SSMH - rezultati istraživanja „Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji“

Page 1

MOTIVACIJA MLADIH ZA MIGRACIJOM I ZASNIVANJEM OBITELJI SAŽETAK REZULTATA ISTRAŽIVANJA PROVEDENOG MEĐU MLADIMA U HRVATSKOJ OD 23. RUJNA DO 1. PROSINCA 2021.


Ova publikacija je vlasništvo Svjetskog saveza mladih Hrvatska te odražava isključivo stajališta autora publikacije. Prenošenje informacija dozvoljeno je uz navođenje izvora.



Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) je podružnica međunarodne organizacije World Youth Alliance, koja u svijetu okuplja više od milijun članova, a u Hrvatskoj djeluje od 2012. i trenutno broji više od 200 aktivnih članova u Zagrebu, Osijeku i Splitu u dobi od 18 do 30 godina, kao i više od 2 tisuće potpisnika Povelje Svjetskog saveza mladih diljem Hrvatske. Kao udruga osnovana je 2013. s ciljem promicanja važnosti uloge mladih u demokratskom društvu, s posebnim naglaskom na promoviranju solidarnosti i dostojanstva ljudske osobe kroz kulturu demokratskog dijaloga i društvene angažiranosti te širenja koncepta održivog razvoja promatranog iz perspektive ljudskih prava. Posebnost SSMH-a jest što čini zajednicu prijatelja koji se u vlastitom životu trude živjeti iskustvo ljudskog dostojanstva te to iskustvo donijeti društvu kroz aktivnu zauzetost za dobro druge osobe. SSMH svojim brojnim projektima, programima i inicijativama stvara poticajno okruženje za cjeloviti razvoj ljudske osobe i sadržaje koji omogućuju formaciju mladih u intelektualnom, psihološkom, društvenom i duhovnom aspektu te ih osnažuje za preuzimanje odgovornosti za dobro zajednice i izgradnju civilizacije u skladu s temeljnim ljudskim vrijednostima. Svojim djelovanjem utjecali smo na tisuće mladih koji su sudjelovali u aktivnostima koje smo provodili.

1


Posljednjih sedam godina SSMH se kroz brojne projekte aktivno bavi demografskom problematikom i zagovara politike koje odgovaraju na potrebe mladih. Tijekom 2016. proveli smo istraživanje i izradili publikaciju na temu mladih obitelji u Hrvatskoj. Iste smo godine organizirali predizborno sučeljavanje o mladima i obiteljskoj politici prije parlamentarnih izbora 2016., što je prvo takvo sučeljavanje u Hrvatskoj.

SUPROTIVA Cilj projekta SUPROTIVA - suradnjom protiv apatije, koji smo proveli tijekom 2017., bio je da mladi edukacijom, suradnjom i susretima s donositeljima odluka u obliku sastanaka, konzultacija, tribina, okruglih stolova, rasprava i javnog djelovanja stvore društvenu klimu i prostor u kojem će biti motivirani i ohrabreni donijeti konkretne zaključke i prijedloge javnih politika koje ih se tiču.

KOMPAS Tijekom 2019. i 2020. proveli smo još jedan Erasmus+ projekt KOMPAS - usmjeri budućnost u svojoj zajednici s ciljem podizanja svijesti o mjerama, pravima i poticajima za samozapošljavanje i zapošljavanje mladih, kao i osnaživanja mladih za zagovaranje poboljšanja uvjeta i procesa zapošljavanja u njihovim lokalnim zajednicama te oblikovanje prijedloga smjernica za novu Strategiju o samozapošljavanju i zapošljavanju mladih. Osim toga, treba istaknuti portal mimladi.hr na kojem se objavljuju, između ostaloga, brojni članci na temu demografije.

2


ŠTO S MLADIMA? – POSLJEDICE COVID-19 NA MLADE U HRVATSKOJ U lipnju 2020. organizirali smo okrugli stol na daljinu pod nazivom Što s mladima? – Posljedice COVID-19 na mlade u Hrvatskoj s ciljem poticanjem rasprave mladih i stručnjaka o pitanjima budućnosti mladih u Hrvatskoj i utjecaja COVID-19 krize na mlade.

MREŽA 2050 - OD IZAZOVA DO OGDOVORA Od listopada 2020. provodimo projekt Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (85 %) i državnog proračuna (15 %), a cilj projekta je kreiranje smjernica za razvoj javnih politika temeljenih na znanstvenim dokazima. SSMH je Nositelj tog projekta što je pokazatelj da se sustavno i odgovorno bavimo demografskim temama. Bitno je još istaknuti da se provedba projekta temelji na međusektorskom pristupu i umrežavanju.

3


OSTATI U HRVATSKOJ PANDEMIJE?

I

NAKON

COVID-19

U rujnu 2021. organizirali smo okrugli stol na daljinu pod nazivom Ostati u Hrvatskoj i nakon COVID-19 pandemije? s ciljem pokretanja javne rasprave o demografskim izazovima i ostanku mladih u Hrvatskoj i nakon COVID-19 pandemije.

ČLANCI O DEMOGRAFIJI NA PORTALU MIMLADI Posljednje dvije godine na portalu mimladi.hr aktivno pišemo o temama iz demografije, zagovarajući potrebu za javnim politikama s ciljem demografske revitalizacije Hrvatske. Ponosni smo jer su u tom razdoblju članovi SSMH-a objavili više od 20 članaka o demografskoj problematici. Pisanjem članaka želimo demografske teme učiniti zanimljivima široj publici, afirmirati ih među mladima te ih poticati na aktivno promišljanje o izazovima koje donose negativni demografski trendovi. Potvrda je to kontinuiteta SSMH-a u aktivnom traženju rješenja za negativne demografske trendove u Hrvatskoj.

4


Cilj istraživanja Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji bio je ispitati motivaciju mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji u svrhu podizanja svijesti o demografskim izazovima te dobivanja dubljeg uvida u istraženu problematiku. Istraživanje je provedeno od 23. rujna do 1. prosinca 2021. na prigodnom uzorku od 660 ispitanika od 18 do 30 godina s prebivalištem u Republici Hrvatskoj putem elektroničke pošte i društvenih mreža. Na temelju istraživanja ćemo osmišljavati buduće prijedloge mjera javnih politika. Istraživanjem smo nastojali ispitati želju mladih za iseljavanjem te vjerojatnost odlaska odnosno ostanka u Hrvatskoj. Nadalje, ispitali smo koji je željeni broj djece i očekivana dob ostvarivanja roditeljstva kod ispitanika. Navedeno je ispitano u kontekstu njihove političke participacije, društvene aktivnosti, dobi napuštanja roditeljskog doma, broja braće i sestara, religioznosti i drugih čimbenika povezanih sa željom mladih za iseljavanjem iz Hrvatske i imanjem djece. Anketni upitnik ispunilo je 660 mladih od kojih 75,5 % žena i 24,5 % muškaraca. Ispitani mladi u prosjeku su imali 22,9 godina, pri čemu je njih 67,7 % odgovorilo da studira, njih 23,3 % da su zaposleni te tek 5,0 % njih je odgovorilo da su nezaposleni. Ostalih 4,0 % odgovorilo je različite kombinacije odgovora, pri čemu najčešće da istovremeno studiraju i rade. S roditeljima/skrbnicima živi 48,8 % ispitanih mladih, dok ih 51,2 % s njima ne živi.

BROJ

ISPITANIKA

660 PROSJEK GODINA

48,8 % mladih živi s roditeljima/s krbnicima

Studenti Nezaposleni

Zaposleni Ostali

22,9 5


Povodom objave rezultata istraživanja organizirali smo konferenciju za medije koja se održala 9. veljače u velikoj dvorani Matice Hrvatske u Zagrebu. Rezultate istraživanja predstavili su članovi SSMH-a Domagoj Dalbello i Ivan Majstorić, a komentirali su ih dr. sc. Marin Strmota, docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, znanstvena savjetnica na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu.

Konferencija i istraživanje su izazvali veliki interes medija. Nakon održane konferencije objavljeno je 100 članaka i priloga koji su izravno ili neizravno povezani s našim istraživanjem. To samo potvrđuje koliko su negativni demografski trendovi prepoznati kao jedno od važnijih društvenih i političkih pitanja. Pritom je posebno izražena briga javnosti oko ostanka mladih u Hrvatskoj.

6


Mlade se pitalo u kojoj mjeri (na skali od 1 do 10) žele iseliti iz Hrvatske, kao i kolika je vjerojatnost da će zaista iseliti. Prosječni odgovor na oba pitanja bio je oko 4 (preciznije 4,4 i 4), što znači da su mladi podijeljeni oko želje za odlaskom. Pritom, gotovo se polovina mladih (49 %) izjasnila da povremeno (26,9 %) ili često razmišlja (22,1 %) o odlasku iz Hrvatske. Prema tome, istraživanje je potvrdilo da značajan broj mladih ozbiljno razmišlja o odlasku, a u velikom broju zaista i odlaze. Ta je pojava značajnije prisutna od ekonomske krize 2009. nakon koje se bilježi veći broj iseljenih iz Republike Hrvatske. Ipak, važno je istaknuti da mladi ne odlaze impulzivno, već da o tome razmišljaju i razmatraju opcije prije nego što to i učine. Što se tiče razloga za iseljavanjem, mladi su najčešće navodili one koji su vezani uz posao: bolji životni standard, bolji uvjeti života i rada, veća plaća i više mogućnosti.

Često 22.2%

Povremeno 26.9%

Nikad 24.9%

Rijetko 26%

7


Nijedno dijete 1 dijete 2 djece 3 djece 4 i više djece

Prema rezultatima istraživanja, broj djece koji ispitani mladi u prosjeku žele imati je 2.4, pri čemu oko 40 % mladih želi imati dvoje, a njih oko 25 % troje djece. Najviše ih želi jedno dijete (39 %), dok njih 11,7 % ne želi imati djecu. Također, vidljivo je i da mladi žele imati prvo dijete u prosjeku u 29. godini te da se mladi, koji su kasnije iselili iz roditeljskog doma, kasnije odlučuju na roditeljstvo. Stoga se može zaključiti da mladi tijekom svoga života ne ostvare željeni broj djece zbog objektivnih okolnosti s kojima se suočavaju. Drugim riječima, mladi žele imati djecu, no ostvarenje željenog broja djece ovisi o njihovim životnim uvjetima i okolini koja ih u tome podržava.

8


POLITIČKA PARTICIPACIJA Rezultati vezani uz političku participaciju mladih pokazuju da 58 % ispitanika uvijek glasuje na parlamentarnim izborima, 65 % uvijek glasuje na predsjedničkim, a 60 % uvijek glasuje na lokalnim izborima. Udio onih koji nikada ne glasuje se kreće od 7 do 9 % ovisno o vrsti izbora. Valja spomenuti da čak 88 % ispitanih mladih vjeruje da bi bilo bolje kada bi više građana izlazilo na izbore. Rezultati istraživanja pokazuju da su mladi politički aktivni i svjesni važnosti političke participacije, barem kada je riječ o sudjelovanju na izborima. Rezultati istraživanja su pokazali da oni mladi koji češće glasuju na izborima, imaju i manju želju za iseljavanjem. Između ostaloga, statistički je značajna razlika u želji za iseljavanjem ovisno o tome koliko često sudionici glasuju na parlamentarnim izborima, pri čemu najveću želju za iseljavanjem imaju oni koji rijetko glasuju (M=5.71). Slijede oni koji nikad ne glasuju (M=5.39), oni koji povremeno glasuju (M=5.22) te oni koji uvijek glasuju (M=4.17). Najmanju želju za iseljavanjem imaju oni koji najčešće glasuju (M=4.09). Prema tome, jedan od čimbenika iseljavanja svakako bi mogla biti politička apatija, odnosno nedostatak vjere kod mladih da mogu nešto promijeniti u društvu.

9


Mladi koji su društveno aktivniji i uključeniji u zajednicu žele imati više djece te manje žele iseliti.

AKTIVNOST MLADIH U ZAJEDNICI Među ispitanim mladima, njih 15 % je odgovorilo da je aktivno u civilnom društvu, a 7 % u političkoj stranci, što ukazuje na to da jedan dio mladih ima potrebu i na aktivniji način politički djelovati. Ispitanici koji su članovi pojedine udruge u prosjeku žele više djece (2.96) od onih koji to nisu (2.26). Također, žele imati prvo dijete u prosjeku kasnije (28.98) od onih koji nisu članovi udruga (28.21), dok želju za iseljavanjem procjenjuju nižom (3.74) od onih koji nisu članovi udruga (4.53). Članstvo u političkoj stranci povezano je jedino sa željom za iseljavanjem, ali ne i s pitanjima vezanim uz osnivanje obitelji. Oni koji su članovi političke stranke u prosjeku žele manje (3.48) iseliti od onih koji to nisu (4.48). Članstvo u kulturno-umjetničkom društvu je statistički povezana jedino s vjerojatnošću iseljavanja, pri čemu oni koji su članovi KUD-a vjerojatnost iseljavanja procjenjuju statistički značajno višom (5.39 u odnosu na 3.88). Budući da je djelovanje KUD-a najčešće vezano uz ruralna područja, ovi nalazi se mogu povezati s iseljavanjem mladih iz ruralnih područja. 10


Članstvo u vjerskoj zajednici je statistički značajno povezano sa željom za iseljavanjem, vjerojatnošću iseljavanja, željenim brojem djece i dobi kada bi sudionici željeli imati prvo dijete. Ispitanici koji su članovi vjerske zajednice u prosjeku žele više djece (3.09) od onih koji to nisu (2.01). Također, žele imati prvo dijete u prosjeku ranije (27.75) od onih koji nisu članovi vjerske zajednice (28.66). Nadalje, želju za iseljavanjem procjenjuju nižom (3.31) od onih koji ne pripadaju vjerskoj zajednici (5.00). Vjerojatnost iseljavanja također procjenjuju nižom (3.28) od onih koji nisu članovi vjerske zajednice (4.42). Istraživanjem je potvrđeno da je veća aktivnost u vjerskoj zajednici povezana sa željom za ranijim roditeljstvom i većim brojem djece, kao i nižom željom i vjerojatnošću iseljavanja. Prema tome, mladi koji su društveno aktivniji i uključeniji u zajednicu žele imati više djece te manje žele iseliti. Navedeno je očekivano s obzirom na to da društveno djelovanje mladih može smanjiti apatiju.

11


POSAO

Mlade se pitalo za vjerojatnost iseljavanja (na skali od 1 do 10) s obzirom na sektor u kojem su zaposleni. Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom 4,0. Drugim riječima, mladi koji su zaposleni u privatnom sektoru više žele iseliti od mladih koji su zaposleni u javnom sektoru. To je očekivano s obzirom na to da radno mjesto u javnom sektoru, za razliku od onog u privantom, pruža veću sigurnost i mogućnost planiranja budućnosti. Kada je riječ o zadovoljstvu poslom, rezultati su pokazali da je niže zadovoljstvo poslom povezano s većom vjerojatnošću iseljavanja. S obzirom na to da kvaliteta radnog mjesta, plaća i radni uvjeti predstavljaju važne aspekte kvalitete života mladih u Hrvatskoj, dobiveni rezultati su očekivani.

Mladi koji su zaposleni u privatnom sektoru više žele iseliti iz Hrvatske od mladih koji su zaposleni u javnom sektoru. 12


Mladi koji su kasnije iselili od roditelja, žele i kasnije imati djecu.

OBITELJ Prema rezultatima istraživanja, mladi koji ne žive s roditeljima (49,0 %) uglavnom su odselili iz mjesta prebivališta zbog obrazovanja. Činjenica je da značajan dio mladih dugo živi s roditeljima, što im svakako daje financijsku sigurnost, ali može biti povezano i s kasnijim zasnivanjem obitelji. Naime, korelacija između dobi iseljenja od roditelja i dobi kada žele dobiti prvo dijete je 0.243, što znači da oni mladi koji su kasnije iselili od roditelja, žele i kasnije imati djecu. Korelacija između broja braće i sestara te željenog broja djece je 0.243, a dobi kada žele dobiti prvo dijete -0.101, što znači da oni koji imaju više braće i sestara žele više djece i ranije zasnivaju obitelj. Oni koji imaju članove obitelji u hrvatskom iseljeništvu vjerojatnost iseljavanja procjenjuju statistički značajno višom (4.61) od onih koji nemaju (3.82). To upućuje na činjenicu da upravo u obitelji učimo vrijednosti i obrasce ponašanja koje sami primjenjujemo u kasnijem životu. Ako je netko kao dijete imao priliku biti dio velike obitelji, veća je šansa da će takvu obitelj prepoznati kao vrijednu i uobičajenu pa će i sam težiti ostvarenju takve obitelji. Ako je netko u obitelji imao iskustvo iseljavanja bliskih osoba ili slušao o njima, vjerojatnije je da će i sam razmišljati o odlasku. 13


RELIGIOZNOST

Religioznost ispitanih mladih značajno je povezana s nižom željom i vjerojatnošću iseljavanja, željenim većim brojem djece i ranijim dobivanjem djece, budući da je korelacija između samoprocjenjene religioznosti i želje za iseljavanjem -0.375, vjerojatnošću iseljavanja -0.27, željenim brojem djece 0.433, a dobi kada žele imati prvo dijete -0.285. Slično je s aktivnošću u vjerskoj zajednici. Religija svakako ispunjava razne ljudske potrebe, od potrebe za pripadanjem do potrebe za smislom. To ukazuje na činjenicu da su i vrijednosti povezane s demografskim trendovima.

Religioznost mladih značajno je povezana s nižom željom i vjerojatnošću iseljavanja.

14


OGRANIČENJA ISTRAŽIVANJA

Ograničenja ovoga istraživanja su korištenje prigodnog uzorka te prikupljanje podataka na daljinu. Kod prigodnog uzorka je moguće da ispitanici u potpunosti ne predstavljaju sve mlade u Hrvatskoj te je samim time iznošenje zaključaka otežano. S obzirom na korištenu metodu prikupljanja podataka, nije bilo moguće u potpunosti kontrolirati sam proces ispunjavanja. Na kraju, broj muških i ženskih ispitanika bio je u nesrazmjeru, odnosno istraživanjem je zahvaćeno više žena nego muškaraca. Međutim, unatoč ograničenjima, ovo istraživanje doprinosi razumijevanju okolnosti iseljavanja i zasnivanja obitelji, daje kvalitetnu analizu trenutnog stanja te je dobar temelj za daljnja istraživanja.

15


SSMH, kao udruga mladih, niz se godina bavi demografskim trendovima u Hrvatskoj, upozorava na moguće posljedice negativnih demografskih trendova te zagovara cjelovite javne politike usmjerene mladima i obiteljima. Smatramo da je mladima potrebno omogućiti kvalitetne životne uvjete i sigurnost kako bi ostvarili svoj puni potencijal, koji će cijelom društvu biti na dobrobit. Znajući da su upravo mladi budućnost Hrvatske te o njima u velikoj mjeri ovisi razvoj naše zemlje, prepoznali smo potrebu za ovim istraživanjem kako bismo saznali stvarne namjere i razloge iseljavanja i zasnivanja obitelji mladih osoba. S obzirom na dobivene rezultate, potičemo nositelje vlasti da ulože više napora u provedbu kvalitetnih obiteljskih politika, koje će mladima omogućiti bolje uvjete za ostanak u Hrvatskoj i osnivanje obitelji. Posebno ističemo važnost podrške roditeljstvu, formalne skrbi o djeci te usklađivanja obiteljskih i poslovnih obveza. Istodobno, od nositelja vlasti očekujemo zauzimanje za učinkovitiji ulazak mladih na tržište rada, odnosno brže usklađivanje sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada, bolje radne uvjete mladih i odgovarajuće rješavanje stambenoga pitanja mladih obitelji.

16


Također, smatramo da je mlade potrebno poticati na veću političku participaciju te ih motivirati da izraze svoje potrebe kroz sudjelovanje u osmišljavanju javnih politika. Iznimno je bitno poticati razvoj spomenutih javnih politika u ruralnim i udaljenim područjima koja su obilježena izrazitom depopulacijom. Vjerujemo da će rezultati ovoga istraživanja biti vrijedan doprinos u analizi demografske situacije nakon objave prvih rezultata Popisa stanovništva, ali i da će biti poticaj za konstruktivnu javnu raspravu usmjerenu prema osmišljavanju rješenja za depopulaciju u Hrvatskoj. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske stoji da čovjek treba biti u središtu postizanja ciljeva i kreiranja Hrvatske kakvu želimo. Stoga pozivamo Vladu Republike Hrvatske, sve županije, gradove i općine da pitanje demografske revitalizacije doista svrstaju među najvažnije prioritete svoga rada. Pritom, potičemo i veću suradnju između tijela državne uprave, posebno u smislu raspoloživosti i ažuriranja podataka. Nadamo se dosljednom provođenju ciljeva NRS 2030, kao onih iz nadolazeće Strategije demografske revitalizacije s ciljem ublažavanja depopulacije i u svrhu cjelokupnog razvoja Hrvatske.

17


Svjetski savez mladih Hrvatska SSM Hrvatska Vlaška 31 10 000 Zagreb, Hrvatska E-mail: croatia@wya.net Članovi Radne skupine za demografiju Svjetskog saveza mladih: Frano KutlešićBijader, Matija Boras, Marina Božić, Domagoj Dalbello, Florijan Galić, Karlo Lovrić, Damir Kopljar, Ivan Majstorić, Dominik Pavković, Katarina Plancutić, Iva Soldo, Domagoj Šebečić, Josip Vidaković, Alen Vlahinić

Autori brošure: Domagoj Dalbello, Ivana Grahovac, Hana Kilijan, Katarina Kljajić, Ivan Majstorić, Dominik Pavković

Objavljeno u ožujku 2022.



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.