Issuu on Google+

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2012. godini ZELENO IZVJEŠĆE

Zagreb, listopad 2013.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

1

Izdavač: Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije Publisher: Ministry of agriculture, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb Directorate for agriculture and food industry

Telefon / Phone: 01 - 6106 111 Telefaks / Fax: 01 - 6109 201 Elektronička pošta / E-mail: office@mps.hr Internetske stranice / Web site: http://www.mps.hr Za izdavača / For publisher: Tihomir Jakovina, ministar Glavna urednica / Editor-in-Chief: Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra Suradnici / Associates: Zdenka Berak Fakin, Krešimir Jakuš, Jasna Putar, Gezim Ramqaj, Miljenko Rakić, Tomislav Makar, Đuka Marić, Gordon Haluška, Sandra Dujmić, Dragomir Đević, Branka Palčić, Krešimir Kralj, Kristijan Jelaković, Biljana Požgaj Rubinić, Mihael Rebić, Ana Tičinović Masnica, Andrea Martonja Hitrec, Mirna Dadić, Juraj Orenda, Antonio Zorić, Sandra Andrlić, Željko Herner, Zdenka Mamić, Nikša Barišić, Ivan Danjek.

Lektura / Language editor: CIKLOPEA Prilikom korištenja podataka iz ove publikacije molimo da navedete izvor. When using the data from this publication we kindly request to state the source.

Zagreb, listopad 2013. godine Zagreb, October 2013


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

2

Sadržaj Sažetak ................................................................................................................................................................ 3 A. POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU ........................................................................... 6 A.1. Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i makroekonomska kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske ............................................................................................................................................................... 6 A. 2. Ekonomski računi u poljoprivredi ................................................................................................................. 6 A. 3. Zaposlenost ................................................................................................................................................. 8 A. 4. Plaće ........................................................................................................................................................... 9 A. 5. Indeksi potrošačkih cijena ........................................................................................................................... 9 A. 6. Vanjskotrgovinska bilanca razmjene Republike Hrvatske ......................................................................... 10 B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE ....................................................................................................... 11 B.1. Mjere tržišno-cjenovne politike ................................................................................................................... 11 B.1.1. Izravna plaćanja ...................................................................................................................................... 11 B.1.2. Mjere uređenja tržišta .............................................................................................................................. 12 B.2. Mjere ruralnog razvoja ................................................................................................................................ 13 B.2.1. Nacionalne mjere .................................................................................................................................... 13 B.2.2. Mjere u sklopu IPARD programa ............................................................................................................. 21 B. 3. Mjere zemljišne politike ............................................................................................................................. 23 B.4. Posebna potpora poljoprivredi .................................................................................................................... 24 C. HRVATSKA POLJOPRIVREDA .................................................................................................................... 25 C.1. Struktura poljoprivrednih gospodarstava .................................................................................................... 25 C.1.1. Poljoprivredna gospodarstva ................................................................................................................... 25 C.1.2. Poljoprivredno zemljište .......................................................................................................................... 26 C.1.3. Ekološka poljoprivreda ............................................................................................................................ 27 C.2. Proizvodnja, tržište i potrošnja poljoprivrednih proizvoda .......................................................................... 28 C.2.1. Proizvodnja ............................................................................................................................................. 28 C.2.2. Cijene poljoprivrednih proizvoda (TISUP) ............................................................................................... 39 C.2.3. Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda .................................................... 41 C.2.4. Proizvodno-potrošne bilance................................................................................................................... 44 D. Dohodak poljoprivrednih gospodarstava − FADN ......................................................................................... 47 D.1.1. Svrha i ciljevi provedbe FADN sustava u RH .......................................................................................... 47 D.1.2. Metodologija FADN istraživanja .............................................................................................................. 47 D.1.3. Sadržaj FADN istraživanja ...................................................................................................................... 48 D.1.4. Provedba FADN istraživanja 2013. ......................................................................................................... 49 E. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI ................................................................................................................ 50 E.1. Godišnje izvješće o radu inspekcija u poljoprivredi u 2012. godini ............................................................ 50 E.2. Godišnje izvješće o radu Sektora veterinarske inspekcije u 2012. godini .................................................. 51 E.3. Godišnje izvješće o radu Sektora fitosanitarne inspekcije u 2012. godini .................................................. 52 F. GOSPODARSKE INTEGRACIJE I MEĐUNARODNA SURADNJA .............................................................. 55 F.1. EU ............................................................................................................................................................... 55 F.2. WTO ........................................................................................................................................................... 55 F.3. Ugovori o slobodnoj trgovini ....................................................................................................................... 56 F.4. Bilateralna suradnja .................................................................................................................................... 56 F.5. Suradnja s međunarodnim organizacijama ................................................................................................ 57 F.6. Projekti financirani iz programa IPA – I. komponenta ................................................................................. 57 F.7.Sudjelovanje na izložbama, sajmovima i ostalim poljoprivrednim događanjima ......................................... 58 G. PLAN MJERA POLJOPRIVREDNE POLITIKE ZA 2013. GODINU ............................................................. 59 G.1. Mjere tržišno-cjenovne politike ................................................................................................................... 59 G.2. Mjere ruralnog razvoja ............................................................................................................................... 59


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

3

Sažetak Ekonomski pokazatelji hrvatske poljoprivrede Negativni gospodarski trendovi koji su obilježili gospodarstvo Republike Hrvatske u 2012. godini ostavili su traga i u poljoprivrednoj proizvodnji. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, poljoprivredna će djelatnost u 2012. godini ostvariti vrijednost proizvodnje od 20,6 milijardi kuna, što je 3,2 % manje nego u prethodnoj 2011. godini, a vrijednosti intermedijarne potrošnje bit će 2,8 % veća nego 2011. godine. Pad vrijednosti proizvodnje uz rast njezinih troškova uzrokovat će smanjenje bruto dodane vrijednosti hrvatske poljoprivrede. Procjenjuje se da će bruto dodana vrijednost poljoprivrede u 2012. godini iznositi 8,7 milijardi kuna te će u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti hrvatskoga gospodarstva sudjelovati s 3,1 %. U usporedbi s 2011. godinom, procjenjuje se da će bruto dodana vrijednost poljoprivrede biti manja za 992 milijuna kuna ili iskazano relativnim pokazateljima za 10,3 %. Pad gospodarskih aktivnosti uzrokovao je i gubitak radnih mjesta. U 2012. godini prosječna stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj iznosila je 18,9 %. U djelatnosti poljoprivrede u Republici Hrvatskoj u 2012. godini bila je zaposlena 49 121 osoba, što je u ukupnom broju zaposlenih 3,5 %. U odnosu prema 2011. godini, u poljoprivredi je zaposlenost manja 3,1%. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Republike Hrvatske u 2012. godini ostvario je vrijednost od 1,6 milijardi američkih dolara i u odnosu na 2011. godinu povećan je za 1,9 %. U 2012. godini u Republiku Hrvatsku uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,6 milijardi američkih dolara, što je 2,1 % manje nego u 2011. godini. U razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najvažniji su hrvatski partneri zemlje članice EU-a i zemlje članice CEFTA-e.

Poljoprivredna proizvodnja Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u 2012. godini u odnosu prema 2011. smanjen je 9,9 %. U ukupnoj bruto proizvodnji u 2012. godini biljna proizvodnja sudjeluje s 55,3 %, a stočna proizvodnja

s 44,7 %. Na bruto smanjenje ukupne proizvodnje utjecalo je smanjenje biljne proizvodnje koja je u odnosu na 2011. godinu manja 12,3 %, te smanjenje stočne proizvodnje od 6,8 %. Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2012. godini iznosila je 7,9 milijarda kuna, od čega je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata iznosila 4,3 milijarde kuna, a vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila 3,6 milijarda kuna. U 2012. godini, u usporedbi s 2011. godinom, vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda povećana je 3,3 %, pri čemu je vrijednost otkupa povećana 3,5 %, a vrijednost prodaje povećana 3,3 %. U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda, u 2012. žitarice su sudjelovale s 23,6 %, sirovo kravlje mlijeko sa 16,8 %, žive svinje s 14 %, živa goveda s 10 %, uljano sjemenje i plodovi s 8,8 %, živa perad sa 6,4 %, vino s 5,4 %, kokošja jaja s 3,4 %, ostalo povrće svježe ili rashlađeno s 2,5 %, šećerna repa i sjemenje šećerne repe s 2,3 %, ostalo voće, orasi i slično koštuničavo voće s 2,2 % te neprerađeni duhan s 1,3 %. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2012. godini porasle su cijene poljoprivrednih proizvoda te dobara i usluga korištenih u poljoprivrednoj proizvodnji. Cijene poljoprivrednih proizvoda u 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu te promatrano na razini prosječnih proizvođačkih cijena, bile su više 9,9 % a cijene dobara i usluga za tekuću uporabu (input I) u 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu bile su 5 % više. Na rast cijena poljoprivrednih proizvoda najviše su utjecale cijene biljnih proizvoda koje su porasle 14,6 % te cijene žive stoke i peradi koje su porasle 7,4 %.

Biljna proizvodnja U 2012. godini korištena poljoprivredna površina iznosila je 1 330 973 ha. Prema načinu korištenja poljoprivrednim zemljištem, najzastupljenije su oranice i vrtovi, koji čine 67,9 % korištenog poljoprivrednog zemljišta, trajni travnjaci (livade i pašnjaci) koji čine 26 %, dok voćnjaci čine 2,3 %, vinogradi 2,2 % i maslinici 1,4 % korištenog poljoprivrednog zemljišta. U odnosu na 2011. godinu


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

površine korištenog povećane su 0,4 %.

poljoprivrednog

zemljišta

Stočarstvo U odnosu na 2011. godinu, prirasti goveda i svinja u 2012. godini smanjeni su 13 %. Istodobno je prirast ovaca povećan 27 %, a prirast koza i peradi ostao na istoj razini u odnosu na prošlu godinu. Proizvodnja kravljeg mlijeka u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećana je 1 %, proizvodnja kozjeg mlijeka povećana je 20 %, a proizvodnja ovčjeg mlijeka smanjena je 50 %. Proizvodnja meda porasla je 21,5 %, dok je proizvodnja jaja smanjena 15 %.

4

godinu isplaćivao se u 2013. godini. Tijekom 2012. godine isplaćivani su poticaji za proizvodnu 2011. godinu, pri čemu su isplate izvršene tri mjeseca prije zakonskog roka kako bi se olakšala financijska situacija poljoprivrednih proizvođača te omogućila neometana proljetna sjetva u 2012. godini. Tijekom 2012. godine u području uređenja tržišta značajan dio aktivnosti bio je povezan s potrebnim normativnim usklađenjem s propisima EU-a. Tijekom 2012. godine u sklopu mjera za uređenje tržišta primjenjivale su se interventne mjere u obliku sufinanciranja troškova otkupa jabuka, mandarina, grožđa i maslinovog ulja u iznosu od 91,1 milijun kuna.

Struktura gospodarstava

Ruralni razvoj

U 2010. godini, prema podacima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstva, u Republici Hrvatskoj djelovalo je 233 280 poljoprivrednih gospodarstava koja su prosječno koristila 5,6 ha poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu dok je u EU-u djelovalo 12,01 milijuna poljoprivrednih gospodarstva koja su u prosjeku koristila 14,3 ha poljoprivrednog zemljišta.

Politika ruralnog razvoja u RH posljednjih se godina odvijala u sklopu triju definiranih strateških ciljeva:  poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednoga i šumarskoga sektora  očuvanja, zaštite i održive uporabe okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog nasljeđa  poboljšanja kvalitete života u ruralnim područjima i proširenja gospodarskog programa ruralnoga gospodarstva.

Tržišno-cjenovna politika Mjerama tržišno-cjenovne politike koje su se provodile u proteklom razdoblju cilj je bio omogućiti stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda te ojačati konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Tržišno-cjenovna politika odvijala se putem mjera poljoprivredne politike u dva osnovna područja:  izravnim plaćanjima  mjerama uređenja tržišta. Jedan od osnovnih zadataka u 2012. godini bio je daljnja prilagodba sustava izravnih plaćanja onome u EU-u kroz usklađivanje zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom EU-a i izgradnju administrativnih kapaciteta za njezino puno preuzimanje od 2013. godine. U 2012. godini primjenjivao se sustav izravnih plaćanja koji je u najvećoj mjeri bio usklađen s modelom jedinstvenih izravnih plaćanja za koji se u pregovaračkom procesu Republika Hrvatska opredijelila da će ga primjenjivati od prve godine članstva u EU-u. Za proizvodnu 2012. godinu gornja granica za stvaranje obveza za izravna plaćanja iznosila je 2.825.912.701 kuna, od čega je odobreno za isplatu 1.849.065.040 kuna. Najveći dio isplata za 2012.

Navedeni ciljevi nastojali su se ostvariti nizom mjera ruralnog razvoja. Postojale su nacionalne mjere ruralnog razvoja (model kapitalnih ulaganja, model ruralnog razvitka, potpore ekološkoj proizvodnji, potpore integriranoj proizvodnji, potpore za teže uvjete gospodarenja, potpore osiguranju od šteta u poljoprivredi, potpore očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina, potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava, program marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, potpora organizatorima manifestacija) koje su financirane iz proračuna RH i mjere ruralnog razvoja određene IPARD programom (do 2009. godine SAPARD program) koje su sufinancirane iz sredstava pretpristupne pomoći EU-a. U 2012. godini ukupno isplaćen iznos financijskih sredstava potpore na osnovi svih mjera ruralnog razvoja iznosio je 728.323.657,87 kn. Od toga, 617.275.870,73 kn odnosilo se na nacionalne mjere ruralnog razvoja za 57 069 korisnika, a 111.047.787,14 kn isplaćeno je korisnicima u sklopu mjera IPARD programa.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

5

Sektor inspekcija u poljoprivredi

Sektor veterinarske inspekcije

Aktivnosti inspekcija u poljoprivredi tijekom 2012. godine bile su sustavne i sveobuhvatne. Obavljeno je 14 268 inspekcijskih nadzora, pri čemu je bilo 15 338 inspekcijskih pregleda i sastavljeno više od 15 267 inspekcijskih zapisnika o očevidu. Kad bi ustanovili nepravilnosti, inspektori su donosili rješenja kojima su naređivali uklanjanje nedostataka, povrat potpora te poduzimali mjere odgovornosti. Doneseno je 1 708 prvostupanjskih rješenja kojima je naređeno uklanjanje različitih nepravilnosti. Inspektori su podnijeli 977 optužnih prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima i donijeli 21 prekršajni nalog. Prekršajni su sudovi u 2012. godini riješili 794 zahtjeva i izrekli 678 kazni. Tijekom 2012. godine pripremljeno je i provedeno 17 ciljanih inspekcijskih nadzora.

Služba veterinarske inspekcije u sklopu svojih nadležnosti tijekom 2012. godine provela je 25 665 inspekcijskih nadzora na kojima je uočeno 30 480 nepravilnosti te naložena 25 681 mjera i kazne u iznosu od 11.563.500,00 kuna. Sektor fitosanitarne inspekcije U sklopu svih svojih nadležnosti Sektor fitosanitarne inspekcije obavio je u 2012. godini ukupno 34 011 nadzora, od čega 32 286 inspekcijskih i 1 725 ostalih nadzora. Riješeno je ukupno 229 upravnih predmeta.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

6

A. POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU A.1. Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i makroekonomska kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu BDP) u 2012. godini, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu DZS) iznosio je 330,2 milijarde kuna i u odnosu na prethodnu 2011. godinu realno je bio manji 2 %. Realne stope rasta BDP-a u Republici Hrvatskoj kvartalno od 2010. do 2012. godine

pad BDV-a u građevinarstvu iznosio je 11,4 %, a u protekle četiri godine BDV građevinarstva smanjen je 39,6 %. Bruto dodana vrijednost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2012. godini u iznosu od 14 milijardi kuna činila je 5 % bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva. U odnosu na prethodnu 2011. godinu bruto dodana vrijednost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2012. godini smanjena je 6,2 %. Europska unija, gledano sveukupno za 27 zemalja članica, u 2012. godini promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, bilježi pad BDP od 0,3 %. Najveći rast BDP-a bilježe baltičke zemlje Latvija (5,6 %), Litva (3,7 %) i Estonija (3,2 %) te Slovačka (2 %) i Poljska (1,9 %) dok najveći pad BDP-a bilježe Grčka (6,4 %), Portugal (3,2 %), Cipar (2,4 %), Italija (2,4 %) i Slovenija (2,3 %). Realne stope rasta BDP-a u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2008. do 2012. godine

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Smanjenje BDP-a uzrokovano je smanjenjem potrošnje kućanstava i države te padom bruto Izvor: DZS investicija u fiksni kapital. Promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu potrošnja kućanstava smanjena je 3 %, potrošnja države smanjena je 0,8 Izvor : DZS ;obrada MPRRR %, a bruto investicije u fiksni kapital smanjene su 4,6 %. Smanjena potražnja na domaćem tržištu rezultirala je i padom uvoza, koji je u odnosu na prethodnu 2011. godinu smanjen 2,1 %. Promatrano s proizvodne strane, bruto dodana vrijednost (u daljnjem tekstu BDV), prema procjeni DZS-a u 2012. godini iznosila je 280,4 milijarde kuna i bila je 2,6 % manja nego u 2011. godini. Promatrano po djelatnostima gotovo sve djelatnosti osim nekih uslužnih bilježe pad BDV-a. Rast BDV-a bilježimo kod stručnih, znanstvenih, tehničkih, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti, djelatnosti javne uprave i obrane, obrazovanja te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i ostalih uslužnih djelatnosti. Najveći pad BDV-a ponovno bilježimo u građevinarstvu. U 2012. godini

Izvor: DZS i Eurostat; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS A. 2. Ekonomski računi u poljoprivredi

Ekonomski računi u poljoprivredi skup su Izvor : DZS ;obrada MPRRR makroekonomskih pokazatelja koji se koriste za analizu proizvodnog procesa i pokazatelj su stvaranja dohotka u poljoprivrednoj djelatnosti. U 2012. godini, prema podacima druge procjene DZS-a, dohodak poljoprivredne djelatnosti promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu smanjen je 10,8 %. Na smanjenje dohotka poljoprivredne djelatnosti utjecalo je smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje te rast


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

troškova proizvodnje i naknada za zaposlene. Prema podacima druge procjene DZS-a, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2012. godini promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu bila je manja 3,2 %, a troškovi poljoprivredne proizvodnje u istom su razdoblju bili veći 2,8 %. U 2012. godini procjenjuje se da će poljoprivredna djelatnost ostvariti 8,7 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti (u daljnjem tekstu BDV) te time u ukupnom BDP-u RH čini nešto više od 2,6 %. U usporedbi s 2011. godinom procjenjuje se da će BDV poljoprivredne djelatnosti u 2012. godini biti smanjen 10,3 %.

7

u odnosu na 2011. godinu pasti 2,6 %) te Malti i Portugalu (za koje se procjenjuje da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti1,2 %). Usporedba BDV-a poljoprivrede Republike Hrvatske i Europske unije od 2007. do 2012. godine

Bruto dodana vrijednost i međufazna potrošnja u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2012. godini

1

Izvor: DZS i Eurostat; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

U usporedbi s 27 zemalja članica EU BDV poljoprivrede RH, prosječno u razdoblju od 2007. do 2011. godine, činio je 0,94 % BDV-a poljoprivrede EU-a. Prema procjenama Eurostata u 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, očekuje se rast BDV-a poljoprivrede EU za 4 %. Pad BDV-a poljoprivrede očekuje se u Rumunjskoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 22 %), Slovačkoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu naIzvor: 2011. DZS godinu pasti 13,8 %), Mađarskoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 11,3 %), Sloveniji (procjenjuje se da će BDV Izvor : DZS ;obrada MPRRR poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 10,1 %), Austriji (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 5,8 %), Grčkoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 4,4%), Češkoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 4,3 %), Irskoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje RH u 2012. godini procjenjuje se na 20,6 milijarda kuna. Promatrano po proizvodnim sektorima, u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje najveći udio ima biljna proizvodnja. Procjenjuje se da će u 2012. godini u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje vrijednost biljne proizvodnje činiti 58,5 %, a vrijednost stočarske proizvodnje činit će 35,8 %. U usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem udjeli sektora u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje nisu značajno promijenjeni. U razdoblju Izvor: DZS od 2007. do 2011. godine vrijednost biljne proizvodnje u prosjeku činila je 58 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a vrijednost stočarske Izvor : DZS ;obrada MPRRR proizvodnje u prosjeku je činila 36 %. Struktura vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske, prosjek od 2007. do 2011. godine

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS

Izvor : DZS ;obrada MPRRR


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

U usporedbi s 27 zemalja članica EU, vrijednost poljoprivredne proizvodnje RH prosječno je u razdoblju od 2007. do 2011. godine činila 0,80 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a. Prema procjeni Eurostata, u 2012. godini vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a porast će 3,3 %. Rast cijena osnovnih inputa u poljoprivrednu proizvodnju uzrok je rastu međufazne potrošnje. Prema procjeni DZS-a, vrijednost međufazne potrošnje u 2012. godini iznosit će 11,9 milijardi kuna, što je 58 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. U odnosu na prethodnu 2011. godinu vrijednost međufazne potrošnje porast će 2,8 %. Eurostat procjenjuje da će u 27 zemalja članica EUa vrijednost međufazne potrošnje u 2012. godini, promatrano u odnosu na 2011. godinu biti veća 3,4 %. Promatrano kao prosjek razdoblja od 2007. do 2011. godine, međufazna potrošnja poljoprivredne proizvodnje RH činila je 52,7 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje RH. U istom razdoblju međufazna potrošnja poljoprivredne proizvodnje u 27 zemalja članica EU-a u prosjeku je činila 59,5 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje zemalja članica EU-a.

8

poljoprivredu u RH činio je 1,85 % uloženog rada u poljoprivredu u zemljama članicama EU-a.

A. 3. Zaposlenost Pad gospodarskih aktivnosti u 2012. godini utjecao je i na tržište rada Republike Hrvatske na kojem nezaposlenost raste četvrtu godinu zaredom. Prosječna stopa nezaposlenosti u 2012. iznosila je 18,9 % dok je anketna stopa nezaposlenosti iznosila 15,8 %. Anketna stopa nezaposlenosti na tržištu rada EU-a u 2012. godini iznosila je 10,5 %. Najveću nezaposlenost na tržištu rada EU-a imale su Španjolska (anketna stopa nezaposlenosti u 2012. godini iznosila je 25 %), Grčka (anketna stopa nezaposlenosti u 2012. godini iznosila je 24,3 %) i Portugal (anketna stopa nezaposlenosti u 2012. godini iznosila je 15,9 %). Stopa anketne nezaposlenosti, usporedba Republike Hrvatske i Europske unije od 2008. do 2012. godine

1

Struktura međufazne potrošnje, prosjek od 2007. do 2011. godine

1

Izvor: Eurostat i DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS

Uloženi rad u poljoprivredi u RH u razdoblju od 2005. do 2011. godine bilježi stalni pad. Prema podacima druge procjene DZS-a, uloženi rad u Izvor : DZS ;obrada MPRRR poljoprivredi u 2012. godini iznosit će 198 tisuća jedinica godišnjega rada, što je u odnosu na prethodnu 2011. godinu smanjenje za gotovo 2 %. Promatrano u odnosu na 2005. godinu, uloženi rad u poljoprivredu manji je 13,4 %. U usporedbi s 27 zemalja članica EU-a, prosječno u razdoblju od 2007. do 2011. godine uloženi rad u

U 2012. godini u RH bilo je zaposleno 1 395 116 Izvor: DZS osoba. U odnosu na prethodnu 2011. godinu, broj zaposlenih smanjen je 1,1 %. U 2012. godini u RH u poljoprivredi je bila zaposlena ;obradašto MPRRR 49Izvor 121: DZS osoba, u ukupnom broju zaposlenih čini 3,5 %. Broj zaposlenih u poljoprivredi već godinama opada. U posljednjih pet godina broj zaposlenih u poljoprivredi smanjen je 15,6 %. U 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, djelatnost poljoprivrede bilježi pad zaposlenost od 3,1 %. U proizvodnji hrane, pića i duhanskih proizvoda u 2012. godini bilo je zaposleno 52 849 osoba, što je 3,8 % u ukupnom broju zaposlenih. Zaposlenost u prehrambenoj industriji (industrija hrane i pića) u 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, bilježi pad od 2,1 %.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Promatrano u odnosu na 2008. godinu, broj zaposlenih u prehrambenoj industriji smanjen je 8,2 %. U posljednjih pet godina i u duhanskoj industriji broj zaposlenih stalno opada. Broj zaposlenih u duhanskoj industriji u 2012. godini, promatrano u odnosu na 2008. godinu smanjen je 14,2 %, dok je promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu povećan 1,5 %.

A. 4. Plaće Prema podacima DZS-a, prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u 2012. godini iznosila je 5.478 kn. U usporedbi s prosječnom neto isplaćenom plaćom po zaposlenome u 2011. godini, neto plaće u 2012. godini porasle su 0,7 %. Prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u poljoprivrednoj djelatnosti u 2012. godini bila je manja od prosječne neto plaće u RH. Prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u poljoprivrednoj djelatnosti u 2012. godini iznosila je 4.303 kn, što je 79 % prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenome u RH. U odnosu na prethodnu 2011. godinu neto plaće u poljoprivrednoj djelatnosti porasle su 2,7 %. Prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenome u djelatnostima prerađivačke industrije, promatrano ukupno za sve djelatnosti prerađivačke industrije, također su manje od prosjeka RH. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u proizvodnji prehrambenih proizvoda u 2012. godini iznosila je 4.733 kn (što je 86 % prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenome u RH). U odnosu na prethodnu 2011. godinu neto plaće u proizvodnji prehrambenih proizvoda bile su veće 1,1 %. Prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u proizvodnji pića u 2012. godini iznosila je 6.211 kn. U odnosu na prosječnu neto isplaćenu plaću po zaposlenome u RH, prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u proizvodnji pića bila je veća 13 %. U odnosu na prethodnu 2011. godinu neto plaće u proizvodnji pića bile su veće 1,2 %. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u proizvodnji duhanskih proizvoda u 2012. godini iznosila je 7.106 kn. U odnosu na prosječnu neto plaću u RH, prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u proizvodnji duhanskih proizvoda bila je veća 30 %. U odnosu na prethodnu 2011. godinu, neto isplaćene plaće po zaposlenome u proizvodnji duhanskih proizvoda smanjene su 2,8 %.

9

A. 5. Indeksi potrošačkih cijena Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju na godišnjoj razini, mjerene indeksom potrošačkih cijena i u odnosu na prethodnu godinu, u 2012. godini porasle su 3,4 %. U 2012. godini inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena bila je veća od inflacije u 2011. godini kada je iznosila 2,3 %. U zemljama članicama EU-a inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u 2012. godini iznosila je 2,6 %. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju porasle su u svim zemljama članicama EU-a. Najveći rast zabilježen je u Mađarskoj, 5,7 %, dok je najmanji rast zabilježen u Švedskoj, 0,9 %. U 2012. godini potrošačke cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u RH, u odnosu na 2011. godinu, bile su veće 3,7 %, dok su cijene alkoholnih pića porasle 3,1 % i duhana 4,5 %. Kod prehrambenih proizvoda najviše su porasle cijene voća, 8,5 %, mesa 5,9 %, ostalih prehrambenih proizvoda 5,7 %, povrća 5,5 %, ribe 3,6 %, mlijeka, jaja i sira 3,4 %, kruha i žitarica 1,6 %, šećera, džema, meda, čokolade i konditorskih proizvoda 1,4 %, a cijene ulja i masti pale su 1,6 %. U zemljama članicama EU-a najviše su porasle cijene mesa, 3,9 %, šećera, džema, meda, čokolade i konditorskih proizvoda 3,7 %, ribe 3,2 %, voća 3,0 %, ostalih prehrambenih proizvoda 2,9 %, mlijeka, jaja i sira 2,7 %, kruha i žitarica 2,5 %, ulja i masti 1,7 % te povrća 1,6 %. Cijene duhana porasle su 6,2 %, a alkoholnih pića 2,5 %. Stope rasta potrošačkih cijena u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2008. do 2012. godine

1

Izvor: Eurostat i DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

A. 6. Vanjskotrgovinska bilanca razmjene Republike Hrvatske

U 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, ukupna vrijednost robne razmjene RH bilježi pad. Izvoz je bio manji 7,4 %, a uvoz 8,3 %. Iskazano apsolutnim pokazateljima u 2012. godini, vrijednost izvoza ukupne robne razmjene iznosi 12.369 milijuna USD, a vrijednost uvoza ukupne robne razmjene iznosi 20.834,3 milijuna USD. Veća vrijednost uvoza od izvoza rezultirala je deficitom od 8.465,3 milijuna USD. Promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, deficit ukupne robne razmjene smanjen je za 885,4 milijuna USD odnosno 9,5 %. Pokrivenost uvoza izvozom ukupne robne razmjene u 2012. godini iznosila je 59,5 % i u odnosu na prethodnu godinu razina pokrivenosti veća je za 0,7 postotnih poena.

10

Vrijednost vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u 2012. godini čini 12,6 % vrijednosti ukupne robne razmjene RH. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske od 2008. do 2012. godine

1

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS

Izvor : DZS ;obrada MPRRR

Republike


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

11

B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE Mjere poljoprivredne politike jesu ekonomske mjere kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike, a prema području djelovanja dijele se na: B.1. mjere tržišno-cjenovne politike B.2. mjere politike ruralnog razvoja B.3. mjere zemljišne politike.

B.1. Mjere tržišno-cjenovne politike Mjerama tržišno-cjenovne politike cilj je omogućiti stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda te ojačati konkurentnost hrvatske poljoprivrede, i to mjerama poljoprivredne politike u dvama osnovnim područjima:  izravnim plaćanjima  mjerama uređenja tržišta.

Definicija poljoprivredne aktivnosti je proširena pa podrazumijeva i održavanje zemljišta u stanju pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju i očuvanje okoliša. Predviđena je i državna pomoć ('existing state aid') namijenjena za pomoć poljoprivrednicima u posebno osjetljivim sektorima za proizvodno vezana plaćanja za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače do 2015. godine. Definirana je Nacionalna omotnica koja predstavlja zbroj gornjih granica ukupne vrijednosti svih dodijeljenih prava na plaćanja i svih dodijeljenih prava na proizvodno vezana plaćanja. Nacionalna omotnica dijeli se na: 1. sredstva za Jedinstveno regionalno plaćanje po poljoprivrednoj površini, 2. nacionalnu rezervu, 3. proizvodno vezana plaćanja.

B.1.1. Izravna plaćanja Sredinom 2010. godine usvojen je novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. godine i u kojem je sadržana prilagodba domaćeg sustava potpore potporama u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a radi osiguranja stabilnosti dohotka od poljoprivrede, unapređenja fizičke i socijalne infrastrukture ruralnog prostora, očuvanja ruralnih zajednica i zaštite okoliša. Zakonom su propisane sljedeće vrste potpora: 1. 2. 3.

izravna plaćanja mjere ruralnog razvoja posebna potpora poljoprivredi.

Zakon propisuje izravna plaćanja za 2011. i 2012. godinu. U 2012. godini, u odnosu na prethodnu godinu, u toj su se vrsti potpora dogodile neke važne promjene. Započela je primjena modela Jedinstvenih izravnih plaćanja, koji podrazumijeva provedbu programa jedinstvenih plaćanja na regionalnoj razini u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a, a cijeli teritorij RH smatra se jednom regijom. Poljoprivredno gospodarstvo za ostvarenje proizvodno nevezanih plaćanja mora imati odgovarajući broj dodijeljenih prava na plaćanje.

Tri su kategorije prava na plaćanja: – pravo na regionalno plaćanje ‒ dodjeljuje se za prihvatljive hektare na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost – dodatna prava na plaćanja – kojima se povećava vrijednost regionalnog prava na plaćanja korisnicima u osjetljivim sektorima – posebno pravo na plaćanje za poljoprivredna gospodarstva bez zemljišta ‒ dodjeljuje se korisnicima koji obavljaju poljoprivrednu aktivnost u sektoru goveđeg mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda ili sektoru ovčjeg i kozjeg mesa, a koji ne posjeduju prihvatljive hektare u prvoj godini primjene Programa jedinstvenih plaćanja uz uvjet da zadrže najmanje 50 % obujma poljoprivredne aktivnosti izražene kao broj uvjetnih grla iz osnovnog stada u odnosu prema referentnoj godini. Regionalno plaćanje po osnovnoj poljoprivrednoj površini (za livade i pašnjake te za ostale vrste korištenja zemljišta) više nije uvjetovano poljoprivrednom proizvodnjom, ali je nužno ispunjavanje uvjeta višestruke sukladnosti (primjena načela dobre poljoprivredne prakse te uvjeta vezanih uza zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobiti životinja). Osim toga, radi sprečavanja zlouporaba i olakšanja kontrola, ograničena su


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

12

sredstva za regionalno plaćanje za livade te ne mogu biti veća od jedne četvrtine sredstava za regionalno plaćanje za ostale vrste korištenja zemljišta. Za osjetljive sektore kao što su mlijeko, tov goveda, ovce i koze i duhan predviđena je dodjela prava na plaćanje iz sredstava Nacionalne rezerve, a referentno razdoblje za utvrđivanje visine prava na plaćanje korisnicima u osjetljivim sektorima je 2011. godina. Proizvodno vezana plaćanja zadržana su samo za premije za krave dojilje te za ovce i koze. Ukupan iznos pojedinačnih prava na premije ne može prijeći utvrđene nacionalne gornje granice sukladno iznosima navedenim u dokumentu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa jabuka I. i II. klase i jabuka za industrijsku preradu, berbe 2012. godine tako da se otkupljivačima za minimalno otkupljenih 1 000 tona isplati: - za jabuke I. klase 1,00 kn/kg, uz uvjet minimalne otkupne cijene od 3,50 kn/kg (cijena bez PDV-a) - za jabuke II. klase 1,00 kn/kg, uz uvjet minimalne otkupne cijene od 2,25 kn/kg (cijena bez PDV-a) - za jabuke za industrijsku preradu 0,55 kn/kg, uz uvjet minimalne otkupne cijene od 1,20 kn/kg (cijena bez PDV-a).

B.1.2. Mjere uređenja tržišta

SUFINANCIRANJE TROŠKOVA MANDARINA, BERBA 2012.

Sveukupno je otkupljeno 39.572,86 tona jabuka, od kojih je 27.616,32 tona jabuka I. i II. klase te 11.956,54 tona jabuka za industrijsku preradu ukupne vrijednosti 34.192.415,62 kn. OTKUPA

INTERVENTNE MJERE Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda („Narodne novine“, broj 149/09, 22/11 i 120/12) bio je okvir za primjenu interventnih mjera na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Ovim Zakonom obavljeno je normativno usklađenje s uredbama Europske unije u području uređenje tržišta. U 2012. godini izravne primjene intervencijskih mjera slijedom ovoga zakona nije bilo jer je izgrađivan sustav za primjenu mjera u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Tijekom 2012. godine u uređenju tržišta velik dio aktivnosti bio je povezan s potrebnim normativnim usklađenjem s propisima EU-a u ovom području, te su posebno uređivana područja proizvodnje mlijeka (primjene mliječnog paketa EUa, mliječne kvote), šećera, vina, voća i povrća te pčelarstva. U provedbi mjera EU-a tijekom 2012. godine prvi je put pokrenuta provedba Nacionalnog programa za pčelarstvo u koji je ugrađen model potpore kakav postoji u Europskoj uniji u ovom sektoru te je za mjere iz ovog programa utrošeno oko 18 milijuna kuna. U 2012. godini primjenjivale su se intervencijske mjere na tržištu u obliku sufinanciranja troškova otkupa jabuka, mandarina, grožđa i maslinovog ulja. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA JABUKA I. i II. KLASE I JABUKA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU, BERBA 2012.

Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa mandarina, berba 2012. godine, tako da se otkupljivačima isplati 0,80 kn/kg pod uvjetom da ponuđene količine mandarina otkupe po minimalnoj cijeni od 3,00 kn/kg. Sveukupno je otkupljeno 49.055,64 tone mandarina u vrijednosti od 39.244.514,38 kn. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA MASLINOVOG ULJA PROIZVEDENOG OD DOMAĆIH MASLINA RODA 2012. GODINE Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa maslinovog ulja otkupljivačima u iznosu od 3,00 kn/kg za djevičansko maslinovo ulje i 7,00 kn/kg za ekstra djevičansko maslinovo ulje, pod uvjetom da minimalna otkupna cijena djevičanskog maslinovog ulja iznosi 33,00 kn/kg, a ekstra djevičanskog maslinovog ulja 40,00 kn/kg. Sveukupna količina otkupljenog maslinovog ulja je 237.313,62 kg ekstra djevičanskog maslinovog ulja te 417,00 kg djevičanskog maslinovog maslinova ulja u ukupnoj vrijednosti subvencije 1.662.446,37 kuna. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA GROŽĐA BERBE 2012. GODINE

OTKUPA

Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa grožđa otkupljivačima u iznosu od 1,00 kn/kg


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

pod uvjetom da minimalna otkupna cijena za grožđe sadržaja šećera 83° Oechsla vinskih sorti: Babić, Chardonnay, Cabernet sauvignon, Graševina, Kerner bijeli, Malvazija istarska, Merlot, Muškati, Maraština, Pinot bijeli, Pinot sivi, Pinot crni, Plavac, Pošip bijeli, Rajnski rizling, Traminac bijeli, Traminac crveni, Sauvignon, Syrah, Silvanac zeleni, Žlahtina i Grk iznosi 3,50 kn/kg, odnosno da za grožđe sadržaja šećera 83° Oechsla ostalih vinskih sorti iznosi 3,00 kn/kg. Sveukupno je otkupljeno 16.017.540,41 kg grožđa u ukupnoj vrijednosti subvencije 16.017.540,41 kuna.

B.2. Mjere ruralnog razvoja

13

do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji mjere ruralnog razvoja obuhvaćale su: mjere u sklopu IPARD programa, potporu za osiguranje od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za kapitalna ulaganja u poljoprivredi (ograničena primjena), potporu dohotku poljoprivrednih gospodarstava, potporu za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju, potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i potporu organizatorima manifestacija. Ovim Zakonom utvrđen je okvir za razdoblje nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji koji će omogućiti financiranje mjera ruralne politike sredstvima Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

B.2.1. Nacionalne mjere a. Potpora dohotku Strategija ruralnog razvoja 2008. – 2013., donesena u svibnju 2008. godine, odredila je strateške ciljeve ruralnog razvoja: - poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora - očuvanje, zaštitu i održivu uporabu okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa - poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva - poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja. Ciljevi politike ruralnog razvoja od 2007. do 2009. godine ostvarivani su na temelju Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, broj 66/01 i 83/02), SAPARD programom, kao i nacionalnim mjerama ruralnog razvoja koje su uključivale model kapitalnih ulaganja, model ruralnog razvitka, potpore ekološkoj proizvodnji, potpore osiguranju od šteta u poljoprivredi, potpore očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina, program marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te modele operativnih programa razvoja poljoprivredne proizvodnje. Radi izbjegavanja preklapanja s mjerama pretpristupnog programa za poljoprivredu i ruralni razvoj – IPARD programa – u 2010. godini promijenjena je legislativa koja se odnosi na potpore ruralnom razvoju. Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11) definira mjere ruralnog razvoja s obzirom na razdoblje primjene na koje se odnose. U razdoblju

Potpora dohotku potpora je nevezana uz proizvodnju, a namijenjena je malim, nekonkurentnim, poljoprivrednim gospodarstvima čiji su članovi starije životne dobi, ali još radno aktivni. Cilj je njihovo zbrinjavanje i osiguranje primjerenijeg životnog standarda, uza stvaranje pretpostavke za postupno smanjenje njihove aktivnosti u poljoprivredi. Korisnici mjere potpore dohotku razvrstani su u dvije skupine. Korisnici potpore dohotku I. skupine jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji nositelj ili član, u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu dohotku, ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce. Korisnici potpore dohotku II. skupine jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji nositelj ili član u trenutku podnošenja zahtjeva pripada jednoj od sljedećih kategorija: osoba je korisnik mirovine kao poljoprivrednik, osoba ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i manje od 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce, osoba ima najmanje 65 godina, a ne ostvaruje dohodak na osnovi samostalnog ili nesamostalnog rada ni mirovinu.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Ukupan novčani iznos isplaćene dohodovne potpore od 2008. do 2012. godine

1

14

Na broj korisnika ove potpore utjecalo je to što je riječ o manjim, staračkim, gospodarstvima koja su ispod praga ekonomske održivosti i postaju socijalna kategorija.

b. Potpora kapitalnim ulaganjima Potpora kapitalnim ulaganjima investicijska je potpora koja se od 2007. do 2009. godine ostvarivala na temelju Pravilnika o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu („Narodne novine“, broj 73/07 i 66/08). Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio isplaćenih dohodovnih županijama u 2012. godini

potpora

po

1

Izvor: DZS

Izvor : DZS ;obrada MPRRR

Ovaj model podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava za sufinanciranje troškova izgradnje, rekonstrukcije i opremanja objekata, kupovine uzgojno valjanih grla stoke, novih strojeva i mehanizacije te podizanja nasada voćnjaka i maslinika koji su površinom veći od 0,5 ha te za podizanje vinograda koji su površinom veći od 0,25 ha. Sufinancirani su projekti najmanje od 50.000,00 kuna i najviše 10.000.000,00 kuna, a sredstva su isplaćivana iz državnog proračuna RH. Investicijska potpora odobravala se za investicije razvrstane u dvije skupine: za investicije I. skupine (jednostavne investicije) potpora je iznosila do 40 % od ukupne vrijednosti ulaganja, a za investicije II. skupine do 50 % od ukupne vrijednosti ulaganja. Najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini za investicije I. skupine bio je do 500.000,00 kuna, a najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini za investicije II. skupine bio je do 3.500.000,00 kuna.

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Korisnici potpore dohotku I. i II. skupine u obavljanju poljoprivredne proizvodnje koriste najviše 5 ha poljoprivrednog zemljišta upisanog u sustavu ARKOD, a ukupan je obujam njihove poljoprivredne proizvodnje najmanje tri proizvodne jedinice. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su se prijavila u model potpore dohotku mogla su primiti godišnji utvrđeni fiksni iznos dohodovne potpore dohotku za najviše dvije osobe na gospodarstvu (nositelj i/ili članovi), i to 12.000,00 kuna za korisnike I. skupine i 5.000,00 kuna za korisnike II. skupine koji su u godini podnošenja zahtjeva zadovoljavali Izvor: DZS uvjete propisane Pravilnikom o provedbi mjere potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava („Narodne novine“, broj 33/12).

Cilj ove mjere bio je povećanje i modernizacija proizvodnoga kapaciteta te unapređenje uvjeta proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava, kao i fizičkih i pravnih osoba koje se bave ulovom i uzgojem ribe. Ukupan iznos isplaćene potpore kapitalnim ulaganjima u poljoprivredu od 2008. do 2012. godine

1

Izvor : DZS ;obrada MPRRR Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Primjena tog modela potpore kapitalnim ulaganjima prestala je potkraj 2009. godine. Novi Pravilnik o potpori za kapitalna ulaganja u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 46/11 i 103/11), a kojim je izmijenjen i način provedbe ove mjere potpore, usklađen je s IPARD programom tako da ministar odlučuje o raspisivanju natječaja za one sektore i korisnike koji nisu obuhvaćeni IPARD programom, a ovisno o raspoloživim sredstvima državnog proračuna RH.

Udio isplaćenih potpora kapitalnim ulaganjima u 2012. godini po županijama

1

 

 

  Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Međutim, s obzirom na velik iznos obveza na temelju prethodnog modela, isplata ovih potpora obavljala se i u 2010., 2011. i 2012. godini. Za izvršenje svih preostalih obveza bit će nužna isplata i tijekom 2013. Izvor: DZS i 2014. godine u iznosu od oko 225.000.000,00 kuna. Izvor : DZS ;obrada MPRRR

c. Potpora ruralnom razvoju Cilj Programa razvitka seoskog prostora bio je održivi razvoj seoskih područja osiguranjem primjerenih radnih i životnih uvjeta te očuvanjem prirodnog i kulturnog naslijeđa. Program se temeljio na udruživanju novčanih sredstava iz državnog proračuna RH i županija, korisnika te drugih izvora financiranja. Pravilnikom o provedbi programa razvitka seoskog prostora („Narodne novine“, broj 71/05, 37/06, 109/06, 96/07 i 86/08) definirane su mjere, načini i uvjeti provedbe potpore za sljedeće mjere.

15

Mjera 1. Izrada školskih, nastavnih, edukacijskih i razvojnih programa, planova i projekata iz poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka. Mjera 2. Školovanje (srednje škole, edukacijski kampovi, stručna obuka) seoskih stanovnika iz poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka. Mjera 3. Osnivanje i razvoj poljoprivrednih zadruga. Mjera 4. Osnivanje i razvoj udruga poljoprivrednih proizvođača, uzgajivača riba i školjaka te strojnih prstenova. Mjera 5. Ulaganja u obiteljska poljoprivredna gospodarstva, uzgajališta riba i školjaka, privatne šume te uzgoj divljači (objekti i oprema za poljoprivrednu, akvakulturnu, šumarsku i lovačku proizvodnju). Mjera 6. Prerada, skladištenje i trženje poljoprivrednih, ribarskih i šumarskih proizvoda. Mjera 7. Pomoć seoskim ženama, mladim poljoprivrednicima te mladim uzgajivačima riba i školjaka u obliku pilot-projekata. Mjera 8. Obnova i razvitak sela i seoskog prostora (ruralna infrastruktura, zaštita okoliša, uređenje zemljišta, ribarstvo, šumarstvo, lovstvo, diversifikacija djelatnosti). Mjera 9. Razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma. Mjera 10. Očuvanje tradicijske etnobaštine i autohtonih proizvodnji.

U sklopu potpore ruralnom razvoju sufinancirani su i Program marketinške pripreme poljoprivrednoprehrambenih proizvoda te projekt Vlade Republike Hrvatske „Revitalizacija vinograda na položaju Bucavac - Primošten“.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Udio isplaćene potpore za mjere ruralnog razvoja po županijama u 2012. godini

1

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Primjena ovoga modela potpore prestala je potkraj 2009. godine, kako bi se izbjeglo preklapanje s Izvor: DZS mjerama IPARD programa. Isplate u 2010., 2011. i 2012. godini rezultat su obveza stvorenih u prethodnom razdoblju. U 2012. godini za to je Izvor : DZS6.412.615,73 ;obrada MPRRR kune. isplaćeno

d. Potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina Zakon o stočarstvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 70/97, 36/98 151/03, i 132/06) definira izvorne pasmine kao „pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske“. Njihovim nestajanjem smanjuje se biološka raznolikost u poljodjelstvu, odnosno ukupna biološka raznolikost ekološkog sustava. Uzgoj izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja poticaj je oživljavanju dijela ruralnih područja koji lokalnoj populaciji osigurava dodatan prihod. Pogodne su za korištenje i održavanje pašnjačkih površina, sprečavanje devastacije i sukcesije staništa (biotopa), uključivanje u program ekološke proizvodnje i razvijanje prepoznatljivih tradicionalnih robnih marki. Sastavni su dio ekosustava o kojem ovise brojne druge biljne i životinjske vrste. Popisom izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 127/98, 73/03, 39/06, 126/07 i 70/09) utvrđene su izvorne i zaštićene pasmine goveda (istarsko, slavonsko-

16

srijemski podolac, buša), konja (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, lipicanac, međimurski konj), magaraca (istarski magarac, primorsko-dinarski magarac, sjevernojadranski magarac), ovaca (cigaja, creska ovca, dalmatinska pramenka, dubrovačka ruda, istarska ovca, krčka ovca, lička pramenka, paška ovca, rapska ovca), koza (hrvatska šarena koza, hrvatska bijela koza), svinja (crna slavonska, turopoljska), peradi (zagorski puran, kokoš hrvatica), pčela (siva pčela). Pravo na potporu i visina potpore za izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja definirani su Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11), a ostvaruje ga poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, i to po odraslom grlu/kljunu/komadu upisane uzgojno valjane rasplodne izvorne i zaštićene pasmine domaće životinje u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) i središnji popis matičnih grla, odnosno Središnji registar kopitara, odnosno Središnji popis matičnih jata i matični popis ovlaštenih organizacija za uzgoj uzgojno valjanih grla. Uvjeti i način provedbe mjere propisani su Pravilnikom o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu („Narodne novine“, broj 25/12, 51/12 i 121/12) U sklopu ove mjere potpore, u 2012. godini isplaćeno je 22.818.134,00 kuna. Potpore za izvorne i zaštićene pasmine od 2007. godine, uključujući i 2010. godinu, godišnje rastu. U 2011. i 2012. godini ukupan se iznos smanjio zbog prilagođavanja mogućnostima proračuna. Ukupno isplaćene potpore za izvorne zaštićene pasmine od 2008. do 2012. godine

i

1

Izvor: DZS Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Mjerom potpore očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina uspjelo se očuvati od gubitka zatečeni fond pasmina domaćih životinja, što je zaštita


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

nacionalnog, genetskog i kulturnog naslijeđa u Republici Hrvatskoj. Ipak, sukladno klasifikaciji Svjetske organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), šest je pasmina još kritično ugroženo: međimurski konj, istarski magarac, sjevernojadranski magarac, slavonsko-srijemsko podolsko govedo i turopoljska svinja. Broj korisnika potpore za izvorne i zaštićene pasmine od 2008. do 2012. godine

1

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio isplaćene potpore za izvorne i zaštićene pasmine po županijama u 2012. godini

povezivanju proizvođača i unapređenju poljoprivredne proizvodnje te povećanju konkurentnosti i tržnosti hrvatskih poljoprivrednoprehrambenih proizvoda. Mjera potpore definirana je Pravilnikom o provedbi mjere potpore za organizaciju manifestacija („Narodne novine“, broj 18/12). Ovom potporom za organizaciju manifestacija u području poljoprivrede i ruralnog razvoja potiču se znanstveno-stručni skupovi, sajmovi i izložbe vezane uz poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj te lokalnotradicijske manifestacije vezane uz prezentaciju kulturne baštine, tradicijskih obrta i lokalnih proizvoda. Korisnici ove potpore pravne su osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su organizatori manifestacija iz djelokruga rada ministarstva nadležnog za poljoprivredu. Ministarstvo već godinama objavljuje javne natječaje, a od 2010. godine javni poziv za dodjelu financijske potpore organizatorima manifestacija koji je otvoren cijele godine.

Ukupan iznos isplaćenih potpora manifestacije od 2008. do 2012. godine

1

Izvor: DZS

Izvor : DZS ;obrada MPRRR

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

e. Potpora organizatorima manifestacija CiljIzvor: je ove DZS potpore poticanje promicanja domaćih proizvoda, povezivanje proizvođača i unapređenje poljoprivredne proizvodnje i prodaje transferom znanja i ;obrada u skladu Izvor : DZS MPRRRsa svjetskim dostignućima. Dugoročan učinak ovakve mjere ogleda se u

17

Izvor: DZS

Izvor : DZS ;obrada MPRRR

za


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

18

Udio isplaćene potpore za manifestacije po županijama u 2012. godini

Ukupan iznos isplaćenih potpora osiguranju od šteta u proizvodnji od 2008. do 2012. godine

1

1

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Broj korisnika potpora osiguranju od šteta u proizvodnji od 2008. do 2012. godine

1

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede

f. Potpora osiguranju od šteta u proizvodnji Od 2004. godine provodi se sustav potpore osiguranju poljoprivredne proizvodnje na temelju Pravilnika o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 33/12) na temelju kojeg je i ostvarivano pravo na potporu u 2012. godini.

Izvor: DZS

Izvor : DZS ;obrada MPRRR Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio isplaćenih potpora osiguranju od šteta u proizvodnji po županijama u 2012. godini

1 Poljoprivrednim proizvođačima se omogućuje da za osiguranje njihove proizvodnje ministarstvo nadležno za poljoprivredu sudjeluje u pokriću dijela troška premije osiguranja tako da osiguraniku po pojedinoj Izvor: DZS polici osiguranja plaća potporu od 25 % troška zaračunate ukupne premije osiguranja, odnosno premije po ;obrada skupnoj polici osiguranja, bez obzira na Izvor : DZS MPRRR osigurani rizik za koji je sklopljena polica osiguranja.

Izvor: DZS

Izvor : DZS ;obrada MPRRR

Maksimalan iznos potpore za osiguranje proizvodnje u tijeku jedne godine po pojedinoj pravnoj ili fizičkoj osobi, kada je ona osiguranik ili ugovaratelj osiguranja po skupnoj polici, bio je 350.000,00 kuna. Iako se tijekom godina povećao broj korisnika ove potpore, svijest naših proizvođača o potrebi osiguranja proizvodnje još nije dovoljno razvijena, ali i modeli osiguravajućih kuća nisu najbolje prilagođeni rizicima u poljoprivrednoj proizvodnji.

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

g. Područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi Prema Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11), područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi imaju pravo na viši iznos državne potpore u sklopu određenih poljoprivrednih programa pomoći. Cilj je uvođenja ove mjere potpore nadoknada proizvođačima za umanjeni prinos i povećane troškove proizvodnje uzrokovane prirodnim ograničenjima (tlo, reljef i klima). Pravilnikom o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 44/11) definirana su područja s težim uvjetima gospodarenja, a na temelju kriterija: 1. brdsko-planinska područja prema sljedećim kriterijima:  prosječna nadmorska visina od najmanje 600 m ili  prosječni nagib terena od najmanje 20 % ili  prosječna nadmorska visina od 500 do 600 m, uz prosječni nagib terena od najmanje 15 %. Vrijednosti za katastarske općine koje su dobile status područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi dobivene su temeljem digitalnog modela reljefa Državne geodetske uprave.

19

Udio isplaćene potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi po županijama u 2012. godini godini

1

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio broja korisnika potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi po županijama u 2012. godini godini Izvor: DZS

1

Izvor : DZS ;obrada MPRRR

2. Otoci i poluotok Pelješac (Zakon o otocima, „Narodne novine“, broj 34/99, 149/99, 32/06 i 33/06) pod posebnom su zaštitom države zbog specifična položaja i važnosti za nacionalni razvoj. 3. Područja od posebne državne skrbi I. i II. skupine primaju posebnu potporu prema Programu posebne državne skrbi, a definirana su Zakonom o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 86/08 i 57/11). Isplate na osnovi ove mjere potpore u 2012. godini obavljene su uskladu s Pravilnikom o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu („Narodne novine“, broj 25/12).

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

h. Potpora ekološkoj proizvodnji Ekološka Izvor: DZSje proizvodnja sustav poljoprivredne proizvodnje definiran Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda („Narodne broj 139/10). Izvor : DZSnovine“, ;obrada MPRRR Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11) propisuje mjere državne potpore


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

poljoprivredi i ruralnom razvoju, a na temelju njega uvjete za ostvarivanje državne potpore i korisnike državne potpore u ekološkoj proizvodnji propisuje Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu („Narodne novine“, broj 25/12). Korisnici ove mjere moraju biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi te posjedovati potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju do kraja tekuće godine. Navedenim Zakonom definirani su i iznosi potpore za pojedine načine korištenja poljoprivrednog zemljišta u ekološkoj proizvodnji, kao i sustav nadzora i kontrole. Od 2007. do 2012. godine zamjetan je značajan trend rasta broja korisnika potpore za ovu mjeru. U 2012. godini u ekološkoj proizvodnji bilo je 1 528 proizvođača, a ukupna površina pod ekološkom proizvodnjom iznosila je 31 904 ha (prema podacima iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji). Nastavak rasta površina i korisnika potpore za ekološku poljoprivredu u Republici Hrvatskoj očekuje se i u idućim godinama.

20

novine“, broj 149/09) te je propisana Pravilnikom o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda („Narodne novine“, broj 137/12). Integrirana je poljoprivreda sustav poljoprivredne proizvodnje koji predstavlja uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivim mjerama. Sastavni su dio Pravilnika Tehnološke upute koje se donose svake godine za četiri područja poljoprivredne proizvodnje: ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo i integriranu proizvodnju grožđa. U 2011. godini nije bilo isplata korisnicima ove mjere jer su prijave za nju prvi put podnesene tijekom 2011. godine. Prve potpore isplaćene su u 2012. godini, i to 15.018.751,67 kuna. Udio isplaćene potpore za integriranu proizvodnju po županijama u 2012. godini

Udio isplaćene potpore za ekološku proizvodnju po županijama u 2012. godini

1

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS

i. Potpora integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda Izvor: DZS

U sklopu mjera potpore ruralnom razvoju u 2011. godini uvedena je nova mjera potpore integriranoj Izvor : DZS ;obrada MPRRR proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda temelji se na čl. 15. st. 4. Zakona o poljoprivredi („Narodne

U sklopu mjera potpore ruralnom razvoju u 2012. godini uvedena je nova mjera potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog Izvor : DZS ;obrada MPRRR bilja koja se temelji na čl. 34. st. 9. Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 120/12 i 136/12) te je propisana Pravilnikom o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja („Narodne novine“, broj 145/12).


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Potporom za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja nastoji se sačuvati domaće vrste i kultivare koji potječu iz domaćih biljnih genetskih izvora i koji nisu bile predmet sustavnog oplemenjivanja, a kulturno su i tradicijsko naslijeđe Republike Hrvatske. U 2012. godini nije bilo isplata korisnicima ove mjere jer su prijave prvi put podnesene tijekom 2012. godine. Prve potpore korisnicima trebale bi biti isplaćene u 2013. godini.

B.2.2. Mjere u sklopu IPARD programa IPARD program službeno je odobrila Europska komisija 25. veljače 2008. godine Odlukom EK-a C (2008.) 690 (zadnja promjena ‒ Odluka EK-a C (2012.) 7820 od 6. 11. 2012). Programom su definirana tri strateška prioriteta djelovanja, a za svako su prioritetno područje određeni specifični ciljevi koji će se ostvariti odgovarajućim mjerama: Prioritet 1. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice  Mjera 101. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva radi restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice  Mjera 103. Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice Prioritet 2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja  Mjera 201. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika  Mjera 202. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja Prioritet 3. Razvoj ruralne ekonomije  Mjera 301. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

Mjera 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti

Na raspolaganju je i Mjera 501. Tehnička pomoć iz čijih se sredstava mogu financirati brojne aktivnosti vezane, u prvom redu, uz promidžbu programa, troškove organiziranja sjednica Odbora za praćenje i drugo. Radi provedbe IPARD programa prema Zakonu o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike

21

Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u sklopu komponente V. (IPARD) Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) („Narodne novine“, međunarodni ugovori, broj 10/08) uspostavljena je i operativna struktura koju čine Nacionalni fond, IPARD-ova Agencija i Upravna direkcija. Upravna direkcija IPARD programa za RH jest Uprava ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje ministarstva nadležnog za poljoprivredu. Operativnu provedbu IPARD programa u Republici Hrvatskoj, odnosno funkciju IPARD-ove Agencije, obavlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Sektor za poslove Nacionalnog fonda u Ministarstvu financija tijelo je odgovorno za upravljanje financijskim sredstvima namijenjenim provedbi IPARD programa. U skladu s obvezama Sektorskog sporazuma, 18. prosinca 2007. godine osnovan je Odbor za praćenje provedbe IPARD programa. Članovi Odbora (s njihovim zamjenama) predstavnici su državnih institucija, nevladinih organizacija, udruga proizvođača i ostalih relevantnih partnera. Od osnutka do 31. prosinca 2012. godine Odbor se sastao jedanaest puta. Uloga je Odbora praćenje učinkovitosti i kvalitete provođenja programa, kao i napredak korištenja alociranim sredstvima, a radi ostvarivanja specifičnih ciljeva IPARD programa. Radi dostizanja ciljeva ili poboljšanja u upravljanju sredstvima javne pomoći, Odbor može predlagati izmjene IPARD programa. Prije slanja Europskoj komisiji Odbor potvrđuje, usklađuje i prihvaća sve predložene izmjene IPARD programa. Odlukom EK-a (2009/871/EC) od 30. studenog 2009. godine dobiven je prijenos ovlasti za Mjeru 101 i Mjeru 103. Za Mjeru 301 i Mjeru 302 dobiven je prijenos ovlasti Odlukom EK-a (2011/C 85/04), 17. ožujka 2011. godine. Mjere 201, 202 i 501 nisu akreditirane u 2012. godini. Ukupna predviđena sredstva EU-a za IPARD od 2007. do 2012. godine iznose 129.896.938,00 eura. S obzirom na predviđenu dinamiku povlačenja sredstava EU-a i obvezno sudjelovanje RH u ostvarivanju programa IPA – komponenta V. – Ruralni razvoj, što je definirano Sektorskim


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

sporazumom, RH treba osigurati 25 % ukupno odobrenih sredstava Programa. Do 31. prosinca 2012. godine APPRRR je ukupno proveo 15 natječaja, osam za Mjere 101 i 103, tri za Mjeru 301 i četiri natječaja za Mjeru 302. Isplaćena su javna sredstva od 19.697.181,92 eura, od čega sredstva EU-a iznose ukupno 14.772.886,41 eura, i to u sklopu isplate za ukupno 71 projekt, od čega 47 iz Mjere 101, 19 projekata iz Mjere 103 te 5 projekata iz Mjere 302. Ukupno je zaprimljeno 710 prijava na svih petnaest natječaja u tri godine provedbe. Po broju zaprimljenih prijava prednjači 2012. godina u kojoj je zaprimljeno 320 prijava. Sve zaprimljene prijave u 2010. godini, tj. 76 prijava, obrađene su, a iz 2011. godine, od ukupno 314 zaprimljenih prijava, još se devet prijava obrađuje. Od ukupno 320 zaprimljenih prijava u 2012. godini, njih 230 još se obrađuje. Tablica 1.: Isplaćena potpora kroz IPARD program do 31. prosinca 2012.

22

Mrežu čine članovi, jedinica za potporu Mreži (Tajništvo mreže) i Upravljački odbor. Zadaci Mreže jesu:  promicanje informacija o ruralnom razvoju, razmjena ideja i dobre prakse u provedbi programa ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji  promidžba mjera programa ruralnog razvoja  promicanje partnerstva i suradnje članova Mreže  podizanje svijesti i kapaciteta svih članova Mreže. Jedinica za potporu Mreži (Tajništvo Mreže) djeluje u Ministarstvu pri Upravi za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju. Članovi Mreže mogu biti predstavnici tijela državne uprave, stručnih ustanova u poljoprivredi i ruralnom razvoju, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, regionalne i lokalne razvojne agencije, poljoprivredna gospodarstva, obrazovne i znanstvene institucije iz poljoprivrede i ruralnog razvoja, udruge i komore vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj te ostale fizičke i pravne osobe čije su aktivnosti vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj. Temeljem Pravilnika ministar je Rješenjem (KLASA: 011-02/09-01/285, URBROJ: 525-12-3-0478/11-78 od 15. studenog 2011. godine) imenovao Upravljački odbor Mreže koji je prvu sjednicu održao 6. prosinca 2011. godine.

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Mreža za ruralni razvoj Sukladno Uredbi Vijeća (EZ-a) 1698/2005: čl.66., st. 3.; čl. 67.; čl. 68. i Uredbi Komisije (EU) 1974/2006, a na temelju Strategije ruralnog razvoja RH 2008. − 2013. (Vlada RH 21. svibnja 2008.): pogl. 8., potpogl. 8.4., st. 8.4.2. i Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 83/09, 153/09, 60/10 i 124/11): čl. 62., Republika Hrvatska dužna je uspostaviti Mrežu za ruralni razvoj. Mreža će biti uspostavljena radi pomoći ministarstvu nadležnom za poljoprivredu u provedbi politike ruralnog razvoja i djelovat će na cijelom ruralnom području Republike Hrvatske. U studenom 2009. godine osnovano je povjerenstvo koje je izradilo Pravilnik o Mreži za ruralni razvoj („Narodne novine“, broj 86/11, 114/11 i 96/12).

Sukladno zahtjevu EK-a, Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je osobe (djelatnici Uprave za ruralni razvoj, EU i međunarodne suradnje) za kontakt i kao promatrače u ime RH u Europskoj mreži za ruralni razvoj. Tijekom 2012. godine osobe koje su imenovane za promatrače u Europskoj mreži za ruralni razvoj sudjelovale su u radnim tijelima Europske mreže za ruralni razvoj. Ministarstvo poljoprivrede u kolovozu 2012. godine objavilo je javni poziv za podnošenje prijava za članstvo u Mreži. Do listopada 2012. godine ukupno je pristiglo 196 prijava za članstvo. Kako bi se sredstva za rad i aktivnosti Mreže mogla iskoristiti, izrađen je Akcijski plan Mreže (rad i aktivnosti Mreže financiraju se iz Mjere 501). Tijekom 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede nije dobilo prijenos ovlasti za Mjeru 501 od Europske komisije te se nisu mogla koristiti sredstva iz Mjere 501 za rad i aktivnosti Mreže.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

B. 3. Mjere zemljišne politike Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem U 2012. godini poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske raspolagalo se u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 152/08, 25/09, 153/09, 21/10, 39/11 ‒ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11). Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 63/11) stvorena je zakonska pretpostavka da se nadležnost Ministarstva poljoprivrede u postupcima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske putem dugogodišnjeg zakupa prenese na Agenciju za poljoprivredno zemljište. Na temelju javnih natječaja za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, Agencija za poljoprivredno zemljište u 2012. godini sklopila je ugovore o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta na 2.874,11 ha i ugovore o dugogodišnjem zakupu ribnjaka na 2.705,23 ha. Agencija za poljoprivredno zemljište u 2012. godini raspisala je javne natječaje za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u ukupnoj površini od 2 500 ha te javne natječaje za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za ribnjake u ukupnoj površini od 3.233,04 ha. Na temelju javnih natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, koje su jedinice lokalne samouprave raspisale do 31. prosinca 2011. godine, Agencija za poljoprivredno zemljište dala je u 2012. godini suglasnost na odluke o izboru najpovoljnijih ponuda na javnim natječajima za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za ukupno 16 220 ha poljoprivrednog zemljišta.

Donošenje novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu Primjena važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu pokazala je da postoje brojne zapreke koje usporavaju raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju

23

Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, a putem prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa, pa je Ministarstvo poljoprivrede započelo s izradom novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu trajalo je od 19. srpnja 2012. do 19. kolovoza 2012. i tijekom toga razdoblja svoja su očitovanja dostavile zainteresirane fizičke i pravne osobe, jedinice lokalne samouprave, jedinice regionalne samouprave, javne ustanove i organizacije civilnoga društva. Da bi se ubrzali postupci raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, Nacrtom prijedloga Zakona predloženo je ukidanje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske koji su doneseni na temelju važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Umjesto jedinica lokalne samouprave koje su donosile programe raspolaganja na koje je suglasnost davalo Ministarstvo poljoprivrede i raspisivale javne natječaje za zakup i prodaju, poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske preuzima Agencija za poljoprivredno zemljište. Tako raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske ne bi ovisilo o aktivnosti jedinica lokalne samouprave u primjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Predloženo je i ukidanje dosadašnjih oblika raspolaganja: prodaje, dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i dugogodišnjeg zakupa za ribnjake te raspolaganje putem zakupa i zakupa za ribnjake na 50 godina, privremeno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, prodaja izravnom pogodbom i davanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje bez javnog poziva. Provedbom ovoga Zakona očekuje se uvođenje veće discipline u prenamjeni poljoprivrednoga zemljišta, osnivanje jezgre poljoprivrednih gospodarstava koja će imati dugoročnu perspektivu poljoprivrednih proizvođača s obzirom na zemljišne resurse. Uspostavom informacijskog sustava poboljšalo bi se upravljanje poljoprivrednim zemljištem. Ubrzavanje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske prioritet je koji treba proisteći iz provedbe novoga Zakona o


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

poljoprivrednom zemljištu. Radom Agencije za poljoprivredno zemljište ubrzali bi se procesi okrupnjivanja i svi procesi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao bi donijeti okrupnjivanje poljoprivrednih gospodarstava, povećanje korištenih poljoprivrednih površina te obradu do sada ne korištenoga poljoprivrednoga zemljišta. Potkraj 2012. godine Nacrt prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu upućen je u zakonsku proceduru donošenja.

B.4. Posebna potpora poljoprivredi Plavi dizel ili plinsko ulje obojeno plavom bojom Znatne potpore u poljoprivredi poljoprivrednici svake godine ostvaruju i neizravnim mjerama potpore. Jedna je od njih porezna olakšica koju korisnici ostvaruju pri kupovini plinskog ulja obojenog plavom bojom koje služi za pogon poljoprivrednih strojeva i registriranih vozila za prijevoz pčela. Takvo namjensko gorivo oslobođeno je plaćanja trošarine. Do donošenja novog Zakona o trošarinama u 2009. godini sustav potrošnje eurodizel − dizelskoga goriva obojenog plavom bojom nije imao ograničenu individualnu potrošnju niti su uvedene sankcije za prekoračenja potrošnje iznad preporučene količine za pojedine proizvodnje. Zbog toga su otvorene mogućnosti za zlouporabu potrošnje. Stoga su od 2004. godine isporučivane mnogo veće količine plavog dizela, pri čemu sve količine nisu bile registrirane kao legalna potrošnja onih kojima je gorivo bilo namijenjeno. Procijenjene zlouporabe potrošnje od 2004. do 2008. godine dosegle su zabrinjavajuće razmjere i prouzročile velike negativne učinke na proračunske prihode. Izračun iz tablice u prilogu pokazuje da je zbog tih zlouporaba uplaćeno više od 500 milijuna kuna manje u državni proračun za navedeno razdoblje na osnovi subvencija za plavi dizel u poljoprivredi i ribarstvu. Zbog toga se tijekom 2009. godine pripremao prijedlog za promjenu sustava od 2010. godine. Sredinom 2009. godine umjesto dotadašnjeg Zakona o posebnom porezu na naftne derivate donesen je Zakon o trošarinama („Narodne novine“, broj 83/09 od 15. srpnja 2009.) kojim se uređuje korištenje plinskog ulja za namjene u poljoprivredi i

24

ribarstvu (dotadašnji tzv. plavi dizel). Odredbe tog zakona stupile su na snagu 1. siječnja 2010. godine. Zakon o trošarinama predviđa kartični sustav za provedbu sustava potrošnje plavoga plinskog ulja koji je uveden sredinom 2010. godine. Novi sustav definira nove korisnike kojima se izračunavaju limiti potrošnje. Plavo plinsko ulje od 2010. godine upotrebljavaju poljoprivredna gospodarstva koja su korisnici izravnih plaćanja, a svoje pravo ostvaruju na temelju resursa za koje su u prethodnoj godini podnijeli zahtjev za izravna plaćanja. Osim određivanja individualnih prava na potrošnju plinskog ulja obojenog plavom bojom, novi sustav omogućuje praćenje korištenja dodijeljenih prava te utvrđivanje točnog iznosa državne potpore na osnovi poreznog oslobođenja za plinsko ulje koje je korisnik kupio. Porezno oslobođenje u 2012. godini iznosilo je 2,05 kn/l, uvećano za iznos PDV-a (25 %), odnosno 2,5625 kn/l. Tablica 2.: Izračun proračunskih subvencija (umanjenja poreznih prihoda) za potrošnju plavog dizela u poljoprivredi i ribarstvu 2012

poljoprivreda ribarstvo

isporučene količine

porezno oslobođenje

(l)

(kn)

124.098.759

318.003.069

25.829.142

66.187.177

ukupno 149.927.901 384.190.246 Izvor: FINA - podaci o stvarno utrošenim količinama goriva u poljoprivredi i ribarstvu Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

U 2011. godini pravni temelj za ovu vrstu potpore u poljoprivredi bili su Zakon o trošarinama („Narodne novine“, broj 83/09 i 111/12) te Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama koji se odnosi na plinsko ulje obojeno plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi („Narodne novine“, broj 1/10, 44/10, 65/10, 78/10, 131/10, 144/10, 4/11, 134/11 i 134/12).


C. HRVATSKA POLJOPRIVREDA C.1. Struktura poljoprivrednih gospodarstava C.1.1. Poljoprivredna gospodarstva Prema podacima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava koje je u 2010. godini proveo DZS, poljoprivredna proizvodnja u RH odvijala se na ukupno 233 280 poljoprivrednih gospodarstava koja su obrađivala 1 316 tisuća ha poljoprivrednog zemljišta. Prema organizacijskom obliku, od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava 99 % ili 231 070 gospodarstava djeluje kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a samo 1 % ili 2 210 gospodarstava djeluje kao pravna osoba. U 2010. godini jedno poljoprivredno gospodarstvo u prosjeku je koristilo 5,6 ha poljoprivrednog zemljišta. U usporedbi s podacima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2007. godine, u 2010. godini broj poljoprivrednih gospodarstava uvećan je 29 %, a prosječna je veličina poljoprivrednog gospodarstva veća 0,2 ha, što je iskazano relativnim pokazateljima povećanje od 4 %. U 2010. godini poljoprivredna aktivnost odvijala se i na 141 403 malih poljoprivrednih gospodarstava koja su ukupno koristila 14 517 ha poljoprivrednog zemljišta. Prema definiciji DZS-a, malo poljoprivredno gospodarstvo svako je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje koristi manje od 0,4 ha poljoprivrednog zemljišta, ima manje od 0,5 stočnih jedinica (uvjetnih grla stoke) i proizvodi uglavnom za vlastite potrebe. U usporedbi s rezultatima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstva zemalja članica Europske unije iz 2010. godine, prosječna je veličina hrvatskoga poljoprivrednoga gospodarstva ispod prosjeka EU-a, što znači da jedno poljoprivredno gospodarstvo u RH koristi manje poljoprivrednog zemljišta od prosječnoga gospodarstva u EU-u. U 2010. godini poljoprivredna su gospodarstva u EU-u u prosjeku koristila 14,3 ha poljoprivrednog zemljišta, a prosječna je veličina hrvatskoga poljoprivrednoga gospodarstva 5,6 ha, što je samo 39,5 % prosječne veličine poljoprivrednoga gospodarstva u EU-u.

Prema rezultatima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u EU-u, u starim zemljama članicama (EU 15) prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava u 2010. godini bila je 23,6 ha, dok je u novim zemljama članicama (EU 12) bila 7,1 ha. Prema podacima ARKOD sustava u 2012. godini, evidentirano je 192 365 poljoprivrednih gospodarstava koja su koristila 1.019 tisuća ha poljoprivrednog zemljišta. Prosječna je veličina poljoprivrednih gospodarstva evidentiranih u ARKOD sustavu 5,3 ha. U odnosu na prethodnu godinu, broj gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustavu smanjen je 1,3 %, a korištene su površine povećane 1,1 %. Broj poljoprivrednih gospodarstava i korišteno zemljište (ARKOD sustav) 2011. i 2012. godine

1

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Prema organizacijskom obliku poslovanja u 2012. godini, najviše gospodarstava iz ARKOD sustava djelovalo je kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Od ukupnog broja gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustav, 96,5 % djelovalo ih je kao OPG, 1,7 % gospodarstava djelovalo je kao obrt, 1,3 % gospodarstava djelovalo je kao trgovačko društvo i 0,3 % gospodarstava djelovalo je kao zadruga. Gledano po županijama, najviše je gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustavu u Zagrebačkoj Izvor: DZS županiji, njih 16 681, slijede Osječko-baranjska županija s 15 840 gospodarstava, Splitskodalmatinska županija s 15 149 gospodarstava, Izvor : DZS ;obrada MPRRR Bjelovarsko-bilogorska županija s 13 606 gospodarstava, Koprivničko-križevačka županija s


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

11 921 gospodarstvom, Sisačko-moslavačka županija s 10 351 gospodarstvom, Vukovarsko– srijemska županija s 9 896 gospodarstava i Varaždinska županija s 9 747 gospodarstava. U navedenim županijama bilo je 54 % svih gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustavu koja su koristila 65 % poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu.

26

produktivnost hrvatske poljoprivrede znatno je veća te čini 169,5 % produktivnosti poljoprivrede novih zemalja članica, EU 12. Produktivnost poljoprivrede u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2008. do 2012. godine

1

Registar stočarskih farmi temeljna je baza podataka o svim lokacijama na području RH na kojima se drže domaće životinje. U 2012. godini u Registar farmi upisano je 150 497 gospodarstava. Najviše gospodarstava koja drže domaće životinje registrirano je u Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Jedan od pokazatelja optimalnog korištenja poljoprivrednog zemljišta jest i omjer broja uvjetnih grla stoke (u daljnjem tekstu UG) po jedinici korištenoga poljoprivrednog zemljišta. Prema broju UG-a po jedinici korištenoga poljoprivrednog zemljišta, naša je poljoprivreda srednje intenzivnosti. U 2012. godini na 1 ha korištenoga poljoprivrednog zemljišta dolazi 0,62 UG. U odnosu na prethodnu 2011. godinu, intenzivnost je ostala nepromijenjena. Broj uvjetnih grla stoke i korišteno poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2012. godine

1

Izvor: DZS i Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS

Izvor: DZS i DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: Eurostat

C.1.2. Poljoprivredno zemljište Izvor : DZS ;obrada MPRRR Prema podacima DZS-a, u 2012. godini u RH korišteno je 1 330 973 ha poljoprivrednog zemljišta. U odnosu na prethodnu 2011. godinu, hrvatski su poljoprivrednici obrađivali 4 890 ha više poljoprivrednog zemljišta, odnosno, iskazano relativnim pokazateljima, u 2012. godini hrvatski poljoprivrednici koriste 0,4 % više poljoprivrednog zemljišta. Prema načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, najzastupljenije su oranice i vrtovi s 904 tisuće ha (oranice i vrtovi čine 67,9 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta), slijede livade i pašnjaci s 346 tisuća ha (livade i pašnjaci čine 26 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta), voćnjaci, vinogradi i maslinici sa 78 tisuća ha (voćnjaci, vinogradi i maslinici čine 5,8 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta). Struktura korištenoga zemljišta u 2012. godini

poljoprivrednog

1

Produktivnost hrvatske poljoprivrede mjerena omjerom bruto dodane vrijednosti i uloženog rada, Izvor : DZS ;obrada MPRRR od 2007. do 2011. godine, kao prosjek razdoblja samo je 50,5 % produktivnosti poljoprivrede EU-a. Promatrano u istom razdoblju, produktivnost hrvatske poljoprivrede je u usporedbi sa starim zemljama članicama, EU 15, još niža te čini 29,2 % produktivnosti poljoprivrede starih zemalja članica, a u usporedbi s novim zemljama članicama, Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

U odnosu na prethodnu 2011. godinu, u 2012. godini smanjene su površine vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, trajnih travnjaka, rasadnika i košaračke vrbe. Korištene površine vinograda smanjene su za 3 248 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 10 %, korištene površine voćnjaka smanjene su za 1 714 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 5,3 %, korištene površine povrtnjaka smanjene su za 1 300 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 30,7 %, korištene površine trajnih travnjaka smanjene su za 842 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 0,2 %, korištene površine rasadnika smanjene su za 141 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 36,2 %, dok su korištene površine košaračke vrbe manje za 52 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 8,8 %. U istom razdoblju povećane su korištene površine oranica i vrtova, i to za 11 287 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 1,3 %, te maslinika za 900 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 5,2 %.

C.1.3. Ekološka poljoprivreda I u zemljama članicama EU-a i u RH ekološka poljoprivredna proizvodnja sve je značajnija. Ekološka proizvodnja poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka prirodnim silama i zakonima, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno međunarodno usvojenim normama i načelima. U 2012. godini u RH bilo je registrirano 1 528 poljoprivrednih gospodarstava koja su proizvodila ekološke poljoprivredne proizvode. Za ekološku proizvodnju u 2012. korišteno je 31 904 ha poljoprivrednog zemljišta. Udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu u 2012. godini iznosio je 2,4%. Prema načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, u ekološkoj su proizvodnji najzastupljenije oranice (s udjelom od 56 % u ukupnim površinama pod ekološkom proizvodnjom), slijede livade i pašnjaci (s udjelom od 24 % u ukupnim površinama pod

27

ekološkom proizvodnjom) i voćnjaci (s udjelom od 9 % u ukupnim površinama pod ekološkom proizvodnjom). Struktura korištenoga poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u 2012. godini

1

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede

U posljednjih su pet godina površine poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom utrostručene. U odnosu na 2008. godinu, površine poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom uvećane su za 21 894 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 219 % dok su površine poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u odnosu na prethodnu 2011. godinu smanjene za 132 ha, odnosno iskazano relativnim pokazateljima, 0,4 %. Izvor: DZS

I u 27 zemalja članica EU-a bilježimo trend rasta površina poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom Izvor : DZS ;obrada MPRRR proizvodnjom. Prema podacima Eurostata, u 2011. godini u EU-u je bilo 9,6 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, što je 4,7 posto više nego 2010. godine. U 2011. godini površine pod ekološkom proizvodnjom u EU-u činile su 5,4 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina. Najveće površine pod ekološkom proizvodnjom, prema podacima za 2011. godinu, imale su Španjolska (1,80 milijuna ha), Italija (1,10 milijuna ha), Njemačka (1,02 milijuna ha), Francuska (0,98 milijuna ha) i Ujedinjena Kraljevina (0,64 milijuna ha). Promatrano u odnosu na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište, najveći udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu imaju Austrija (18,9 %), Švedska (15,7 %), Estonija (14,1 %), Češka (13,1 %) i Latvija (10,1 %).


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Korištene površine pod ekološkom proizvodnjom u starim zemljama članicama (EU 15) prosječno u razdoblju od 2007. do 2011. godine čine 5,3 % ukupno korištenoga poljoprivrednog zemljišta, a u novim zemljama članicama (EU 12) površine pod ekološkom proizvodnjom u posljednjih pet godina u prosjeku čine 3,3 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta. Površine pod ekološkom proizvodnjom u RH promatrano u istom razdoblju, od 2007. do 2011. godine, prosječno čine samo 1,4 % korištenih poljoprivrednih površina.

28

Najveći udio u ukupnoj poljoprivrednoj biljnoj proizvodnji ima proizvodnja žitarica. U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. Tijekom razdoblja od 2008. do 2012. godine pod žitaricama je bilo prosječno 559 916 hektara, a proizvodilo se prosječno 3 137 702 tona. U strukturi proizvodnje žitarica dominanto mjesto ima kukuruz sa 62,4 %, pšenica s 27,1 %, ječam sa 7,2 %, zob s 2,2 %, pšenoraž s 0,9 % te raž i ostale žitarice s 0,1 %.

Proizvodnja žitarica od 2008. do 2012. godine Udio poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2007. do 2011. godine

1

1

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: Eurostat i DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

U uzgoju stoke na ekološki način u RH u 2012. godini rast proizvodnje bilježi se u svinjogojstvu, pčelarstvu, kozarstvu i ovčarstvu. U odnosu na prethodnu 2011. godinu, broj svinja u ekološkom uzgoju veći je 204 %, broj pčelinjih košnica u ekološkom uzgoju 36 %, broj koza u ekološkom uzgoju veći je 22 %, a broj ovaca u ekološkom uzgoju veći je 19 %. Pad broja stoke u ekološkom uzgoju u 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, bilježi se u uzgoju kopitara Izvor: DZS 45 %, u uzgoju goveda 26 % i u uzgoju peradi 8 %.

Izvor : DZS ;obrada MPRRR

C.2. Proizvodnja, tržište i potrošnja poljoprivrednih proizvoda C.2.1. Proizvodnja C.2.1.1. Biljna proizvodnja Žitarice

Proizvodnja pšenice U Hrvatskoj je u 2012. godini požnjeveno 186 949 hektara na kojima je proizvedeno 999 681 tona pšenice, a prirod po hektaru bio je 5,3 tone. Ostvarena proizvodnja pšenice u 2012. godini povećana je u odnosu na 2011. godinu za 28%. Godišnja potrošnja i potrebe za pšenicom u Republici Hrvatskoj kreću se od 550 000 do 600 000 tona, a procjenjuje se da se mjesečno potroši oko 50 000 tona pšenice. Izvor: DZS

Proizvodnja kukuruza U Hrvatskoj je u 2012. godini proizvedeno 1 297 590 Izvor : DZS ;obrada MPRRR tona kukuruza. Ostvareni prirod kukuruza u 2012. godini smanjen je u odnosu na 2011. godinu za 25 %. U ukupnoj proizvodnji žitarica na kukuruz otpada najveći udio, s tim da je na godišnjoj razini u 2008. godini zabilježena najveća proizvodnja kukuruza od 2 504 940 tona. Proizvodnja ječma U Hrvatskoj je u 2012. godini proizvedeno 235 778 tona ječma, što je u odnosu na 2011. godinu povećanje proizvodnje za 22 %.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Proizvodnja raži Žetvena površina za raž u 2012. godini iznosila je 846 hektara. Prirod po hektaru bio je 2,9 tona, a ukupno je proizvedeno 2 426 tona. Proizvodnja zobi Žetvena površina za zob u 2012. godini bila je 28 514 hektara, prirod po hektaru 3,3 tone, dok je ukupno proizvedeno 94 542 tona. Ukupna proizvodnja zobi u 2012. godini povećana je u odnosu na 2011. godinu za 22 %. Prinosi kod svih žitarica variraju iz godine u godinu i u pojedinim su godinama odraz nepovoljnih agroklimatskih prilika koje su bile prisutne posljednjih nekoliko godina. Hrvatska u cjelini ima vrlo dobre uvjete za proizvodnju žitarica.

Uljarice U strukturi proizvodnje uljarica dominantno mjesto ima soja (46,8 %), a zatim slijede: suncokret (33,1 %), uljana repica (19 %) i ostale uljarice (1 %). U razdoblju od 2008. godine do 2012. godine uljarice su se u Hrvatskoj prosječno proizvodile na oko 102 500 hektara s prosječnom proizvodnjom od 264 914 t uljarica. U promatranom razdoblju u strukturi proizvodnje najzastupljenija je soja koja se u prosjeku proizvodila na 49 908 ha dok se suncokret u prosjeku proizvodio na 31 197 ha i uljana repica na 18 978 ha. Sjetvene površine pod uljaricama variraju po godinama. U proteklom razdoblju promjene u proizvodnji uglavnom su odraz potreba tržišta za ovim proizvodima, a manjim dijelom klimatskih uvjeta u promatranom razdoblju te cijena samih uljarica.

Proizvodnja uljarica od 2008. do 2012. godine

1

29

Proizvodnja uljane repice Žetvena površina za uljanu repicu u 2012. godini bila je 9 893 hektara, prirod po hektaru 2,7 tona, dok je ukupna proizvodnja iznosila 26 406 tona. Prirod po hektaru uljane repice u 2012. godini smanjen je za 3,6 % u odnosu na 2011. godinu. U odnosu na 2011. godinu zabilježeno je smanjenje žetvenih površina za 43,7 %, a ukupna proizvodnja uljane repice smanjena je za 46,6 %.Osim značaja u ishrani stoke i proizvodnji ulja, uljana repica važna je i za proizvodnju biodizela. Proizvodnja suncokreta Žetvena površina za suncokret u 2012. godini bila je 33 543 hektara, prirod po hektaru 2,7 tona dok je ukupna proizvodnja iznosila 90 019 tona. Prirod po hektaru suncokreta u 2012. godini smanjen je za 3,6 % u odnosu na 2011. godinu. Žetvene površine povećane su za 11,6 % u odnosu na 2011. godinu, a ukupna proizvodnja suncokreta u 2012. godini povećana je za 6 %. Proizvodnja suncokreta, ovisno o klimatskim uvjetima prvenstveno zbog potreba za toplinom, u vegetaciji može jako oscilirati. Osim za proizvodnju jestivog ulja, nusproizvod prerade suncokreta (suncokretova pogača) koristi se kao kvalitetna stočna hrana za tov junadi. Proizvodnja soje Žetvena površina za soju u 2012. godini iznosila je 54 109 hektara, prirod po hektaru iznosio je 1,8 tona, a ukupna je proizvodnja bila 96 718 tona. Prirod po hektaru u 2012. godini smanjen je za 28 % u odnosu na 2011. godinu. Ukupna proizvodnja soje u 2012. godini smanjena je za 34,3 %. Značaj soje kao zrnate mahunarke prvenstveno je u proizvodnji sačme, a potom ulja. Proizvodnja uljarica mala je i nedostatna za vlastite potrebe prerađivačke industrije. Prosječni su prinosi upola manji od onih koji bi se suvremenom tehnologijom proizvodnje mogli ostvariti. Postoje značajne mogućnosti za povećanje sjetvenih površina pod uljaricama zbog ukupnih potreba za sirovim uljima, ali i u okviru proizvodnje biodizelskoga goriva. Proizvodnja ulja, uključujući i masti, kreće se na razini od oko 70 000 tona.

Povrće

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Proizvodnja povrća za tržište u petogodišnjem razdoblju pokazuje oscilacije u proizvodnji. Tako se 2008. godine povrće intenzivno uzgajalo na 12 670 hektara, a ukupno je za tržište proizvedeno 201 585 tona. Proizvodnja povrća s povrtnjaka iznosila je


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

30

106 551 tona pa je stoga ukupna proizvodnja povrća u 2008. godini bila 308 136 tona. Ako se usporedi 2012. s 2011. godinom, površine intenzivnog uzgoja povrća u 2012. godini smanjene su za čak 2 306 hektara. Ukupna proizvodnja povrća u 2012. godini iznosila je 178 854 tone, od čega je za tržište proizvedeno 133 408 tona, a s povrtnjaka 45 446 tona. Najzastupljenije vrste povrća u domaćoj su proizvodnji luk i češnjak, rajčica, bijeli kupus, dinje i lubenice s ukupnom proizvodnjom u 2012. godini od 96 764 tona, a paprike i mrkve proizvedeno je 29 847 tona. Nabrojene vrste povrća čine gotovo 71 % ukupne proizvodnje povrća u 2012. godini.

Voće

Povećan je prinos rajčice po jedinici površine, ali su smanjene proizvodne površine, a time i ukupna proizvodnja. Tako su u 2011. godini površine intenzivne proizvodnje rajčice iznosile 595 hektara, prosječni prinos bio je 39,6 t/ha, a ukupno je proizvedeno 35 798 tona. U 2012. godini površine intenzivne proizvodnje rajčice iznosile su 448 hektara, prosječni prinos 41,2 t/ha, a ukupno je proizvedeno 25 418 tona. Pozitivne su promjene zabilježene u intenzivnoj proizvodnji mrkve, pa su tako u 2012. godini prema 2011. godini povećane površine intenzivne proizvodnje za 105 hektara te se proizvodnja odvijala na 402 hektara. Povećani su i prinosi za 8,5 t/ha, što je iznosilo 33,7 t/ha te je povećana intenzivna proizvodnja za 6 038 tona. Suprotno tome, u 2012. godini zabilježen je pad proizvodnje mrkve na povrtnjacima za 1 511 tona pa je tako proizvodnja mrkve na povrtnjacima iznosila 1 760 tona, a 2011. godine bila je 3 271 tonu. Ukupna proizvodnja mrkve u 2012. godini iznosila je 15 294 tone.

Proizvodnja jabuka Tijekom 2012. godine intenzivna proizvodnja jabuka odvijala se na površini od 5 980 hektara, što je 573 hektara manje nego u 2011. godini. Obzirom na velike razmjere elementarnih nepogoda od mraza i suše u 2012. godini, ukupna proizvodnja jabuka iznosila je svega 44 765 tona i bitno je smanjena u odnosu na 2011. godinu kada je iznosila 112 931 tonu.

U promatranom petogodišnjem razdoblju voćarska proizvodnja oscilira. U 2012. godini zabilježen je značajan pad proizvodnje u odnosu na 2011. godinu što je posljedica elementarnih nepogoda (mraz i suša). Tako se ukupna proizvodnja voća smanjila za 105 654 tone. U 2011. godini intenzivna proizvodnja voća odvijala se na 28 389 hektara i ukupno je proizvedeno 244 619 tona voća. U 2012. godini intenzivna proizvodnja voća odvijala se na 26 886 hektara i ukupno je proizvedeno 138 965 tona. Najzastupljenije voćne vrste koje su se proizvodile u Republici Hrvatskoj tijekom 2012. godine bile su jabuke, mandarine i šljive.

Proizvodnja mandarina Intenzivna proizvodnja mandarina u 2012. godini odvijala se na ukupno 1 720 hektara, što je 507 hektara više nego u 2008. godini, a 40 hektara manje nego 2011. godine. Uspoređujući prinos u 2012. godini s onim u 2011. godini, vidljiv je rast od 5,7 t/ha. Ukupna proizvodnja u 2012. godini porasla je za 8 705 tona u odnosu na 2011. godinu, u kojoj je proizvodnja iznosila 42 375 tona. Ukupna proizvodnja u 2012. godini iznosila je 51 080 tona.

Proizvodnja povrća od 2008. do 2012. godine

Proizvodnja voća od 2008. do 2012. godine

1

1

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Proizvodnja maslina i maslinovog ulja Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod maslinama je u 2012. godini bilo 18 100 ha. Prirod maslina u 2012. godini iznosio je 2,8 t po hektaru pa je ukupna proizvodnja ploda maslina bila znatno veća i iznosila je 50 945 tona u odnosu na 2011. godinu kada je prirod maslina po hektaru iznosio 1,8 t uz ukupnu proizvodnja ploda maslina od 31 423 tone. Proizvodnja maslinovog ulja u 2012. godini iznosila je 55 000 hl. Prerada maslinovog ulja postupno se povećava, a hrvatsko maslinovo ulje sve više postaje gospodarski važan potencijal u poljoprivrednoj proizvodnji mediteranske Hrvatske, i to znatno poboljšane kakvoće. Jedan od bitnih nedostataka u poboljšanju maslinarske proizvodnje i općenito organiziranju sektora maslinarstva izostanak je poslovnog organiziranja poljoprivrednika i neuređenost sektora maslinarske proizvodnje, ali i prodaje i nastupa na tržištu. U tom smislu poželjno je poticati udruživanje maslinara, zajednički marketing i nastup na tržištu.

Vinogradarstvo i vinarstvo Proizvodnja grožđa Agroekološki uvjeti u Hrvatskoj omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju grožđa u različite svrhe, pa i za proizvodnju vina razne kakvoće, od stolnih do vrhunskih vina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod vinogradima je u 2012. godini bilo 29 237 hektara, a broj rodnih trsova iznosio je 124 milijuna. Proizvodnja grožđa u 2012. godini iznosila je 187 550 tona. Proizvodnja vina Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnja vina u 2012. godini iznosila je 1 293 000 hektolitara vina, što predstavlja pad za oko 8 % u odnosu na 2011. godinu.

31

bio najniži promatrano u razdoblju od 2005. do 2012. godine. Proizvodnja duhana kao i proizvodne površine u porastu su u zadnje tri godine, pa je u 2012. proizvodnja u odnosu na 2010. veća za 39 %. Uz takav porast, proizvodnja još uvijek nije dosegla razinu iz 2009. kad se duhan proizvodio na 6 062 hektara i imao najviši prinos od 2,2 t/ha. U proizvodnji, najzastupljenija sorta duhana je Virginia, a u manjim količinama Burley. Proizvodnja duhana od 2008. do 2012. godine

1

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Šećerna repa Proizvodnja šećerne repe odvija se uglavnom na području Slavonije gdje su smješteni i prerađivački kapaciteti. U 2012. godini proizvodnja šećerne repe odvijala se na 23 502 hektara, što je 8 % više u odnosu na prethodnu godinu. Količinski je, međutim, proizvodnja u odnosu na 2011. pala za čak 21 % te 2012. godina sa proizvodnjom od 919 230 tona spada među najniže godišnje proizvodnje u razdoblju od 2008. do 2012. godine. To je vidljivo i Izvor: DZS na prinosu od svega 39,1 t/ha koji je čak za 32 % niži od onog najvišeg, ostvarenog 2008. godine, odnosno 27 % niži od prinosa ostvarenog u 2011. Izvor : DZS ;obrada MPRRR godini kad se je iznosio 53,8 t/ha. Proizvodnja šećerne repe od 2008. do 2012. godine

1

Industrijsko bilje Duhan U 2012. godini proizvedeno je 11 787 tona duhana na površini od 5 958 hektara što čini prinos od 2 t/ha godišnje. U odnosu na prethodnu godinu proizvodnja kao i prinos narasli su za 11 %, ali treba naglasiti da je prinos u 2011. godini iznosio 1,8 t/ha i kao takav Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

SUHE MAHUNARKE U promatranom se razdoblju od 2005. do 2012. godine u proizvodnji suhih mahunarki bilježi veliki pad zasijanih površina. Tako su površine pod suhim mahunarkama od 2005. godine sa 6 924 hektara u 2012. godini smanjene na 1 736 hektara. Proizvodnja suhih mahunarki u istom razdoblju od 2005. do 2012. godine također bilježi veliki pad. Proizvodnja suhih mahunarki 2005. godine iznosila je 6 934 tona, dok je u 2012. godini proizvedeno svega 2 761 tona odnosno 60 % manje u odnosu na 2005. godinu. Najzastupljenije su mahunarke grah i stočni grašak. Bilježi se velik pad površina pod suhim grahom. Kod graška za suho zrno primjećuje se također pad površina u odnosu na prijašnje godine. Proizvodnja suhih mahunarki od 2008. do 2012. godine

1

32

površine pod graškom za suho zrno iznosile su 139 hektara, a proizvedeno je 404 tona graška za suho zrno, što je, u odnosu na 2011. godinu za 42 % manje. Prosječni prinos po hektaru u 2012. godini povećan je na rekordnih 2,9 tona u odnosu na sve druge godine u promatranom razdoblju od 2005. do 2012. godine. KORJENASTI I GOMOLJASTI USJEVI Proizvodnja korjenastih i gomoljastih usjeva (krumpir, stočna repa, stočni kelj i bundeva za krmu) u sedmogodišnjem razdoblju ima tendenciju pada zasijanih površina osim u 2007. godini kada se površine u odnosu na 2006. godinu povećavaju s 18 097 hektara na 18 871 hekatra. Također, u 2007.godini porast proizvodnje u odnosu na 2006. iznosi 9,2 %.Nadalje, i u razdoblju od 2007. do 2012. godine zabilježeno je smanjenje zasijanih površina, tako je 2012. godine zasijana površina iznosila 10 960 hektara što je u odnosu na 2011. godinu smanjenje od 835 hektara. Ukupna proizvodnja u 2012. godini iznosila je 158 102 tona, što je u odnosu na 2011. godinu kada je proizvodnja iznosila 182 280 tona smanjenje proizvodnje za 24 178 tone. Najzastupljeniji gomoljasti usjev je krumpir. Proizvodnja korjenastih i gomoljastih usjeva od 2008. do 2012. godine

1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Proizvodnja graha za suho zrno U promatranom razdoblju od 2005. do 2012. godine u proizvodnji graha za suho zrno bilježi se veliki pad zasijanih površina. Ukupna proizvodnja graha za suho zrno 2005. godine odvijala se na 6 477 hektara, dok se 2012. godine odvijala na samo 788 hektara, odnosno bilježi se pad površina za 88 % u odnosu na 2005. godinu. Količina proizvedenog graha za suho zrno također je u velikom padu. U 2005. godini proizvedeno je 6 041 tona suhog graha, dok je 2012. Izvor: DZS godine proizvedeno 472 tona. Ako se uspoređuju žetvene površine u 2011. godini i 2012. godini, u 2012. se godini bilježi pad od 36 % te je količina proizvedenoga Izvor : DZS ;obrada MPRRR graha za suho zrno u odnosu na 2011. godinu smanjena za 55 %. Proizvodnja graška za suho zrno U promatranom razdoblju od 2005. do 2012. godine u proizvodnji graška za suho zrno bilježi se pad zasijanih površina od 69 %. U 2012. godini žetvene

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Proizvodnja krumpira Ukupna proizvodnja krumpira u 2012. godini odvijala se na 10 232 hektara s prosječnim prinosom od 14,8 t/ha i ukupnom proizvodnjom od 151 278 tone. U odnosu na 2011. godinu, proizvodnja ranog krumpira u 2012. godini bilježi smanjenje proizvodne površine za 461 hektara i smanjenje prinosa za 3,1 t/ha. Proizvodnja kasnog i sjemenskog krumpira također bilježi smanjenje proizvodne površine za 188 hektara i smanjenje prinosa za 0,2 t/ha. Izvor: DZS

Izvor : DZS ;obrada MPRRR


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Dakle, u ukupnoj je proizvodnji krumpira (ranog, kasnog i sjemenskog) u 2012. godini, u odnosu na 2011. godinu, zabilježeno smanjenje proizvodne površine za 649 hektara i smanjenje prinosa za 0,6 t/ha.

Krmno bilje Proizvodnja krmnog bilja (silažni kukuruz, ostala jednogodišnja zelena krma, djetelina, lucerna, trave i travno – djetelinske smjese, trajni travnjaci, livade i pašnjaci) u 2012. godini iznosila je 1 824 403 tone proizvedene na ukupno 464 813 hektara s prosječnim prinosom od 3,9 t/ha. Promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu u 2012. godini bilježimo pad prinosa krmnog bilja od 17,6 % i pad požnjevenih površina za 1 % što je uzrok smanjenja proizvodnje krmnog bilja u 2012. godini za 18,4%. Najveću proizvodnju krmnog bilja bilježimo u 2008. godini kada je prirod bio 5,8 t/ha, a ukupna proizvodnja krmnog bilja iznosila je 2 674 065 tona. U usporedbi s 2008. godinom proizvodnja krmnog bilja u 2012. godini smanjena je za 32 %. U proizvodnji krmnog bilja najzastupljenije su trave s livada i pašnjaka i silažni kukuruz. U 2012. godini u ukupnoj proizvodnji krmnog bilja proizvodnja s livada i pašnjaka sudjeluje s 35,7 % dok silažni kukuruz sudjeluje s 40,9 %. Proizvodnja krmnog bilja od 2008. do 2012. godine

1

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Proizvodnja silažnog kukuruza Proizvodnja silažnog kukuruza u 2012. godini odvijala se na 28 945 hektara te je ukupno proizvedeno 746 807 tona. U odnosu na prethodnu godinu, razvidan je pad u proizvodnji od 23 %, odnosno smanjenje proizvodnih površina za 12 %. U posljednjih pet godina bilježimo trend opadanja priroda silažnog kukuruza. Prirod silažnog kukuruza

Izvor: DZS

33

u 2008. godini iznosio je 37,5 t/ha dok u 2012. godini bilježimo najniži prirod u posljednjih osam godina od svega 25,8 t/ha. U ukupnoj proizvodnji silažnog kukuruza u 2012. godini, silažni kukuruz kao glavni usjev sudjeluje sa čak 99 %. U 2012. pod silažnim kukuruzom kao glavnim usjevom požnjeveno je 28 762 hektara, no uslijed vrlo niskog prinosa od svega 25,1 t/ha bilježimo pad proizvodnje koja je promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu manja za 20,2 % te promatrano u odnosu na 2008. godinu manja za 30,9 %. Kod silažnog kukuruza kao naknadnog usjeva u 2012. godini bilježimo značajno smanjenje požnjevenih površina kao i same proizvodnje. Proizvodnja silažnog kukuruza kao naknadnog usjeva od 2 744 t pala je ispod jedne desetine proizvodnje iz 2011. godine.

Sjeme i sadni materijal Proizvodnja sjemena U promatranom petogodišnjem razdoblju zamjećujemo oscilacije u ukupnoj sjemenskoj proizvodnji najzastupljenijih sjemenskih usjeva: ozime pšenice, kukuruza, ozimog ječma i soje. Najveća proizvodnja sjemena pšenice zabilježena je u sezoni 2008./2009. godine kada je iznosila 53 973 tone. Sezona 2010./2011. bilježi pad proizvodnje s ukupnom proizvodnjom od 41 027 tona, a u sezoni 2012./2013. godine proizvodnja je ponovno porasla i iznosila je 45 872 tone. Proizvodnja sjemena kukuruza u promatranom razdoblju svoj je maksimum postigla u sezoni 2011./2012. godine, kada je iznosila 9 628 tona. U sezoni 2012./2013. proizvodnja sjemena kukuruza iznosila je 8 252 tone, što predstavlja pad od 1 376 tona u odnosu na sezonu 2011./2012. U promatranom petogodišnjem razdoblju proizvodnja sjemena ozimog ječma dosegla je svoj maksimum u sezoni 2008./2009. kada je iznosila 7 941 tonu. U sezoni 2012./2013. proizvodnja sjemena ozimog ječma iznosila je 6 515 tona, što je porast od 1 627 tona u odnosu na sezonu 2011./2012. kada je iznosila 4 888 tona. Promatrajući petogodišnje razdoblje, u proizvodnji sjemena soje također su vidljive oscilacije pa je tako najveća proizvodnja bila u sezoni 2011./2012. kada je iznosila 5 432 tone. Uspoređujući sezonu 2012./2013. sa sezonom 2011./2012., vidljiv je pad proizvodnje soje za 1 206 tona, što znači da je


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

proizvodnja u sezoni 2012./2013. iznosila 4 226 tona.

34

C.2.1.2. Stočarska proizvodnja Uzgoj stoke

Proizvodnja sjemena od 2008. do 2012. godine

1

Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Sadni materijal u voćarstvu i vinogradarstvu Proizvodnja voćnih sadnica u 2012. godini iznosila je 3 145 549 komada, što je pad u usporedbi s 2011. godinom kada je proizvodnja iznosila 4 103 507 komada voćnih sadnica. U 2012. godini proizvodnja loznih cijepova iznosila je 2 765 738 komada, što predstavlja pad u proizvodnji u odnosu na 2011. godinu u kojoj je proizvedeno 3 870 157 komada loznih cijepova. U sezoni 2012./2013. godina deklarirano je 2 606 582 komada voćnih sadnica te 1 884 290 komada loznih cijepova. Od voćnih Izvor: DZS sadnica najzastupljenije su sadnice jabuke s 37,09 % ili 1 166 878 proizvedenih sadnica, sadnice masline s 10,35 % ili 325 792 proizvedenih sadnica, kruške 8,39 % ili 264 022 Izvor : DZS sadnice ;obrada MPRRR proizvedenih sadnica, šljive 6,87 % ili 216 399 proizvedenih sadnica i trešnje 6,01 % ili 189 156 proizvedenih sadnica. Proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala od 2008. do 2012. godine

1

Vrijednosti stočarske proizvodnje mijenjaju se iz godine u godinu. U odnosu na 2011. godinu, prema prikupljenim i obrađenim rezultatima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske o brojnom stanju stoke i peradi u 2012. godini bilježi se povećanje goveda od 1 %, te smanjenje broja muznih krava za 2 %. Ukupan broj svinja manji je 4 %, a krmača 8 %. Prema 2011. godini, povećan je ukupan broj ovaca 6 %, koza 3 % te peradi 7 %. Prikaz brojnog stanja stočnog fonda po vrstama i kategorijama od 2008. do 2012. godine

1

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Govedarstvo Ukupno brojno stanje goveda u 2012. godini povećalo se 1 % prema 2011. godini te je u usporedbi s ukupnim brojem goveda u EU - 27 činilo 0,5 %. Broj se muznih krava u posljednjih sedam godina stalno smanjuje te je do 2012. godine iznosio 22,5 %, a prema 2011. godini smanjen je 2,3 %. U 2012. godini, promatrano prema 2011. godini, broj goveda starijih od dvije godine opao je 1,6 %, a 13 % porastao je broj goveda starosti od 1 do 2 godine.

Pregled Izvor: DZSbroja goveda od 2008. do 2012. godine

1 Izvor : DZS ;obrada MPRRR

Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Gledajući pasminsku strukturu, najzastupljenije su simentalska s oko 64 % i holstein s oko 25 %, a preostali dio čine križanci i ostale pasmine uključujući i izvorne te zaštićena goveda. Broj krava po gospodarstvu s prosječno 3 krave prema podacima iz 2004. porastao je na 6 krava u 2012. godini, a to je posljedica smanjenja broja gospodarstava. Broj registriranih posjednika goveda u Republici Hrvatskoj smanjen je s 85 000, koliko ih bilježimo u 2003. godini, na približno 35 000 u 2012. godini, dok je broj isporučitelja mlijeka smanjen 14 % u 2012. godini (14 874) prema 2011. godini (17 366). Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi iznosi 5 779 kg mlijeka s 4,00 % mliječne masti i 3,29 % proteina na 92 016 standardnih laktacija. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, povećala se isporuka mlijeka po isporučitelju 12 % u 2012. godini (40 497 kg mlijeka) prema 2011. godini (36 071 kg mlijeka). Povećanje prosječne proizvodnje mlijeka po kravi opravdava uložena sredstva u proizvodnju i bolju konkurentnost na tržištu. Svinjogojstvo Ukupno brojno stanje svinja u Republici Hrvatskoj u 2012. godini, promatrano prema 2011. godini, smanjeno je 4 %. Broj grla smanjen je u sljedećim kategorijama svinja: broj odojaka težine do 20 kg smanjen je 15 %, broj svinja za tov smanjen je 4,7 %, broj svinja za rasplod tj. krmača smanjen je 8,4 %, a povećan je broj grla nerasta 35,1 %, nazimica 27,9 % i u kategoriji svinja težine od 20 do 50 kg 11,8 %. Navedene promjene pod utjecajem su veće ili manje cikličnosti u svinjogojskoj proizvodnji. Prema pasminskoj strukturi ukupnog broja uzgojno valjanih krmača, prevladavaju krmače hibridnih pasmina sa zastupljenošću od 78,04 %. U ukupnom broju krmača hrvatski uzgojni program zastupljen je sa 17,94 %. Pregled broja svinja od 2008. do 2012. godine

Svinjogojska proizvodnja organizirana je dijelom na malim proizvodnim jedinicama u sklopu obiteljskih gospodarstava koja imaju do deset krmača (oko 94 %), a dijelom na velikim proizvodnim sustavima sa zaokruženim ciklusom proizvodnje s više od 100 krmača (0,36 %) te je vrlo važna u stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mesa. Svinjetina je u ukupnoj potrošnji mesa tradicionalno visoko zastupljena u prehrani stanovništva Republike Hrvatske te je najvažniji izvor animalnih bjelančevina. Ovčarstvo i kozarstvo Tijekom 2012., prema 2011. godini, broj ovaca povećan je 6,4 %. U 2012. godini opao je broj ovaca u kategoriji janjad i mlade ovce do godinu dana u kojih, promatrano prema 2011. godini bilježimo smanjene broja 10 % te u kategoriji ostale ovce u kojoj je smanjenje 2,9 %, a porastao je broj ovaca u kategoriji janjene i prvi put pripuštene ovce, i to 10,3 %. U 2012. godini zaustavljen je negativan trend smanjenja broja muznih ovaca. U toj se godini za proizvodnju mlijeka koristilo 179 tisuća muznih ovaca, koje u ukupnom broju ovaca sudjeluju s 26 %. Prema 2011. godini, broj muznih ovaca u 2012. godini povećan je 18,1 %. Tradicionalno je uzgoj ovaca najzastupljeniji u obalnom području. Tako je u pet priobalnih županija, Primorsko-goranskoj, Ličkosenjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitskodalmatinskoj evidentirano 50,8 % od ukupnog broja ovaca. Danas se najveći dio ovčarske proizvodnje u Hrvatskoj temelji na uzgoju hrvatskih izvornih pasmina ovaca (hrvatske izvorne pasmine ovaca u ukupnom broju ovaca sudjeluju sa 68,60 %), što omogućuje proizvodnju i plasman izvornih i tradicionalnih proizvoda s dodanom vrijednošću. U 2012. godini povećan je broj zaklanih grla ovaca 4,6 %. Pregled broja ovaca od 2008. do 2012. godine

1 1

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

35

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Koza je tijekom 2012. bilo 3 % više nego 2011. godine. Gledajući po kategorijama, porastao je broj jaradi i mladih koza do prve godine starosti 3,8 % te koza (već jarenih) 7,2 %, a smanjio se broj prvi put pripuštenih koza 20,7 %. U 2012. godini proizvodnja kozjeg mlijeka porasla je 20 % u usporedbi s onom iz 2011. godine. U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske dominantnu ulogu imaju mliječne pasmine koza (alpina u ukupnom broju koza čini 71,81 % i sanska 9,21 %), s tim da su Varaždinska i Međimurska županija glavna područja mliječnog kozarstva (u tim dvjema županijama evidentirano je 69 % od ukupnog broja koza), što je ponajprije uvjetovano otkupnim područjem, odnosno blizinom najvećeg otkupljivača kozjeg mlijeka.

36

kavezima dok se na obiteljskim gospodarstvima perad drži uglavnom slobodno u ispustima. U Republici Hrvatskoj zaštićene su pasmine kokoš hrvatica koja bilježi porast 35 % u 2012. godini i zagorski puran s 14 % prema 2011. godini, a koriste se na obiteljskim gospodarstvima radi proizvodnje mesa i jaja. Pregled broja peradi od 2008. do 2012. godine

1

Pregled broja koza od 2008. do 2012. godine

1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Peradarstvo Tijekom 2012. godine, peradi je bilo 7 % više nego 2011. godine, i to u kategoriji tovljenih pilića (brojleri) 12,6 %, kokoši 4,6 %, gusaka 17,4 % i pataka 21,9 %. Broj pura u 2012. godini smanjen je 22,7 % prema 2011. godini. Od ukupnog broja peradi u 2012. godini, 49 % čini kategorija pilića (brojleri), a 43 % kokoši. U 2012. godini zaklano je 2,5 % manje kljunova nego 2011. godine. Peradarska proizvodnja uključuje uzgoj i držanje rasplodnih kokoši nesilica hibrida lakih pasmina, Izvor:pilenki DZS za proizvodnju konzumnih jaja, uzgoj i uzgoj držanje kokoši nesilica hibrida teških pasmina, proizvodnju jednodnevnog podmlatka, tov pilića, Izvor : DZS ;obrada MPRRR purića, pačića i guščića i klaonice peradi. Najveći dio proizvodnje konzumnih jaja odvija se u neobogaćenim kavezima, a proizvodnja jaja u obogaćenim kavezima zastupljena je manje. U intenzivnom uzgoju za proizvodnju mesa služe teške hibridne linije kokoši koje se drže podno na stelji, a za uzgoj jaja lake linije koje se drže većinom u

Konjogojstvo U 2012. godini nastavljeni su pozitivni trendovi u uzgoju kopitara. Zaključno s krajem 2012. godine, ukupno je registrirano 24 162 kopitara, tj. 5,65 % više nego godinu prije. Prema 2011. godini, ukupan broj registriranih magaraca povećao se 999 grla, tj. 26,1 %, te je na kraju 2012. godine iznosio 3 827 registriranih grla. Porastao je i broj registriranih konja, 294 grla, tj. 1,5 % prema 2011. godini, te je na kraju 2012. godine iznosio 20 335 registriranih grla. Kao i prethodnih godina, vodeće županije po broju kopitara i dalje su Sisačko-moslavačka županija, sa Izvor: DZS svojim velikim prirodnim bogatstvima pogodnima za uzgoj hladnokrvnih konja te Zagrebačka županija s Gradom Zagrebom kao središtem uzgoja sportskih Izvor : DZS ;obrada MPRRR konja. Unatoč malom broju konja u Republici Hrvatskoj, statistički pokazatelji svjedoče o stalnom napretku i povećanju zanimanja za uzgoj i bavljenje konjima. Pregled broja kopitara od 2008. do 2012. godine

1

Izvor: HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Pčelarstvo Prema podacima iz Nacionalnog pčelarskog programa, u 2012. godini porastao je broj pčelinjih zajednica 21,5 %. Najzastupljeniji je broj pčelinjih zajednica do 50 pčelinjaka koji čini 65,27 % u ukupnom broju pčelinjih zajednica u Republici Hrvatskoj u 2012. godini. Tijekom 2012. godine evidentiran je 31 ekopčelar i 2 454 eko pčelinjih zajednica, što je 36 % više nego 2011. godine. Procijenjena proizvodnja meda u 2012. godini bila je 21 % veća nego 2011. godine. Stalan porast broja pčelinjih zajednica može se pripisati državnim potporama ovom sektoru, dobroj organiziranosti pčelara, potrebama tržišta i velikim prirodnim bogatstvima kojima Republika Hrvatska raspolaže, a koja se iskazuju u velikim mogućnostima paše. Osim proizvodnje meda važna je i proizvodnja voska, peluda, propolisa, matične mliječi i pčelinjeg otrova koji se upotrebljavaju kao hrana i dodatak prehrani zbog svojih funkcionalnih svojstava pri uklanjanju zdravstvenih problema. Upravo su zato pčelinji proizvodi važni za proizvodnju i prehrambenih i drugih proizvoda. Ukupna vrijednost svih pčelinjih proizvoda mnogo je manja od značaja i koristi u oprašivanju bilja.

37

održavanjem rentabilnosti proizvodnje smanjilo je broj goveda u mnogim zemljama. Zamjetan je pad broja mliječnih krava 2,3 % tijekom 2012. prema 2011. godini. Mliječno govedarstvo u posljednjih nekoliko godina prolazi kroz razdoblje intenzivna restrukturiranja sektora pokretanog nizom čimbenika kao što su nezadovoljavajuća struktura gospodarstava na kojima se odvija ova proizvodnja, sveukupno stanje u poljoprivredi i govedarstvu Republike Hrvatske te stanje u mliječnom sektoru zemalja u okruženju. Ovaj proces ogleda se u kretanju nekoliko važnih pokazatelja: značajnom smanjenju broja proizvođača mlijeka, povećanju broja grla na farmi, podizanju proizvodnje i po grlu i po proizvođaču, podizanju kvalitete proizvedenog mlijeka, ali i podizanju znanja i educiranosti proizvođača, što je vidljivo iz podataka o uzgojnoselekcijskom radu i sve široj primjeni suvremenih znanja i tehnologija. Proizvodnja kravljeg mlijeka u odnosu prema ukupnoj proizvodnji mlijeka od 2008. do 2012. godine

1

Proizvodi stočarstva Mlijeko Tijekom 2012. godine ukupno je proizvedeno 804 milijuna litara kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka. Od ukupne proizvodnje mlijeka, kravlje mlijeko čini 97,8 %, ovčje mlijeko zastupljeno je s 0,7 %, a kozje s 1,5 %. Prema potrebama Republike Hrvatske, ne proizvode se dovoljne količine mlijeka za zadovoljenje vlastitih potreba.

Udio pojedinih vrsta mlijeka u ukupnoj proizvodnji u 2012. godini

1

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

U 2012. godini otkupljeno je 602 356 733 kg mlijeka, što je 3,8 % manje nego u 2011. godini. Ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka u 2012. godini povećala se 0,7 % prema proizvedenim količinama mlijeka u 2011. godini. Ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka i otkupa prema broju muznih krava od 1990. do 2012. godine

1

Izvor: DZS

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Povećanje proizvodnje po grlu (prije svega mlijeka) zbog selekcijskog napretka i potrebe za

Izvor : DZS ;obrada MPRRR

Izvor: DZS i HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Broj isporučitelja mlijeka u 2012. godini smanjen je 14 % prema 2011. godini, a količina mlijeka isporučena po pojedinom isporučitelju bila je viša 12,27 % i iznosila je 40 497 kg mlijeka. Udio mlijeka I. razreda (mlijeko EU kvalitete) vrhunske kvalitete, u skladu s europskim standardima, porastao je s 22,7 % iz 2003. godine na 93,4 % u 2012. godini. Broj isporučitelja i isporučenih količina po isporučitelju u odnosu prema kvaliteti isporučenog mlijeka od 2003. do 2012. godine

1

Izvor: HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Ovčje i kozje mlijeko najvećim dijelom prerađuje se u sir, a otežavajući je čimbenik sezonsko obilježje proizvodnje, što utječe na tržište ovih proizvoda. Proizvodnja kozjeg mlijeka uglavnom je u sjeverozapadnom i sjevernom dijelu Republike Hrvatske, i to na području Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije u kojima je velik broj gospodarstava specijaliziran za to. Na ovom je području dobro organiziran i otkup, a u ostalim je dijelovima zemlje, u kojima ne postoji interes Izvor: DZS mljekara za otkup kozjeg mlijeka, proizvodnja vezana za proizvodnju sireva na obiteljskim gospodarstvima. Na tržištu je znatan interes Izvor : DZS ;obrada MPRRR potrošača za kozje mlijeko i proizvode od njega pa je proizvodnja mlijeka u 2012. godini bila 20 % veća nego 2011. godine. Najviše proizvođača ovčjeg mlijeka bavi se ovom proizvodnjom na otocima i imaju hrvatske izvorne pasmine, a u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, prije svega u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičkopodravskoj i Požeško-slavonskoj županiji drže strane pasmine ovaca. Uz organiziran otkup mlijeka, gdje dominantnu ulogu imaju registrirane sirane, velike količine ovčjeg mlijeka prerađuju se i u siranama na obiteljskim gospodarstvima. Iz podataka DZS-a o ukupnoj godišnjoj proizvodnji ovčjeg mlijeka razvidno je veliko smanjenje njegove proizvodnje od 50 % u 2012. godini, prema 2011. godini. Treba imati na

38

umu to da tržište iskazuje potrebu za povećavanjem proizvodnje i ovčjeg i kozjeg mlijeka. Da se proizvodne mogućnosti ni približno ne iskorištavaju dovoljno pokazuje i iznimno dobra potražnja za tvrdim autohtonim sirevima. Meso Promatrajući domaću proizvodnju mesa, ne zadovoljavaju se potrebe stanovništva za svježim mesom kao ni potrebe prerađivačke industrije za kvalitetnom sirovinom. U govedarstvu se to može dijelom pripisati činjenici da se zbog pada broja krava smanjuje broj teladi za tov, a dodatno velik broj teladi umjesto u daljnji tov šalje se na klanje te se tako osjetno smanjuje broj grla u proizvodnji govedine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2012. godinu, domaća proizvodnja govedine bila je 14 % manja nego 2011. godine, a prirast goveda za spomenuto razdoblje manji je 13 %. Tijekom 2012. godine u klaonicama je zaklano 15 % manje grla goveda nego 2011. godine. Visok udio prasadi iz uvoza u tovu svinja rezultat je nezadovoljavajuće strukture proizvodnih sustava, odnosno činjenice da se ovaj dio svinjogojske proizvodnje odvija na obiteljskim gospodarstvima s malim proizvodnim kapacitetima bez primjene suvremenih tehničkih, tehnoloških rješenja i organiziranog pristupa tržištu. U 2012. godini domaća proizvodnja svinjetine bila je 11,6 % manja nego 2011. godine, a prirast svinja manji je 13 %. Tijekom 2012. godine u klaonicama je zaklano 3,6 % manje svinja nego 2011. godine, a prema podacima Odjela za kontrolu ocjenjivanja na liniji klanja (KOLK) prosječna mesnatost tovljenika T1 kategorije u 2012. godini iznosila je 58,72 %. Najvažniji je cilj u ovčarstvu i u kozarstvu proizvodnja mesa, ponajviše janjetine i jaretine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2012. godinu, domaća proizvodnja mesa ovaca i koza iznosi 6 236 tona, što je 7,7 % više nego 2011. godine. Prirast ovaca u 2012. godini povećan je 27 %, a prirast koza ostao je kao i 2011. godine, kada je iznosio dvije tisuće tona. U 2012. godini smanjen je broj zaklanih ovaca u klaonicama 16,6 % prema 2011. godini. Podaci o uvozu janjetine i jaretine idu u prilog tomu da se u Hrvatskoj ne proizvode dovoljne količine mesa ovaca i koza iako postoje značajne pretpostavke za proizvodnju dovoljnih količina za potrebe domaćeg stanovništva, kao i za potrebe turističke ponude. Procjenjuje se kako se 93 % rasplodnih ovaca uzgaja isključivo radi proizvodnje


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

mesa, a preostalih 7 % uzgaja se za proizvodnju mlijeka. Proizvodnja mesa peradi u Republici Hrvatskoj temelji se uglavnom na proizvodnji mesa pilića i purana. Domaća proizvodnja mesa peradi u 2012. godini iznosila je 74 448 tona, što je 2,6 % manje nego 2011. godine. Prirast peradi isti je kao i 2011. godine kada je iznosio 105 tisuća tona. Tijekom 2012. godine u klaonicama je zaklano 0,7 % više peradi nego 2011. godine. Jaja Nakon 2009. godine u proizvodnji jaja osjetan je pad proizvodnje te on do 2012. godine iznosi 27,35 %. Prema 2011. godini, proizvodnja jaja smanjila se 15,44 % u 2012. godini. Tijekom 2012. godine proizvodnja rasplodnih jaja u Republici Hrvatskoj smanjila se 3,51 %. U proizvodnji nedostaje oko 22 000 000 jaja teških linija koja služe za proizvodnju brojlera, odnosno pilećeg mesa. Proizvodnja kokošjih jaja od 2008. do 2012. godine

1

39

Proizvodnja vune od 2008. do 2012. godine

1

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

C.2.2. Cijene poljoprivrednih proizvoda (TISUP) Žive životinje Cijene stoke na hrvatskom tržištu u 2012. godini bile su među najvišima unatrag nekoliko godina. U odnosu na godinu ranije, znatniji porast cijena bio je u odojaka (do 50 posto), malo manji u svinja i junadi (do 20 %), a neznatan u teladi. Izvor: DZS

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Med Proizvodnja meda u 2012. godini, prema 2011. godini, porasla je 21,5 %, što se može povezati s povoljnim pašnim uvjetima u Republici Hrvatskoj. Zbog različitih klimatskih zona (mediteranska, kontinentalna, gorska) postoje različiti uvjeti za razvoj pčelarstva, a različitost i bogatstvo biljnih vrsta omogućuju proizvodnju mnogih vrsta meda (kestenov, bagremov, kaduljin, lipov, vrijesov, suncokretov, med od amorfe, cvjetni, livadni med te crnogorični i bjelogorični medljikovci). Izvor: DZS

Vuna U 2012. godini proizvodnja vune bila je 7 % veća Izvor2011. : DZS ;obrada MPRRR nego godine.

TELAD Trend cijena teladi u 2012. godini nije odstupao od Izvor : proteklih DZS ;obrada MPRRR onog godina. Kontinuiran rast cijena i potražnje za teladi bio je sve do rujna, s najvišom prosječnom cijenom od 26,21 kn/kg u 38. tjednu. Od listopada do kraja godine cijene su pale do uobičajenih vrijednosti od oko 24 kn/ kg. Prosječna otkupna cijena teladi simentalske pasmine (80 do 160 kg) u 2012. godini iznosila je 25,03 kn/kg i u odnosu na prosječnu cijenu u 2011. godini bila je viša 1,17 posto. ODOJCI Uobičajen trend cijena odojaka koji pratimo unatrag nekoliko godina svojstven je i za 2012. godinu. Porast potražnje i cijena odojaka bilježimo u proljeće s najvišom prosječnom cijenom u svibnju od 22,24 kn/kg. Prosječne mjesečne cijene u prvih pet mjeseci 2012. godine bile su više i do 50 posto nego u istom razdoblju prethodne godine. U drugoj polovici godine prosječne cijene odojaka znatno su pale, do uobičajene gornje cjenovne razine. Otkupne cijene odojaka u 2012. godini bile su među najvišima u posljednjih deset godina. Prosječna cijena odojaka iznosila je 16,63 kn/kg i viša je 26,7 posto u odnosu na 2011. godinu.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

SVINJE Otkupne cijene živih svinja na stočnim sajmovima i u otkupu u 2012. godini bile su među najvišima u posljednjih deset godina. Prosječna cijena svinja iznosila je 11,85 kn/kg i u odnosu na 2011. godinu viša je 16,9 posto. Nakon uobičajena pada na početku godine, cijene živih svinja od ožujka do prosinca su rasle. Prosječne mjesečne cijene bile su od 10,43 do 13,83 kn/kg. Veleprodajne cijene svinjskog mesa pratile su otkupne cijene živih svinja rastući tijekom 2012. godine. U odnosu na cijene u 2011. godini cijene svinjskih polovica i milanskog reza u 2012. godini bile su više od 4,5 do 17 posto. JUNAD Iako visoke cijene junadi nisu neuobičajene na domaćem tržištu unatrag deset godina, u 2012. godini zabilježene su najviše vrijednosti do sada. Prosječna cijena živih bikova simentalske pasmine (> 450 kg) u 2012. godini iznosila je 14,83 kn/kg i viša je 7,5 posto u odnosu na 2011. godinu. Trend cijena, iako suprotan godini prije, nije odstupao od trenda većine proteklih godina. Porastom u prvoj polovici godine cijene u svibnju dosežu prosječnu vrijednost od 15,56 kn/kg i sve do rujna zadržavaju najvišu razinu. Veleprodajne cijene junećeg mesa pratile su otkupne cijene junadi rastući tijekom 2012. godine. U odnosu na cijene u 2011. godini, prosječne mjesečne cijene junećih polovica i junećeg milanskog reza u 2012.godini bile su više od 4 do 13 posto. Žitarice Cijene pšenice u prvih sedam mjeseci 2012. godine stagniraju na srednjim razinama (niže su od istog razdoblja 2008. i 2011. godine, a više od istog razdoblja 2009. i 2010. godine). U drugom dijelu godine cijene pšenice porasle su na najvišu razinu u posljednjih pet godina. Trend porasta cijena u drugoj polovici godine osim 2012. godine zabilježen je i 2010. godine. U prvoj polovici godine cijena pšenice odraz je relativno dobrih početnih predviđanja proizvodnje. U srpnju je došlo do blagog pada cijena zbog povećane ponude u sezoni. Nadalje do kraja godine cijene pšenice znatno rastu zbog njezina nedostatka na svjetskom tržištu (proizvodnja znatno manja nego što se predviđalo na početku godine). Maksimalna cijena pšenice u 2012. godini zabilježena je u prosincu, kada je iznosila 1,84

40

kn/kg. Godišnji prosjek cijena pšenice u 2012. godini iznosio je 1,51 kn/kg. Cijene kukuruza u prvih sedam mjeseci stabilne su, na srednjim razinama. U kolovozu i rujnu dostižu visoke razine iz 2008. i 2011. godine. Zadnje tromjesečje 2012. godine donijelo je maksimalne cijene kukuruza u petogodišnjem razdoblju. Godišnji prosjek cijena kukuruza za 2012. godinu bio je 1,48 kn/kg, što je maksimalni godišnji prosjek od 2001. godine. Početkom nove tržišne godine 2012./13. (od 1. srpnja 2012. godine) počinju i problemi na svjetskom i europskom tržištu. Uzrok problema bila je loša žetva i smanjeni prinosi, što je u kombinaciji sa smanjenim zalihama na svjetskom tržištu rezultiralo visokim cijenama. Loši prinosi u Europi i svijetu posljedica su golomrazica u Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj, suše u Španjolskoj te ekstremno loše žetve u Rusiji i Ukrajini. Povrh svega val vrućine uzrokovao je znatno smanjenje prinosa kukuruza na Balkanu i u SAD-u. Cijene kukuruza ipak su bile konkurentnije (manji porast) u usporedbi sa pšenicom jer su smanjeni prinosi kukuruza u SAD-u i na Balkanu bili ublaženi rekordnim prinosima u Brazilu i Ukrajini. Cijene brašna (tip 550 glatko) prate trend cijena pšenice te su u prvih sedam mjeseci 2012. godine stabilne na srednjim razinama. U kolovozu počinju rasti te u rujnu i listopadu dostižu visoke razine iz 2008. i 2011. godine. Studeni i prosinac donose maksimalne cijene brašna (tip 550 glatko) u petogodišnjem razdoblju. Godišnji prosjek cijena glatkog brašna u 2012. godini bio je niži od petogodišnjeg prosjeka (od 2008. do 2011. godine). Iznosio je 2,33 kn/kg. Voće i povrće Na domaćem tržištu voća tijekom 2012. nije bilo većih promjena cijena u odnosu na godinu prije. Do manjeg pomaka došlo je kod jabuka koje su u 2012. pretrpjele velike štete od kasnog mraza u vrijeme cvatnje pa je urod bio znatno smanjen. Iako su sve praćene sorte jabuka tijekom godine pratile svoj uobičajen trend, uočljiv je porast cijena dolaskom novog roda u rujnu kada su cijene bile na višim cjenovnim razinama u odnosu na prethodne godine, ali ipak manje nego 2008. Od listopada do kraja godine cijene su im porasle i bile na najvišim cjenovnim razinama uz izuzetak sorte Granny Smith koja je kao kasna sorta vjerojatno izbjegla utjecaj kasnog mraza te su joj cijene u istom razdoblju bile na srednjim i višim cjenovnim razinama.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Kasni mraz i niske temperature negativno su se odrazili i na urod breskvi, nektarina, marelica, šljiva i trešanja, pa su im cijene od početka sezone bile na višim i najvišim cjenovnim razinama no ipak uglavnom nižim nego 2008. godine. Zbog velikih količina snijega te niskih temperatura i mraza u područjima koja su najveći proizvođači jagoda u RH, cijene jagoda su u travnju bile na najvišim razinama u odnosu na prethodne četiri godine kao i u vrijeme sezone. Mandarine su tijekom 2012. pratile svoj uobičajen cjenovni trend. Dolaskom roda 2012. u rujnu cijene su im bile na srednjim cjenovnim razinama, da bi u mjesecima do kraja godine bile na najvišim cjenovnim razinama u odnosu na prethodne četiri godine. Vremenske prilike su kod povrća, kao i kod voća, uvelike utjecale na proizvodnju i smanjen urod. Nakon mraza, snijega i hladnoće zbog kojih su stradale rane povrtlarske kulture, u kontinentalnom su, a osobito istočnom dijelu Hrvatske, dugotrajne suše i velike vrućine prouzročile štetu na mnogim povrtlarskim kulturama. Zbog toga su npr. rajčice, iako su donekle pratile svoj uobičajen cjenovni trend, imale cijene na višim, a u nekim mjesecima i najvišim cijenovnim razinama u odnosu na prethodne četiri godine. Zbog istih su razloga i kod zelene salate zabilježene cijene na višim, a od kolovoza do listopada i najvišim cjenovnim razinama. Od srpnja do rujna cijene cvjetače bile su više nego prethodnih godina, a kod kupusa i kelja taj je trend počeo u kolovozu i nastavio se do kraja godine. Veliko povećanje cijene u 2012. bilježimo i kod graha koji je od ožujka do kraja godine bio na najvišim cjenovnim razinama dok kod mrkve najviše cjenovne razine bilježimo od srpnja do kraja godine. Agrarni inputi Cijene poljoprivrednih inputa u 2012. godini u prosjeku su bile više 5 % u odnosu na 2011. godinu. Najveće poskupljenje u 2012., u odnosu prema prethodnoj godini, primjetno je kod sjemena i sadnog materijala (15,7 %), energija i maziva (12,7 %) i gnojiva (8,7 %). Cijene sredstava za zaštitu bilja i veterinarskih usluga neznatno su bile više u 2012. nego u prethodnoj godini (0,4 %, odnosno 0,5 % više). Stočna hrana u 2012. godini bila je skuplja 3,5 % nego 2011. godine. Cijene održavanja opreme bile su više 2,2 %, a cijene održavanja zgrada 3,6 % u 2012. godini nego u 2011. godini. Jedino su cijene

41

ostalih usluga u 2012. godini bile niže 2 % nego godinu prije. Analiza po pojedinim tromjesečjima pokazuje porast cijena za gotovo sve kategorije inputa u odnosu prema istom razdoblju 2011. godine. Neznatan pad cijena veterinarskih usluga bio je jedino u trećem i četvrtom tromjesečju i to 0,2 % u trećem i 0,7 % u četvrtom tromjesečju. Također su cijene ostalih usluga bile niže u prva tri tromjesečja 2012. godine prema 2011. od 1 do 4,5 %. U četvrtom su tromjesečju bile nešto više (0,2 %) prema istom razdoblju prethodne godine. Najviše su porasle cijene energija i maziva (22,4 %) u prvom tromjesečju 2012. godine u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku, bazni su indeksi za 2012. godinu izračunati na temelju 2005. godine. U odnosu prema 2005. godini (baznoj), cijene poljoprivrednih inputa bile su u prosjeku u 2012. više 44 %. Cijene gnojiva bile su više 99,8 %, stočne hrane 54,1 %, a energije i maziva 49,8 % prema 2005. godini. Sredstva za zaštitu bilja 2012. godine bila su 48,7 % skuplja, a sjeme i sadni materijal 30,5 % nego 2005. godine. Cijene održavanja opreme bile su više 26,2 %, a zgrada 25,5 %. Veterinarske su usluge bile skuplje 15,6 % u odnosu prema baznoj godini, a ostale usluge 6,6 %. Promatrajući razdoblje od 2009. do 2012. godine, uočljiv je blag porast cijena ukupnih inputa iz godine u godinu. Također je uočljiv porast cijena svih pojedinih skupina inputa uz izuzetak sjemena i sadnog materijala koji su 2010. godine bile jeftiniji 4,7 % nego 2009. godine. Također su ostale usluge bile jeftinije 0,6 % 2011. godine, a 2 % 2012. godine u odnosu na prethodnu godinu.

C.2.3. Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda U 2012. godini uvezeno je poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2.567,3 milijuna američkih dolara, a izvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1.621,5 milijuna američkih dolara, čime je ostvaren deficit od 945,8 milijuna američkih dolara. U ukupnoj bilanci robne razmjene RH, bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u 2012. godini činila je 11,2 %. Premda nije riječ o visokom udjelu poljoprivrede u ukupnoj vrijednosti robnog deficita, uočava se da


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

je u 2012. godini nastavljen trend rasta udjela deficita razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u deficitu ukupne robne razmjene iz prethodne godine te je zabilježen najveći godišnji udio od 2000. godine. Povećanje udjela deficita razmjene poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u ukupnom deficitu uzrokovano je smanjenjem uvoza industrijskih proizvoda zbog gospodarske krize. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2012. godini iznosila je 63,2 % i veća je od pokrivenosti uvoza izvozom za ostale proizvode vanjskotrgovinske razmjene. Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednoprehrambenih proizvoda Republike Hrvatske od 2008. do 2012. godine

42

Hercegovinu tijekom 2012. godini iznosila je 464 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 28,6 %), Italiju (vrijednost izvoza RH u Italiju u 2012. godini iznosila je 163 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 10,1 %), Sloveniju (vrijednost izvoza RH u Sloveniju u 2012. godini iznosila je 152 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 9,4 %), Srbiju (vrijednost izvoza RH u Srbiju u 2012. godini iznosila je 123 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 7,6 %) i Mađarsku (vrijednost izvoza RH u Mađarsku u 2012. godini iznosila je 101 milijun američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 6,2 %). Među deset najvažnijih izvoznih tržišta RH u 2012. godini bili su još Njemačka, Japan, Makedonija, Austrija i Grčka. Vrijednost izvoza RH u deset najvažnijih izvoznih zemalja čini 78,5 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda.

1 Najznačajnija izvozna tržišta poljoprivrednoprehrambenih proizvoda Republike Hrvatske u 2012. godini

1

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

U odnosu na prethodnu 2011. godinu, u 2012. godini izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, Izvor: DZS iskazano količinski, porastao je 22 %, a vrijednosno samo 2 %. Promatrano u istom razdoblju, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iskazano Izvor : DZS ;obrada MPRRR količinski manji je 10 %, a vrijednosno 2 %. Deficit razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u istom je razdoblju smanjen 8 %. U 2012. godini u strukturi ukupne razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najviše se trgovalo sa zemljama EU-a i CEFTA-e. Sa zemljama EU-a ostvareno je 58 % ukupne vrijednosti razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je sa zemljama CEFTA-e ostvareno 24 %. U razmjeni sa zemljama CEFTA-e ostvaren je suficit od 420,3 milijuna američkih dolara, dok je u razmjeni sa zemljama EU-a ostvaren deficit u iznosu od 1.045,2 milijuna američkih dolara. U 2012. godini RH je izvozila poljoprivrednoprehrambene proizvode u 109 zemalja. Najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvezli smo u Bosnu i Hercegovinu (vrijednost izvoza RH u Bosnu i

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

U 2012. godini RH je uvozila poljoprivrednoprehrambene proizvode iz 172 zemlje. U toj se Izvor: DZS godini najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozilo iz: Njemačke (vrijednost uvoza iz Njemačke u RHMPRRR u 2012. godini iznosila je 337 Izvor : DZS ;obrada milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 13,1 %), Italije (vrijednost uvoza iz Italije u RH u 2012. godini iznosila je 277 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 10,8 %), Nizozemske (vrijednost uvoza iz Nizozemske u RH u 2012. godini iznosila je 199 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 7,8 %), Brazila (vrijednost uvoza iz Brazila u RH u 2012. godini iznosila je 188 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 7,3 %) i Mađarske (vrijednost uvoza iz Mađarske u RH u 2012. godini iznosila je 155 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 6 %). Među deset najvažnijih uvoznih tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda RH bili su Bosna i Hercegovina, Poljska,


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Srbija, Austrija i Slovenija. Vrijednost uvoza iz navedenih zemalja činila je 67 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u RH. Najvažnija uvozna tržišta Republike Hrvatske poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u 2012. godini

1

43

ukupne vrijednosti izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda iz RH). Navedeni proizvodi čine više od četvrtine vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda RH. Među deset najvažnijih izvoznih proizvoda ulaze i umaci i pripravci za umake te miješana začinska sredstva, vode s dodanim šećerom i aromama, živa goveda, pivo i soja. Deset najvažnijih izvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čini 43,5 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda iz RH. Najvažniji izvozni poljoprivredno- prehrambeni proizvodi Republike Hrvatske u 2012. godini 1

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

U 2012. godini najvažniji izvozni proizvodi RH, Izvor: DZS promatrano na razini oznake carinske tarife hs 6, jesu: 1. rafinirani šećer (vrijednost izvoza rafiniranog Izvor : DZS ;obrada MPRRR šećera iz RH iznosi 188 milijuna američkih dolara i čini 11,6 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH), 2. pšenica i suražica, osim tvrde pšenice te pšenice i suražice za sjetvu (vrijednost izvoza pšenice i suražice, osim tvrde pšenice te pšenice i suražice za sjetvu, iz RH iznosi 109 milijuna američkih dolara i čini 6,7 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH), 3. cigarete (vrijednost izvoza cigareta iz RH iznosi 74 milijuna američkih dolara i čini 4,6 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda iz RH), 4. razni prehrambeni proizvodi 1 (vrijednost izvoza raznih prehrambenih proizvoda iz RH iznosi 63 milijuna američkih dolara i čini 3,9 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda iz RH) te 5. tuna (vrijednost izvoza tune iz RH iznosi 59 milijuna američkih dolara i čini 3,7 %

1

Složeni alkoholni pripravci za uporabu u proizvodnji pića, aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, proizvodi bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba s masenim udjelom manjim od 1,5 % mliječne masti, 5 % saharoze, 5 % glukoze ili škroba, sirupi za pripravu bezalkoholnih pića, dječja hrana, dijetetski proizvodi, voćni čajevi, žvakaće gume, bomboni, nadomjesci za sir, voćni sirupi, aditivi za pekarske proizvode i dr.

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS

U 2012. godini u RH je, promatrano na razini proizvoda oznake carinske tarife hs 6, najviše Izvor : DZS ;obrada MPRRR uvezeno: 1. raznih prehrambenih proizvoda1 (RH je uvezla raznih prehrambenih proizvoda u vrijednosti 112 milijuna američkih dolara, što čini 4,4 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda), 2. zamrznutog svinjskog mesa (RH je uvezla zamrznutog svinjskog mesa u vrijednosti 99 milijuna američkih dolara, što je 3,9 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda), 3. sirovog šećera (RH je uvezla sirovog šećera u vrijednosti 96 milijuna američkih dolara, što je 3,8 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda), 4. uljanih pogača i ostalih krutih ostataka dobivenih pri ekstrakciji ulja od soje (RH je uvezla uljanih pogača i ostalih krutih ostatka dobivenih pri ekstrakciji ulja od soje u vrijednosti 80 milijuna američkih dolara, što čini 3,1 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda) te


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

5.

živih goveda (RH je uvezla živih goveda u vrijednosti 79 milijuna američkih dolara, što čini 3,1 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda).

44

Trgovinska bilanca razmjene poljoprivrednoprehrambenih proizvoda po najvažnijim skupinama u 2012. godini

1 Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda heterogeniji je od izvoza te navedeni proizvodi čine 18,2 % vrijednosti uvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda. Među deset najvažnijih uvoznih proizvoda su i cigarete, pripravci za prehranu životinja, hrana za pse i mačke, kava te ulje uljane repice. Deset najvažnijih uvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čini 27,8 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u RH. Najvažniji uvozni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi Republike Hrvatske u 2012. godini

Izvor: DZS

1 Izvor : DZS ;obrada MPRRR

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

C.2.4. Proizvodno-potrošne bilance

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS

Gledano po skupinama proizvoda oznake carinske tarife hs 2, najveći je suficit u 2012. godini ostvaren izvozom žitarica (113,3 milijuna američkih dolara), Izvor : DZS ;obrada MPRRR uljanog sjemenja i plodova te industrijskog bilja (44,1 milijun američkih dolara), prerađevina od mesa i riba (41,3 milijuna američkih dolara), riba i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka (36,5 milijuna američkih dolara), šećera i proizvoda od šećera (30,1 milijun američkih dolara), pića, alkohola i octa (22,6 milijuna američkih dolara), sirove i štavljene kože (15,5 milijuna američkih dolara) te duhana i duhanskih prerađevina (12,7 milijuna američkih dolara).

Proizvodno-potrošne bilance daju sveobuhvatnu sliku o stanju na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u nekoj zemlji odnosno na nekom području tijekom određenog razdoblja. Sve države članice Europske unije, pa tako i Republika Hrvatska, izrađuju proizvodno-potrošne bilance na temelju jedinstvenih metodoloških uputa Statističkog ureda europskih zajednica (EUROSTAT). Bilanca vina obvezna je za sve države članice EU-a, a ostale se bilance izrađuju i dostavljaju EUROSTAT-u na temelju zajedničkog sporazuma. Proizvodno-potrošne bilance izvor su informacija o ponudi i potražnji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, potrošnji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po stanovniku te o stupnju samodostatnosti. Ovi pokazatelji daju prikaz stanja nacionalnog i europskog tržišta poljoprivrednoprehrambenih proizvoda i važan su izvor informacija za kreiranje mjera agrarne politike te omogućuju bolje upravljanje tržištima pojedinih proizvoda.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Hrvatsko tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda obilježava neuravnoteženost ponude i potražnje. Najčešće korišteni pokazatelj proizvodno-potrošnih bilanci je samodostatnost. Samodostatnost pokazuje koliko domaća proizvodnja pokriva domaću potrošnju. U 2010. i 2011. godini Republika Hrvatska samodostatna je pšenicom, kukuruzom i zobi, proizvodnja tritikala je vrlo blizu samodostatnosti dok domaća proizvodnja ostalih žitarica ne podmiruje ukupne potrebe.

45

Domaća proizvodnja povrća i voća ne podmiruje ukupne potrebe Republike Hrvatske. U proizvodnji povrća jedino se proizvodnja kupusa i poriluka u 2010. i 2011. godini približila granici samodostatnosti dok kod voća u navedenom razdoblju samodostatnost bilježimo u proizvodnji trešanja i višanja, jabuka te mandarina. Samodostatnost Republike Hrvatske povrćem u 2011. godini

1

Samodostatnost Republike Hrvatske žitaricama 2011. godine

1

Izvor: DZS Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: poljoprivrede Izvor: Ministarstvo DZS

U 2011. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2010. godinu, porasla je samodostatnost uljaricama 51 %. Iako je Hrvatska samodostatna uljaricama, kod biljnih ulja samodostatna je jedino u proizvodnji sojina ulja.

Samodostatnost Republike Hrvatske voćem u 2011. godini

1

Samodostatnost Republike Hrvatske uljaricama i uljima u 2011. godini

1

Izvor: DZS Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Hrvatska je manjkava i u proizvodnji mesa. Najveća je samodostatnost kod mesa peradi, no u posljednje četiri godine bilježimo negativan trend odnosno od 2008. godine prešli smo iz samodostatnosti u nedostatnost. Samodostatnost Republike Hrvatske mesom u 2011. godini

1

Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: DZS

46


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

47

D. Dohodak poljoprivrednih gospodarstava − FADN D.1.1. Svrha i ciljevi provedbe FADN sustava u RH Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (engl. Farm Accountancy Data Network; u daljnjem tekstu FADN) instrument je Europske komisije za vrednovanje dohotka poljoprivrednih gospodarstava i utjecaja zajedničke poljoprivredne politike (u daljnjem tekstu ZPP). FADN sustav predstavlja provedbu godišnjeg istraživanja o strukturi, proizvodnji, prihodima i rashodima poljoprivrednih gospodarstava. Provođenje godišnjeg istraživanja obvezno je za sve države članice EU, a godišnja istraživanja u RH provode se na razini pilotistraživanja od 2008. godine. Opći je cilj FADN sustava praćenje dohotka poljoprivrednih gospodarstava, ocjena gospodarske učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i analiza mjera poljoprivredne politike na temelju prikupljenih kvalitetnih i dostupnih podataka s poljoprivrednih gospodarstava te njihova obrada u skladu sa zahtjevima EU-a. Organizacija i provođenje godišnjih FADN istraživanja provodi se na uzorku poljoprivrednih gospodarstava prema propisanoj metodologiji. Puna uspostava FADN sustava provodit će se na reprezentativnom FADN uzorku za računovodstvenu 2013. godinu, odnosno godinu pristupanja RH u punopravno članstvo EU-a, kako bi se ispunila obveza dostave podataka Europskoj komisiji (EK-u).

D.1.2. Metodologija FADN istraživanja Poljoprivredno gospodarstvo u FADN sustavu gospodarstvo je koje ostvaruje dohodak od poljoprivrednih i ostalih dohodovnih aktivnosti (agroturizam, šumarstvo, uslužne djelatnosti i sl.), dobrovoljno sudjeluje u FADN sustavu i daje podatke koji se prikupljaju FADN istraživanjem. Da bi određeno poljoprivredno gospodarstvo bilo uključeno u godišnje FADN istraživanje, moraju ga odabrati službenici Poljoprivredne savjetodavne službe (PSS). U odabiru je potrebno ustanoviti

pripada li određeno poljoprivredno gospodarstvo području FADN istraživanja, ovisno o kriterijima tipa poljoprivredne proizvodnje i razreda ekonomske veličine, a na temelju plana uzorkovanja (selekcijskog plana) koji mora osigurati reprezentativnost poljoprivrednih gospodarstava u FADN uzorku. Određivanje područja FADN istraživanja i okvira za primjenu jedinstvene tipologije i klasifikaciju gospodarstava osnovne su metodološke odrednice FADN sustava, a temelje se na podacima Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (Farm Structure Survey – FSS) te na Standard output (SO) koeficijentima poljoprivrednih proizvoda. Područje FADN istraživanja uključuje poljoprivredna gospodarstva čija je ekonomska veličina jednaka ili veća od praga koji odgovara donjoj granici razreda ekonomske veličine, a iznosi 4.000 € (30.000,00 kn). Da bi se osigurala reprezentativnost FADN uzorka, on mora pokrivati najmanje 90 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina, najmanje 90 % ukupnih uvjetnih grla stoke i najmanje 90 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Reprezentativni uzorak predstavlja broj poljoprivrednih gospodarstava u FADN sustavu koji se utvrđuje statističkom metodom stratifikacije, odnosno raspoređivanjem unutar područja FADN istraživanja u stratume. Veličina reprezentativnog FADN uzorka u RH iznosi 1 251 poljoprivredno gospodarstvo, a predstavlja 40 % od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava u RH, 85 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina (KPP), 86 % ukupnog broja uvjetnih grla stoke (UG) te 89 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Od ukupnog broja od 233 276 gospodarstva, njih 141.000 (60 %) u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjeluje sa samo 11 % (240 mil. kn), obrađuju manje od 15 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina, drže manje od 14 % uvjetnih grla stoke, čime ne ulaze u područje FADN istraživanja.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Određivanje reprezentativnog FADN uzorka

1 •

Ukupan broj PG 233.276

S aspekta jedinstvene klasifikacije EU-a po tipovima (regulative EK-a 1242/2008 i 868/2009), poljoprivredna gospodarstva u RH razvrstana su u sljedeće tipove: 10 20 30 40 50 60 70

Izvor: DZS

48

Ratarstvo Povrćarstvo i cvjećarstvo Trajni nasadi Mliječno govedarstvo Govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo Svinjogojstvo i peradarstvo Mješovita poljoprivredna gospodarstva.

Izvor: DZS; Obrada: Poljoprivredna savjetodavna služba

Prilikom provede FADN istraživanja potrebno je osigurati da odabrani FADN uzorak odražava različitost proizvodnje u pojedinom području. Zato se područje FADN istraživanja definira prema tri kriterija: ekonomskoj veličini, tipu poljoprivredne proizvodnje i regionalnoj pripadnosti. Ekonomska veličina PG-a određena je na temelju ukupne vrijednosti proizvodnje gospodarstva izražene kao ukupni Standard output (SO), koji je zbroj vrijednosti svih proizvodnji dobiven množenjem svake pojedine proizvodnje zastupljene na gospodarstvu s odgovarajućim brojem jedinica. Standard output (SO) predstavlja novčanu vrijednost proizvodnje poljoprivrednog proizvoda po cijenama na pragu gospodarstva (at farm-gate price), koje ne uključuju potpore i poreze. U biljnoj proizvodnji SO se odnosi na jedan hektar ili 100 m2 za gljive, a u stočarskoj proizvodnji na grlo stoke, 100 kljunova peradi ili pčelinju zajednicu. Ovisno o ukupnoj novčanoj vrijednosti proizvodnje na poljoprivrednom gospodarstvu, ona se raspoređuju u razrede ekonomske veličine: razred

u eurima

u kunama

I

4.000 – 8.000

30.000 – 60.000

II

8.000 – 25.000

60.000 – 183.000

III

25.000 – 100.000

183.000 – 733.000

IV

100.000 – 500.000

733.000 – 3.600.000

V

> 500.000

> 3.600.000

Tip poljoprivrednog gospodarstva određuje se na temelju udjela pojedinih SO-a različitih proizvodnih aktivnosti u odnosu prema ukupnom SO-u poljoprivrednoga gospodarstva, a postoje opći, glavni i posebni tip poljoprivrednoga gospodarstva.

Primjenom jedinstvene tipologije, u Hrvatskoj je općenito najzastupljeniji tip mješovitih poljoprivrednih gospodarstava (33 %), gdje se izdvaja kombinacija biljne i stočarske proizvodnje. Sljedeći prevladavajući tipovi odnose se na gospodarstva koja se bave pretežno ratarskom proizvodnjom (18 %) i trajnim nasadima (15 %), a najmanje je gospodarstava koja se bave proizvodnjom povrća, cvijeća i ukrasnog bilja (0,52 %).

D.1.3. Sadržaj FADN istraživanja Godišnjim FADN istraživanjem prikupljeno je više od 1 000 proizvodnih, ekonomskih i financijskih varijabli, koje se odnose na:  opće podatke o poljoprivrednom gospodarstvu  poljoprivredno zemljište u vlasništvu ili najmu  objekte, trajne nasade, mehanizaciju i opremu  broj i vrijednost stoke  biljnu proizvodnju, proizvode prerade i nedovršenu proizvodnja  stočarsku proizvodnju  ostale dohodovne aktivnosti  specifične i režijske troškove  potpore, odštete i ostala prava  kredite i ostala zaduženja  novčane tokove. Proizvodni, ekonomski i financijski podaci za poljoprivredna gospodarstva, neovisno o obliku registracije (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo‒OPG, obrt, pravna osoba, zadruga i dr.), prikupljeni su od službenika Poljoprivredne savjetodavne službe korištenjem posebnom FADN aplikacijom za unos, kontrolu i njihovu obradu.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

49

Podaci su prikupljani izravno metodom intervjua s nositeljima/članovima poljoprivrednih gospodarstava korištenjem podacima dostupnim iz njihovih vlastitih evidencija ili uključivanjem knjigovodstvenih ureda, koji vode poslovne knjige, uz prethodna odobrenja nositelja poljoprivrednoga gospodarstva.

Pilot FADN istraživanje u 2013. godini provedeno je na planiranom (nereprezentativnom) uzorku od 1 002 poljoprivredna gospodarstva, a što je 80 % u odnosu prema reprezentativnom FADN uzorku na kojem će se provoditi sljedeća godišnja FADN istraživanja.

Sadržaj FADN istraživanja uključuje širok spektar poljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu (poljoprivredna proizvodnja, prerada poljoprivrednih proizvoda, šumarstvo, ribarstvo, poljoprivredne usluge, seoski turizam i sl.), ali ne uključuje industrijske, komercijalne i ostale nepoljoprivredne aktivnosti (trgovina i sl.).

Budući da su prikupljeni podaci od nedovoljnog broja poljoprivrednih gospodarstava (nereprezentativni uzorak), dobiveni rezultati, iako ponderirani, ne mogu se smatrati relevantnima za primjenu na cjelokupnom području FADN istraživanja i ne daju pravu sliku stanja dohodovnog položaja poljoprivrednih gospodarstava u RH.

D.1.4. Provedba FADN istraživanja 2013. Temelj za određivanje veličine FADN uzorka za pilot-istraživanje za računovodstvenu 2012. godinu bili su podaci Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (DZS, lipanj 2010.) i SO 2007. koeficijenti poljoprivrednih proizvoda, koji su računani za razdoblje od 2005. do 2009. proizvodne godine (Agronomski fakultet Zagreb, siječanj 2011.).


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

50

E. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI E.1. Godišnje izvješće o radu Sektora inspekcija u poljoprivredi u 2012. godini Djelokrug rada poljoprivredi

pojedinih

inspekcija

u

Poljoprivredna je inspekcija obavljala nadzor nad primjenom deset zakona, i to: Zakona o poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, Zakona o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, Zakona o duhanu, Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja i Zakona o sredstvima za zaštitu te propisa donesenih na temelju tih zakona. Također, poljoprivredna inspekcija i inspekcija za kakvoću hrane obavljale su nadzor nad primjenom dijela odredbi Zakona o hrani, Zakona o genetski modificiranim organizmima, Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga te propisa donesenih na temelju tih zakona. Stočarska je inspekcija obavljala nadzor nad primjenom Zakona o stočarstvu, Zakona o zaštiti životinja, Zakona o hrani i Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda te propisa donesenih na temelju tih zakona. Vinarska je inspekcija obavljala nadzor nad primjenom Zakona o vinu i Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda te propisa donesenih na temelju navedenih zakona. Aktivnosti i mjere inspekcija u poljoprivredi u 2012. godini Aktivnosti inspekcija u poljoprivredi, tijekom 2012. godine, bile su sustavne i sveobuhvatne. Obavljeno je 14 268 inspekcijskih nadzora, pri čemu 15 338 inspekcijskih pregleda i sastavljeno više od 15 267 inspekcijskih zapisnika o očevidu. Pri utvrđenim nepravilnostima inspektori su

donosili rješenja kojima su naređivali uklanjanje nedostataka, povrat potpora te su poduzimali mjere odgovornosti. Doneseno je 1 708 prvostupanjskih rješenja kojima je naređeno uklanjanje različitih nepravilnosti. Inspektori su podnijeli 977 optužnih prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima i donijeli 21 prekršajni nalog. Prekršajni su sudovi u 2012. godini riješili 794 zahtjeva i izrekli 678 kazni. Tijekom 2012. godine pripremljeno je i provedeno 17 ciljanih inspekcijskih nadzora. Pregled najvažnijih aktivnosti inspekcija u poljoprivredi na temelju pojedinih zakona u 2012. godini Na temelju Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju te propisa donesenih na njegovoj osnovi, poljoprivredni su inspektori obavili 3 018 inspekcijskih pregleda i donijeli 71 rješenje. Navedenim je inspekcijskim pregledima obuhvaćeno 2 889 korisnika novčanih potpora, pri čemu je njihova ukupna vrijednost iznosila 372.314.357,78 kn. S obzirom na strukturu potpora, nadzorima je obuhvaćeno: 2 338 korisnika mjera ruralnog razvoja (1 306 korisnika potpore dohotku, 677 korisnika potpore za kapitalna ulaganja u poljoprivredi i 355 korisnika potpora za integriranu poljoprivrednu proizvodnju) 469 korisnika izravnih plaćanja u biljnoj proizvodnji, stočarstvu i potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja još je jedna od mjera ruralnog razvoja) 82 korisnika poticaja u slatkovodnom i morskom ribarstvu (na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju „Narodne novine“, broj 83/09, 153/09 i 60/10). Kao što je navedeno, inspektori su donijeli 71 rješenje, i to: 50 rješenja kojima su pravnim i fizičkim osobama rješenjima utvrdili da kao korisnici potpore ne udovoljavaju uvjetima za isplatu


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

18 rješenja kojima su pravnim i fizičkim osobama, korisnicima potpora, naređivali povrat nezakonito ostvarenih novčanih sredstava na posebni žiroračun Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 3 kombinirana rješenja (izreka kombinacija prethodnih dvaju). Navedenim je rješenjima spriječena isplata i naređeno za povrat ukupno 1.824.485,46 kn. Na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu poljoprivredni su inspektori najviše nadzora obavili vezano za obvezu ili na okolnost održavanja poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju (obveza korisnika). Inspekcijski nadzori su se provodili u sklopu ciljanih nadzora kao i na temelju brojnih predstavki građana vezano za zakorovljenost (posebice ambrozijom) i to kako privatnog tako i poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Na temelju predstavki fizičkih i pravnih osoba o bespravnom posjedu i korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta poljoprivredni su inspektori utvrđivali činjenice na navedene okolnosti te zapisnike o utvrđenom stanju dostavljali nadležnim općinskim državnim odvjetništvima radi pokretanja postupaka zbog smetanja posjeda i nadoknade štete. Na temelju Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u sklopu provedene ciljane kontrole inspektori su uzeli 308 uzoraka sjemena za laboratorijske analize radi utvrđivanja udovoljava li sjeme koje se stavlja na tržište minimalnim zahtjevima kvalitete propisane citiranim Zakonom i podzakonskim propisima. Utvrđeno je da od 308 uzoraka sjemena, 26 uzoraka ne udovoljava minimalnim zahtjevima kvalitete. Nadalje, na temelju Zakona o genetski modificiranim organizmima inspektori su uzeli 45 uzoraka sjemena poljoprivrednog bilja radi određivanja možebitnog sadržaja GMO-a. Ti su uzorci poljoprivrednog sjemena uzeti u najvažnijih domaćih i stranih selekcijskih tvrtki koje stavljaju u promet sjeme na tržištu Republike Hrvatske. Uzorci su dostavljeni na analizu Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo iz Zagreba, koji je svaki ocijenio konačnom ocjenom: uzorak odgovara. Na temelju Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, poljoprivredna je inspekcija obavila ukupno 2 737 inspekcijskih nadzora, 2 891 inspekcijski pregled i sačinila 2 815 zapisnika o pregledu, donijela 477 prvostupanjskih rješenja te podnijela 154 optužna prijedloga. Nadalje, na temelju Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredna je

51

inspekcija u 2012. godini obavila ukupno 928 inspekcijskih pregleda i sastavila 930 zapisnika o inspekcijskom nadzoru. Donijela je 12 inspekcijskih rješenja od kojih je svih 12 izvršeno bez izvršnog postupka. Podnesena su 3 optužna prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka. Inspekcija za kakvoću hrane na temelju Zakona o hrani obavila je 145 inspekcijskih nadzora te donijela 15 rješenja za uklanjanje nepravilnosti i podnijela 5 optužnih prijedloga nadležnom prekršajnom sudu. Također, inspekcija za kakvoću hrane uzela je 48 uzoraka hrane za analizu kakvoće. U 8 slučajeva utvrđena je nesukladnost uzoraka. Stočarska inspekcija Na temelju Zakona o stočarstvu, Zakona o zaštiti životinja i Zakona o hrani, stočarski su inspektori obavili 1 480 inspekcijskih nadzora i 1 560 inspekcijskih pregleda, o čemu su sastavili 1 602 zapisnika, donijeli su 151 rješenje za uklanjanje uočenih povreda propisa te podnijeli 332 optužna prijedloga za pokretanje prekršajnih postupka. Vinarska inspekcija Na temelju Zakona o vinu i Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, vinarska je inspekcija obavila ukupno 1 275 inspekcijskih nadzora, obavila 1 510 inspekcijskih pregleda i sastavila1 552 zapisnika o pregledu, donijela 162 prvostupanjska rješenja, podnijela 124 optužna prijedloga i izdala 21 prekršajni nalog. Inspektori su uzeli 130 uzorka vina od ukupno 3 286 440 litara vina. Ni za jedan uzorak nije utvrđeno da ne udovoljava propisanim parametrima kategorije kakvoće za koju vino pretendira.

E.2. Godišnje izvješće o radu Sektora veterinarske inspekcije u 2012. godini Sektor veterinarske inspekcije Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane, unutar kojeg je ustrojena Služba veterinarske inspekcije, u sklopu svojih nadležnosti tijekom 2012. godine provodio je nadzor nad provođenjem sljedećih zakona: − Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“, broj 41/07 i 55/11), − Zakona o hrani („Narodne novine“, broj 46/07 i 55/11),


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

− Zakona o zaštiti životinja („Narodne novine“, broj 135/06) − Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima („Narodne novine“, broj 84/08). Na temelju navedenih zakona te provedenih propisa navedenih zakona Služba veterinarske inspekcije tijekom 2012. godine provodila je inspekcijski nadzor i službene kontrole u skladu s propisima iz veterinarstva, sigurnosti hrane, zaštite životinja te drugim posebnim propisima. Službene su kontrole provodili državni veterinarski inspektori, službeni veterinari i drugi državni službenici koje je za to ovlastio ministar poljoprivrede. Službene kontrole podrazumijevaju svaki oblik kontrole koja se provodi u odobrenim objektima pod posebnim uvjetima i registriranim objektima u poslovanju s hranom iz djelokruga rada veterinarske inspekcije te u odobrenim i registriranim objektima u poslovanju s hranom za životinje; u odobrenim i registriranim objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla; nad proizvodnjom i prometom veterinarsko-medicinskih proizvoda i laboratorija koji provode ispitivanje i kontrolu veterinarskomedicinskih proizvoda; nad provođenjem svih nadzora iz djelokruga rada veterinarske inspekcije, nad provedbom mjera za otkrivanje, sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zoonoza te zaraznih i nametničkih bolesti; nad radom kontrolnih tijela i ovlaštenih veterinarskih organizacija; zaštite životinja, prometa i označavanja životinja; nad sredstvima za prijevoz i uvjetima prijevoza te objektima, uvjetima i opremom za promet životinjama; nad dobivanjem, proizvodnjom i skladištenjem sjemena za umjetno osjemenjivanje i oplođenih jajnih stanica te reprodukcijom i farmskim uzgojem životinja; nad uvjetima za držanje, uzgoj i proizvodnju životinja i hrane životinjskog podrijetla; nad laboratorijima koji obavljaju analize u veterinarstvu te nad svim drugim objektima, sredstvima, predmetima i opremom koji mogu biti prijenosnici zaraznih bolesti životinja ili na drugi način ugrožavati njihovo zdravlje, zdravlje ljudi i okoliš. Godine 2012. Uprava je imala sveukupno 30 064 inspekcijska predmeta, provedeno je 25 665 inspekcijskih nadzora na kojima je uočeno 30 480 nepravilnosti te naložena 25 681 mjera i kazne od 11.563.500,00 kuna. Od sveukupno 1 300 optužnih prijedloga koliko ih je u 2012. godini podignuto protiv fizičkih osoba najviše ih se odnosi

52

na držanje i uzgoj životinja te sustav provedbe veterinarske djelatnosti. Protiv pravnih osoba u 2012. godini podignuto je 200 optužnih prijedloga, od čega ih se najviše odnosi na hranu životinjskog podrijetla i držanje i uzgoj životinja. Tijekom 2012. godine inspekcijske poslove Službe veterinarske inspekcije obavljali su sljedeći odjeli – veterinarski ured u Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Zagrebu, Gradu Zagrebu te Odjel za financiranje službenih kontrola, s ukupno 89 veterinarskih inspektora i 104 službena veterinara. O nadzoru i radu pojedinih odjela više se može pronaći u tablici 83.: „Opći podaci nadzora i rada Uprave po odjelima od 1. 1. 2012. do 31. 12. 2012.“ i tablici 84.: „Opći podaci nadzora i rada Uprave po pojedinoj vrsti posla/kontrolnim listama u 2012. godini“.

E.3. Godišnje izvješće o radu Sektora fitosanitarne inspekcije u 2012. godini 1. Djelokrug rada Sektora fitosanitarne inspekcije Fitosanitarna inspekcija obavljala je tijekom 2012. godine poslove na temelju Zakona o biljnom zdravstvu („Narodne novine“, broj 75/05 i 55/11), Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja („Narodne novine“, broj 140/05, 35/08 i 55/11), Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu („Narodne novine«, broj 75/09 i 61/11), Zakona o sredstvima za zaštitu bilja („Narodne novine“, broj 70/05) i Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda („Narodne novine“, broj 149/09, 22/11 i 120/12). 2. Ustroj Sektora fitosanitarne inspekcije s pregledom broja državnih službenika koji su obavljali poslove inspekcijskog nadzora Fitosanitarna inspekcija djelovala je u 2012. godini kao Sektor fitosanitarne inspekcije unutar Uprave sigurnosti hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede. Sektor fitosanitarne inspekcije imao je u svom sastavu dvije službe: Službu fitosanitarne inspekcije, bez unutarnjih ustrojstvenih jedinica, i Službu za koordinaciju rada područnih jedinica fitosanitarne inspekcije, koja je u svom sastavu imala pet odjela – područnih jedinica fitosanitarne inspekcije: Zagreb, Varaždin, Osijek, Rijeka i Split. Tijekom 2012. godine u Sektoru fitosanitarne inspekcije bilo je zaposleno 49 službenika. Fitosanitarni inspektori u odjelima – područnim


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

jedinicama bili su raspoređeni u ukupno 23 ispostave, a djelovali su na cijelom teritoriju RH, uključujući i 29 propisom određenih mjesta ulaska u RH za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete. 3. Stručna osposobljenost i opremljenost Sektora fitosanitarne inspekcije Tijekom 2012. godine nastavljeno je stručno osposobljavanje fitosanitarnih inspektora sudjelovanjem na radionicama u zemlji i inozemstvu. Vezano uz početak obavljanja kontrole kvalitete uvoznih pošiljaka svježeg voća i povrća od 1. siječnja 2012., nabavljena je potrebna oprema, a fitosanitarni inspektori educirani su u teorijskim i praktičnim radionicama u sklopu projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta hrvatskih inspekcija za kontrolu svježeg voća i povrća“. Radi daljnje učinkovite primjene odredaba propisa o kontroli usklađenosti svježeg voća i povrća s tržišnim standardima, u 2012. godini fitosanitarni su inspektori sudjelovali i na međunarodnim radionicama u Sarajevu i Podgorici. Također, u namjeri da se dodatno unaprijedi znanje fitosanitarnih inspektora o fitosanitarnom nadzoru za vrijeme premještanja bilja na unutarnjem tržištu, u ožujku 2012. održana je TAIEX radionica. Nastavljena je provedba programa posebnog nadzora nad 23 organizma štetna za bilje u skladu s prihvaćenim godišnjim programom. S tim u vezi, na početku 2012. stručnjaci Hrvatskoga centra za poljoprivredu, hranu i selo – Zavoda za zaštitu bilja održali su radionicu za fitosanitarne inspektore na kojoj je prezentiran način obavljanja posebnog nadzora za nove štetne organizme. Radi poboljšanja uvjeta rada fitosanitarne inspekcije u pogledu opreme i infrastrukture na graničnim fitosanitarnim prijelazima koji ostaju djelovati nakon pristupanja RH EU-u, u sklopu IPA 2008. projekta „Daljnje jačanje kapaciteta granične veterinarske, fitosanitarne i sanitarne inspekcije“, tijekom 2012. nastavljena je izgradnja objekta za potrebe fitosanitarne, veterinarske i sanitarne inspekcije u Zračnoj luci Zagreb, započeta potkraj kolovoza 2011. Također, u sklopu IPA 2009. projekta „Unapređenje četiri odabrana dugoročna veterinarska i fitosanitarna granična inspekcijska prijelaza“ nastavljena je gradnja objekta za potrebe fitosanitarne i veterinarske inspekcije na graničnom prijelazu Stara Gradiška, započeta potkraj listopada 2011. Ugovor o izvođenju radova za BIP-ove Metković, Ploče i Karasovići potpisan

53

je s novim ugovarateljem i radovi su započeli potkraj listopada 2012. Nakon raskidanja ugovora za izgradnju i nadzor izgradnje BIP-a Rijeka potpisanih u sklopu IPA 2008. projekta, nastavak gradnje BIP-a Rijeka preuzeo je koncesionar Jadranska vrata d. d. koji je pripremio projektnu dokumentaciju te u svibnju 2012. ishodio lokacijsku dozvolu, a Lučka uprava Rijeka, kao investitor, potkraj studenoga 2012. ishodila je građevinsku dozvolu. 4. Analiza rada Sektora fitosanitarne inspekcije – obavljene aktivnosti po pojedinim zakonima u 2012. godini – Zakon o biljnom zdravstvu Obavljeno je ukupno 12 019 fitosanitarnih pregleda pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta pri unošenju u RH. Uz to je obavljeno i 8 189 pregleda drvenoga materijala za pakiranje radi provjere udovoljavanja Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere broj 15. Pregledano je i 6 530 pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta namijenjenih izvozu te 645 reeksportnih pošiljaka. Za sve pregledane pošiljke u izvozu i reeksportu izdani su fitosanitarni certifikati za izvoz ili reeksport – ukupno 7 175 certifikata. Od poslova u unutrašnjosti RH fitosanitarni pregled u vezi s premještanjem obavljen je na 139 različitih mjesta proizvodnje kod 62 posjednika bilja upisana u Fitosanitarni upisnik, od toga pregled standardnoga sadnog materijala voćaka i vinove loze na 121 mjestu proizvodnje kod 44 posjednika, a pregled sadnog materijala povrća i cvijeća na 18 mjesta proizvodnje kod 18 posjednika. Fitosanitarna inspekcija bila je glavni nositelj provedbe programa posebnog nadzora nad pojedinim štetnim organizmima. U 2012. u RH su se provodila 23 programa posebnog nadzora, od kojih je fitosanitarna inspekcija bila provoditelj u 20 programa i pritom obavila 1 725 pregleda. Pri provedbi programa posebnog nadzora fitosanitarna je inspekcija uzela i poslala na laboratorijsku analizu 1 799 uzoraka biljnog materijala, tla, vode, štetnih organizama i drugog materijala. Usto je postavila 666 mamaca ili lovki za hvatanje štetnih organizama i vektora štetnih organizama te u određenim vremenskim razmacima pregledavala postavljene mamce i lovke. Obavljeno je i 214 pregleda radi utvrđivanja pojave ili suzbijanja nekarantenskih štetnih organizama, od čega se 164 pregleda odnose na korovsku


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

vrstu pelinolisnu ambroziju (Ambrosia artemisiifolia), a 42 na smrdljivu snijet žitarica (Tilletia spp.). U okviru praćenja (monitoringa) pojedinih štetnih organizama obavljeno je 128 pregleda. U 2012. godini obavljen je i 321 fitosanitarni pregled bilja tijekom premještanja (tzv. pregled na tržištu). Inspekcijski nadzor kod pravnih ili fizičkih osoba koje primjenjuju postupke tretiranja i/ili označavanja drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom prometu obavljen je kod 69 subjekata. Na mjestima ulaska (ulaznim graničnim prijelazima) izdano je 2 678 biljnih putovnica za bilje iz uvoza koje pri premještanju u unutrašnjosti zemlje mora pratiti biljna putovnica. – Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja Tijekom 2012. fitosanitarna inspekcija obavila je 3 771 pregled reprodukcijskog materijala poljoprivrednog bilja pri uvozu u RH.

54

– Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu Obavljeno je 5 pregleda šumskoga reprodukcijskog materijala pri uvozu. – Zakon o sredstvima za zaštitu bilja Tijekom 2012. fitosanitarna inspekcija obavila je nadzor nad 464 uvozne pošiljke sredstava za zaštitu bilja. – Upravni predmeti Fitosanitarni inspektori riješili su ukupno 229 upravnih predmeta, od toga 217 na temelju Zakona o biljnom zdravstvu, 6 na temelju Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, 5 na temelju Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (kontrola kvalitete voća i povrća) i 1 na temelju Zakona o sredstvima za zaštitu bilja.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

55

F. GOSPODARSKE INTEGRACIJE I MEĐUNARODNA SURADNJA F.1. EU Redovita aktivnost u sklopu priprema za članstvo u Europskoj uniji zakonodavno je i administrativno usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a. S obzirom na opseg i kompleksnost zakonodavstva EU-a koje uređuje pitanja poljoprivrede, sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike, usklađivanje je već niz godina najintenzivnije upravo u ovim područjima. U 2012. godini, u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije, prihvaćen je jedan zakon kojim se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s odredbama EU-a (Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda) te 38 podzakonskih propisa iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Pošto je 9. prosinca 2011. godine potpisan Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, predstavnici Republike Hrvatske stekli su pravo sudjelovanja u radu radnih tijela Vijeća Europske unije i Europske komisije u svojstvu promatrača, što znači da su do punopravnog članstva RH u EU imali pravo sudjelovanja u raspravama, ali ne i pravo glasa. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede uključili su se u rad Vijeća Europske unije u trenutku kada se na razini EU-a počeo dogovarati reformski paket Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke ribarstvene politike koji će se primjenjivati u svim zemljama članicama, pa tako i u Hrvatskoj, od 2014., odnosno 2015. godine. O važnosti EU politika koje su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede te o mjeri u kojoj se Ministarstvo uključilo u rad tijela EU-a govori podatak da je tijekom 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede putem svojih predstavnika sudjelovalo na 208 sastanaka u sklopu Europske komisije, 81 sastanku radnih skupina Vijeća ministara poljoprivrede, 23 sastanka Posebnog odbora za poljoprivredu koji djeluje u sklopu Vijeća te na svim sastancima Vijeća ministara poljoprivrede (ukupno 12). U Zagrebu u travnju 2012. godine boravio je povjerenik Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvoj g. Dacian Ciolos.

U povodu obilježavanja 50 godina od utemeljenja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koja je postala temelj europske integracije, Ured za tehničku pomoć i razmjenu informacija Opće uprave za proširenje Europske unije sa sjedištem u Bruxellesu (TAIEX) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirali su od 10. do 15. listopada 2012. godine dvije regionalne radionice (u Vukovaru i Šibeniku) za hrvatsku javnosti te jednu međunarodnu konferenciju, održanu u Zagrebu pod naslovom Zajednička poljoprivredna politika ‒ ukorak s vremenom, na kojoj je bio nazočan glavni direktor DG AGRI-ja Jose Manuel Silva Rodriguez te predstavnici država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

F.2. WTO Nakon VIII. Ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u prosincu 2011. godine, kao najvišeg tijela WTO-a koje može donijeti odluke o svim pitanjima vezanim uz multilateralni trgovinski sustav, tijekom 2012. godine nastavljeno je održavanje sastanaka zemalja članica WTO-a radi traženja mogućnosti hoće li se o pojedinim dijelovima znatno šireg nacrta Doha kruga sporazuma u poljoprivredi moći postići dogovor prije nego o ostatku nacrta i na vrijeme za sljedeću Ministarsku konferenciju (Bali, prosinac 2013. godine). Održani sastanci bili su brojniji u drugom dijelu godine, a konzultacije u različitim vrstama sastanaka bile su usmjerene na dva prijedloga: upravljanje carinskim kvotama (pregovaračka skupina G-20 zemalja u razvoju) i domaća potpora i prehrambena sigurnost (pregovaračka skupina G-33 zemalja u razvoju). Ministarstvo poljoprivrede nastavilo je pratiti tijek pregovora Doha razvojnog kruga i pregovore o pristupanju članstvu u WTO-u novih zemalja. Nadalje, u sklopu obveza preuzetih članstvom u WTO-u izvršavale su se obveze vezane uz provedbu trgovinskih mjera u poljoprivredi (izrada notifikacija


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

radi osiguranja transparentnosti postupaka koji se primjenjuju u međunarodnoj trgovini i raspodjela kvota) te se nastavilo pratiti izmjene u zakonodavnom okviru drugih zemalja članica WTOa, a koje se tiču trgovinskih pitanja.

56

Jakovinom vezano uz preostale aktivnosti Ministarstva poljoprivrede u prilagodbi zakonodavstva radi odgovarajuće pripreme za punu provedbu Zajedničke poljoprivredne politike poslije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Organiziran je i sastanak povjerenika s predstavnicima poljoprivrednih udruga.

F.3. Ugovori o slobodnoj trgovini Tijekom 2012. godine nije bilo pregovora o sklapanju novih ugovora o slobodnoj trgovini već je nastavljeno ispunjavanje obveza iz postojećih ugovora raspodjelom uvoznih carinskih kvota, hrvatske preferencijalne izvozne kvote za šećer za tržište EUa te sudjelovanjem predstavnika Ministarstva poljoprivrede u radu radnih tijela iz Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA ugovor). Očekivano pristupanje Republike Hrvatske u EU donijelo je i promjene u trgovinskom režimu s drugim zemljama, posebno u odnosu prema zemljama CEFTA ugovora koji omogućuje veće izvozne koncesije za hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode nego što to imaju istovrsni proizvodi ostalih zemalja članica EU-a na tim tržištima putem pojedinačnih sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Pristupanje EU-u donosi nove uvjete izvoza u zemlje CEFTA-e za velik broj poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvoda u smislu povećanja carina za hrvatske proizvode koji se izvoze u zemlje CEFTA-e jer sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju, koje je EU sklopio s tim zemljama, u pravilu propisuju višu razinu carinske zaštite za pristup EU proizvoda na njihovo tržište. Ministarstvo poljoprivrede aktivno je rješavalo ovu problematiku sudjelovanjem na sastancima na visokoj razini s predstavnicima Europske komisije, na sastancima radnih tijela između predstavnika RH i EU održanim na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, na sastancima s predstavnicima pojedinih zemalja CEFTA-e te s hrvatskim gospodarstvenicima, a radi zadržavanja postojećih trgovinskih tokova sa zemljama CEFTA-e.

F.4. Bilateralna suradnja Tijekom 2012. godine održano je nekoliko važnih susreta na ministarskoj razini, od kojih izdvajamo susret s europskim povjerenikom za poljoprivredu i ruralni razvoj, g. Dacianom Ciolosom u Zagrebu, za vrijeme kojeg je održan sastanak s ministrom

Osim toga, održan je sastanak s delegacijom Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI) u Zagrebu o provedbi pravila u vezi s označavanjem hrane i sigurnosti hrane, sustavom praćenja i inspekcije, kontrolnim mjerama za rješavanje bolesti životinja, veterinarskim i fitosanitarnim standardima i dr. Organizirani su i bilateralni susreti s ministrima regije koji su u Hrvatskoj boravili za održavanja neformalnog susreta ministara u povodu održavanja 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru. Za posjeta austrijskog predsjednika Republici Hrvatskoj, ministar Jakovina susreo se s austrijskim ministrom poljoprivrede u Zagrebu. Također su organizirani službeni posjeti međunarodnim događajima kao što su priprema sudjelovanja na konferencijama, panelima te okruglim stolovima koji su bili prigoda za bilateralne susrete sa stranim ministrima. Izdvajamo službene posjete ministra Izraelu, Sloveniji, Srbiji i Poljskoj te organiziranje posjeta pomoćnika ministra i zamjenice ministra Njemačkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Maroku i Austriji. Održane su konzultacije s francuskim, austrijskim i njemačkim atašeima i dogovoreni programi suradnje za 2012. g. koji su poslužili kao podloga za susrete eksperata na tehničkoj razini. Tijekom 2012. organizirano je nekoliko razmjena stručnjaka u obliku studijskih putovanja za predstavnike Ministarstva poljoprivrede putem francuske, njemačke i austrijske suradnje te je pružena pomoć naših stručnjaka delegacijama iz BiH o temi poljoprivrednog savjetovanja te kineskoj delegaciji o temi ribarstva. Predstavnici dviju hrvatskih udruga sudjelovali su na konferenciji u Maroku o temi seoskih žena. Ministarstvo stalno organizira sudjelovanje hrvatskih predstavnika na mješovitim gospodarsko-


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

trgovinskim odborima, a izdvajamo sudjelovanje predstavnika Ministarstva poljoprivrede na Hrvatskoukrajinskom odboru za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju.

F.5. Suradnja organizacijama

s

međunarodnim

Hrvatski predstavnici sudjelovali su u nizu aktivnosti i projekata koje je organizirala Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Od FAO projekata koji su 2012. godine bili u pripremi ili provedbi izdvajamo: -

-

FAO/EBRD projekt „Potpora kvalitetnim prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj te poboljšanje veza između poljoprivrednoprehrambenih tvrtki i proizvođača“ regionalni projekt oblikovanja poljoprivredne politike i ruralnog razvoja u zemljama jugoistočne Europe za pristup EU.

Svjetskog natjecanja u oranju, održan Neformalni sastanak ministara cijele regije.

F.6. Projekti financirani iz programa IPA – I. komponenta Republika Hrvatska korisnica je većeg broja projekata sufinanciranih iz pretpristupnog programa IPA, namijenjenih jačanju administrativnih kapaciteta u poljoprivredi. U 2012. godini završeni su projekti: -

Ministarstvo poljoprivrede u 2012. godini koordiniralo je aktivnosti i sudjelovanje hrvatskih predstavnika u radu međunarodnih organizacija kao što su Vijeće i Skupština Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), Međunarodno vijeće za masline (IOC) i Međunarodne organizacije za šećer (ISO) te Skupine za javno zdravstvo, hranu i vodu (PHFWG) i sjednice NATO-a u Bruxellesu. Ministarstvo poljoprivrede također sudjeluje u radu regionalnih organizacija kao što su Stalna radna skupina za ruralni razvoj (SWG), Unija za Mediteran, Dunavska strategija i Srednjoeuropska inicijativa (CEI). Vrlo je važan doprinos Ministarstva u radu Stalne radne skupine (SWG) u sklopu koje je u rujnu 2012. godine u Biogradu na Moru, u sklopu 59.

IPA 2007. „Upravljanje i nadzor poljoprivrednih fondova“ (vrijednost: 6,022 milijuna eura) kojem je cilj pomoći u uspostavi IAKS i LPIS sustava, organizaciji kontrole na terenu i uspostavi procedura vezanih uz plaćanja u poljoprivredi.

Tijekom 2012. godine započeli su, odnosno bili su u fazi provedbe, sljedeći projekti: -

Izaslanstvo Ministarstva poljoprivrede sudjelovalo je na 28. sjednici Regionalne FAO konferencije za Europu koja je održana u Bakuu (Azerbajdžan) od 19. do 20. travnja 2012. godine. U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za hranu i FAO-a u listopadu 2012. godine obilježen je Svjetski dan hrane putem međunarodnog stručnog skupa Hrvatska na putu u EU – izazovi i očekivanja u području sigurnosti hrane i poljoprivredne politike, koji je održan u Osijeku.

57

-

-

-

-

-

IPA 2008. „Jačanje tržišne komponente u hrvatskom ribarskom sektoru“ vrijednosti 2,16 milijuna eura, a koji uključuje i izgradnju i opremanje veletržnice ribom u Tribunju te uspostavu sustava za prikupljanje i analizu podataka u ribarstvu IPA 2008. „Nastavak potpore jačanju granične veterinarske, fitosanitarne i sanitarne inspekcije“ vrijednosti 5,3 milijuna eura u sklopu kojeg se grade i opremaju granične inspekcijske postaje Bajakovo i Zračna luka Zagreb IPA 2008. „Podrška kontroli/iskorjenjivanju bolesti životinja u Hrvatskoj“ vrijednosti 4,12 milijuna eura, kojim se financira oralno cijepljenje lisica protiv bjesnoće te opremanje nacionalnoga referentnog laboratorija za bjesnoću i informiranje javnosti o bjesnoći i kampanjama oralnog cijepljenja IPA 2008. „Potpora hrvatskoj ribarskoj administraciji u razvoju Operativnog programa i s tim povezane promidžbene strategije“, vrijednosti 200 tisuća eura IPA 2008. „Jačanje hrvatske administracije zadužene za akreditaciju agencije za plaćanja u poljoprivredi“; ukupan je iznos projekta 222 tisuće eura; krajnji mu je korisnik Samostalna služba za akreditaciju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju IPA 2008. „Daljnji razvoj hrvatskog FADN pilotsustava“; ukupan je iznos projekta 222 tisuće eura; krajnji mu je korisnik Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

-

-

-

IPA 2009. „Unapređenje četiriju odabranih dugoročnih veterinarskih i fitosanitarnih graničnih prijelaza“, vrijednosti 8,6 milijuna eura IPA 2009. „Jačanje administrativnih kapaciteta u području strukturne politike i državnih potpora u ribarstvu“ vrijednosti 650 tisuća eura; krajnji je korisnik projekta Uprava ribarstva IPA 2009. „Jačanje kapaciteta za implementaciju Direktive o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem opasnih tvari u vodni okoliš i Okvirne direktive o vodama“ vrijednosti 1,1 milijun eura, krajnji mu je korisnik Uprava vodnoga gospodarstva i Hrvatske vode.

Ujedno je veći broj projekata bio u pripremnoj fazi za početak provedbe: IPA 2009. „Jačanje kapaciteta interne revizije za provedbu revizija CAP“; ukupan je iznos projekta 190 tisuća eura; krajnji mu je korisnik Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju IPA 2009. „Podrška pripremi plana ruralnog razvoja za razdoblje 2014. ‒ 2020.“; ukupan je iznos projekta 180 tisuća eura; krajnji mu je korisnik Uprava ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje IPA 2010. „Nastavak podrške kontroli/iskorjenjivanju životinjskih bolesti u Hrvatskoj“; ukupan je iznos projekta 4,08 milijuna eura; krajnji mu je korisnik Uprava veterinarstva; IPA 2011. „Jačanje kapaciteta APPRRR-a i priprema za razdoblje poslije 2013.“; ukupan je iznos projekta 4,8 milijuna eura; krajnji mu je korisnik Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

58

F.7.Sudjelovanje na izložbama, sajmovima i ostalim poljoprivrednim događanjima Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora zajednički su organizirali promociju hrvatskih proizvoda, a u skladu sa Sporazumom o novčanoj potpori radi poticanja i organiziranja nastupa na međunarodnim sajmovima za poduzetnike iz područja djelatnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja od 25. travnja 2008. godine. Također, Ministarstvo i HGK u 2012. godini zajednički su sudjelovali u promociji hrvatskih vina na stranim tržištima u skladu sa Sporazumom o novčanoj potpori radi poticanja i organiziranja promidžbe na inozemnim tržištima vina Hrvatske za poduzetnike iz područja djelatnosti Ministarstva. Godišnjim programom zajedničkog nastupa na međunarodnim sajmovima za 2012. godinu bilo je sufinancirano 14 nastupa na međunarodnim sajmovima i manifestacijama u poljoprivredi i prehrambenoj industriji i 19 sajmova u drvnoj industriji. To je izravna potpora našim proizvođačima u predstavljanju svojih proizvoda i upoznavanju s kretanjima i novostima na međunarodnim tržištima. Ujedno su sajmovi mjesta na kojima ministri poljoprivrede održavaju političke konzultacije putem konferencija, foruma i bilateralnih sastanaka. Među najvažnijim sajmovima održanima 2012. godine svakako treba istaknuti Međunarodni sajam, prehrane, poljoprivrede i vrtlarstva – Zeleni tjedan, koji se već 76 godina u siječnju održava u Berlinu, a na kome se tradicionalno skupi 50-ak ministara poljoprivrede iz cijelog svijeta te je to gospodarski i politički važno mjesto na kome se održi niz bilateralnih sastanaka na ministarskoj razini.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

59

G. PLAN MJERA POLJOPRIVREDNE POLITIKE ZA 2013. GODINU Tri su osnovna područja mjera poljoprivredne politike u kojima se Republika Hrvatska uskladila sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. To su izravna plaćanja, mjere uređenja tržišta i mjere potpore ruralnom razvoju. Proces prilagodbe odvijao se intenzivno u sva tri područja, a jedno od najzahtjevnijih jesu izravna plaćanja.

G.1. Mjere tržišno-cjenovne politike IZRAVNA PLAĆANJA Prelazak na europski model izravnih plaćanja zahtijevao je postupnost u primjeni kako bi se izbjegli negativni učinci naglog prelaska na novi sustav. Stoga već unazad nekoliko godina svake godine sustav izravnih plaćanja doživljava reformu. Do 2008. godine u Hrvatskoj su sva izravna plaćanja bila proizvodno vezana, a od 2011. godine, Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11) uvedeno je osnovno plaćanje u biljnoj proizvodnji kao oblik nevezanog plaćanja, a ujedno se smanjio i broj razreda potpore čime je započeo proces odvajanja plaćanja od proizvodnje u skladu sa smjernicama Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Broj proizvodno vezanih potpora smanjen je tako s više od dvjesto u 2008. godini na samo devet u 2011. godini. U 2012. godini sustav je usklađen tako da bude uvelike sličan europskom. To je zadnja godina u kojoj se izravna plaćanja isplaćuju iz vlastita proračuna i u kojoj je učinjen još jedan korak usklađivanja sustava izravnih plaćanja s europskim. U toj je godini prvi put primijenjen regionalni model jedinstvenih plaćanja koji podrazumijeva dodjelu prava na plaćanja. Reforme se nastavljaju i u 2013. godini kada će Hrvatska, kao članica Europske unije, posve preuzeti postojeći europski model. Nakon 2014. godine očekuje se relativno stabilan okvir za provedbu izravnih plaćanja koji bi, prema najavama iz Europske komisije, trebao biti jednostavniji za primjenu od postojećeg. Izravna se plaćanja „ozelenjavaju“, odnosno u mjere prvog stupa potpore uvode se određene mjere za primjenu standarda proizvodnje radi očuvanja okoliša.

U središtu je pozornosti nove reforme Zajedničke poljoprivredne politike do 2020. godine novi sustav izravnih plaćanja pod nazivom model osnovnog plaćanja. Taj se model slično kao i do sada u regionalnom modelu izravnih plaćanja sastoji od dodjele prava na plaćanja po površini poljoprivrednicima koji imaju prihvatljive hektare. Sastavni su mu dio i plaćanja za poljoprivredno djelovanje s povoljnim učinkom na klimu i okoliš te za poljoprivrednike u područjima s težim uvjetima gospodarenja. Predviđena su i dodatna plaćanja za mlade poljoprivrednike koji se tek počinju baviti poljoprivredom te paušalna plaćanja za male poljoprivrednike. Zadržava se mogućnost zemljama članicama da za sektore u teškoćama, koji su posebno važni zbog ekonomskih, socijalnih ili okolišnih razloga, u nacionalnim omotnicama za izravna plaćanja zadrže određen postotak proizvodno vezane potpore.

FINANCIJSKA SREDSTVA Članstvo u EU Hrvatskoj donosi velike mogućnosti korištenja značajnim financijskim sredstvima u poljoprivredi, ali i obvezu prijenosa nacionalnih sredstava u proračun EU-a. U financijskom paketu za Hrvatsku očekuje se 373 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja te 9,6 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljištu. Ti su iznosi maksimalna sredstva koja će Hrvatska moći potrošiti za određene namjene i neće biti u cijelosti naplativa iz proračuna EU-a. Za to će nam trebati još idućih deset godina. Međutim, Hrvatska je dobila mogućnost sufinanciranja iz nacionalnog proračuna do 100 % od predviđenih sredstava za izravna plaćanja već od prve godine članstva.

G.2. Mjere ruralnog razvoja G.2.1. Nacionalne mjere ruralnog razvoja Nacionalne mjere ruralnog razvoja u 2013. godini definirane su Zakonom o potpori poljoprivredi i


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 120/12 i 136/12), a to su:  potpora za osiguranje od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi  potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja  potpora za ekološku poljoprivrednu proizvodnju  potpora za integriranu poljoprivrednu proizvodnju  potpora za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi  potpora za organizaciju manifestacija  potpora za kapitalna ulaganja u poljoprivredi  potpora za proizvode s oznakom kvalitete  potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja. Način i uvjeti provedbe mjera potpore ruralnog razvoja za 2013. godinu propisani su pravilnicima, a to su: - Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja („Narodne novine“, broj 145/12 i 29/13) - Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 33/12) - Pravilnik o provedbi mjere potpore za organizaciju manifestacija („Narodne novine“, broj 20/13) - Pravilnik o potpori za kapitalna ulaganja u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 46/11 i 103/11). G.2.2. Mjere u sklopu IPARD programa U 2013. godini Republika Hrvatska koristit će sredstva pretpristupne pomoći EU-a, i to za akreditirane mjere u sklopu IPARD programa ruralnog razvoja 2007. − 2013., prema Zakonu o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u sklopu komponente V. (IPARD) instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) („Narodne novine“, međunarodni ugovori, broj 10/08). Pravilnicima o provedbi mjera IPARD programa te njegovim izmjenama i dopunama utvrđeni su način i postupci provedbe mjere, uključujući definiranu listu dopuštenih troškova. Aktualni su pravilnici:

60

Pravilnik o provedbi Mjere IPARD programa („Narodne 24/13) Pravilnik o provedbi Mjere IPARD programa („Narodne 24/13) Pravilnik o provedbi Mjere IPARD programa („Narodne 33/12 i 41/12) Pravilnik o provedbi Mjere IPARD programa („Narodne 72/12 i 93/12) Pravilnik o provedbi Mjere IPARD programa („Narodne 53/12 i 75/12).

101 unutar novine“, broj 103 unutar novine“, broj 301 unutar novine“, broj 302 unutar novine“, broj 202 unutar novine“, broj

Tijekom 2012. godine pokrenuta je akreditacija za Mjere 202 i 501 u sklopu programa IPARD te je prijenos ovlasti dobiven u travnju 2013. (odlukom EK-a od 30. 4. 2013). U 2013. planirana je, nakon dobivanja prijenosa ovlasti za Mjeru 202 i 501 od Europske komisije, objava natječaja za Mjeru 202 i financiranje rada i aktivnosti Mreže za ruralni razvoj.


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

61

Sadržaj – tablice A. EKONOMSKI POKAZATELJI-POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU .................................................. 63 Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i ekonomski računi u poljoprivredi, 2007.-2012. ..................................... 63 Usporedba BDP-a RH i zemalja članica EU te udio u BDP-u EU, razdoblje 2007.-2012. ........................................... 64 Stope rasta BDP-a u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012................................................................................ 65 Usporedba bruto dodane vrijednosti poljoprivrede RH i zemalja članica EU, 2007.-2012. ......................................... 66 Struktura zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i industriji duhana, 2007.-2012. .................................... 67 Stope anketne nezaposlenosti u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012.............................................................. 68 Prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama, RH 2007.-2012. ........................................... 68 Indeksi potrošačkih cijena, RH 2007.-2012................................................................................................................. 69 Input radne snage u poljoprivredi RH i EU, 2007.-2012. ............................................................................................. 70 Produktivnost poljoprivrede RH i EU, 2007.-2012....................................................................................................... 71 Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju 2007.-2012. ............................................................................... 72 Samodostatnost odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 2010. i 2011. godine u % ............................... 73 Otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u RH, 2007.-2012. .................................................... 74 Otkupne cijene žive stoke u RH u kn/kg, bez PDV-a .................................................................................................. 75 Veleprodajne cijene žitarica, uljarica i njihovih prerađevina u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a................................... 75 Veleprodajne cijene voća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a ...................................................................................... 75 Veleprodajne cijene povrća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a ................................................................................... 76 Veleprodajne cijene mesnih prerađevina, kn/kg, bez PDV-a ...................................................................................... 76 Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene i udio poljoprivredne u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, 1995. -2012. ................................................................................................................................................ 77 Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene, 2000. - 2012. i četverogodišnji prosjeci od 1997.-2012. .................................................................................................................................................................................... 78 Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH, 2007.-2012. ............................................. 79 Pregled najznačajnijih izvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012............................................................. 80 Pregled najznačajnijih uvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012. ............................................................ 80 Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po zemljama, prosjek 2008.-2011. i 2012. ........................................................................................................................................................................... 81 Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po tržištima, prosjek 2008.-2012., 2012. .................................................................................................................................................................................... 82 Pregled izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz RH u zemlje članice EU, 2012. godine ............................. 83 Pregled uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz zemalja članica EU u RH, 2012. godine ........................... 84 Pregled izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz RH u zemlje članice CEFTA-e, 2012. godine ................... 85 Pregled uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz zemalja članica CEFTA-e u RH, 2012. godine ................. 86 B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE ....................................................................................................................................... 87 B1 Izravna plaćanja .................................................................................................................................................... 87 B2 Mjere ruralnog razvoja ........................................................................................................................................... 89 Sveukupno dodijeljena potpora ruralnom razvoju po županijama u RH, 2008.-2012.................................................. 89 Isplaćena potpora dohotku poljoprivrednih gospodarstava po županijama u RH, 2008.-2012.................................... 90 Isplaćena potpora kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012. ...................................... 91 Isplaćena potpora mjerama ruralnog razvoja 10x10 po županijama u RH, 2007.-2011. ............................................. 92 Isplaćena potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina, 2008.-2012. .................................................................... 93 Isplaćena potpora organizatorima manifestacija po županijama u RH, 2008.-2012. .................................................. 94 Isplaćena potpora osiguranju od mogućih šteta u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012. ............................ 95 Ispaćena potpora za ekološku proizvodnju u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012. ................................... 96 B3 Posebna potpora poljoprivredi ............................................................................................................................... 97 Isporučene količine plavog dizela za potrebe poljoprivrede i ribarstva u razdoblju 2002.-2009. i procjena proračunskih subvencija (umanjenja poreznih prihoda) .............................................................................................. 97 C. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA ........................................................................................................................................... 98 Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta, 2007.-2012. ....................................................................................... 98 Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u RH i EU, u 2011. godini ............................................ 99 Korištena poljoprivredna površina i broj uvjetnih grla stoke u RH i zemljama članicama EU, 2010. godine ............. 100 Korišteno zemljište i broj aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u, 2011. i 2012., stanje 31. prosinca .................................................................................................................................................................... 101 Korišteno zemljište i broj aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u po županijama, 2012., stanje 31. prosinca .............................................................................................................................................................. 101 Način korištenja poljoprivrednog zemljišta aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u, 2011.i 2012., stanje 31.prosinca .......................................................................................................................................... 102 Broj goveda............................................................................................................................................................... 103 Obrt goveda .............................................................................................................................................................. 103 Broj svinja ................................................................................................................................................................. 103 Obrt svinja................................................................................................................................................................. 104 Broj ovaca ................................................................................................................................................................. 104 Obrt ovaca ................................................................................................................................................................ 104 Broj koza ................................................................................................................................................................... 104


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

62

Obrt koza .................................................................................................................................................................. 105 Broj peradi ................................................................................................................................................................ 105 Obrt peradi ................................................................................................................................................................ 105 Broj stoke u RH i zemljama članicama EU, 2012. godine ......................................................................................... 106 Prirast stoke .............................................................................................................................................................. 106 Proizvodnja mesa ..................................................................................................................................................... 107 Proizvodnja mlijeka ................................................................................................................................................... 107 Proizvodnja mlijeka ................................................................................................................................................... 107 Proizvodnja i otkup kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj........................................................................................ 107 Broj isporučitelja mlijeka i udjela mlijeka EU kvalitete ............................................................................................... 108 Proizvodnja vune, jaja i meda ................................................................................................................................... 108 Klanje stoke i peradi u klaonicama, 2007.-2012. ...................................................................................................... 108 Površine, prirodi i proizvodnja žitarica, 2007.-2012. ................................................................................................. 109 Površine, prirodi i proizvodnja suhih mahunarki i korjenastih usjeva, 2007.-2012. ................................................... 110 Površine, prirodi i proizvodnja industrijskog bilja, 2007.-2012................................................................................... 111 Površine, prirodi i proizvodnja krmnog bilja, 2007.-2012........................................................................................... 112 Površine, prirodi i proizvodnja povrća, 2007.-2012. .................................................................................................. 113 Površine, prirodi i proizvodnja voća, 2007.-2012. ..................................................................................................... 114 Površine, prirodi i proizvodnja grožđa te proizvodnja vina, 2007.-2012. ................................................................... 115 Površine, prirodi i proizvodnja maslina te proizvodnja maslinovog ulja, 2007.-2012................................................. 115 Usporedba proizvodnje odabranih proizvoda u RH i EU, 2012. godina .................................................................... 115 Površine u ekološkoj poljoprivredi ............................................................................................................................. 116 Udio površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu ....... 116 Površine poljoprivrednog zemljišta certificirane za ekološku proizvodnju, usporedba RH i zemalja članica EU ....... 117 Količina deklariranog sjemena po vrstama ............................................................................................................... 117 Broj deklariranih sadnica........................................................................................................................................... 118 Proizvodnja odabranih proizvoda prehrambene industrije ........................................................................................ 118 D. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI .............................................................................................................................................. 119 Opći pregled predmeta Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane prema dosjeima i vrstama posla u 2012. godini .... 119 Opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane po Odjelima od 1.1.2012 do 31.12.2012 ......... 119 Opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane po pojedinoj vrsti posla/kontrolnim listama u 2012. godini .............................................................................................................................................................. 120 Pregled izrečenih inspekcijskih mjera od strane Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane od 1.1.2012. do 21.12.2012. godine ....................................................................................................................................................................... 121 Popis propisa donesenih u 2012. godini ................................................................................................................... 122 Popis kratica s objašnjenjima .................................................................................................................................... 128


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

63

IZVJEŠĆE O POLJOPRIVREDI REPUBLIKE HRVATSKE U 2012. GODINI

A. EKONOMSKI POKAZATELJI-POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU Tablica 1 Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i ekonomski računi u poljoprivredi, 2007.-2012.

milijuni kuna BRUTO DOMAĆI PROIZVOD RH Udio BDV poljoprivrede u BDP RH, % * EKONOMSKI RAČUNI U POLJOPRIVREDI ** Poljoprivredna proizvodnja Međufazna potrošnja Bruto dodana vrijednost Potrošnja fiksnog kapitala Neto dodana vrijednost Naknada za zaposlene Ostale subvencije na proizvodnju Dohodak Poslovni višak/mješoviti dohodak Plaćene rente Plaćene kamate Primljene kamate Poduzetnički dohodak Uloženi rad (000 jedinica godišnjeg rada) * Izvedeni podatak ** Podaci Ekonomskih računa u poljoprivredi za 2012. godinu su podaci druge prognoze

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

318.308

343.412

328.672

323.807

330.171

330.232

3,07

3,20

3,21

3,08

2,92

2,62

21.082 11.318 9.764 3.005 6.759 768 240 6.999 6.231 199 286 108 5.854

22.553 11.565 10.988 2.965 8.023 800 310 8.333 7.533 303 287 109 7.052

21.546 10.983 10.563 2.935 7.628 823 477 8.105 7.282 306 283 103 6.795

21.243 11.258 9.984 2.874 7.110 838 334 7.444 6.606 337 294 105 6.080

21.285 11.633 9.652 2.817 6.835 836 284 7.119 6.283 303 282 105 5.803

20.613 11.953 8.660 2.607 6.053 846 299 6.351 5.505 278 252 100 5.076

209

205

203

202

199

198

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

64

Tablica 2 Usporedba BDP-a RH i zemalja članica EU te udio u BDP-u EU, razdoblje 2007.-2012.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Bruto dom aći proizvod, m ilijun EUR Europska unija (27 zemalja)

12.406.299

12.473.092

11.754.457

12.278.744

12.642.399

12.899.150

Hrvatska

43.390

47.543

44.781

44.441

44.412

43.929

Hrvatska

0,3

0,4

0,4

0,3

Udio u BDP EU 27, % Europska unija (15 zemalja)

0,4

0,4

93

92

93

92

92

92

Njemačka

19,6

19,8

20,2

20,3

20,5

20,5

Francuska

15,2

15,5

16,0

15,8

15,8

15,7

Ujedinjena Kraljevina

16,6

14,5

13,4

13,9

13,8

14,7

Italija

12,5

12,6

12,9

12,6

12,5

12,1

Španjolska

8,5

8,7

8,9

8,5

8,4

8,1

Nizozemska

4,6

4,8

4,9

4,8

4,8

4,7

Švedska

2,7

2,7

2,5

2,9

3,1

3,2

Belgija

2,7

2,8

2,9

2,9

2,9

2,9

Austrija

2,2

2,3

2,3

2,3

2,4

2,4

Danska

1,8

1,9

1,9

1,9

1,9

1,9

Grčka

1,8

1,9

2,0

1,8

1,6

1,5

Finska

1,4

1,5

1,5

1,5

1,5

1,5

Irska

1,5

1,4

1,4

1,3

1,3

1,3

Portugal

1,4

1,4

1,4

1,4

1,4

1,3

Luksemburg

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

Europska unija (12 zemalja)

7

8

7

8

8

8

Poljska

2,5

2,9

2,6

2,9

2,9

3,0

Češka

1,1

1,2

1,2

1,2

1,2

1,2

Rumunjska

1,0

1,1

1,0

1,0

1,0

1,0

Mađarska

0,8

0,8

0,8

0,8

0,8

0,8

Slovačka

0,4

0,5

0,5

0,5

0,5

0,6

Bugarska

0,2

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

Litva

0,2

0,3

0,2

0,2

0,2

0,3

Slovenija

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

0,3

Latvija

0,2

0,2

0,2

0,1

0,2

0,2

Estonija

0,1

0,1

0,1

0,1

0,1

0,1

Cipar

0,1

0,1

0,1

0,1

0,1

0,1

Malta

0,0

0,0

0,1

0,1

0,1

0,1

Izvor: Eurostat (14.05.2013.) i Državni zavod za statistiku, Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

65

Tablica 3 Stope rasta BDP-a u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012.

2007.

2008.

2009.

Hrvatska

5,1

Europska unija (27 zemalja)

3,2

0,3

Latvija

9,6

-3,3

Litva

9,8

2,9

Estonija

7,5

2010.

-6,9

2011.

2012.

-2,3

0,0

-2,0

-4,3

2,1

1,6

-0,3

-17,7

-0,9

5,5

5,6

-14,8

1,5

5,9

3,7

-4,2

-14,1

3,3

8,3

3,2

10,5

5,8

-4,9

4,4

3,2

2,0

Poljska

6,8

5,1

1,6

3,9

4,5

1,9

Irska

5,4

-2,1

-5,5

-0,8

1,4

0,9

Bugarska

6,4

6,2

-5,5

0,4

1,8

0,8

Malta

4,1

3,9

-2,6

2,9

1,7

0,8

Austrija

3,7

1,4

-3,8

2,1

2,7

0,8

Švedska

3,3

-0,6

-5,0

6,6

3,7

0,8

Njemačka

3,3

1,1

-5,1

4,2

3,0

0,7

Rumunjska

6,3

7,3

-6,6

-1,1

2,2

0,7

Luksemburg

6,6

-0,7

-4,1

2,9

1,7

0,3

Ujedinjena Kraljevina

3,6

-1,0

-4,0

1,8

1,0

0,3

Francuska

2,3

-0,1

-3,1

1,7

1,7

0,0

Finska

5,3

0,3

-8,5

3,3

2,8

-0,2

Belgija

2,9

1,0

-2,8

2,4

1,8

-0,3

Danska

1,6

-0,8

-5,7

1,6

1,1

-0,5

Nizozemska

3,9

1,8

-3,7

1,6

1,0

-1,0

Češka

5,7

3,1

-4,5

2,5

1,9

-1,3

Španjolska

3,5

0,9

-3,7

-0,3

0,4

-1,4

Mađarska

0,1

0,9

-6,8

1,3

1,6

-1,7

Slovenija

7,0

3,4

-7,8

1,2

0,6

-2,3

Italija

1,7

-1,2

-5,5

1,7

0,4

-2,4

Cipar

5,1

3,6

-1,9

1,3

0,5

-2,4

Portugal

2,4

0,0

-2,9

1,9

-1,6

-3,2

Grčka

3,5

-0,2

-3,1

-4,9

-7,1

-6,4

Slovačka

2,1

Izvor: Eurostat (15.05.2013.) i Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

66

Tablica 4 Usporedba bruto dodane vrijednosti poljoprivrede RH i zemalja članica EU, 2007.-2012.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.*

1.330,66

1.521,10

1.439,16

1.369,77

1.297,40

1.148,54

0,85

0,99

1,10

0,94

0,85

0,72

mio. EUR Hrvatska Udio RH u EU 27, %

Stopa prom jene 2012/2011, % -11,47

Europska unija (27 zem alja)

156.404,22 153.715,24 130.614,67 145.399,89 153.275,80 159.412,01

4,00

Europska unija (15 zem alja)

134.381,95 128.941,35 111.816,18 124.220,25 126.806,28 135.598,24

6,93

Francuska

29.009,98

26.760,90

22.639,02

27.840,33

28.832,40

30.955,30

7,36

Italija

25.795,50

26.229,96

23.607,42

23.607,01

25.160,52

25.500,44

1,35

Španjolska

25.169,36

22.847,54

20.953,54

22.366,06

21.402,22

21.903,36

2,34

Njemačka

16.031,21

16.974,81

13.163,00

13.949,00

15.265,00

17.468,00

14,43

Ujedinjena Kraljevina

7.963,52

8.815,66

7.701,77

8.062,96

9.862,71

10.528,63

6,75

Nizozemska

9.076,48

8.209,99

7.273,13

8.673,87

8.030,47

8.646,68

7,67

Grčka

6.035,59

5.491,50

5.567,29

5.486,14

5.292,32

5.058,60

-4,42

Danska

2.619,57

1.807,66

1.796,93

2.740,82

2.793,15

2.983,07

6,80

Austrija

2.762,50

2.752,46

2.235,48

2.565,45

2.955,72

2.846,45

-3,70

Belgija

2.591,96

2.116,00

1.947,52

2.411,43

1.925,16

2.541,58

32,02

Portugal

2.453,14

2.455,33

2.431,81

2.417,48

2.151,60

2.126,22

-1,18

Irska

1.750,46

1.442,72

826,10

1.357,37

1.779,02

1.732,20

-2,63

Finska

1.357,97

1.124,96

1.310,27

1.424,37

1.561,93

1.625,55

4,07

Švedska

1.694,40

1.419,43

986,51

1.476,71

1.556,49

1.569,18

0,82

144,25

107,61

81,41

85,87

93,53

112,98

20,80

22.022,27

24.773,89

18.798,49

21.179,64

26.469,52

23.813,77

-10,03

Poljska

8.335,29

7.922,81

6.656,95

7.758,23

8.902,02

8.897,90

-0,05

Rumunjska

6.244,01

8.361,80

6.391,98

6.507,31

8.022,91

6.255,25

-22,03

Mađarska

2.273,05

2.687,20

1.678,86

1.979,42

2.925,87

2.596,69

-11,25

Bugarska

1.227,16

1.885,72

1.296,07

1.355,65

1.624,24

1.685,84

3,79

Češka

1.208,30

1.237,42

723,74

966,45

1.416,87

1.355,36

-4,34

Litva

768,77

740,33

592,33

650,75

900,72

1.044,83

16,00

Slovačka

525,88

644,75

290,10

361,48

534,41

460,59

-13,81

Slovenija

429,59

403,16

394,80

414,85

486,65

437,31

-10,14

Estonija

305,60

219,67

176,14

235,64

310,26

345,87

11,48

Latvija

352,03

297,38

216,39

236,23

255,27

344,12

34,81

Cipar

297,18

288,05

305,12

314,86

325,44

333,20

2,38

Malta

55,57

56,59

60,22

58,76

57,49

56,81

-1,18

Luksemburg Europska unija (12 zem alja)

* Podaci druge procjene. Izvor: Eurostat (17.05.2013.); Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

67

Tablica 5 Struktura zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i industriji duhana, 2007.-2012.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

1.516.909

1.554.805

1.498.784

1.432.454

1.411.238

1.395.116

ukupno

74.447

72.723

69.560

65.543

64.772

63.267

Pravne osobe

25.912

26.481

25.766

24.710

24.891

25.391

8.198

8.499

8.494

8.937

9.108

40.891

38.044

35.295

32.339

30.944

28.768

60.155

58.183

55.283

51.708

50.673

49.121

Pravne osobe

15.128

15.449

15.112

14.460

14.421

14.880

ukupno

4.136

4.690

4.876

4.909

5.308

5.473

40.891

38.044

35.295

32.339

30.944

28.768

ukupno

9.686

9.829

9.378

8.948

9.274

9.318

Pravne osobe

9.107

9.223

8.659

8.224

8.495

8.478

579

606

719

724

779

840

Ribarstvo

7.644

Zaposlenici osiguranici poljoprivrede Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima

Obrtnici i slobodne profesije

Šumarstvo i sječa drva

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Ukupan broj zaposlenih

ukupno

4.606

4.711

4.899

4.887

4.825

4.828

Pravne osobe

1.677

1.809

1.995

2.026

1.975

2.033

Obrtnici i slobodne profesije Zaposlenici osiguranici poljoprivrede

Obrtnici i slobodne profesije

2.904

2.861

2.850

2.795

272.812

256.842

248.805

240.483

Pravne osobe

Prerađivačka industrija

2.902 292.031

247.769

248.853

232.751

219.976

214.302

207.298

Obrtnici i slobodne profesije

43.934

43.178

40.061

36.866

34.503

33.185

Proizvodnja hrane i pića

2.929 291.703

ukupno

ukupno

56.725

56.806

56.914

55.264

53.291

52.155

Pravne osobe

44.876

44.884

44.947

43.444

42.240

41.210

Obrtnici i slobodne profesije

11.849

11.922

11.967

11.820

11.051

10.945

Proizvodnja duhanskih proizvoda

Obrtnici i slobodne profesije

ukupno

877

809

718

712

684

694

Pravne osobe

877

809

718

711

683

694

1

1

Obrtnici i slobodne profesije

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

68

Tablica 6 Stope anketne nezaposlenosti u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012.

%

2007.

2008.

2009.

9,6

Europska unija (27 zemalja)

7,2

7,1

9,0

Španjolska

8,3

11,3

18,0

Grčka

8,3

7,7

9,5

Portugal

8,9

8,5

Latvija

6,5

Irska

8,4

2010.

Hrvatska

9,1

2011.

11,8

2012.

13,5

15,8

9,7

9,7

10,5

20,1

21,7

25,0

12,6

17,7

24,3

10,6

12,0

12,9

15,9

8,0

18,2

19,8

16,2

14,9

4,7

6,4

12,0

13,9

14,7

14,7

11,2

9,6

12,1

14,5

13,6

14,0

Litva

3,8

5,3

13,6

18,0

15,3

13,3

Bugarska

6,9

5,6

6,8

10,3

11,3

12,3

Cipar

3,9

3,7

5,4

6,3

7,9

11,9

Mađarska

7,4

7,8

10,0

11,2

10,9

10,9

Italija

6,1

6,7

7,8

8,4

8,4

10,7

Estonija

4,6

5,5

13,8

16,9

12,5

10,2

Francuska

8,4

7,8

9,5

9,7

9,6

10,2

Poljska

9,6

7,1

8,1

9,7

9,7

10,1

Slovenija

4,9

4,4

5,9

7,3

8,2

8,9

Švedska

6,1

6,2

8,3

8,6

7,8

8,0

Ujedinjena Kraljevina

5,3

5,6

7,6

7,8

8,0

7,9

Finska

6,9

6,4

8,2

8,4

7,8

7,7

Belgija

7,5

7,0

7,9

8,3

7,2

7,6

Danska

3,8

3,4

6,0

7,5

7,6

7,5

Češka

5,3

4,4

6,7

7,3

6,7

7,0

Rumunjska

6,4

5,8

6,9

7,3

7,4

7,0

Malta

6,5

6,0

6,9

6,9

6,5

6,4

Njemačka

8,7

7,5

7,8

7,1

5,9

5,5

Nizozemska

3,6

3,1

3,7

4,5

4,4

5,3

Luksemburg

4,2

4,9

5,1

4,6

4,8

5,1

Austrija

4,4

3,8

4,8

4,4

4,2

4,3

Slovačka

Izvor: Eurostat (14.05.2013.) i Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Tablica 7 Prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama, RH 2007.-2012. NKD 2007. PROSJEČNA NETO PLAĆA Poljoprivreda šum arstvo i ribarstvo Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo Šumarstvo i sječa drva Ribarstvo Prerađivačka industrija Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja pića Proizvodnja duhanskih proizvoda

2007. 4.841 4.409 3.648 5.282 3.895 4.326 4.468 5.548 6.467

2008. 5.178 4.688 3.989 5.583 3.978 4.569 4.655 5.791 6.939

2009. 5.311 4.712 4.040 5.578 4.256 4.625 4.702 5.765 7.098

2010. 5.343 4.692 4.088 5.571 4.264 4.670 4.663 5.931 7.446

2011. 5.441 4.858 4.191 5.775 4.366 4.749 4.680 6.136 7.309

2012. 5.478 5.020 4.303 5.918 4.623 4.829 4.733 6.211 7.106

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

69

Tablica 8 Indeksi potrošačkih cijena, RH 2007.-2012.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA UKUPNO

102,9

106,1

102,4

101,1

102,3

103,4

Prehrana i bezalkoholna pića

103,3

110,0

101,6

98,5

103,5

103,7

Prehrana Kruh i žitarice Meso Ribe Mlijeko, sir i jaja Ulja i masti Voće Povrće

103,4 104,4 100,1 103,2 104,6 108,2 105,8 105,0

110,6 115,5 106,4 106,8 114,3 121,6 118,6 103,1

101,7 103,2 104,3 102,0 99,7 92,3 94,2 103,5

98,3 100,2 94,3 99,2 96,8 94,3 99,6 105,3

103,6 105,4 100,5 103,2 104,8 116,1 103,6 100,8

103,9 101,6 105,9 103,6 103,4 98,4 108,5 105,5

Šećer, džem, med, čokolada i konditorski proizvodi Ostali prehrambeni proizvodi

102,9 103,7

106,8 108,6

103,1 104,3

102,3 100,9

103,9 104,9

101,4 105,7

Bezalkoholna pića Kava, čaj i kakao Mineralna voda, osvježavajuća pića i sokovi

103,1 102,0 103,8

103,5 102,9 103,9

100,5 100,9 100,2

100,3 102,5 98,8

103,1 106,5 100,7

101,8 102,1 101,5

Alkoholna pića i duhan

103,1

105,0

112,9

102,6

106,8

104,1

Alkoholna pića Žestoka pića Vino Pivo Duhan

102,8 102,7 102,9 102,8 103,2

104,9 103,5 104,4 105,7 105,0

104,6 101,1 104,7 105,0 117,3

102,3 101,1 103,0 101,9 102,7

102,7 101,2 101,6 103,8 108,7

103,1 102,2 102,9 103,5 104,5

Odjeća i obuća

105,2

102,7

99,8

95,8

96,7

95,6

Stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva

102,6

106,8

104,9

106,1

102,8

110,5

Održavanje i popravci stana Opskrba vodom i različite komunalne usluge Opskrba vodom

105,2 107,3 107,9

103,7 107,2 106,9

101,5 103,6 104,2

102,2 104,7 105,6

102,3 103,7 104,2

103,6 103,8 104,2

Goriva i energija

99,7

106,8

106,3

107,5

102,7

114,8

Električna energija

100,5

109,0

107,4

100,2

101,2

116,4

Plin

99,9

99,4

117,4

118,1

101,5

121,3

Pokućstvo, oprem a za kuću i redovito održavanje

102,1

104,8

102,9

99,9

101,9

102,3

Zdravstvo

101,9

105,9

118,6

102,5

100,8

102,0

Prom et Prometna sredstva Rezervni dijelovi i pribor Goriva i maziva za osobna vozila Održavanje i popravci osobnih vozila

102,6 102,2 104,4 102,3 102,5

104,8 97,2 106,5 109,6 105,6

93,5 97,0 101,8 86,1 102,7

104,8 96,6 104,0 113,9 102,6

106,0 98,6 103,3 113,3 100,5

103,3 101,0 102,3 104,2 102,0

Prometne usluge

104,2

108,0

102,1

98,8

103,0

102,2

Kom unikacije

99,8

98,6

99,6

99,4

96,0

94,9

Rekreacija i kultura

102,1

101,3

102,4

101,6

97,9

102,4

Obrazovanje

101,0

102,5

102,5

97,3

92,7

99,3

Ugostiteljske usluge

102,2

106,0

103,8

102,0

100,8

101,2

Ostala dobra i usluge

103,7

104,3

103,8

101,8

101,7

102,3

n-1=100

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

70

Tablica 9 Input radne snage u poljoprivredi RH i EU, 2007.-2012.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.*

000 jedinica godišnjeg rada Hrvatska Udio RH u EU 27, % Europska unija (27 zem alja)

209,0

205,0

203,0

201,5

199,0

197,5

1,78

1,79

1,83

1,94

1,96

1,95

Stopa prom jene 2012/2011, % -0,75

11.774,2

11.475,2

11.104,1

10.384,2

10.158,0

10.134,6

-0,23

Europska unija (15 zemalja)

5.674,4

5.523,1

5.280,0

5.244,0

5.132,6

5.074,3

-1,14

Italija

1.216,0

1.182,0

1.149,0

1.171,0

1.143,0

1.151,0

0,70

Španjolska

998,2

1.012,4

922,0

924,2

894,1

881,3

-1,43

Francuska

867,1

847,6

827,7

809,5

791,5

774,1

-2,20

Njemačka

554,2

545,0

536,0

537,5

533,0

525,0

-1,50

Grčka

574,8

499,5

434,0

420,8

408,0

395,7

-3,01

Portugal

416,1

409,8

403,5

369,9

356,8

352,2

-1,29

Ujedinjena Kraljevina

286,6

283,0

278,1

277,1

287,7

289,2

0,52

Nizozemska

185,8

181,7

179,7

177,7

175,2

169,5

-3,25

Irska

150,2

147,9

146,5

165,6

165,6

165,6

0,00

Austrija

137,3

133,0

131,7

129,5

126,4

123,9

-1,98

Finska

90,9

88,7

86,9

82,1

81,2

78,5

-3,33

Belgija

66,0

64,9

63,0

61,9

57,6

58,1

0,87

Švedska

68,6

65,8

63,2

59,5

56,7

54,1

-4,59

Danska

58,8

58,1

55,1

54,1

52,1

52,3

0,38

3,8

3,7

3,6

3,6

3,7

3,8

2,70

Europska unija (12 zemalja)

6.099,8

5.952,1

5.824,1

5.140,2

5.025,4

5.060,3

0,69

Poljska

2.299,3

2.299,3

2.213,8

2.101,3

2.101,3

2.101,3

0,00

Rumunjska

2.205,0

2.152,0

2.152,0

1.639,0

1.565,0

1.598,0

2,11

Mađarska

459,3

430,1

442,3

440,0

431,8

440,4

1,99

Bugarska

494,4

465,1

435,8

406,5

406,5

406,5

0,00

Litva

158,0

150,9

147,1

143,4

142,2

141,5

-0,49

Češka

138,1

120,7

114,6

108,8

106,2

105,8

-0,38

Latvija

107,4

99,2

92,9

85,9

81,8

80,1

-2,08

Slovenija

84,0

83,2

80,2

77,0

78,0

77,8

-0,26

Slovačka

91,3

90,3

86,0

82,6

57,4

54,1

-5,75

Cipar

25,9

25,9

25,9

25,4

25,4

25,3

-0,39

Estonija

32,9

31,2

29,3

25,4

24,9

24,6

-1,20

4,2

4,2

4,2

4,9

4,9

4,9

0,00

Luksemburg

Malta * Podaci druge procjene.

Izvor: Eurostat (17.05.2013.); Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

71

Tablica 10 Produktivnost poljoprivrede RH i EU, 2007.-2012. (omjer BDV i jedinice godišnjeg rada (AWU))

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.*

€/jedinica godišnjeg rada

Stopa prom jene 2012/2011, %

Hrvatska

6.367

7.420

7.089

6.798

6.520

5.815

Udio RH u EU 27, %

47,91

55,54

59,95

48,58

42,90

36,99

-10,80

Europska unija (27 zem alja)

13.290

13.359

11.825

13.993

15.202

15.723

3,43

Europska unija (15 zemalja)

23.695

23.276

21.311

23.735

25.068

26.710

6,55

Danska

44.551

31.113

32.612

50.662

53.611

57.038

6,39

Nizozemska

48.851

45.184

40.474

48.812

45.836

51.013

11,29

Belgija

39.272

32.604

30.913

38.957

33.423

43.745

30,88

Francuska

33.456

31.573

27.352

34.392

36.428

39.989

9,78

Ujedinjena Kraljevina

27.786

31.151

27.694

29.098

34.281

36.406

6,20

Njemačka

28.927

31.146

24.558

25.952

28.640

33.272

16,18

Luksemburg

37.961

29.084

22.614

23.853

25.278

29.732

17,62

Švedska

24.700

21.572

15.609

24.819

27.451

29.005

5,66

Španjolska

25.215

22.568

22.726

24.200

23.937

24.853

3,83

Austrija

20.120

20.695

16.974

19.811

23.381

22.468

-3,91

Italija

21.213

22.191

20.546

20.160

22.013

22.155

0,65

Finska

14.939

12.683

15.078

17.349

19.236

20.708

7,65

Grčka

10.500

10.994

12.828

13.037

12.971

12.784

-1,45

Irska

-2,63

11.654

9.755

5.639

8.197

10.743

10.460

Portugal

5.896

5.992

6.027

6.535

6.030

6.037

0,11

Europska unija (12 zemalja)

3.610

4.157

3.225

4.054

5.126

4.706

-8,20

Estonija

9.289

7.041

6.012

9.277

12.460

14.060

12,84

11.474

11.122

11.781

12.396

12.813

13.170

2,79

Češka

8.749

10.252

6.315

8.883

13.342

12.811

-3,98

Malta

13.231

13.474

14.338

11.992

11.733

11.594

-1,18

Slovačka

5.760

7.140

3.373

4.376

9.310

8.514

-8,56

Litva

4.866

4.906

4.027

4.538

6.334

7.384

16,57

Mađarska

4.949

6.248

3.796

4.499

6.776

5.896

-12,98

Slovenija

5.114

4.846

4.923

5.388

6.239

5.621

-9,91

Latvija

3.278

2.998

2.329

2.750

3.121

4.296

37,67

Poljska

3.625

3.446

3.007

3.692

4.236

4.234

-0,05

Bugarska

2.482

4.054

2.974

3.335

3.996

4.147

3,79

Rumunjska

2.832

3.886

2.970

3.970

5.126

3.914

-23,64

Cipar

* Podaci druge procjene. Izvor: Eurostat (17.05.2013.); Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

72

Tablica 11 Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju 2007.-2012.

INTENZIVNOST, UG/ha Korištena poljoprivredna površina, ha

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

0,77

0,66

0,68

0,64

0,62

0,62

1.201.756

1.289.091

1.299.582

1.333.835

1.326.083

1.330.973

Površine pod krmnim biljem, ha *

375.334

459.584

463.350

471.686

475.882

468.335

Uvjetna grla, ukupno

924.341

854.711

882.414

847.191

820.817

831.486

Goveda, ukupno

354.519

343.312

339.647

336.612

327.226

330.447

Mlada goveda do 1 godine Goveda od 1 do 2 godine Goveda starija od 2 godine

58.117 45.028

56.289 43.687

53.807 50.490

52.118 58.764

58.364 63.153

57.046 71.352

251.374

243.336

235.350

225.730

205.710

202.049

Svinje, ukupno

342.156

285.732

314.513

298.924

290.225

290.014

Odojci težine do 20 kg

9.779

7.699

9.295

10.191

10.451

8.890

Svinje težine od 20 do 50 kg

114.397

84.812

88.423

69.799

80.228

89.687

Svinje za tov Svinje za rasplod

126.663

112.190

132.971

136.957

134.859

128.454

91.318

81.032

83.825

81.978

64.688

62.983

Ovce, ukupno

64.599

64.338

61.904

62.944

63.861

67.931

Janjad i mlade ovce starosti do 1 godine

11.497

10.399

10.294

9.160

9.545

8.590

Janjene i prvi put pripuštene ovce

49.857

50.631

48.482

48.757

49.871

55.026

Ostale ovce ( ovnovi, jalove ovce )

3.246

3.309

3.129

5.027

4.444

4.316

Koze, jarad i jarci, ukupno

9.190

8.388

7.612

7.522

7.003

7.198

Jarad i mlade koze starosti do 1 godine

1.727

1.393

877

1.202

939

975

Koze

6.878

6.505

6.350

5.801

5.453

5.594

Ostale koze ( jarci, jalove koze )

585

491

385

519

611

629

144.290

140.323

144.745

125.744

116.469

119.627

Tovljeni pilići (brojleri)

14.686

15.973

21.778

23.643

30.947

34.861

Kokoši

95.422

94.178

93.900

70.572

59.108

61.810

Pure

20.324

17.325

17.510

21.789

18.260

14.121

Guske

2.101

1.696

1.866

1.379

1.175

1.380

Patke

5.743

5.508

5.609

6.024

5.172

6.302

Ostala perad

6.014

5.643

4.082

2.337

1.807

1.153

Konji, ukupno

9.586

12.619

13.992

15.445

16.033

16.268

Perad, ukupno

* Površine pod krminim biljem obuhvaćaju površine pod zelenom krmom s oranica i vrtova i površine pod trajnim travnjacima Izvor: Državni zavod za statistiku i Hrvatska poljoprivredna agencija; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

Tablica 12 Samodostatnost odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 2010. i 2011. godine u % Proizvod

2010.

2011.

105,46

106,26

Pšenica, obična

116,28

128,22

Pšenica, durum

15,63

25,14

Pšenica ukupno

109,72

120,48

Kukuruz

Žitarice, uk upno

105,57

104,50

Ječam

95,47

84,68

Raž i suražica

34,94

40,47

100,38

99,28

Ostala žita

86,11

85,57

Tritikale

97,63

98,01

117,50

177,01

Zob

Uljarice, uk upno Soja

104,33

152,69

Suncokret

178,18

284,96

Uljana repica

118,33

159,97

Ostale uljarice Ulje, uk upno Sojino ulje

82,37

69,91

44,30

35,87

141,24

114,18

Suncokretovo ulje

31,72

26,56

Ulje uljane repice

91,73

73,54

Maslinovo ulje

72,28

73,73

Ostala ulja Stolne masline Voće, uk upno Šljiva

8,12

4,33

94,70

93,69

74,22

68,59

94,12

91,19

Trešnja i višnja

120,12

122,39

Jabuka

104,97

99,68

Kruška

60,27

58,86

Breskva

49,26

55,48

Orašasto voće

78,08

69,38

Stolno grožđe

32,37

30,29

Jagode

57,27

56,41

Naranče

0,47

0,69

Limuni

2,03

1,65

322,89

205,92

Mandarine Citrusi ukupno

70,89

49,92

65,31

71,33

Rajčica, ukupno

41,80

45,18

Rajčica svježa

76,10

74,35

Rajčica prerađena

12,46

20,57

Cvjetača i brokula

59,79

47,64

Mahunarke svježe

49,04

54,63

Mahunarke suhe

38,09

36,81

Krumpir

69,56

72,99

Luk i češnjak

61,05

58,82

Kupus

90,96

98,48

Krastavci

57,02

56,71

Lubenice i dinje

70,42

75,56

Paprika

70,20

74,69

Mrkva

45,35

42,16

Salata

69,01

68,64

Poriluk

92,94

89,97

Ostalo povrće

81,05

82,50

90,88

93,55

Povrće, uk upno

Vino Meso, uk upno

77,11

76,90

Peradsko

89,16

93,58

Goveđe

78,40

81,19

Svinjsko

69,60

66,56

Ovčje i kozje

73,34

78,58

Konjetina

699,63

1.378,65

Iznutrice

94,96

103,32

Ostalo meso

90,23

107,45

Jaja

94,47

95,27

Mliječni proizvodi

99,91

96,47

Vrhnje Koncentrirano mlijeko Punomasno mlijeko u prahu

91,82

85,32

5,30

5,85

8,77

10,03

Obrano mlijeko u prahu Maslac i mliječni namazi

9,84

17,90

97,97

102,56

Sir

78,16

77,80

Prerađeni sir

87,85

86,73

Sir i prerađeni sir

78,63

78,24

9,38

14,80

Mlijeko u prahu Šećerna repa Šećer Med

76,59

75,45

129,57

136,45

127,12

112,71

Izvor: Agronomski f akultet Sveučilišta u Zagrebu Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

73


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

74

Tablica 13 Otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u RH, 2007.-2012.

Stopa prom jene 2012/2011, %

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

7.841,1

9.044,2

8.063,9

7.926,7

9.391,0

9.594,5

2,17

6.354,9

7.547,3

6.775,5

6.659,6

7.930,6

8.178,1

3,12

1.168,9

1.476,1

1.036,1

1.060,4

1.534,0

1.854,2

20,87

42,9

49,0

47,9

49,8

45,7

61,0

33,50

Uljano sjemenje i plodovi

332,7

615,4

405,8

497,8

682,2

691,5

1,37

Neprerađeni duhan

117,4

118,2

115,8

88,6

103,1

99,1

-3,92

Šećerna repa i sjemenje šećerne repe

354,2

302,1

330,0

215,6

235,2

183,4

-22,02

32,8

37,7

43,2

32,6

46,3

47,3

2,12

4,7

3,7

2,2

1,0

0,5

0,4

-23,05

12,8

12,9

10,5

10,5

16,3

17,7

8,59

129,2

157,9

180,6

244,0

201,1

198,7

-1,19

24,5

27,6

23,8

17,8

28,1

21,3

-24,44

Grožđe Ostalo voće, orasi i slično koštuničavo voće

145,1

169,6

151,0

114,5

64,2

43,0

-32,96

173,9

201,6

142,4

230,6

193,5

174,4

-9,83

Vino

mio.kn UKUPNO, PROIZVODI POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I ŠUMARSTVA PROIZVODI POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA Žitarice Krumpir i suho mahunasto povrće

Krmni usjevi Rezano cvijeće i cvjetni pupovi Bilje za uporabu u parfimeriji, farmaciji i slične svrhe Ostalo povrće, svježe ili rashlađeno Sadni materijal

348,3

367,4

346,3

388,1

417,9

425,9

1,93

Maslinovo ulje

8,2

9,6

10,8

16,2

9,3

15,9

70,84

Goveda, živa

552,0

587,8

669,5

698,5

851,5

790,4

-7,17

1.240,3

1.437,0

1.235,3

1.159,5

1.426,2

1.318,2

-7,57

Konji, magarci, mule i mazge,živi

3,0

1,4

1,4

2,6

4,1

4,6

12,09

Ovce i koze, žive

7,7

6,3

6,0

5,1

6,7

5,4

-19,48

22,0

30,4

31,8

27,9

33,8

34,2

1,20 16,21

Sirovo kravlje mlijeko Ovce, koze, konji , živi

Sirovo ovčje i kozje mlijeko Sirova ovčja vuna

0,0

Svinje, žive

718,8

793,2

862,0

778,5

948,2

1.101,9

Perad, živa

416,7

537,3

533,1

484,9

521,8

505,0

-3,21

Kokošja jaja

172,0

200,6

240,1

232,9

227,3

265,7

16,90

0,0

0,3

0,1

0,2

0,3

0,2

-38,98

10,8

12,2

11,0

21,4

16,3

12,8

-21,43

1,3

0,9

0,5

1,9

1,6

0,9

-39,98

Ribe svježe i rashlađene

301,9

379,9

328,7

277,3

311,7

302,0

-3,10

Ljuskavci, kamenice i dr. Grubo obrađeno drvo

12,6

11,1

9,7

1,2

3,9

2,8

-26,60

1.486,2

1.496,9

1.288,4

1.267,1

1.460,4

1.416,4

-3,01

Ostale životinje, žive Proizvodi od uzgojenih životinja Sirove kože s dlakom ili vunom, osim janjeće kože

Izvor: Državni zavod za statistiku, Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

75

Tablica 14 Otkupne cijene žive stoke u RH u kn/kg, bez PDV-a

kn/kg

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

tele simental (80-160 kg)

24,15

25,41

25,23

22,72

24,74

25,03

junica simental (za klanje)

11,28

12,59

12,84

10,62

12,27

13,33

bik simental (>450kg)

12,58

14,02

14,50

11,85

13,79

14,83

5,85

7,20

7,18

6,24

6,77

7,85

odojak (25-35 kg)

11,64

13,52

17,86

13,77

13,12

16,63

svinja (80-120 kg)

9,31

10,73

12,02

9,47

10,14

11,85

krmača (za klanje)

6,45

7,13

8,69

7,17

7,37

10,75

24,36

25,41

24,74

23,15

22,61

23,03

krava simental (za klanje)

janjad

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrde, TISUP

Tablica 15 Veleprodajne cijene žitarica, uljarica i njihovih prerađevina u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

pšenica (min. 74 -hL)

1,39

1,79

0,85

1,03

1,67

1,51

kukuruz (max. 14 % vlage)

1,33

1,35

0,75

0,98

1,37

1,48

ječam stočni

1,29

1,57

0,77

0,89

1,55

1,38

zob

1,48

1,56

0,98

0,92

1,58

1,38

suncokret zrno (min. 40 % ulja)

2,72

2,28

1,59

2,49

2,63

3,54

uljana repica

1,78

3,46

1,86

1,99

3,08

3,48

soja

2,10

2,75

2,19

2,30

2,50

4,09

brašno T-550 oštro

2,49

3,30

2,27

2,47

4,03

3,37

brašno T-550 glatko

2,01

2,65

1,80

1,78

2,68

2,33

sirovo ulje-suncokretovo

5,18

7,60

6,39

6,39

7,01

6,97

sirovo ulje-sojino

5,36

7,61

6,78

6,05

7,19

7,20

sojina sačma (44 % SB)

2,15

2,90

-

2,62

1,80

3,39

sirovo ulje uljane repice

5,52

7,59

pšenično krmno brašno

1,09

1,11

5,33 0,66

5,97 0,78

7,00 1,13

1,24

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrde, TISUP

Tablica 16 Veleprodajne cijene voća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

jabuka idared

4,40

6,26

4,99

4,03

4,85

5,07

jabuka jonagold

5,41

7,17

5,69

4,87

5,34

5,63

jabuka zlatni delišes

5,70

7,24

5,95

4,97

5,82

5,54

kruške

9,90

11,78

11,39

11,58

12,04

11,08

breskva

11,19

12,28

11,08

10,76

8,94

10,18

marelica

16,43

15,21

13,61

12,94

11,81

13,08

trešnja

15,19

19,51

16,35

15,71

13,92

17,29

lubenica

3,53

3,50

4,00

3,96

2,98

4,05

mandarina

4,41

4,71

4,87

4,79

4,97

5,75

naranča

7,07

7,98

7,54

7,81

7,09

6,94

limun

7,08

10,76

7,94

9,62

7,81

8,72

18,88

20,38

21,48

20,89

22,39

20,75

6,13

6,03

6,08

-

4,57

6,07

jagoda šljiva

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrde, TISUP


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

76

Tablica 17 Veleprodajne cijene povrća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

rajčica

10,07

9,36

9,23

9,49

9,73

9,91

paprika rog

11,81

15,62

12,40

12,32

11,64

12,25

paprika babura

13,14

14,95

12,04

13,76

12,95

12,09

patlidžan

8,88

10,19

10,44

10,16

9,41

10,11

krastavci kornišon

7,87

9,31

7,76

-

5,31

7,63

luk (crveni)

3,67

3,50

3,19

3,89

4,14

3,34

kupus zeleni

2,24

3,09

2,64

2,58

2,80

3,04

kelj

4,43

4,88

4,97

5,04

4,82

5,33

mrkva

4,76

5,24

5,25

5,11

5,15

5,32

zelena salata kristalka

7,54

6,83

8,14

7,84

7,73

7,77

zelena salata puterica

7,75

7,34

8,23

8,50

8,24

8,96

cvjetača

7,42

6,70

7,73

7,27

7,49

7,45

12,50

15,07

13,76

13,72

13,89

17,10

krumpir

2,43

2,29

2,14

2,34

2,78

2,21

mladi krumpir

5,28

5,29

5,43

5,48

5,45

5,23

19,29

20,09

20,75

20,22

20,21

20,40

blitva

6,94

7,57

8,26

8,23

8,05

7,65

špinat

8,18

9,02

9,88

9,72

10,86

10,19

grah šareni

šampinjoni

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrde, TISUP

Tablica 18 Veleprodajne cijene mesnih prerađevina, kn/kg, bez PDV-a

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

teleća polovica

42,09

44,95

46,28

46,38

46,57

teleći milanski rez

44,60

44,60

44,60

44,60

-

-

juneća polovica (kompenzirana)

29,34

31,48

34,18

30,52

32,50

35,58

juneći milanski rez

33,40

35,41

38,31

33,83

35,39

38,83

goveđa polovica

21,75

21,92

23,55

22,04

20,68

23,70

goveđi milanski rez

25,92

26,57

28,62

26,70

25,03

28,87

svinjski milanski rez

28,71

28,88

29,93

26,86

27,27

29,14

svinjska polovica (komplet)

17,47

18,47

19,61

17,17

17,39

19,47

janjac

48,59

50,03

53,46

52,38

52,81

54,42

svinjski kare

30,02

31,14

32,47

27,20

28,09

28,78

svinjski but bez kostiju

32,51

32,46

34,14

30,16

30,47

32,87

svinjska vratina s kostima

28,29

28,55

29,94

26,44

26,99

28,95

hrenovke

34,92

35,62

36,57

37,80

36,90

40,06

pršut

79,82

81,80

84,65

88,97

86,61

88,71

šunka

47,42

52,79

53,71

56,40

52,02

50,69

panceta

58,21

59,12

hamburger slanina

44,53

45,45

60,41 47,98

64,32 48,28

64,01 46,72

69,13 49,69

47,71

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrde, TISUP


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 201 2. GODINI

77

Robna razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske s inozemstvom Tablica 19 Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene i udio poljoprivredne u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, 1995. -2012. Ukupna robna razmjena Godišnja stopa promjene, (%)

Godina Izvoz

(000. $) Uvoz

Poljoprivredna razmjena

Bilanca

Izvoz

Uvoz

Izvoz

(000. $) Uvoz

Nepoljoprivredna razmjena

Udio poljoprivredne razmjene u ukupnoj, (%) Bilanca

Izvoz

Uvoz

Godišnja stopa promjene, (%) Izvoz

Uvoz

Izvoz

(000. $) Uvoz

Udio nepoljoprivredne razmjene u ukupnoj, (%) Bilanca

Izvoz

Uvoz

Godišnja stopa promjene, (%) Izvoz

Uvoz

1995.

4.517.252

7.351.513

-2.834.261

2,6

32,9

529.426

952.408

-422.982

11,7

13,0

7,8

54,8

3.987.826

6.399.105

-2.411.279

88,3

87,0

1,9

1996.

4.643.485

7.783.829

-3.140.344

2,8

5,9

547.280

946.098

-398.818

11,8

12,2

3,4

-0,7

4.096.205

6.837.731

-2.741.526

88,2

87,8

2,7

6,9

1997.

3.981.325

9.101.494

-5.120.169

-14,3

16,9

552.200

1.029.507

-477.307

13,9

11,3

0,9

8,8

3.429.125

8.071.987

-4.642.862

86,1

88,7

-16,3

18,1

1998.

4.517.189

8.275.582

-3.758.393

13,5

-9,1

536.087

864.207

-328.120

11,9

10,4

-2,9

-16,1

3.981.102

7.411.375

-3.430.273

88,1

89,6

16,1

-8,2

1999.

4.302.498

7.798.641

-3.496.143

-4,8

-5,8

431.141

706.234

-275.093

10,0

9,1

-19,6

-18,3

3.871.357

7.092.407

-3.221.050

90,0

90,9

-2,8

-4,3

2000.

4.431.308

7.886.039

-3.454.731

3,0

1,1

710.376

-287.354

9,5

9,0

-1,9

0,6

-3.167.377

90,5

91,0

3,5

1,2

4.665.908

9.147.110

-4.481.202

5,3

16,0

870.797

-384.258

10,4

9,5

15,0

22,6

4.008.286 4.179.369

7.175.663

2001.

423.022 486.539

8.276.313

-4.096.944

89,6

90,5

4,3

15,3

2002.

4.903.584

10.722.045

-5.818.461

5,1

17,2

581.433

1.034.997

-453.564

11,9

9,7

19,5

18,9

4.322.151

9.687.048

-5.364.897

88,1

90,3

3,4

17,0

2003.

6.186.630

14.209.035

-8.022.404

26,2

32,5

789.683

1.290.145

-500.462

12,8

9,1

35,8

24,7

5.396.947

12.918.890

-7.521.943

87,2

90,9

24,9

33,4

2004.

8.024.157

16.589.172

-8.565.016

29,7

16,8

765.254

1.491.887

-726.634

9,5

9,0

-3,1

15,6

7.258.903

15.097.285

-7.838.382

90,5

91,0

34,5

16,9

2005.

8.772.553

18.560.367

-9.787.814

9,3

11,9

953.582

1.655.817

-702.235

10,9

8,9

24,6

11,0

7.818.971

16.904.549

-9.085.579

89,1

91,1

7,7

12,0

2006.

10.376.964

21.502.494

-11.125.530

18,3

15,9

1.219.966

1.893.427

-673.461

11,8

8,8

27,9

14,3

9.156.998

19.609.067

-10.452.069

88,2

91,2

17,1

16,0

2007.

12.363.930

25.838.828

-13.474.898

19,1

20,2

1.341.638

2.184.263

-842.625

10,9

8,5

10,0

15,4

11.022.291

23.654.565

-12.632.274

89,1

91,5

20,4

20,6

2008.

14.123.675

30.726.987

-16.603.312

14,2

18,9

1.422.926

2.646.898

-1.223.972

10,1

8,6

6,1

21,2

12.700.749

28.080.089

-15.379.340

89,9

91,4

15,2

18,7

2009.

10.473.765

21.202.637

-10.728.872

-25,8

-31,0

1.376.017

2.255.977

-879.961

13,1

10,6

-3,3

-14,8

9.097.748

18.946.659

-9.848.911

86,9

89,4

-28,4

-32,5

2010.

11.810.676

20.067.005

-8.256.328

12,8

-5,4

1.381.004

2.190.835

-809.831

11,7

10,9

0,4

-2,9

10.429.672

17.876.169

-7.446.498

88,3

89,1

14,6

-5,7

2011.

13.364.022

22.714.694

-9.350.672

13,2

13,2

1.591.828

2.621.002

-1.029.174

11,9

11,5

15,3

19,6

11.772.194

20.093.692

-8.321.498

88,1

88,5

12,9

12,4

2012.

12.368.983

20.834.262

-8.465.279

-7,4

-8,3

1.621.514

2.567.265

-945.751

13,1

12,3

1,9

-2,1

10.747.470

18.266.998

-7.519.528

86,9

87,7

-8,7

-9,1

30,2

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 201 2. GODINI

78

Tablica 20 Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene, 2000. - 2012. i četverogodišnji prosjeci od 1997.-2012. Ukupna robna razmjena Godina (000. $) Uvoz

Izvoz

Bilanca

Poljoprivredna razmjena Pokrivenost uvoza izvozom

Izvoz

(000. $) Uvoz

Bilanca

Nepoljoprivredna razmjena Pokrivenost uvoza izvozom

Izvoz

(000. $) Uvoz

Bilanca

Stopa promjene u odnosu na prethodno razdoblje, (%)

Udio u ukupnoj razmjeni, (%)

Pokrivenost uvoza izvozom

Poljoprivredna razmjena Izvoz

Uvoz

Nepoljoprivredna razmjena Izvoz

Uvoz

Poljoprivredna razmjena Izvoz

Uvoz

Nepoljoprivredna razmjena Izvoz

Uvoz

Ø 1997.-2000.

4.308.080

8.265.439

-3.957.359

52,1

485.613

827.581

-341.968

58,7

3.822.467

7.437.858

-3.615.391

51,4

11,3

10,0

88,7

90,0

-5,7

12,0

-0,8

33,0

Ø 2001.-2004.

5.945.070

12.666.841

-6.721.771

46,9

655.727

1.171.957

-516.229

56,0

5.289.343

11.494.884

-6.205.541

46,0

11,0

9,3

89,0

90,7

35,0

41,6

38,4

54,5

Ø 2005.-2008.

11.409.280

24.157.169

-12.747.889

47,2

1.234.528

2.095.101

-860.573

58,9

10.174.752

22.062.068

-11.887.315

46,1

10,8

8,7

89,2

91,3

88,3

78,8

92,4

91,9

Ø 2009.-2012.

12.004.362

21.204.649

-9.200.288

56,6

1.492.591

2.408.770

-916.179

62,0

10.511.771

18.795.880

-8.284.109

55,9

12,4

11,4

87,6

88,6

20,9

15,0

3,3

-14,8

Indeks Ø2009.-2012./ Ø2005.-2008.

105,2

87,8

72,2

120,9

115,0

106,5

2000.

4.431.308

7.886.039

-3.454.731

56,2

423.022

710.376

-287.354

2001.

4.665.908

9.147.110

-4.481.202

51,0

486.539

870.797

-384.258

2002.

4.903.584

10.722.045

-5.818.461

45,7

581.433

1.034.997

2003.

6.186.630

14.209.035

-8.022.404

43,5

789.683

1.290.145

2004.

8.024.157

16.589.172

-8.565.016

48,4

765.254

2005.

8.772.553

18.560.367

-9.787.814

47,3

2006.

10.376.964

21.502.494

-11.125.530

2007.

12.363.930

25.838.828

2008.

14.123.675

2009.

103,3

85,2

59,5

4.008.286

7.175.663

-3.167.377

55,9

9,5

9,0

90,5

91,0

-1,9

0,6

3,5

1,2

55,9

4.179.369

8.276.313

-4.096.944

50,5

10,4

9,5

89,6

90,5

15,0

22,6

4,3

15,3

-453.564

56,2

4.322.151

9.687.048

-5.364.897

44,6

11,9

9,7

88,1

90,3

19,5

18,9

3,4

17,0

-500.462

61,2

5.396.947

12.918.890

-7.521.943

41,8

12,8

9,1

87,2

90,9

35,8

24,7

24,9

33,4

1.491.887

-726.634

51,3

7.258.903

15.097.285

-7.838.382

48,1

9,5

9,0

90,5

91,0

-3,1

15,6

34,5

16,9

953.582

1.655.817

-702.235

57,6

7.818.971

16.904.549

-9.085.579

46,3

10,9

8,9

89,1

91,1

24,6

11,0

7,7

12,0

48,3

1.219.966

1.893.427

-673.461

64,4

9.156.998

19.609.067

-10.452.069

46,7

11,8

8,8

88,2

91,2

27,9

14,3

17,1

16,0

-13.474.898

47,9

1.341.638

2.184.263

-842.625

61,4

11.022.291

23.654.565

-12.632.274

46,6

10,9

8,5

89,1

91,5

10,0

15,4

20,4

20,6

30.726.987

-16.603.312

46,0

1.422.926

2.646.898

-1.223.972

53,8

12.700.749

28.080.089

-15.379.340

45,2

10,1

8,6

89,9

91,4

6,1

21,2

15,2

18,7

10.473.765

21.202.637

-10.728.872

49,4

1.376.017

2.255.977

-879.961

61,0

9.097.748

18.946.659

-9.848.911

48,0

13,1

10,6

86,9

89,4

-3,3

-14,8

-28,4

-32,5

2010.

11.810.676

20.067.005

-8.256.328

58,9

1.381.004

2.190.835

-809.831

63,0

10.429.672

17.876.169

-7.446.498

58,3

11,7

10,9

88,3

89,1

0,4

-2,9

14,6

-5,7

2011.

13.364.022

22.714.694

-9.350.672

58,8

1.591.828

2.621.002

-1.029.174

60,7

11.772.194

20.093.692

-8.321.498

58,6

11,9

11,5

88,1

88,5

15,3

19,6

12,9

12,4

2012.

12.368.983

20.834.262

-8.465.279

59,4

1.621.514

2.567.265

-945.751

63,2

10.747.470

18.266.998

-7.519.528

58,8

13,1

12,3

86,9

87,7

1,9

-2,1

-8,7

-9,1

92,6

91,7

90,5

101,9

97,9

91,9

Indeks 2012./2011.

91,3

90,9

69,7

90,4 Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 201 2. GODINI

79

Tablica 21 Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH, 2007.-2012. 2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

Vrijednost, milijun USD

Vrijednost, milijun USD

Vrijednost, milijun USD

Vrijednost, milijun USD

Vrijednost, milijun USD

Naziv skupine

Izvoz

Uvoz

Izvoz

Uvoz

Žive životinje

13,67

132,27

-118,60

18,33

164,19

-145,86

10,47

157,27

-146,79

20,95

138,05

-117,10

51,47

159,62

-108,15

59,52

126,84

-67,32

3,67

4,94

15,6

-20,5

02

Meso i jestivi kloanički proizvodi Ribe i raci(rakovi), mekušci iostali vodeni beskralješnjaci Mliječni proizvodi; ptičja jaja; prirodni med; jestivi proizvodi životinjskog podrijetla što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu Proizvodi životinjskog podrijetla grugdje nespomenuti i neuključeni na drugom mjestu Živo drveće i druge biljke, lukovice, gomolji i tome nalik; rezano cvijeće i ukrasno lišće Jestivo povrće i određene vrste korjenja i gomolja Jestivo voće i orašasti plodovi; kore agruma; dinja i lubenica Kava, čaj, mate čaj i začini

19,08

159,74

-140,66

27,32

206,81

-179,49

31,02

225,12

-194,10

31,69

198,97

-167,27

34,10

229,11

-195,01

24,92

255,94

-231,02

1,54

9,97

-26,9

11,7

131,60

98,57

33,03

123,77

112,90

10,87

135,59

79,72

55,87

113,12

78,54

34,58

152,68

98,80

53,89

127,59

91,11

36,49

7,87

3,55

-16,4

-7,8

60,94

116,29

-55,35

69,02

138,30

-69,28

66,65

107,43

-40,78

62,69

130,78

-68,09

71,73

162,88

-91,15

68,14

151,78

-83,63

4,20

5,91

-5,0

-6,8

6,42

13,19

-6,77

7,29

16,36

-9,06

7,19

13,53

-6,34

6,73

13,14

-6,41

13,18

17,95

-4,77

7,53

13,76

-6,23

0,46

0,54

-42,8

-23,3

1,68

49,12

-47,44

2,05

58,59

-56,54

1,67

51,68

-50,02

1,29

45,63

-44,34

2,05

49,92

-47,87

1,77

43,98

-42,21

0,11

1,71

-13,6

-11,9 -8,4

05

06 07 08 09 10 11

12 13

14

15

16 17 18 19 20 21 22 23 24

Žitarice Proizvodi mlinske industrije; slad, škrob, inulin i pšenični gluten Uuljano sjemenje i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi; industrijsko i ljekovito bilje; slama i stočna hrana Šelak, gume, smole i ostali biljni sokovi i ekstrakti Biljni materijali za pletarstvo, biljni proizvodi drugdje nespomenuti i neuključeni Masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla i proizvodi njihove razgradnje; prerađene jestive masti; životinjski i biljni voskovi Prerađevine od mesa, riba, rakova, mekušaca ili drugih vodenih beskralješnjaka Šećer i proizvodi od šećera

Bilanca

Izvoz

Uvoz

Bilanca

Izvoz

Uvoz

Bilanca

Izvoz

Uvoz

Bilanca

Izvoz

Uvoz

Bilanca

Izvoz

Uvoz

Bilanca

Godišnja stopa promjene 2012/2011, (%)

01

04

Uvoz

Udio u ukupnoj poljoprivrednoj razmjeni, (%)

GL.CT.

03

Izvoz

2012.

Vrijednost, milijun USD

8,86

88,80

-79,94

9,76

103,63

-93,87

6,73

91,12

-84,39

7,25

96,87

-89,63

10,10

102,89

-92,80

12,19

94,29

-82,10

0,75

3,67

20,7

22,83

149,88

-127,05

25,72

183,22

-157,51

23,21

151,97

-128,77

36,47

146,00

-109,53

31,89

164,00

-132,11

32,46

164,77

-132,31

2,00

6,42

1,8

0,5

7,49

67,99

-60,50

9,12

75,20

-66,07

8,31

64,84

-56,53

9,06

66,29

-57,23

10,51

86,11

-75,60

10,02

81,78

-71,75

0,62

3,19

-4,7

-5,0

114,33

57,44

56,88

56,10

83,37

-27,27

129,72

30,12

99,60

111,53

31,24

80,29

91,14

52,41

38,72

156,21

42,95

113,26

9,63

1,67

71,4

-18,1

17,30

25,06

-7,77

27,22

33,57

-6,35

14,60

35,01

-20,40

14,21

23,38

-9,17

22,65

33,12

-10,47

23,87

28,84

-4,97

1,47

1,12

5,4

-12,9

32,33

52,61

-20,28

52,19

67,60

-15,41

61,76

36,53

25,23

53,57

60,77

-7,20

89,79

59,77

30,02

85,19

41,13

44,06

5,25

1,60

-5,1

-31,2

0,18

4,46

-4,28

0,08

5,53

-5,45

0,06

5,44

-5,38

0,08

5,53

-5,45

0,12

6,68

-6,55

0,18

5,57

-5,38

0,01

0,22

49,2

-16,6

0,07

0,57

-0,49

0,06

0,59

-0,53

0,07

0,65

-0,57

0,04

0,55

-0,50

0,06

0,62

-0,56

0,06

0,57

-0,51

0,00

0,02

1,6

-7,8

30,01

71,84

-41,83

44,86

126,23

-81,37

34,69

87,07

-52,38

36,90

81,35

-44,45

40,48

120,36

-79,88

38,90

161,86

-122,96

2,40

6,30

-3,9

34,5

64,13

54,77

9,36

78,47

63,44

15,02

85,35

61,14

24,21

78,22

58,65

19,57

90,40

63,12

27,28

98,21

56,90

41,31

6,06

2,22

8,6

-9,9

215,66

142,30

73,36

186,87

135,22

51,66

135,42

88,37

47,05

139,56

65,89

73,68

185,14

135,11

50,03

200,26

170,13

30,13

12,35

6,63

8,2

25,9

60,04

90,93

-30,89

61,37

114,17

-52,81

58,52

111,07

-52,55

57,78

117,17

-59,39

57,43

122,91

-65,48

49,23

114,25

-65,02

3,04

4,45

-14,3

-7,0

67,77

162,59

-94,82

89,92

201,97

-112,05

92,76

185,97

-93,21

96,28

188,56

-92,29

103,63

213,69

-110,06

97,75

201,06

-103,31

6,03

7,83

-5,7

-5,9

24,38

115,45

-91,07

29,71

132,34

-102,64

24,88

113,45

-88,57

27,98

107,38

-79,40

36,15

111,23

-75,08

36,72

105,00

-68,28

2,26

4,09

1,6

-5,6

152,20

176,07

-23,87

174,17

203,26

-29,09

164,93

177,16

-12,22

157,41

171,41

-14,01

165,61

193,27

-27,66

168,07

181,98

-13,91

10,36

7,09

1,5

-5,8

Pića, alkoholi i ocat Ostaci i otpaci prehrambene industrije, pripremljena životinjska hrana

110,55

140,05

-29,50

139,12

145,39

-6,27

127,46

122,82

4,63

132,04

116,14

15,91

148,93

145,96

2,97

150,59

128,02

22,58

9,29

4,99

1,1

-12,3

30,99

143,11

-112,12

52,22

199,97

-147,75

33,94

180,78

-146,84

36,67

158,01

-121,34

52,85

194,75

-141,91

54,61

202,99

-148,38

3,37

7,91

3,3

4,2

Duhan i prerađeni nadomjesci duhana

121,10

36,93

84,17

114,64

53,47

61,17

105,08

61,22

43,86

123,71

68,95

54,77

97,49

67,68

29,81

89,04

76,32

12,73

5,49

2,97

-8,7

12,8

-814,02 1.559,57 2.591,95

Kakao i proizvodi od kakaa Proizvodi na osnovi žitarica, škroba, brašna ili mlijeka; slastičarski proizvodi Proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova i ostalih dijelova biljaka Razni prehrambeni proizvodi

UKUPNO ( 1-24 )

1.313,63

2.150,05

-836,42

1.399,38

2.625,33

-1.225,95

1.360,07

2.239,46

-879,39

1.355,23

2.169,25

-1.032,38

1.593,06

2.541,81

-948,75

98,25

99,01

2,1

-1,9

29

Organski kemijski proizvodi

0,00

0,45

-0,44

0,02

0,62

-0,60

0,01

0,51

-0,50

0,01

0,40

-0,39

0,00

0,32

-0,31

0,01

0,32

-0,31

0,00

0,01

137,8

0,9

33

1,91

1,64

0,26

2,44

1,81

0,63

1,31

1,23

0,08

1,30

1,23

0,07

1,31

1,66

-0,35

1,58

1,77

-0,19

0,10

0,07

20,9

6,4

0,71

9,64

-8,92

0,94

11,93

-10,99

0,82

9,36

-8,54

0,59

10,08

-9,49

0,65

11,22

-10,57

0,81

11,27

-10,46

0,05

0,44

23,7

0,01

0,57

-0,55

0,01

0,57

-0,56

0,02

0,71

-0,69

0,01

1,19

-1,18

0,00

0,94

-0,94

0,00

0,74

-0,74

0,00

0,03

24,52

19,16

5,36

19,82

5,34

14,48

13,78

4,05

9,73

23,78

7,69

16,09

30,09

13,21

16,88

25,79

10,30

15,49

1,59

0,40

0,00

0,78

-0,77

0,00

0,59

-0,59

0,00

0,12

-0,12

0,00

0,42

-0,42

0,00

0,43

-0,43

0,00

0,33

-0,33

0,00

0,01

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,31

0,10

0,22

0,29

0,05

0,24

0,01

0,00

0,01

0,06

0,00

0,06

0,18

0,00

0,18

0,23

0,00

0,23

0,01

0,00

52

Eterična ulja i rezinoidi Bjelančevinaste tvari; modificirani škrobovi; ljepila, enzimi Razni proizvodi kemijske industrije Sirova koža s dlakom ili bez dlake (osim krzna) i štavljena koža Prirodno i umjetno krzno i proizvodi od krzna Svila Vuna, fina ili gruba životinjska dlaka, pređa Pamuk

53

Ostala biljna tekstilna vlakna

35 38 41 43 50 51

UKUPNO ( 29-53 ) UKUPNO

0,53

0,02

0,01

0,03

0,02

0,04

0,4 -21,4

-14,3

-22,0 -21,7 -81,5

28,3

1,81

-1,28

0,60

-0,58

0,50

-0,50

0,55

-0,52

1,26

-1,23

0,67

-0,64

0,00

0,03

0,00

0,07

-0,07

0,00

0,05

-0,05

0,00

0,05

-0,05

0,00

0,03

-0,03

0,00

0,02

-0,02

0,00

0,05

-0,05

0,00

0,00

28,01

34,21

-6,20

23,54

21,56

1,98

15,95

16,52

-0,57

25,78

21,59

4,19

32,26

29,05

3,20

28,45

25,45

3,00

1,75

0,99

-11,8

62,5

-46,5

-12,4

1.341,64

2.184,26

-842,62

1.422,93

2.646,90

-1.223,97

1.376,02

2.255,98

-879,96

1.381,00

2.190,84

-809,83 1.591,83 2.621,00

-1.029,17

1.621,51

2.567,26

-945,75

100

100

1,9

-2,1

118,7

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

80

Tablica 22 Pregled najznačajnijih izvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012. Ø 2008.-2011.

2012. Udio u ukupnoj vrijednosti, (%)

Udio u ukupnoj vrijednosti, (%)

CT 1)

Naziv

1701 99

Bijeli šećer

1.

147.352.613

193.244

10,21

1.

187.808.277

196.298

11,58

2402 20

2.

91.031.516

7.214

6,31

3.

74.403.538

6.725

4,59

3.

60.737.413

26.430

4,21

4.

62.657.056

23.210

3,86

4.

57.710.800

17.004

4,00

6.

58.396.866

18.175

3,60

0302 35

Cigarete što sadrže duhan Prehrambeni proizvodi što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, osim koncentrata bjelančevina i teksturirane bjelančevinaste tvari 2) Umaci i pripravci za umake; miješani začini i miješana začinska sredstva, osim soja umaka, ketchupa i umaka od rajčice te gorušice Plavoperajna tuna, svježa ili rashlađena

5.

50.741.820

2.666

3,52

5.

59.422.535

2.120

3,66

1005 90

Kukuruz, osim sjemenskog

6.

44.103.287

229.847

3,06 14.

27.064.207

103.209

1,67

1001 90

Pšenica i suražica; ostala

7.

40.382.309

180.817

2,80

2.

109.142.204

384.120

6,73

2203 00

Pivo dobiveno od slada Proizvodi za prehranu dojenčadi i male djece, u pakiranjima za pojedinačnu prodaju

8.

39.582.864

53.476

2,74

9.

38.689.094

55.102

2,39

9.

29.586.255

5.913

2,05 12.

32.128.818

6.501

1,98

27.243.220

4.741

1,89 21.

20.728.658

3.743

1,28

11.

26.647.537

63.569

1,85

41.229.033

96.528

2,54

12.

25.490.375

7.602

1,77 61.

5.854.784

1.525

0,36

2106 90

2103 90

1901 10

1806 32

RB

Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi što sadrže kakao 10. nepunjeni s dodanim žitaricama, voćem ili orašastim plodovima

Vrijednost, USD

Količina, t

RB

Vrijednost, USD

Količina, t

0302 69

Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane Slatkovodne i morske ribe, ostale, svježe ili rashlađene

1905 32

Vafl i i oblate

13.

23.344.560

7.858

1,62 15.

24.424.600

8.339

1,51

2104 10

Juhe, uključujući mesne i pripravke za njih

14.

22.732.773

4.986

1,58 18.

22.461.686

5.028

1,39

2309 90

Pripravci za prehranu životinja, ostali

15.

22.205.217

22.924

1,54 11.

32.156.270

50.585

1,98

0305 63

Inćuni, sušeni, soljeni ili u salamuri

16.

21.320.021

6.712

1,48 30.

12.573.002

4.125

0,78

2202 90

17.

20.868.920

29.899

1,45 35.

11.634.396

13.679

0,72

18.

20.750.826

30.592

1,44 16.

23.983.743

36.306

1,48

1604 13

Bezalkoholna pića Mandarine (uključujući tangerske i satsuma mandarine); klementine, w ilking mandarine i slični hibridi agruma Srdele, velika srdela i papaline, pripremljene ili konzervirane

19.

19.920.257

4.315

1,38 17.

22.650.171

4.965

1,40

1206 00

Suncokretovo sjeme, neovisno je li lomljeno ili ne

20.

18.943.454

41.857

1,31 13.

29.913.671

43.926

1,84

632.247.774

1.889.434

43,82

724.191.066

2.130.538

44,66

1.442.943.809

2.831.095

100

1.621.513.675

3.194.747

100

2202 10

0805 20

Ostali proizvodi UKUPNO 1)

7.

Izmjene u Carinskoj tarifi za 2012. godinu, u odnosu na 2011. godinu, su značajne posebice u poljoprivredno-prehrambenom dijelu Carinske tarife, obzirom da su implementirani amandmani na nomenklaturu Harmoniziranog sustava, usvojeni u okviru

petog revizijskog ciklusa. 2)

složeni alkoholni pripravci za uporabu u proizvodnji pića, aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, proizvodi bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba s masenim udjelom manjim od 1,5% mliječne masti, 5% saharoze, 5% glukoze ili škroba, sirupi za pripravu bezalkoholnih pića, dječja hrana, dijetetski proizvodi, voćni čajevi, žvakaće gume, bomboni nadomjesci za sir, voćni sirupi, aditivi za pekarske proizvode i dr. Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Tablica 23 Pregled najznačajnijih uvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012. Ø 2008.-2011. CT 1)

Naziv

RB

Vrijednost, USD

Količina, t

2012. Udio u ukupnoj vrijednosti, (%)

RB

Vrijednost, USD

Količina, t

Udio u ukupnoj vrijednosti, (%)

2309 10

Prehrambeni proizvodi što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, osim koncentrata bjelančevina i teksturirane bjelančevinaste tvari 2) Žive životinje vrste goveda, osim čistokrvnih rasplodnih Svinjsko meso smrznuto, osim trupova i polovica, šunka, plećki i komada od njih Uljane pogače i ostali kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji ulja od soje, nemljeveni, mljeveni ili peletirani Hrana za pse i mačke

0901 11

Kava nepržena s kof einom

6.

47.494.977

18.245

1,96

0103 91

Žive svinje mase manje od 50 kg

7.

45.075.822

16.178

1,86 14.

39.825.585

13.890

1,55

1806 90

Čokolada i čokoladni proizvodi, ostali

8.

41.450.995

8.338

1,71 11.

46.001.691

9.170

1,79

0406 90

Sir ostali

9.

40.709.824

8.013

1,68 15.

39.164.787

8.463

1,53

0803 00

Banane, uključujući banane za kuhanje, svježe ili suhe

10.

40.076.238

51.797

1,65 16.

38.252.501

46.298

1,49

2309 90

Pripravci za prehranu životinja, ostali

11.

40.070.537

29.889

1,65

7.

48.029.701

37.202

1,87

2402 20

Cigarete što sadrže duhan

12.

39.628.753

2.117

1,63

6.

56.243.924

3.093

2,19

1905 90

Kruh, pecivo, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne; hostije, prazne kapsule za f armaceutske proizvode, oblate, rižin papir i slični proizvodi; ostalo

13.

39.166.250

14.760

1,61 12.

45.695.873

19.113

1,78

1701 11

Sirovi šećer od šećerne trske

14.

36.748.465

73.692

1,51

96.397.573

167.098

3,75

1905 31

Keksi slatki

15.

33.773.623

11.614

1,39 18.

34.737.087

12.569

1,35

1512 19

Ulje od sjemena suncokreta ili šaf ranike Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani niti s dodanim šećerom ni drugim sladilima s masenim udjelom masti većim od 1%, ali ne većim od 6%

16.

29.496.692

25.818

1,21 17.

36.010.714

27.547

1,40

17.

29.097.471

47.598

1,20 13.

42.739.167

78.416

1,66

Živo bilje ostalo (miceliji gljiva, sadnice jagoda, voća i povrća)

18.

28.427.172

28.125

1,17 22.

24.763.157

26.331

0,96

19.

27.269.813

9.723

1,12 19.

30.548.240

9.937

1,19

20.

26.031.380

39.152

1,07 28.

21.728.904

38.477

0,85

Ostali proizvodi

1.481.405.828

1.561.267

61,00

1.501.160.153

1.234.294

58,47

UKUPNO

2.428.678.006

2.218.363

100

2.567.264.632

2.023.179

100

2106 90 0102 90 0203 29 2304 00

0401 20 0602 90 0203 19 2203 00

Svinjsko meso svježe ili rashlađeno, osim trupova i polovica, šunka, plećki i komada od njih Pivo dobiveno od slada

1.

116.821.638

24.602

4,81

1.

112.321.724

27.649

4,38

2.

82.717.838

24.035

3,41

5.

78.748.985

22.222

3,07

3.

79.198.139

26.706

3,26

2.

99.381.513

31.749

3,87

4.

75.866.291

159.249

3,12

4.

80.364.586

151.733

3,13

5.

48.150.264

37.447

1,98

8.

47.793.012

41.952

1,86

9.

47.355.755

15.976

1,84

3.

1) Izmjene u Carinskoj tarifi za 2012. godinu, u odnosu na 2011. godinu, su značajne posebice u poljoprivredno-prehrambenom dijelu Carinske tarife, obzirom da su implementirani amandmani na nomenklaturu Harmoniziranog sustava, usvojeni u okviru petog revizijskog ciklusa. 2) složeni alkoholni pripravci za uporabu u proizvodnji pića, aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, proizvodi bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba s masenim udjelom manjim od 1,5% mliječne masti, 5% saharoze, 5% glukoze ili škroba, sirupi za pripravu bezalkoholnih pića, dječja hrana, dijetetski proizvodi, voćni čajevi, žvakaće gume, bomboni nadomjesci za sir, voćni sirupi, aditivi za pekarske proizvode i dr. Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

81

Tablica 24 Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po zemljama, prosjek 2008.-2011. i 2012. IZVOZ Ø 2008.-2011. ZEMLJA RANG

Vrijednost, USD

2012. Udio u vrijednosti, (%) RANG

Vrijednost, USD

Udio u vrijednosti, (%)

Bosna i Hercegovina

1.

457.527.622

31,71

1.

464.359.065

28,64

Italija

2.

153.923.622

10,67

2.

163.490.316

10,08

Slovenija

3.

139.831.995

9,69

3.

152.424.462

9,40

Srbija i Kosovo 1)

4.

125.510.742

8,70

4.

150.456.842

9,28

Njemačka

5.

64.951.583

4,50

6.

67.361.672

4,15

Mađarska

6.

61.185.653

4,24

5.

100.952.372

6,23

Japan

7.

56.418.026

3,91

7.

59.241.526

3,65

Austrija

8.

47.085.347

3,26

9.

48.478.737

2,99

Makedonija

9.

38.789.100

2,69

8.

52.217.020

3,22

Crna Gora

10.

27.879.135

1,93

11.

37.451.444

2,31

SAD

11.

21.156.261

1,47

13.

22.561.885

1,39

Slovačka

12.

20.023.299

1,39

16.

17.677.403

1,09

Grčka

13.

18.924.098

1,31

10.

40.377.890

2,49

Rusija

14.

17.176.438

1,19

12.

24.162.885

1,49

Češka

15.

16.506.446

1,14

20.

11.490.698

0,71

Poljska

16.

13.927.637

0,97

14.

18.495.458

1,14

Albanija

17.

12.343.939

0,86

17.

17.000.659

1,05

Rumunjska

18.

12.304.906

0,85

23.

9.256.014

0,57

Ujedinjena Kraljevina

19.

11.431.496

0,79

21.

11.303.096

0,70

Španjolska

20.

11.187.319

0,78

24.

9.043.506

0,56

114.859.145

7,96

143.710.725

8,86

1.442.943.809

100

1.621.513.675

100

Ostale zemlje UKUPNO 1)

radi usporedivosti u navedenom razdoblju podaci se iskazuju zajedno za Srbiju i Kosovo. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. godine ali se podaci vanjskotrgovinske razmjene za Srbiju i Kosovo iskazuju odvojeno tek od 2010. godine. Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Tablica 25 UVOZ Ø 2008.-2011. ZEMLJA RANG

Vrijednost, USD

2012. Udio u vrijednosti, (%) RANG

Vrijednost, USD

Udio u vrijednosti, (%)

Njemačka

1.

314.012.315

12,93

1.

337.489.638

13,15

Italija

2.

268.318.127

11,05

2.

276.621.905

10,77

Brazil

3.

185.398.094

7,63

4.

188.182.482

7,33

Nizozemska

4.

183.708.736

7,56

3.

199.059.459

7,75

Mađarska

5.

157.627.251

6,49

5.

154.758.656

6,03

Bosna i Hercegovina

6.

120.498.677

4,96

6.

135.655.548

5,28

Austrija

7.

116.511.398

4,80

9.

104.449.349

4,07

Poljska

8.

105.435.222

4,34

7.

118.363.708

4,61

Slovenija

9.

86.236.234

3,55

10.

92.186.965

3,59

Srbija i Kosovo 1)

10.

82.538.947

3,40

8.

115.507.949

4,50

Španjolska

11.

81.329.276

3,35

11.

89.719.599

3,49

Francuska

12.

57.769.057

2,38

12.

70.895.853

2,76

Rumunjska

13.

53.813.120

2,22

13.

61.959.331

2,41

Makedonija

14.

44.297.362

1,82

14.

45.456.345

1,77

Češka

15.

43.172.932

1,78

16.

37.428.701

1,46

Ekvador

16.

36.247.091

1,49

18.

35.537.920

1,38

Belgija

17.

35.972.069

1,48

17.

37.166.708

1,45

SAD

18.

33.892.287

1,40

22.

30.073.392

1,17

Danska

19.

29.561.458

1,22

26.

18.710.905

0,73

Turska

20.

28.710.873

1,18

25.

20.995.730

0,82

363.627.483

14,97

397.044.489

15,47

2.428.678.006

100

2.567.264.632

100

Ostale zemlje UKUPNO 1)

radi usporedivosti u navedenom razdoblju podaci se iskazuju zajedno za Srbiju i Kosovo. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. godine ali se podaci vanjskotrgovinske razmjene za Srbiju i Kosovo iskazuju odvojeno tek od 2010. godine. Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI

82

Tablica 26 Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po tržištima, prosjek 2008.-2012., 2012. Ø 2008.-2011.

2012.

vrijednost, USD Zemlje Izvoz

Uvoz

Bilanca

Udio u ukupnoj razm jeni poljoprivredno prehram benih proizvoda , %

Izvoz

Uvoz

Bilanca

Izvoz

Uvoz

47.085.347

116.511.398

-69.426.051

3,26

4,80

48.478.737

104.449.349

-55.970.612

2,99

4,07

Belgija

6.837.688

35.972.069

-29.134.381

0,47

1,48

3.376.579

37.166.708

-33.790.129

0,21

1,45

Danska

213.350

29.561.458

-29.348.108

0,01

1,22

366.294

18.710.905

-18.344.611

0,02

0,73

Finska

41.385

288.666

-247.282

0,003

0,01

4.522

324.392

-319.870

0,00

0,01

6.429.437

57.769.057

-51.339.621

0,45

2,38

8.703.790

70.895.853

-62.192.063

0,54

2,76

18.924.098

19.400.706

-476.608

1,31

0,80

40.377.890

17.108.829

23.269.061

2,49

0,67

Irska

25.256

4.097.731

-4.072.476

0,002

0,17

79.763

4.812.520

-4.732.757

0,005

0,19

Italija

153.923.622

268.318.127

-114.394.504

10,67

11,05

163.490.316

276.621.905

-113.131.589

10,08

10,77 0,01

Grčka

Uvoz

Udio u ukupnoj razm jeni poljoprivredno prehram benih proizvoda , %

Austrija

Francuska

Izvoz

vrijednost, USD

Luksemburg

75.679

184.583

-108.904

0,01

0,01

13.200

379.389

-366.189

0,001

Nizozemska

3.373.206

183.708.736

-180.335.531

0,23

7,56

2.535.769

199.059.459

-196.523.690

0,16

7,75

64.951.583

314.012.315

-249.060.732

4,50

12,93

67.361.672

337.489.638

-270.127.966

4,15

13,15

Njemačka

402.093

1.728.350

-1.326.257

0,03

0,07

1.066.005

2.822.557

-1.756.552

0,07

0,11

11.187.319

81.329.276

-70.141.958

0,78

3,35

9.043.506

89.719.599

-80.676.093

0,56

3,49

5.857.269

15.011.133

-9.153.863

0,41

0,62

5.666.221

10.012.561

-4.346.340

0,35

0,39

11.431.496

19.709.783

-8.278.287

0,79

0,81

11.303.096

21.518.410

-10.215.314

0,70

0,84

330.758.826

1.147.603.387

-816.844.561

22,92

47,25

361.867.360

1.191.092.074

-829.224.714

22,32

46,40

4.291.965

19.869.562

-15.577.597

0,30

0,82

2.922.773

22.632.148

-19.709.375

0,18

0,88

670.839

1.748.970

-1.078.131

0,05

0,07

3.381.528

3.249.273

132.255

0,21

0,13

16.506.446

43.172.932

-26.666.486

1,14

1,78

11.490.698

37.428.701

-25.938.003

0,71

1,46

893.706

2.808.488

-1.914.783

0,06

0,12

292.625

1.329.222

-1.036.597

0,02

0,05

Latvija

1.849.104

158.665

1.690.439

0,13

0,01

875.932

471.251

404.681

0,05

0,02

Litva

1.326.466

4.753.359

-3.426.893

0,09

0,20

638.800

3.778.723

-3.139.923

0,04

0,15

61.185.653

157.627.251

-96.441.598

4,24

6,49

100.952.372

154.758.656

-53.806.284

6,23

6,03

2.554.735

700

2.554.035

0,18

0,00003

2.882.874

3.175

2.879.699

0,18

0,0001

Poljska

13.927.637

105.435.222

-91.507.585

0,97

4,34

18.495.458

118.363.708

-99.868.250

1,14

4,61

Rumunjska

12.304.906

53.813.120

-41.508.214

0,85

2,22

9.256.014

61.959.331

-52.703.317

0,57

2,41

Slovačka

20.023.299

20.600.455

-577.156

1,39

0,85

17.677.403

41.114.601

-23.437.198

1,09

1,60

Slovenija

139.831.995

86.236.234

53.595.762

9,69

3,55

152.424.462

92.186.965

60.237.497

9,40

3,59

EU 12

275.366.751

496.224.956

-220.858.206

537.275.754

-215.984.815

606.125.576

20,43 67,68

321.290.939

EU 27

19,08 42,01

19,81 42,13

20,93 67,32

Portugal Španjolska Švedska Ujedinjena Kraljevina EU 15 Bugarska Cipar Češka Estonija

Mađarska Malta

1.643.828.343 -1.037.702.767

683.158.299

1.728.367.828 -1.045.209.529

12.343.938

1.330.722

11.013.217

0,86

0,05

17.000.659

2.083.016

14.917.643

1,05

0,08

457.527.622

120.498.677

337.028.945

31,71

4,96

464.359.065

135.655.548

328.703.517

28,64

5,28

Crna Gora

27.879.135

1.024.865

26.854.270

1,93

0,04

37.451.444

2.080.666

35.370.778

2,31

0,08

Makedonija

38.789.100

44.297.362

-5.508.262

2,69

1,82

52.217.020

45.456.345

6.760.675

3,22

1,77 0,02

Albanija Bosna i Hercegovina

Moldavija Srbija i Kosovo 1)

93.157

188.354

-95.197

0,01

0,01

0

438.899

-438.899

0,00

125.510.742

82.538.947

42.971.795

8,70

3,40

150.456.842

115.507.949

34.948.893

9,28

4,50

CEFTA

662.143.693

249.878.926

412.264.768

45,89

10,29

721.485.030

301.222.423

420.262.607

44,49

11,73

EFTA

5.546.754

19.395.482

-13.848.729

0,38

0,80

6.432.740

21.967.590

-15.534.850

0,40

0,86

a Brazil

1.019.708

185.398.094

-184.378.386

0,07

7,63

0

188.182.482

-188.182.482

0,00

7,33

b Japan

56.418.026

645.206

55.772.820

3,91

0,03

59.241.526

579.110

58.662.416

3,65

0,02

c Kina

705.497

27.857.980

-27.152.483

0,05

1,15

1.599.647

30.208.743

-28.609.096

0,10

1,18

d SAD

21.156.261

33.892.287

-12.736.026

1,47

1,40

22.561.885

30.073.392

-7.511.507

1,39

1,17

2.908.356

28.710.873

-25.802.517

0,20

1,18

1.700.482

20.995.730

-19.295.248

0,10

0,82

UKUPNO a,b,c,d,e

82.207.848

276.504.440

-194.296.592

5,70

11,38

85.103.540

270.039.457

-184.935.917

5,25

10,52

OSTALA TRŽIŠTA

86.919.938

239.070.816

-152.150.878

6,02

9,84

125.334.066

245.667.334

-120.333.268

7,73

9,57

1.442.943.809

2.428.678.006

-985.734.197

100

100

1.621.513.675

2.567.264.632

-945.750.957

100

100

e Turska

UKUPNA RAZMJENA POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENIH PROIZVODA 1)

radi usporedivosti u navedenom razdoblju podaci se iskazuju zajedno za Srbiju i Kosovo. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. godine ali se podaci vanjskotrgovinske razmjene za Srbiju i Kosovo iskazuju odvojeno tek od 2010. godine. Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 201 2. GODINI

83

Tablica 27 Pregled izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz RH u zemlje članice EU, 2012. godine Europska unija Europska unija vrijednost, USD (27 zemalja) (15 zemalja)

Austrija

Belgija Danska Finska Francuska

01

Žive životinje

2.090.407

1.125.080

7.879

02

8.994.396

8.411.062

55.453.008

04

Meso i jestivi klaonički proizvodi Ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralježnjaci Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med

05

Proizvodi životinjskog podrijetla

06

Živo drveće, lukovice, rezano cvijeće

07

Irska

Luksemburg Nizozemska Njemačka Portugal Španjolska Švedska

Italija

Ujedinjena Europska unija Bugarska Kraljevina (12 zemalja)

Češka

Cipar

Estonija Latvija

Mađarska

Litva

Poljska Rumunjska Slovačka

Malta

Slovenija

763

123

1.540

922

0

1.103.307

0

261

8.747

0

631

907

0

965.327

0

451

0

0

0

0

158.856

131

0

0

0

1.131.482

26.943 41.072

0

21.091

0

0

6.776.158

0

31.120

344.807

0

0

38.389

0

583.334

70.463

0

0

0

0

0

53.550

0

0

0

0

459.321

49.311.354

8.434

4.776 27.919

0

341.191

949.446

0

43.599.320

0

0

323.307

768.022

2.943.995

9.438

335.506

6.141.654

0

0

72.967

0

0

0

137.268

0

682.043

0

0

5.249.376

8.222.822

2.196.390

730.288

14.214

0

0

135.782

224.896

0

253.046

0

73.283

601.646

0

0

141.096

22.139

6.026.432

32.675

0

143.844

0

0

0

87.548

0

3

35.064

28.372

5.698.926

6.906.273

5.919.853

89.534

15.404

0

0 1.174.424

181.906

0

1.730.445

0

11.996

2.510.074

175.261

27.973

2.836

0

986.420

9.858

0

33.964

0

0

0

1.771

0

2.401

126.669

69.877

741.880

617.673

433.523

13.080

11.250

0

0

0

0

0

129.438

0

150.984

115.977

0

0

31

12.763

184.150

0

0

0

0

0 16.472

32.925

0

14.032

0

1.545

119.176

Povrće

6.106.535

2.776.911

165.088

130.979

0

0

172.427

0

0

1.850.441

0

151.041

216.173

0

13.573

6.587

70.602

3.329.624

0

0

57.096

3.466

0

77.976

3.538

37.847

0

0

3.141.709

08

Voće

12.464.974

3.663.254

666.885

12.670 110.741

0

0

11.974

0

208.284

0

246.137

1.456.417

0

4.959

413.950

531.237

8.801.720

48.451

0

2.012.618

0 73.413 17.664

158.584

0

807.662

0

823.183

4.860.145

09

Kava, čaj i začini

2.226.322

246.371

69.979

19.952

0

0

10.076

19

0

7.073

0

29.794

70.540

0

0

38.933

5

1.979.951

0

0

45.118

0

0

0

27.629

0

0

0

0

1.907.204

10

Žitarice

78.341.501

63.202.763

1.787.058

0

0

0

507.141

3.009.406

0

55.013.255

0

0

12.133

96.034

2.777.730

0

6

15.138.738

51.088 3.272.201

98.963

0

0

0

336.755 2.768.942

7.158

6.321.479

6.521

2.275.631

11

Proizvodi mlinske industrije

3.077.741

83.886

57.770

0

0

0

2

318

0

107

0

985

1.023

0

0

23.681

0

2.993.855

485.222

0

166

0

0

0

0

0

0

0

0

2.508.467

12

Uljano sjemenje i plodovi, industrijsko bilje

26.847.767

22.610.411

2.879.053

76 3.977.001

5.759.802

51

3.879.240

0

132.341

5.734.067

0

280

25.986

167.936

4.237.356

0

0

501.379

0

0

0

1.404.060

0

297.899

654.890

96.129

1.282.999

13

Šelak, gume i smole

93.045

59.381

0

0

0

0

1.722

18.147

0

5.742

0

0

4

0

33.766

0

0

33.664

1.174

0

0

0

0

0

0

92

6.905

3.994

0

21.499

14

Biljni materijali za pletarstvo

53.885

401

3

0

0

0

0

0

0

0

0

0

398

0

0

0

0

53.484

0

0

0

0

0

0

118

0

0

0

0

53.366

15

Masti i ulja životinjskog ili biljnog pordrijetla

15.991.090

7.979.387

5.145.844

33.470

452

0

47.734

2.021

192

492.973

0

1.625

2.168.739

0

0

54.947

31.390

8.011.703

326.373

0

115.466

0

0

0

460.467

0

2.005

6.682

2.553.511

4.547.199

16

Prerađevine od mesa i riba

30.037.503

19.919.401

9.359.601

1.407

0

0

42.177

46.201

0

2.347.015

0

10.290

1.655.472

0

109.526 1.087.805

5.259.907

10.118.102

0

0

53

0

0

0

785.728

0

586

0

429.028

8.902.707

17

Šećeri i proizvodi od šećera

188.112.304

61.486.302

47.331

35.502

0

0

1.308 27.586.375

0

32.175.410

0

19.034

183.822

0

54

81.615

1.355.851

126.626.002

1.488

0

200.452

2.874

0

0

83.619.793

0

0

0

6.637.530

36.163.865

18

Kakao i proizvodi od kakaa

10.957.193

3.240.153

1.834.716

12.049

0

39

25.057

0

0

7.120

0

59.457

834.581

0

114

161.330

305.690

7.717.040

217

0

680.394

1.232 23.615

0

139.826

0

0

853

844.831

6.026.072

19

Proizvodi na osnovi žitarica, brašna ili mlijeka

47.544.539

21.847.818

2.943.160

4.428

78

76

146.452

14 1.012

699.208

25

56.168 16.691.282

105

895

492.877

812.038

25.696.721

50.562

0

627.993

0

0

53

962.953

86.269

4.744.125

300

221.630

19.002.836

20

Proizvodi od povrća i voća

20.732.013

14.115.408

1.289.417

19.793

0

0

188.757

7.145 2.536

223.508

480

301.748 11.147.972

0

61.143

643.817

229.092

6.616.605

16.128

0

331.299

0

0

21

Razni prehrambeni proizvodi

55.880.788

22.690.806 11.501.317

0 39.768

131

261.374

22.236 75.946

523.156

0

72.344

7.685.339

0

293.064 1.685.126

531.005

33.189.982

426.164

107.539

22

Pića, alkoholi, ocat Ostaci i otpaci prehrambene industrije, životinjska hrana Duhan i prerađevine duhana

48.652.231

15.644.961

5.308.235

199.595 90.990 4.077

87.520

105

26

2.136.456

10.850

235.375

6.122.315

26.570

156

754.378

668.313

33.007.270

633.114

15.542.421

9.727.496

356.217

0

0

0

0

2.556.957

0

5.438.614

0

114.552

1.261.156

0

0

0

0

5.814.925

21.388

16.589.092

414.843 2.780.481

0

0 1.161.940

0

0

290.897

1.820

836.981

7.777.372

0

2.378.172

2.112

944.474

6.404.218

748.408

353.281.464 45.807.214 3.323.084 366.190 4.522 8.304.716 40.377.890 79.763 158.890.213

13.175

03

23 24

UKUPNO ( 1-24 )

22.993.310 667.939.741

0

Grčka

171 54.407

2.535.516 66.923.363 1.065.992

8.646.031 5.665.841 11.277.954

7.992

805.889

0

945.202

2.149

709.110

1.058.405

98.799

3.455.513

2.161.185 285.053 770.912 550.386

2.599.401

4.983

6.179.542

650.768

2.153.696

17.300.353

1.337

1.632.356

0

0 54.225

8.023.852

4.489

1.426.881

134.869

1.375.355

19.720.792

0

1.228

0

0

0

880.007

0

927.369

0

2.335.484

1.649.449

0

2.774.023

0

0

0

0

12.281

481.175

15

1.860

2.386.456

314.658.277 2.922.773 3.381.528 11.490.564 292.625 875.932 638.800 100.894.269 2.882.874 16.326.743

8.993.988 17.677.351 148.280.830

29

Organski kemijski proizvodi

66

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

66

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

66

33

Eterična ulja i rezinoidi

1.084.122

779.723

32.695

456

104

0

354.157

0

0

294.555

25

253

71.575

13

368

380

25.142

304.399

0

0

0

0

0

0

42.841

0

229

0

52

261.277

35

Bjelančevinaste tvari

147.331

141.569

122.361

0

0

0

0

0

0

322

0

0

18.886

0

0

0

0

5.762

0

0

134

0

0

0

0

0

200

0

0

5.428

38

Proizvodi kemijske industrije

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

41

Sirova i štavljena koža

13.932.615

7.625.466

2.516.467

52.753

0

0

44.917

0

0

4.279.699

0

0

334.523

0

397.107

0

0

6.307.149

0

0

0

0

0

0

0

0

2.168.286

262.026

0

3.876.837

43

Krzno i proizvodi od krzna

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

50

Svila

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

51

Vuna

34.561

19.299

0

0

0

0

0

0

0

19.299

0

0

0

0

0

0

0

15.262

0

0

0

0

0

0

15.262

0

0

0

0

0

52

Pamuk

19.839

19.839

0

286

0

0

0

0

0

6.228

0

0

13.325

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

53

Ostala biljna tekstilna vlakna

24

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

24

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

24

8.585.896

2.671.523

53.495

104

0

399.074

0

0

4.600.103

25

253

438.309

13

397.475

380

25.142

6.632.662

0

0

134

0

0

0

58.103

0

2.168.715

262.026

52

4.143.632

361.867.360 48.478.737 3.376.579 366.294 4.522 8.703.790 40.377.890 79.763 163.490.316

13.200

UKUPNO ( 29-53 ) UKUPNO

15.218.558 683.158.299

2.535.769 67.361.672 1.066.005

9.043.506 5.666.221 11.303.096

321.290.939 2.922.773 3.381.528 11.490.698 292.625 875.932 638.800 100.952.372 2.882.874 18.495.458

9.256.014 17.677.403 152.424.462

Napomene: Potpuni nazivi poglavlja i proizvoda Carinske tarif e za 2012. godinu nalaze se u NN 143/2011 Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 201 2. GODINI

84

Tablica 28 Pregled uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz zemalja članica EU u RH, 2012. godine Europska unija Europska unija vrijednost, USD (27 zemalja) (15 zemalja)

Austrija

Belgija

Danska

Finska Francuska

01 Žive životinje

126.522.917

43.582.049

1.687.249

340.313

1.009.627

0

961.186

02 Meso i jestivi klaonički proizvodi Ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni 03 beskralježnjaci 04 Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med

210.251.968

184.361.073

21.658.439

3.395.489

8.956.858

0

1.954.627

43.926.881

42.585.405

3.279

6.738

1.068.887 176.886

117.340.166

67.542.251

4.060.780

4.491.790

628.607

05 Proizvodi životinjskog podrijetla

Grčka

Irska 0

Luksemburg Nizozemska Njemačka

Italija

Ujedinjena Europska unija Bugarska Kraljevina (12 zemalja)

Portugal Španjolska Švedska

1.167.956

63.237

19.824.781

18.405.163

0

114.808

0

2.992

82.940.868

221.127

0 1.951.421

13.644.903

0

51.121.459

59.661.413

0 21.997.312

19.152

0

25.890.895

558.090 1.182.089 16.507.791

5.260.612

1.043.579

319.266

5.336.985

0

317.207

26.639

3.864.268

26.953

497.569

5.089.983

113.291

2.968.894

45.423.747

Češka

Cipar

4.737

Estonija

Latvija

Mađarska Malta

Litva

Rumunjska Slovačka

Poljska

0 11.389.693

0

0

0

8.627.409

0

3.603.694

0

56.048

0

0

0

12.793.601

0

83.595

31.306

121.349

32.564

339

820.771

0

37.810 280.527 1.446.652

14.491.015

0

12.022.156

368.168

5.244.458

5.559.538

1.341.476

11.258

0

37.122

7.868

104.666

130.792

106.404

49.797.915

24.539

0

9.626.348

12.031.429 44.651.459 5.240.814

2.098.668

Slovenija

5.682.966

336.785

0

2.098.070

11.378

191.794

1.096.005 10.404.695

6.292.976

4.973.316

406.163

11.877

190.367

0

764.744

353

8.494

1.059.168

0

1.279.310

1.030.956

0

103.878

109.638

8.368

1.319.660

140.413

0

4.070

0

0

713.160

53.159

0

32.536

0

0

376.322

06 Živo drveće, lukovice, rezano cvijeće

37.396.949

32.360.878

691.931

303.929

928.623

353

93.702

0

65

8.204.296

34

19.771.830

1.998.497

1.903

360.776

824

4.115

5.036.071

55

305

127.519

193

52.857

51

2.636.525

0

282.643

0

4.646

1.931.277

07 Povrće

65.783.093

53.236.197

2.415.623

4.137.143

17.236

0

1.853.584

354.651

0

16.661.225

37.094

15.004.194

3.361.967

17.094

9.319.640

2.524

54.222

12.546.896

3.174 2.736.246

671.028

0

0

0

2.940.600

0

5.754.705

20.089

89.199

331.855

08 Voće

77.769.460

66.801.968

3.400.762

86.653

0

0

261.658 11.178.843

2.861

31.413.623

0

133.609

784.242

10.346 19.398.325

125.589

5.457

10.967.492

507.699

512.399

14.898

0

0

1.047

638.769

0

1.726.137

4.845.845

119.398

2.601.300

09 Kava, čaj i začini

28.156.114

21.549.567

739.142

845

24

8.735

111.090

45

0

16.614.868

173

176.884

1.660.945

574

1.695.740

0

540.502

6.606.547

25.375

0

19.667

673

0

0

249.376

0

330.086

6.118

13.488

5.961.764

10 Žitarice

27.462.151

13.401.208

1.233.159

455

0

0

6.529.300

0

0

4.545.347

0

159.315

230.450

0

702.956

0

226

14.060.943

0

0

206.341

0

0

0

8.781.904

0

8.462

2.332.497

1.371.671

1.360.068

11 Proizvodi mlinske industrije

23.029.310

15.616.275

6.322.337

593.502

6.258

379

716.409

0

0

3.177.236

0

1.164.193

3.552.173

0

23.094

393

60.301

7.413.035

30.990

0

336.146

0

0

0

3.977.777

0

137.125

209.473

1.167.574

1.553.950

12 Uljano sjemenje i plodovi, industrijsko bilje

29.322.614

12.528.256

713.574

382.734

277.430

6.900

1.743.640

1

31

3.449.988

0

1.942.645

3.815.127

0

124.944

8.632

62.610

16.794.358

992.124

0

1.410.106

0

0

1.731

12.701.274

0

219.321

55.889

28.498

1.385.415

4.269.843

3.302.329

20.550

50.230

522.836

0

330.933

42

0

667.365

0

48

1.226.168

0

351.479

68

132.610

967.514

0

0

614.492

0

0

0

5.269

0

22.381

4.106

1.709

319.557

133.521

101.490

6.088

190

0

0

1.829

0

0

83.292

0

3.018

7.070

0

0

0

3

32.031

0

0

0

0

0

0

7

0

30.470

0

0

1.554

15 Masti i ulja životinjskog ili biljnog pordrijetla

91.744.172

44.625.062

2.133.846

1.455.375

878.232

0

419.591

48.348

587

19.280.292

0

6.240.635

7.544.200

9.437

4.063.533

2.529.609

21.377

47.119.110

1.884.793

0

113.670

0

4

0

7.555.959

0

880.772

16 Prerađevine od mesa i riba

39.956.654

24.406.383

663.814

13.383

240.245

0

569.981

5.439

0

13.200.092

0

36.144

5.173.599

55.863

3.962.831

484.815

177

15.550.271

9.634

0

0

310.822

2.668.218

0

657.101

0

17 Šećeri i proizvodi od šećera

51.397.315

24.899.471

2.648.962

940.287

1.586

206

5.261.551

37.889

75.515

4.799.336

0

569.142

8.773.178

0

1.573.317

13.149

205.353

26.497.844

106.451

0

886.384

0

238

0

20.485.463

0

1.801.719

1.534.025

371.779

1.311.785

18 Kakao i proizvodi od kakaa

94.136.197

70.945.083

6.876.535

2.589.712

47.931

373

9.654.446

1.602

48.282

9.934.716

0

5.912.236

33.742.010

7.346

960.319

81.240

1.088.335

23.191.114

3.406.355

0

259.930

0

2.538

156.024

1.631.806

0

15.836.021

480.907

310.014

1.107.519

161.442.081

119.978.635

10.067.198

4.564.091

141.916

31.577

5.850.372

184.991

0

39.743.942

34.831

1.960.671

55.085.275

70.334

1.112.022

137.121

994.294

41.463.446

7.784.099

0

2.121.265

6.410

749

23.240

6.806.842

0

15.018.640

1.640.129

966.682

7.095.390

20 Proizvodi od povrća i voća

76.560.441

57.833.580

8.166.248

4.904.575

193.882

48

707.223

2.090.838

540.202

20.890.919

117.527

9.093.835

7.648.197

98.483

3.273.321

644

107.638

18.726.861

128.843

0

999.798

19.840

4.325

3.113

5.507.927

0

7.331.242

219.337

53.775

4.458.661

21 Razni prehrambeni proizvodi

150.167.067

103.329.579

11.725.240

2.804.694

2.504.269

21

5.304.405

759.618

27.925

20.451.049

0

11.446.156

38.728.624

34.048

2.711.841

847.524

5.984.165

46.837.488

496.594

323

3.818.213

11.287

0

576.386

10.619.744 2.836

19.996.250

1.597.465

3.379.430

6.338.960

86.629.809

46.969.774

7.888.059

1.222.728

42.777

72.275

3.139.759

6.952 1.227.978

7.668.625

12.690

5.827.554

13.350.788

79.358

737.469

264.556

5.428.206

39.660.035

2.195.632

0

1.470.759

0

4.189

0

12.830.505

0

2.014.529

1.306.460

104.234.506

73.541.445

10.326.227

2.182.269

567.887

0 10.270.095

12.565.890

0

355.421

9.702

221.811

30.693.061

304.559

0

2.375.345

0

0

424.916

18.202.767

0

7.153.243

148.698

989.866

1.093.667

61.272.351

50.903.772

0

360.027

270.217

0

9.087.134 1.247.814

25

0

515.368

10.368.579

635.603

0

819.175

0

0

0

192.433

0

8.671.920

44.796

0

4.652

1.715.198.556

1.179.375.046

379.377 198.341.753 333.414.903 2.822.557 89.555.508 10.010.430 21.104.072

535.823.510

13 Šelak, gume i smole 14 Biljni materijali za pletarstvo

19 Proizvodi na osnovi žitarica, brašna ili mlijeka

22 Pića, alkoholi, ocat Ostaci i otpaci prehrambene industrije, 23 životinjska hrana 24 Duhan i prerađevine duhana UKUPNO ( 1-24 ) 29 Organski kemijski proizvodi

3.658.588

45.297

11.014

29.066.712

500

7.918.620

142.521

96.573

56.132

0

35.469.373

103.855.205 34.839.029 18.495.695 324.392 69.283.593 15.927.962 4.812.520 276.208.050

41.367 1.169.414

330.610 24.969.645 11.383.657 2.436 10.691.279

400.277 19.437.684

22.513.011 3.249.273 37.419.384 1.329.222 376.733 3.778.491 154.430.913 3.175 118.020.473 61.894.739 41.030.436 91.777.660

313.168

300.582

0

1.330

0

0

220.634

0

0

1.718

0

2.431

73.861

0

608

0

0

12.586

0

0

0

0

0

0

126

0

0

0

0

33 Eterična ulja i rezinoidi

1.072.265

1.020.303

35.640

128.038

3.163

0

78.255

1.096

0

22.018

12

65

263.583

0

155.485

2.107

330.841

51.962

1.392

0

0

0

425

232

38.585