Issuu on Google+

glasilo svetišta majke božje bistričke

Milosti puna God. XV.  2009.  44

Cijena 15 kuna

»Gospodin Bog je na nebrojenim mjestima kugle zemaljske dao da probiju ljekoviti izvori vode, da služe ljudima za lijek u bolestima... za piće i kupke, tako se pobrinuo u svojoj dobroti i milosrđu i za posebna mjesta na kojima će brže nego inače, uslišavati molitve svoje djece koja traže pomoć u nevoljama bilo tjelesnim, bilo duhovnim. Puna je takovih svetišta i naša domovina... od kojih je naslavnije svetište Majke Božje Bistričke.« Alojzije Stepinac, 1957.


MARIJA BISTRICA OD PRVOG SPOMENA DO DANAS

M

arija Bistrica smještena je svega četrdesetak kilometara sjeverno od hrvatskoga glavnog grada Zagreba, među razigranim bregovima i brežuljcima. U njoj je proštenište Majke Božje Bistričke. To veliko, važno, poznato i veoma posjećeno Gospino svetište među Hrvatima na uzvišici se doimlje kao grad. Kroz krasna vrata renesansne kule ulazi se u dvorište, pred visoki toranj na pročelju... Mjesto Bistrica dobilo je ime po potoku koji protječe kroz mjesto, a spominje se prvi put 1209. godine u povelji kojom hrvatskougarski kralj Andrija II. (t 1235.) vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, a među njima i Bistricu. Bistrička se župa, međutim, spominje prvi put god. 1334. Župna crkva bila je tada posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. godine biskup Juraj Branjug (1723.-1748.) posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište se i mjesto zove Marija Bistrica. ip Bistričke Gospe potječe iz 15. stoljeća i 3io je u crkvi na Vinskom Vrhu. Oko god. 1545. Gospin kip je zbog opasnosti od Turaka prenesen u župnu crkvu u Bistrici, a god. 1650. zazidan u jedan prozor. Godine 1684. nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen i postavljen na časno mjesto. Otada počinju velika hodočašća. Godine 1715. Hrvatski sabor daruje glavni oltar na čast Bistričkoj Gospi. Papa Benedikt XIV. (1750-1758.) podijelio je oproste hodočasnicima koji se ispovijede i pričeste. Godine 1880. uoči Velike Gospe, požar je oštetio čitavu crkvu, ali je glavni oltar s kipom Majke Božje Bistričke ostao posve neoštećen.

K

Arhitekt Herman Bolle crkvu je obnovio i proširio te je izgradio cintor oko Svetišta. Godine 1923. papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke bazilikom minor. Godine 1935. zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer okrunio je čudotvorni kip Marijin i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Majku Božju kraljicom Hrvata. Govornik krunidbenog dana bio je nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavoga hrvatskog naroda. Godine 1984. održanje u Mariji Bistrici Nacionalni euharistijski kongres. Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiqerec (Kikerec), a obnovio ih je akademski slikar Vladimir Pavlek od 1982. do 1984. godine. eatifikacija Alojzija Stepinca održana je 3. listopada 1998. Nezaboravno misno slavlje održano je u novouređenoj »crkvi na otvorenom« Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke. Obred proglašenja blaženim kardinala Stepinca i misno slavlje u nazočnosti polumilijunskog mnoštva predvodio je papa Ivan Pavao II. - prvi papa koji je hodočastio na Mariju Bistricu. Dana 12. veljače 2000. svečano je blagoslovljen Karmel Majke Božje Bistričke i bi. Alojzija Stepinca te je posvećena samostanska crkva. Slavlje je predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. U godini Velikoga jubileja 2000. odlukom nadbiskupa Bozanića, Bazilika MBB postala je jednom od četiriju oprosnih crkava zagrebačke nadbiskupije. Bističkom hodočasniku papi Ivanu Pavlu II. podignut je 18. svibnja 2003. monumentalni spomenik podno Kalvarije.

B

Dušo duše Hrvatske, Isusova mati, Sunce naših stradanja, ne prestani sjati! Jeronim Korner

M


Riječ urednice

O fresci ..................................................22 Općina Marija Bistrica................... 28 Gospodarski subjekti .............. 30 Turizam .................................. 36 Socijalne ustanove................... 38 Udruge ................................... 47 Vatrogastvo...............................51 Kulturna ponuda ..................... 55 Sport....................................... 64 Dječji kutak................................... 66 Glas Karmela................................ 68 Riječ koja ostaje............................ 70 Sa svih strana............................... 73 Pastoralni plan i program....................78

Milosti puna

Glasilo svetišta Majke Božje Bistričke

Izdaje: Župa i Svetište Majke Božje Bistričke, 49246 Marija Bistrica, Trg pape Ivana Pavla II. 32, Tel./faks 049/469-156; e-mail: svetiste.mbb@ gmail.com, rkt-zupni-ured-bdm@kr.htnet.hr Odgovara: Zlatko Koren, župnik i rektor Svetišta Glavna urednica: Danica Ozimec Uredničko vijeće: Vesna Brlek, Biserka Ciglenečki, Anica Gregurić, Marinko Micak, Danica Ozimec, Zvonko Franc, Vesna i Ivančica Tomurad Fotografije: Sandra Haban, Mihael Sokol, Nedjeljko Pintarić, Zvonimir Atletić i Fotoarhiv Glasa Koncila Priprava za tisak: ¤, Kaptol 8, Zagreb Izvršni urednik: Zvonko Franc Prijelom: Danijel Lončar Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Naklada: 4.000 komada – Tiskano u srpnju 2009.

Najmlađi Bistričani zapisali su svoje želje o Mariji Bistrici SUTRA. Jedna djevojčica je zaključila da vidi Bistricu kao veliko srce – pa neka LJUBAV bude nadahnuće i za buduća stoljeća! Danica Ozimec

1

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

Iz života župe i Svetišta................... 4

Marija Bistrica obilježava osam stoljeća prvoga pisanog traga o svojem postojanju. Ime Bistrica prvi je put zapisano u Povelji hrvatsko-ugarskoga kralja Andrije II. 1209. godine (vidi prethodnu stranicu). Institucije i pojedinci Marije Bistrice trude se obilježiti tu značajnu obljetnicu na najbolji način. Istražuje se prošlost, sadašnjost i zamišlja se kako dalje. Glasilo Milosti puna prati događanja. Najviše prostora posvećeno je sadašnjem trenutku. Što Bistrica ima danas? Znano je da je Marija Bistrica nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Ta činjenica je i odrednica života ovoga mjesta. Mislim da su žitelji Marije Bistrice toga sve više svjesni pa se i sve grane života s tim usklađuju. Promatram Čudotvorni kip, koji ima burnu povijest, a ona traje više od pet stoljeća. Privlači rijeke hodočasnika bez prestanka. Ovo je mjesto nade i utjehe za novi hod. Nadahnjuje umjetnike. Kažu da je umjetnost prizemljeni komadić neba – znači da se ovdje nada umnožava. Autor Čudesnoga kipa je nepoznat. Ne znamo njegovo ime, ali prepoznajemo da je u svoje djelo ugradio samo ljubav, vjerojatno ne sluteći što će stoljeća donijeti... Mnogi su ovdje našli nadahnuće za nova stvaranja koja traju. Tako je i pjesnik Jeronim Korner našao inspiraciju za mnoge svoje pjesme, a među njima i za Angelus u Mariji Bistrici: »…Uzet ću tamo uže od zvona I zvonit ću pjesmu koju voli Ona: Angelus bijeli, Angelus bijeli, Najljepšu pjesmu što nebo ju želi.«

milosti puna

Uvodnik.......................................... 2

Odškrinuta vrata bistričkih stoljeća (1209. – 2009.)

glasilo svetišta majke božje bistričke

Sadržaj


Uvodnik Dragi župljani i dragi hodočasnici!

2

dragi mladi, dragi roditelji, dragi djedovi i bake! Prije 800 godina, netko je uzeo u ruke pero i po prvi puta zapisao riječ Bistrica. Je li slutio da će jednog dana toj riječi biti dodano još i ime Marija? Je li mislio da će taj mali feudalni posjed, jedan od mnogih ne tako važnih, ikad dostići ovoliko značenje u jednom narodu kao što ga Marija Bistrica ima danas? Je li mislio da će u to malo mjesto doći rimski Papa? U konačnici je li mogao misliti da će upravo ta Bistrica biti temelj vizije jednog velikog Blaženika u kojoj je On na nju gledao kao na buduću duhovnu utvrdu hrvatskog naroda? Zasigurno ništa od toga nije pomišljao, no sve ove nabrojane pojedinosti danas su činjenice. Dragi Čitatelji, pred Vama je novi broj »Milosti puna«, u kojoj Vam prikazujemo sadašnjost Marije Bistrice koja svoje duboke

korijene ima u svojoj prošlosti. Dok listate ove stranice koračajući sadašnjošću Marije Bistrice, nadam se da će pred Vas iznići upravo Stepinčeva vizija Marije Bistrice kao duhovne utvrde hrvatskog naroda. Zašto je Stepinac tako posebno gledao na Mariju Bistricu? Zašto ne na neko drugo svetište? Vjerojatno zato, jer je u Mariji Bistrici na poseban način doživio i proživio iskustvo dubokog susreta s Božjim milosrđem i Majčinskom ljubavi Blažene Djevice Marije! Jer je za svojih hodočašća u Mariju Bistricu svjedočio bezbrojnim milosnim susretima između Boga i čovjeka! Gdje je sve to danas? Smijemo li postaviti to pitanje? Je li Marija Bistrica doista na putu da postane duhovna utvrda i mjesto posebne Božje prisutnosti? To pitanje postavljam sebi, Vama dragi Župljani i Vama dragi Hodočasnici. Dragi župljani, ljudi iz cijeloga svijeta dolaze na ovo sveto mjesto da bi se duhovno obnovili, a obnoviti se mogu ako nas svećenike i vas župljane nađu obnovljene u


Zlatko Koren, rektor Svetišta i župnik

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

u Mariju Bistricu vrati svojoj kući ohrabren, radostan, sa iskustvom susreta s Bogom i Marijom, i što je također bitno, kao svjedok da se u Mariji Bistrici doista nešto Božje zbiva, i da su ovdje Božji i sveti ljudi. Završio bih još jednim pitanjem: vjerujemo li, braćo i sestre, da se ovdje u Mariji Bistrici nešto neobično događa i da je velik broj ljudi ovdje našlo Boga, a bili su teški grešnici, bezbožnici, bolesni od svakakvih bolesti duše i tijela? Ako smo odgovorili pozitivno onda se vratimo prvoj ljubavi. Budimo duboko toga svjesni i molimo Boga da nam oprosti ako smo to bili zaboravili, ako smo se previše počeli baviti drugim poslovima, ako smo zaboravili da je Bog izabrao upravo našu župu i nas da drugima pokaže da je on bliz svakom čovjeku. A onda ga zamolimo da nam dade snage, da nas ispuni svojim Svetim Duhom kako bismo bili iskreni svjedoci Božje prisutnosti u ovoj našoj stvarnosti.

milosti puna

duhu, svjesne da se ovdje doista nešto otajstveno, nebesko, Božje, događa. U Mariju Bistricu ljudi dolaze vidjeti Boga, susresti Isusa Krista, osjetiti kako molitve bivaju uslišane. Ljudi ovdje dolaze naučiti moliti se, žrtvovati, opraštati, ljubiti. Htio bih da toga postanemo još svjesniji. Da postanemo svjesni toga da je Bog izabrao upravo nas, našu župu, jer računa na nas, jer želi da mu budemo svjedoci. Izgradili smo kuće, imamo i prenoćišta, povećali asortiman robe, ali Bog traži da se zapitamo nismo li zapustili svoju prvu ljubav! Nismo li zaboravili odakle je sve to počelo, ne bi li se trebali vratiti da vidimo gdje je izvor te silne želje kod ljudi da dođu u Mariju Bistricu. Nemojmo dopustiti da ljudi otiđu iz Marije Bistrice sa zaključkom da o Bogu i Marijinoj prisutnosti ništa ne znamo ili da se to na nama nimalo ne vidi, da smo samo trgovci koji iskorištavaju Božju ljubav za svoje sebične interese. Naprotiv, potrudimo se svi da se svaki hodočasnik koji dođe

glasilo svetišta majke božje bistričke

3


Iz života župe i svetišta Majko Božja Bistrička, moli se za nas!. Od 30. studenoga 2008. do 15. lipnja 2009.: – slavili svete mise; – hodočastili vjernici iz župa, udruga i škola; – proslavili svetkovine, blagdane i spomendane; – obilježili događaje; – gostovali zborovi...

2008. godina 30. XI.; 7., 14., 21. XII. – NEDJELJE DOŠAŠĆA 6. XII. – rektor Svetišta predvodio je svetu misu u župi sv. Nikole Biskupa u Hrašćini

4

8. XII. – SVETKOVINA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM – zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zagrebačkoj prvostolnici zaredio je sedmoricu trajnih đakona – rektor Svetišta predvodio je svetu misu u župi Sv. Križa u Sisku 13. XII. – župljani i prijatelji bistričke župe bili su na adventskom hodočašću u Grazu i Mariboru, gdje su slavili svetu misu, na kojoj ih je pozdravio mons. dr. Franc Kramberger, mariborski nadbiskup i metropolit; na povratku su pohodili župu bl. Alojzija Stepinca, Bestovje – Novaki – Rakitje 20. XII. – održan prigodni koncert zbora GD »Sokol« iz Buzeta 25. XII. – SVETKOVINA ROĐENJA GOSPODINOVA


26. XII. – BLAGDAN SV. STJEPANA, PRVOMUČENIKA – središnje misno slavlje predvodio je biskup mons. dr. Valentin Pozaić 28. XII. – BLAGDAN SVETE OBITELJI: ISUSA, MARIJE I JOSIPA

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

milosti puna

glasilo svetišta majke božje bistričke

Foto: Sandra Haban, Foto-video Klik, www.klik13.hr

5


Iz života župe i svetišta 2009. godina 1. I. – SVETKOVINA MARIJE BOGORODICE – središnje misno slavlje predvodio je biskup mons. dr. Valentin Pozaić, u koncelebraciji su bili mons. Lovro Cindori, kanonik i arhiđakon te preč. Mirko Totović, prebendar i zlatomisnik, koji su uputili vjernicima prigodnu novogodišnju čestitku – blagoslov malene djece 4. I. – DRUGA NEDJELJA PO BOŽIĆU 6. I. – SVETKOVINA BOGOJAVLJENJA – rektor svetišta predvodio je svetu misu u župi i svetištu sv. Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima, na kojoj je pjevao župni zbor »Tomislav« iz Marije Bistrice

6

11. 1. – BLAGDAN KRŠTENJA GOSPODINOVA – na svetoj misi u 16 sati pjevanje je predvodila Folklorno-izvorna skupina iz Remeta – rektor svetišta sudjelovao je u blagoslovu novoga vatrogasnog doma u Radakovu i u svečanosti primopredaje vatrogasnog vozila, dara DVD-a Marija Bistrica; delegaciju su činili dipl. ing. Stjepan Muhek, načelnik općine, Stjepan Skuliber, predsjednik VZ-a i Stjepan Kovačić, predsjednik DVD-a Marija Bistrica 14. I. – rektor Svetišta blagoslovio je novouređene prostorije Udruge umirovljenika u M. Bistrici 15. – 16. I. – svećenici Stubičkog dekanata sudjelovali su u proslavi svetkovine sv. Stošije u Zadru; misno slavlje predvodio je uz domaćeg nadbiskupa Ivana Prenđu nadbiskup i metropolit riječki Ivan Devčić 17. I. – u sklopu manifestacije Vincekova đakon Ivan Valentić, blagoslovio je vinograde – rektor Svetišta predvodio je svetu misu u župi D. Stubica, u kapelici sv. Antuna pustinjaka i opata u Matencima – preminula je s. Marija Kristina (Elizabeta) Palanović, u 83. godini života 18. I. II. – NEDJELJA KROZ GODINU – svečano misno slavlje, kojim je započeta Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, predvodio je biskup mons. dr. Vlado Košić, uz sudjelovanje predstavnika drugih kršćanskih zajednica


18. – 25. I. – MOLITVENA OSMINA ZA JEDINSTVO KRŠĆANA – rektor Svetišta sudjelovao je u molitvenom hodu diljem Nadbiskupije zagrebačke

7

25. I. – III. NEDJELJA KROZ GODINU – u Svetištu je gostovao Collegium pro musica sacra iz Zagreba – središnje misno slavlje predvodio je vlč. Andrija Jambreuš, župni vikar u župi sv. Antuna Padovanskog i u istoimenom svetištu u Sesvetskim Selima, a na misi je pjevao zbor mladih iz navedene župe, koji su poslije mise u Domu kulture uprizorili predstavu Isus čita novine 1. II. – IV. NEDJELJA KROZ GODINU, DAN ŽIVOTA – Zbor mladih Majke Božje Bistričke predvodio je misno pjevanje u župi Bezgrešnog Srca Marijina na Jordanovcu, koju je predvodio o. Niko Bilić, isusovac

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

milosti puna

glasilo svetišta majke božje bistričke

2. II. – BLAGDAN PRIKAZANJA GOSPODINOVA, DAN OSOBA POSVEĆENOGA ŽIVOTA – središnje misno slavlje predvodio je o. Niko Bilić, isusovac


Iz života župe i svetišta 8. II. – V. NEDJELJA KROZ GODINU, DAN BRAKA – središnje misno slavlje predvodio je o. Ivan Antunović, isusovac – rektor Svetišta predvodio je središnje euharistijsko slavlje u svetištu Gospe od brze pomoći u Slavonskom Brodu 10. II. – SPOMENDAN BL. ALOJZIJA STEPINCA – svečano proslavljen u bistričkom karmelu 11. II. – Bl. DJEVICA MARIJA LURDSKA – rektor Svetišta predvodio je središnje euharistijsko slavlje u Brezničkom Humu 14. II. – SVETI VALENTIN – rektor Svetišta predvodio je središnje misno slavlje u Oroslavju 15. II. – VI. NEDJELJA KROZ GODINU

8

21. II. – 50. obljetnicu braka proslavili su Stjepan Bigor, sin Josipa i Kate r. Ferenčak i Elizabeta r. Prugovečki, kći Ignaca i Ljubice r. Prugovečki, koji su se vjenčali 7. veljače 1959. godine u Mariji Bistrici; zahvalno misno slavlje predvodio je vlč. Franjo Pranjić 22. II. – VII. NEDJELJA KROZ GODINU 28. II. – hodočastila je skupina Pokreta Božanskog Milosrđa iz Riječke nadbiskupije; misno slavlje predvodio je o. Jure Antunović, isusovac. 1. III. – I. KORIZMENA NEDJELJA – održan je križni put, u kojem su sudjelovali vjernici Stubičkog dekanata, u godini u kojoj se spominju 800. obljetnice prvog pisanog spomena; misno slavlje predvodio je preč. Ivan Špoljar, propovijedao je preč. Franjo Jačmenica, a sudjelovali su svi svećenici dekanata. – održan je susret mladih bračnih parova, koji je vodio o. Jure Bosančić, isusovac, uz bračni par Zrinku i Zlatka Gregov


8. III. – II. KORIZMENA NEDJELJA – održan je križni put, koji je uz misno slavlje predvodio vlč. Božidar Cindori, župnik župe bl. Alojzija Stepinca Bestovje – Novaki – Rakitje, a pjevao je zbor »Stepinčevi mališani« iz iste župe 15. III. – III. KORIZMENA NEDJELJA – završen Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH – križni put i misno slavlje predvodio je biskupski vikar dr. Tomislav Markić, uz sudjelovanje sedmorice prvih trajnih đakona Zagrebačke nadbiskupije – hodočastili članovi planinarskih društava: »MIV« Varaždin, »Lipa« Sesvete, »Tonimir« Varaždinske Toplice, »Gradina« Konjšćina, »Javor« Zlatar Bistrica, »Belecgrad« Belec, »Stanko Kempny« Zagreb, »Ivančica« Ivanec, »Međimurje« Čakovec, »Brezovica« Petrovsko, »Blagus« Blaguša, »Zagorske steze« Zabok, »Željezničar« Zagreb, »Matica« Zagreb, Kunagora« Pregrada, »Izvor« Kalinje, »Grohot« Marija Bistrica te planinarska društva iz Samobora i Brežica – svetom misom zahvalnicom na čast Majci Božjoj Bistričkoj izrekli su zahvalu za 60 godina braka Ana i Franjo Brko

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

milosti puna

glasilo svetišta majke božje bistričke

9


22. III. – IV. KORIZMENA NEDJELJA – pjevanje u pobožnosti križnog puta i misnom slavlju predvodile su sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga – središnje misno slavlje predvodio je o. dr. Niko Bilić, isusovac – zahvalnim misnim slavljem za 25 godina bračnog zajedništva zahvalili su: Vesna i Franjo Novak, Mira i Damir Belko, Višnja i Stjepan Blagec, Lucija i Željko Pižir, Štefica i Zdenko Cipriš, Elizabeta i Josip Petric, Mira i Nedjeljko Bajs, Ljiljana i Stjepan Cesar, Branka i Josip Skočak, Ankica i Mladen Pozaić, Đurđa i Josip Sambol, Pavica i Ivan Vorih, Mira i Stjepan Marenčić, Biserka i Velimir Šiltić, Luca i Juraj Gregurić, Višnjica i Josip Prugovečki, Vesna i Josip Glavač te Ivanka i Vlado Leskovar


24. III. – rektor Svetišta predvodio je misno slavlje u Svetištu sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu na Svetom Duhu 25. III. – NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO – BLAGOVIJEST – umirovljenici iz Slavonskog Broda 26. III. – umirovljenici iz Samobora 28. III. – u bistričkoj bazilici svečano misno slavlje za sudionike 43. planinarskoga križnog puta Bratovštine sv. Bernarda predvodio je o. dr. Niko Bilić; nakon misnog slavlja uslijedilo je cjelonoćno klanjanje 29. III. – V. KORIZMENA NEDJELJA – hodočastio je zbor župe Uznesenja BDM Katuni – Kreševo (Šestanovac), koji je animirao pjevanje na misnom slavlju, pod vodstvom s. Danke Žaper – pobožnost križnog puta, uz sudjelovanje bogoslova Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, kapucina Provincije sv. Leopolda B. Mandića, franjevaca konventualaca Hrvatske provincije sv. Jeronima te Hrvatske provincije franjevaca trećoredaca, predvodio je fra Rozo Brkić, uz asistenciju fra Ante Barišića i fra Pere Đide; misno slavlje poslije pobožnosti predvodio je fra Rozo Brkić, a homiliju je održao fra Anto Barišić – ministranti bistričke župe Anđelo Bajs, Ivan Gorički, Karlo Jagar, Nikola Matok, Dominik Pezić, Andrija i Gabrijel Šćuric sudjelovali su na susretu ministranata u Zagrebu na Šalati 3. IV. – ŽALOSNI PETAK – križni put s upaljenim svijećama okupio je preko 5 000 župljana i hodočasnika

11


Iz života župe i svetišta 4. IV. – korizmeni koncert folklornog Ansambla Lado – hodočastili članovi Policijske akademije iz Zagreba, predvođeni don Josipom Stanićem – 50 godina braka proslavili su Stjepan i Josipa Škrlec

12


5. IV. – NEDJELJA MUKE GOSPODNJE – CVJETNICA – središnje misno slavlje predvodio je biskup mons. dr. Valentin Pozaić, kao i pobožnost križnog puta, u kojoj su sudjelovali brojni vjernici; križ su nosili muškarci iz Sušobrega, a u procesiji su sudjelovali bistrički vatrogasci, lovci, kuburaši, KUD, »Hrvatska žena« i Apostoli – hodočastili članovi DVD-a Sv. Matej, Moravče i Tuhelj 8. – 10. IV. – 50 župljana i prijatelja Svetišta sudjelovalo je u procesiji Za križem po otoku Hvaru

13

13. IV. – DRUGI DAN VAZMENE OSMINE – hodočastila je Udruga »Hrvatska žena« iz Sesveta 14. IV. – hodočastili su zbor iz Županje i ministranti iz Zagvozda

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

9. – 12. IV. – SVETO VAZMENO TRODNEVLJE I NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODINOVA – središnja misna slavlja predvodio je dr. Niko Bilić, isusovac


Iz života župe i svetišta 18. IV. – SEDMI DAN VAZMENE OSMINE – u bistričkoj župi slavljen je sakrament svete potvrde (54 krizmanika), a svetu misu predvodio i sakrament podijelio preč. Ivan Miklenić, arhiđakon zagorski

14


19. IV. – II. VAZMENA NEDJELJA – OTVORENJE HODOČASNIČKOG LJETA – središnje misno slavlje predvodio je mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjalučki – umirovljenici iz Novog Marofa 21. IV. – hodočastili su umirovljeni grafičari iz Zagreba 23. IV. – rektor svetišta predvodio je misno slavlje u župi Sv. Juraj u Trnju 25. IV. – hodočasnici iz Tomišela, Slovenija

milosti puna

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

15

glasilo svetišta majke božje bistričke

26. IV. – III. VAZMENA NEDJELJA – podijeljen je sakrament euharistije prvi put vjeroučenicima trećih razreda (48), koje je pripravila s. Tihomila Sente – dobrotom Dubrovačko-neretvanske županije, na čelu sa županicom Mirom Buconić, održan je koncert Klape »Luka Ploče« iz Ploča, uz dan Krapinsko-zagorske županije – hodočastila je Liga za borbu protiv raka


Iz života župe i svetišta

16


1. V. – SV. JOSIP RADNIK – hodočastili su vjernici župa zagrebačke Dubrave, predvođeni ocima kapucinima, svećenicima Antom Barišićem i Jurom Šimićem te đakonom Ivicom Vrbićem 2. V. – HODOČAŠĆE BJELOVARSKOG DEKANATA – središnje misno slavlje predvodio je preč. Juraj Jerneić – hodočastili su župljani župa svetoga Šimuna i Jude Tadeja Ciglena, svete Marije Magdalene Kapela, svete Katarine Nevinac, Uznesenja BDM Nova Rača, Pohođenja BDM Šandrovac, Presvetog Trojstva Trojstvo, Presvetog Srca Isusova Velika Pisanica, Duha Svetoga Veliki Grđevac te bjelovarskih župa svete Ane, svetog Antuna i avete Terezije Avilske – hodočastili su vjernici iz Zhorske Bystrice u Slovačkoj i umirovljenici iz Crnca Biškupečkoga 3. V. – IV. VAZMENA NEDJELJA – središnje misno slavlje predvodio je mons. dr. Kiro Stojanov, biskup skopljanski i apostolski egzarh, a koncelebrirali su svećenici Zvonko Vuković, Darko Poljak i Ivan Katić; u misnom slavlju sudjelovali su maturanti Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, s odgojiteljem Matejom Glavica – 25 godina braka proslavili su Mladen i Katica Miklec – hodočastili su župljani Murtera i Zablača iz Šibenske biskupije i udruga »Hrvatska žena« iz Otoka kod Vinkovaca 4. V. – HODOČAŠĆE SPORTAŠA – misno slavlje predvodio je kardinal Josip Bozanić, nadbiskup

17


Iz života župe i svetišta 5. V. – OŠ Josipa Jurja Strossmayera Zagreb i OŠ Zabok 6. V. – DV »Bubamara« D. Stubica 8. V. – učenici osnovne škole iz Kutine 9. V. – HODOČAŠĆE KRUNIČARA – misno slavlje predvodio je mons. dr. Marin Srakić, nadbiskup i metropolit Đakovačko-osječki i predsjednik HBK-a – hodočastila župa sv. Pavla Pula – hodočastili hodočasnici iz zagrebačkih župa Kraljice Svete Krunice, bl. Augustina Kažotića, Krista Kralja te župa Čret, Konjšćina, Hvar, Brač, Split, Dubrovnik, Pregrada, Aljmaš, Savski Nart

18

10. V. – V. VAZMENA NEDJELJA – središnje misno slavlje predvodio je o. Niko Bilić, isusovac – umirovljenici iz Ljubešćice – svetište pohodili sudionici maratona iz Makedonije u čast bl. majke Terezije 12. V. – rektor svetišta predvodio je svetu misu u župi sv. Bogdana Leopolda Mandića Orehovica 14. V. – Udruga invalida rada Đakovo – OŠ Kanfanar 15. V. – župa Svih svetih Piramatovci 16. V. – ZAVJETNO HODOČAŠĆE MOLITVENOG VIJENCA KRALJICE OBITELJI – misno slavlje predvodio je fra Josip Koren, župnik u Sigetu, Zagreb – prvopričesnici iz župe Srca Isusova Karlovac 17. V. – VI. VAZMENA NEDJELJA HODOČAŠĆE HRVATSKE POKRAJINE DRUŽBE ISUSOVE – središnje misno slavlje predvodio je o. Ivan Koprek, provincijal, uz koncelebraciju 30 Isusovaca – hodočastili hodočasnici iz Vinice i Svete Marije – Međimurje


Iz propovijedi provincijala Hrvatske pokrajine Družbe Isusove

»Nazivajući nas svojim prijateljima, Isus nije poput naših političara nastupao demagoški, interesno… Njegove riječi nisu prozirna demagogija, proračunata promidžba, trik… Prijateljstvo o kojemu je on govorio nije neka nebulozna atmosfera, jednostavno dvoznačna riječ. Ono je istinski izbor, ljubav u kojoj uvijek gori jedno više. Jer ljubav se i ne može definirati drukčije negoli kao trajan, božanski komparativ – magis naše isusovačke duhovnosti, kao trajni Božji žar u nama. Zato je i mjera ljubavi – ljubiti bez mjere. To je Bog, ljubav bez mjere! I onaj tko u ljubavi ostaje, ostaje u Bogu i Bog u njemu. Tu je istinsko prijateljstvo, vjernost. Snaga i srce evanđelja nalazi se upravo u riječima ostati u ljubavi. (…) Što to znači – ostati? Suprotno svakako znači otići, otuđiti se, lutati… Osjetio je to rasipni sin iz Isusove prispodobe. Što u životu zbiljski ostaje? Novac? Imanje? Užici? Uspjeh? Sve to s vremenom prolazi i nestaje. Ostati u Isusu znači ne dopustiti da nas satru vanjski utjecaji: tjeskoba, zabrinutost, strah, samodostatnost, različiti materijalni mamci, svakovrsni nadomjesci… Ostati u Božjoj ljubavi znači postizati sve veću svijest i sigurnost da je on, Isus, za nas. Ostati znači živjeti u svijesti zahvalnosti da je Božja ljubav u našim životima i u svijetu i unatoč tolikim grijesima još uvijek tu – opipljiva.« 18. – 23. V. – župljani bistričke župe hodočastili su u Lourdes pod vodstvom preč. Antuna Sentea i đakona Ivana Valentića

19

18. V. – OŠ Žuti brijeg, Zagreb 20. V. – DAN GODIŠNJEGA ŽUPNOG KLANJANJA – središnje misno slavlje predvodio je vlč. Franjo Ječmenica, župnik župe Laz, uz koncelebraciju svećenika stubičkog dekanata – umirovljenici Biškupec – Brezje

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

23. V. HODOČAŠĆE DJEČJIH VRTIĆA – sudjelovali su dječji vrtići: iz Zagreba – »Blažena Hozana«, »Brat Sunce«, »Cvjetnjak«, »Dobri«, Jordanovac, »Sveta Mala Terezija«, »Marija Petković«, »Sveta Anđela Merici«, »Sveti Josip«, »Sveti Franjo«, »Sveti Vinko«, »Različak«, sestara Naše Gospe, »Kolibri«, »Leptir«, Vrapče, »Šegrt Hlapić«, »Sunčev sjaj – Nazaret«, »Medo Brundo«, »Jabuka«, »Grigor Vitez«; sv. Male Terezije iz Belice, Strmca, Hrvatskog Leskovca, »Bambi« Ždala, »Zvončić« Gola, »Sveti Josip« Križevci, »Dobri« Vrbovec, »Vrtuljak« Zaprešić, »Cvrkutić« Oroslavje, »Fijolica« Prelog, »Pušlek« Marija Bistrica, Vjerska igraonica »Anđeli« pri župi sv. Nikole biskupa Čakovec, »Anđeo« Sveti Ilija

milosti puna

22. V. – OŠ Vidikovac i Radoboj

glasilo svetišta majke božje bistričke

21. V. – UZAŠAŠĆE GOSPODINOVO – OŠ Pula – OŠ Krapina


Iz života župe i svetišta – hodočastili hodočasnici iz župe sv. Mateja Viškovo, Rijeka, ministranti i zbor mladih iz župe Svih svetih Sesvete te hodočasnici iz Novigrada u Istri, župa Dajla; prvopričesnici iz župe Navještenja BDM Velika Gorica 24. V. – VII. VAZMENA NEDJELJA HODOČAŠĆE VATROGASACA – središnje misno slavlje predvodio je vlč. Tomislav Crnović – hodočastili župljani župe Gospe od zdravlja Split 26. V. – umirovljenici iz zagrebačke Dubrave i Jalžabeta 27. V. – umirovljenici iz Velike Gorice i Vrhovca

20

30. – 31. V. – SVETKOVINA PEDESETNICE – DUHOVI HODOČAŠĆE SRIJEMSKE BISKUPIJE I PRIJATELJA RADIO MARIJE – središnja misna slavlja predvodili su biskupi mons. Đuro Gašparović i mons. Juraj Jezerinac – hodočastili su vjernici sljedećih župa: Draškovec, Višnjica, Natkrižovjan, Štrigova, Donji Mosti, Križovljan, Klinča Sela, Zdenčina, Špišić Bukovica, Nedelišće, Miholjanec, Kalinovac, Vidovec, Budrovac, Maruševec, Ždala, Margečan te pješaci iz župe Margečan, KUD »Kajkavci« iz Mađarske, Udruga umirovljenika iz Gole i Udruga umirovljenika iz Čulinca, Zagreb – pedeset godina braka proslavili su Stjepan i Barbara Hižar te Josip i Barica Čukman – đakonsko-pastoralni praktikum završio je Ivan Valentić


2. VI. – OŠ Donja Stubica – rektor Svetišta predvodio je misno slavlje u župi sv. Kvirina u Sisku; kod svete mise pjevao je zbor »Tomislav«, pod vodstvom s. Tihomile Sente, a za orguljama bio je Neven Papić 3. VI. – OŠ Kamenica 4. VI. – rektor Svetišta predvodio je misno slavlje u župi sv. Kvirina na Pantovčaku u Zagrebu, o 10. obljetnici župe 6. VI. – središnje misno slavlje predvodio je fra Martin Jaković, župnik župe sv. Antuna Padovanskoga Zagreb, a pjevao je zbor »Marijine zvjezdice« iz župe Sveti Petar u Šumi – hodočastile su župe Grobnik, Novo Čiće, Bukevje, Požeški Brestovac, Skenderovac, Podvinje te zagrebačke župe Sv. Blaža, Sv. Antuna i Sv. Kvirina – hodočastili članovi Moto kluba »Veterani« Zabok

milosti puna

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

21

glasilo svetišta majke božje bistričke

7. VI. – SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA – misno slavlje predvodio je dr. Nikola Stanković, isusovac – preč. Matija Burja sudjelovao je u proslavi 800. obljetnice prvoga pisanog spomena Donje Stubice te 45. obljetnice sjećanja na Maceljske žrtve; svečano misno slavlje predvodio je kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački – hodočastili su hodočasnici iz župe Marije Pomoćnice Rijeka, umirovljenici iz Kurilovca te Kozari Boka i Kozari putova, Zagreb – nekoliko stotina župljana bistričke župe hodočastilo je u župu Presvetog Trojstva Moravče


O fresci Dug i tajnovit put Hegedušićeve Golgote u Mariji Bistrici

I 22

spomenici i umjetnička djela, baš kao i sklonjen zajedno s obitelji u Mariju Bistriljudi i narodi, imaju svoje sudbine. Njicu, jer je kao ljevičar stavljen na listu talaca hove začudne, neobične i intrigantne Gestapa. Teško je danas dokučiti kako su i priče nerijetko se svežu i nastavljaju na prona koji način tekla događanja, jer akteri te hujala zbivanja, koja mogu povući za sobom istinite priče nisu više među nama, no i ono u svoj vrtlog sve što se nađe na putu bujice malo činjenica koje su nam poznate govopovijesnih prelamanja u nekome nemilu re mnogo. U monografiji Krste Hegedušića vremenu i prostoru. U turbulentnim vrtlonailazimo na podatak prenesen iz glasila zima povijesti neka vrhunska djela zauvijek Hrvatski narod od 21. V. 1944., koji glasi: Prenestaju, neka potonu, da bi ih uz. g. nadbiskup je nakon pomnog Bilo je to u pravome neko drugo vrijeme nanovo izpitivanja i savjetovanja povjeizronilo, a neka bivaju zaustav- smislu riječi domišljato rio vodstvo obnove i preuređenja ljena već u zametku, zapretena prikrivanje spasonosnog svetišta akademskom kiparu prof. tajnama, koje ponajčešće za- “azila” tada ugroženim I. Kerdiću, akademskom slikaru K. slikarima. Valjalo je jedno s njima prekrivaju gusti Hegedušiću i arh. A. Freudenreistvoriti argumentirani chu. Iz tih šturih redaka može slojevi zaborava. Takvu neobičnu priču is- “alibi” pred represivnim se naslutiti što se sve krije iza te vlastima za njihovo pisivalo je šest i pol desetljeća crkvene odluke. Budimo realni, spašavanje, što se tim nije li posve neočekivano da se dugo vrijeme, koliko je protesakralnim zadatkom i u tim poremećenim ratnim klo od Hegedušićevih prvih poteza krejonom na kartonu, postiglo, a iza te dobro vremenima pokreće obnova do ovoga našeg suvremenog osmišljene ideje stajao je marijanskog svetišta, s angatrenutka, kad je pred nama plemenit lik nadbiskupa žmanom velika broja umjetniAlojzija Stepinca. ka i stručnjaka, napose, znade li zabljesnula monumentalna freska Golgota u crkvi Uznesese da su svi oni, počev od Hegenja Blažene Djevice Marije u Nacionalnome dušića bili politički inkriminirani? Bilo je to marijanskom svetištu Marija Bistrica. Zamiu pravome smislu riječi domišljato prikrislio ju je i započeo slikati Krsto Hegedušić sa vanje spasonosnog “azila” tada ugroženim suradnicima 1944., a dovršena je tek potkraj slikarima. Valjalo je stvoriti argumentirani 2008. godine. Izveli su ju točno prema He“alibi” pred represivnim vlastima za njihovo gedušićevu crtanom predlošku na kartonu spašavanje, što se tim sakralnim zadatkom slikar Eugen Kokot i slikar restaurator Egii postiglo, a iza te dobro osmišljene ideje dio Budičin (u svojstvu tehnologa). stajao je plemenit lik nadbiskupa Alojzija Sve je počelo u dramatičnim okolnoStepinca. Tako se na djelu očitovalo još jedstima prije kraja Drugoga svjetskog rata, no Stepinčevo hrabro spašavanja ljudskih kada je 1944. godine, zalaganjem nadbisudbina, bez kojih bi zasigurno hrvatska skupa Alojzija Stepinca, Krsto Hegedušić umjetnost danas bila znatno prikraćena. U


milosti puna

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

glasilo svetišta majke božje bistričke

23


O fresci

24

tim uvjetima, našavši se u Mariji Bistrici, Krsto Hegedušić prihvatio se odgovorne zadaće da preuzme oslikavanje svetišta, uz zamolbu da mu se kao suradnici u tom poslu pridruže i slikari koji su također bili ugroženi od ustaških vlasti ili mobilizacije. Iz odlomka Hegedušićeva dnevnika na margini njegove monografije čitamo da je kao voditelj zadanog programa angažirao 35 naših slikara i studenata. Kao izvođaći bili su angažirani: Željko i Branka Hegedušić, Ivan Generalić, Ivo Režek, Ivo Šermet, Gabriel Stupica, Ante Kaštelančić i Dragan Beraković. A kao pomagaći među ostalima: Ivo Dulčić, Albert Kinert, i drugi. Već iz suha nabrajanja imena imalo upućenijemu poznavatelju mora biti jasno koje su se tu antologijske osobnosti hrvatskog slikarstva dvadesetog stoljeća sklonile s vjetrometine u Mariju Bistricu, da ih naleti rata ne pometu.

Pod vodstvom Krste Hegedušića ambiciozno je zamišljen dekorativni program fresaka s prizorima iz kristološke ikonografije na svim slobodnim zonama zida lijeve strane glavne lađe. Riječ je o zidnim plohama unutar tri lučno završena traveja omeđena polustupovima, na kojima počivaju svodna rebra, što možemo pouzdano zaključiti prema krnjim fragmentima svih triju započetih fresaka, koji su ostali do danas nijemo svjedočiti o nedovršenu i naglo napuštenu pothvatu. Nije posve izvjesno je li taj program uključivao i oslikavanje trijumfalnog luka, koji dijeli svetište od glavnog broda, koji je poslije ranih pedesetih godina oslikao Zlatko Šulentić. Također se ne zna kako je, kada i zašto taj veliki projekt oslikavanja fresko ansambla prekinut, a bio je tek u začetku. Može se samo pretpostaviti da je sve zastalo s krajem Drugoga svjetskog rata. A poslije rata, u novim okolnostima komunističkog jednoumlja i proskribiranog odnosa prema crkvi i svemu što je bilo s njom u svezi, bilo bi nerealno očekivati nastavak rada na tako značajnu sakralnom programu. Od cijelog pothvata ostali su tek tragovi započetih fresaka na zidovima glavne lađe unutar tri traveja, sasvim pri vrhu polukružnih luneta i Hegedušićev crtež s impresivnim prikazom Golgote (u smanjenom mjerilu), izrađen krejonom na kartonu. Nažalost, predlošci ostalih dviju fresaka, Rođenje Isusovo i Bijeg u Egipat, nisu se sačuvali. U župnom uredu pronađene su nedovršene skice Ivana Generalića, jamačno njihova nesuđena autora, od kojih je skica Bijega u Egipat nešto potpunija od skice Rođenja Isusa, koja je još posve sumarna, i to je bilo sve. Hegedušićev nacrt za Golgotu godinama je čamio u mraku, pohranjen, točnije “bunkeriran” u zbirci Ivana Lackovića Croate, te je i među stručnjacima malo tko uopće znao da postoji. Godinama su otvorene kaverne započetih fresaka na zidovima crkvene lađe prizivale otužna sjećanja, na nejasne početke iz doba rata, koji su tijekom vremena


X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

25

milosti puna

na okolnost da je izvođenje toga zahtjevnog i monumentalnog djela povjereno sjajnu tandemu vrsnih stručnjaka u domeni fresko slikarstva, slikarima Eugenu Kokotu i Egidiju Budičinu, što nije bio čest slučaj u sakralnoj umjetnosti na ovome sjevernohrvatskom prostoru u posljednjih pedesetak godina, već naprotiv. Njihovo veliko iskustvo na restauraciji slika i fresaka ovdje se potvrdilo na djelu. S iznimnim senzibilitetom, ali i doličnim pijetetom prema prvotnim Hegedušićevim zamislima, njegovu stilu i pristupu, duboko etično i odgovorno pristupili su izradi kompleksna figurativnog fresko zadatka. Egidio Budičin, vrstan restaurator s velikim iskustvom, zajamčio je već u startu znalački pristup tehnološkim tajnama fresko slikarstva, što je jedna od bitnih sastavnica visoke kvalitete koja se ovdje očekivala. S druge strane slikar Eugen Kokot bio je suradnik majstorske radionice Krste Hegedušića i učesnik u izvođenju fresaka i ta mu je suradnja, prema vlastitu iskazu, omogućila dokučiti njegovo likovno bilo, njegovo disanje, osjećanje pokreta, figuru, plasticitet, proniknuti njegovu kolorističku paletu, jednom riječju da dosegne Krstinu ekspresivnost. Iako imaginacija

glasilo svetišta majke božje bistričke

negdje usputno potonuli, nadovezivala su se olovna vremena koja su uslijedila nakon rata, kad su se tek najhrabriji u istinskome vjerskom nadahnuću odvažili prihvatiti crkvenu narudžbu, bez obzira na posljedice. Među prvima se na takav podvig osmjelio slikar Zlatko Šulentić 1953. godine. A bila su to još uvijek teška vremena religijskih nesloboda. Slikarski zrelo i moderno, a ljudski hrabro izveo je Šulentić majestetičnu fresku Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo na trijumfalnom luku crkvenog broda. Nedovršeni fragmenti fresaka u glavnoj lađi nadalje su ispod svoda sablasno lebdjeli. I kad smo već izgubili svaku nadu, napokon je dolaskom novog rektora Svetišta i župnika Zlatka Korena pokrenuta akcija za dovršenje unutrašnje obnove crkve. Na njegovu inicijativu, ali i savjetodavnim zalaganjem nekolicine uvaženih stručnjaka, tijekom 2008. godine započeto je oslikavanje glavne lađe i to izvođenjem Hegedušićeve freske prema postojećem nacrtu. Pribavljen je karton s Hegedušićevim crtežom Golgote, kojega su autori izvedbe znalački precrtali i prenijeli do detalja u mjerilo koje odgovara površini zidne plohe. No ono što je za uspjeh i kvalitetu freske najvažnije jest sret-


O fresci

26

Eugena Kokota gotovo od samih slikarskih početaka funkcionira izvan figuracije, ona mu je snagom vlastite kolorističke izražajnosti, osjećanja za kompoziciju i strukturiranje prostornih elemenata omogućila da dosljedno redefinira Hegedušićev gotovo veristički izričaj. U pojedinim segmentima

doista se neporecivo osjeća Hegedušićeva zemljaška prošlost. Kako bi uprizorenje što vjernije isijavalo hegedušićevski stil i način, taj se vrsni tandem nije oslanjao samo na vlastita iskustva, već je dugo proučavao tajne Krstina specifična rukopisa (na njegovoj poznatoj freski u čuvenoj gornjogradskoj


milosti puna

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

27

glasilo svetišta majke božje bistričke

palači u Opatičkoj 10, današnjemu Hrvatzam prizora nadopunjuju podjednako ekspreskom povijesnom institutu). Sve ove prisivni zgrčeni likovi razbojnika, zdesna Kristu preme posvjedočuju s kojom su ozbiljnošću dobri, a slijeva zli, zajedno s njim osuđenici na i pomnjom E. Kokot i E. Budičin pristupili smrt. Njihova razapeta tijela, silno nabreknurealizaciji, koja je uz slikarski postupak potih muskulatura, slikana krajnjim naturalizdrazumijevala podjednako cjelovitu tehnomom, strše poput sablasti iznad uznemirene lošku obradu zida, s kojeg je najprije otučegomile, kao prijeteća opomena na mračnome na sva žbuka, potom je stavljena nova i tek olujnom nebu. Pod križem uobičajena scena: se tada na posve novoj podlozi pristupilo Marija majka njegova, zatim sestra njegove oslikavanju zidne slike u fresco seco tehnici. majke, Marija Kleofina i pokajana grešnica Rezultat je monumentalno djelo koje istinMarija Magdalena, koja slomljena od boli ski impresionira, ne samo dimenzijama, suzama ispire ranjene Kristove noge, dok koje su uistinu monumentalne, već se doBogorodica, bez suza, smireno proživljava jam monumentalnosti ponaj- Ikonografski pak prikaz zadnju fazu Kristove žrtve, svjeprije nameće snažnim realite- Golgote prati stoljećima sna njegova velika poslanja. I u tom ekspresivne interpretacije tom kontrastu i srazu Kristove uhodane predloške do najdramatskije teme kršćanske najmanjih pojedinosti, a grčevite i ekspresivne patetiikonografije. Freska je smješte- opet je daleko od šablone, ke i Bogorodičine neizmjerne na na lijevom zidu glavne lađe, duboko obilježen osob- mirnoće i potisnutih emocija odmah do pjevališta, zapre- nošću rukopisa i potresne ta Hegedušićeva dramatska majući cijelu površinu od vrha scenografija dosiže svoju kulinterpretacije. do dna prvog traveja. Njezina minacijsku točku. Tu su još u visina iznosi preko deset metara i na toj se prvom planu i rimski vojnici, koji se kockaju izduženoj plohi razvila uskovitlana kompoza Kristovo ruho, kopljonoše i spužvonoša, zicija u dubokoj perspektivi, koja se u nekouskomešani Židovi, svete žene, a posve lijevo liko vertikalno komponiranih planova širi poput grotesknih srednjovjekovnih prikaza u dubinu. Zapravo, kompozicija se uspinje provlače se scenom hegedušićevski “bistrički prema središnjoj osi s raspetim Kristom na bokci”. križu, nad kojim se poput baldahina s neba Dosegnuti vrhunac dramatskog uprislijevaju snopovi bijelih zraka. Toj simboličzorenja, visoka izvedbena i zanatska kvakoj središnjici, iza koje se metaforički nazire liteta, smjelo kompozicijsko rješenje, ikoarhitektura crkve i svetišta Marije Bistrice, nografska dosljednost tematskog prikaza, gravitiraju sve silnice dramatske figurativsimbolika i snažna ekspresivnost, sve to ne scene, koja stremi uvis prema raspetom postignuto je na toj monumentalnoj zidnoj Kristu, gdje se napokon sve smiruje i stapa slici, koju s punim legitimitetom potpisuje s uznemirenim nebom. trostruko autorstvo, kako je i signirano na Ikonografski pak prikaz Golgote prati zidnoj slici dolje lijevo (K. Heg. / 1944. ; E. stoljećima uhodane predloške do najmanjih Kokot / E Budičin / 2008.). Na kraju mopojedinosti, a opet je daleko od šablone, dužemo samo zaključiti da je ovom freskom boko obilježen osobnošću rukopisa i potresne ostvaren jedan od najznačajnijih prinosa interpretacije. Svi su alegorični sudionici dranašemu sakralnom zidnom slikarstvu na matskog vrhunca Kristove velike žrtve i muke prostorima kontinentalne Hrvatske, kakav na njoj prisutni. Na platou Golgote impresivod Kljakovićevih fresaka u crkvi sv. Marka u no se uzdiže čavlima razapeti Krist, na križu Zagrebu nismo imali prilike vidjeti. ogrnut perizomom, napeta tijela u samrtnom Zagreb, 13. ožujka 2009. dr. sc. Ivanka Reberski grču, glave klonule na izdisaju. Potresni veri-


Općina Marija Bistrica Općina Marija Bistrica kao jedinica lokalne samouprave

28

O

pćina Marija Bistrica proteže se na površini od 67 km2 od sjeveroistočnog obronka Medvednice, prema sjeveru do rijeke Krapine, s istočne strane omeđena je potokom Žitomir, a na zapadnoj strani potokom Pinja. Općina Marija Bistrica ima trenutno 11 naselja, u kojima živi oko 6 900 stanovnika. To su Marija Bistrica, Globočec, Hum Bistrički, Laz Bistrički, Laz Stubički, Podgorje Bistričko, Podgrađe, Poljanica Bistrička, Selnica, Sušobreg Bistrički i Tugonica. Kao jedinica lokalne samoprave ustrojena je 1993. godine, a sjedište joj je na Trgu pape Ivana Pavla II 34. Općina Marija Bistrica ima svoj grb i zastavu. Opis grba Općine: u plavom štitu na srebrnom/bijelom polumjesecu stoji crn Marijin lik s malim Isusom u naručju, okrunjen sa zlatnim/žutim krunama. Opis zastave: žuta boja s grbom Općine u sredini.

Dan Općine Marija Bistrica obilježava se 13. srpnja, na dan Majke Božje Bistričke, koja je ujedno zaštitnica Općine, te se obilježava svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica, i to na način da se na istoj dijele javna priznanja i nagrade Općine Marija Bistrica fizičkim i pravnim osobama za naručite uspjehe na području gospodarskoga, društvenoga, kulturnoga i športskoga života u Općini Marija Bistrica. Nadalje Općinsko vijeće može pojedinu osobu proglasiti počasnim građaninom Općine Marija Bistrica kad procijeni da je ta osoba osobito zaslužna za promicanje ugleda i značenja Općine Marija Bistrica. Općina temeljem zakona i svojeg statuta, unutar svojega samupravnog djelokruga obavlja poslove od lokalne važnosti, kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji kao takvi nisu Ustavom RH ili zakonom dodijeljeni u rad državnim tijelima, i to osobito slijedeće poslove: uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet i brigu za prometnice na svojem području, kao i ostale poslove u skladu sa zakonom. Tijela općine su Općinsko vijeće, koje je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, a koje donosi akte u okviru svojeg djelokruga te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Zatim je kao izvršno tijelo djelovalo Općinsko poglavarstvo te općinski načelnik, dok je izmjenom i dopunom Zakona o lokalnoj i


Nadalje unutar Općine Marija Bistrica ustrojen je Jedinstveni upravni odjel Općine, koji obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga Općine, kao i poslove državne uprave prenijete na Općinu. Radi ostvarivanja neposrednog prava u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog utjecaja i svakodnevnog utjecaja na život i rad unutar naselja općine kao oblik mjesne samouprave osnivaju se mjesni odbori, te na području Općine Marija Bistrica ima ukupno 11 mjesnih odbora po naseljima unutar Općine.

29

milosti puna

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

Suzana Herceg

glasilo svetišta majke božje bistričke

područnoj (regionalnoj) samoupravi sada izvršno tijelo općine općinski načelnik, koji se bira na neposrednim izborima, u skladu s posebnim zakonom. Općinski načelnik zastupa općinu te je odgovoran za obavljanje poslova prenijetih u djelokrug tijela općine, kao i ostale poslove utvrđene zakonom i statutom općine. Trenutno je u fazi postupak preuzimanja dužnosti novog načelnika Općine Marija Bistrica, a po provedenim izborima dana 17. svibnja 2009. godine to je Stjepan Muhek, dipl.ing.


Općina Marija Bistrica Gospodarski subjekti

30

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42.

Alatna radiona i servis hidraulike, vl. Lacković, Tugonica 22 E Auto Has d. o. o, Podgorje Bistričko 7 Auto Herc, Globočec 64 Autocentar Štagar d. o. o. Stubička 20 Autolakirer Štagar Mirko, Stubička cesta 20 Autolakirerski obrt, vl. Valent Čukelj, Laz Bistrički 117 Autolimarija i bravarija Zika, Hum Bistrički 13 Autopraonica i zemljani radovi Košec, Hum Bistrički 82 B Autopraonica Maranelo, Kralja Tomislava 40 Autopraonica, trgovina i građevinska mehanizacija Topolovec, Laz Bistrički 255 Autoprijevoz Dragotours, Laz Bistrički 7B Autoprijevoz Habazin, Poljanica 72A Autoprijevoznik Dubravko Habazin, Stubička cesta 5 Autoprijevoznik Ignac Babić, Globočec 47 Autoservis Mario, vl. Mario Hrastović, Podgorje Bistričko 10 B.G. d. o. o., Kolodvorska 33 Biozrno, pekara i trgovina, Kolodvorska 96 Bistrica-trade d. o. o., Nova cesta 35 Bistričanka d. o. o. Podgorje Bistričko 281 Bistrička rojžica d. o. o., Hum Bistrički 10 Bistro Bistrica, Kralja Tomislava 5 Bistro Vikend, Stubička cesta 55 Brijački salon, vl. Josip Cipriš, Trg pape Ivana Pavla II. 21 Buffet Zagorka, Laz Bistrički 197 D Bumerang-M d. o. o. , Zagrebačka 11 BZ Zdenko Bunčec, Bedema Ljubavi 8, Sesvete Caffe bar »Slap«, Šopćev prolaz b. b. Caffe bar zabavne radnje Gaj, Sušobreg 149, Konjšćina Centar za vozila Hrvatske d. d., Ilica 151 Centralno, klimatizacija, plin, vl. Neven Milošić, Gajeva 9 CG grijanje, ventilacija, voda, plin, Laz Bistrički 96 Cvjećarna Hedera, Zagrebačka 36 Cvjećarna, pogrebni prijevozi trgovina Marina, Laz Bistrički 193 Cvrljko, prodaja svijeća, lampaša i medičarskih proizvoda, Bosna 13, Sv. Ivan Zelina Čegetek, Nespeš 32, Donja Zelina Čukman d. o. o., Kolodvorska 38 Daima graditeljstvo, vl. Jantolek Stjepan, Podgorje Bistričko 193 Dioniz d. o. o., Trg pape Ivana Pavla II. 18 Dom elektro, vl. Marko Domitrek, Zagrebačka 76 Domi-mont d. o. o., Zagrebačka 74 Drvna galanterija, vl. Josip Petric, Podgorje Bistričko 245 Drvo-M, vl. Vladimir Gorički, Tugonica 52


X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

31

milosti puna

Eko-flora M.I., vl. Zlatko Ivak, Kolodvorska 80 Elektroinstalaterska radionica, vl. Ivan Vedrina, Podgorje Bistričko 103 Elektro vodovi Trčak, Josip Selnica 101B Farma peradi Crnički, vl. Ivan Crnički, Tugonica 169 FINA Zabok – Poslovnica Marija Bistrica, Trg pape Ivana Pavla II. 34 Formula uspjeha, Podgorje Bistričko 283 Fortuna sportska kladionica d. o. o., Sunekova 149, Zagreb Foto video Klik, vl. Sandra Haban, Trg pape Ivana Pavla II. 31 Frizerski salon Beauty, vl. Renata Šimunec, Šopćev prolaz 1 Frizerski salon Nada, vl. Nada Domitrek, Zagrebačka 76 Frizerski salon Tea, vl. Biserka Milički, Kolodvorska 10 A Frizerski salon Zvjezdana, vl. Zvjezdana Mikulec, Tugonica 72 Ga.ma.-dren, vl. Mario Gabud, Poljanica 7 Goršćak industrijski strojevi i oprema, vl. Nenad Gorščak, Tugonica 91 Graditeljstvo Biškup, vl. Biškup Zoran, Tugonica 58 B Graditeljstvo House Jagger, vl. Mladen Jagar, Globočec 239 Građevinska radnja Stan, vl. Ivan Skuliber, Globočec 36 Green tours d. o. o., Stubička 41 Hellenbach d. o. o., Kolodvorska 104 Hidroart izolacijski sustavi, vl. Dražen Petric, Podgorje Bistričko 316 Hi-tekta-hidroizolacije, vl. Krunoslav Petric, Podgorje Bistričko 17, Hum Bistrički 79 Ičke, galanterija, trgovina i autoprijevoz, vl. Habazin Stjepan, Tugonica 22G INA Zagreb d. d., Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Info-digital d. o. o., Hum Bistrički 139 Inoprojekt d. o. o., Selnica 101 Ivangrading d. o. o., Šopćev prolaz 16 A Ivček-Macan d. o. o., Fijanova 3, Jakovlje Jednostavne ugostiteljske usluge K Lazancu, vl. Dragutin Kušt Kasandra studio d. o. o., Tugonica 65 Klesarstvo Gorički, vl. Gorički Stjepan, Podgrađe 67 Knjigovodstveni ured, vl. Davorka Pavlović, Kolodvorska 96 Knjigovodstvo Dolčić d. o. o., Podgrađe 75A Knjigovodstvo Info, vl. Igor Dolčić, Podgrađe 75 Knjigovodstvo, vl. Ivana Mesar, Tugonica 129 Koko-Haj d. o. o., Tugonica 51 Kolnik d. o. o., Poljanica 124 Kolor centar Štagar d. o. o., Stubička cesta 20 Komet 93 d. o. o., Selnica 113 Konto Š – knjigovodstvene usluge, vl. Štefica Cipriš, Šopćev prolaz b. b. Konzum d. d., M. Čavića 1, Zagreb Kovačić i Tišna d. o. o., Globočec 37 Kovačko-potkivačke usluge Šiltić Ivan, Globočec 23 Kovina, vl. Franjo Vedrina, Podgorje Bistričko 92 Kreber d. o. o., Stubička 53 Krisval gradnja d. o. o., Kolodvorska 66 Krug d. o. o., vl. Jerko Čutura, Gornjoselska 6

glasilo svetišta majke božje bistričke

43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88.


Općina Marija Bistrica

32

89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98. 99. 100. 101. 102. 103. 104. 105. 106. 107. 108. 109. 110. 111. 112. 113. 114. 115. 116. 117. 118. 119. 120. 121. 122. 123. 124. 125. 126. 127. 128. 129. 130. 131. 132. 133. 134.

Kunić dim trgovina d. o. o., Laz Bistrički 42 A Lacković d. o. o., Tugonica 148 D Lipa-Hajnić d. o. o., Tugonica 56 A Lončarija vl. Ivan Kovačić, Globočec 20 Lončarstvo i kovačnica »Majstor Tomo«, vl. Đurđa Kovačić, Globočec 18 Ljekarne Švaljek, Kralja Tomislava 24 Mansarda Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Trg D. Domjanića 6, Sesvete Marinko i Natalija d. o. o., Križnog puta 5 Market Košec d. o. o., Kolodvorska 7 Matrex, proizvodnja odjeće i trgovina, vl. Vukojić Marijan, Miholec 70, Križevci MB Hidraulika d. o. o., Gornjoselska 53 Medičarna Šćuric, vl. Brankica Šćuric, Podgorje Bistričko 29 Medičarsko-svječarska radnja Zozolly, Nova cesta 13 Medičarsko-svjećarski obrt Bičak, vl. Jasminka Kovačić, Trg pape Ivana Pavla II. 29 Medičarsko-svjećarski obrt i suveniri Mahmet, vl. Mahmet Gordana, Kolodvorska 22 Medičarsko-svjećarski obrt i trgovina Milek, Bedenica 98 Metal Vajdić, vl. Mato Vajdić, Hum Bistrički 144 Micak d. o. o., Kolodvorska b. b. Mikron d. o. o., Hum Bistrički 142 A Miksa promet d. o. o., Podgorje Bistričko 16 Mikuš graditeljstvo d. o. o., Laz Bistrički 163 Mikuš mont, vl. Marko Mikuš, Laz Bistrički 142 Milički-M.B. d. o. o. za trgovinu i usluge, Gajeva 6 Mini market, vl. Nada Vinković, Kralja Tomislava b. b. Modni salon Željka, vl. Ankica Strmečki, Šopćev prolaz b. b. Montaža izložbenih štandova i posredništvo Bakran, vl. Josip Bakran, Selnica 85 Naočale Pollak, vl. Tina Pollak Potočki, Kralja Tomislava 24 Obrt za izradu ukrasnih predmeta Fuček, Ive Andrića 25, Sesvete Ordinacija opće medicine Anita Sabolek, Kralja Tomislava 24 Ordinacija opće medicine Snježana Tušek, Kralja Tomislava 24 Ordinacija opće medicine Tereza Szymanska Čutura, Kralja Tomislava 24 Ozimec d. o. o., Kolodvorska 8 Pečenjarnica Lion, vl. Aljija Hebib, Trg pape Ivana Pavla II. 21 Petrol trgovina d. o. o., Oreškovićeva 3, Zagreb Plavi horizont d. o. o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Bernarda Vukasa 16, Zagreb Pogrebne usluge, cvjećarna i proizvodnja, vl. Vladimir Kurešić, Pogrebni prijevoz, proizvodnja i usluge Ivančica, vl., Tugonica 54A Poklon galerija Haj, vl. Štefica Hajnić, Šopćev prolaz 1 Pokretna radnja, vl. Jasnica Platužić, Podgrađe 79 Pokretna trgovačka radnja KM, vl. Marijan Kruhak, Podgorje Bistričko 288 A Pokretna trgovačka radnja Marica, vl. Božo Jagar, Globočec 238 Poliklinika Polančec, Toplička cesta b. b., Donja Stubica Poljoprivredno gospodarstvo Pisk, vl. Željko Pisk, Podgorje Bistričko 53 Posejdon – Marija Bistrica d. o. o., Podgorje Bistričko 96 Poslovne usluge i PTR vl. Biserke Klaužer, Kolodvorska 92 Preis-super d. o. o. (Podgrađe 80 B), Trg slobode 16, Zlatar


X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

33

milosti puna

Proizvodna trgovačka djelatnost Dijana, vl. Dijana Gorički, Gajeva 36, Sv. Ivan Zelina Proizvodno-trgovački obrt Kuk, vl. Jadranka Kontent, A. Starčevića 9, Sesvete Proizvodnja i trgovina MB,Trg pape Ivana Pavla II.1 Proizvodnja, usluge, trgovina i održavanje Pugar, vl. Vladimir Pugar, Hum Bistrički 145 PTR i pokretna zabavna radnja, vl. Šiltić Velimir, Poljanica 1 PTR Štil, vl. Petar Gorički, Tugonica 52 Rasel digitalno-informatička oprema i sustavi hlađenja, vl. Davor Kulbicki, Riječ i smisao d. o. o., Šopćev prolaz 16 A RTV servis, vl. Miroslav Forko, Nova cesta 5 Salon vjenčanica Vesna, vl. Vesna Lešković, Kolodvorska 94 Salon za masažu Jasna, vl. Jasna Stubičan, Tugonica 153 Salon za njegu i održavanje tijela Donatela, vl. Vesna Gućin-Županić, Šopćev prolaz 1 Sa-lu-kop, usluge građevinskom mehanizacijom, vl. Krunoslav Hoić, Podgrađe 15 Samy – proizvodnja i trgovina Bjelobrk Mirko, Trg hrvatskih velikana 8, Ivanec Servis Platužić, vl. Ivica Platužić, Tugonica 128A SIP usluge građevinske mehanizacije, vl. Mladen Košec, Hum Bistrički 82B Slastičarna Choco-vita, Zagrebačka b. b. Soboslikar, ličilac i trgovina na malo Milički Ivan, Gornjoselska 21 Staklo Sente, vl. Dražen Sente, Zagrebačka 72 Stolarija Drvo-interijer Pozaić, vl. Mladen Pozaić, Selnica 42 Stolarija i drvna galanterija Jakopec, vl. Tibor Jakopec, Podgrađe 79 Stolarija Srebačić Ribica, vl. Vlado Srebačić, Selnica 198 Stolarija Srebačić Ribica, vl. Željko Srebačić, Selnica 198 Stolarija, vl. Mladen Pozaić, Selnica 25 Stomatološka ordinacija, vl. Dubravka Muhek, Kralja Tomislava 24 Stomatološka ordinacija, vl. Zlata Horvačić, Kralja Tomislava 24 Studio Snježana d. o. o., vl. Snježana Mesar, Šopćev prolaz 1 Suveniri i ljevaona Gimeka, Kolodvorska 90 C Svjećarsko-medičarski obrt Licitari Bićak, Zagrebačka 8 Svjećarstvo i medičarstvo, vl. Josip Sever, Stubički Matej 89, Gornja Stubica Svjećarstvo, medičarstvo, ugostiteljstvo Medni Bar, vl. Snježana Husinec, Kolodvorska 48 Ši-fra poduzeće za graditeljstvo, vl. Franjo Šimunec, Hum Bistrički 3 Špec-dorean d. o. o., Poljanica 117 Taksi služba i autoprijevoz Hanžek, vl. Josip Hanžek, Selnica 165 Tehnika d. d. – Stolarija, Kolodvorska b. b. Tehno-Tom Škvorc Dragutin, Selnica 47 Termodom d. o. o., Nova cesta 16 Termo-instalacije, vl. Josip Petric, Podgorje Bistričko 219 Termolakirnica Autovix, vl. Željko Bajs, Selnica 254 B Tiksom strojna obrada metala, vl. Boc Zdravko, Laz Bistrički 22 Tokar Ivan Mesar, Tugonica 60A Tomi-Net d. o. o. za trgovinu i ugostiteljstvo, Zagrebačka 1 Tradicionalni obrti majstora Tome, vl. Tomo Kovačić, Globočec 18 Transport Hajnić vl. Darko Hajnić, Tugonica 54 C, Trg pape Ivana Pavla II. 20 Trgostil d. d., Toplička cesta 16, Donja Stubica Trgovački obrt AM, Božavska 3, Zagreb

glasilo svetišta majke božje bistričke

135. 136. 137. 138. 139. 140. 141. 142. 143. 144. 145. 146. 147. 148. 149. 150. 151. 152. 153. 154. 155. 156. 157. 158. 159. 160. 161. 162. 163. 164. 165. 166. 167. 168. 169. 170. 171. 172. 173. 174. 175. 176. 177. 178. 179. 180.


Općina Marija Bistrica

34

181. Trgovački obrt Kib, Novačka 47, Zagreb 182. Trgovina »Dječji kutak«, vl. Vlatka Biškup, Šopćev prolaz b. b. 183. Trgovina Bernarda. vl. Ljiljana Cesar, Zagrebačka 52 184. Trgovina Blin. vl. Ivanka Leskovar, Podgorje Bistričko 155 A 185. Trgovina Centar, vl. Božica Rogar, Kralja Tomislava 1 186. Trgovina Ciković d. o. o., Laz Bistrički 151 187. Trgovina Da-mat, vl. Kranželić Željko, Sušobreg 34 188. Trgovina Dijadema, vl. Snježana Milošić, Šopćev prolaz 1 189. Trgovina i mjenjačnica Kralj, vl. Kralj Stjepan, Podgorje Bistričko 110 190. Trgovina i servis Ozimec, vl. Vladimir Ozimec, Kolodvorska 8 191. Trgovina i ugostiteljstvo Cesar, vl. Željka Cesar, Zagrebačka 17 192. Trgovina i ugostiteljstvo Iva, vl. Lacković Ivan 193. Trgovina i ugostiteljstvo Marta, vl. Martina Brlečić, Kolodvorska 7 194. Trgovina i ugostiteljstvo Micak, vl. Katica Micak, Hum Bistrički 69 A 195. Trgovina i ugostiteljstvo Štacun, vl. Ružica Kušt, Laz Bistrički 182 196. Trgovina Madona, vl. Danijel Milošić, Zagrebačka b. b. 197. Trgovina Micak i Micak, vl. Ivica Micak, Šopćev prolaz 10 198. Trgovina Milošić, vl. Rozalija Milošić, Zagrebačka b. b. 199. Trgovina na malo izvan prodavaonica Bistrica, vl. Josip Petric, Globočec 19A 200. Trgovina na malo izvan prodavaonica Dubravka, vl. Dubravka Vuk, Nova cesta 33 201. Trgovina na malo izvan prodavaonica Duk, Podgrađe 82 202. Trgovina na malo izvan prodavaonica Fala, vl. Franjo Lebić, Gornjoselska 57 203. Trgovina na malo izvan prodavaonica IMM, vl. Mira Belko, Kolodvorska 25 204. Trgovina na malo izvan prodavaonica Kristina, Podgrađe 79 B 205. Trgovina na malo izvan prodavaonica Luks, vl. Ljubica Kovačić, Globočec 32 206. Trgovina na malo izvan prodavaonica Marina, vl. Marina Hudek-Bosanac, Zagrebačka 24 207. Trgovina na malo izvan prodavaonica Mikuš-Mlinarić, Prigorska 17, Zagreb 208. Trgovina na malo izvan prodavaonica Mona, vl. Monika Ozimec, Hum Bistrički 82 209. Trgovina na malo izvan prodavaonica MR, Podgrađe 15 210. Trgovina na malo izvan prodavaonica PM, Zagrebačka 52A 211. Trgovina na malo izvan prodavaonica Štefica, vl. Zdenko Zorić, Kolodvorska 58 212. Trgovina na malo izvan prodavaonica Tina, vl. Valentina Vedrina, Podgorje Bistričko 96 213. Trgovina na malo izvan prodavaonica, vl. Mirko Klemar, Tugonica 84 214. Trgovina na malo izvan prodavaonica, vl. Ružica Babić, Podgorje Bistričko 362 215. Trgovina na malo izvan prodavaonica, vl. Stjepan Klemar,Tugonica 84 216. Trgovina na malo izvan prodavaonica Zvečkica, vl. Stjepan Kurešić, Tugonica 54D 217. Trgovina na malo izvornih predmeta Bubi, vl. Nada Bubanko, Gornjoselska 2 218. Trgovina Papić, vl. Branko Papić, Zagrebačka b .b. 219. Trgovina Prugovečki, vl. Vedran Prugovečki, Globočec 77 220. Trgovina Sempi, vl. Blaženka Semper, Globočec 4C 221. Trgovina Vanja vl Švaljek Vesna, Dr. V. Bakarića, Čakovec 222. Trgovina, mesnica i ugostiteljstvo Sumpi, vl. Davor Sumpor, Šopćev prolaz 1 223. Trgovina, proizvodnja i usluge Hum, vl. Vladimir Županić 224. Trgovina, ugostiteljstvo i proizvodnja Milički, vl. Marina Milički 225. Tri-mil d. o. o., Podgorje Bistričko b. b. 226. Ugostiteljski obrt Wizard, vl. Štefica Kreber, Kolodvorska 66


X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

milosti puna

Podatke prikupila: Vesna Brlek

35

glasilo svetišta majke božje bistričke

227. Ugostiteljstvo Danijel, vl. Ružica Crnički, Poljanica 63 228. Ugostiteljstvo G.D., vl. Kristina Gabud, Podgrađe 74 229. Ugostiteljstvo Grozd, vl. Blaženka Benci, Trg pape I. Pavla II.30 230. Ugostiteljstvo i trgovina Senko, vl. Damir Šimunec, Tugonica 81F 231. Ugostiteljstvo i trgovina Slap, vl. Veljko Osrečak, Kralja Tomislava 14 232. Ugostiteljstvo i trgovina Srebačić M i P, vl. Ksenija Srebačić, Trg pape I. Pavla II.1 233. Ugostiteljstvo i trgovina Vrt, vl. Zoran Hudek, Trg pape I. Pavla II.30 234. Ugostiteljstvo Kultura, vl. Marijan Gereci, Laz Bistrički 182 235. Ugostiteljstvo Medo, vl. Branka Meštrović, Podgorje Bistričko 144 236. Ugostiteljstvo Mli caffe, vl. Horvat Zdenka, Šopćev prolaz 14 237. Ugostiteljstvo, trgovina i turistički obrt Uzi, vl.Biserka Jelečki, Gajeva b. b. 238. Ugostiteljstvo, turizam i trgovina Pisk, vl. Milena Pisk, Podgorje Bistričko 53 239. Ukrasi Božićek, Kalamirova 9, Zapreić 240. Unapređivanje prodaje, vl. Dubravko Bajza, Selnica 108 241. Usluge građevinskih radova, vl. Košec Ivan, Hum Bistrički 82 B 242. Ustanova za zdravstvenu njegu – stacionar, Nova cesta 6 243. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Zdenka Petković, Kralja Tomislava 24 244. Uzgoj i prodaja cvijeća Agrarija, vl Tomislav Petrinc, Gornjoselska 38 245. Uzgoj i prodaja peradi Koko – Haj, vl. Hajnić Stjepan, Tugonica 51 246. Uzgoj peradi Matok Dragutin, Podgrađe 79C 247. Vemos d. o. o., Stubička 3 248. Ventilator Tws d. o. o., Stubička 3 249. Veterinarska stanica D. Stubica/M. Bistrica, Kolodvorska 9 250. Vikon proizvodnja rublja i trgovina, vl. Višnja Šestak, Hum Bistrički 139 251. Vranić-dom d. o. o., vl. Ljiljana Vranić, Sušobreg 63, Konjšćina 252. Vrtlarija Kramar, vl. Ratomir Kramar, Kolodvorska 68 253. Vrtlarija Petrinec, vl. Zlatko Petrinec, Gornjoselska 50 254. Vu plavem trnacu d. o .o., Globočec 248 255. Vulmaris d. o. o., Tugonica 127/1 256. Xenia promet d. o. o., Zagrebačka 11 257. Z promet, vl. Horvat Zvonimir, Stubička 59 258. Zabavne igre i pečenje kokica, vl. Sanja Fijan, Zagrebačka 3 259. Zagorje –M.B. d. o. o., Gornjoselska 2 260. Zagos d. o. o. Zabok, M. Gupca 13, Zabok 261. Zagrebačka banka d. d. – Poslovnica M. Bistrica, Paromlinska 2 262. Zajednički obrt Namještaj Škrlec, vl. Mike i Timo Škrlec, Podgorje Bistričko 20 263. Zajednički obrt za ugostiteljstvo i trgovinu Muhek, vl. Damir Muhek, Zagrebačka 9 264. Zanatsko trgovačka radnja Klek, vl. Skuliber Stjepan, Podgrađe 82A 265. Zanatsko-stolarska radnja Kurešić Zvonimir, Tugonica 58/1 266. Zaštitna oprema i metalna galanterija Rusan, vl. Štefica Rusan, Hum Bistrički 142 A 267. Završni radovi u građevinarstvu Ozimec, vl. Marko Ozimec, Stubička cesta 1


Općina Marija Bistrica Turizam

T

36

urizam se u našemu mjestu počeo razvijati s dolascima prvih hodočasnika. U ne tako davnoj prošlosti (čega se sjećaju mnogi hodočasnici i mještani) hodočasnici su nalazili prenoćište u sjenicima i štagljevima, a kasnije u sobama privatnih kuća. Strošek (hranu i piće) su uglavnom donosili sa sobom. Izgradnjom hotela »Kaj« poboljšala se turistička ponuda, a otkako je »Kaj« zatvoren, ponovno nedostaju smještajni kapaciteti. Zasad u privatnom smještaju postoji registriran visokokvalitetan smještaj za 70 osoba. U posljednje vrijeme svi pogledi i nade uprte su u izgradnju novog hotela u vlasništvu koncerna »Sunce«, koji bi za kraće vrijeme mogao biti na raspolaganju turistima. Razvoju turizma u mjestu pridonose mnogi privatni poduzetnici, udruge, pojedinci, a napose Turistička zajednica Općine Marija Bistrica. Turistička zajednica vodi se motom »Svi puteljci vode u Mariju Bistricu…« i zato ulaže mnogo truda i provodi razne aktivnosti, da bi svakog hodočasnika, turista ili mještanina mogla počastiti bogatom turističkom ponudom. Direktorica Tu-

Kapelica sv. Benedikta u bistričkoj župi

rističke zajednice gospođa Vesna Habazin, oec. upoznala nas je s programom rada. Iz tog programa izdvajamo aktivnosti koje se tijekom godine provode u Bistrici: – Stepinčev put (koji je pri završetku; nedostaje dionica od Lobora do Lepoglave, dio kroz Grad Zagreb te dionica od Kaptola do Remetinca), – marijanski hodočasnički putovi Marije Bistrice, – info punkt galerija – radionica (nalazi se u drvenoj kućici na trgu podno bazilike), – program starih kuća (stare kuće i klijeti, koje mogu imati višenamjensku ponudu) – turistička pješačka staza Vinski vrh (staza od glavnog trga prema Vinskom vrhu objedinjuje sakralnu i svjetovnu ponudu) – biciklističke rute područjem Marije Bistrice (postojeća biciklistička ruta u Selnici prolazi Općinom Marija Bistrica, Gornja Stubica i Bedekovčina, a povezat će sa Konjšćinom i Sv. Ivanom Zelinom) – Bistrička dobrodošlica (potiče razvoj starih zanata). Manifestacije i akcije: – Ljeto u Mariji Bistrici, – Tragom starih običaja, – Vincekovo, – Planinarska obilaznica, – Kolonija drvorezbara,


– Biciklijada Selnica-Gusakovec, – Za svakog hodočasnika jedan cvijet, – Odškrinite dveri bistričke, – Klaster tradicijskih obrta Marije Bistrice (dio obrta). Turistički ured je nedavno preuređen i u njemu se mogu dobiti informacije u svim oblicima: prospekti, brošure, leci, CD-ovi, DVD-ovi, internetska informacijska konzola i internetski kiosk. U budućnosti TZ planira ponuditi već postojeće aktivnosti i programe, koje će obogaćivati, usavršavati i prilagođavati potrebama turista. Planira se završiti fizičko obilježavanje Stepinčeva puta, za koji će izraditi intinerer, kartu i promidžbene materijale. Gospodin Eduard Kušen iz Instituta za turizam radi program za povezivanje

Hrvatske na Europski hodočasnički put, u kojemu će središnje mjesto u Hrvatskoj biti Marija Bistrica. Dosad su postignuti dogovori sa Slovencima i Austrijancima. Za to postoji potpora Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Grada Zagreba, TZ-a Zagrebačke županije, TZ-a Krapinsko-zagorske županije, TZ-a Sjeverno zagorje, a povrh svega važna je potpora Svetišta i Općine. Također se planira izrada biciklističkih ruta te niz novih proizvoda koji bi poboljšali kvalitetu turističke ponude. I vi, poštovani čitatelji, možete svoje prijedloge staviti u kasliće za pitanja i prijedloge koji su postavljeni na Turističkom uredu s ciljem da »Svi puteljci vode u Mariju Bistricu«. Biserka Ciglenečki


Općina Marija Bistrica Socijalne Ustanove

A

38

Zdravstvo

mbulanta u Mariji Bistrici djeluje u okviru Doma zdravlja Krapinskozagorske županije, Ispostava Donja Stubica. U Ambulanti postoje dvije specijalističke ordinacije obiteljske medicine, koje vode dr. Anita Sabolek, s med. sestrom Šteficom Skuliber, i dr. Teresa SzymanskaČutura, s med. sestrom Jasminkom Šuštić. Treću ambulantu vodi dr. Snježana Tušek, koja je trenutno na specijalizaciji, a mijenja ju dr. Marina Banović s med. sestrom Verom Čukelj. Iako postoje tri tima i radi se u obje smjene, gotovo uvijek su gužve na hodnicima jer su potrebe za liječenjem sve veće, tako da liječnice ostaju i nakon radnog vremena da prime sve pacijente. Liječnicama otežava i usporava rad odlazak u kućne posjete, što obavljaju u radnom vremenu, a to pacijente koji čekaju u čekaonicama čini nestrpljivima pa često negoduju. Nakon završetka popodnevne smjene dolazi dežurni tim, koji ostaje na noćnom dežurstvu. Organizirana su dežurstva tijekom vikenda, blagdana i praznika. U vrijeme velikih hodočašća i događanja u Svetištu organizirano je dežurstvo na prostoru crkve na otvorenom, zbog čega

se vjernici mogu osjećati sigurnima. Pacijente kojima je potrebna pomoć u njihovu domu obilazi patronažna sestra Biserka Sviben, vms. Privatnu zdravstvenu njegu u kući bolesnika vodi viša medicinska sestra Zdenka Petković, sa svojim medicinskim sestrama. Dva puta tjedno radi medicinsko biokemijski laboratorij (matični laboratorij nalazi se u Oroslavju), tako da pacijenti mogu obaviti neke pretrage, a da ne moraju putovati daleko. U okviru stomatološke ambulante postoje dva tima, koja rade u suprotnim smjenama tako da pacijenti imaju stomatološku uslugu tijekom cijelog dana. U ambulanti rade Dubravka Muhek, dr. stom., sa zubnom asistenticom Ivanom Car, i Zlata Horvačić, dr. stom., sa zubnom asistenticom Vesnom Antolić. Uz zubnu ambulantu nalazi se zubotehnički laboratorij kojeg vodi zubni tehničar Lenći Dodig. Dulje vrijeme u ambulanti postoji ginekološka ordinacija. Trenutno ju vodi dr. Ashraf Gouda. Zbog sve veće potrebe djece predškolske i školske dobi otvorena je logopedska ambulanta. Petra Žerjavić, prof. logoped radi petkom ujutro i ne može namiriti sve potrebe malih pacijenata, pa neki svejedno moraju na vježbe odlaziti u druge ambulante. Jednom tjedno u ambulantu dolazi okulist iz bolnice u Zaboku. U prostorijama ambulante nalazi se ljekarna Ljekarne »Švaljek«, pa pacijenti nakon liječničkog pregleda mogu nabaviti potrebne lijekove. Trenutna situacija u zdravstvu u Mariji Bistrici sukladna je općoj situaciji u zdravstvu u zemlji. Zdravstvo u mjestu pokriva primarne potrebe stanovništva, a za sve više od toga postoje druge ustanove. Biserka Ciglenečki


Školstvo

Nastavak na str. 42

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

Školska obuka održavala se prvih 10 godina u privatnoj drvenoj kućici, s desne strane na početku Gornjeg sela. Tu je bio i stan za učitelja. Prvi učitelj bio je Lovro Ježek (od 1852. – 1868.), rođen u Češkoj. Bio je učitelj i orguljaš, sastavio je i mali glazbeni orkestar. Škola u početku ima 25 učenika. U sljedećoj tablici vidi se kretanje broja učenika u Osnovnoj školi Marija Bistrica sve od njezina osnutka. Kako u samim počecima sva djeca nisu bila školski obveznici, tako je škola imala relativno malo đaka. Najveći broj učenika zabilježen je 1961., kada je škola postala obavezna za svu djecu. Nakon toga osjeća se stalni pad broja učenika, a posebno u posljednjih šest godina, kad se broj učenika smanjio gotovo za 150.

milosti puna

P

rema podacima koji su nam dostupni u literaturi, u Mariji Bistrici je mnogo prije 1852. g. (koja se smatra godinom utemeljenja školstva u Mariji Bistrici) postojala škola i učitelj, kao i različiti oblici opismenjavanja:1590. spominje se učitelj u Mariji Bistrici, zbog kojega Toma Bradešić prodaje vrt; • 1699. Marija Bistrica ima učitelja i školu, ali se ništa ne zna o njezinu djelovanju; • 1771. i 1772. bistričkom učitelju isplaćeno je 18, odnosno 19 forinti plaće; • 1776. bistrički učitelj Stjepan Grakovac iz crkvene blagajne primio je 30 forinti; • 1776. bistrička škola zove se sekola trivialis – niža ili početna škola, a učitelj instruktor. Za župnikovanja Mirka Tumpića, 1852. u Mariji Bistrici osnovana je osnovna škola.

glasilo svetišta majke božje bistričke

39


Alojzije Stepinac, 1957.

»Gospodin Bog je na nebrojenim mjestima kugle zemaljske dao da probiju ljekoviti izvori vode, da služe ljudima za lijek u bolestima... za piće i kupke, tako se pobrinuo u svojoj dobroti i milosrđu i za posebna mjesta na kojima će brže nego inače, uslišavati molitve svoje djece koja traže pomoć u nevoljama bilo tjelesnim, bilo duhovnim. Puna je takovih svetišta i naša domovina... od kojih je naslavnije svetište Majke Božje Bistričke.«


Općina Marija Bistrica

42

GODINA

RAZRED

POLAZNICI

1852. 1870. 1890. 1900. 1910. 1920. 1940. 1950. 1961. 1970. 1980. 1990. 2000. 2002. 2004. 2006. 2008.

I. – III. I – IV. I. – V. I. – V. I. – V. I. – V. I. – V. I. – VII. I. – VIII. I. – VIII. I. –VIII. I. –VIII. I. – VIII. I. – VIII. I. – VIII. I. – VIII. I. – VIII.

25 273 (opetovnica) 370 (opetovnica) 370 (opetovnica) 773 (opetovnica) 911 (opetovnica) 756 746 1367 996 717 664 654 644 617 557 507

U današnje vrijeme Osnovna škola Marija Bistrica prepoznatljiva je po kvalitetnom odgojno-obrazovnom radu svojih učitelja, estetskom uređenju okoliša te kontinuiranim uspjesima učenika na županijskim i državnim natjecanjima. Osebujna je u njegovanju cijelog niza slobodnih aktivnosti (45 grupa), dopunske i dodatne nastave, izborne nastave (vjeronauk, informatika, njemački jezik) osmišljenom ekološkom djelovanju i javnim manifestacijama.

Škola je dug niz godina bila uključena u međunarodni GLOBE program (promatranje i učenje za dobrobit okoliša), čime je stekla veliki ugled u zemlji i u svijetu. U odgoju i obrazovanju učenika naglašen je ekološki pristup, što posebno dolazi do izražaja u estetskom uređenju okoliša. U toj je kategoriji škola osvojila impresivna priznanja, kao npr. u akciji Za svakog hodočasnika jedan cvijet; tri uzastopne prve nagrade za najljepše uređen poslovni prostor u Mariji Bistrici. U akciji Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije za uređenje okoliša osvojila je tri puta prvu nagradu za najljepše uređen prostor u kategoriji škola. U natječaju HRTa i ministarstva školstva Najljepši školski vrt dobila je priznanje, a u akciji Hrvatske turističke zajednice Zeleni cvijet 2001. godine osvaja treće mjesto, a 2002. prvo mjesto u kategoriji škola Sjeverozapadne Hrvatske. Škola također vodi veliku brigu o nadarenim učenicima. Provodi se projekt Slagalica za nadarene učenike nižih razreda, a nekoliko darovitih učenika viših


Vesna Brlek

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

U školi je 60 zaposlenika, od toga je 41 učitelj, tri vjeroučitelja, tri stručna suradnika (pedagog, knjižničar i psiholog.) i 13 administrativno-tehničkih djelatnika. Od iduće školske godine, 2009./10., u OŠ-u Marija Bistrica počet će s radom i glazbena škola. Inicijativa za otvaranje glazbene škole potekla je od KUD-a »Lovro Ježek«, koji u svojem sastavu ima nekoliko glazbenih sekcija. Učenici glazbene škole imat će priliku učiti svirati: klavir, tambure, gitaru, klarinet, flautu, trubu i violinu. Budući da je Marija Bistrica kulturno i duhovno središte Hrvatske, otvaranje glazbene škole nameće se kao potreba za podizanje kulturne i glazbene razine toga duhovnog središta Hrvatske.

milosti puna

razreda svake godine sudjeluje u kreativnim radionicama Škole stvaralaštva Novigradsko proljeće. Osim kvalitetnom edukacijom, škola se ističe i brojnim humanitarnim akcijama, čiji je prihod namijenjen kako učenicima škole tako i djeci smještenoj u raznim ustanovama (Specijalna bolnica za djecu Bistra), kao i za djecu izvan granica naše zemlje (za škole u Africi). Učenici i zaposlenici škole uključuju se u mnoge kulturne i javne manifestacije u mjestu, a škola vrlo dobro surađuje s lokalnim ustanovama i institucijama – Općinom, Svetištem, Turističkom zajednicom, Općinskom knjižnicom i čitaonicom te svim ostalim kulturnim i sportskim društvima.

glasilo svetišta majke božje bistričke

43


Općina Marija Bistrica Predstavljen projekt »Moja Bistrica« Osnovna škola Marija Bistrica otvorila i blagoslovila nove prostore

44

U subotu 30. svibnja u Osnovnoj školi Marija Bistrica svečano je obilježen Dan škole. Tom prigodom otvoren je i blagoslovljen dio škole koji je dograđen i uređen 2008. godine za učenike 1. – 4. razreda, koji se sastoji od četiri učionice, zbornice i sanitarnoga čvora. Nakon kratka programa koji su izveli učenici, novi dio škole otvorila je županica Krapinsko-zagorske županije Sonja Borovčak. Županija je u ovaj projekt u posljednje četiri godine uložila oko 2,000.000 kn, a županica je istaknula da županija ulaže u škole najviše što može. »Djeca u novom prostoru već od početka školske godine vrijedno rade. Dobro su ga ispitali, zadovoljni su i zato smo ga danas, na dan naše škole, odlučili i službeno otvoriti. Neizmjerno zahvaljujemo našoj županiji što je prepoznala financirala ovaj projekt. Njime smo neizmjerno mnogo dobili. Do-

bili smo lijep i nov prostor za naše najmanje đake, jednu smjenu za velike đake, a od jeseni imat ćemo i glazbenu školu. Mislim da će naši učenici u svoje ručice imati što uhvatiti za svoje bolje sutra.« istaknula je ravnateljica Vesna Brlek. Nakon kratke molitve župnik Zlatko Koren blagoslovio je nove prostore škole, kao i sve učenike i zaposlenike koji u njima rade. Nakon otvorenja novog dijela škole uslijedila je prezentacija projekta Moja Bistrica, posvećena 800. obljetnici prvoga pisanog spomena mjesta Bistrica. Projekt je bio zamišljen tako da učitelji s učenicima obiđu velik dio naših bistričkih sela i prikupe povijesne, jezične, etnografske, geografske, likovne i mnoge druge podatke i zanimljivosti, od kojih će izraditi prezentacije u vidu plakata i kompjuterskih prezentacija i izložiti ih na izložbi. Također su prikupljeni i izloženi stari predmeti i alati, vjeroučitelji su s učenicima obradili Svetište Majke Božje Bistričke i kapelice na području Marije Bistrice, povjesničari su složili lentu vremena s događanjima u M. Bistrici i u svijetu od 1209. do 2009., a članovi dramske sekcije, zbora i vjeronaučne sekcije pripremili su vrlo lijepu priredbu. Projekt su osmislili i njime koordinirali: Mira Pehar, Jasna Milički, Ivančica Stinčić, Ivana Škrlec, Zdenko Zorić, Stjepan Petrinec, Danica Ozimec, Ivančica Tomorad i Miljenko Vrabec. Ove godine svoje 100. obljetnice rada obilježavaju i naše dvije područne škole – Laz i Globočec. Obje su sagrađene 1909. godine, zaslugom tadašnjega bistričkog župnika Jurja Žerjavića. Obilježavanje obljetnice u Globočecu planira se 19. lipnja, a u Lazu ujesen. Jer je u područnim školama svake godine sve manje đaka, nadamo se da će se mještani potruditi da se one ne ugase. Vesna Brlek


Dječji vrtić »Pušlek« – jučer, danas, sutra

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

strica. Svečana proslava i otvaranje vrtića obavljeno je 27. svibnja 1978. godine. Iste jeseni prvih dvadesetak mališana započelo je sa svojim bezbrižnim danima. O njima brine četvero zaposlenika. Iste školske godine počeo je i program predškole. Broj djece iz godine u godinu stalno raste te se usto javlja i potreba za organiziranim oblikom smještaja mlađe djece. Tako se 1990. g. otvara i jaslička skupina. Ubrzo nakon otvaranja jaslica, a odgovarajući na potrebe i zahtjeve roditelja za smještajem i upisom djece u vrtić, otvorena je i četvrta grupa. Prostora u vlastitom objektu više nema. No zahvaljujući dobrim ljudima iz Osnovne škole Marija Bistrica, ustupljena nam je jedna učionica i preuređena za boravak djece predškolske dobi.

milosti puna

P

ovijest Dječjeg vrtića nije duga ni teško dostupna, tek nam je tridesetak godina. Pretražujući stare dokumente, listajući školske spomenice i ljetopise, pronašli smo razna razmišljanja i planove o izgradnji vrtića već mnogo prije sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U to vrijeme gotovo sva okolna mjesta već imaju vrtiće u svojim sredinama, pa roditelji i pojedinci svjesni koliko vrti�� znači zaposlenomu roditelju pokreću akciju da i Marija Bistrica dobije dječji vrtić. I tako je nakon izgradnje novog dijela škole započela i izgradnja vrtića. Radovi su započeli 26. kolovoza 1977. godine. Novoizgrađeni vrtić dodijeljen je na korištenje upravi Osnovne škole Marija Bi-

glasilo svetišta majke božje bistričke

45


Općina Marija Bistrica

46

U takvim uvjetima dočekali smo i 1999. godinu, kad se dječji vrtić zakonski morao odvojiti od škole. Tada dobiva simpatično ime Dječji vrtić »Pušlek«. Ulazimo i u novo stoljeće, ali veličinom prostora ostali smo na uvjetima iz 1978. godine. Stoga moramo biti svjesni činjenice da nam polovica djece boravi u neadekvatnim uvjetima. Danas naš vrtić polazi 80-ero djece, raspoređenih u jednu jasličku i tri vrtićke grupe. Program predškole ove godine polazi 30-ero djece. U igraonicu »Rani razvoj« uključeno je još 25-ero djece. Surađujući s roditeljima i osluškujući njihove potrebe i potrebe djece, nudimo i programe ranog učenja engleskog jezika te program obuke neplivača. U vrtiću se ostvaruju razni programi i svi oni doprinose cjelovitu razvoju djetetovih umnih i tjelesnih sposobnosti, razvoju kreativnosti i mašte, stjecanje novih spoznaja, razvoju komunikacije te emocionalnomu i socijalnomu sazrijevanju. U njihovu radu odgojiteljima je prioritetan zadatak razvijati u djece osjećaj sigurnosti, samopouzdanja, izražavati uzajamno povjerenje, poticati stvaralaštvo i odgajati ih u duhu humanizma. U našem vrtiću unosimo suvremene pedagoške metode u radu s djecom i roditeljima. Osobitu pažnju poklanjamo razvoju

scenskog izraza, kako u radu s djecom tako i u aktivnom dramskom stvaralaštvu odgojitelja. Vrtić je prepoznatljiv po osebujnome estetskom uređenju prostora, koji odiše toplinom i prihvaćanjem i u kojem se djeca osjećaju sigurno i radosno. Danas u Dječjem vrtiću »Pušlek« radi 16 djelatnika, šest odgojitelja, jedna medicinska sestra, četiri odgojitelja pripravnika, kuharica, dvije spremačice, računovođa i ravnatelj. Naš vrtić star trideset godina velikim je dijelom uređen i obnovljen u postojećim mogućnostima, ali najveća vrijednost su ljudi koji rade u njemu. Oni su stvorili otvorenu malu zajednicu, koja stremi k napretku i usavršavanju u svojem pozivu. Nastojimo ustrajati na putu da vrtić bude mjesto koje okuplja djecu i roditelje iz našeg mjesta, koje nudi raznolike sadržaje i programe te na taj način bude kvalitetno središte zbivanja u mjestu. Unatrag 30 godina vrtić je dobio niz priznanja i zahvala na lokalnoj i široj razini, no najveće priznanje djeci, djelatnicima i roditeljima bit će onda kad ostvarimo želju o gradnji nova, primjerena vrtića, koji sad nedostaje našemu mjestu. Jadranka Pezić


Priredila: Anica Gregurić

UDRUGE

Udruga kuburaša »Barun Hellenbach«

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

Jurjevo u Gornjoj Stubici , Dani Rudija Perešina u Gornjoj Stubici, Smotra kuburaša Krapinsko-zagorske županije (svake godine se održava u nekoj općini ili gradu županije ), Križevačko spravišče, Festival glumca u Zagvozdu, Ljeto u Mariji Bistrici Marija Bistrica, Podkalnički plemenitaši u Gornjoj Rijeci, Tradicijski Božić u Hrvata – Na to mlado leto u Čakovcu, Renesansni festival u Koprivnici, Cvjetna nedjelja – križni put na Bistričkoj kalvariji, straža na Isusovu grobu – crkva Majke Božje Bistričke, uskrsno pucanje u Mariji Bistrici, Tijelovo – procesija od Svetišta Majke Božje Bistričke do karmelskog samostana, hodočašće u prasvetište na Vinskom vrhu, kao i sva ostala crkvena događanja u godini. Sadašnji predsjednik udruge je gospodin Željko Milički.

milosti puna

U

druga kuburaša »Barun Hellenbach« Marija Bistrica osnovana je 26. travnja 2003. godine, a danas broji 42 člana. Djelokrug rada udruge je zaštita izvornosti, razvijanje i čuvanje tradicije uskrsnog pucanja iz kubura, njegovanje i održavanje starih običaja, organiziranje pučkih smotri i promocija turizma. Nastavlja obiteljsku tradiciju pucanja iz kubura iz 1643. godine preko grofova Keglević, Sermage, Jelačić, baruna Hellenbach, pa sve do današnje nasljednice barunice Ruth Pukšić Hellenbach von Paczolay. Članovi Udruge sudjelovali su na mnogim manifestacijama diljem Lijepe Naše. Tradicionalno sudjeluju na sljedećim manifestacijama: Vincekovo u Mariji Bistrici, Gregurevo u Požegi – kod g. Bauera,

glasilo svetišta majke božje bistričke

47


Općina Marija Bistrica Lovačko društvo »Fazan«

L

48

ovačka tradicija u Mariji Bistrici traje još od tridesetih godina prošlog stoljeća, kad su se lovom bavili samo najimućniji ljudi u mjestu. No Lovačko društvo »Fazan« Marija Bistrica osnovano je 1946. godine i otad neprekidno djeluje. Broj članova društva je narastao od 10, prigodom osnivanja, do današnja 92 člana. Društvo se bavi uzgojem i zaštitom divljači u svojem lovištu na području Općine Marija Bistrica, no djeluje i na zaštiti i očuvanju biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, njegovanju lovačke etike i običaja te zaštiti prirode i okoliša. U svojem lovištu društvo ima srne, divlje svinje, zečeve, fazane, divlje patke, jastrebove, kune i mnoge druge životinje. Uz lovački dom i streljanu na glinene go-

lubove posjeduju i ograđenu volijeru (površine 20 ha), u kojoj se nalazi pedesetak jelena lopatara. Tijekom zime članovi društva vrše prihranu divljači s oko 30 t kukuruza, 10 t zobi, oko 100 bala sijena i 500 kg soli. Najviši organ društva je skupština, izvršno tijelo je izvršni odbor te predsjednik, tajnik i lovnik. Na mjestu predsjednika bili su Pavao Car, Stjepan Biškup, Stjepan Šuštić, Alojz Pucko, Ivica Januš, Zvonko Županić i Valentin Kunić, a sadašnji predsjednik je Ivan Lacković. Članovi društva sudjeluju u svim važnim manifestacijama u mjestu, a u novije vrijeme rado sudjeluju u mnogim crkvenim događanjima (križni put, straža kod grobeka, procesije…).


Planinarsko društvo »Grohot«

B

oravak u prirodi, na čistom zraku ispunja čovjeka zadovoljstvom – planinarstvo pak čini život ugodnijim, zanimljivijim i ljepšim. Upravo to je bio motiv za osnivanje Planinarskog društva »Grohot« Marija Bistrica. Društvo je osnovano 11. prosinca 2002. godine. Ime je dobilo po 498 m visoku brežuljku Grohot, koji se nalazi na području Općine Marija Bistrica. No to ime objašnjavaju i stihovi koje je napisao predsjednik društva Mirko Fulir: »Grohotom se smijemo kad planinarimo, veselje ne krijemo, za brige ne marimo.« U planinarsko društvo »Grohot« učlanjeno je između 50 i 60 članova od 5 do 76 godina, a dolaze ne samo iz Marije Bistrice nego i iz drugih općina i gradova. Planinarski pohodi i izleti utvrđeni su planom aktivnosti i planiraju se tromjesečno. Plan aktivnosti i sve obavijesti vezane uz planinarsko društvo svi zainteresirani mogu vidjeti u planinarskom ormariću uz turistički ured. Članovi tog društva obišli

su gotovo sve zagorske brege, ali i gore Hrvatske, pa i šire. Na području Općine Marija Bistrica društvo obilježava i održava planinarske putove, planinarsko-hodočasničke putove, pješačke šetnice, a posebno ih ponosnima čini kružna planinarska obilaznica oko Marije Bistrice »Za dušu i tijele«. Ova je obilaznica uvrštena u Planinarske obilaznice Hrvatske i godišnje njome prođe preko 1500 planinara, a rado je obilaze i pješaci rekreativci. Planinarsko društvo »Grohot« član je Međudruštvenog savjeta Zagorskog planinarskog puta, Planinarskog saveza Krapinsko-zagorske županije i Hrvatskog planinarskog saveza. Mirko Fulir, predsjednik društva ujedno je i predsjednik Planinarskog saveza KZŽ-a. Društvo je otvoreno za sve ljubitelje prirode i rado primaju nove članove u svoje redove, a predsjednik društva pozivnicu upućuje svojim stihovima: i si sme jake srećni / kaj sme delić toga, / te prirode liepe, / stvorene od Boga.

49

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

odbor u kojem se nalazi 13 članica. Udrugu zastupa predsjednica, a to je sada već u drugom mandatu Anica Roksandić, te dvije podpredsjednice (Ljiljana Cesar i Marija Ivak). Cilj Udruge »Hrvatska žena« je poticati i razvijati duhovne vrijednosti, čovječnost, društvenost, a napose ljubav prema svojoj domovini, te promicati kulturni, zdravstveni, gospodarski i svekoliki probitak hrvatskog pučanstva, a posebice hrvatske žene. Udruga svoj cilj ostvaruje sljedećim djelovanjem: humanitarno-karitativnim, prosvjetno-kulturnim, socijalno-gospodarskim, brigom o mladeži i obitelji, njegom kulture i običaja, njegom etičkih načela ka-

milosti puna

U

Mariji Bistrici 3. veljače 1998. godine osnovana je Udruga »Hrvatska žena« Marija Bistrica. Udruga »Hrvatska žena« Marija Bistrica upisana je u Registar udruga Krapinsko-zagorske županije dana 27. travnja 1998. godine pod registarskim brojem 02000426. Udruga je dragovoljna, nestranačka i humanitarna udruga građana i pravnih osoba, domoljubne i katoličke orijentacije, koja se bez namjere stjecanja dobiti, a radi promicanja djelatnosti udruge, podvrgavaju odredbama Statuta Udruge. Prema Statutu Udruga ima svoja radna tijela: Upravni odbor, Skupštinu, Nadzorni odbor i Sud časti, kojima mandat traje četiri godine. Najviše tijelo čini upravni

glasilo svetišta majke božje bistričke

Udruga »Hrvatska žena«


Općina Marija Bistrica

50

toličke vjere. Udruga rado i često pomaže djeci bez jednog ili oba roditelja, kao i djeci slabijega imovinskog stanja (školski pribor, uređenje stambenog prostora, školska kuhinja, izleti). Uoči Božića i Uskrsa članice Udruge obilaze starije, nemoćne osobe i one socijalno ugrožene darujući ih paketima s hranom, higijenskim potrepštinama i odjećom. Članice Udruge sudjeluju u narodnim nošnjama u svim važnijim manifestacijama u mjestu, kao što su križni put na Cvjetnicu, tijelovska procesija, procesija sa svijećama do Vinskog vrha, svečane mise tijekom go-

dine, snimanje TV emisija, otvorenje izložbi, promocije knjiga i sl. Udruga organizira, prema interesu članica, posjete kazalištu i razne izlete. Cijele godine članice Udruge redovito održavaju i uređuju postaje križnog puta na Kalvariji, vode brigu o uređenju mjesta (sadnja cvijeća na trgu), pomažu u uređenju okoliša kapelica i vatrogasnog doma. Za svoj rad Udruga je primila brojna priznanja, nagrade i pohvale, koje su im još veći poticaj da sa svojim uspješnim radom nastave i dalje.

Udruga umirovljenika Marija Bistrica Udruga umirovljenika Marija Bistrica je samostalna, dobrovoljna, nestranačka, humanitarna i neprofitna Udruga. U Mariji Bistrici je svojim radom započela 1950. godine, na čelu s učiteljem Andrijom Šalićem. Vođenje Udruge 1973. godine preuzimaju Julijana i Branko Brlek, a 1984. Josip Krajačić te Petar i Zlata Bogović. Zlata Bogović je i danas, uz predsjednika Josipa Kovačića, u vodstvu Udruge. Do 2003. godine Udruga je bila podružnica Donje Stubice, a tad se osamostaljuje. Cilj rada Udruge je humanitarni i rekreacijski i nastoji se ostvariti tijekom godine u skladu s financijskim mogućnostima. Briga o starim i nemoćnim članovima Udruge provodi se uglavnom za Božić, kad se tim članovima daruju skromni pokloni i pro-

vodi se s njima koji trenutak u razgovoru i druženju. Rekreacijske se aktivnosti uglavnom odnose na organiziranje izleta, da bi se članovi Udruge upoznali s kulturnim i povijesnim znamenitostima naše domovine, ali i zabavili se i razveselili. U suradnji s Crvenim križem Udruga organizira svaki prvi petak u mjesecu provjeru krvnog tlaka i šećera u krvi. Udruga umirovljenika Marija Bistrica svake godine na Dan državnosti, 25. lipnja, organizira, uz pokroviteljstvo KZŽ-a, Susret umirovljenika Krapinsko- zagorske županije (kulturno umjetnički program, sveta misa, križni put, prigodni domjenak). Članovi Udruge aktivno sudjeluju u radu drugih društava i udruga u mjestu, a aktivni su i u političkome životu.


VATROGASTVO U Općini Marija Bistrica djeluju četiri DVD-a, koji su udruženi u Vatrogasnu zajednicu Općine od 1996. godine: DVD Laz, DVD Selnica, DVD Tugonica – Podgrađe i DVD Marija Bistrica.

DVD Marija Bistrica

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

51

milosti puna

Završetkom rata članstvo se vraća, nabavlja se nova oprema, a javlja se i ideja o gradnji vatrogasnog doma, koji bi bio svojevrsno središte društvenih zbivanja. Do realizacije tog projekta čekalo se sve do 1937. godine. Tad počinje gradnja Prosvjetnog doma, s dvoranom za priredbe, prostorijom za glazbu i skladištem za vatrogasnu opremu. Dom je završen za dvije godine, zahvaljujući dobrovoljnom radu i prilozima mještana. Tijekom Drugoga svjetskog rata Društvo nije aktivno, ali se situacija znatno popravlja nakon 1945. godine, kada dolaze novi članovi te se radi na stručnom usavršavanju. Uz vatrogasni dom je dograđena kino dvorana, pa Općina preuzima cijeli objekt za svoje potrebe. Novo vatrogasno spremište je izgrađeno 1954. godine na Ladinama kraj potoka, gdje se nalazi i danas. Gospodarski procvat šezdesetih godina prošlog stoljeća odražava se i na rad društva, pa je nabavljena nova oprema, crpka za vodu, kamion TAM 2000, a 1973. godine vatrogasna navalna kola. Zbog svega toga prostori doma postaju sve više tijesni, pa se 1989. godine počinje s njegovom rekonstrukcijom i proširenjem. Međutim radovi su usporili nakon velike poplave i početka Domovinskog rata. Upornošću, marljivošću i požrtvovnošću svih članova te velike pomoći bistričkih firmi, obrtnika i mještana, dom je zasjao u novom ruhu 1999. godine te je otvoren povodom 110. godišnjice DVD-a. Otad se grabi krupnim koracima naprijed.

glasilo svetišta majke božje bistričke

V

atrogasno društvo u Mariji Bistrici postoji od 1889. godine, zaslugom učitelja Josipa Kirina. Povod njegovu osnivanju vjerojatno je bila želja Bistričana da se ne ponovi lipanj 1862., kada je veliki požar uništio gotovo cijelo središte mjesta. Najstariji pismeni dokument o radu Društva jest zapisnik sa sjednice Upravnog odbora, od 23. studenoga 1889. godine, a Odbor su sačinjavali: Josip Kirin – vojvoda, Janko Kovačević – podvođa, Vatroslav Ciganić – tajnik, Ivan Weiss – blagajnik, Aleksandar Lux – spremištar, Milan Sinček – vođa čuvara i Šimun Ivak – član Odbora. Prvu operativnu jedinicu sačinjavali su: Janko Brlečić, Gabro Brlek, Franjo Čićmak, Juraj Hudek, Florijan Husinec, Ivan Husinec, Mirko Husinec, Ivan Ivak, Stjepan Ivak, Andrija Mahmet, Franjo Mahmet, Josip Mahmet, Marko Mahmet, Josip Milošić, Mato Muhek, Petar Pisk, Josip Šćuric, Stjepan Šopec, Pavao Vedrina i Miško Vuk. Odmah po osnivanju Društvo dobiva svesrdnu pomoć bliže i dalje okolice te se nabavlja prva vatrogasna oprema. Tijekom narednih godina počinje se s marljivim radom na stručnom usavršavanju članova, intervenira se na nekoliko većih požara, a djeluje se i na kulturno- umjetničkom polju, održavaju se priredbe i zabave. Takva situacija traje do Prvoga svjetskog rata, kad se zbog odlaska ljudi na bojište i dotrajale opreme javljaju prvi veći problemi. No uz pomoć mještana teško stanje je prevladano.


Općina Marija Bistrica

52

Nabavljeno je novo navalno vozilo, oprema se svake godine nadopunjuje, članstvo je u porastu, pohađaju se tečajevi za vatrogasce, dočasnike i časnike. Započinje i intenzivan rad s mladima, koji sve više postaju okosnicom Društva i zalogom budućnosti.

Od 2007. godine u sklopu doma djeluje i Javna vatrogasna postaja Zabok, tako da o sigurnosti mjesta i okolice brinu i profesionalni vatrogasci. Predsjednik DVD-a je Stjepan Kovačić.

DVD Laz

D

obrovoljno vatrogasno društvo Laz osnovano 19. srpnja 1938. godine, na inicijativu mještana entuzijasta, koji su vidjeli da ovome mjestu treba vatrogasno društvo, koje će se boriti s vatrom i drugim neprilikama koje se javljaju, a i pomoći svim ljudima u nevolji. Laz je udaljen oko 7 km od M. Bistrice, prema Zagrebu. Okolna mjesta su već imala dobrovoljna vatrogasna društva, kao što su Zlatar, Zl. Bistrica, M. Bistrica, Selnica, D. Stubica, pa se vidjelo da je i tu potrebno takvo društvo, koje je uvijek najbliže unesrećenima i koje može prvo uskočiti u pomoć. DVD Laz ima ukupno 55 članova, od toga 40 aktivnih, osam u pričuvi, jednoga počasnog i šest članova mladeži. Tako društvo sada ima 17 članova sa zvanjem vatroga-

sac, 14 članova sa zvanjem vatrogasac I. kl., pet članova sa zvanjem vatrogasni dočasnik I. kl. i četiri časnika. Imamo četiri vatrogasca koji su položili ispite za dišne aparate i sprave i dva strojara s položenim ispitom. Posjedujemo vatrogasni dom, navalno vozilo – autocisternu TAM 4500, s 4 000 l vode i kombi vozilo marke »Merzedes«. Prošle godine proslavili smo 70. godišnjicu od osnutka društva i tom prigodom uručili priznanje za 50 god. trojici članova, za 40 god. jednomu članu, za 30 god. petorici članova te medalje i plamenice vatrogascima koji su to i stvarno zaslužili u proteklom nizu godina. Društvo djeluje u svim aktivnostima i natjecanjima u godini. Priredio: Marinko Micak


DVD Selnica

D

VD Selnica osnovan je 16. rujna 1928. godine. Tadašnji učitelj Područne škole Selnica Slavko Ladović, rođen u Krapinskim Toplicama, okupio je oko sebe napredne Selničane i osnovao DVD. On je bio prvi tajnik društva, koje je brojilo četrnaest članova. Kako su Selničani vrlo vrijedni, odmah su počeli materijalna ulaganja u društvo. Tako je već 1929. godine nabavljena motorna štrcaljka. Već 1932. godine nabavljena su mrtvačka kola, koja su se koristila i u okolnim selima. Između 1955. i 1960. godine napravljeni su temelji vatrogasnog doma, koji je dokraja uređen prošle godine, uvođenjem plina i izgradnjom centralnoga grijanja. Od 1985. godine predsjednik DVD-a je Josip Klapač, privatni poduzetnik. Okupio je oko sebe mlade, vrijedne mještane i uspješno vodio završne radove na domu, nabavu potrebne opreme, omasovljenje članstva, izobrazbu i osposobljavanje članova. Danas društvo broji 63 člana, a posebno nas raduje što smo ove godine uspjeli okupiti desetak

djevojaka, članica vatrogasne mladeži, s kojima počinjemo edukaciju i osposobljavanje za potrebne poslove unutar DVD-a. U svim nesrećama i nepogodama vatrogasci su prvi na raspolaganju svojim mještanima: prigodom velike poplave, tuče koja je pogodila naše mjesto, prijevoz vode u sušnim mjesecima. Vatrogasni dom služi mještanima za razne aktivnosti. Vrlo lijepo je uređen za stotinjak uzvanika, sa svim pratećim prostorijama: uredom, spremištem i grijanom garažom za vozila. Želja nam je u budućnosti uključivati u rad društva sve više mladih, osposobljavati ih i školovati, kako bi mogli napredovati u vatrogastvu, te im pružiti mogućnost da se natječu na natjecanjima vatrogasne mladeži. Planiramo edukativno djelovati na sumještane, da bude što manje požarnih nesreća u našemu mjestu. Započeli smo suradnju s učenicima Područne škole Selnica, koje planiramo uključiti u naše društvo i aktivnosti.

53

Tajnik DVD-a Selnica, Mladen Ciglenečki

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

armije nabavljeno je rabljeno vozilo sa cisternom marke »Ford«. Do 1976. godine u DVD-u se primaju novi članovi, postižu značajni rezultati u operativi i uspjesi na natjecanjima. Nabavljena je i »motorka« »Sora« (1972. godine), domaće proizvodnje, gumirane cijevi i 20 svečanih odijela. Prikupljen je novac za novo vozilo. Stari »Ford« predan je i otpisan, a 1972. godine mjesto u garaži društva pronašao je IMV kombi, koji je služio svrsi punih 32 godine, do 2004. kada je doniran DVD-u Lukavec Klanječki. Do smjene na čelu društva dolazi 1980. godine. Nakon smrti prvog i dugogodišnjeg predsjednika Šimuna Klancira na skupštini 16. ožujka za novog predsjednika izabran je

milosti puna

D

VD Tugonica – Podgrađe osnovan je 10. listopada 1946. godine i otad neprekidno djeluje. Godine 1947. izvršena je registracija društva i ono je dobilo službeni naziv, koji s ponosom nosi i danas: Dobrovoljno vatrogasno društvo Tugonica – Podgrađe. U samim začecima, prema zapisima iz spomen-knjiga i zapisnika sa sjednica Upravnog odbora i skupština, primjetno je da se naše društvo suočavalo s brojnim problemima, osobitima za poslijeratno razdoblje. Iako su mjerodavni često obećavali pomoć u opremanju i pomaganju društva, ona je još češće izostajala. Ipak, 1952. godine nabavljena je ručna štrcaljka. Godine 1959. uočena je potreba za vozilom. Od tadašnje

glasilo svetišta majke božje bistričke

DVD Tugonica – Podgrađe


Općina Marija Bistrica

54

Florijan Hajnić. Početak osamdesetih godina obilježila su daljnja ulaganja u uređenje doma i okoliša. Nakon smrti Florijana Hajnića, za trećeg predsjednika 1987. izabran je Josip Maršić, koji će mandat predsjednika obnašati 10 godina, do 1997., kada je za predsjednika izabran Josip Skuliber, koji je tu dužnost obnašao jedan mandat, četiri godine. Za počasnog predsjednika 1987. godine izabran je Petar Jakopec, dugogodišnji podupiratelj i prijatelj društva. Iste godine nabavljena je i crpka »Rosenbauer«. Za tajnika je 1991. izabran Miljenko Šimunec, koji je na toj dužnosti naslijedio Franju Severa. Miljenko je tajnik bio punih 14 godina, do 2005. godine, kada je za tajnika izabran Ivan (Ignaca) Šimunec. Jedno kraće vrijeme dužnost tajnika obavljao je i Josip Maršić. Naše je društvo sudjelovalo tih godina i u osnivanju Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica, koja je osnovana 1996. godine. Danas DVD Tugonica – Podgrađe broji 64 aktivna i tri počasna člana te četrdesetak članova vatrogasne mladeži. Upravo je mladež, a posebno natjecateljska ekipa muške mladeži, ponos društva. Naime muška mladež sudjelovala je na posljednja dva državna natjecanja i po vatrogasnim mjerilima osvojila zlatne medalje, plasmanom u prvu trećinu poretka. Posljednjih godina Zagorski vatrogasci na mjestu kornatske tragedije

DVD Tugonica – Podgrađe redovito daje svoj prinos protupožarnoj sezoni na Jadranu. U proteklih sedam godina u suradnji s Vatrogasnom zajednicom Općine Marija Bistrica, a u organizaciji VZKZŽ-a, na dislokaciji u Zadarskoj županiji. Prve četiri godine uz navalno vozilo DVD-a Marija Bistrica u mjestu Pretrčane, u hotelskom naselju Punta Skala, a posljednjih godina u Turističkom naselju Zaton, i to s vlastitim navalnim vozilom. Članovi društva danas su aktivni na mnogim poljima. Tu svakako valja izdvojiti i sudjelovanje na raznim manifestacijama i vjerskim svečanostima. Svake godine tu je tradicionalno vatrogasno hodočašće u Mariju Bistricu, zatim proštenje povodom blagdana svetog Florijana, te u novije vrijeme sudjelovanje u procesijama na Cvjetnicu, Tijelovo, u procesiji na Vinski vrh prije blagdan Majke Božje Bistričke i drugo. Usto naši su vatrogasci obavljali i dežurstva za vrijeme hodočašća u Hrvatskome nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke. No iz društva jasno poručuju da sa razvojem neće stati. U društvu vjeruju da je vatrogastvo plemenit poziv i uvijek će ga razvijati, a zajedno sa njim i međuvatrogasnu suradnju, za koju ne postoje granice. Elvis Lacković glasnogovornik društva


Priredila: Ivančica Tomorad

Kulturna ponuda Kulturni identitet Marije Bistrice određuju ustanove, udruge, manifestacije i entuzijasti, koje ovdje predstavljamo u kratku pregledu.

Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica

milosti puna

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

55

glasilo svetišta majke božje bistričke

U

doba svojeg učiteljevanja u Mariji Bistrici (1873. – 1891.) Josip Kirin, isti onaj koji je uredio Hrvatski školski muzej u Zagrebu i bio među najistaknutijim hrvatskim prosvjetnim djelatnicima svojeg vremena, osniva učeničku i učiteljsku knjižnicu. Hrvatska čitaonica za građane Marije Bistrice osnovana je 1900. godine, uz pomoć tadašnjeg dobrotvora prosvjetnih događanja baruna Dioniza Hellenbacha. Od 1937. do 1940. godine u Mariji Bistrici sagrađen je Prosvjetni dom. U mjestu djeluje Kulturno-prosvjetno društvo »Tomislav«, a u sastavu Prosvjetnog doma nalazila se knjižnica i čitaonica, koja je u kasnijoj

zgradi Općinskog poglavarstva djelovala ponovo osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Tada je knjižnica bila u sastavu Narodnog sveučilišta Donja Stubica, a od 1994. godine ulazi u sastav Općine Marija Bistrica. 10. studenoga 2001. godine knjižnica je uselila u Dom kulture, u prostor od 107 m2, u kojemu je smješten sav knjižni fond, dječji odjel, odjel za odrasle, čitaonica, sanitarni čvor, a formirana je i zavičajna zbirka. Današnji knjižni fond iznosi oko 12 000 svezaka, a 450 članova knjižnice svakodnevno može koristiti tri računala s pristupom internetu, čitati dnevni, tjedni i mjesečni tisak, koristiti referentnu zbirku. Od 2007. godine knjižnica djeluje kao samostalna javna ustanova. Od preseljenja do danas Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica sudjelovala je u svim kulturnim događanjima u mjestu, a organizirala je različite kulturne manifestacije; izložbe, književne susrete, predstavljanja knjiga, večeri poezije, humanitarne akcije, radionice za djecu i odrasle, a sve to pod stručnim vodstvom Mire Pižir, dugogodišnje jedine djelatnice, a danas i ravnateljice knjižnice. Knjižnica je organizator Recitala ljubavne poezije »Željka Boc« i suorganizator Recitala »Josip Ozimec« te tako nezaobilazno mjesto na karti kulturnog identiteta Marije Bistrice.


Općina Marija Bistrica Park skulptura

P

56

rvi pokušaj uređivanja i osmišljavanja parka skulptura seže u davnu 1983. godinu, kad se takav park nastojao urediti oko hotela »Kaj«. Već tad su bili angažirani kipari Josip i Ivan Cikač iz Kučan Marofa, koji su i poslije Domovinskoga rata nastavili sa stvaranjem skulptura pod Kalvarijom i oko crkve. Od 2000. godine Park skulptura nalazi se u Gornjoselskoj ulici, na putu prema Vinskomu vrhu i prasvetištu, na lokaciji zvanoj Cerine i svoj izgled duguje uglavnom entuzijazmu građana organiziranih u udrugu. Prema podacima Valentina Kunića, koji živi s ovim parkom i jedan je od njegovih idejnih začetnika, Park danas broji 111 skulptura, koje su nastale tijekom godina trajanja međunarodne Kolonije drvorezbara, koja se u Parku održava svakoga srpnja (ove godine trajat će od 6. do 11. srpnja) u okviru kulturne manifestacije Ljeto u Mariji

Bistrici. Skulpture su tematski usmjerene na sakralne sadržaje (Jaslice, Isus bira suradnike, Posljednja večera…) ili stvarane po slobodnom izboru drvorezbara koji (osim naših domaćih) na ovu međunarodnu koloniju rado dolaze i iz Mađarske, Slovačke, Austrije… Svoje su kipove prošle godine ostavili umjetnici Endre Boa, Laszlo Bedi, Lenard Gabor, Lajos Major, Csaba Csavas, Istvan Radnai, Michael Schlapschy, Harry Raab, Juraj Mertuš, Juraj Martuš (ml.), Jozef Mertuš, Jozef Barta, Martin Barnas, Tomaš Barnas, Ivan Abjanac, Miroslav Kinder, Zoltan Tisler, Ivan Cikač, Josip Cikač i Nikola Cikač. Iako hvali suradnju s Općinom, Turističkom zajednicom i Hrvatskim šumama, Kunić upozorava na niz poteškoća vezanih uz održavanje kipova, njihov smještaj i daljnje funkcioniranje tog vrlo vrijedna i nesvakidašnjega kulturnog blaga.


57

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

poklonika, koji su na njoj sudjelovali kao članovi Stručnoga ocjenjivačkoga suda (Marija Lamot, Vlasta Horvatić-Gmaz, Ivo Kalinski, Denis Peričić…) ili kao interpretatori (Vid Balog, Adam Končić) i kao njezini gosti (Vesna Parun). Usto je potvrdila neke već priznate pjesničke veličine (Tomislav Ribić, Ivan Kutnjak, Vinko Hasnek, Biserka Marečić), afirmirala mlade pjesnike (Anita Kolar, Zdenka Maltar) i potaknula na umjetničko stvaranje bistričke pjesnike i recitatore (Eva Kreber, Josip Klapač, Jelena Januš). Recital »Josip Ozimec« održava se tradicionalno u listopadu (ove godine 17. listopada) u kapeli svetog Petra i Pavla. Stručni ocjenjivački sud dodjeljuje tri nagrade za pjesme na kajkavskome narječju, jednu za rad na čakavskome narječju te jednu za rad na standardnome jeziku, a dodjeljuje se i nagrada publike. Najbolje se pjesme tiskaju u zborniku Došel bum v Bistricu.

milosti puna

U

Mariji Bistrici je 1999. godine organiziran prvi recital kajkavskog pjesništva, koji nosi ime bistričkog pjesnika Josipa Ozimeca (kao doprinos obilježavanju 790. obljetnice prvoga spomena Bistrice 1209. godine). Organizator Recitala, Radio Marija Bistrica, uz podršku Turističke zajednice, Općine i Svetišta Majke Božje Bistričke, raspisuje natječaj za poetske radove na kajkavskome narječju, s težištem na duhovno-refleksivnom izričaju. Bistrički recital pokušao je pronaći svoju osobnost upravo u marijanskom ozračju. U svojoj petoj godini kontinuirana trajanja Recital »Josip Ozimec«, s isključivo kajkavskim poetskim radovima, proširuje propozicije natječaja na čakavsko narječje i standardni hrvatski jezik, a tako izgleda i danas. Tijekom deset godina postojanja Recitala u organizaciju se uključila i Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica. Ta je manifestacija stekla mnogo prijatelja i

glasilo svetišta majke božje bistričke

Recital »Josip Ozimec«


Općina Marija Bistrica Galerija Hudek

U

Gornjoselskoj ulici 20, u obnovljenoj i dograđenoj staroj roditeljskoj hiži, otvorio je svoju galeriju 13. srpnja 2002. godine, na blagdan Majke Božje Bistričke, akademski kipar Pavao Hudek. Pavao Hudek rođen je 1944. godine u Mariji Bistrici. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1969. godine, u klasi profesora Augustinčića Michelija. Živi i stvara u Mariji Bistrici, u kojoj i pronalazi motive za svoja umjetnička djela; kipove (većina figura izrađe-

na je u keramici) i slike; pred oltarom bistričke crkve, među hodočasnicima, pred raspelima kraj puta, na svadbi, u krčmi, na polju, u ciklusu jaslica, pred orguljama kapelica… Galerija Hudek oplemenjuje kulturnu ponudu Marije Bistrice osebujnošću umjetnika, koji je s ovim mjestom duboko srastao, koji Mariju Bistricu poznaje i razumije, čije su sve djetinje uspomene vezane uz ovo mjesto i njegove ljude, i ono mu ne prestaje biti trajnom inspiracijom.

»Hudek art« – međunarodna likovna kolonija

58

S

likar Željko Hudek organizator je tri međunarodne likovne kolonije »Hudek art«, koje se održavaju u ambijentu seoskog turizma u Gusakovcu, u »Lojzekovoj hiži« vlasnika Darka Grdena. Na prošlogodiš-

njoj koloniji sudjelovalo je 28 likovnih umjetnika, iz Španjolske, Italije, Austrije, Mađarske, Njemačke i Hrvatske. 4. likovna kolonija »Hudek art« planira za vremensko razdoblje od 13. do 20. rujna ove godine.

Recital ljubavne poezije »Željka Boc«

R

ecital ljubavne poezije »Željka Boc« nastao je kao sjećanje na tragično preminulu mladu bistričku pjesnikinju Željku Boc (1976. – 2002.). Natjecateljski je i tematski vezan uz ljubavnu poeziju. Završna večer Recitala održava se svakog Valentinova (14. veljače) u Domu kulture u Mariji Bistrici. Tad se dodjeljuju tri nagrade Stručne prosudbene komisije i nagrada publike te se predstavlja zbornik odabranih pjesama, simboličkog naslova Hod se nastavlja. Ove godine Stručni ocjenjivački sud u sastavu Enes Kišević, Mirko Kovačević i Maja Đerek dodijelio je prvu nagradu našoj mještanki Tanji Klapač, drugu Nino-

slavu Marinkoviću, treću Marku Greguru, a nagradu publike Sanji Kovačić. Organizator Recitala je Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica i Radio Marija Bistrica, a na njihov je poticaj Recital i nastao. Tijekom šest godina postojanja stekao je mnogobrojne prijatelje (Sonja Šarunić, Maja Perfiljeva, Julijana Matanović, Enes Kišević), potaknuo na pjesničko stvaranje domaće autore (Milena Mikuš, Bernarda Cesar, Đurđa Ilijaš, Božena Grđan, Željka Meštrović, Sanja Kovačić, Sanja Odorjan, Josipa Sambol, Tanja Klapač, Mirko Fulir) i proširio krug štovatelja Željkine poezije.


Udruga »Sintoment« suradnici Dario Juričić i Filip Pintarić. Značajniji projekti u prvoj godini djelovanja Sintomenta su projekt izložbe i izvedbe Bernarde Cesar Z_ton i Z_ton II (Sesvete – Marija Bistrica), izdavanje i promocija zbirke poezije Bajam Josipe Sambol te organizacija predstavljanja knjige Josipa Pavičića Pet stoljeća čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke. Tu je i izrada mrežne stranice hrvatske udruge za neurofibermatozu te cjelokupan vizualni identitet Vigrone d. o. o. Udruga Sintoment upravo priprema velik multimedijalni projekt 800 slika Marije Bistrice, koji će biti predstavljen u Galeriji Kranjčar u Zagrebu.

KUD »Lovro Ježek« iz Marije Bistrice

U tima četirima sekcijama KUD okuplja oko 150 članova, uglavnom mlađe dobi. Sve sekcije djeluju i rade s ciljem zaštite i nje-

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

• • • •

govanja kulturne baštine kako Zagorja tako i cijele Hrvatske. Svojim radom u sekcijama mladi, uz pomoć voditelja i iskusnijih članova KUD-a, razvijaju glazbena i plesna umijeća, okupljaju se, druže, sudjeluju na brojnim smotrama i priredbama u Hrvatskoj i inozemstvu, gdje ujedno razmjenjuju iskustva s drugim društvima. Počeci glazbenog rada u Mariji Bistrici sežu još u 1894. godinu, kada je u sklopu vatrogasnog društva osnovana glazbena sek-

milosti puna

K

UD »Lovro Ježek« osnovan je 1974. godine i u svojem radu objedinjuje četiri sekcije: limenu glazbu, folklornu sekciju, tamburašku sekciju i pjevački zbor.

59

glasilo svetišta majke božje bistričke

U

druga Sintoment osnovana je u cilju promišljanja, stvaralaštva i razvoja multimedijalne umjetnosti te afirmacije kulture užega zavičajnog područja (njegovih jezičnih, glazbenih te likovnih vrednota), cijele Hrvatske i poticanja multikulturnog dijaloga s ostalim sličnim udrugama u Hrvatskoj i svijetu. Sintoment je godinu dana stara udruga mladih stručnjaka iz područja književnosti, stranih jezika, etnologije, ekonomije i marketinga, arhitekture, dizajna i povijesti umjetnosti. Članovi tima Udruge su Bernarda Cesar, Ivanka Bičak, Željka Meštrović, Marija Juza, Josipa Sambol, Emilie Jurič, Darija Cipriš, a


Općina Marija Bistrica

60

cija. Ona je u početku imala žičane instrumente, a 1900. godine nabavljeni su puhački instrumenti, zaslugom ondašnjega bistričkog učitelja Ivana Španovića i dobrovoljnim prilozima mještana Marije Bistrice. U svojem gotovo 115-godišnjem radu limena glazba proživljavala je mnoge teške trenutke, a posebno u vrijeme svjetskih ratova. U pojedinim razdobljima, posebno teško je bilo nabavljanje održavanje instrumenata, za što su se uglavnom skupljali dobrovoljni prilozi. Unatoč svemu glazba se uspjela održati svih 115 godina, zahvaljujući svim svojim članovima, koji su iskazivali velik interes za tu vrstu glazbe, te svojim voditeljima – kapelnicima: Semoniću iz Krapine, kapelnicima iz gradske glazbe iz Varaždina, iz vojne glazbe iz Zagreba, Dragutinu Vdoviću, Valentu Dijaniću, Stjepanu Mahmetu, Branku Jiraseku te u novije vrijeme Stjepanu Šobaku.

Limena glazba doživjela je svakako svoje najveće uspjehe od 1973. pa sve do današnjih dana zahvaljujući svojemu voditelju Branku Jiraseku, bistričkom učitelju. U tom razdoblju nastupala je na mnogim kulturnim manifestacijama i događanjima u zemlji i inozemstvu (Slovačka, Mađarska), razvila je prijateljsku suradnju s glazbom iz Buzeta, a njezine redove prošli su naraštaji mladića i djevojaka, od kojih su neki odlaskom iz naše limene glazbe nastavili daljnje glazbeno školovanje. Mnogi od njih danas su kapelnici i vrsni glazbenici. To se može reći i za Stjepana Šobaka, koji je potekao iz bistričke limene glazbe, a danas je glazbenik u Simfonijskome puhačkom orkestru Hrvatske vojske te od 2003. godine voditelj bistričke limene glazbe. Osnutkom KUD-a »Lovro Ježek« glazba ulazi u njegov sastav kao jedna od sekcija i danas okuplja 52-oje članova. Nastupa na svim kulturnim manifestacijama u mjestu,


Napisao: Škrlec Dražen, predsjednik KUD-a »Lovro Ježek«

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

61

milosti puna

Zagrebu te sudjelovanje na brojnim smotrama po cijeloj Hrvatskoj. Od inozemnih nastupa folklorna i tamburaška sekcija imale su nekoliko turneja po Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj te po jednu u Švedskoj, Danskoj, Francuskoj, Švicarskoj. Posebno su ponosne na uspostavljene prijateljske odnose sa Pjevačkim zborom iz njemačkog grada Bellenberga. Svi uspjesi postignuti su zahvaljujući velikom zalaganju svih članova, a posebno stručnih voditelja folklorne sekcije: Milice Glamočić Keke, Branka Mikše te u današnje vrijeme Branka Lisca, kao i stručnog voditelja tamburaške sekcije Rudolfa Mahmeta. Rudolf Mahmet okupio je u posljednje dvije godine ponovno i mješoviti pjevački zbor, koji nastupa zajedno sa folklornom i tamburaškom sekcijom. Posljednji značajniji nastupi bili su u rujnu 2003. godine na svečanosti berbe grožđa u mađarskom gradu Hevizu, a u istome je gradu nastupala 1. svibnja 2004. na svečanosti povodom ulaska Mađarske u Europsku Uniju. Za rad svih sekcija KUD-a od velike su važnosti financijska sredstva za nabavu i obnavljanje, kako muzičkih instrumenata i odora za limenu glazbu, tako i za održavanje desetak kompleta narodnih nošnji i žičanih instrumenata za folklornu i tamburašku sekciju. Sredstva s kojima KUD financira jedan dio tih svojih potreba osigurana su općinskim proračunom, ali zbog nedostatnosti tih sredstava, KUD često mora tražiti donacije, u čemu uvijek ima potporu Svetišta, mnogih bistričkih obrtnika i poduzetnika te mnogih drugih zagorskih poduzeća. Godine 2009. KUD »Lovro Ježek« obilježava svoju dvostruku obljetnicu: 115 godina rada limene glazbe i 35 godina rada društva, iz čega se može zaključiti da je rad KUD-a »Lovro Ježek« i stotine članova koji su u njemu bili od neprocjenjive vrijednosti za Mariju Bistricu, a i šire.

glasilo svetišta majke božje bistričke

dočekuje hodočasnike, često svojim sviranjem uveličava euharistijska slavlja u Svetištu Majke Božje Bistričke, svira na Novogodišnjem koncertu u Mariji Bistrici, u rujnu 2003. godine nastupala je na svečanosti berbe grožđa u mađarskom gradu Hevizu, a u istom je gradu nastupala 1. svibnja 2004. na svečanosti povodom ulaska Mađarske u Evropsku Uniju. Glazba se dvije godine zaredom (2007. i 2008.) kvalificira na županijskoj smotri i sudjeluje na državnoj smotri puhačkih orkestara. Dvije godine zaredom glazba se pozicionira u sam vrh hrvatskih amaterskih puhačkih orkestara, čime se potvrđuje kao jedna konstanta kvalitete, tradicije, rada i truda. Glazba je 2008. godine gostovala na Međunarodnoj smotri folklora na Balatonu u Mađarskoj, gdje je ostvarila zapažen nastup (od strane većih i poznatijih svjetskih orkestara), što također doprinosi određenomu rejtingu. Na inicijativu grupe mladih i uz pomoć gospodina Marijana Hudeka osnovana je 1974. folklorna družina, koja je ubrzo prerasla u KUD »Lovro Ježek«, nazvan po prvome bistričkom učitelju. U vrijeme osnutka KUD »Lovro Ježek« ima sljedeće sekcije: puhačka glazba, ženski i mješoviti pjevački zbor, folklorna sekcija s pratećom tamburaškom sekcijom i tamburaški zbor Škole Marija Bistrica. Nakon nekoliko godina, ženski pjevački zbor i tamburaški zbor Škole prestaju s radom, ali i dalje intenzivno radi folklorna sekcija, s pratećim tamburašima, kao i limena glazba. Od svojeg osnutka pa do danas, folklorna i tamburaška sekcija imale su velik broj nastupa u zemlji i inozemstvu. Redovito nastupaju na svim kulturnim manifestacijama u mjestu, daju cjelovečernji program prigodom Novogodišnjeg koncerta, od 1981. svake godine u Mariji Bistrici organiziraju Susrete KUD-ova sjeverozapadne Hrvatske. Značajniji nastupi u Hrvatskoj su cjelovečernji program u Domu hrvatske vojske u Zagrebu, u kazalištu »Komedija« u


Općina Marija Bistrica Kulturno-umjetničko društvo Laz

D

62

a bi mladima ponudili nešto novo, nov oblik druženja i upoznavanja običaja, grupa mladih s Laza, uz veliku podršku tadašnjega župnika vlč. Ivana Mikeca i sumještana osnovala je 14. kolovoza 2004. godine KUD Laz. Cilj društva je upoznavanje, njegovanje i promicanje kulturne baštine hrvatskog naroda te njegovanje narodnih običaja, narodnih nošnji i glazbenog stvaralaštva Hrvatskog zagorja. KUD, koji broji stotinjak članova, djeluje u četiri sekcije: folklorna, dječja folklorna, zbor i tamburaška sekcija, a u sklopu KUD-a djeluje i glazbena škola. Folklorna sekcija okuplja tridesetak plesača srednjoškolskog i višeg uzrasta. U svojem programu imaju nekoliko koreografija plesova Hrvatskog zagorja, ali i plesove Korčule, Posavine, Međimurja i »Bunjevac«. Mlađi uzrast ove sekcije, do 17 godina, predstavljao je Krapinsko-zagorsku županiju na završnoj večeri 6. međunarodnog folklornog susreta djece i mladih 27. lipnja 2009. u HNK-u u Zagrebu. Dječja folklorna sekcija djeluje od 2006. godine, a izvodi pjesme i plesove Zagorja i Posavine. Ova sekcija već drugu godinu predstavlja Krapinsko-zagorsku županiju na smotri dječjeg stvaralaštva u Kutini. Zbor djeluje od sama početka. Nastupaju na prigodnim koncertima, pjevaju na

misama (nastupali su u nekoliko navrata u zagrebačkoj katedrali), sudjeluju na smotrama zborova naše županije. Tamburaška sekcija prati nastupe folklora i zbora, a nastupa i samostalno. Voditelj tamburaša je Franjo Matok, prof., a sekcija broji desetak svirača. U sklopu te sekcije djeluju i mladi tamburaši koji prate dječju folklornu sekciju. Da bi mali članovi KUD-a, ali i drugi zainteresirani, dobili osnovnu glazbenu naobrazbu, KUD je pokrenuo glazbeni tečaj. Polaznici stječu elementarna znanja da bi, ako žele, mogli nastaviti glazbeno usavršavanje. Sve što tijekom godine postignu pokažu na zajedničkom koncertu na kraju školske godine. KUD Laz organizira svakog ljeta Dane folklora, a ove će godine trajati, kako organizatori predviđaju, pet dana, da bi svi sudionici mogli predstaviti svoj rad (pjevači, tamburaši, folklor, djeca…). I sami sudjeluju na raznim manifestacijama: Zeljarijada u Vidovcu, Smotra folklora Zadarske županije, proslava 300. godišnjice doseljenja bačkih Hrvata u Mađarsku – Bacsalmas, Janine u Loboru, Prigorski dani u Prepuštovcu, Smotra izvornog folklora Pokuplja, Posavine i Turopolja u Letovaniću, Susret KUD-ova u Mariji Bistrici. Veoma su ponosni na vlastitu, originalnu zagorsku nošnju, izrađenu u Lazu te rekonstruirane narodne nošnje iz Vele Luke i Posavine. U sklopu KUD-a osnovana je i knjižnica s oko tisuću naslova, koja bi uskoro trebala otvoriti svoja vrata zainteresiranim mještanima. Mnogo je zaslužnih ljudi za uspjeh KUD-a, no svakako među najzaslužnijima su voditelji s kojima je KUD počeo: Branko Lisec, Marinko Maričić i Rudolf Mahmet te sadašnji voditelj tamburaša Franjo Matok i umjetnički voditelj Blaženko Marić. A da bi sve u KUD-u teklo kako, treba brine predsjednica društva Ružica Kušt.


Klapa Bistrica

N

a inicijativu nekolicine zaljubljenika u a capella zborsko pjevanje osnovana je u jesen 2003. godine Klapa Bistrica. Prema riječima mnogih, Klapa se u proteklom vremenu profilirala kao specifična klapa iz kontinentalnog dijela Hrvatske, koja ljepotu klapske pjesme i melodioznost dalmatinskih napjeva približava Zagorju, a duh »zagorske popevke« uvijek nosi sa sobom i poklanja ga gdje god ih pjesma ponese. Klapa ima iza sebe mnoge nastupe u zemlji i u inozemstvu. Povodom proslave petgodišnjice rada Klapa je izdala CD Tu sme mi doma, s trinaest

63

Anica Gregurić

našeg Svetišta, radio je organizator i pokrovitelj mnogim kulturnim događajima u Mariji Bistrici i šire, a posebno se ponosimo organizacijama dvaju recitala: duhovnog pjesništva »Josip Ozimec« i ljubavne poezije »Željka Boc«. Djelatnici: Ana Meštrović, Ivana Krajačić, Elvis Lacković, Dražen Pezić i Zvonko Franc. Suradnici: Ana Kruhak, Davor Semper i Danijel Job.

milosti puna

ve godine, kad Marija Bistrica slavi svoj veliki jubilej prvoga pisanog spomena mjesta, Radio Marija Bistrica slavi svoju desetu obljetnicu djelovanja (Uskrs 1999. - 2009.) i emitiranja programa. Radio je pokrenut ponajprije velikom zaslugom tadašnjeg upravitelja Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i župnika bistričke župe mons. Lovre Cindorija. Svakodnevni program obuhvaća informativni, vjerski, kulturni, obrazovni, gospodarstveni, sportski, zabavno- glazbeni i propagandni program, a od ove godine, program RMB-a se može pratiti i putem interneta na stranicama svetišta, ali i na vlastitim stranicama www.rmb. hr. Uz to što se kroz program prati život

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

Radio Marija Bistrica

glasilo svetišta majke božje bistričke

O

pjesama (zagorske, dalmatinske, obrade popularnih pjesama). Voditelj Klape je Mario Galoić, koji je uz Franju Lebića i prvi tenor. Drugi tenori su Jurica Gregurić, Damir Čvek, Dražen Petric i Robert Petric. Baritone čine Mario Petric i Juraj Šalamon, a basove Branko Mikša, Berislav Milički i Ivan Gabud. Dosadašnji uspjesi nisu poljuljali članove Klape te oni i dalje pripremaju nove obrade pjesama i nadaju se još mnogim uspješnim nastupima.


Općina Marija Bistrica Priredila: Vesna Tomorad

SPORT Nanbudo klub »Marija Bistrica«

K

64

lub je osnovan 24. kolovoza 1991. godine Uprava: Edija Redžić – predsjednica; Marija Kovačić – dopredsjednica; Aida Beljak – tajnica; Zdravko Car, Branko Mikša, Eva Kreber Pille – nadzorni odbor Članstvo: 54 člana u kategorijama: »cicibani«, kadeti, juniori, seniori Stručno vodstvo: Edija Redžić – glavni trener, Marko Ležaić, Dora Brlek, Martina Šimunec – asistenti Aktivnosti: Članovi kluba već niz godina osvajaju medalje na regionalnoj i državnoj razini u svim starosnim kategorijama, natječući se u katama i u borbama,

pojedinačno i ekipno. Bistrički nanbudo klub 2002. i sam je bio organizator prvenstva Hrvatske u nanbudo borbama. Članovi kluba natječu se i na svjetskoj razini (europsko prvenstvo svake dvije godine, svjetsko prvenstvo svake četiri), nanbudo seminari diljem Europe i svijeta. Edija Redžić, Dora Brlek i Marko Ležaić su članovi reprezentacije Hrvatske, a Edija Redžić je aktualna svjetska prvakinja te je kategorizirana kao hrvatski športaš prve kategorije. Svake godine održava se u M. Bistrici Memorijal Zdravka Mikuša, međunarodno natjecanje.

Nogometni klub »Mladost« Marija Bistrica

K

lub je osnovan 1932. Uprava: Teodor Švaljek – predsjednik; Zdravko Brlek i Josip Milički – dopredsjednici; Elvis Lacković – tajnik; Josip Milički – blagajnik; ostali članovi upravnog odbora: Stjepan Skuliber, Zvonko Čukman, Marijan Ščuric, Miljenko Beljak, Dominik Karajić; nadzorni odbor: Željko Milički, Velimir Šiltić, Marijan Kruhak Članstvo: klub trenutno djeluje u šest kategorija (oko 113 nogometaša) Seniori i veterani natječu se u 2. županijskoj lizi Krapinsko-zagorske županije, a juniori, pioniri, mlađi pioniri i »limači« u 1.

županijskoj ligi Krapinsko-zagorske županije. Stručno vodstvo ove sezone (treneri pojedinih kategorija): seniori – Mario Prelčec, juniori i pioniri – Berislav Tomorad, mlađi pioniri – Jurica Golub, »limači« – Ratomir Kramar Aktivnosti: U svojoj povijesti klub se natjecao u raznim ligama Zagorja i sjeverozapadnog dijela Hrvatske. U posljednje vrijeme klub balansira između 1. i 2. lige Krapinsko-zagorske županije. Ulazak u 1. županijsku ligu i dalje je plan kluba. Nadu u ostvarenje tog plana daje ekipa juniora, koja je trenutno među najboljim momčadima županije.


Teniski klub »Tehnomehanika« Marija Bistrica

K

lub je osnovan 1999. godine. Uprava: Damir Meštrović – predsjednik; Mario Tomorad – dopredsjednik, Elvis Lacković – tajnik i blagajnik; Berislav Tomorad, Stjepan Gorički, Josip Milički, Hrvoje Šimunec – članovi uprave; Hrvoje Tomorad, Zdenko Cipriš, Savo Blažević – nadzorni odbor Članstvo: 40 članova, od čega desetak djece i mladeži Stručno vodstvo: povremeno angažiranje stručnih trenera za školu tenisa

Aktivnosti: Klub je najviše usmjeren rekreativnim aktivnostima članova. Važna aktivnost kluba je održavanje samih terena i infrastrukture, što omogućuje rekreativnu aktivnost za sve zainteresirane osobe. Klub povremeno sudjeluje u međuklupskim natjecanjima, a za svoje članove redovito organizira turnire, liga – natjecanje i pojedinačno natjecanje (tzv. piramida) za članove kluba. Tijekom ljetnih mjeseca održava se škola tenisa za sve zainteresirane osobe.

Sportski klub savate boksa »Kobra«

K

lub je osnovan 23. svibnja 1996. godine. Uprava: Darko Milošić – predsjednik, Berislav Mesar – dopredsjednik, Marina Košec – tajnica Članstvo: 25 registriranih članova – kadeti, juniori, seniori; kategorije po težini Stručno vodstvo: Darko Milošić, instruktor savate boksa

65

Aktivnosti: Članovi kluba sudjeluju na svim državnim natjecanjima. Svake godine postižu zapažene rezultate i osvajaju državne medalje u svim starosnim kategorijama. Klub je uključen u sve aktivnosti Hrvatskog savate saveza, preko svojeg predsjednika, koji je član županijskih i državnih upravnih tijela.

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

ka kluba postižu izuzetne rezultate na državnoj razini: osvajanje zlatnih medalja pojedinačno, ekipno, u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji. Trenutno se natječu na najvišoj državnoj razini – u 1. A ligi Hrvatske u disciplini zračne puške, olimpijski program. U disciplini serijske zračne puške natječu se u svim starosnim kategorijama sudjelujući na prvenstvima kluba, županije i države.

milosti puna

K

lub je osnovan: 1976. godine Uprava: predsjednik – Miljenko Vrebec, dopredsjednik – Robert Belko, tajnik – Boris Galoić Članstvo: 50 članova, od čega 20 aktivno u tri kategorije – kadeti, juniori, seniori Stručno vodstvo: trener Boris Galoić, Robert Belko – polaznik trenerske škole Aktivnosti: Bistrički strijelci od sama osnut-

glasilo svetišta majke božje bistričke

Streljački klub »Marija Bistrica«


Dječji kutak Želim da u

Bistrici . . . . . . da ljudi čuvaju prirodu.

Antonija Ž., 1. r.

. . . bude više šume.

Lovro O., 1. r.

. . . da šljive rastu cijele godine.

. . . da se svi ljudi pristojno ponašaju.

Filip Č. 1. r.

Tomislav H., 1. r.

D 66

Moja Bistrica u budućnosti

ođe mi ponekad pa pogledam oko sebe i vidim svoju Bistricu.Vidim sve ljepote koje jedno takvo posebno mjesto mora imati.Vidim prekrasnu crkvu zbog koje dolaze hodočasnici iz cijelog svijeta, vidim ovo veliko nogometno igralište, s kojeg se svaki put kad neko dijete zabije gol, čuje radost i veselje. Vidim puno toga, ali mi, ipak, nešto nedostaje. Nedostaje mi jedan lijep, zelen park, pun raskošna drveća i prekrasnih cvjetova, u kojem bi se bistrička djeca, ali i djeca iz drugih naselja još bolje zabavljala. Nedostaje mi jedno jezerce s ponekom zlatnom ribicom, pa da svaki put kad me

M

nešto »slomi«, odem do jezerca , uhvatim jednu ribicu i zamolim je da me oraspoloži. Od svih tih materijalnih stvari, za nekoliko godina, mjeseci ili dana bilo bi lijepo imati Bistricu u kojoj ljudi cijene ono što im je Bog dao, što imaju i što su u životu zaradili. Takvih ljudi ima, ali vrlo malo, pa bih voljela da ih bude više i da pretvore Bistricu u mjesto sreće. Voljela bih se jednog jutra probuditi i vidjeti Bistricu onakvu kakvom ju ja zamišljam u budućnosti. Tada bi Bistrica bila mjesto iz najljepših snova, mjesto u kojem ne stanuje tuga. Božica Jagar, 8.r

*****

arija Bistrica ima dobrih potencijala za razvoj poljoprivrede i vinogradarstva, ali na način da se ljudi time bave profesionalno, da se posvete tome, jer mislim da nema velike koristi od uzgoja bilo čega na malim površinama i u malim količinama. Nadam se da će netko i u tome prepoznati svoj interes i uz pomoć Općine i Županije početi uzgoj neke poljoprivredne kulture. U razvoju svakog mjesta najvažnije je upravljanje onim što mjesto ima, vizija onoga što se želi postići i ulaganje u to, a to je briga i dužnost općine i ljudi koji su na vlasti. Mariju Bistricu u budućnosti vidim kao mjesto koje

je čujno i prepoznatljivo. Kad netko spomene Mariju Bistricu, odmah mu je jasno da u njoj postoji prekrasna crkva, puno restorana s domaćom kuhinjom, događanja (koncerti, izložbe, umjetničke kolonije), seoski turizam, koji se razvio od drvenih klijeti po bregovima, uzgoj povrća i voća i slično. Marija Bistrica ima sjajnu budućnost uz malo više truda, interesa i želje svih ljudi koji tu žive. Jednog dana, kao odrasli član ove zajednice, i ja ću dati svoj prinos tomu, a dotada – mogu samo napisati svoja razmišljanja i tako reći da mi je stalo! Adrijan Habazin, 8.r


67

Dora Brlek, 8. r

domak škole i još većim asfaltiranim igralištem, gdje svakodnevno ljudi provode svoje vrijeme rekreirajući se. Ono što je Bistrici potrebno, a imat će u budućnosti, jesu bazeni, gdje će se ljudi moći rashladiti za vrijeme ljetne žege i suše. U budućnosti vidim izmijenjeni trg, s novom, još većom fontanom i ljepšim, zanimljivijim pločicama. Izvan crkve vidim izmijenjene neke detalje. Promijenjen toranj dograđene crkve. Kod crkve na otvorenom izmijenjene klupe i stavljene nove pločice. Kalvariju ne vidim znatno izmijenjenu. Samo s još više zelenila. Bistrica će biti još zelenije mjesto i sve će odisati raznovrsnim ukrasnim drvećem. Ivana Kožić, 8.r

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

*****

istricu u budućnosti vidim sasvim drugim očima. Iako je i danas Bistrica lijepa, neke nove stvari još su potrebne. Bistrica kao i svaki stanovnik ovog mjesta to zaslužuje. Zaslužuje još jedan hotel. Svake godine, najviše ljeti, Bistricu posjeti velik broj turista iz svih krajeva Lijepe Naše. Neki bi možda i ostali koji dan duže u hotelu, ali mi ga još nemamo, iako nam je potreban. Bistrica će u budućnosti graditi i izgraditi još jedan hotel. Ono što će bistrica imati u budućnosti novo je školsko igralište za one najmlađe, koji ju uljepšavaju svojim smijehom, a ponekad i suzama. Vidim ju s novom velikom športskom dvoranom na-

milosti puna

B

Bistrice, koji će uvelike pomoći mnogim ljudima da se zadrže u ovome krasnom mjestu. Mislim da bi se svi mi trebali trgnuti i smisliti nešto što će zadržati ljude koji dolaze da što duže ostanu u Bistrici. Trebamo im pokazati stare zanate kojima su se ljudi bavili i kako su ljudi nekad živjeli. Ljudima treba približiti i pokazati povijest i nastanak ove krasne Marije Bistrice. Vjerujem da je zanimljivo doživjeti i vratiti se godinama unatrag, jer tako se upoznaje kultura, običaji i ljudi ovoga kraja. Često razmišljam o tome kako bi bilo da se izgrade veliki bazeni, koji bi ljudima pružili osvježenje i uživanje na suncu. Sve češće ljudi odlaze u Zagreb i ovo malo mjesto svakim je danom sve praznije i praznije. Ljudi će ostati ako uložimo sav svoj trud i ako uspijemo izgraditi ceste koje će nam omogućiti brže i ne toliko naporno putovanje na posao i u školu. Izgleda da sam svojoj mašti dala na volju, ali tko zna, možda moja mala Bistrica jednog dana postane zaista onakva kakvu je danas zamišljam – makar kada ja već budem baka.

glasilo svetišta majke božje bistričke

S

***** Trenutno se obnavlja hotel kraj potoka

vakodnevno hodam ulicama svog malena mjesta, svoje Marije Bistrice. Često susrećem ista lica, iste stvari. Ne obazirem se više na svu ovu ljepotu koje moje mjesto ima. Marija Bistrica je hrvatsko nacionalno svetište. Često je krcata mnogim radoznalim i veselim ljudima, koji proučavaju svaki detalj toga šarenog kraja. Možda dosad nisam znala koliko je ovo mjesto važno, ne samo za mene, već i za druge ljude. Mnogi ljudi našeg mjesta nisu svjesni koliko smo mi sretni. Sretni smo što imamo toliko bogatstvo kakvo rijetko tko ima. Nažalost, to sve utječe na budućnost naše Marije Bistrice. Ako će mnogi od nas i dalje biti toliko hladni i nezahvalni za ovo što imamo, Marija Bistrica će polako nestajati. Svatko od nas treba poći od sama sebe i trebamo se pokrenuti i početi više truditi očuvati ljepotu i mir prirode, ali i našu dobrotu i susretljivost. Mislim da bih se trebala, kao i svi drugi, više truditi oko ljudi koji svakodnevno dolaze, zbog toga da se oni osjećaju ugodnije, ali i da ih nešto vraća svaki put natrag.


Glas Karmela

Deset karmelskih u 800 bistričkih godina

Š

to mogu reći čitateljima Milosti pune o tako visokoj obljetnici postojanja mjesta Marija Bistrica – o 800. godišnjici, one koje su tek deset godina dio marijabistričke stvarnosti? U prvom redu moramo u ovom trenutku zahvaliti na svesrdnoj podršci sadašnjega župnika prečasnog Zlatka Korena koju nam pruža kad se god iskaže potreba.

68

Moramo također spomenuti i zalaganje mons. Lovre Cindorija, prijašnjega župnika, da je do gradnje i utemeljenja samostana uopće došlo. Bez njegove otvorenosti i njegova truda mi danas ne bismo ovdje molile i živjele. On je prepoznao potrebu za jednim takvim samostanom, koji bi zaživio u okviru Marijinog svetišta u Mariji Bistrici.


s. M. Petra od Presvete Euharistije

milosti puna

posvete naše crkve i zatvaranja klauzure samostana: »Drage sestre, vi ste ovamo došle da budete navjestiteljice Božje ljepote, Božje dobrote, Božje radosti i Božjeg veselja. Stoga širite Božju ljepotu, govorite svima da je lijepo biti s Bogom. Najveća je ljepota Bog i nju najviše uživa onaj koji je blizu Bogu. Tu misiju vam dajem. Molite i za narod i za pastire. Molite u ovom vremenu, na pragu trećeg tisućljeća, da nam dobri Bog dade puno, dovoljno svetih i revnih svećenika. Njima je povjerena velika misija da obnavljaju naš narod. Neka to bude posebna molitva ovoga karmela.« Uz nastojanje da ovu želju našeg natpastira u životu ostvarujemo, želimo također produbljivati svoj identitet živeći u vjeri za Boga i za sve Kristove vjernike.

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

69

glasilo svetišta majke božje bistričke

U sjeni smo Svetišta i Kalvarije pa stoga ne želimo privlačiti pozornost na sebe. Pozvane smo na život u skrovitosti. Proces našeg utemeljivanja još uvijek traje jer samostan nije još punoljetan, tek mu je deset godina. Karmelski red, kojemu pripadamo, živi svoje posvećenje, svoj kontemplativni poziv slušajući riječ Božju i tražeći najveće blago, dragocjeni biser njegova kraljevstva, u samoći i posvemašnjoj odijeljenosti od svijeta. Ipak, svakom zainteresiranom hodočasniku ili skupini na raspolaganje smo, uz prethodnu najavu, da podijelimo s njima blago koje nosimo u našim glinenim posudama, duhovno blago koje skupljamo boraveći u sjeni svetohraništa i križa. Neki su prepoznali tu našu prisutnost i rado dolaze da čuju o karmelu, o našem načinu života i molitvi. I ti nas susreti obostrano oplemenjuju. U ovih deset godina postojanja Karmela Marija Bistrica posjetile su nas mnoge župe iz cijele domovine i drugih zemalja, mnoge škole te pojedinačni hodočasnici i nadamo se da su otišli barem malo obogaćeni. Takva zajednica je »lakmus papir« na kojem se provjerava vjera svih onih koji dođu s njom u doticaj. Identitet jedne kontemplativne zajednice sazdan je na vjeri i bez vjere nemoguće ga je živjeti niti razumjeti smisao postojanja nečega takva. Ima vjernika koji shvaćaju potrebu takve zajednice i k nama dolaze ojačati svoju vjeru. Ima praktičnih vjernika tradicionalista koji ne vide smisao i svrhu takva načina života. A ima i onih koji smatraju da smo nepotrebne zbog svoje neproduktivnosti, a to se osobito odnosi na one koji gledaju samo okom profita, dobiti, korisnosti. A to nije pogled Božji. Imamo želju i dalje nastaviti svjedočiti vjeru da se Bogu isplati darovati cijeli svoj život, da »ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj Božjoj riječi«. Želimo svjedočiti ono što nam je u zadatak stavio naš nadbiskup kardinal Josip Bozanić na kraju mise


Riječ koja ostaje Propovijed mons. dr. Valentina Pozaića u Mariji Bistrici na blagdan svetog Stjepana

»Ako Gospodin kuću ne gradi, uzalud se muče graditelji«

N 70

a ovaj prvi dan po Božiću još uvijek klečimo pred jaslicama u Betlehemu. Danas nam se pridružuje sv. Stjepan, prvomučenik i svjedok za Krista. Još će nam se pridružiti Ivan i Nevina dječica kao posjetitelji jaslica. Oni su pratnja, časnici novorođenoga Kralja. Pridružimo im se i mi kao hodočasnici. Na koljenima pred jaslicama učimo autentični red vrednota: nasuprot sile i moći, bogatstva i pohlepe, mržnje i osvete, ovisnosti i nezasitnosti – jednostavno: nasuprot kulturi smrti, promatramo i učimo kulturu života, civilizaciju ljubavi: dostojanstvo žene, časni identitet žene majke, svetost i dostojanstvo svakoga ljudskog života od njegova početka pod srcem majke, slobodu ljubavi u praštanju... O današnjem blagdanu sv. Stjepana odavno je zapisano: »Jučer proslavismo vremeniti rođendan svoga Kralja. Danas slavimo pobjedničko mučeništvo njegova vojnika. Jučer, Kralj naš, odjeven u ruho tijela, iziđe iz dvora djevičanske utrobe da milostivo pohodi svijet; danas vojnik iziđe iz šatora svoga tijela da se kao pobjednik preseli u nebo. Prvi (Krist), čuvajući veličanstvo božanstva, uzeo je ponizni lik ljudske naravi i unišao u ovaj svijet da se bori. Drugi (Stjepan), odloživši propadljiv tjelesni vanjski ukras, uzišao je da vlada neprekidno u nebeskim palačama. Jedan je sišao, zaodjeven u tijelo. Drugi je uzašao, obliven krvlju. Jučer su anđeli radosno pjevali: ›Slava Bogu na visini (a na zemlji mir ljudima dobre volje)‹. Danas ti su anđeli radosno prihvatili blaženog Stjepana u svoje redove.

Jučer Krist je za nas bio zaodjeven u pelene. Danas je blaženog Stjepana Krist odjenuo odjećom besmrtnosti. Jučer su tijesne jaslice sadržavale Djetešce Krista. Danas beskrajna nebesa prihvaćaju pobjedonosnog Stjepana...« (Sv. Fulgencije Ruspijski, biskup, † 533.) U sjajnom liku sv. Stjepana vidimo čovjeka koji je bio svjestan svojega osobnog dostojanstva i poslanja, svojega identiteta: da svjedoči za istinu o Bogu i čovjeku. Znao je sv. Stjepan da: »Ima istina od kojih se ne može odstupati, ima granica na kojima se mora stati, ima položaja s kojih se ne smije uzmicati.« (F. Kuharić, 1969.) Za Crkvu u prvim godinama progon je bio gotovo svakodnevan, redovit način života. I danas na mnogim stranama svijeta stotine muškaraca i žena trpe zbog svoje vjere, napose u Aziji, u Indiji, u Kini; iz Svete Zemlje, iz Izraela, odlaze malo pomalo – bez traga. Samo ljubav prema Bogu i čovjeku može izdržati progone. To je blagdan svetog Božića: Objavila se dobrota i čovjekoljublje našeg Boga. A nakon toga nešto zanimljivo, čudesno: Objavila se čovjekova vjernost Bogu u istini i ljubavi: vjernost za istinu do žrtve života; ali bez mržnje, bez osvete. Dugo se čekalo na tu novost u povijesti roda ljudskoga. Jubilej te novosti slavimo mi, kršćani, ove godine i svake godine, već dva milenija – a s nama i cijeli svijet. Zašto? Prekinut je lanac uzvraćanja zla zlom, a nadošla je nova era, Kristova era, kršćanska era, naša era: zloća je prolazna – dobrota je vječna, ljubav je moćna, nadvladava sve i prašta sve. Gledajući


Tako se olako nalaze opravdanja za prividna dobra, i želje, a, zapravo, prikrivena zla. Tko ima pravo raspolagati sudbinom Božje slike – ljudskog bića na zemlji? Koja ljudska vlast ima pravo, i u ime čega, legalizirati postupke koji uključuju embriocid – ubojstvo čovjeka na samu početku? Ima li nekoga u ovoj zemlji Hrvatskoj da se pita tko sije virus autodestrukcije lijepom našom domovinom!? Ima li koga u ovoj zemlji da misli, da voli – ovaj sveti mali dio svemira? Gdje su bili svi oni dobri deklarirani katolici, oni iz prvih svečanih klupa, ona šuteća većina, kada je prošlog ljeta Hrvatski državni sabor izglasao protuustavan, protuprirodan, protunacionalan, protuobiteljski antidiskriminacijski zakon – putem diskriminacijskog postupka? Kao nekad Pilat i Herod, inače neprijatelji, složili su se u onaj dan kada je trebalo izdati Istinu – osuditi Isusa. Tako u Saboru, tako na televiziji, složili su se svi: i crni i cr-

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

71

milosti puna

Isusa, malo bezazleno i nemoćno dijete, ali kao neizreciva patnika sve do križa Kalvarije, i slavna pobjednika na dan uskrsnuća, Stjepan je mogao ugledati otvorena nebesa i vidjeti svijet s onu stranu, Božjim očima. Mi vjerojatno nismo pozvani na mučeništvo i okrutnu smrt od ruke neprijatelja Božjih. Unatoč tomu tu je svaki dan velik broj izazova na krepost strpljivosti, razumijevanja i trpljenja, tjelesne i duševne boli. Jedina utjeha i snaga je Isus – Emanuel = s nama Bog, naša utjeha i naša snaga, i naša pobjeda. Tako nas uči sv. Pavao: »Činiti istinu u ljubavi – Veritatem facientes in caritate«. Pred svetim prizorom betlehemske noći – objave Božje ljubavi prema čovjeku, i pred svetim likom Stjepana, prvomučenika, svjedoka istine, pred jaslicama kulture života, ne možemo ne misliti na lijepu našu domovinu, na kulturu života i kulturu istine u njoj. Svima je poznato da je početkom mjeseca rujna započela je nova školska godina. Od već loših vijesti stigle su još gore: ove školske godine 2008./9. u školama je 150 razreda manje negoli prošle godine. Narušena je prirodna ravnoteža: normalno je da u jednoj obitelji, u jednome narodu, bude više mladih nego starih – u Hrvatskoj je obratno. Slavi se naveliko 60 godina od usvajanja Povelje o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Iluzorno je govoriti o nekim ljudskim pravima ako ono temeljno, pravo na život, nije zajamčeno, nije promovirano. Život je najveći dar koji nam je Bog povjerio, najčudesnija stvarnost na zemlji – čovjek slika Božja. Mi smo odgovorni za naš vlastiti život, za život naših bližnjih, za kulturu života, kako u obitelji tako i u narodu. Na svim razinama postojanja uvijek je jedan te isti čovjek, slika Božja. I dijete je od začeća stvoreno na sliku Božju, ima svoje dostojanstvo i svoja prava. Čovjek nikad ne može biti sveden na nečovjeka, ni u biološkom pogledu, ni u moralnome.


Riječ koja ostaje

72

veni, i žuti i zeleni. Od svih glasova samo je jedan glas ostao uspravan: glas jedne mlade žene. Običnu, normalnu vjerniku jasno je, u skladu s evanđeljem: »Sve što ste učinili u Saboru i u Vladi, i u Gradu – meni ste učinili! – I sve ono što niste učinili, što ste prešutjeli, što ste izdali…« (Mt 25, 40) Ljude ubijaju neprijatelji istine, mrzitelji čovjeka: jedni mačem, drugi perom. Ishod je isti: ubojstvo čovjeka. Isus nas je poučio da je »otac laži, lažac i čovjekoubojica« (Iv 8, 44) sotona, i po zemlji njegovi sateliti. Prije su se pisala literarna djela kao Nečastivi na Filozofskom fakultetu (I. Brešan). Sad nečastivi šeće po stubištu i parkiralištu, po uredima i dvorima, po ekranima i tiskovinama, kreće se u društvu uglednih i moćnih, sjedi za volanom. Čudno je, veoma je čudno, da se u programiranu kaosu Lijepa Naša naziva Balkan, da se Lijepa Naša naziva Bejrut. Širi se strah i panika. Zlikavci šire strah, boje se. Istina, trebaju se bojati – zlikavci, od vrha pa na niže. Krivokletnik, veleizdajnik, podanički sluganski duh – ne može imati miran san. Samo mirna savjest može mirno spavati. Ako razorimo Lijepu Našu, ako rasprodamo svoj dom i domovinu, ako preziremo one koji su, nošeni idealom domoljublja i bogoljublja, izložili svoj život i zdravlje za domovinu, ako preziremo svete žrtve – kako ćemo moći stati pred sveto lice Božje? Još malo pa će nam zabraniti pokapati mrtve. Od davnina, među djela milosrđa, osnovne ljudskosti, ubraja se »pokopati mrtve« (KKC 2447) – dostojno i dostojanstveno. Kršćanska je to krepost. Eurofobi druge nazivaju euroskepticima i predlažu, zahtijevaju da se zatvori knjiga Drugoga svjetskog rata. Vuku naime za sobom dugačak rep zala, boje se lica pravde kad Hrvatska jednom uđe u EU. Ako čovjek ne poštuje prirodne zakone, uništava prirodu i sebe, i obitelj i naciju. U ove naše dane to postaje bolno očito u ekonomiji: globalizacija – grobalizacija – korupcija,

divlji kapitalizam, plod života bez morala, bez solidarnosti, i to zlo satire tolike ljudske sudbine. Poželjeli su da Boga nema, da se ne spominje njegovo sveto ime, da se ne slavi dan Gospodnji, da se ukloni križ iz javnosti. Ako pak Boga nema, sve je dopušteno – i sve je upropašteno. A sveti pisac odavna upozorava: »Ako Gospodin kuću ne gradi, uzalud se muče graditelji.« (Ps 127, 1) Nekad su se komunisti rugali Zapadu, i zvali ga truli kapitalizam. Unatoč tomu silno su čeznuli ući u njega. Kapitalizam se pak rugao komunizmu zbog ideološke ekonomije. Sad nam daju na znanje: trulo je sve: i komunizam i kapitalizam. U jednom danu. I zastrašuju nas recesijom. Ima li kakove razlike između zla ove ili one boje, ili je pak zlo uvijek zlo: bilo koje boje?! Koliko je daleko jedna korupcija od druge? A tolike političke igre nisu li samo zavaravanje lakovjernih? Ili je pak sve to još jedna velika laž i podvala? Ipak, zlo se ne može činiti unedogled nekažnjeno. Nisu li nam danas potrebni ljudi čestiti i mudri, oni koji žive u istini, od istine, za istinu – ljudi koji se osjećaju obavezni i odgovorni prema istini. Zato smo danas ovdje i slavimo blagdan sv. Stjepana. Stjepan, poznat po tome što je bio pun mudrosti i Duha Svetoga, moli: »Gospodine Isuse, ne uzmi im ovo za grijeh.« Nešto nečuveno! I to nešto nečuveno – postaje zanosna stvarnost, postaje svakodnevica u tolikim znanim i neznanim, a svetim, kršćanskim dušama. Čudo se događa, svakodnevno: svijet se mijenja! Zato i pjevamo s anđelima, s Marijom, Majkom Isusovom u Betlehemu: »Svim na zemlji mir veselje, budi polag Božje volje!« Stjepanove bôli, njegovo mučeništvo, postalo je izvor njegove pobjede. To je novost i silina poruke današnjeg blagdana: na njemu će se nadahnjivati tisuće, milijuni kroz tolike naraštaje. To je i za nas nadahnuće i ohrabrenje: život za istinu u ljubavi! Amen.


Sa svih strana Glas Koncila objavio knjigu o Vilimu Cecelji

Po molitvi krunice sinut će bolji dani Hrvatskoj

1 4 X I I . 2 0 0 6 . 0 3 8

73

milosti milosti puna puna

Marijinu uznesenju na nebo te je nosio barjak sa slikom Majke Božje Bistričke. Najnovija knjiga u nakladi Glasa Koncila i Varaždinske biskupije Vilim Cecelja (1909–1989) – Utjelovljena hrvatska caritas autora Andrije Lukinovića i Ivana Pompera izišla je iz tiska na početku Svećeničke godine 2009.-2010., prigodom Ceceljine 100. obljetnice rođenja i 20. obljetnice smrti. Uz opširno obrađen život i djelovanje Vilima Cecelje knjiga bilježi mnoštvo nepoznatih činjenica o životu, radu i domoljublju svećenika i vjernika laika koji su morali napustiti Hrvatsku poslije Drugoga svjetskog rata. “Knjiga je pisana na temelju vrlo mnogih arhivskih uvida i predstavlja prvo cjelovito kritičko izdanje o ovom velikom svećeniku Zagrebačke nadbiskupije”, napisao je u recenziji fra Bonaventura Duda. Više informacija na <www.glas-koncila.hr>.

glasilo svetišta majke božje bistričke glasilo svetišta majke X IXI VIbožje . 2 0 bistričke 0 9 7 . 0 4

Š

tujte i molite se nadasve Majci Božjoj! Kad bi ljudi znali kolika je snaga krunice, ne bi je nikada ispustili iz ruke. Ne krunica usana, nego krunica srca i duše, krunica poštenog kršćanskog života, gdje će djelima biti potvrđeno ono što se ustima izgovara. Ja sam siguran da će po molitvi krunice sinuti bolji dani Hrvatskoj ostavio je zabilježeno u svojoj oporuci uzorni svećenik i velezaslužni dobrotvor Vilim Cecelja, koji je svoja hodočašća u Mariju Bistricu započeo u djetinjstvu iz rodne župe sv. Ilije kod Varaždina te nastavio tijekom školovanja u Zagrebu. Kao svećenik i sam je predvodio hodočasnike tijekom pastoralnog djelovanja u Bedenici, Dubovcu kod Križevaca, Hrastovici i Kustošiji. Bio je Marijin odani štovatelj te je i u inozemstvu, posebice u Austriji, predvodio naše iseljenike u marijanska svetišta. Početkom studenoga 1950. organizirao je hodočašće u Rim prigodom proglašenja dogme o


L

Sa svih strana Župnik Stjepan Kranjčić – bistrički hodočasnik

K

ažu stariji ljudi, koji se dobro sjećaju, da je Stjepan Kranjčić bio zadnji župnik koji je iz Križevaca u Mariju Bistricu hodočastio pješice. Činio je to od 1952. godine, kada je postao križevački župnik, sve do 1967., kada je već bio smrtno bolestan, ali ni tada nije dopustio da ga voze cijelim putem. Brojni se njegovi suvremenici i svjedoci sjećaju detalja s bistričkih hodočašća, koja je neumorno i s puno lju-

74

bavi i pastoralne revnosti predvodio – već četrdeset i jednu godinu pokojni križevački župnik. Danas okupljeni u Udrugu za promicanje znamenitih Križevčana »Dr. Stjepan Kranjčić«, rado se susreću i razgovorima prebiru po prošlosti, mnogi u sebi noseći još uvijek veoma živa sjećanja na cjelokupnu osobnost nikad prežaljena župnika Kranjčića. Pripovijedajući o bistričkim hodočašćima, koja Križevčani od davnina vezuju uz blagdan Gospe Snježne, mlađi naraštaji redovito slušaju o mirisu kave iz Kranjčićeve termosice, koju bi dečki župniku putem na Bistricu gotovo redovito razbili, o njegovoj pravednoj djelidbi hrane, iako je sam putem postio, o nezaboravnim župnikovim bombonima, o Kranjčićevoj brižnosti prema najmlađima, osobito kad bi ih putem od Križevaca do Bistrice ili nazad seljaci nutkali alkoholom, o kojekakvim neprilikama s tadašnjom vlašću, koje je Kranjčić uspješno svladavao. S osmijehom na licima svjedoci pripovijedaju o Kranjčićevu brzu hodu, o njegovoj razigranosti, sveprisutnosti, okupljanju ljudi u grupu, o tome kako su svi putem dobili žuljeve pa su kukali, za razliku od župnika koji se nikad nije žalio. Kranjčića i danas nazivaju dušom bistričkih hodočašća, koji je svaki put porazgovarao sa svakim čovjekom, koji je spore požurio, a brze usporio, koji je bio sa svakim, a po povratku doma od Zaistovca do Križevaca, što je više od 20 kilometara, uvijek sam, sam sa sobom, u svojim mislima, u svojima molitvama, molbama i prošnjama, nakon što je cijelo hodočašće bilo protkano nebrojenim molitvama i pjesmama posvećenima Majci Mariji, koje je, kažu Križevčani, prelijepo pjevao, ali je i nezaboravno propovijedao svojim župljanima, redovito na vrhu Bistričke kalvarije.


prve Dane hrvatskih svetaca i blaženika, uz dobrotvornu akciju pod Kranjčićevim imenom, kojom se promicao najslavniji Križevčanin – sveti Marko, uz proslave ne samo u Križevcima, nego i u njegovu rodnom Petrijancu, uz osnovanu Molitvenu zajednicu »Stjepan Kranjčić«, uz brojne prikupljene uspomene o pokojnome župniku, koje su, kao i svi ostali sadržaji, pobudili pozornost i medija i šire vjerničke javnosti. Najnovija inicijativa, nakon objavljene knjige i zvučne knjige književnosti koju je Kranjčić napisao i objavljivao kao bogoslov od 1937. do 1941. u listu Naša Gospa Lurdska, vezana je uz objavljivanje natječaja za 1. susret hrvatskoga duhovnoga književnog stvaralaštva »Stjepan Kranjčić«, sa željom da se u književnim vrstama poezije, kratke priče, monodrame, putopisa i eseja potakne na intenzivnije duhovno-književno stvaralaštvo, a kako Katolička Crkva upravo slavi Svećeničku godinu, da se u tim djelima posebno tematizira svećenstvo i svećenički poziv.

75

1 4 X I I . 2 0 0 6 . 0 3 8

Tanja Baran

milosti milosti puna puna

glasilo svetišta majke božje bistričke glasilo svetišta majke X IXI VIbožje . 2 0 bistričke 0 9 7 . 0 4

Kranjčića danas više nema, ali on živi u ljudima već 41. godinu nakon što se preselio u vječnost. Sve su to vrijeme križevački vjernici o Kranjčiću govorili, sjećali ga se, razmjenjivali uspomene i iskustva, samoinicijativno su mu od dana smrti dolazili na grob, kitili ga cvijećem i svijećama, obasipali svojim molbama, doživljavajući ga kao svećenika sveta života. Sve dok nije došlo vrijeme da se ta glasna tišina trebala prekinuti. Dogodilo se to uoči 90. obljetnice Kranjčićeva rođenja i 40. godišnjice smrti. 1. listopada 2007. osnovana je Udruga »Dr. Stjepan Kranjčić« koja je, u zajedništvu s obje križevačke župe: sv. Ane te BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina te Gradom Križevcima, otvorila Godinu dr. Stjepana Kranjčića, u kojoj se o nezaboravnu župniku govorilo na znanstvenom skupu, okruglom stolu, uz objavljene pjesme, bojančicu, slikovnicu, pripovijetku, dokumentarni film, zbornik, internetsku stranicu (www.udruga-drstjepankranjcic.hr), uz postavljanje biste i spomen-ploče, uz


L

Sa svih strana

76


Put Križa Kalvarija bistrička kak i ona prava spomen je na muku dok žmehki križ si nosil molil za grešnike svu zloču oprostil Sprti naš breg bistrički kakti i Golgota prava misel na muku vrne i tajnu puta čuva Vera Grgac

77

Nitko nije kriv

milosti milosti puna puna

mr. sc. Dario Miletić, prof.

glasilo svetišta majke božje bistričke glasilo svetišta majke X IXI VIbožje . 2 0 bistričke 0 9 7 . 0 4

Kao da je dobri Bog složio ovu zgodu u svoju svetu knjigu s namjerom da nas podsjeti da zaista u životu postoje situacije kad dođe do nesporazuma a da nitko nije kriv.

1 4 X I I . 2 0 0 6 . 0 3 8

»Dijete moje, zašto nam to učini! Gle! Otac tvoj i ja s bolom smo te tražili«, piše u Lukinu evanđelju, poglavlje 2, redak 48. Marija i Josip s pravom i bez svoje krivice bili su ljuti na Isusa. A i Isus je s pravom i bez svoje krivice bio u hramu Oca svojega.


Pastoralni plan i program ZA 2009. GODINU

78

4. I 5. VII. VARAŽDINSKO ZAVJETNO HODOČAŠĆE 5. VII. svetu misu u 11 sati predvodi mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski

22. I 23. VIII. BARTOLOVSKO HODOČAŠĆE

12. VII. PREDVEČERJE SVETKOVINE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE 20.30 h procesija sa svijećama od bazilike do prasvetišta na Vinskom vrhu 22 h sveta misa na Vinskom vrhu

5. I 6. IX. XXIII. NEDJELJA KROZ GODINU HODOČAŠĆE VELIKOGORIČKOG DEKANATA

13. VII. MAJKA BOŽJA BISTRIČKA Središnja misna slavlja u 11 i 18 h predvode mladomisnici Tomislav Škender i Ivan Valentić

12., 13. i 14. IX. ZAVJETNO HODOČAŠĆE GRADA ZAGREBA HODOČAŠĆE MLADIH ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE Svetu misu u 11 sati 13. IX. predvodi kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački

19. VII. MARGARETSKO HODOČAŠĆE 25. I 26. VII. ANINSKO HODOČAŠĆE 1., 2., 3., 4., 5. i 6. VIII. BLAGDAN PREOBRAŽENJA GOSPODNJEGA (Božje lice) 5. VIII. misno slavlje predvodi biskup mons. dr. Valentin Pozaić 8., 9., 15. i 16. VIII. UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE (Velika Gospa) 14.VIII. u 20.30 h procesija sa svijećama na Kalvariji 15. VIII. svetu misu u 11 sati predvodi kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački

29. I 30. VIII. XXII. NEDJELJA KROZ GODINU

8. IX. ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

20. IX. XXV. NEDJELJA KROZ GODINU HODOČAŠĆE HRVATSKE SELJAČKE STRANKE 26. I 27. IX. HODOČAŠĆE BAČKIH HRVATA HODOČAŠĆE HRVATSKE ZAJEDNICE BRAČNIH VIKENDA 1. – 31. X. Listopadska pobožnost u 18 h 3. X. Godišnjica proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca Svete mise u 10.30 i 18 h


29. XI. te 6., 13. i 20. XII. NEDJELJE DOŠAŠĆA Zornice u 6.30 h

10. X. HODOČAŠĆE VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE I BANJALUČKE BISKUPIJE Svetu misu u 11 sati predvodi kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski

24. XII. BADNJAK 20 i 24 h polnoćke

11. X. XXVIII. NEDJELJA KROZ GODINU

26. XII. SVETI STJEPAN PRVOMUČENIK 7.30, 9, 11 i 16 h

25. X. ZAHVALNICA HODOČAŠĆE DRUŽBE »BRAĆA HRVATSKOG ZMAJA«

79

27. XII. SVETA OBITELJ 7.30, 9, 11 i 16 h 31. XII. SVETI SILVESTAR PAPA STARA GODINA 18 h ZAHVALNICA

X V. 2 0 0 9 . 0 4 4

18. X. MISIJSKA NEDJELJA

25. XII. SVETKOVINA ROĐENJA GOSPODINOVA 7.30, 9, 11 i 16 h

milosti puna

8. X. HODOČAŠĆE BARANJSKOG DEKANATA

22. XI. SVETKOVINA KRISTA KRALJA SVEGA STVORENJA

glasilo svetišta majke božje bistričke

4. X. VOJNO HODOČAŠĆE Svetu misu u 11 sati predvodi mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij


Pastoralni plan i program ZA 2010. GODINU 1. I. SVETA MARIJA BOGORODICA 7.30, 9, 11 i 16 h 16 h blagoslov djece

26. III. ŽALOSNI PETAK 20 h križni put sa svijećama na Kalvariji

5. I. BLAGOSLOV TRIKRALJSKE VODE 18 h

28. III. NEDJELJA MUKE GOSPODNJE – CVJETNICA Svete mise u 7.30, 9, 11, 16 i 18 h Križni put na Kalvariji u 15 h

6. I. BOGOJAVLJANJE 7.30, 9, 11 i 16 h 10. I. KRŠTENJE GOSPODINOVO 7.30, 9, 11 i 16 h

80

25. I. BLAGDAN OBRAĆENJA SVETOG PAVLA ZAVRŠETAK MOLITVENE OSMINE ZA JEDINSTVO KRŠĆANA Sveta misa u 18 h 2. II. PRIKAZANJE GOSPODINOVO (Svijećnica) Dan posvećenoga života Svete mise u 7.30, 9, 11 i 18 h 21. i 28. II. te 7., 14. i 21. III. KORIZMENE NEDJELJE Križni put na Kalvariji u 15 h

1. IV. VELIKI ČETVRTAK 19 h 2. IV. VELIKI PETAK 19 h 3. IV. VELIKA SUBOTA 20 h 4. IV. NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA 6.30 (blagoslov jela), 9, 11 i 18 h 5. IV. USKRSNI PONEDJELJAK 7.30, 9, 11 i 18 h 11. IV. 2. VAZMENA NEDJELJA – BIJELA OTVORENJE Sv. misa u 11h


I

z homilije Svetog Oca Ivana Pavla II. 3. listopada 1998. godine na misi beatifikacije bl. kardinala Alojzija stepinca: »Današnji je obred proglašenja blaženim za sve nas poseban razlog utjehe. Taj se svečani čin odvija u hrvatskom marijanskom nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici na prvu subotu u mjesecu listopadu. Pred očima Presvete Djevice ugledni sin ove blagoslovljene zemlje biva uzdignut na čast oltara, o stotoj obljetnici svojega rođenja. To je povijesni događaj u životu Crkve i vaše nacije.«

D

anas smo ovdje, velika zajednica vjere i molitve. Ti moliš s nama i mi molimo s Tobom našega Gospodina Isusa Krista. Tvoga i našega Spasitelja. Moli, Majko Crkve i zagovornice svih naroda, Tvoga Sina da pošalje u novom svjetlu i snazi u ovo vrijeme Duha Svetoga: Crkvi, svakom čovjeku, svakoj obitelji, osobito mladima, svim narodima… U Tvoje nevino srce, koje je bilo probodeno mačem bola, polažemo, Majko Božja, svoju osobnu sudbinu, povijest svoga naroda, sadašnjost i budućnost ovog našeg svijeta: da ga povedeš u svojoj materinskoj ljubavi u mudrost evanđeoskog života, da to zaista bude tvoj svijet… Tvojim životom poučeni, Tvojim primjerom rasvijetljeni, Tvojim posredovanjem zaštićeni, vjerujemo da je bolji svijet i sretniji čovjek ostvariv – po Kristovoj milosti u ljubavi Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.« Nadbiskup Franjo Kuharić na Veliku Gospu 1971.

M K

ad zazvone sva zvona, kad se iz tisuća grla ori Slava Bogu na visini ili Puna su nebesa i zemlja Tvoje slave ili ponizni i zaufani Jaganjče Božji… daruj nam mir, imate dojam da prisustvujete nebeskoj Euharistiji Ivanove Apokalipse. Čas posvećenja, čas smjerne tišine i duboka klanjanja. ‘Uzmite, jedite… Uzmite, pijte… Ovo je Tijelo moje … Ovo je Krv moja…’ I zamalo sav taj silni svijet zapjeva himnu djece Božje, himnu bratstva svih ljudi: ‘Oče naš koji jesi na nebesima…’ I eto nas kod svete pričesti. ‘Tko mene ljubi… ljubit će ga moj Otac i k njemu ćemo doći i nastaniti se u njemu’ (Ivan 14,23). Tu smo doista u srcu hodočašća. Nebesko se sa zemaljskim povezuje, ljudsko se s božanskim združuje. I tu je mjesto da ponovimo stihove bana-pjesnika: Žarko sunce divno čudo gleda Gdje slab čovjek slabe krijepi ljude Da im snaga Bogu slična bude. Svaki hodočasnik-pričesnik postaje bogonosac da svijetom pronese Kristovu ljubav i Kristov mir.« p. Bonaventura Duda, NEK 1984.


Župa i Svetište Majke Božje Bistričke 49246 Marija Bistrica, Trg pape Ivana Pavla II. 32 Tel.: 049/469-156; faks: 049/468-320 e-mail: rkt-zupni-ured-bdm@kr.htnet.hr ili svetiste.mbb@gmail.com www.svetiste-mbb.hr

Sveta misa

ponedjeljak – subota 10.30 i 18 h svetkovinom i nedjeljom 7.30, 9, 11 i 18 h ili 16 h (od 25. X. 2009. do 4. IV. 2010..)

Sakrament ispovijedi − pomirenja − pokore prije svete mise

Euharistijsko klanjanje

petkom u 18 h lipanj – rujan subotom i nedjeljom u 14 h


Milosti puna 44 - glasilo Svetišta