemeljitelja i najvećeg sina Hrvatskog zagorja i hrvatskog naroda dr. Franje Tuđmana, kao i svih hrvatskih branitelja te stranačkih kolega –utemeljitelja koji su tih dana pod ozbiljnim rizikom osobne sigurnosti i sigurnosti svoje obitelji, odlučili stati na pravu stranu povijesti. - Hrvatska je pod vodstvom HDZa uvijek bila i bit će na pravoj strani povijesti. Današnja Hrvatska pod vodstvom HDZ-a, našeg predsjednika stranke i Vlade Andreja Plenkovića ostvaruje svoje ciljeve. Ušli smo u skupinu 15 elitnih država

svijeta, članica smo Europske unije, NATO-a, eurozone i Schengena - kazao je Tušek dodajući da Hrvatska više nema fizičke granice sa zapadom kojem kulturološki i povijesno oduvijek pripada. Obilježavanju su uz brojne članove sudjelovali i potpredsjednik Županijske organizacije Ernest Svažić te predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a "dr. Franjo Tuđman" Krapinsko-zagorske županije Stjepan Sokolić. Svi zajedno odali su počast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu paljenjem svijeća ispred njegova spomenika. (zl)

Zatvorena za promet lokalna cesta Dubovec –Selnica – Hum Bistrički

SELNICA - Županijska uprava za ceste dala je suglasnost za privremeno zatvaranje za promet lokalne ceste L22078 (Dubovec –Selnica - Hum Bistrički) u zoni propusta radi izvođenja radova sanacije cestovnog propusta u naselju Selnica na granici s naseljem Dubovec. Cesta će biti zatvorena do 20. svibnja 2023., a za to vrijeme promet se prusmjerava relacijom Poznanovec – Dubovec – Banščica – Dobri Zdenci – Gusakovec – Selnica i obratno. (zl)

Za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro u Mariji Bistrici 102.619,00 eura

MARIJA BISTRICA – Općina Marija Bistrica raspisala je Javni poziv za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz Proračuna Općine Marija Bistrica za 2023. godinu i to za nekoliko slijedeća područja. Za Financiranje programa ili projekata programske djelatnosti u kulturi ukupno je predviđeno 44.171,00 EUR, a raspon sredstava za financiranje pojedinog projekta kreće se od 132,72 do 6.636,14 EUR. Za Financiranje programa ili projekata programske djelatnosti sporta i sportskih aktivnosti predviđeno je 38.490,00 EUR, a raspon je od 663,61 do 6.636,14 EUR. Za Financiranje programa ili projekata programske djelatnosti so-

cijalnih programa predviđeno je ukupno 8.494,00 EUR, a raspon po pojedinom programu ili projektu je od 132,72 do 2.654,46 EUR. Za Financiranje programa ili projekata u drugim područjima od interesa za opće dobro Općine Marija Bistrica predviđeno je ukupno 8.703,00 EUR, a moguće je dobiti između 132,72 i 3.981,68 EUR. Dio ovog Javnog poziva je i Natječaj za prijavu programa ili projekata obljetnica i ostalih manifestacija, ukupne vrijednosti 2.761,00 EUR, sa rasponom od 66,36 do 1.327,23 EUR. Ukupno raspoloživ iznos za sva područja je 102.619,00 EUR. Rok za prijavu je 1. prosinca 2023. godine, a više informacija može se saznati na webu Općine Marija Bistrica. (Elvis Lacković)

Održan je jubilarni 20. Recital ljubavne poezije 'Željka Boc', ove godine kao trodnevno događanje

MARIJA BISTRICA – Općinska

knjižnica i čitaonica Marija Bistrica pod visokim pokroviteljstvom

Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske organizirala je 20. Recital ljubavne poezije ''Željka Boc''. Uz 20. obljetnicu organiziran je trodnevni program, koji je završio završnicom 20. Recitala na samo Valentinovo. Stručni sud ove je godine djelovao u sastavu Zrinka

Jelaska, Vesna Svaguša i Enes Kišević. Sud je odlučio dodijeliti uz tri nagrade i tri pohvale. Treću pohvalu dobila je Grozdana Drašković iz

Huma na Sutli za pjesmu ''Pitam se…'', drugu Ljiljana Lukačević iz Ivanca i pjesma ''Anđeoska krila'', a prvu Mirjana Vujec iz Stubičkih

Toplica za pjesmu ''Mirovi''. Treću

nagradu dobila je Slavica Gazibara iz Čakovca za pjesmu ''Bez naslova'', drugu Dragica Reinholz, iz Zlatara, za pjesmu ''Pitao si'', a prvu Ana Narandžić iz Zagreba za pjesmu ''Kuća bez zidova'' i to u svom prvom pojavljivanju na ovom recitalu. Dodijeljene su i posebne nagrade. Vjenčić Željke Boc dobila je Ljiljana Lukačević iz Ivanca, a vjenčić publike, koji dobiva autorica pjesme sa najviše lajkova na Facebook stranici Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica, dobila je Petra Friščić iz Marije Bistrice za pjesmu ''Dobra, bolja…?''. Ove je godine dodijeljen i jubilarni Vjenčić Željke Boc, koji je dobio Franko Stipković iz Zagreba. Nagradu publike je pak dobila Sanja Medek iz Marije Bistrice za pjesmu ''Ti''.

Bogat trodnevni program

Kako je ove godine na rasporedu bio 20. recital, organizator je pripremio bogati trodnevni popratni program. Uz redovni zbornik ''Hod se nastavlja'', sa ovogodišnjim pjesmama, ove godine tiskana je i pjesmenica ''Željela sam samo trajati'' povodom dvadeset godina Recitala ljubavne poezije u čast Željki Boc, a u kojoj se nalaze sve nagrađene pjesme svih 20 recitala, osim na-

Ana Narandžić osvojila prvu nagradu na debiju, nagrada publike otišla je Sanji Mendek

ravno ovogodišnje nagrade publike i vjenčića publike, koje su bile poznate tek na samoj završnici. Tiskana je i zbirka pjesama Željke Boc ''Nisam otišla'', u kojoj se nalaze odabrane pjesme iz njezine dvije zbirke izdane za života ''Latice i sreća'' i ''Geometrija''. Pjesme je odabrao Enes Kišević. Na samoj završnici interpretatori su bili Rosanda Tometić i Dubravko Sidor, a glazbeni gost Mladen Kosovec. U Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica postavljena je i prigodna izložba ''Hod se nastavlja'', koja ostaje otvorena do 1. ožujka. Župan dodijelio zahvalnicu

20. Recital svojim su prisustvom podržali i predstavnici pokrovitelja: izaslanica Ministrice kulture i medija RH Nine Obuljen Koržinek, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Anuška Deranja Crnokić, župan KZŽ Željko Kolar, načelnika Općine Marija Bistrica Josip Milički i supsidijar u Svetištu MBB vlč. Mirko Brlić. Župan Željko Kolar uručio je i zahvalnicu ravnateljici knjižnice Miri Pižir, za 20 godina organizacije recitala i promociju mjesta i županije. Inače, boravak u Mariji Bistrici Enes Kišević upotpunio je radionicom za djecu 3. B razreda OŠ Marija Bistrica, koju je održao sa Nadom

Babić u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica. Također, Enes Kišević i Nada Babić, uz ravnate-

ljicu knjižnice Miru Pižir, posjetili su korisnike Doma za starije u Mariji Bistrici. Uz razgovor, Kiše-

vić je govorio stihove, a korisnici su u zahvalu gostima od srca zapjevali. (Elvis Lacković)

Ana Narandžić, Dragica Reinholz, Slavica Gazibara i Željko Kolar

Grozdana Drašković, Ljiljana Lukačević, Mirjana Vujec i Josip Milički

Petra Friščić, Franko Stipković, Ljiljana Lukačević i Zrinka Jelaska

Sanja Mandek i izaslanica Ministrice Anuška Deranja Crnokić

Brojni posjetioci recitala

Svečano dodijeljene nagrade sudionicima projekta 'Promicanje istine o Domovinskom ratu' Udruge veterana specijalne policije Domovinskog rata 'Barun'

Čak 33 škole i više od 1000 učenika dokaz su kvalitete projekta

Likovno – literarni natječaj provodi se od 2014. godine, a radovi su svake godine sve bolji

Projekt 'Promicanje istine o Domovinskom ratu' Udruga veterana specijalne policije Domovinskog rata 'Barun', u suradnji s osnovnim i srednjim školama Krapinsko – zagorske županije, provodi od 2013. godine, a Likovno-literarni natječaj na temu Domovinskog rata od 2014. godine. Krenulo se s jednom, a sada su uključene već 33 škole. Cilj provođenja projekta je da učenike potakne na samostalno istraživanje i učenje o novijoj hrvatskoj povijesti, posebno o Domovinskom ratu.

Priča ide dalje

Tajnik Udruge Radmil Pavalić - Paraga istaknuo je na svečanoj dodjeli nagrada i prizanja sudionicima projekta u Gradskoj knjižnici u Zaboku da, iako u protekle dvije godi-

Župan: Projekt je nezamjenjiv, jer nitko to ne može bolje prenijeti od onih koji su sudjelovali direktno u Domovinskom ratu i to prepričavaju na temelju vlastitog iskustva te prenose s jednim posebnim osjećajem

ne korone nisu mogli organizirati svečanost dodjele nagrada, ipak su obilazili sve škole i svim dobitnicima nagrade uručili osobno. – To su škole prepoznale, jer ove godine je rekordni odaziv. 220 radova, 33 škole, 37 mentora i oko 1000 učenika sudjelovalo je u projektima. Mislim da je to pokazatelj kvalitete rada –istaknuo je Pavalić, naglasivši da je tematika natječaja, osim Domovinskog rata, tolerancija, mir, poštivanje različitosti. Sama predavanja u školama podijeljena su u 4 cjeline – predstavljanje samog projekta i cilj projekta, početak Domovinskog rata, zatim život hrvatskih branitelja na terenu, i na kraju, završetak Domovinskog rata do mirne reintergracije Vukovara. - Priča ide dalje, ove godine smo nagradili 25 učenika, interes je velik i za natječaj i za predavanja – zadovoljan je Pavalić. Projekti su provođeni uz financijsku potporu Ministarstva hrvatskih branitelja, Krapinsko –

zagorske županije, Općine Stubičke Toplice i Grada Donja Stubica. - Ovo je stvarno hvalevrijedan projekt jer branitelji obilaze škole i pričaju djeci iz prve ruke kako je to bilo u ratu, što su sve prošli. U radovima se vide simboli mira, golubice, zastave, želja za sretnim i mirnim djetinjstvom, progovara dječja iskrenost. Radovi su od realističnih tema do apstrakcije, raznih tehnika, riječ je o vrlo zanimljivim i bogatim radovima snažne ekspresije – komentirala je umjetnica Mirjana Drempetić – Hanžić, ispred ocjenjivačkog povjerenstva.

Čestitke

Župan Željko Kolar pohvalio je ovaj projekt te zahvalio svim ravnateljicama i ravnateljima, mentoricama i mentorima i učenicama i učenicima koji su prepoznali prije ono što su htjeli poručiti Baruni. – To je zalaganje za mir, širenje tolerancije i demokracije u društvu, a to ima pu-

Pavalić: Priča ide dalje, ove godine smo nagradili 25 učenika, interes je velik i za natječaj i za predavanja

no veću težinu kada to govore ljudi koji su pod oružjem branili svoju domovinu. Projekt je, bez obzira na sve obrazovne programe, nezamijenjiv, jer nitko to ne može bolje prenijeti od onih koji su sudjelovali direktno u Domovinskom ratu i to prepričavaju na temelju vlastitog iskustva te prenose s jednim posebnim osjećajem, koji su samo oni doživjeli i samo ga oni mogu preni-

jeti rekao je župan, čestitavši Barunima na sjajnom radu. - Koliko god su bili efikasni u Domovinskom ratu, oni su toliko potrebni i u ovom mirnodopskom razdoblju jer postavljaju standarde ponašanja koje bi mi svi trebali pratiti i rpovoditi u svakodnevnom životu – zaključio je župan. Od literarnih radova, prve nagrade pripale su, među učenicima osnovnih škola od 2. do 4. razreda, Teu Rohteku i Luki Koačiću (4.r., OŠ Bedekovčina) među učenicima od 5. do 8. razreda Mateju Blagecu (7.r. OŠ Matije Gupca Gornja Stubica), a među učenicima srednjih škola Lauri Završki (4.r. Gimnazije SŠ Zlatar). U kategoriji likovnih radova, prva mjesta pripala su, među učenicima 2. do 4. r. osnovnih škola Nini Biščan (4.r. OŠ Josipa Broza Kumrovec), među učenicima viših razreda Vjeri Posarić (8.r. OŠ Ante Kovačića Zlatar) te među učenicima srednjih škola Mateji Ljubić (4.r. ŠUDIGO Zabok).

Sabina Pušec ZABOK

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Mačkarada

Dan je za mačkaradu. Negda su se tomu fejst raduvala deca, alji i starci. Hodilji su po sela z laframi i željelji ljudem dobru ljetinu. Kak su cajti drukčeši tak su nestale hnoge fašnjuške šege. Ne da bi jih ljudi namerne pozabilji, nek več jih nemreju održavati i obnašati. Do Fašunjka se negda moral pririhtati ves žitek i semenje za sejatvu. Na Fašunjek se morala zaklati črna kokoš i ž njenju krvlju se moralje pošpricati semenje kaj bi se zečuvalje od kumra čez ljete. Tak pošpricanoga z krvlju, misljilje se, da ga nemreju pojesti rofci i krti. Nie več ni semenja, a rietke se bi gde i našla kakva kokoš. One kaj bi se moglje još obnašati je kuhanje kiseluga zelja z suhem buncekem. Na sam Fašunjek h večer prie nek se ide spat bilje bi dobre malje posmicati noge z zelnu vodu kaj bi čez ljete bilji sigurni da nas ne hgrizla kača i da se neme zbolji na trn. Od stare šege tere su još denes ostala su pečenje krafljine. Oni su se negda daruvalji dece tera su po sela hodila tancat i popievat: "Debela repa, hujsa sa… Denes gda deca idu po sela nečeju krafljine nek peneze. Makar več i denes je se menje dece teri se odljepiju od moderne mašinki i z pajdaši prejdeju po selu obljiečeni h mačkare. Na samu pak Pepelnicu ilji Čistu sriedu več dugi cajt ne hodiju Pepelnjak i Pepelnica zmetat po hiža saje, kaj bi ogenj čez ljete ščem bolje i ljepše gorel. Z Pepelnicu počne Korizmene vrieme i na tie svetek se nej smelje ni pune jesti, a kamolji jesti mese. Pepelnica je svetek nemrsa i posta. Nema več denes ni šege, za teru mi je nekak posebne krive kaj je nie, gda su dečkam i pucam na plote vesilji slamnate puce i dečki. Malje su se ljudi šaljilji z onemi teri si niesu našlji para za ženidbu i teri su fejst prebiralji. Ljudi su njim unda na plote metalji slamnate bebe. Tak su se puce z strahem budile na Fašunjek e njim je na plotu kakef slamnati dečke. Tak je bilje i dečkam na Pepelnicu. Odehnulji su če se je nešče pozabil ž njimi našaljiti. Čvrste su si unda obečalji sami sobu da si buju čez ljete probalji nekuga najti. Da je ta šega ostala i do denes morti nej bilje tuljike ljedičnoga

mladuga življa.Zbogem te stare šege, reklji bi denes hnogi. Zdej veljaju nektere nove šege. Nu one kaj ne veselji čoveka da hu ta nova šega malje se gdoj onak od srca raduje. Na Fašunjek na sebe lafre mešeju skore same deca. Starci njim h štacune kupiju sakojačke lafre kaj bi se malje poveseljilji i raduvalji. Veselje je veljike pri one najmenše panjkrate. Vekši kak i odraslji ljudi baš pune do toga, bar pri nas slabe držiju. Gda čovek luče se oko sebe teške da more reči da se ljudi denes preveč i veseljiju. Istina i Bog, grdi su cajti i ljudem baš i nie za luduvanje. Nu nigdar baš nie bilje preveč ljiepe pak su ljudi bar na jeden kratki cajt dalji duše na volju. Malje su luduvalji, našaljilji jedni z drugemi i unda se lježe hrvalji z teškem življnjem. Bar na Fašunjek su probalji bar malje pozabiti na se kaj jih tišči. Bar su na jeden kratki cajt bilji nekaj i nešče drugi.Denes, kak da su ljudi zgubilji volju za cirkusariju i smieh. Ne radujeju jih lafre i mačkarenje. Gruntaju si hnogi kak da živiju h življenju tere je saki dan pune sakojačke lafri. Kud god da se obrneju oko njih su same lafre. Teške je prepoznati kaj te lafre skrivaju. One kaj dielaju saki dan nie povezane z mačkaradu jer mačakrada senek nie saki dan. Negda se reklje ljudem da se triebaju same hmiti kaj bi sebe snelji lafru. Gruntam si da je denes teške najti sopun teri bi mogel ljice hmiti i lafru obrisati. Življenje kak da je postalje cirkus h terem se vrtiju sakojačke lafre, alji ne za nasmejavati i delati huncutarije nek za tugu i žal. Nečeju te lafre ni tie namaškierani same krafljine nek poljehku čoveku pijeju krf. A da bi čez ljete senek se moglji ljudi zdržati bilje bi njim najbolje da se bar jeden dan h ljetu rezveseljiju. Deneju na sebe lafre i moreju oponašati nekuga kak njim je srcu milje. Barem jeden dan moreju delati bedake z onie teri oko njih cilji život nosiju maske. Kak se dobre zna e bil Fašunjek ilji običen dan, jenuga dana maske opadneju i se se vidi. One pak tere se nikak nedaju, zname po stare šege kak završiju. Lafre tere dielaju zlo ljudem na kraju se skuriju kak bi se riešilji zloče.

Uz malo vještine i strpljenja nastaju svakojaki prigodni ukrasi i rukotvorine

Naheklane vunene pisanice za unikatnu uskršnju košaricu

Jaje se hekla po shemi, puni industrijskim punilom, zatvara i uređuje ukrasima izvana. Najčešće su to perlice, cvjetići od satena ili svile ili heklani cvjetići – kaže Mirjana iz Sv. Križa Začretja

SV. KRIŽ ZAČRETJE – O Mirjaninim smo rukotvorinama već pisali, kada je heklanjem izrađivala igračke. Razne životinjice, unikatne i mekane, nastale su zahvaljujući njenim vještim rukama, baš kao i razni prigodni božićni ukrasi. A kako se bliži Uskrs, Mirjana se ovih dana bavi izrađivanjem pisanica. I to heklanih pisanica, šarenih i zaista posebnih. Inače, Mirjana Krznar medicinska je sestra u ordinaciji obiteljske medicine, a ručnim radom bavi se već godinama.

Kako svaki od hobija odlično utječe na mentalno zdravlje, tako je i naša sugovornica svoje vrijeme za opu-

Izrada samo jedne pisanice ponekad traje do 3 sata

štanje pronašla u heklanju. – Djeluje na mene smirujuće i smanjuje razinu stresa – otkrila nam je ova članica

sekcije rukotvorina KUD – a Sveti Križ Začretje, gdje svoj rad i vještine, zajedno s drugim članicama, kroz razne edukativne radionice prenose na mlađe generacije. Pisanice koje trenutno radi nastaju heklanjem vunom. – Jaje se hekla po shemi, puni industrijskim punilom, zatvara i uređuje ukrasima izvana. Najčešće su to perlice, cvjetići od satena ili svile ili heklani cvjetići – kaže Mirjana, dodavši kako je vuna tijekom posljednjih godina postala popularna među

mlađim generacijama, a heklanje i štrikanje više nisu samo za starije. Nastale pisanice će kao simbol Uskrsa krasiti njezin dom, ali i biti inspiracija za ukrašavanje blagdanskog stola ili uskršnjih košarica onima kojima će ih, kaže, pokloniti. Otkrila nam je i kako izrada samo jedne pisanice ponekad traje do tri sata. - Bezbroj je kombinacija boja, motiva i ukrasa. Sve što treba je malo strpljenja i dati kreativnosti mjesta – zaključila je. (J. Klanjčić)

Neobična ljubav na dar

ZLATAR - Premda je Valentinovo bilo u utorak, 14. veljače, Zlatarščani su ga obilježili u nedjelju i to u Galeriji izvorne umjetnosti. Ne likovnom izložbom, nego koktel programom nazvanim "Ljubav na dar", što ga je pripremio i izveo KPD Zlatarjeve. Desetak članica Ženske vokalne skupine DORA, pod vodstvom Jasminke Krušelj, pjevalo je odabrane pjesme s ljubavnom tematikom,od "V jeruj u ljubav" do "Moja posljednja i prva ljubavi", učenici Srednje škole Zlatar Lana Dlesk, Jelena Skozrit i Nikola Jajić, pod mentorstvom prof. Kristine Belko Krsnik, kazivali su odabrane prigodne stihove, a i orkestar pod vodstvom Borisa Brežnjaka efektno je iskoristio "svojih pet minuta". Galerijski zidovi, umje-

sto slikama, bili su ukrašeni uokvirenim tekstovima i stihovima s ljubavnom temom

članova "Zlatarjeva". Uistinu, neobična ljubav na dar. Ali i spoznaja kako udruge svo-

jom aktivnošću obogaćuju društveni život u manjim sredinama. (Ž. Slunjski)

Donacija knjiga i slikovnica OB Zabok

ZABOK – Povodom obilježavanja Međunarodnog dana darivanja knjiga provedena je akcija sakupljanja knjiga i slikovnica, čija je organizatorica autorica kajkavske slikovnice 'Štefekovi jadi od A do Ž', učiteljica Josipa Kocman Grošinić u suradnji s Dječjim vrtićem Budinščina. Akcija je trajala tjedan dana, a prikupljeno je oko stotinjak knjiga i slikovnica koje su donirali roditelji iz općine, ali i šire. Također, uključilo se i Društvo naša djeca iz Zlatara u suradnji s Osnovnom školom. Knjige su donirane Općoj bolnici Zabok na dječji odjel pedijatrije kako bi se razveselila sva djeca koja tamo borave. Organizatori zahvaljuju ljudima na podršci u ovoj akciji, kao i Općoj bolnici Zabok na susretljivosti i prihvaćanju ovakve donacije. (zl)

U zabočkoj Gradskoj galeriji otvorena

izložba učenika OŠ K. Š. Gjalski

Izložba 'Obojimo svijet' ostaje otvorena do 24. veljače

ZABOK - U Gradskoj galeriji Zabok u utorak je otvorena 9. po redu izložba učenika nižih razreda Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, ove godine pod nazivom 'Obojimo svijet'. Svrha ovog projekta je promicanje likovnog stvaralaštva i umjetnosti kod djece. Djeci i učiteljicama obratio se ravnatelj Tomislav Polanović rekavši kako je ovo hvalevrijedna inicijativa te kako će nastojati da i učenici viših razreda sudjeluju u izložbi. Okupljene je pozdravio i gradonačelnik Ivan Hanžek poručivši im da sanjaju, crtaju i uživa-

ju. Izložbu je otvorio ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Branko Piljek pohvalivši

trud i rad mladih umjetnika. Izložba ostaje otvorena do 24. veljače. (zl)

SKIJAŠI OKUPIRALI AUSTRIJSKO SKIJALIŠTE KREISCHBERG

ZASKI & KUKURIKU organizirali otvoreno prvenstvo Zagorja u skijanju

KREISCHBERG - Protekle subote u članovi ZASKI Zagorskog skijaškog kluba i Sportskog društva Ku-ku-ri-ku organizirali su veliki ski i bord izlet u austrijsko skijalište Kreischberg. Za treći izlet u sezoni ponovno se tražilo mjesto više u čak tri autobusa. Klubovi imaju dugogodišnju tradiciju, a Zagorski skijaški klub je i prvi alpski skijaški klub u Zagorju, nakon par godina pauze odlučili ponovno organizirati amatersko prvenstvo Zagorja u veleslalomu. Utrka se pokazala kao pun pogodak, što dokazuje veliki broj prijavljenih i zadovoljnih skijaša. Nakon utrka uslijedilo je slobodno skijanje, a kasnije fešta uz dobru kapljicu i glazbu te podjelu medalja i nagrada koje su osigurali brojni partneri utrke: Turistička zajednica Krapinsko zagorske županije, Punkt Beer House, Hotel Matija Gubec, Terme Jezerčica i Terme Tuhelj. Medijski pokrovitelji utrke su: Zagorje.com, Zagorski List, Zagorje International i Radio Stubica. Kod djevojčica, najbolja je bila Grgec Sara. Dječaci: 3. mjesto Janković Rok, 2. mjesto Gojšić Benjamin, 1. mjesto Bašić Vilim. Žene: 3. mjesto Šagud Andreja, 2. Brezak Klaudija, 1. mjesto Očić Rea. Muškarci: 3. mjesto Hrastinski Dino, 2. mjesto Basler Marko i 1. mjesto Brezak Silvio. Kako kažu iz klubova ovo će postati tradicija te će se svake godine na drugom velikom skijalištu održati ovakva utrka za sve zainteresirane. Sezona skijaških izleta zatvara se 4. ožujka na poznatom austrijskom skijalištu Katchberg. Svi zainteresirani mogu se informirati na www.zaski.hr ili rezervirati mjesto na zaskijanje@gmail.com

Najveći fašnik u Zagorju održan je u Svetom Križu Začretju, gdje se okupilo 330 sudionika, boreći se za glavne nagrade

Maškare načelnika Općine posjele na

WC školjku, a potom spalile 'Putina'!

Povorku malih, ali i onih malo većih ljubitelja maškara poveli su popularni Pačetanci, a na začelju su se našli Ciglešani. Centrom mjesta odjekivala je glazba, pjesma i veselje

SV. KRIŽ ZAČRETJE - Najveća fašnička fešta u Zagorju prošle je nedjelje održana u Svetom Križu Začretju. Tamo se u velikoj fašničkoj povorci okupilo 330 sudionika, vrlo maštovito maskiranih. Povorku malih, ali i onih malo većih ljubitelja maškara poveli su popularni Pačetanci, a na začelju su se našli Ciglešani. Centrom mjesta odjekivala je glazba, pjesma i veselje. - Nakon par godina kako smo smog pandemije napravili odmak od fašnika, naš svetokriški pijac danas govori koliko su ljudi željni ovakvih događanja – rekao je načel-

Kos: 'Nakon par godina kako smo zbog pandemije napravili odmak od fašnika, naš svetokriški pijac danas govori koliko su ljudi željni ovakvih događanja'

nik Marko Kos, koji se i sam zamaskirao i uživao u fašničkoj povorci. Osim šarenih dječjih maski, u povorci su se našle i neke vrlo 'aktualne' maske, poput Putina i još nekih svjetskih čelnika, kojima se, baš kao i Fašniku, sudilo na sva zla koja su nas zadesila u protekloj godini. Brojne su ekipe predstavile svoje maske, uz popratne performanse. Tako smo, između ostalog, mogli čuti dječju izvedbu najpopularnijeg hita ovih dana 'Mama ŠČ'. Stigla je i ekipa koja je dovezla bespilotnu letjelicu koja se lani srušila

na Jarunu (KUD Sv. Križ Začretje), dok je ekipa Mjesnog odbora Donja Pačetina stigla sa svom potrebnom mehanizacijom firme 'Cakum gradimo pakum', kako bi pokazala kako se kvalitetno gradi aglomeracija. Ove su maškare načelnika Općine posjele na WC školjku i napravile totalni show. Naravno, bio je cilj pokazati najoriginalniju masku, jer su organizatori i ove godine pripremili bogate nagrade. (ik, jk)

Najveći show koji je nasmijao publiku do suza napravila je ekipa MO Donja Pačetina

Veselo, šareno i raspjevano u Konjščini

Male maškare okupirale centar općine

KONJŠČINA - U Općini Konjščina u petak prijepodne je bilo posebno veselo. Prostor ispred općinske zgrade, već tradicionalno, zauzele su razdragane male maškare predstavljajući svoje maske i kostime koje su vrijedno pripremali za ovaj poseban dan. Naime, za raspjevano, rasplesano i šareno fašničko prijepodne pobrinuli su se učenici Osnovne škole Konjščina te mališani tamošnjeg Dječjeg vrtića, a bila je to prilika da se pokaže kreativnost bez granica kada su maske u pitanju. - Svake godine obnavljamo tradiciju fašnika, nekad u školu, nekad van škole, ovisno o vremenskim prilikama. Djeca to vole i danas su svi posebno veseli - kazao je ravnatelj Osnovne škole Konjščina, Zoran Vuger, dodavši kako je u povorku uključeno oko 150 učenika od 1. do 4. razreda, a maske su učenici pripremali samostalno, ali i u školi. Maskice onih najmlađih, vrtićkih skupina osmislile su pak odgojiteljice Dječjeg vrtića, dok su se u samu izradu uključili roditelji, a potvrdila nam je to ravnateljica Dječjeg vrtića Konjščina, Marina Benjak Bregeš, dodavši kako je to jedan od oblika suradnje vrtića i obitelji. - Naši mališani danas su mala licitarska srca i svi su u znaku ljubavi, a zapravo na taj način njegujemo i tradiciju, s obzirom na to da su licitari naš tradicionalni zagorski proizvod - rekla je ravnateljica Benjak Bregeš. A upravo su mali licitari odnosno Dječji vrtić Konjščina, među masom razigranih maski odnijeli nagradu za najbolju grupnu masku. Glede pojedinačnih maski treće je mjesto pripalo atraktivnoj vampirici, drugo je mjesto odnijela maska akvarij, dok je pak titulu najbolje pojedinačne maske odnio slikar. Svi su ostali sudionici za svoj trud bili nagrađeni slatkišima i nezaobilaznim krafnama. Svojim prisustvom male je maškare, kao i ovu lijepu tradiciju podržala i načelnica Konjščine Anita Krok. - Predivno je vidjeti ovaj naš prostor pun djece veselih lica te raznih šarenih maski i veseli nas što je nakon više godina ponovno oživljena tradicija okupljanja mališana povod maškara ispred naše općinske zgrade.

Fašnik u Muzeju krapinskih neandertalaca

KRAPINA - Da je vrijeme karnevala zapravo vrijeme vesele igre prerušavanja, slobode i kreativnosti, u Muzeju krapinskih neandertalaca svake nas godine podsjeti radionica Maske iz prapovijesti. Djeca koja su stigla na radionicu s velikom su voljom izrađivala maske inspirirane prapoviješću, ponajviše neandertalcima i lubanjom C - najpoznatijom krapinskom lubanjom, a pritom su saznala i zanimljivosti iz povijesti maskiranja. Tako su nau-

Dječji Fašnik v Zlataru

Fašničko veselje održat će se u gradskom parku

ZLATAR - Na fašnički dan, 21. veljače od 16 sati održat će se Dječji Fašnik v Zlataru, uz show mađioničara Magic Leona, ples, glazbu, krafne i nagrade za najkreativnije maske. Fašničko veselje održat će se u gradskom parku, a program organizira Društvo Naša djeca Zlatar uz pomoć Grada Zlatara, Pučkog otvorenog učilišta dr. Jurja Žerjavića Zlatar i Turističke zajednice Zlatni istok Zagorja. (sp)

čila da su najstarije maske bile izrađene od kamena i da su se koristile u ritualne svrhe, da postoje kazališne, plesne, ratničke i fašničke maske te da čak ni zabrane u prošlosti nisu ljude spriječile da se maskiraju. Sudionici su svoje druženje završili u veseloj povorci obilazeći stalni muzejski postav i Nalazište Hušnjakovo. Autorica i voditeljica radionice je Lorka Lončar Uvodić, a u realizaciju se uključila i kustosica pripravnica Natalia Mladineo. (zl)

Tradicionalni 21.

Zlatarbistrički školski fašnik

Djeca, kao i njihovi učitelji, odgojitelji i roditelji stvarno su si dali truda i izradili lijepe i zanimljive maske i kostime, tako da su zaslužili da ih pokažu te da za njih bu-

du i nagrađeni - rekla je načelnica Krok dodavši kako se nada da će se dogodine okupiti još veći broj malih maškara te da će ponovno smijehom i plesom otjerati zimu. (zl)

ZLATAR BISTRICA - U petak je održan tradicionalni 21. Zlatarbistrički školski fašnik. Učitelji i učenici sudjelovali su u veseloj fašničkoj povorci i prošetali do sportske dvorane na prigodnu priredbu. Kao i svake godine, izradili su maštovite maske i dobro uvježbali svoje nastupe. Voditeljice programa bile su učenice 8. razreda Marija Čukman i Tesa

Hajdek. Na pozornici su se redale razredne skupine s kreativnim maskama – mažoretkinje i mažoretani, rokeri, kauboji i Indijanci, doktori, mljekarice i mužikaši, nogometaši i navijačice, neandertalci, učitelji, karate borci, zagorski svati i štrumpfovi. Učenici su nakratko zaboravili na školske brige te su pjesmom i plesom zabavili prepunu sportsku dvoranu. (zl)

Dječji vrtić "Potočić Tuheljski" na 197. Samoborskom fašniku

SAMOBOR - Mališani iz Dječjeg vrtića Potočić Tuheljski sudjelovali su u programu 197. Samoborskog fašnika. Uzbuđenje u vrtiću je raslo posljednjih tjedana dok su sa svojim odgojiteljicama uvježbavali koreografiju i nastup. Djeca su se maskirala u Hrvatsku nogometnu reprezentaciju sa Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine u Kataru. U bojama reprezentacije i s bron-

čanim medaljama oko vrata ponosno su izveli pjesmu Zaprešić Boysa: "Igraj moja Hrvatska". - Posebno zahvaljujemo Općini Tuhelj, Pekari Hajdinjak put d.o.o. iz Pregrade, gospođi Andreji Špoljar, NK Predionica iz Klanjca te Dječjem vrtiću "Kesten" iz Klanjca na podršci i pomoći u ostvarenju naše male samoborske avanture – zahvaljuje ravnateljica vrtića Ana Ricijaš. (Davor Žažar)

Loborski fašnik ima najdužu tradiciju u Hrvatskom zagorju

Pala vlast u Općini Lobor!

Zavladale maškare po 127. put

Mali fašnik u Maču

MAČE - Društvo Naša djeca Mače poziva na "Mali fašnik", koji će se održati u utorak, 21. veljače, s početkom u 10:30, na prostoru ispred općinske zgrade. Sudjelovat će Dječji vrtić Mačići, Mala škola, Igraonica i Čuvaonica Mačići. Na ples, pjesmu, druženje i nezaobilazne krafne, pozvani su svi roditelji s djecom predškolske i školske dobi. (zl)

LOBOR - U skladu s najdužom tradicijom u Hrvatskom zagorju, građani Slobodne Fašinjske Republike Loborske i ovog su vikenda, po 127. puta preuzeli vlast u Loboru. Naime, održan je Loborski Fašinjek koji je na ulice izvukao mnogobrojne mještane i njihove goste. Tradicija ove vesele manifestacije ponovno je uspješno održana u organizaciji Općine Lobor i KUD-a Lobor, a sve je započelo formiranjem fašničke povorke u centru Lobora, odakle se krenulo prema Loborgradu po mladu. Održani su tradicionalni fašnički svatovi, a čitanjem optužnice osuđen je i spaljen Fašnik kao glavni krivac za sve loše što se dogodilo u protekloj godini. Upravo je tako izgledalo fašničko slavlje u Loboru davnih godina, a potvrdila je to i predsjednica Kulturno umjetničkog društva Lobor, Sabina Hubak dodavši kako je nekada Loborski Fašinjek bio najpoznatija manifestacija u Zagorju. - Odlučili smo oživjeti te naše običaje, prvenstveno kako bi mladi vidjeli kako je to nekada izgledalo, ali i kako bi se nešto stariji mještani prisjetili tih lijepih dana - rekla je Hubak. Podršku brojnim maškarama, kao i održavanju loborskih običaja svojim je prisustvom dala i načelnica Ljubica Jembrih izrazivši zadovoljstvo što je nastavljena tradicija stara više od 120 godina. - Nikako ne smijemo zaboraviti na tradicionalne običaje koje su njegovali naši stari i upravo je na nama obaveza da ih prenosimo s koljena na koljeno, upoznavaju-

Na sam Fašnik će ulice Lobora okupirati oni najmlađi. Naime, i ove će godine biti organiziran izbor za najljepšu malu masku te dječja povorka koji će se održati u utorak u Društvenom domu Lobor

ći naše najmlađe s njima. Nažalost, posljednje dvije, tri godine zbog epidemije korone fašnik nismo mogli održati u punom obimu, ali najbitnije je da nismo ni prekinuli njegovo održavanje. Naime, uvijek smo se nekako snašli i prilagodili uvjetima koji su nas u tom trenutku zatekli. I upravo ova današnja povorka s brojnim traktorima i prikolicama te veselim maškarama rezultat je naše upornosti i neodustajanja od tradicije - pojasnila je načelnica Jembrih zahvalivši se KUD-u Lobor i svim ostalim loborskim udrugama koje su se uključile u organizaciju ovog

veselog događanja. - Hvala im od srca što podržavaju ovu našu manifestaciju - poručila je načelnica te pozvala sve zainteresirane da im se pridruže na sam Fašnik kada će ulice Lobora okupirati oni najmlađi. Naime, i ove će godine biti organiziran izbor za najljepšu malu masku te dječja povorka koji će se održati u utorak u Društvenom domu Lobor. Formiranje povorke zakazano je u 15.30, dok će od 16 sati biti predstavljanje maski. Za najmlađe su osigurane i nagrade za najoriginalnije grupne i najoriginalnije pojedinačne maske! (zl)

Sudjelovali su svi razredi osnovne škole, sve grupe dječjeg vrtića, kao i djeca iz Centra za odgoj i obrazovanje

Održan Dječji fašnik u Krapinskim Toplicama: najmlađi Topličani opet pokazali kreativnost

Bilo je tu uistinu raznih i vrlo zanimljivih prikaza kroz maske, a osim nagrada, djeci su podijeljene krafne i slatkiši

Uorganizaciji Općine Krapinske Toplice, Turističke zajednice područja Srce Zagorja, topličkog Društva 'Naša djeca' i općinske tvrtke Eko aleja d.o.o., u Krapinskim je Toplicama proteklog petka održan Dječji fašnik na kojem su sudjelovali učenici svih razreda Osnovne škole Krapinske Toplice, sve grupe Dječjeg vrtića 'Maslačak', kao i djeca iz topličkog Centra za odgoj i obrazovanje. Ne zabo-

ravimo spomenuti da je fašničku povorku tradicionalno predvodio Puhački orkestar Selno, koji se redovito uključuje u većinu topličkih manifestacija.

Najbolja maska

Najmlađi Topličani, predvođeni svojim odgojiteljima, nastavnicama i nastavnicima, i ovog su puta pokazali kreativnost. Bilo je tu uistinu raznih i vrlo zanimljivih prikaza kroz maske, od malih znanstvenika, znamenitosti Londona, preko svemira, puzzli, mafije, igraćih karti, malih ovčica pa

sve do fantastičnog prikaza dvadesetih godina prošlog stoljeća, kojeg su priredili učenici i učenice 7.a razreda pod vodstvom razrednice Kristine Majcen. No, osim što je birao tri najbolje maske, fašnički žiri birao je također i najsimpatičniju, kao i 'najglasniju' masku, stoga i nije imao lak posao, a na kraju su nagradu za najbolju masku proglašeni učenici 6.b razreda, pod vodstvom razrednika Ivana Čavleka, koji su prikazom puzzli, ispisali zanimljivu poruku i nasmijali žiri i publiku. 'Kak mislite nismo prvi?' pojavio se natpis nakon što su se

puzzle 'presložile' i spojile. Kažnjen fašnik Nagrade za najbolje maske i ovog puta osigurali su lokalni sponzori. Pobjednici su osvojili grupnu kartu za kupanje na bazenima kupališta Aquae Vivae, a potom su slijedile, također grupne, ulaznice za posjet topličkom Heli centru, kao i Kinu Toplice. Najsimpatičnija maska osvojila je grupnu platu u Pečenjarnici 6, a najglasnija maska pizze u topličkoj Pizzeriji Servus.

No, svaka grupa nagrađena je paketom slatkiša, a nakon povorke,

uz glazbu i ples, malim maškarama dijeljene su krafne i čaj. Iako su i djeca ponekad znala pogriješiti tijekom proteklih godinu dana, pa možda napraviti i nešto što se 'nikako ne smije', jasno je kako krivica nije na njima već na zlom fašniku koji ih je na to natjerao. Upravo zbog toga fašnik je na Dječjem fašniku u Krapinskim Toplicama osuđen te je, s obzirom na to da je bio napravljen od balona, kažnjen 'bušenjem'. U svakom slučaju, djeca su se dobro zabavila, dok su odrasli to napravili u petak navečer, na Topličkom fašniku u Kavanici.

Ovogodišnjoj fašničkoj povorci u Đurmancu pridružile se čak i maškare iz Češke i Slovačke

ĐURMANEC - U duhu tradicije, mnoštvo velikih i malih maskiranih sudionika 14. izdanja Fašnika u Đurmancu, šarenilom, pjesmom i plesom otjeralo je zimu, a s njome i sve loše što se dogodilo protekle godine. Fašnička povorka s više od 80

veselih maškara prema dobrom starom običaju traktorima je krenula iz Hromca, a pridružila joj se čak i grupa gostiju iz Češke i Slovačke koja je bila na proputovanju ovim krajem. Dolaskom u centar Đurmanca maškare su preuzele vlast u Općini, a vr-

hunac fašničkog slavlja bila je ceremonija čitanja optužnice, osuda te spaljivanje Fašnika, glavnog krivca za sve nedaće koje su prošle godine zadesile mještane tamošnjeg kraja nakon čega je uslijedila dobra zabava uz nezaobilazne krafne i piće. (zl)

OŽIVLJENI STARI OBIČAJI Održan "Fašnik na Humi" u organizaciji Savjeta mladih i Humske udruge mladih

Među kreativnim maskama odabrane najbolje koje su osvojile vrijedne nagrade

HUM NA SUTLI - Nakon duže pauze, prošle su subote Humom na Sutli ponovo zavladale maškare zahvaljujući Savjetu mladih Općine Hum na Sutli i Humskoj udruzi mladih. Maskirana povorka okupila se kod radione "Fazan" te se uz policijsku pratnju uputila prema

igralištu OŠ Viktora Kovačića gdje ih je čekala mnogobrojna publika. Nakon što je predsjednik Općinskog vijeća Općine Hum na Sutli Mario Antonić predao ključ Općine u ruke princa Fašnika uslijedilo je predstavljanje devet maskiranih skupina, pod budnim okom

stručnog žirija. Bile su tu lego kockice, humski heroji, Vatreni s Kolindom, mažoretkinje, čistači ulica i još brojne druge maskirane ekipe. Titula 1. maske Huma i glavna nagrada u iznosu od 100,05 eura pripala je Dječjem vrtiću "Balončica", drugu nagradu u iznosu od

50 eura odnijeli su "Veseli i aktivni penzići", a treću "Vatreni" odnosno DVD "Straža" na čiji će račun biti uplaćeno također 50 eura. Nakon proglašenja pobjednika zabava je nastavljena uz Trio Zagorje band, krafne te ugostiteljsku ponudu, djeci su podijeljeni slatki pa-

keti, a svi su mogli zaigrati tombolu te osvojiti vrijedne nagrade zahvaljujući sponzorima, kojima organizatori posebno zahvaljuju, kao i redarima, volonterima i svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji "Fašnika na Humi". (zl)

Ivan Kovačić KRAPINSKE TOPLICE

Nakon povorke, druženje je nastavljeno u parku Povorku je tradicionalno predvodio Puhački orkestar Selno Šareni svijet boja i maski

NETKO DRUGI NA JEDAN DAN Fašnik je vrijeme u godini kojem se vesele mnoga omiljeni lik. Ipak, ništa manje maskiranje nije zabavno i odraslima, što nam je,

Kroz maske 'oživio' likove iz horor

Najbolje licencirane maske, kostime i popratne odgovarajuće rekvizite, za svaki lik je lik naručivao za tu godinu odabrao. Svojim je maskama i performansima koji idu uz njih, svake godine osvajao

Vrijeme fašnika mnogoj djeci predstavlja najzabavnije razdoblje u godini, kada kroz maske mogu postati neki superjunak, pretvoriti se u princezu, našminkati, zamaskirati i, povrh svega, dobro se zabaviti i veseliti. No, karneval također može biti i onima starijima podsjetnik da nikada nije kasno probuditi to razigrano dijete u sebi i dati si oduška. Upravo tu tradiciju karnevala još uvijek čuva Andrija Jagečić iz Oroslavja, alpinist koji nas je već iznenađivao svojim pothvatima na najveće svjetske vrhove. Otkrio nam je kako se na fašnik još kao dijete s prijateljima rado maskirao, da bi išli od kuće do kuće, s namjerom dobre zabave, kao i punjenja košarice jajima, dobrim krafnama, ali i 'zaradom' za džeparac.

Atraktivne maske

Iako i sam vidi da su takve maškare postale običaj koji izumire, jer se i pred njegovim vratima na fašnik nađe rijetko koja ekipa djece kojoj je taj običaj još uvijek zabavan, Andrija nam je ispričao kako karneval i maskiranje može biti zabavno i za odrasle. – Sinula mi je ideja kako bi bilo da iskoristim priliku i da postanem netko drugi, barem na jedan dan, uključiv-

ši se tako u fašničke fešte s nagradama koje su priređivali bircevi i disco klubovi u koje sam zalazio. Odlučio sam to napraviti kroz dobro poznate filmske likove – ispričao nam je naš sugovornik. Kako za sebe kaže da je strastveni filmofil, koji je oduvijek posebno volio horore, upravo se s tim likovima odlučio 'suočiti'. Ipak, njegova prva filmska maska u koju je uskočio nije bila nimalo strašna, već zabavna i zavodljiva, jer na jednu je noć postao Andrijana Jolie. Trud se isplatio i osvojio je drugu nagradu, dok ekipa oko njega cijelo vrijeme nije imala pojma tko se krije iza maske.

Tajnovit je odlučio ostati i iduće godine, kada je 'utjelovio' glavnog negativca iz filma 'Slagalica strave'. - Maska je bila strašna, kao i taj lik koji je postavljao zamke i ubijao na grozan način one koji nisu cijenili svoj život. Neke djevojke koje su se te večeri našle u bircu bile su prestravljene mojom maskom, a ipak, većina se htjela slikati sa mnom, uz trokolicu kojom sam došao – ispričao nam je. I s tom maskom osvojio je drugu nagradu, baš kao i iduće godine, kada se maskirao i psihopatu iz filma Noć vještica. - Masku i lažni kuhinjski nož sam kupio preko interneta, a pla-

vi kombinezon kao što je u filmu imao sam doma. Skinuo sam njegove kretnje i tako došao na mjesto događanja. Ništa dalje se nisam odmaknuo sa odabirom maske ni sljedeće godine. Ovo puta bio sam svima poznat lik koji lovi svoje žrtve u snovima, Freddy Krueger. Kao klinac gledao sam 'Stravu u ulici Brijestova'. Bome, noćima nisam spavao od svih tih silnih scena koje su mi bile u to vrijeme potresne. U filmu, Freddy je lovio ljudi u njihovim snovima, no kada bi bili ulovljeni postajali bi žrtve u stvarnosti. Otišao sam sa prvom nagradom i mirno spavao kada sam se

suočio sa likom – kaže Andrija. Performans uz masku Godinu nakon, maskirao se u Pinheada iz filma 'Hellraiser' te je tada također osvojio prvu nagradu, no kako su ga svi već počeli polako kužiti i očekivati svake godine najstrašniju masku, za drugu je godinu odlučio promijeniti taktiku, maskirajući se u glavnog šaljivca iz filma 'Maska', kojega je utjelovio legendarni komičar Jim Carrey. - Ovog puta mi je trebalo malo više vremena da se pripremim za taj performans. Trebao mi je točno takav kostim iz filma da mogu dočarat lika i da ispadne kako tre-

predstavivši

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Darth Maul iz 'Star warsa'

Freddy Krueger

Andrijana Jolie

Glavni negativac iz filma 'Slagalica strave'

mnoga djeca, jer bar na jedan dan mogu postati neki superjunak, princeza ili neki predstavivši svoje maske likova iz filmova, pokazao Andrija Jagečić iz Oroslavja

horor filmova i pobrao nagrade

naručivao preko interneta, a neke je dao šivati po mjeri, kako bi što bolje utjelovio lik koji je osvajao nagrade na natjecanjima, a da nitko od prisutnih nije znao tko se krije ispod maske

'Sinula mi je ideja

kako bi bilo da iskoristim priliku i da postanem netko drugi, barem na jedan dan, uključivši se tako u fašničke fešte s nagradama. Odlučio sam to napraviti

kroz dobro poznate filmske likove '

ba. Pogledao sam film, zapamtio si i uvježbao pokrete te naručio i izradio sve potrebno. Većinom sam bio na podiju te ludovao da se istaknem sa tim žutim kostimom i šeširom. Maska je osvojila prvu nagradu u pojedinačnoj kategoriji, a na kraju fešte svi su se htjeli slikati sa mnom i nagovarali me da skinem masku, da vide tko se nalazi ispod, no nisam se dao, jer se ta zelena maska kao što je poznato u filmu ne može skinuti samo tako – prisjetio se.

Zabrana ulaska

Maskirao se Andrija i u svog omiljenog lika iz 'Star Wars' sage, Darth Maula, a posljednje godine prije pandemije koronavirusa svoju je masku gladijatora Maximusa pred-

stavio u zagrebačkim lokalima.Oklop, originalnu masku i mač, nabavio sam putem interneta. No, problemi su nastali prilikom dolaska, ispred jednog zagrebačkog lokala. Zaustavili su me prije ulaza te mi zabranili da unesem metalnu masku - kacigu u klub. Razlog su bile oštre bodlje koje se nalaze na vrhu maske. Na ulazu su mi rekli da bih mogao nekog ozlijediti u toj gužvi i da je previše riskantno. Pomalo razočaran, vratio sam se natrag u auto te sam ubrzo smislio drugi način. Donji dio maske se dao rastaviti na dva dijela i tako sam uspio sakriti masku ispod oklopa. Boraveći i zabavljajući se u klubu, čekao sam da pozovu maskirane na pozornicu. Brzo sam sastavio masku i po-

javio se na pozornici. Okrenuvši se prema publici, na mikrofon sam jasno i glasno citirao dio slavnog scenarija, ono kada je Maximus skinuo masku u Areni i suprotstavio se Komodu. To je bila moja zagarantirana pobjeda u pojedinačnoj kategoriji. Očekivao sam probleme na izlazu zbog maske, no zaštitari su se samo nasmijali te mi čestitali na pobjedi – kaže Andrija.

Taj dan u godini Početkom svake veljače isplanirao bi kako provesti svoje ideje u djelo i 'oživjeti' najupečatljivije likove, njihove geste i govor. – Najbolje licencirane maske, kostime i popratne odgovarajuće rekvizite, za svaki lik sam naručivao preko interneta.

'Svi su me po negativnim i strašnim likovima već počeli kužiti, pa sam promijenio taktiku i maskirao se u glavnog šaljivca iz

filma 'Maska', kojega je utjelovio

legendarni komičar Jim Carrey'

Bilo je slučajeva kad sam dao materijal svojoj krojačici da mi sašije po mjeri, samo da što bolje utjelovim lik, koji sam odabrao za tu godinu. Glavne nagrade su bile u iznosu od 700 do 1000 kn u različitim kafićima, no meni nisu bili prioritet novci, nego dobar provod te noći i zabava, što je ostalo u trajnim uspomenama –zaključio je. Svake godine jednom dođe taj dan u godini kad možemo uskočiti u neki lik, poznati ili manje poznati, nama nekako važan i atraktivan i poistovjetiti se s njime. Što se našeg sugovornika tiče, sigurni smo da je on i ove godine pripremio kostim i novu masku za još jednu maskiranu avanturu. Možda ste ga proteklog vikenda već negdje na nekom maskiranom tulumu i sreli. No, jeste li ga prepoznali?

Pinhead iz filma 'Hellraiser'

Psihopata iz 'Noći vještica'

Maximus iz filma 'Gladijator'

Maska iz 'Maske'

Krapinčanka Dea Presečki kao nijema Brechtova Kattrin u epskoj drami Majka Hrabrost i njezina djeca u

'Volim u životu funkcionirati korak po korak, živjeti u sadašnjosti'

Željko Slunjski

VARAŽDIN

Glasoviti njemački književnik, Bertolt Brecht (1898. – 1956.),možda svojim dramskim opusom nije toliko prisutan na hrvatskim kazališnim pozornicama koliko to zaslužuje. Stoga premijera njegove epske drame "Majka Hrabrost i njezina djeca", koja će biti u petak, 24. veljače, u varaždinskom HNK, privlači pozornost kazališnih znalaca i publike. Kroz osebujan

'Usudim se reći kako će Varaždin s 24. veljače imati predstavu na koju će biti ponosan i to jedva čekam'

lik Majke Courage i njezino putovanje ratom opustošenom južnom Švedskom (vrijeme je Tridesetogodišnjeg rata između katolika i protestanata za vrijeme kojeg je Njemačka izgubila dvije trećine stanovnika), Brecht progovara o uzrocima i posljedicama ratnih zbivanja i otuđenju kojeg rat izaziva. Aktualno i u ovo današnje vrijeme. Majka Courage u svoja je kola upregnula dvojicu svojih sinova, Švicarka i Ajlifa, a ona je gore, uz robu i gluhonijemu kćerku Kattrin. Oni tako putuju naokolo preživljavajući od tuđe smrti i nesreće. Majka

Hrabrost čini sve da preživi i da zaštiti svoj porod, a posebice Kattrin. U varaždinskoj izvedbi, u režiji jednog od naših najuglednijih redatelja, Krešimira Dolenčića, naslovnu ulogu tumači Ljiljana

Bogojević, a nijemu Kattrin

darovita mlada Krapinčanka, Dea Presečki. Varaždinsko kazalište omogućilo joj je glumački uzlet, a ulogom

Matijaša Grabancijaša Dijaka osvojila je Nagradu hrvatskoga glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina, kao i nagradu na Marulićevim danima u Splitu. Dovoljan povod za razgovor s umjetnicom kojoj se smiješi lijepa glumačka budućnost.

Koliko ste razmišljali o svojoj profesionalnoj budućnosti kad ste, 2021. godine, bili pri kraju studija na Akademiji dramskih umjetnosti? Jeste li bili nečim opterećeni, možda

strahom za egzistenciju, s obzirom na to da je mnogo mladih glumaca, a u ansamblima postojećih kazališta za sve nema mjesta?

DP: Nisam bila opterećena, jer sam bila usredotočena da u roku završim studij i obranim diplomu. Nakon toga sam razmišljala o nekim daljnjim ciljevima koje želim ostvariti, bila to neka uloga, posao i slično. Volim u životu funkcionirati korak po korak, živjeti u sadašnjosti, dosta dobrog mi se posrećilo, a strpljenje i smirenost valjda će mi donijeti još dosta dobroga.

Za sada ste se profesionalno skrasili u varaždinskom teatru i odigravši glavnu ulogu u Matijašu Grabancijašu Dijaku osvojili Nagradu hrvatskoga glumišta, zatim nagradu na Marulićevim danima u Splitu? Jeste li zadovoljni što ste u manjem gradu i njegovu HNK?

DP: U HNK Varaždin trenutno mi je lijepo. Igram odličan repertoar, sve redom velike i zahvalne uloge, surađujem s vrhunskim redateljima i redateljicama, oko sebe imam divne kolege i kolegice koji mi drže leđa i od kojih svaki dan naučim nešto novo. Bio to odnos prema radu, profesionalnost ili neki novi recept za kolač. Mislim kako je to neki zdravi početak mlade glumice željne rada, scene i publike. Kao što mi je Varaždin dao moju prvu premijeru u naslovnoj ulozi, tako sad imam potrebu vratiti zahvalnost tom gradu i kazalištu, a kako ljepše nego kroz samo kazalište.

Ulogu Matijaša povjerio Vam je Vaš profesor Krešo Dolenčić koji režira i Brechtovu Majku Hrabrost u kojoj igrate njezinu kći Kattrin. Kako je raditi s nekadašnjim profesorom i imate li već prosudbu o predstavi koju radite u suradnji s dubrovačkim kazalištem Marina Držića?

DP: S Krešom mi je uvijek posebno kad radimo zajedno, još od Akademije. Prema njemu gajim veliko poštovanje i povjerenje, a istodobno imamo vrlo otvorenu komunikaciju. Ima tu svega, i smijeha i ljubavi, nekad i neslaganja i rasprava, ali to je, kao i u svakom iskrenom prijateljstvu, apsolutno normalno. Predstava je praktički gotova, bliži nam se premije-

ra i sad su pred nama ključnih pet dana da se to "zglanca kak i treba". Usudim se reći kako će Varaždin s 24. veljače imati predstavu na koju će biti ponosan i to jedva čekam.

Što znači jedna takva suradnja odnosno igrat ćete Kattrin na obje premijere, varaždinskoj i u ožujku dubrovačkoj?

DP: Tako je. Nakon premijere i repriza u Varaždinu, putujemo u Dubrovnik i tamo također imamo dubrovačku premijeru predstave. To je, naime, koprodukcija s Kazalištem Marina Držića u Dubrovniku tako da ovaj put imamo premijeru dva puta. Moram posebno spomenuti dvoje naših kolega iz dubrovačkog kazališta koji već dva mjeseca žive u Varaždinu i neumorno rade na predstavi. To su Branimir Vidić Flika i Zdeslav Čotić. Obojica sjajni, prepuni zdravog humora i dobre volje,unijeli su novu energiju među nama što nas je sve međusobno i više povezalo. Veselim se putovanju naše predstave s krajnjeg sjevera Hrvatske na krajnji jug: Još nam samo nedostaje istok i zapad Lijepe Naše.

Kako izgleda Vaša svakodnevica, s obzirom na to da Vam se život odvija na tri lokacije: u Zagrebu, Varaždinu i Krapini?

DP: U posljednje vrijeme obično većinu vremena provodim u Zagrebu i Varaždinu. U Krapinu se rjeđe vraćam, jer nemam baš vremena. Ali neka, drago mi je što je posao razlog tome. Moja svakodnevica je zapravo svaki dan drukčija. Uglavnom se sastoji od termina probe u Varaždinu ili predstave prema kojima onda slažem neke druge termine obveza u Zagrebu. Nekad je to ujutro proba u Varaždinu, navečer predstava u Zagrebu, ili obrnuto, ili dvije predstave u Varaždinu i jedna u Zagrebu… svakakvih kombinacija ima, ali zasad se srećom sve stiže.

U Krapini smo Vas na pojedinim događanjima slušali i kao pjevačicu. Je li to bio samo prolazni hobi?

DP: Glazba je oduvijek u mojem životu jer sam odrasla u glazbenoj obitelji. Iako sam i pohađala Rock akademiju za solo pjevanje, rekla bih da je to zasad hobi koji tu i tamo ukomponiram i u posao koji radim. Svakako bih

Dea kao Ka rin

varaždinskom HNK

korak

se u budućnosti tome htjela više posvetiti jer imam osjećaj da to još nisam iskoristila koliko bih htjela. Sa svojim bratom Tomom imam neke zanimljive ideje, ali čekam pravi trenutak da se to ostvari. Nek se još malo kuha!

Radite i na Akademiji kao asistentica na katedri scenskog pokreta. Kako je raditi s mladim kolegama i što je uopće Vaša zadaća kao asistentice odnosno koliko Vam vremena uzima ta aktivnost?

DP: Svakako izazovno i nadahnjuje. Počela sam volontirati jako rano, tako da sam odmah nakon diplome bila bačena u vatru. No, oduvijek sam voljela u kazalištu biti promatrač, ne samo na gotovoj predstavi nego i u procesu rada. Pohađala sam brojne radionice, hodala na probe, jednostavno me taj proces profesionalno okupira i dodatno gradi. Raditi s mladim kolegama je za mene dar. Dobila sam mogućnost i dalje brusiti svoj zanat, iako sam završila školu, preispitivati se, pronalaziti se i istodobno uživati u kreativnosti i inspiraciji kolega s kojima ću, a već i sad gradim i radim neko novo buduće kazalište.

A vrijeme za opuštanje?

DP: Zadnjih pola godine teško. Uglavnom gađam slobodne nedjelje. Koristim slobodno vrijeme da se vidim s roditeljima, prošećem šumom sa svojim psom Totekom, čitam knjige, izađem van, odradim neki dobar trening, da se emotivno i fizički napunim.

Nazire li se već kakvo će Vam biti ljeto - angažirano ili potpuni odmak od umjetnosti?

DP: Iskreno, ne znam ni sama. Planiram samu sebe iznenaditi u zadnji trenutak, tako da kasnije ne žalim ni za čim. Vidjet ćemo.

S afirmacijom koju ste stekli radom, je li se štogod promijenilo u Vašem odnosu prema okolini, prijateljstvima, druženjima…?

DP: Nije ništa, zasad. Možda nedostatak slobodnog vremena, posebice pred premijeru, pa obitelj i prijatelji malo ispaštaju. Još uvijek tražim taj balans da svi oko mene, a naposljetku i ja, budu zadovoljni. A tko hoće taj i nađe način!

Izvještajna Skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Klanjec održana u subotu protekla je u znaku obilježavanja 135. godišnjice djelovanja klanječkih vatrogasaca

Župan Kolar: 'Vatrogastvo je način života ljudi ovoga kraja'

KLANJEC - Redovnoj izvještajnoj skupštini DVD-a Klanjcec održanoj u subotu u novouređenom prostoru Vatrogasnog doma u Klanjcu prisustvovalo je stotinjak vatrogaskinja i vatrogasaca iz Klanjca, susjednih DVDova, kolega iz Slovenije te prijatelja Društva.

Uređenje Vatrogasnog doma

Skupštinu je otvorio predsjednik DVD-a Klanjec Ervin Šoban, koji je prisutnima zaželio dobrodošlicu te s ponosom istaknuo da je ovo ujedno i jubilarna Skupština s obzirom da Društvo osnovano daleke 1888. godine ove godine obilježava 135. godišnjicu djelovanja. – Skinuli smo drvenu oplatu sa zidova, plafon i zidove obukli u knauf, instalirali nove električne instalacije i to sve vlastitim radom. Postavljanje podnih pločica, kao i zamjena dotrajalog laminata je pri samom završetku. U tu svrhu, članovi Dobrovoljno vatrogasnog društva Klanjec, odrekli su se svojeg slobodnog vremena i obveza te kroz 352 radna sata dali veliki doprinos svom Društvu. Obnovljen krov imamo, također i fasadu pa je uređenje unutrašnjosti Doma bio logični slijed – rekao je Šoban te dodao kako danas Društvo broji 50 članova od čega 11 žena., a posebno su ponosni na rad svoje mladeži. Prisutnima su se obratili predsjednik VZG Klanjec Željko Zajec te zapovjednik Vatrogasne zajednice KZŽ Marijan Lovrenčić koji su pohvalili provedene aktivnosti klanječkih vatrogasaca u prethodnom razdoblju, posebice nabavu opreme i povećanju operativne spremnosti DVD-a Klanjec. Volonterima i donatorima zaslužnim za uređenje unutrašnjosti Doma uručene su Zahvalnice. Kla-

nječki gradonačelnik čestitao je vatrogascima jubilej te im zaželio dobro zdravlje, uz čim manje požara, a čim više druženja i vježbi. – Ove godine obilježavamo 135 godina održavanja jedne organizacije na dobrovoljnoj bazi. To zaista nije lako i svaka čast i čestitka na svemu tome. Grad Klanjec je kao i uvijek u proteklom razdoblju pomogao najviše što je mogao. U prošloj je godini Grad za Vatrogasnu zajednicu Grada Klanjca izdvojio 345.000,00 kuna, a ukupno za vatrogastvo 450.000,00 kuna, jer uz vatrogasnu zajednicu financiramo i javnu vatrogasnu postrojbu koja ovdje djeluje. U ovoj je godini predviđeno negdje oko 50.000,00 eura za Vatrogasnu zajednicu Grada Klanjca i još oko 17.000,00 eura za Javnu vatrogasnu postrojbu, jer od lipnja prošle godine svi osnivači Zagorske javne vatrogasne postrojbe izdvajamo dodatna sredstva za njeno financiranje. Čestitke vama na ovome što ste ovdje unutra napravili zadnjih mjeseci, jer to je sada zaista drugačija prostorija i drugačiji uvjeti no što su bili prethodnih godina, a i drago mi je da ste se prijavili na natječaj za dodjelu sredstava iz Programa za oporavak nakon potresa i da ste nabavili jako dobru opremu – rekao je gradonačelnik te ukazao nužnu potrebu da DVD Klanjec ima i cisternu kako bi se zadovoljili svi propisani uvjeti.

"U svim vrstama elementarnih nepogoda prvi na teren izlaze vatrogasci"

Župan Željko Kolar DVD-u Klanjec uručio je Zahvalnicu Krapinsko-zagorske županije. – DVD Klanjec najstarije je klanječko društvo. U Klanjcu ne možete naći

Održan 11. kreativni likovni natječaj 'Volim mlijeko'

Pobjednici Leona Gabud iz OŠ Marija Bistrica i Erik

Burić iz DV 'Naša radost' Pregrada

niti jednu kuću iz koje barem jedan član obitelji u ovih 135 godina nije bio član Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Tradicija vatrogastva na području KZŽ je ogromna i zapravo je to način života ljudi ovoga kraja, što treba posebno cijeniti i poštivati. Na području KZŽ imamo 81 dobrovoljno vatrogasno društvo, dvije profesionalne vatrogasne postrojbe, preko 5000 vatrogasaca od čega 1500 operativnih i to je jedna velika snaga uz Civilnu zaštitu na koju se ja kao župan mogu osloniti. Nema posla kojima se vatrogasci ne bave, odavno to nisu samo požari. U svim vrstama elementarnih nepogoda prve operativne snage koje izlaze na teren su vatrogasci. Ono što se napravilo u ovih godinu dana u DVD-u Klanjec je zaista impresivno. Međutim, ulaganje u opremu i edukaciju ljudi nikada nije dovoljno. Pred nama je nova financijska omotnica, na raspolaganju će nam biti 25 milijardi eura i sigurno će se negdje naći i neki natječaj gdje će se moći aplicirati i za nabavu opreme. Vjerujem da ćete uz pomoć Grada Klanjca, Vatrogasne zajednice KZŽ i Krapinsko-zagorske županije imati svu opremu i zadovoljiti uvjete koje morate imati kao središnje vatrogasno društvo na području Grada Klanjca – rekao je župan Kolar čestitavši klanječkim vatrogascima ovaj velik jubilej. Klanječkim vatrogascima jubilej su čestitali i njihovi kolege iz prijateljskih vatrogasnih društava iz Hrvatske te susjedne Slovenije s kojima DVD Klanjec također surađuje vrlo dobro. Poslije službenog dijela skupštine uslijedio je neformalni dio uz prigodni domjenak i ugodno druženje okupljenih vatrogasaca. (Davor Žažar)

MARIJA BISTRICA – Ove je godine proveden 11. kreativni likovni natječaj ''Volim mlijeko'', koji organizira Dukat. Ove je godine na natječaj pristigao rekordan broj radova. Na 11. natječaj se prijavilo čak 425 osnovnih škola i 219 vrtića koji su poslali više od 10.000 likovnih uprizorenja prijateljstva sa šumom i šumskim svijetom. Natječaj na temu Šuma i ja, prijatelja dva, završio je izborom šest pobjedničkih radova, a među kojima su se našla i dva rada iz Zagorja. Među samo šest pobjedničkih radova uvršten je rad učenice 3. b razreda OŠ Marija Bistrica Leone Gabud, čija je mentorica učiteljica Mira Pehar. Među pobjedničkim radovima našao se i rad Erika Burića iz Dječjeg vrtića ''Naša radost'' Pregrada, a preostali pobjednici su Frida Lisjak, 1. b, Osnovna škola Petra Zrinskog Šenkovec, Jitka Pihir, 2. razred, Osnovna škola Sirač, Dora Budiša, 4. a, Osnovna škola

kralja Tomislava iz Našica i Eva Bednjačić, 2. d, IV. osnovna škola Bjelovar. Njihove su maštovite likovne interpretacije prijateljevanja sa šumom osvojile stručni žiri, a među radovima koji su predloženi za izbor srca publike na Dukatovoj Facebook stranici osvojio je rad Eve Bednjačić iz Bjelovara. Među radovima koji su ušli u uži krug za glasovanje, ušao je i rad Tene Ozimec 3.b, OŠ Marija Bistrica, koja je osvojila čak 1000 lajkova. Također je mentorica Mira Pehar. Zahvaljujući učenicima, djeci, učiteljima i odgojiteljima Dukat će ovoga proljeća, drugu godinu zaredom, u suradnji s Hrvatskim šumama posaditi još veću šumu - od 11.000 sadnica! Natječaj podupire Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb te Hrvatskim šumama. (Elvis Lacković)

OBAVIJEST O REDOVNOJ

ZAMJENI VODOMJERA

Zagorski vodovod d.o.o. Zabok obavještava korisnike vodnih usluga da će u razdoblju od 20. veljače do 31. ožujka 2023. godine vršiti redovnu zamjenu vodomjera na području Grada Zaboka, naselja Dubrava Zabočka, Grdenci, Gubaševo, Hum Zabočki, Jakuševec Zabočki, Lug Zabočki, Martinišće, Pavlovec Zabočki, Prosenik Gubaševski, Prosenik Začretski, Repovec, Špičkovina, Tisanić Jarek, Zabok, Bregi Zabočki.

Redovna zamjena vodomjera obavlja se sukladno Zakonu o mjeriteljstvu ( NN 74/14., 111/18.) i pripadajućim propisima. Troškove redovne zamjene vodomjera snosi Zagorski vodovod d.o.o.

Korisnik može nazočiti zamjeni vodomjera i tada potpisuje Nalog za zamjenu vodomjera. Ukoliko Korisnik usluge ne prisustvuje zamjeni vodomjera, primjerak Naloga o zamjeni vodomjera ostavlja mu se u poštanskom sandučiću. Mole se korisnici usluga Zagorskog vodovoda d.o.o. da osiguraju pristup vodomjeru na način da isti nije zaključan ili na sličan način nedostupan. Odstupanja od navedenih datuma moguća su uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta ili nastupa drugih nepredvidivih okolnosti.

U Zlataru su po drugi put svečano dodijeljene nagrade "Denis Vincek" najčitateljima

Krapinsko-zagorske

županije

Kolar: 'Sve ono što smo pročitali i ono što ćemo pročitati, to znanje i iskustvo koje time steknemo - nitko nam ne može uzeti'

Nagrada koju je ustanovilo Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije u suradnji s OŠ Ante Kovačića iz Zlatara ove je godine doživjela svoje drugo izdanje te je tako postala tradicionalnom

ZLATAR - U ponedjeljak su u Osnovnoj školi Ante Kovačića u Zlataru svečano dodijeljene nagrade najčitateljima

Krapinsko-zagorske županije nazvane imenom prerano preminulog knjižničara Denisa Vinceka koji je ostavio dubok trag radeći kao knjižničar zlatarske osnovne škole. Nagrada je znak javnog priznanja s ciljem promicanja čitanja, a namijenjena je članovima narodnih knjižnica koje djeluju na području županije. Nagrada koju je ustanovilo Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Osnovnom školom Ante Kovačića iz Zlatara ove je godine doživjela svoje drugo izdanje te je tako postala tradicionalnom. Ujedno se od ove godine odvija pod pokroviteljstvom župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara. Nagrađeno je 12 najčitatelja i najčitateljica s područja cijele županije

Nagrada "Denis Vincek" dodjeljuje se jednom godišnje jednom članu narodnih knjižnica koje djeluju na području županije, koji promiče knjige i čitanje te naviku dolaženja u knjižnicu. Najčitatelji su na dar primili statuu nastalu prema idejnom rješenju logotipa Knjižničarskog društva, poklon u knjigama te poklon-vrećicu Krapinsko-zagorske županije. U ponedjeljak je dodijeljeno 12 nagrada za 2022. godinu. OŠ Ante Kovačića pripremila je prigodni program, a dodjela nagrada ujedno je bila prilika da se prisjetimo Denisa Vinceka, koji je, osim što je radio kao

školski knjižničar, ujedno bio i novinar Zagorskog lista. Prisutne su u ime organizatora pozdravili ravnatelj OŠ Ante Kovačića Marijan Posarić, predsjednica Knjižničarskog društva KZŽ Branka Tuđa Kanceljak te pokretač i voditelj projekta potpredsjednik Knjižničarskog društva KZŽ Davor Žažar.

Predsjednica Gradskog vijeća Grada Zlatara Danijela Findak izrazila je zadovoljstvo time što je njezin grad domaćin ovog događanja.

Pročitala 348 knjiga u 2022. godini

Nagrade za najčitatelja primili su: Zorka Marić, Gradska knjižnica Oroslavje; Valerija Golubić, Gradska knjižnica Pregrada; Mirjana Punek, Gradska knjižnica Ksavera Šandora Gjalskoga Zabok; Ana Kudelić, Gradska knjižnica Zlatar; Kristijan Kišak, Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica; Irena Petrovečki, Gradska knjižnica Bedekovčina; Ana Jačmenica, Općinska knjižnica i čitaonica Sveti Križ Začretje; Nevenka Presečki, Gradska knjižnica Krapina; Biserka Lacković, Pučko otvoreno učilište Donja Stubica Knjižnica i čitaonica; Anita Kordej, Općinska knjižnica Krapinske Toplice i Branka Belamarić Općinska knjižnica Stubičke Toplice. U ime nagrađenih prisutnima se obratila i zahvalila na nagradi Mirjana Punek, članica Gradske knjižnice Ksavera Šandora Gjalskoga Zabok kojoj je životni moto –"Knjiga na dan". Vrijedi svakako izdvojiti i podatak da je Nevenka Presečki, članica Gradske knjižnice Krapina, tijekom 2022. godine pročitala nevjerojatnih 348

Dvanaestogodišnji Kristijan Kišak najmlađi je dobitnik nagrade za najčitatelja Krapinsko-zagorske županije, koji je prvi susret s knjigama imao kao tek četverogodišnje dijete

knjiga. Dvanaestogodišnji Kristijan Kišak najmlađi je dobitnik nagrade za najčitatelja Krapinsko-zagorske županije, koji je prvi susret s knjigama imao kao tek četverogodišnje dijete: – Tata me odveo prvi put u knjižnicu. Tada sam listao i čitao slikovnice, dok danas najviše čitam pustolovne romane, prije svega Julesa Vernea. Poručio bih svojim vršnjacima da se sva-

kako učlane u svoje knjižnice jer je knjiga jako zabavna i puno se stvari nauči iz nje – poručio je, sretan zbog primljene nagrade, Kristijan.

"Bez obzira na laptope djeca na kraju uče iz knjiga"

Župan Kolar čestitao je nagrađenima te im se obratio prigodnim riječima naglasivši važnu ulo-

gu čitanja. – Djeca bez obzira na laptope, tablete, mobitele ipak na kraju uče iz knjiga. Koliko je tek bogatstvo vas koji ste pročitali više od stotinu knjiga u jednoj godini. Stoga hvala svima koji su uveličali ovu večer, jer i prisjećanje na kolegu Denisa puno znači njegovim suradnicima i svoj djeci s kojom je on godinama radio i kolegama s posla ovdje u školi. I poruka koju ovdje šaljemo je izuzetno bitna. Sve što smo naučili, sve ono što znamo, nitko nam ne može uzeti. Isto tako, sve ono što ste pročitali i ono što ćemo pročitati, to znanje i iskustvo koje time steknemo, nitko nam ne može uzeti – istaknuo je župan Željko Kolar. Nakon službenog dijela uslijedilo je neformalno druženje uz domjenak. Događanje su poduprli Krapinsko-zagorska županija na čelu sa županom Željkom Kolarom i izdavačke kuće Alfa d.o.o., Profil-Klett i Školska knjiga. (D. Žažar, Ž. Slunjski)

OŠ Marija Bistrica osvojila prvo mjesto na najvećem izvannastavnom

STEM programu u Europi – projekt

'Croatian Makers liga'

MARIJA BISTRICA – Učenici OŠ Marija Bistrica pod mentorstvom učiteljice Tamare Januš, sudjelovali su na natjecanju iz robotike u organizaciji Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) te osvojili sjajno prvo mjesto. Misija Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM-a) je potaknuti i osnažiti svu djecu i odrasle u Hrvatskoj i regiji da steknu STEM kompetencije potrebne da postanu ravnopravni građani 21. stoljeća. Udruga je razvila i provodi najveći izvannastavni STEM program u Europi – projekt 'Croatian Makers liga' koji se provodi u četiri kola tijekom jedne nastavne godine. Prva dva kola lige održala su se online, dok je treće kolo održano u OŠ Oroslavje gdje su sudjelovale škole iz Krapinsko-zagorske županije. OŠ Marija Bistrica se ove godine prvi put priključila Croatian Makers ligi, a učenici su se natjecali u mlađoj dobnoj skupini. Odlično su se snašli u programiranju robota i timskom radu te pokazali kako se trud i upornost isplate. -

Čestitke Josipu Klapaču, Janu Totoviću, Filipu Dijaniću i Karlu Klemaru te našoj učiteljici/mentorici Tamari Januš na osvojenom prvom mjestu. Ulaganje u obrazovanje i u naše učenike temelj je razvoja svakog društva, a izuzetno sam ponosan na svaku učiteljicu i učitelja naše škole, koji sav svoj trud i vrijeme ulažu kako bi prepoznali sposobnosti naših učenika te ih poticali da daju svoj maksimum. Zbog svih svojih mogućnosti i prednosti informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)

imaju veliki utjecaj na napredak i razvitak društva. Uz pomoć IKT-a društvo prelazi iz informacijskog u društvo znanja. Ovakvi rezultati plod su jednog kvalitetnog zajedničkog planiranja i osmišljavanja kojim smjerom želimo da naša škola napreduje. Kada ste uz sve to okruženi i ovakvim kvalitetnim učiteljima, koji vole svoj posao, ovakvi veliki rezultati svima daju dodatni poticaj da se još više trudimo u radu s učenicima – rekao je ravnatelj škole Dominik Karajić. (Elvis Lacković)

Na temelju članka 12. Odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Službeni glasnik KZŽ 23/16, 12/19 u daljnjem tekstu Odluka), Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup poslovnog prostora (KLASA: 372-01/22-01/02, URBROJ: 2140-502-23-01) od 17.02.2023.g. i članka 52. Statuta Grada Pregrade (Službeni glasnik KZŽ

6/13 i 17/13, 7/18, 16/18- pročišćeni tekst, 5/20, 8/21, 38/22) gradonačelnik Grada Pregrade raspisuje

JAVNI POZIV

za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada Pregrade (skraćeni tekst)

I. Cilj Natječaja

Grad Pregrada poziva fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti- usluživanje hrane i pića da se prijave na javni natječaj za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada Pregrade.

II. Predmet Natječaja:

Grad Pregrada daje u zakup sljedeći poslovni prostor Gradske kavane Kušaonice:

Red. broj Adresa Površina m2

Početna cijena zakupnine u EUR po m2 bez PDV-a

Početna cijena zakupnine u EUR po m2 s PDV-om

1. Trg Gospe Kunagorske 3, Pregrada 126,74 m2 4,055,06

III. Zakupnina

Namjena

ugostiteljstvo – priprema i usluživanje hrane i pića

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 340-01/23-01/004

URBROJ: 2140-28-03-23-1 Sveti Križ Začretje, 21.02.2023.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br.84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 i 04/23), Uputama Središnjeg ureda Državne geodetske uprave (KLASA:932-01/12-02/182, URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. godine), Odluke o nerazvrstanim cestama Općine Sveti Križ Začretje („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 6/14, 26/15, 10/16, 6/18, 28/19 i 30/20) Općina Sveti Križ Začretje objavljuje

JAVNI POZIV

Općina Sveti Križ Začretje, kao pravna osoba koja upravlja cestama na području

Općine Sveti Križ Začretje, obavještava nositelje prava na susjednim nekretninama, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta u katastar i zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta.

Sukladno gore navedenom izvršiti će se evidentiranje sljedećih nerazvrstanih cesta:

- Odvojak DC1-Jurici-Tkalčevići, oznaka ceste NC BR-1, u dužini od oko 999 metara u naselju Brezova.

- Odvojak Juric, oznaka ceste NC BR1B, u dužini od oko 138 metara u naselju Brezova. Obilježavanje granica zemljišta na kojem su izgrađene navedene nerazvrstane ceste izvršiti će se 15.03.2023. godine s početkom u 09:00 sati, u slučaju lošeg vremena obilježavanje će se izvršiti 16.03.2023. godine u isto vrijeme.

Ovim putem obavještavaju se nositelji prava na nekretninama koje graniče s gore navedenim nerazvrstanim cesta-

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

OPĆINSKI NAČELNIK

ma odnosno česticama zemljišta na kojima su iste izgrađene, a koje nose oznake kč.br. 839/20, 839/21, 840/32, 858/8, 858/11, 858/16, 858/21, 859/6, 870/4, 870/6, 872/1, 872/2, 883/5, 883/18, 884/1, 884/4, 884/6 k.o. Mirkovec o gore navedenim postupcima.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izraditi će tvrtka GeoTAG d.o.o., Zabok, M.Gupca 24/A, ovlaštena od strane Državne Geodetske Uprave za obavljanje takve vrste poslova, uz stručni nadzor ovlaštenog inženjera geodezije Nazifovski Iva, dipl.ing.geod.

Uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, uz davanje potrebnih objašnjenja, može se izvršiti u prostorijama tvrtke Geotag d.o.o., na adresi Ulica Matije Gupca 24A, 49210 Zabok dana 17.03.2023. godine u 14:00 sati.

Ovaj poziv objaviti će se u Zagorskom listu, Internet stranici Općine Sveti Križ Začretje te oglasnoj ploči Općine Sveti Križ Začretje.

OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

KLASA: 340-01/23-01/003

URBROJ: 2140-28-03-23-1

Sveti Križ Začretje, 21.02.2023.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br.84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 i 04/23), Uputama Središnjeg ureda Državne geodetske uprave (KLASA:932-01/12-02/182, URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. godine), Odluke o nerazvrstanim cestama Općine Sveti Križ Začretje („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 6/14, 26/15, 10/16, 6/18, 28/19 i 30/20) Općina Sveti Križ Začretje objavljuje

JAVNI POZIV

Jamčevina (EUR) ukupno s PDV-om

1.923,9

Termin pregleda prostora

pon, uto, čet, pet 11,45-13,00 h

Za zakup poslovnog prostora plaćat će se zakupnina u mjesečnim anuitetima za vrijeme trajanja zakupa. Osim zakupnine, zakupnik se obvezuje plaćati sve tekuće troškove održavanja prostora te troškove koji proizlaze iz korištenja, održavanja i uređenja prostora (struja, voda, telefon, grijanje, komunalna naknada i drugo) sukladno pozitivnim propisima.

IV. Vrijeme trajanja zakupa

Poslovni prostor u vlaništvu Grada Pregrade daje se u zakup na određeno vrijeme od 5 godina. Cjelokupan tekst Javnog natječaja s grafičkim prikazima poslovnih prostora objavljen je na službenoj web stranici Grada Pregrade www.pregrada.hr i na oglasnoj ploči Grada Pregrade, J.K. Tuškana 2, Pregrada.

KLASA: 372-01/22-01/02

URBROJ: 2140-5-02-23-03

U Pregradi, 21. veljače 2023.

GRADONAČELNIK Marko Vešligaj, univ.spec.pol

Općina Sveti Križ Začretje, kao pravna osoba koja upravlja cestama na području Općine Sveti Križ Začretje, obavještava nositelje prava na susjednim nekretninama, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta u katastar i zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta.

Sukladno gore navedenom izvršiti će se evidentiranje sljedećih nerazvrstanih cesta:

- Odvojak srednji Dukovec, oznaka ceste NC D-1, u dužini od oko 1434 metara u naselju Dukovec.

- Odvojak Mrazi, oznaka ceste NC D1B, u dužini od oko 81 metar u naselju Dukovec.

- Odvojak Tumpi, oznaka ceste NC D1A, u dužini od oko 193 metara u naselju Dukovec Obilježavanje granica zemljišta na kojem su izgrađene navedene nerazvrstane ceste izvršiti će se 13.03.2023. godine s početkom u 09:00 sati, u slučaju lošeg vremena obilježavanje će se izvršiti 14.03.2023. godine u isto vrijeme. Ovim putem obavještavaju se nosite-

lji prava na nekretninama koje graniče s gore navedenim nerazvrstanim cestama odnosno česticama zemljišta na kojima su iste izgrađene, a koje nose oznake kč.br. 2874, 2832/2, 2832/1, 2833, 2083/7, 2083/8, 2121/2, 2509/4, 2830, 2491/2, 2485/2, 2486/3, 2838, 2437/1, 2456, 2463/4 k.o. Donja Pačetina o gore navedenim postupcima.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izraditi će tvrtka GeoTAG d.o.o., Zabok, M.Gupca 24/A, ovlaštena od strane Državne Geodetske Uprave za obavljanje takve vrste poslova, uz stručni nadzor ovlaštenog inženjera geodezije Nazifovski Iva, dipl.ing.geod. Uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, uz davanje potrebnih objašnjenja, može se izvršiti u prostorijama tvrtke Geotag d.o.o., na adresi Ulica Matije Gupca 24A, 49210 Zabok dana 17.03.2023. godine u 13:00 sati.

Ovaj poziv objaviti će se u Zagorskom listu, Internet stranici Općine Sveti Križ Začretje te oglasnoj ploči Općine Sveti Križ Začretje.

OPĆINSKI NAČELNIK

Marko Kos, dipl.oec.

U Dječjem vrtiću "Potočić Tuheljski" održano zanimljivo stručno predavanje "Slikovnica – put do srca djeteta"

Misnim slavljem obilježen blagdan zaštitnika zaljubljenih i oboljelih od epilepsije

TUHELJ - Još jedno u nizu događanja u organizaciji DV "Potočić Tuheljski" održano je u srijedu u Tuhlju. Predavanju pod nazivom "Slikovnica – put do srca djeteta" prisustvovalo je tridesetak odgajateljica iz dječjih vrtića s područja Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba. Predavanje su održale Antonija Tolić, Jasmina Vrbančić te Magdalena Blažević iz Dječjeg vrtića Gajnice koje su govorile o značaju pripovijedanja i čitanja naglas djeci od najranije dobi s ciljem razvoja predčitalačke pismenosti. Jasmina Vrbančić predstavila je projekt svog dječjeg vrtića koji je poticanjem vrtićke djece na kreativnost i likovno izražavanje urodio simpatičnom slikovnicom. Magdalena Blažević potom je održala radionicu te prikazala u praksi kako djeci pripovijedati na njima zanimljiv način. Prisutnima se u ime domaćina obratila ravnateljica vrtića Ana Ricijaš koja je istaknula zadovoljstvo uspostavljenom suradnjom s kolegicama iz zagrebačkog DV Gajnice. – Do naše suradnje je došlo kad smo išle u posjet knjižnici i nakon toga u vrtiću oformile našu malu knjižnicu za koju su djeca pokazala veliki interes. Nadam se da će se suradnja s DV Gajnice nastaviti i dalje i da je ovo samo početak na-

Valentinovsko proštenje u župi svetog Dominika

Na blagdan svetog Valentina nikako ne smijemo zaboraviti na one koji se bore s opakom dijagnozom epilepsije. U našoj zajednici postoji velik broj ljudi s tim problemom, a koji se nažalost još uvijek suočavaju s diskriminacijom i stigmom, kaže načelnica Krok

še povezanosti i suradnje – rekla je ravnateljica Ricijaš. Nakon izlaganja i radionice, sudionice skupa razgledale su prostor Vrtića koji je građen po europskim standardima tako da i tuheljska djeca danas imaju suvremene uvjete od svoje najranije dobi. Nakon predavanja uslijedilo je druženje uz prigodni domjenak u opuštenoj atmosferu s razmjenom iskustava vrijednih odgajateljica. (Davor Žažar)

KONJŠČINA - Sveti Valentin posebno se slavi i časti u općini Konjščina. Naime, župna crkva u Donjoj Konjščini, uz glavni posvećen sv. Dominiku, ima i pomoćni oltar posvećen sv. Valentinu. Brojne aktivnosti župe Tako je već tradicionalno, i ove godine valentinovsko proštenje okupilo brojne vjernike iz Konjščine i šire okolice koji su došli moliti za sebe i svoje obitelji po zagovoru velikog i dragog sveca tamošnjeg kraja. Nakon jutarnje mise, središnje svečano euharistijsko slavlje predvodio je preč. Željko Fatak, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, u zajedništvu s brojnim svećenicima. Blagdanu svetog Valentina prethodila je trodnevna duhovna priprema pa su tako održane misa za zdravlje, bolesne i sve koji brinu o bolesnima, sveta misa za mlade, obitelji i zaljubljene te misa za duhovni i materijalni rast župe. - Naša župa Konjščina jedna je od zagorskih župnih zajednica u kojoj se posebno slavi Valentinovo. Naime, uz tradicionalno slavlje blagdana svetog nam Dominika, zaštitnika župe i Općine Konjščina u kolovozu, kao svog podzaštitnika slavimo i svetog Valentina. Ove smo godine u suradnji s našim obrazovnim institucijama ukrasili centar te sudjelovali u brojnim aktivnostima naše župe. Budući da u našoj okolici nema puno župa koje slave ovog nam omiljenog sveca, zaštitnika mladih i zaljubljenih cilj nam je naše valentinovsko proštenje obogatiti dodatnim sadržajima i događanjima namijenjenim prvenstveno našim mještanima, ali i kako bi privukli veći broj hodoča-

'Cilj nam je naše valentinovsko proštenje obogatiti dodatnim sadržajima i događanjima namijenjenim prvenstveno našim mještanima, ali i kako bi privukli veći broj hodočasnika'

snika - rekla je načelnica Konjščine Anita Krok.

Solidarnost

Pa iako je svima nama sveti Valentin poznat kao zaštitnik ljubavi, on je i zaštitnik osoba oboljelih od epilepsije, a 14. veljače tako je proglašen i Nacionalnim danom oboljelih od epilepsije. - Lijepo je slaviti ljubav, no na blagdan svetog Valentina nikako ne smijemo zaboraviti na one koji se bo-

re s opakom dijagnozom epilepsije. U našoj zajednici postoji velik broj ljudi s tim problemom, a koji se nažalost još uvijek suočavaju s diskriminacijom i stigmom, zbog čega vrlo često skrivaju svoju bolest. Upravo je taj dan prilika da osvijestimo, prvenstveno sebe, ali i javnost, kako trebamo stati na kraj razlikama u društvu i iskazati solidarnost s osobama koje imaju epilepsiju - poručuje načelnica Krok. (zl)

'Čitanje naglas i pripovijedanje presudni su za razvoj djetetovih predčitalačkih vještina'

'Vjerujemo da će se pjesma dopasti budućim mladencima'

HRVATSKO ZAGORJELjubavnom pjesmom 'Hvala nebu', koja je 14. veljače po prvi puta puštena u javnost, publici se odlučio predstaviti Fresh bend. Petorka iskusnih zagorskih glazbenika koju čine Krešo (pjevač), Karlo (klavijature), Siniša (gitara), Dominik (bas) i Karlo (bubnjevi) zasigurno je već dobro poznata zagorskoj javnosti, ali i šire, obzirom da Fresh bend svira nešto više od godinu dana, pa su ih upoznali već i brojni mladenci, ali i mnogi drugi koji

su se susreli s njima na privatnim ili javnim svirkama. No, dečki su početak ove godine iskoristiti za predstavljanje svoje prve pjesme, zajedno sa spotom. Obzirom da se radi o ljubavnoj pjesmi, promocija javnosti odrađena je jučer, na Dan zaljubljenih. Tekst za pjesmu 'Hvala nebu' napisao je Željko Pavičić, a aranžman i snimanje napravio je Davor Totović, u studiju Kassandra.

– Pjesma nam se jako dopala i vjerujem da će se dopasti mnogima, osobito bu-

dućim mladencima. Ciljali smo i na to da to bude pjesma koja će ostati popularna, koja se neće zaboraviti –otkrio nam je Krešo Šaronja, pjevač Fresh benda. Za pjesmu je snimljen i spot, za što se pobrinuo Rikard Jadan. U prekrasnoj zimskoj idili Sljemena, glavne uloge 'odigrali' su budući mladenci. – Hvala svima koji su sudjelovali u ovom projektu, kako pjesmi, tako i spotu, sve je bilo tako dobro da se nadamo budućoj suradnji – kaže još Krešo. Fresh bend nakon Uskrsa sa

svirkama kreće 'punom parom'. Dogovorene su brojne svadbe, ali i firme, a u planu su već i neke maturalne večeri. – Ljudi su jako željni veselja, što se izuzetno osjeća u zadnje vrijeme, pa se sve više za razne prigode angažiraju bendovi. Tako da će ove godine biti radno, no nama glazbenicima itekako bolje paše to, nego ono vrijeme korone i velika pauza – zaključio je Krešo, ali je dodao kako, uza gaže koje su dogovorene, rade i na ljetnom hitu. (J. Klanjčić)

OBAVIJEST O PROVOĐENJU KATASTARSKE IZMJERE NA PODRUČJU KATASTARSKE OPĆINE HUM NA SUTLI

POZIV NA JAVNU TRIBINU

Poštovani nositelji prava na nekretninama, Na području općine Hum na Sutli pokrenut je postupak katastarske izmjere u svrhu izrade katastra nekretnina. Izmjera se provodi za katastarsku općinu Hum na Sutli. Naručitelj katastarske izmjere je Državna geodetska uprava a izvršitelji izmjere su tvrtke Geodetika d.o.o. iz Zagreba, Vodoprivredno-projektni biro d.d. iz Zagreba, Terrametrika d.o.o. iz Zagreba i Geosistem d.o.o. iz Virovitice.

Za uspješno izvođenje ovih veoma zahtjevnih i komplesnih radova katastarske izmjere potrebna je dobra suradnja i aktivno sudjelovanje vlasnika i ostalih nositelja prava na zemljištu/nekretnini sa područja provođenja izmjere.

U postupku provođenja katastarske izmjere vlasnici i ostali nositelji prava na zemljištu imaju određene zakonom propisane obveze koje trebaju obaviti u cilju uspješnog provođenja iste, i to:

• obilježiti međe (po potrebi očistiti međe od šikare ako je obrasla i osloboditi od drugih eventualnih smetnji), po mogućnosti zajedno s vlasnikom susjedne parcele, kako bi se pokazivanje međa geodetskim stručnjacima koji provode izmjeru odvijalo što efikasnije

• doći na zemljište/nekretninu u određeno vrijeme prema terminu koji će biti dostavljen u pisanom pozivu i pokazati međe.

• geodetskim stručnjacima koji provode izmjeru dopustiti pristup na zemljište i omogućiti obilježavanje međa međnim oznakama i nakon toga, izmjeru međa i objekata na zemljištu.

• geodetskim stručnjacima dati podatke o vlasnicima i ostalim nositeljima prava na zemljištu koji se unose u terenski zapisnik o obilježavanju međa. Zapisnik potpisuju izvoditelji izmjere i svi nositelji prava na nekretnini koji su se odazvali pozivu i sudjelovali u obilježavanju međa, te time iskazuju suglasnost da se tako obilježene međe koriste za potrebe izrade elaborata katastarske izmjere.

Tuheljski srcolovci i srcolovke obilježili

Valentinovo

TUHELJ - Dan zaljubljenih protekao je vrlo zabavno u tuheljskoj osnovnoj školi. Nakon tri godine pandemijske stanke na veliku radost učenika održana je tradicionalna "Srcolovka" koja je dobro nasmijala i zabavila okupljene učenike i učitelje. Ova igra sastoji se u tome da jedan srcolovac/ka bira između tri natjecatelja/ice. Srcolovac i natjecateljice se međusobno ne mogu vidjeti budući da ih dijeli paravan pa su za odabir idealne partnerice ili partnera presudni odgovori na postavljena pitanja. "Koji ti je najdraži

kućanski posao?", "Koja ti je omiljena marka traktora?", "Kamo bi me odveo na prvi spoj?", bila su neka od maštovitih pitanja srcolovaca. U biranju partnera odnosno partnerica, okušali su se učenici od 5. do 8. razreda, a nakon što su srcolovci uspješno "ulovili" svoju partnericu, novopečeni parovi su na plesnom podiju iskazali svoje umijeće plesa s balonima. Da sve protekne u zabavnim tonovima i vedrom raspoloženju pobrinule su se voditeljice Srcolovke Sara Fekeža (7.r.) i Gabriela Lepej (7.r.). (dž)

Za zemljišta na koje se nitko nije odazvao na obilježavanje međa zapisnik potpisuje izvoditelj izmjere i u njega upisuje podatke o nositeljima prava (osobama) koje se nisu odazvale na obilježavanje. U tom slučaju kao granice zemljišta preuzeti će se obilježene granice susjednih zemljišta, odnosno ako ni to nije moguće preuzeti će se podaci o međama iz postojećeg katastarskog operata.

Mogući sporovi oko međa ili vlasničkih prava, neće se rješavati u ovom postupku već u izdvojenim postupcima o trošku vlasnika nekretnina. Početak terenskih radova na izmjeri međa i objekata na zemljištu planiran je za 1. ožujka 2023. i provoditi će se postepeno. Svi nositelji prava na zemljištu biti će na vrijeme pismeno obaviješteni o terminu u kojem trebaju doći na zemljište radi pokazivanja međa geodetskim stručnjacima i davanja podataka za terenski zapisnik o obilježavanju međa. Nakon izvršene terenske izmjere i obrade prikupljenih podataka provesti će se postupak predočenja elaborata katastarske izmjere. Svi nositelji prava na zemljištu biti će pozvani pisanim putem na predočenje te će se nakon uvida u elaborat izmjere izjasniti o predočenim podacima. Radi detaljnijeg informiranja o postupcima provođenja katastarske izmjere organizirana je javna tribina za građane koja će se održati u četvrtak 23. veljače u 17:30 sati u prostorijama Općine Hum na Sutli, Hum na Sutli 175. Molimo građane da se odazovu u što većem broju kako bi se što detaljnije upoznali sa postupcima provođenja izmjere te svojim pravima i obavezama u sklopu iste.

Ovo je jedinstvena prilika da se uredi i uskladi stanje nad nekretninama u katastru i zemljišnim knjigama i to potpuno besplatno. Detaljnije informacije o provođenju izmjere mogu se naći na web stranicama općine Hum na Sutli na kojoj je i pregledna karta područja obuhvaćenih izmjerom.

U Desiniću obilježen Međunarodni dan darivanja knjiga

DESINIĆ - Društvo "Naša djeca" Desinić na poseban je način obilježilo 14. veljače, dan kada se slavi ljubav i zaljubljenost. Naime, manje je poznato da se na taj dan obilježava i Međunarodni dan darivanja knjiga koji je pokrenula dječja autorica Amy Broadmoore 2012. godine s ciljem poticanja interesa za čitanje i stvaranja pozitivnih emocija prema knjigama i čitanju. Tim su povodom članovi DND Desinić posjetili Dječji vrtić "Tratinčica" te su im darovali prigodne slikovnice i igračke. Posjet i darivanje je izazvalo oduševljenje vrtićanaca koji su zainteresirano krenuli u listanje slikovnica, a time i u nove knjiške pustolovine. (dž)

Petorka iskusnih zagorskih glazbenika koja čini Fresh bend predstavila svoj prvijenac

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

poljoprivreda

Mirisne tvari vina

Arome u vinu prema fazama nastajanja možemo klasificirati kao primarne, sekundarne, arome fermentacije te arome dozijevanja i starenja. Primarnu aromu čine spojevi u samom grožđu, točnije pokožici grožđa. Čimbenici koji utječu na formiranje ovih aroma jesu agroklimatski uvjeti pod koje spada i terroir (mikroklimat), sorta i stupanj zrelosti, prinos grožđa te udio spojeva s dušikom. To su terpeni, norizoprenoidi, metoksipira-

šća smanjuje njihov udio u grožđu. Aldehidi također doprinose zelenim notama, a hlapivi tioli su odgovorni za miris po tropskom voću. Aroma vina sadrži više stotina različitih sastojaka i igra odlučujuću ulogu u osjetilnoj interpretaciji karakteristike sorte i kvalitete vina. Aromatske tvari možemo svrstati u lako hlapive sastojke koje prepoznajemo kada zavrtimo vino u čaši i koje označujemo kao buke (bouqet) vina. U drugu grupu spadaju manje hlapivi sastojci,

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

zini, aldehidi i hlapivi tioli. Terpeni su značajni nosioci sortne arome npr. muškata. Karakterizira ih voćnost i cvjetnost. Norizoprenoidi se formiraju iz karotenoida pod utjecajem svjetla, temperature i kisika. Stoga je bitno da se grožđe ne ubere prerano jer vino neće sadržavati ove spojeve koji pridonose slatkoći i voćnosti. Metoksipirazini doprinose zelenim i biljnim aromama koje se očituju u sorti Sauvignona. Raspadaju se pod utjecajem UV zračenja pa se uklanjanjem li-

koji se oslobađaju tek kada popijemo gutljaj vina i koji se oslobađaju u usnoj šupljini zbog više temperature i kruženja vina u ustima. Kada se ovi sastojci spoje sa hlapivim sastojcima koje prepoznajemo direktno iz čaše govorimo o ukupnoj aromi nekog vina. Glede na tu ukupnu aromu sve vinske sorte možemo podijeliti na neutralne i aromatične sorte. Miris ili buke nekog vina ovisi o više faktora. Sa nižom temperaturom vina manje do izražaja dolazi buke. S dru-

ge strane prisustvo topivog ugljičnog dioksida može snažno utjecati na oslobađanje hlapivih tvari i sa time na oblikovanje mirisa ili bukea. Poznajemo sorte sa bogatom grožđanom aromom poput muškatnih sorti, traminca, nešto manje rajnskog rizlinga i sauvignona i one sa neutralnom aromom u koju spada većina sorti. Kod ovih potonjih, primarne aromatske tvari nemaju izraženi miris nego se on razvije tijekom složenih biokemijskih procesa pri pretvorbi mošta u vino. Stupanj zrelosti grožđa ima bitnu ulogu u oblikovanju arome grožđa. Nedovoljno zreli rajnski rizling ima potpuno neutralnu aromu dok se zreli odlikuje pravim bogatstvom aromatskih tvari. Kod oblikovanja arome nije važna samo sorta nego i mikroklima područja gdje se uzgaja. Neke sorte u umjerenom i sjevernijem podneblju sa rosnim jutrima i ne previsokim temperaturama razviju široku lepezu aromatskih tvari. S druge strane te iste sorte pri punoj zrelosti izgube na aromi koja se opet u prezrelosti pojavi u novom raskošnom obliku. Primarne aromatske tvari nastaju u bobici grozda uslijed razgradnje bjelančevina, dok sekundarne nastaju tek tijekom prerade grožđa i u alkoholnoj fermentaciji pod utjecajem kvasaca. Vrlo je važna i tzv. tercijarna aroma koja se razvije tijekom dozrijevanja vina kao posljedica nastanka novih estera. Iz ovoga se može zaključiti da aromu mošta i vina sastavljaju različiti spojevi koji su međusobno teško djeljivi zbog svojeg zajedničkog fiziološkog učinka. Osim spomenutih utjecaja na aromu vina znatno utječe i proces prerade i uvjeti koji su vladali u procesu fermentacije. Tako niža temperatura u procesu vrenja, ujednačeno, dugotrajnije vrenje rezultira drugačijim aromatskim profilom vina od onih koja su prošla burno, kratkotrajno vrenje na višim temperaturama.

Postavljena tabla Fosili Panonskog mora u Humu Zabočkom

UHumu Zabočkom postavljena je tabla o fosilima Panonskog mora koji su pronađeni na toj lokaciji gdje se nalazi najljepši izdanak tih sedimenata. Zahvaljujući nekadašnjoj eksploataciji pijeska na površini je otkriven stotinjak metara debeli slijed sedimenata sastavljen od slojeva pijeska, praha, gline i ugljena. Spomenuti sedimenti taloženi su krajem miocena, geološke epohe koja je započela prije oko 23 milijuna godina, a završila prije oko 5 milijuna godina. Kasnije, djelovanjem geotektonskih procesa, primarno horizontalni jezerski, barski i riječni sedimenti izdignuti su na površinu i pod kutom od

dvadesetak stupnjeva nagnuti prema jugu. Sedimenti Huma Zabočkoga kriju u sebi jednu od najljepših i najbogatijih zajednica fosilne flore i faune u Hrvatskom zagorju. Najbrojnija je zajednica školjkaša i puževa u kojoj je pronađeno preko 50 vrsta i podvrsta. Osim njih, česti su i fosilni ostaci ostrakoda – rakova mikroskopskih dimenzija, kao i ostaci jezerske i kopnene flore. Posebno je značajna i zanimljiva Congeria rhomboidea, vrsta školjkaša prema kojoj su ove naslage dobile ime. Ova vrsta živjela je prije oko 6 milijuna godina, na muljevito pješčanom dnu u plitkim, priobalnim dijelovima Panonskog mora.

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

Pratite

svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

U Šibeniku je održano

Vrlo dobar nastup

Helene Dinjar

ŠIBENIK - U organizaciji Hrvatskog plivačkog saveza i plivačkog kluba Šibenik u Šbeniku je održano Prvenstvo Hrvatske u plivanju za kadete koje je okupilo 135 natjecatelja iz 28 hrvatskih klubova. Za nastup na Prvenstvu Hrvatske potrebno je bilo isplivati minimalno tri norme koje izdaje Hrvatski plivački savez na početku svake sezone. Plivački klub Olimp Zabok pod vodstvom trenera Nikole Ivekovića predstavljala je Helena Dinjar. Helena je ostvarila norme u osam disciplina, ali je zbog zgusnutog rasporeda nastupila u njih pet. Nastupila je redom na 200, 400, 800 slobodno te 100 i 200 leđno. Prvog dana natjecanja nastupila je u 400 slobodno, 200 leđno i 800 slobodno. Na 400 slobodno zauzela je sedmo mjesto, na 200 leđno peto, a na 800 slobodno osmo mjesto. Odličnu formu potvrdila je i drugog dana natjecanja, pa je tako na 100 leđno zauzela deveto, a na 200 slobodno osmo mjesto. - Vrlo sam zadovoljan nastupom Helene Dinjar na PH u Šibeniku. U svim je disciplinama popravila svoja najboja vremena i ostvarila vrhunske plasmane. Sada se vraćamo u svoju trening bazu i nastavljamo trenirati za nadolazeći dio sezone koji traje sve do kraja srpnja - izjavio nam je Nikola Iveković. (zl)

Uspješan nastup KBK Zmaj na Europskom kupu u Karlovcu

Jedno srebro i četiri bronce za Zmaj

KARLOVAC - Pod vodstvom Jakše Arpada kicboxing klub Zmaj Bedekovčina ne Europskom kupu u Karlovcu još jednom je pokazao da je najbolji zagorski klub. Zmajevci su put Karlovca krenuli s četiri natjecatelja, a u Bedekovčinu su se vratili s čak pet odličja s jedno tako jakog natjecanja gdje je nastupilo 2217 natjecatelja i natjecateljica iz 215 klubova iz 32 države. U disciplini kick light Marija Antoaneta Hranić osvojila je srebrnu medalju u konkurenciji starijih kadetkinja u kategoriji do 55 kg. U finalu ju je zaustavila kvalitetna Mađarica Toro Eszter Petre iz popularnog Kiraly teama. Nastupila je i u light contactu gdje je u istoj kategoriji u četvrtfinalu zaustavila Mađarica Rozsa Szonja, pa se na kraju morala zadovoljiti s petim mjesto. Juniorka Elena Ljubek i junior Noa Počekal kući su se vratili svaki s po dvije brončane medalje. Elena je bila brončana u light contactu u katego-

riji do 50 kg, kao i u istoj kategoriji u kick lightu. U obje ju je konkurencije u polufinalu zaustavila Bugarka Simona Tetvenska. Noa je nastupio u light contactu i kick lightu u kategorijama do 79 kg. U lightu je u polufinalu poražne od Čeha Pavleka Lukasa, dok ga je u kicku zaustavio Izraelac Asad Karam. Jedini senior, iskusni Ognjen Ledinščak, nastupio u light contactu u kategoriji do 74 kg, gdje ga je u četvrtfinalu zaustavio aktualni europski prvak, Mađar Fesu Lajos iz Kiraly teama, pa je na kraju osvojio peto mjesto. - Po meni smo ovaj kup odradii bolje od očekivanog. Prije četiri godine bili smo na ovom natjecanju najbolji hrvatski tim, no trenutno su naše mogućnosti skromnije. Zato neumorno radimo i učimo, te se na taj način pripremamo za bolje rezultate koji će doći. Ljestvica je u Zmaju bila uvijek visoko podignuta i želimo biti uz rame najboljima - riječi su Jakše Arpada. (zl)

Odigrano 8. kolo I. Hrvatske stolnoteniske lige zapad - žene

Stolnotenisačice Stubaka ostvarile svoju treću prvoligšaku

STUBIČKE TOPLICE - U 8. kolu

I. HSL-zapad - žene, stolnotenisačice Stubaka iz Stubičkih Toplica došle su do svoje treće prvoligaške pobjede. U uzbudljivom susretu one su kao domaćin savladale ekipu Sveti Jakov iz Jadranova rezultatom 4:3. Istaknula se Lorena Perendić s dvije pojedinačne pobjede, dok su Tena Bartolić i Barbara Ćuk za pobjedu pridružile po jednu, s time da je ona Barbare Ćuk bila odlučujuća za pobjedu. U drugoj utakmici protiv Crikvenice djevojke iz Stubičkih Toplica poražene su rezultatom 4:1. Počasni bod osvojila je Barbara Ćuk. Nakon osam odigranih kola i dvanaest odigranih utakmica ekipa Stubaka drži devetu poziciju s 15 bodova i omjerom 3-9. (zl/ FOTO: STK Stubaki)

STUBAKI - SVETI JAKOV 4:3

Perendić - V. Salma 3:0

Ćuk - M. Salma 2:3

Bartolić - Begić 3:0

Perendić/Ćuk - V. Salma/M. Salma 2:3

Perendić - M. Salma 3:1

Bartolić - V. Salma 1:3

Ćuk - Begić 3:0

STUBAKI - CRIKVENICA 1:4

Perendić - Radaković 0:3

Bartolić - Knežević-Šambić 0:3

Ćuk - Pečanić 3:1

Perendić/Ćuk - Knežević-Šambić/ Radaković 1:3

Perendić - Knežević-Šambić 0:3

Poredak:

1. Samobor 23 (+33)

2. Pula 23 (+31)

pobjedu

3. Sveta Nedjelja 20 (+24) (-1)

4. Crikvenica 19 (+18) (-1)

5. Urania 17 (-8)

6.

Jadran Poreč 16 (-13)

7. Dugo Selo 15 (-9) (-1)

8. Velika Gorica 15 (-21)

9. STUBAKI 15 (-27)

10. Sveti Jakov 11 (-28) (-1)

Odigrano 8. kolo I. Hrvatske stolnoteniske lige-zapad

Polovičan uspjeh Zaboka

ZAGREB - Momčad Zaboka ostvarila je polovičan uspjeh u 8. kolu I. HSL-zapad. Zabočani su prvo uvjerljivo savladani protiv lidera Marathona (koji ima utakmicu manje od Gorice) s 4:0, a potom su s 4:1 savladali "fenjeraša" Dugo Selo 2. Protiv Marathona Iijić, Bašić i Martinec u pojedinačnim ogledima nisu stigli dalje od osvajanja seta. Ekipa STK Marathon je vodeća ekipa lige pa konačni rezultat utakmice i nije iznenađenje. U prvom meču Jalžabetić je bio raspoložen i Dario Ilijić nije mogao više od jednog seta. U sljedećem meču Hrvoje Martinec također bez prave šanse za iznenađenje protiv Nemeca. I Petar Bašić je dobio jedan set protiv Marjanovića i to je bilo sve u pojedinačnim mečevima. Ali u igri parova smo očekivali više, međutim gosti su bili neumoljivi i zabilježili još jednu pobjedu, za njih važnu u borbi za plasman u najviši rang. Ilijić i Martinec pružili su odličan otpor u igri parova, ali gosti su i tu slavili rezultatom 3:2. Unatoč visokom porazu ne može se reći da je Zabok razočarao protiv Marathona. Protiv Dugog Sela 2 prvu pobjedu za Zabok donio je Ilijić u zanimljivom meču protiv Marića. Bašić je dugo lomio, ali na kraju uspješno slomio Nagya, a Martinec je bio uvjerljiv protiv Šargača. Situacija se malo zakomplicirala pobjedom gostiju u igri parova, ali pobjedu domaćinu donosi Ilijić pobjedom od 3:1 protiv Nagya. Poslije osam odigranih kola u vodstvu je Velika Gorica s 23 boda ispred Marathona koji ima 21 bod, ali i utakmicu manje. Treći su Srdoči s 20 bodova, koliko ima i trećeplasirani Zabok, ali Zabočani imaju nešto lošiju meč-razliku. Do kraja lige očekuje se borba Velike Gorice i Marathona za naslov, dok će se Zabok sa Srdočima i Duga Resom boriti za treću poziciju. U idućem kolu 04.03.2023. godine Zabok očekuju gostovanja kod Samobora i Velike Gorice. (zl)

STK ZABOK

STK MARATHON Zagreb

Dario Ilijić – Alen Jalžabetić

: 11, 8 : 11, 13 : 11, 3 : 11)

Hr voje Martinec – Vjekoslav Nemec

: 11, 11 : 5, 5 : 11, 5 : 11)

Petar Bašić – Gabriel Marjanović

: 11, 11 : 7, 7 : 11, 5 : 11)

:

Dario Ilijić & Hrvoje Martinec –Alen Jalžabetić & Vjekoslav

: 9, 11 : 13, 7 : 11, 11 : 8, 4 : 11) STK ZABOK

Dario Ilijić – Dražen Marić

: 7, 12 : 10, 11 : 13, 11 : 9)

Petar Bašić – Tomislav Nagy

(7 : 11, 12 : 10, 11 : 8, 12 : 10)

Hr voje Martinec – Benjamin Šargač

: 5, 11 : 7, 11 : 6)

Dario Ilijić & Hrvoje Martinec –Dražen Marić & Tomislav Nagy

: 11, 11 : 6, 9 : 11, 7 : 11)

Dario Ilijić – Tomislav Nagy

: 6, 11 : 3, 7 : 11, 12 : 10)

Poredak:

KRAPINA - Momčad "Z5" iz Zaboka u sastavu: Tin Grabrovečki, Luka Vrančić i Karlo Franjčec osvojila je kup KZŽ u stolnom tenisu. U finalnom dvoboju Zabočani su u Krapini nadvisili domaći Zagorec rezultatom 5:1. Krapinčani su nastupili u sastavu: Neven Spaček, Ivan Horvat i Aron Štefanko. U prvom dvooboju Grabrovečki je bio uvjerljiv protiv Horvata, dok je u drugom Vrančić Spačeku prepustio samo set. Štefanko nije imao šanse protiv raspoloženog Franjčeca i momčad "Z5" imala je vodstvo od 0:3. Tračak nade domaćima doveo je Spaček koji je nakon pet zanimljivih setova savladao Grabrovečkog. Franjčec je bez ikakvih problema nakon toga savladao Horvata, a odlučujući peti bod protiv Štefanka koji je pružao dobar otpor osvojio je Vrančić. Pobjednički pehar Zabočanima je uručio predsjednik Stolnoteniskog saveza KZŽ, Branko Krkalo. (zl)

:

:

(8 : 11, 11 : 6, 9 : 11, 6 : 11)

Aron Štefanko – Karlo Franjčec 0 : 3 (7 : 11, 3 : 11, 8 : 11)

Neven Spaček – Tin Grabrovečki 3 : 2 (10 : 12, 15 : 13, 11 : 6, 11 : 13, 11 : 9)

Ivan Horvat – Karlo Franjčec 0 : 3 (3 : 11, 5 : 11, 9 : 11)

Aron Štefanko – Luka Vrančić 1 : 3 (9 : 11, 11 : 13, 11 : 6, 2 : 11)

ZAGOREC KRAPINA 1 "Z5" ZABOK 5

Ivan Horvat – Tin Grabrovečki 0 : 3 (6 : 11, 9 : 11, 6 : 11)

Neven Spaček – Luka Vrančić 1 : 3

Lijep uspjeh zabočkog stolnotenisača na međunarodnom turniru u Srbiji

Karlo Franjčec pobjednik je turnira u Ljuboviji

LJUBOVIJA (SRB) - Zabočanin Karlo Franjčec, član STK Slavonski Brod, ostvario je odličan rezultat na stolnoteniskom turniru u srpskom gradiću Ljubovija. Karlo je pobijedio u apsolutnoj kategoriji na turniru, u koju su spojene sve kategorije, a nastupilo je stotinjak igrača iz pet država. Za pobjedu na turniru dobio je osam partija, a posebno su zanimljive bile polufinalna i finalna. U polufinalu je Karlo gubio 2:1 protiv klupskog kolege Stanislava Lošića, ali je na kraju slavio s 3:2. Još je u težoj situaciji bio u finalu protiv Zorana Turka iz STK Kukuljanovo. Tu je Franjčec gubio s 2:0, ali sjajnom je igrom preokrenuo na 3:2 i tako je zasluženo

osvojio ovaj vrlo jaki međunarodni turnir.Posljednje četiri sezone Karlo nastupa za STK Slavonski Brod, a kako je u stolnom tenisu dozvoljena mogućnost dvojne registracije, povremeno nastupa i za svoj matični Zabok.

Upravo će u nedjelju braniti boje Zaboka u finalu kupa protiv Zagorca. Posebno je bio uspješan u mlađe dobnim kategorijama, pa je tako 2014. postao pojedinačni prvak Hrvatske u konkurenciji mlađih kadeta. (zl)

U Krapini održano finale kupa KZŽ u stolnom tenisu Zabočka momčad "Z5" osvojila županijski kup

3. HRL središte, skupina A, 13. kolo:

RK Odema – RK Bedekovčina 32:30

Bedekovčina namučila lidera

SAMOBOR – Rukometaši Bedekovčine u subotu su odigrali utakmicu 13. kola 3. HRL središte skupina A. Bedekovčina je gostovala kod vodeće Odeme i odigrala vrlo dobro te je namučila lidera prvenstva. Na samom početku Bedekovčina je držala priključak, no do odmora Odema ipak dolazi na opipljivih plus četiri (15:11). U nastavku sa dva uzastopna gola prednost domaćina odlazi i na plus šest, a u 50. minuti i na plus sedam (27:20). No, tada Bedekovčina radi seriju 5:0 i dolazi na minus dva, pa nakon jednog gola Odema, sa dva nova gola i na samo jedan razlike (28:27). No, dalje od toga ipak nije išlo. Odema u završnici održava prednost i dolazi do konačnih 32:30. Kod Bedekovčina Marko Mohač i Karlo Jurina zabili su p devet golova, koliko je postigao i najbolji domaći strijelac Stjepan Radić. Bedekovčina drži šesto mjesto sa 14 bodova, a u 14. kolu dočekuje Maksimir Pastela 2. (Elvis Lacković)

ODEMA – RK BEDEKOVČINA 32:30 (15:11)

SAMOBOR; SD OŠ Bogumil Toni GLEDATELJA: -

SUTKINJA/SUDAC: Lea Haramina (Samobor), Fran Kramberger (Zagreb)

BEDEKOVČINA: Pavetić, Pripeljaš, Meštrović, Jambrek, Sovec 1, Mohač 9(1), Sinković 1, Majer, Skočaj, Klokočovnik, 3, Jambrečina, Končić 5, Jus 2, Jurina 9(2); TRENER: Filip Martinić

Odbojka, 2.HOL mini odbojke – najmlađe kadetkinje U11

Zagorski derbi Toplicama

2, koje drže vodstvo

BELICA – Odbojkaški klubovi Toplice i Bedex prošle su nedjelje odigrali nova četiri kola 2. HOL u mini odbojci do 11 godina. Riječ je o mini odbojci, a treće okupljanje okupljanje je bilo u Belici. U zagorskom derbiju ovaj puta slavile su Toplice 2 sa 3:0, a pored toga Toplice 2 su stigle još do dvije pobjede. Sa 3:0 pobijedile su Kitro Varaždin 2, a sa 2:1 Kaštel 2. Za Toplice 2 su igrale: Lucija Posarić, Tessa Bekina, Patricija Bukvić, Erika Šimunec, Adela Đurek, Lea Pavor, Sara Bolfek, Maša Karautović, Magdalena Hitrec, Lara Glojnarić, Kiara Culi, Vida Petanjek, Maris Kurečić, Lea Benčić, Lana Benčić, Ema Pereglin, Ana Domitran, Lucija Popov; trener: Srećko Pavlović. Bedexu je pak poraz u zagorskom derbiju bio jedini, sve tri preostale utakmice su dobili sa 2:1. Za Bedex su igrale: Ivona Mihalinec, Petra Tuškan, Ethel Videk, Mihaela Herceg, Tereza Dominko, Franka Osrečak, Melani Turk, Leona Prančić, Aurora Ledinščak, Vida Gorički, Viktorija Vučković, Julija Babić, Hana Roginić. Trenerica je Marija Srebak. Na ljestvici su Toplice 2 u vodstvu sa 27 bodova, a Bedex je na petom mjestu sa 16 bodova. Sljedeće okupljanje planirano je 18. ili 19. ožujka. (Elvis Lacković)

Evo

3. HRL središte, skupina A, 12. kolo:

Trnje – RK Bedekovčina 28:42

Visoka pobjeda

Bedekovčine

ZAGREB – Rukometaši Bedekovčine nakon zimske pauze u nedjelju su nastavili natjecanje u 3. HRL središte skupina A. Bedekovčina je u 12. kolu gostovala kod Trnja i stigla do visoke pobjede 42:28. Prvih osam minuta igralo se više-manje gol za gol, ali je i u tom periodu Bedekovčina održavala minimalnu prednost. No, tada gosti kreću sa odvajanjem, prednost sve više raste i na odmor se odlazi sa 14:23. Ni u nastavku ništa novo. Bedekovčina samo još povećava prednost do na kraju velikih 28:42. Za pobjedničku ekipu Karlo Jurina i Marko Mohač zabili su po deset golova, Dejan Končić dodao je osam. Kod domaćina Antonio Parać zabio je osam golova. Bedekovčina drži peto mjesto sa 14 bodova, a u 13. kolu će na još jedno gostovanje i to kod vodeće Odeme. (Elvis Lacković)

TRNJE – RK BEDEKOVČINA 28:42 (14:23)

ZAGREB; Dom sportova, dvorana 3 GLEDATELJA: -

SUCI: Dujmić (Karlovac), Potočki (Zagreb)

BEDEKOVČINA: Majer, Pripeljaš 2, K. Kuleš 2, Meštrović 1, Jambrek 3, Sovec 1, Mohač 10, Sinković 5, Jambrečina, Končić 8(1), Turković, Jurina 10; TRENER: Filip Martinić

Odbojka, 3. HOL sjever, 12. kolo: Ivanec 3 – Bedex 1 0:3; Kitro Varaždin 2 – Toplice 1 3:0

Nova pobjeda Bedexa 1, poraz Toplica 1

IVANEC/VARAŽDIN – Protekloga je vikenda odigrano 12. kolo 3. HOL sjever, u kojem se natječu dva zagorska kluba. Vodeći Bedex 1 imao je teško gostovanje kod Ivanca 3. No, zapravo ništa odbojkašicama Bedexa 1 nije teško i ponovno su stigle do sigurne pobjede 3:0. Prvi set bio je najneizvjesniji, a Bedex 1 dobiva ga sa 25:13. U drugom je bilo 25:19, a svaku sumnju odbojkašice iz Bedekovčine otklanjaju u trećem setu, koji dobivaju sa 25:22. Za Bedex 1 igrale su: Iva Gorički, Lucija Prančić, Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Monika Kozjak, Marija Srebak, Lucija Mrkoci, Rea Herceg, Lana Pripeljaš, trenerica Ivana Čehulić. Novom pobjedom samo je potvrđeno vodeće mjesto na ljestvici sa 29 bodova. U 13. kolu Bedex 1 dočekuje drugoplasirani Totovec 1 u velikom derbiju. Totovec 1 ima šest bodova manje, ali i utakmicu manje iz ovog kola, ko-

ju će odigrati u srijedu protiv Ludbrega 1. Toplice 1 su pak gostovale kod Kitro Varaždina 2 i izgubile 0:3. Domaće su odbojkašice bile sigurne u sva tri seta, i sa 25:17, 25:15 i 25:18 stigle do čiste pobjede. Za Toplice 1 igrale su: Ines Đurđan, Le-

ona Šoštarko, Matea Popović, Lana Horvatiček, Dora Halapir (kap), Ana Poljak, Ivana Prežigalo, Veronika; trener Dario Zagvozda. Toplice drže 8. mjesto sa 9 bodova, a u 13. kolu gostuju kod Kaštela 2. (Elvis Lacković)

Zagorec u istom danu odigrao dvije pripremne utakmice

Dvostruka pobjeda

Krapinski Zagorec tjedan prije početka prvenstva odigrao je dvije pripremne utakmice. Tako je u jutarnjoj matineji ugostio Tondach iz Bedekovčine, da bi u popodnevnom terminu ugostio jesenskog prvaka Druge slovenske lige Rogašku iz Rogaške Slatine. Oba susreta završila su identičnim rezultatom – pobjedom Zagorca 3:1. U prvom susretu tijekom cijele utakmice dominirao je krapinski klub te samo zahvaljujući izuzetno raspoloženom vrataru Družinecu klub iz Bedekovčine nije pretrpio visok poraz. Strijelac za goste bio je Mlinarić, dok je za domaćina dva gola postigao Christian a jedan, prekrasan euro gol i z slobodnog udarca, Bračević. Susret protiv Rogaške bio je bitno drugačiji – protivnik puno kvalitetniji i željan da upiše pobjedu. Bila je to dobra utakmica u kojoj je Zagorec prvo poluvrijeme odigrao odlično te poveo golom Dunića, dok je u

drugom uslijedio mali pad što su gosti iskoristili i izjednačili preko Pritovšeka da bi, ipak, na kraju pogocima Kanceljaka i Radića Zagorec upisao pobjedu. Svi golovi bili su plod momčadske igre te se počinju nazirati rezultati rada trenera Vidaka. Bile su to dvije dobre „generalke“ pred početak prvenstva slijedeće subote kada Zagorec gostuje u Dugom Selu. „Odigrali smo dvije utakmice i kada gledamo cijeli koncept prve utakmice dominirali smo tijekom cijele utakmice, igrači su kreirali bezbroj prilika a ova druga utakmica je zaista bila na jednoj visokoj razini protiv jedne jako ozbiljne momčadi. Prvo poluvrijeme smo bili izrazito dobri, drugo poluvrijeme možda u pojedinim dijelovima utakmice čak i podređeni gdje se Rogaška nametnula. No, ekipa je pokazala jednu karakteristiku koju ja stalno napominjem a to je da je ekipa spremna zajednički patiti što je bitna karakteristika za svaku momčad. Posebno za momčad koja se želi osigurati da ostane u li-

18. kolo I B Hrvatske kuglačke lige-sjever

gi. Ta zajednička tendencija da u teškim trenucima jedni drugima pomažemo kod ove ekipe je stvarno jako izražena i generalno kada se pogleda naša zadnja prezentacija možemo sa optimizmom čekati početak i nastavak prvenstva“ – rekao je Perica Vidak, trener Zagorca.

ZAGOREC - ROGAŠKA 3:1 ( 1:0 )

KRAPINA: Stadion: ŠRC Podgora.

Gledatelja: 100. Suci: Stjepan

Mihaljinec ( Zabok ), Nikola Kožar ( D. Stubica ), Boris Petriško ( D. Stubica ).

Strijelci: 1:0 Dunić 18'; 1:1 Pirtovšek 55'; 2:1 Kanceljak 82' – 11 m, 3:1 Radić 88'. Zagorec: Bruči, Jug, Orlović, Harrison, Čondrić, Junior, Kanceljak, Dunić, Smrekar, Adžić, Radić. Još su igrali: Bračević, Landripet. Trener: Perica Vidak

Rogaška: Ribić, Pirtovšek, Lampreht, Matošević, Majcenić, Majcen, Thalisson, Pavlović, Marius, Ivanov, Haljeta. Još su igrali: Kantužer, Mihelić, Hajrić, Eberharter, Tomašković, Gobec. Trener: Oskar Drobre

Odbojka, 4. HOL sjever, 14. kolo: Ivanec 4 – Bedex 2 0:3; Kitro Varaždin 3 – Toplice 3:1

Bedex 2 slavio u Ivancu, poraz Toplica 2

IVANEC /VARAŽDIN – Protekloga vikenda u 4. HOL sjever, gdje Zagorje ima dvije ekipe, na rasporedu je bilo 14. kolo. Vodeći Bedex 2 gostovao je kod Ivanca 4 i stigao do još jedne pobjede i to sa maksimalnih 3:0. Prvi set cure iz Bedekovčine dobile su sa 25:20, a preostala dva sa po 25:21. Za Bedex 2 igrale su: Petra Vračević, Marta Vurnek, Lorena Mikulec, Laura Mrkoci, Nika Granc, Gabrijela Vurnek, Ema Jambrek (kap.); trenerica Ivana Čehulić. Bedex 2

je ovom pobjedom zadržao prvo mjesto na ljestvici sa 39 bodova, četiri više od Štrigove 2 a u 15. kolu dočekuje Totovec 2, koji je zadnji na ljestvici sa samo tri boda. Toplice 2 su u ovom kolu gostovale kod Kitro Varaždina 3, i nisu uspjele stići do boda ili sva tri. Domaće su odbojkašice bolje krenule u utakmicu i dobile prva dva seta sa 25:22 i 25:13. Nadu za Topličanke probudio je treći set, koji odlazi na njihovu stranu sa 25:19. No, preokret nije moguć, jer do-

maće odbojkašice dobivaju četvrti set sa 25:18. Za Toplice 2 igrale su: Lana Hlupić, Taša Šivalec, Jana Piljek, Lana Šuper, Lana Horvatiček (kap.), Mia Vrančić, Lana Završki, Ana Poljak, Eva Barić, Vivienne Reister, Josipa Marković, Marija Šturman, Sara Završki, Laura Mišković; trener Robert Halapir. Toplice 2 i nakon ovog kola drže šesto mjesto sa 25 boda, a u 15. kolu dočekuju Štrigovu 2, koja je visoko na drugom mjestu. (Elvis Lacković)

Odlični Zabok stigao do svoje devete

ovosezonske pobjede

ZABOK - Kuglači Zaboka došli su i do svoje devete pobjede u I B Hrvatskoj kuglačkoj ligi sjever. U dvoboju kojeg se ne bi posramila ni elitna hrvatska liga Zabok je savladao vrlo dobru momčad Pakrac-Papuk rezultatom 5:3 uz 68 čunjeva viška. Zabočane je predvodio Dalibor Hršak sa 614 oborenih čunjeva, a Toni Ljubić pridružio je 600 čunjeva. No, Zabočane možda i najviše veseli maestralni povratak Brune Pavrlišaka nakon ozljede. Bruno se vratio na najbolji mogući način i oborio je 597 čunjeva. Filip Sedlar ostao je bez boda na 592, a Martin Huis na 582 čunja. Jedini podbačaj imao je Duško Medić koji se zautavio na skromnih 523 čunjeva. Zabočani i dalje igraju sezonu "života" i drže visoku treću poziciju, koju su dodatno učvrstili nakon poraza Novske u Đakovu. U idućem kolu očekuje ih derbi protiv vodećeg Medveščaka 1958. (zl)

ZABOK - PAKRAC-PAPUK 5:3

(13-11) (3508-3440)

D. Hršak - Ž. Major 1:0 (614-571)

D. Medić - N. Kalvi 0:1 (523-583)

F. Sedlar - A. Juranović 0:1 (592-594)

B. Pavrlišak - D. Štor 1:0 (597-553)

T. Ljubić - D. Špelić 1:0 (600-551)

M. Huis - R. De Zan 0:1 (582-588)

Ostali rezultati 18. kola:

Fortuna - Novska 6:2 (3437-3341)

Lepoglava - Ciglenica 5:3 (3280-3273)

Slavonac - Medevščak 1958 3:5 (3357-3441)

Zrinski-Pivovara - Nove nade 2,5:5,5 (3351-3416)

Obrtnik Torbar - Ponikve 1:7 (3249-3414)

Poredak:

1. Medevščak 1958 30

2. Nove nade 29

3. ZABOK 23

4. Novska 20

5. Fortuna 19

6. Pakrac-Papuk 17

7. Zrinski-Pivovara 15

8. Lepoglava 14

9. Ciglenica 13

10. Ponikve 13

11. Slavonac 7

12. Obrtnik Torbar 4

Na kuglani u Zaprešiću održano Ekipno prvenstvo Hrvatske u kuglanju za kadete (U-14)

Kadeti Zaboka treći u državi

ZAPREŠIĆ - Na kuglani Zaprešić u Zaprešiću održano je Ekipno prvenstvo Hrvatske u kuglanju za kadete (U-14). U konkurenciji devet momčadi, kadeti Zaboka osvojili su treće mjesto s oborenih 1486 čunjeva. Kadeti Zaboka nastupili su u sastavu Mihael Vranić, Patrik Mikulec, Martin Gojšić i Nikola Juršetić. Najefikasniji je bio Gojšić koji je oborio 524 čunjeva, Vrančić je pridružio 491, a Mikulec 471 čunj. Prvaci Hrvatske su kadeti Goranina iz Delnica s 1561 oborenim čunjem, dok je drugo mjesto pripalo momčadi Grmoščice iz Zagreba koja je oborila 1537 čunjeva. (zl)

Milorad Videković KRAPINA

Vrapče slavilo u Maču

MAČE - U zaostaloj utakmici 17. kola III. NL-centar Gaj je poražen od Vrapča na svom travnjaku u Vrapču rezultatom 1:2. Loš ulazak u utakmicu i općenito loše odigrano prvo poluvrijeme koštali su domaće pozitivnog rezultata protiv vrlo dobre momčadi Vrapča. Da nevolja bude veća, Šaban je u nastavku kod rezultata 1:2 promašio kazneni udarac, pa bodovi zasluženo odlaze u Vrapče, iako, prema viđenoj igri, u nastavku domaćin je mogao stići i do boda. Petnaestak minuta ispitivale su se snage, a onda je u 17. minuti kapetan gostiju, Marin Tomšić, prekrasnim volejem spremio pod prečku jednu odbijenu loptu za 0:1. Taj je pogodak dao gostima krila i već u idućoj minuti iz kosa s lijeve strane prijeti Maciel, ali Tor odlično brani njegov udarac. U 20. minuti Tora je s 18 metara udaljenosti pokušao iznenaditi Bošnjak, no domaći vratar bio je spreman i na taj izazov. Jedini kakav-takav pokušaj u prvom dijelu domaći su imali u 27. minuti kada se Gregurić prvo dobro oslobodio svog čuvara, ali onda je pucao u blok. Bolju igru u prvom dijelu gosti okrunjuju pogotkom Houdeka za 0:2 u 31. minuti kada je pomalo iznenada potegao s 25 metara udaljenosti i pogodio donji lijevi kuta vratara Tora. Domaćin je u nastavak krenuo puno življe. U svlačionici su ostali Sedak i Gregurić koje su zamjenili Cvrtila i Krpanec, a Postonjski je s desnog boka prebačen u vezni red što je donijelo pomake u igri domaćina. U 54. minuti Krpanec ubacuje s desne strane, a Šaban iz velike udaljenosti puca glavom preko gola. Minutu kasnije gosti su mogli riješiti

se dvojbe oko pobjednika. Markušić je probio lijevu stranu i ubacio za Houdeka koji iz dva pokušaja ne uspijeva savladati Tora. Igrala se 59. minuta kada je Cvrtila odlično probio lijevu stranu i još bolje uposlio Pranjića koji s dva metra udaljenosti gura loptu u mrežu za 1:2 i budi nade domaćina. Te su nade dodatno probuđene u 65. minuti kada Ćosić ruši Cvrtilu u svom kaznenom prostoru, a sudac Kelihar dosuđuje kazneni udarac za domaće. Loptu uzima Šaban koji ne puca najbolje, pa Ševerdija odbija, ali ravno na Šabana koji ima drugu šansu, ali neshvatljivo s pet metara udaljenosti puca u gostujućeg vratara koji se promiče u junaka utakmice. Pet minuta kasnije Markušić više dodaje nego puca prema Toru s dvadesetak metara udaljenosti. Do kraja utakmice biježimo još jedan slab udarac Brlečića glavom nakon ubačaja Deaka u 85. minuti i pokušaj Banekovića iz vana koji je završio iznade grede gostujućih vrata. (zl)

GAJ MAČE - VRAPČE 1:2 (0:2)

MAČE: igralište Gaja, GLEDATELJA: 250, SUCI: Kelihar, Mrkoci i Aščić. STRIJELCI: 0:1 Tomšić 17', 0:2 Houdek 31', 1:2 Pranjić 59'.

GAJ MAČE: Tor, Deak, Brlečić, Postonjski, Haramustek, Šaban (74' Gajski), Sedak (46' Krpanec), Ivetić, Baneković, Gregurić (46' Cvrtila), Pranjić (83' Sambol). TRENER: Marijan

Glavica

VRAPČE: Ševerdija, VučemilovićVranjić, Gracin, Maciel, Bošnjak (74' Nikšić), Tomšić (88' Pađen), Houdek (68' Bajan), Marić, Markušić, Ćosić, Kćira. TRENER: Denis Bezer

Rudar Dubrava Zabočka spreman za nastavak sezone

DUBRAVA ZABOČKA – Nastavak sezone u 4. NL središte skupina A jako se približio. Pumom parom za proljetni nastavak priprema se i Rudar DZ, koji proljeće čeka na 11. mjestu sa 19 bodova. Velikih promjena nema, jer smjer kojim je Rudar DZ krenuo u jesen i te kako se čini dobrim i kvalitetnim. Podsjećamo, nekoliko je kola trebalo da se počnu prikupljati bodovi, iako je i od samog početka dojam na terenu bio i više nego dobar, a posebno je važno napomenuti da je u jesenskom dijelu utakmice započinjalo pet do sedam igrača mlađih od 21 godine. Da se taj smjer nastavlja, potvrdio nam je trener i predsjednik kluba Mario Videk,

OSIJEK - U Osijeku je održano posljednje peto kolo I. Walther Hrvatske lige u olimpijskoj disciplini zračna puška 10 m za seniore i seniorke. Sjajne streljačice SD Veliko Trgovišće pogodile su u posljednjem kolu 1813,9 krugova što im je bilo dovoljno za treće mjesto u posljednjem kolu, ali u ukupnom zbiru bile su još bolje i postale su viceprvakinje Hrvatske odmah iza ekipe Dalmacijacement Solin koja je bila najbolja i posljednjem petom kolu, ali i u ukupnom zbiru. U petom kolu najefikasnija je bila Karla Bartolović koja je pogodila 612,5 krugova, Petra Hršak pridodala je 603,1, a Mihaela Oborovečki 598,3 krugova. Seniori SD Veliko Trgovišće bili su četvrti u petom kolu, a isti su rezultat polučili na kraju ligu, što je za njih najbolji uspjeh od kada se natječu. Predvodio ih je Martin Oborovečki s 610,4 kruga, Pavao Hac pogodio je 607,9, a Denis Sinković 599,2 kruga. U seniorskoj konkurenciji boje Hrvatskog zagorja branili su i SD Tekstilac Zabok koji je u petom kolu osvojio 10. mjesto u konkurenciji klubova I. i II. lige s 1778,7 krugova (Kristijan Sever 595,7, Luka Nesek 592,1, Petar Jerčić 590,9) i SD Marija Bistrica koja je osvojila

13. mjesto s 1763,8 krugova (Tomislav Babić 591,4, Darko Galoić 588,8, Marko Matejaš 583,6). U konačnom poretku I. WHL Tekstilac je osvojio šesto, a Marija Bistrica sedmo mjesto. (zl)

REZULTATI

Seniorke 10 m zračna puška 5. kolo:

1. SD Dalmacijacement Solin 1856,4

2. SK Zelenbor Brezje 1828,3

3. SD VELIKO TRGOVIŠĆE 1813,9 ... Konačni poredak:

1. Dalmacijacement Solin 40 (9299,1)

2. VELIKO TRGOVIŠĆE 32 (9060,1)

3. Mladost Zagreb 27 (8997,2)

4. Zelenbor Brezje 25 (8998,3)

5. Končanica 23 (8933,1)

6. Karlovac 15 (8888,0)

7. HVIDR-a Sisak 9 (8714,6)

8. Lokomotiva Rijeka 8 (6891,0)

Seniori 10 m zračna puška 5. kolo:

1. SD Dalmacijacement Solin 1861,3

2. Bjelovar 1874 1846,3

3. Bolman 1837

4. VELIKO TRGOVIŠĆE 1817,5

10. TEKSTILAC ZABOK 1778,7

13. MARIJA BISTRICA 1763,8 Konačni poredak

1. Bjelovar 1874 37 (9239,5)

2. Dalmacijacement Solin 36 (9280,1)

3. Bolman 32 (9176,0)

4. VELIKO TRGOVIŠĆE 23 (9068,7)

5. Duga Resa 20 (9037,8)

6. TEKSTILAC ZABOK 15 (8926,4)

7. MARIJA BISTRICA 11 (8843,3)

8. Zelenbor Brezje 6 (8827,9)

U Velikom Trgovišću održana 25. sjednica IO Športske zajednice KZŽ

VELIKO TRGOVIŠĆE - Uz domaćinstvo predsjednika Damira Oborovečkog i dopredsjednika Rudolfa Kontreca u prostorijama SD Veliko Trgovišće održana je 25. sjednica Izvršnog odbora Športske zajednice KZŽ. Uz predsjednika ŠZ KZŽ Tihomira Vančinu i tajnika Branka Piljeka bili su prisutni i članovi I. O.: Vanja Brundula, Boris Galoić, Ozren Hanžek, Marinko Hranić, Albert Kontak, Zdenko Kozina, Branko Krkalo, Stjepan Latin, Željko Lukina, Stjepan Merkaš, Anđelko Pregiban, Đino Sinković i Tatjana Tuđa. Sve odluke na sjednici jednoglasno su prihvaćene. Članovi I.O. prvo su izglasali odluku prema kojoj će se posebno dodjeljivati nagrade sportašima iz ekipnih sportova u mlađe dobnik kategorijama, što je za sada bila moguće samo u konkurenciji seniora. Odabrano je Popisno povjerenstvo za inventuru u sastavu: Branko Piljek (predsjednik), Albert Kontak i Tanja Tuđa (oboje članovi). Podneseno je Financijsko izvješće za prošlu godinu, kao i Izvješće Nadzornog odbora. Prvi "euro proračun" ŠZ KZŽ iznosit će 175.200,00 eura, što je nešto više od 1.300.000,00 kuna. Od toga 69.390,00 ide za redovitu djelatnost udruga, 8.500 eura su namjenska sredstva za plivanja, po 15.930 eura namjenska sredstva za nogomet i košarku, 2.660 eura namjenska sredstva za ženski nogomet, 5.300 eura namjenska sredstva za nogometnog instruktora, 4.650 eura namjenska sredstva za Olimpijski festival vrtića, 5.700 eura za stipendije vrhunskih sportaša, 2.660 eura namjenska sredstva za mali nogomet, 6.600

eura za organizaciju Svjetskog kupa u samostrelu u V. Trgovišću i 4.610 eura za županijske, državne i međunarodne sportske manifestacije. ŠZ KZŽ otvorila je natječaj za sredstva u sklopu programa "Od športske škole do olimpijskih igara i Aktivne zajednice", a prijave traju do 1. travnja ove godine. Pozitivno su riješene i zamolbe za stipendiranje koje su podnijeli: Dario Boroša, Petar Pavalić, Marija Lukina, Luka Kunić, Helena Beljak i Jana Pavalić. Predsjednik i tajni ŠZ KZŽ posebno su pohvalili članove I. O. Branka Krkala i Željka Lukinu koji su bili prisutni na svih 25 sjednica I. O. U ime ŠD Veliko Trgovišće Damir Oborovečki i Rudolf Kontrec predali su ŠZ KZŽ zahvalnice za pomoć u organizaciji Svjetskog kupa u samostrelu koje je u ime zajednice primio predsjednik Tihomir Vančina. (zl)

Zadržati sredinu ljestvicu

koji napominje kako je klub napstio samo Karlo Pole (otišao u Kralj Tomislav Zagreb). - Ekipi smo priključili nekoliko mladih igrača (Mutak, Marković, Fotivec, Burek, Vrček) od kojih se očekuje da tijekom polusezone, u kontinuiranom radu, stasaju i čine novi val mladih igrača iz vlastitog pogona – napominje Videk i nastavlja: ''Uz zadovoljavajući rezultat i plasman iz prošle polusezone, cilj nam je zadržati stabilnost u sredini ljestvice, maknuti se čim dalje od začelja, uz kreativnu igru i daljnji razvoj mladih igrača. U tom kontekstu pokušali smo ojačati ekipu trojicom iskusnih igrača, od kojih očekujemo da našu mladu ekipu osnaže; isku-

stvom, čvrstinom i stabilnošću.'' –kaže Videk. A ta tri igrača su Marko Čopec, koji je došao iz HAŠK-a

te Dominik Nujić i Nikola Novosel, koji su stigli iz Prigorja. Stručni stožer ostaje isti. Što se pak tiče pri-

premnih utakmica, Rudar DZ ih je odigrao četiri. Prvo su poraženo od Maribora U19 2:5. Nakon toga pobijedili su Stražu sa 4:2, Ivančicu Ivanec sa 4:3, i prošle nedjelje Inkop u Poznanovcu 3:0. Do nastavka prvenstva ostaju još dvije utakmice, već u srijedu protiv Radoboja i u subotu pravi pripremni gradski derbi protiv Mladosti iz Zaboka. A veliki susjedski i zagorski derbi čeka Rudar DZ i u prvom proljetnom kolu. Naime, u subotu 4. ožujka Rudar DZ će gostovati u obližnjoj Bedekovčini, kod Tondacha. Ne sumnjamo da svi u Dubravi Zabočkoj s nestrpljenjem čekaju nastavak sezone. (Elvis Lacković)

U Osijeku održano peto posljednje kolo I. WHL i II. HL u zračnoj pušci za seniore

Na prodaju je zemljište od 4934 m² sastavljeno od četiri čestice, od kojih su tri, voćnjaci površine 4341 m². Asfaltna cesta, 1/1. Dozvoljena je gradnja objekata do 100 m² tlocrtne površine.

227 VELIKO TRGOVIŠĆE, strogi centar 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju je građevinsko zemljište površine 4602 m². Nalazi se iza zgrade u kojoj su smješteni pošta uredi Općine Veliko Trgovišće. 1/1, bez tereta.

218 KRAPINSKE TOPLICE, Vrtnjakovec 098 251 701

Na prodaju je građevinsko zemljište od 11.459 m² (K - poslovna, mješovita namjena) između županijske i državne ceste (D507, Gubaševo - Kr. Toplice), udaljeno 5 km od centra Kr. Toplica 9 km od centra Zaboka.

130.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

210 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, centar 098 251 701

Na prodaju nudimo poslovni prostor od 140 m² u prizemlju zgrade u strogom centru (bivši restoran „Klara“). 1/1, bez tereta, struja, voda, uporabna dozvola, etažirano.

98.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Primamo rezervaciju za kupnju stanova u stambenoj zgradi od 20 stanova, u Zaboku. Stanovi veličine od 58m2 do 87 m2 (2S, 3S, 4S).

Rok završetka: 05/2024. 098 250 391

1/1, bez tereta, uporabna dozvola. Grijanje (dizalica topline) s inverterima (grijanje/ hlađenje).

Na prodaju nudimo prizemnicu od cca 90 m² s gospodarskom zgradom od cca 200 m² na ograđenoj okućnici od 1209 m². 1/1, bez tereta, struja, voda, plin … Potrebna renovacija.

54.500 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

217 Veliko Trgovišće 098 251 701 55.584 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo građevinsko zemljište površine 3.474 m² uz kojeg su svi priključci. 1/1, bez tereta. Udaljeno od centra 450 m. Nalazi se nasuprot kuće na adresi K.Š.Gjalskog 9.

204 Tuheljske Toplice, Mala Erpenja 211 B 098 251 701

Prodajemo kuću/vikendicu (cca 70 m²) na okućnici od 4.082 m². Struja, voda, 1/1, bez tereta, uporabna dozvola, asfaltni prilaz. Potrebna renovacija interijera.

45.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo potpuno novopreuređenu (2020.) katnicu od cca 150 m² s dva stana na ograđenoj okućnici od 627 m² na kojoj je i gospodarska zgrada od 12 m².

228 ZABOK, Gubaševo 16 098 251 701

Na prodaju je montažna drvena kuća (2007.) od cca 75 m² na ograđenoj i uređenoj okućnici od 960 m². Dvije spavaće sobe, sve komunalije, centralno na plin, 1/1, bez tereta, uporabna dozvola.

105.000 €

Na prodaju je nedovršena katnica (1987. g.) površine cca 140 m² na okućnici od 716 m ². 1/1, uporabna, bez tereta, struja, voda, ucrtano i sposobno za uvjete banaka u vezi kreditiranja.

49.000 €

Na prodaju nudimo građevinsko zemljište površine 755 m² uz kojeg su svi priključci. 1/1, bez tereta. Nalazi se uz kuću na adresi Martinišće 51 B.

15.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo prizemnicu od 125 m² na okućnici od 1748 m². Struja, voda, plin, 1/1, uporabna, bez tereta. Na jednom zidu nalazi se napuklina (potrebna sanacija). Moguća izgradnja stana u potkrovlju.

nazovite 098 251 701

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

211 Zabok, Martinišće 098 251 701

Na prodaju nudimo zemljište od 4.517 m² uz samu državnu cestu Zabok - Krapinske Toplice -Pregrada. Moguća gradnja objekata u funkciji cestovnog prometa (npr. benzinska crpka sa popratnim sadržajima, autopraonica …)

135.000 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

196 ZABOK, Špičkovina 098 251 701

Prodajemo građevinsko zemljište (2.153 m²). Moguće je formirati i dodatno gradilište. 1/1, bez tereta, asfaltni prilaz. Nalazi se nasuprot kuće na adresi: Špičkovina 138 A, Zabok.

23.000 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

215 ZABOK, Martinišće 098 251 701

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

Veljača prevrtača

VREMENSKA SLIKA: Središnji dio veljače donio nam je toplije vrijeme uz sunčana razdoblja i novu južinu. Nekima je zamirisalo na proljeće. Temperatura zraka je postupno rasla tako da smo danju polako hvatali 15-ak Celzijevih stupnjeva. U sljedećih tjedan dana bit će promjenjivije. Još dva-tri dana većinom suho i toplo uz južinu, a krajem ovog i početkom sljedećeg tjedna imat ćemo više oblaka i češću pojavu kiše. Postupno će zahladiti. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNO-

ZA: Utorak nastavlja suho, pretežno sunčano i iznadprosječno toplo. Puhat će umjeren jugozapadni vjetar pa će temperatura zraka biti prava proljetna. Ujutro nekoliko stupnjeva iznad nule, a dnevna će narasti možda i do 17, čak i 18 Celzijevih stupnjeva.

Slično i tijekom srijede, ali ipak uz nešto umjerene naoblake. Nastavlja se južina pa će temperatura zraka biti slična ili samo stupanj-dva niža nego u utorak. Kao da je početak travnja, a ne kraj veljače.

Četvrtak nam donosi oblačnije vrijeme, ali i dalje uz relativno visoku temperaturu. Mjestimice može

pasti i malo slabe kišice, vjerojatnije krajem dana. Puhat će slab do umjeren jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura od 5 do 9, a najviša dnevna između 12 i 16 Celzijevih stupnjeva.

U petak kombinacija oblaka i kraćih sunčanih razdoblja, ali bi trebalo biti suho ili samo ponegdje uz koju kap kiše. I dalje južina uz umjeren, možda i pojačan jugozapadni vjetar tako da ostaje toplo. Jutarnja temperatura od 6 do 9, a najviša dnevna do 13 ili 14 Celzijevih stupnjeva.

Kraj tjedna donosi nam hladnije vrijeme. Zapuhat će umjeren sjeveroistočni vjetar, a uz oblačno vrijeme tijekom subote možemo očekivati i kišu. Noć ostaje u plusu, ali dnevna temperatura će se postupno snižavati pa u subotu možda nećemo preko 6 ili 7 Celzijevih stupnjeva. U nedjelju još hladnije, a moguće su i oborine na granici kiše i snijega. Jedan mali rep zime.

Ponedjeljak izgleda promjenjivo i prohladno. Još postoji šansa za malo kiše, ali bi ipak trebalo biti više suhog vremena. Jutarnja temperatura oko nule, a najviša dnevna do 5 ili 6 Celzijevih stupnjeva.

Baš sve o Zagorju!

kino

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK

23.02.ČETVRTAK 20:00

Stand up show comedy Goran Vinčić

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Zvjezdana Hršak

Petrovsko

Kristina Švaljek

Sveti Kriz Začretje

Matea Leš

Bedekovčina

Valentina Očić Futač

Budinščina

Maja Žuti

Stupnik

Petra Poslon

Krapinske Toplice

Marija Kučinac

Zagreb

Djevojčice su rodile:

Danijela Papa Jakovlje

Helena Javorić

Gornja Stubica

Ana Kolenko

Krapinske Toplice

Valentina Lesičar

Zlatar

Antonija Hrgetić

Donja Stubica

Lucija Ptičar

Veliko Trgovišće

Blizance je rodila:

Lucija Roginić

Sveti Križ Začretje

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK

DEŽURNI KRIVAC

U četvrtak 23.2.u 20:00 sati u kino Zabok dolazi ludo spontana komedija Gorana Vinčića! Vaši osmijesi, aplauz i Vinčina energija je sve što je potrebno za sjajnu atmosferu! Goran Vinčić Vinča je praktični dokaz da nije mudro tazmanijsku neman spojiti na trofaznu struju. Najenergičniji komičar balkanske stand up scene, majstor crowdworka i improvizacije, masivni Slavonac koji pjeva, glumi, priča, recitira, animira... uglavnom, krivac je za smijeh! U svojoj predstavi "Dežurni Krivac" će pričati o svemu - ljubavi, braku, babama, Slavoncima, seksu, narodnjacima i Erosu Ramazzo iju. Vinča je jedan od šestorice članova

BIS comedy kolektiva koji je zaslužan za nasmijavanje tisuće ljudi po cijeloj Hrvatskoj i regiji! Ukoliko niste gledali Vinču, preporučamo prvi red. Ako ipak sjednete u zadnji red, ne brinite - i tamo će vas pronaći! Ulaznica: 8 EUR + Entrio naknada 1 EUR

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 977

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

P´ASTANIAN I TRI NJUŠKETIRA

Originalni naslov:

D'Artacán y los tres Mosqueperros

Dužina filma:84 minuta(e)

Žanr: animirani, obiteljski

Redatelj: Toni Garcia, Stephen Hughes

Cijena ulaznice: 4,50 €

ANT-MAN I ASP:

KVANTUMANIJA

Orginalni naslov: Ant-Man and the Wasp: Quantumania

Žanr: igrana akcijska komedija

Režija: Peyton Reed

Glumci: P. Rudd, E. Lilly, J. Majors, K. Newton, M. Douglas, M. Pfeiffer Trajanje filma: 125 min. Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: FRANJO ŽUKINA, OBRTNIČKA 40, 49240 DONJA STUBICA

MULTIMEDIJALNI CENTAR

KINO DVORANA ZABOK 977

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

U svojem novom djelu Svijet po fizici kvantni fizičar Jim Al-Khalili pruža fascinantan uvid u otkrića fizike o našemu svijetu. Bacajući novo svjetlo na duboke spoznaje suvremene fizike, Al-Khalili nam približava ono što nam ova silno važna znanost govori o svemiru i prirodi same stvarnosti...

Jim Al-Khalili: Svijet po fizici 977

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

David Walliams: Geronimo knjiga

Gerinimo je nova urnebesno smiješna slikovnica iz pera

Davida Walliamsa i Tonyja Rossa. Upoznajte Geronima, maloga pingvina koji ima samo jedan san u životu – letjeti. Ali svi znamo da pingvini ne mogu letjeti… Ili?

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: LUCIJA PETREKOVIĆ, ZAGORSKA 6A, 49223 SVETI KRIŽ ZAČRETJE

David Walliams: Geronimo 977

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Knjigu će dobiti poštom

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

24.02. PETAK 18:00 25.02. SUBOTA 17:30

24.02. PETAK 20:00 25.02. SUBOTA 19:30

Jim Al-Khalili: Svijet po fizici knjiga

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb

49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati

kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati

ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1

49216 DESINIĆ

049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske

obrte, znanja i vještine

Muzeja 'Staro selo'

kumrovec

049 225 844 craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža

zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje

sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati

od utorka do petka prema

najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u

Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10

49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64

49245 Gornja Stubica

t 049 587 880

t 049 587 890

Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića

klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10

49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

aktualan • točan • ažuran

Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

ANĐELKO SEKULA REPNO 60, 49250 ZLATAR Nagradni pojam: ADAMOVO REBRO

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

Ovan (21. ožujka - 20. travnja)

Ovog tjedna porast će vam broj obaveza i malo vremena ostat će vam za druženje s prijateljima. Stres je svakodnevno prisutan u vašem životu, vodite više računa o tome. Zaljubljeni ste u osobu koja vam zasad ne uzvraća iste osjećaje. SAVJET

TJEDNA: Relaksirajte se!

Bik (21. travnja - 21. svibnja) Novac vam pristiže sa svih strana što je rezultat vašeg dugogodišnjeg strpljivog rada. Još uvijek ne znate kako partneru pokazati pravu ljubav, no pred vama su novi ljubavni događaji. Zdravlje vam je u redu! SAVJET TJEDNA: Nemojte biti sumnjičavi prema partneru!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja)

Pred vama su novi zahtjevi koje treba uspješno svladati. Sposobni ste, domišljati i uporni, pa vam to neće predstavljati problem. Odnosi s dragom osobom sve su bolji. SAVJET TJEDNA: Posjetite zubara!

Rak (22.lipnja - 22.srpnja)

Ako tražite posao ovo je za vas uspješno razdoblje. Razmišljate li o promjeni posla i tu će vas pratiti sreća. Netko će vam se uporno udvarati. Ne upuštajte se u flert, time biste si mogli ugroziti postojeću vezu. SAVJET TJEDNA: Ne mijenjajte svoje stavove!

Lav (23. srpnja - 22.kolovoza)

Pred vama su velike poslovne mogućnosti, iskoristite ih. Novac vam još uvijek prebrzo klizi iz ruku, no vi znate kako ga zaraditi. Ovih dana bit ćete nervozni, nemirni, tvrdoglavi i nespremni za kompromis. SAVJET TJEDNA: Ne trošite previše!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna)

U sukobu ste sa samim sobom, jedan dan mislite ovako, dok drugi dan mislite drugačije. Priznajte da ste se zaljubili. Okolnosti vam idu na ruku pa ćete s lakoćom nalaziti rješenja za teške poslovne situacije. SAVJET TJEDNA: Krenite na dijetu!

Vaga (23. rujna - 22. listopada)

Imate podršku poslovnih suradnika i od malo možete stvoriti puno. Ako imate tajnu ljubav, dobro je skrivajte od očiju javnosti. Jedan stari zdravstveni problem zahtijeva da se njime ozbiljno pozabavite. SAVJET TJEDNA: Ne nasjedajte na lažna obećanja!

Škorpion (23.listopada - 21. studenoga)

U poslu vam zasada dobro ide. Predstoji vam jedno zanimljivo poznanstvo. Počinjete shvaćati tko zaslužuje vašu naklonost, energiju i dragocjeno vrijeme. Mogući su bolovi s kralježnicom. SAVJET TJEDNA:Riješite se starih dugovanja!

Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca)

Vaše inzistiranje na sitnicama usporilo vas je u poslovnom smislu. Ovih dana mogla bi vam se svidjeti jedna nekonvencionalna osoba, no neka vaš odnos zasad ostane platonski. Jačajte svoj imunitete prirodnim pripravcima. SAVJET TJEDNA: Razmišljajte pozitivno!

Jarac (22. prosinca - 20.siječnja) Probitačni ste i razgovorljivi i uspijevate zagrijati druge za svoje zamisli. U jednom novom društvu ugledat ćete osobu koja će vam se svidjeti. Nervozu koja je prisutna u vašem životu, prenosite i na druge. SAVJET TJEDNA: Izbjegavajte masnu hranu i alkohol!

Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Financije vam nikada nisu bile jača strana, no mogli biste o tome malo više naučiti. Zaraditi i trošiti, ništa nije slađe od toga. Još uvijek mislite na ljubav iz prošlosti. Ne donosite dugoročne financijske odluke. SAVJET TJEDNA: Više se bavite tjelesnim aktivnostima!

Ribe (19. veljače - 20. ožujka) Neki vaši poslovni suradnici nisu zadovoljni vašim radom, smatraju da možete bolje. U malom ste zastoju, no okolnosti će se sljedećih nekoliko tjedana okretati u vašu korist. U ljubavi su mogući nagli prevrati. SAVJET TJEDNA: Donesite dobre novogodišnje odluke!

SATIRENEWS

Tekstovi u ovoj rubrici satiričkog su karaktera te služe isključivo za smijeh i zabavu. Svaka sličnost sa stvarnim osobama ili događajima slučajna je i nenamjerna.

Donosimo pretužnu priču jednog 57-godišnjeg Zagorca koja će vas ganuti do suza

Potresna ispovijest zlostavljanog Zagorca

Matije Tuđmana zvanog Tito iz Pačetine:

Idok su razne pučke pravobraniteljice, pravobranitelji, općinska i županijska državna odvjetništva, razne institucije, centri, agencije i svi ostali pravednici u Republici Hrvatskoj zatrpani raznim slučajevima obespravljenih, diskriminiranih, zlostavljanih, nezbrinutih i zapostavljenih, neki od naših sugrađana kojima društvo i okolina život čine nesnosnima, prisiljeni su pomoć potražiti preko medija, kako bi skrenuli pažnju javnosti na svoju tešku situaciju. 'Nič takvoga'

Jedan od njih je i Matija Tuđman zvani Tito iz Pačetine, koji se proteklog tjedna obratio našoj redakciji u želji da sa zagorskom javnošću podijeli svoju potresnu priču. – Ne znam više komu bih se obratil, kaj bi napravil. Ne postoji pravobraniteljica za takve slučajeve, a miljicija i župnik su mi rekli da to nije nič takvoga. I zbilja ne znam kaj drugo da napravim, nego da zovem novinare – pojasnio nam je razloge svog javnog istupa popularni Tito. Kako je rekao, njegov problem je u tome što ima osjećaj da je konstantno barem netko protiv njega te da mu želi zlo.

- Kam god dojdem i gde god da se pojavim, imam osećaj da je uvek neko protiv mene –priča nam Matija.

Savjet ili pomoć

Inače, kaže, u djetinjstvu su ga svi odlično prihvaćali i dobro je funkcionirao u društvu. – Devedesetih je to počelo, ali nije bilo tak jako. Samo neki su bili protiv mene. Ali zadnjih dvajst let je sve to postalo grozno. Svi su protiv mene. Mislim, nisu svi odjenput, ali malo su jedni protiv mene, malo drugi, malo trejti. I tak mi je svaki dan. Ni spati već ne morem. I po noći senjam kak su svi protiv mene. Ja ne znam kaj da napravim. Evo, štel sem to sve ispričati za novine pa morti se neko od čitatelja hjavi da mi proba pomoći, ak ne baš konkretnim savetom, onda barem da mi simbolično uplati jedno deset hiljada evra na moj tekući – ispričao nam je Matija Tuđman zvani Tito.

„Devedesetih je to počelo, ali nije bilo tak jako. Samo neki su bili protiv mene. Ali zadnjih dvajst let je sve to postalo grozno. Svi su protiv mene.

Mislim, nisu svi odjenput, ali malo su jedni protiv mene, malo drugi, malo trejti“

„Ne znam kaj da napravim. Evo, štel sem to sve ispričati za novine pa morti se neko od čitatelja hjavi da mi proba pomoći, ak ne baš konkretnim savetom, onda barem da mi simbolično uplati jedno deset hiljada evra na moj tekući“

VELJAČA

UTORAK, 21.02. Petar Damjanskl; Damir SRIJEDA, 22.02. Čista srijeda - pepelnica, Katedra sv. Petra; kv. ČETVRTAK, 23.02. Polikarp; Grozdan; kv. PETAK, 24.02. Viktorin; Hrvoje; Berislav SUBOTA, 25.02. Montan; Goran; Modest NEDJELJA, 26.02. Korizmena ¨Čista¨. Aleksandar; Sandra; Alka PONEDJELJAK, 27.02. Donat Zadarski; Gabrijel

imendani ime tjedna

Sretan imendan, Gorane! Goran je muško ime, u Hrvatskoj uglavnom hrvatsko. Ime Goran jedno je od najčešćih imena (među prvih sto) u Hrvatskoj. Ime Goran je slavensko muško ime, u značenju brđanin, planinac, rasprostranjeno na govornom području Južnih Slavena. Goran je ime koje se najčešće koristi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. Ženski oblici ovog imena su Gorana i Goranka.

MISE MARIJA BISTRICA

Radni dan u 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja i blagdani 7.30, 9, 11 i 16 sati

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

jeste li znali?

…da je najstariji grad na svijetu Jerihon (Palestina) –9.000 godina prije Krista? U Bibliji se naziva "Gradom palmi"

…da je Bumbarski kolibrić (Mellisuga helenae) najmanja ptica na svijetu? Duga je između 5 i 6 cm, od čega pola otpada na kljun i rep. Teška je svega 1,6 do 2 g …da je zalazak sunca na Marsu plave boje?

nezavisni regionalni portal

'Kam god dojdem i gde god da se pojavim, imam osećaj da je uvek neko protiv mene'