Issuu on Google+

Bilten Visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

Tema broja: Studentska prava studenata privatnih visokih škola Održan okrugli stol „Euroskepticizam“ Obilježen Europski dan zaštite osobnih podataka Čačić: Vjesnik je stekao sve uvjete za stečaj


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

Sadržaj: 3 Uvodnik: Diskriminacija studenata u hrvatskom „društvu znanja“ 4 Studentice Visoke škole Kairos isključene iz studentskog doma 5 GONG: Promidžbeni spotovi za pripremu referenduma o ulasku Hrvatske u EU izrugivali su se građanima 6 Održan okrugli stol „Euroskepticizam“ 6 Obilježen Europski dan zaštite osobnih podataka 7 Otvoreno pismo RTL-a hrvatskoj javnosti - ili sam sebi pismo svoje čitam 8 Reutersovi novinari najavom štrajka ostvarili povećanje plaća 9 Čačić: Vjesnik je stekao sve uvjete za stečaj

2

Impressum Nakladnik: Visoka škola za odnose s javnošću i studij medija Kairos Ilica 242 Zagreb Za nakladnika: Branko Hebrang Suradnici: Stana Odak Krasić Boris Hajoš Tena Glaser Urednica: Maja Mihovilović

10 L’Orealova reklama zabranjena zbog lažnog prikazivanja učinka proizvoda 11 Početak godine u znaku konferencija 13 Kalendar događanja


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

Uvodnik

Diskriminacija studenata u hrvatskom „društvu znanja“

Z

a subvencioniranje studentskog standarda u Hrvatskoj primjenjuju se postupci izvan konteksta proklamiranog društva znanja. U pogledu društvenog standarda dio studenata privatnih visokih učilišta diskriminirani su u odnosu na studente visokih učilišta koja se financiraju iz proračunskih sredstava. Problem je što u pravilu studenti učilišta koja nisu privatna mogu uživati subvencioniranu prehranu i studentski dom, dočim u načelu studenti privatnih visokih učilišta nemaju pristup takvim subvencijama. Ipak, studenti nekih privatnih učilišta također uživaju društvenu potporu studentskom standardu, pa su diskriminirani oni studenti kojima je osujećena takva potpora. Treba znati da danas odabir privatnog visoko učilišta više nije samo pitanje društvenog statusa, odnosno, mogu li i žele li roditelji ili sam student plaćati školarinu, već je za mnoge buduće studente odabir privatnog studija pitanje osobnih interesa i izbor iz ponuda učilišta, odnosno studijskih programa. Načelno, roditelji obje studentske skupine podjednako doprinose formiranju proračuna za financiranje visokih učilišta. Za većinu studenata pristup, uvjetno rečeno, državnim fakultetima omogućen je uz minimalne troškove. Studenti privatnih učilišta plaćaju školarinu i tako rasterećuju skromna proračunska sredstva za visoko obrazovanje, središnje mjesto za stvaranje proklamiranog društva znanja. Paradoksalno, unatoč ukupno većem financijskom doprinosu u financiranju društvenih visokih učilišta, selektivnim pristupom i uskratom potpore za sufinanciranje studentskog standarda diskriminira se dio studenata privatnih visokih učilišta, a takva učilišta stavljena su u nepovoljniji tržišni položaj spram onih privatnih čiji studenti uživaju subvencije standarda. Kako je to sve zapravo zakonski utemeljeno? U članku 88. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 123/2003. i dalje) utvrđeno je da pravo na subvencioniranje stanovanja i prehranu imaju redoviti studenti. Namjena proračunskih sredstva utvrđena je u članku 109. tako da se osim javnih

(u Zakonu izraz „javan“ označava visoka učilišta koja se financiraju iz proračuna, iako su i privatna visoka učilišta javna) visokih učilišta iz državnog proračuna mogu financirati i privatna visoka učilišta. Iz toga se može zaključiti da bi svi studenti mogli ostvariti pravo na subvencioniranje studentskog standarda. U razgovoru sa Željkom Nenadić-Tabak, načelnicom Odjela za studentski standard Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, otkrili smo pozadinu priče. Na pitanje zakonskog utemeljenja činjenice da studenti nekih privatnih visokih učilišta nemaju pravo na subvencije, gospođa je rekla da je takovo rješenje utvrđeno u Pravilniku o potpori za pokriće troškova prehrane studenata iz (NN, 51/2002.) U članku 4. Pravilnika zaista piše da pravo na potporu za pokriće troškova prehrane imaju studenti koji studiraju na javnim visokim učilištima. Smatramo da se svjesno ili nesvjesno pogrješno primjenjuju pravna pravila, pošto Pravilnik iz 2002. ne može biti pravno uporište jer je suprotan Zakonu iz 2003., čl. 123. u kojemu je utvrđeno da podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i Zakona o visokim učilištima (njih je zamijenio Zakon iz 2003.) primjenjivat će se i nakon prestanka navedenih zakona sve do donošenja odgovarajućih propisa prema ovome Zakonu, osim ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. Na pitanje kako to da studenti nekih privatnih visokih učilišta ipak ostvaruju prava na subvencioniranu prehranu i stanovanje, gđa. Nenadić-Tabak rekla je da „oni vuku neke stare repove“ (Sic!). Nadodala je kako bi se to pitanje konačno trebalo riješiti donošenjem novog Zakona o visokom obrazovanju u kojem će subvencije biti ukinute svim studentima privatnih visokih učilišta. U prijedlogu novog Zakona, koji je MZOŠ sastavilo u travnju 2011., piše da pravo na subvencioniranu prehranu i stanovanje imaju studenti redovitih prijediplomskih i diplomskih studija. Dakle, tu su neutemeljeno isključeni studenti stručnih studija što odaje komunikacijsku namjeru uvađanja reda na štetu onih privatnih učilišta čiji stu-

3


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

denti uživaju potporu. Studentska iksica rabit će se samo za popust pri plaćanju knjiga, ulaznica, prijevoza, putovanja… Ni pitanje studentskog smještaja ne rješava se na jednostavniji način. Kada je riječ o subvencioniranom studentskom smještaju u Zagrebu, natječaj za smještaj raspisuje Sveučilište u Zagrebu, tj. Studentski centar u Zagrebu. U natječaju za ak. god. 2011./2012. piše kako pravo na subvencionirane troškove stanovanja imaju studenti koji studiraju na javnim visokim učilištima. S druge strane, u Odluci o kriterijima za raspodjelu mjesta u studentskim domovima za ak. god. 2011./2012 MZOŠ-a, piše da se Odluka odnosi na redovite studente javnih visokih učilišta, a kriterije za smještaj studenata privatnih visokih škola utvrđuju studentski centri ukoliko ima raspoloživih smještajnih kapaciteta. Takvim rješenjem stvorena je skupina studenta tajnih visokih učilišta, zvanih privatna!

4

Nadajmo se da će novi zakoni i propisi u obzir uzeti činjenicu da odabir privatnog školstva ne znači da studenti ne trebaju potporu za prehranu i smještaj, u okviru pretpostavljenog doprinosa njihovih roditelja: a) proračunskim sredstvima i b) rasterećenju proračuna jer sami plaćaju školarinu. Vijeće veleučilišta i visokih škola, kao mjerodavno tijelo za ova pitanja privatnih visokih učilišta dosad nije ponudilo nikakvo rješenje za ovaj problem. I naravno, nije osudilo diskriminaciju dijela svog članstva. Tena Glaser

Studentice Visoke škole Kairos isključene iz studentskog doma

S

tudentice Visoke škole Kairos N. B. i N. Š., koje su u zagrebački Studentski dom „Stjepan Radić“ uselile u listopadu prošle godine, iz Doma su izbačene u siječnju, bez obzira na uredno plaćanje smještaja. Događaj samo potvrđuje diskriminaciju studenata privatnih visokih škola u odnosu na studente visokih učilišta koja se financiraju iz proračuna. Za ove prve, vrata studentskih domova su zatvorena – ili su se zatvorila naknadno. Na blagajni doma Kairosovim je studenticama rečeno da plaćanje od sada više nije moguće bez iksice kao identifikacijskog dokumenta. Visoka škola Kairos ravnatelju doma mr. sc. Niki Vidoviću uputila je zamolbu za nastavak plaćanja bez iksica, koje su u upravo u izradi. Škola nije primila službeni odgovor ravnatelja doma, a studentice su usmeno obaviještene da moraju iseliti do 1. veljače 2012., što su i učinile. Nažalost, čini se da vlada uvriježeno mišljenje – ako imaš novaca za privatni studij, imaš i za smještaj u stanu. Ovdje je sporno još nešto – u ovom trenu studenti nekih privatnih visokih učilišta ipak ostvaruju pravo na studentski dom, dok su Kairosove studentice bile prisiljene na financijski znatno nepovoljniji izbor, iznajmljivanje stana.


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

Odnosi s javnošću i pristupanje EU

Promidžbeni spotovi za pripremu referenduma o ulasku Hrvatske u EU izrugivali se građanima

S

potovi o Europskoj uniji su promidžbenog, a ne informativnog karaktera, zaključci su GONGove analize teksta i diskursa 51 televizijskog spota Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) bivše vlade o mogućem članstvu Hrvatske u EU emitiranih krajem prošle godine, uoči referenduma o pristupanju Europskoj uniji. Čini se da su stručnjaci za odnose s javnošću Vlade svoj posao, temeljen na specifičnih zahtjevima i uputama, odradili dobro. „U tim spotovima vidjeli smo da se Ministarstvo izrugivalo građanima i njihovim mogućim euroskeptičnim stavovima o eventualnim nedostatcima ulaska u EU“, izjavio je autor analize Zlatan Krajina. Kako je objavljeno u Vjesniku 5. siječnja ove godine, Krajina smatra da su spomenuti televizijski spotovi imali formu pitanja građana na koja je ministarstvo odgovaralo, kako kaže, „skretanjem s teme, zbunjivanjem uz uobičajene hrvatske forme javnog razgovora kao što su ksenofobija i šovinizam“. Dodao je kako je „indikativno da se u spotovima prijetilo građanima povratkom u Jugoslaviju u slučaju neulaska u EU“ te kako su oni rađeni kao reklama u kojima se prikazuju samo prednosti ulaska u Uniju, a nisu pružili „resurs za informiranu odluku na referendumu“. „Građanima informacije trebaju dolaziti, a ne da ih oni traže“, naglasio je. Koordinatorica projekta EU IN FOrum Jelena Berković smatrala je važnim preporuke Venecijanske komisije koja „u odnosu na referendumske kampanje preporučuje balansiranu

prezentaciju ne samo pogleda izvršne i zakonodavne vlasti, nego i suprotne strane“, a što je podržalo i Državno izborno povjerenstvo (DIP). Članica vijeća GONG-a Marina Škrabalo uputila je zahtjev HTV-u i drugim elektroničkim medijima da osiguraju jednake uvjete za prikazivanje spotova „svih onih koji su ponudili svoje materijale za prikazivanje“, a osim nastavka emitiranja emisije Euromagazin na HTV-u, Škrabalo je rekla kako je bilo potrebno i uvođenje debatnih emisija u udarnim terminima o prednostima i nedostacima ulaska u EU. Ocijenila je da se komunikacijska strategija nove vlade nastavlja na onu prethodne vlade te je dodala da su uočeni brojni problemi iako „postoje i značajni pozitivni pomaci u vladinom pristupu informiranju građana o ulasku u EU“. Pozitivnim je istaknula to što je „prvi put euroskepticizam prihvaćen kao legitimna opcija na koju se vlada ipak osvrće“, kao i najavu vlade da će u optjecaju biti više komunikacijskih kanala i različitih materijala jer, kako kaže, posebnu pažnju treba obratiti na „one građane koji nisu dovoljno pismeni ili koji nisu internetski povezani s obzirom na to da se u Hrvatskoj još uvijek 90 posto građana informira putem televizije“. Zastrašivanje da će Hrvatska izgubiti veliki novac ako se ne odluči za ulazak u Uniju, kao i podilaženje strahovima građana o zajedničkom ulasku u Uniju s bivšim zemljama Jugoslavije, Škrabalo je navela kao negativne strane informiranja građana o pristupanju EU.

5


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

Događanja

Obilježen Europski dan zaštite osobnih podataka

P

ovodom obilježavanja Europskog dana zaštite osobnih podataka, u cilju poticanja građana, a posebice mladih na promišljanje o pravu na zaštitu osobnih podataka i privatnosti te pravu na pristup informacijama, Agencija za zaštitu osobnih podataka 28. siječnja organizirala je prigodne aktivnosti među kojima i Dan otvorenih vrata. Nekoliko studenata i nastavnika Visoke škole Kairos sudjelovalo je na predavanju „Zaštita privatnosti i pravo na pristup informacijama u radu s medijima“. Ravnatelj Agencije Franjo Lacko održao je zanimljivo predavanje i uputio prisutne na važnu ulogu koju Agencija za zaštitu osobnih podataka, kao neovisno, nadzorno i savjetodavno tijelo, osigurava svim građankama i građanima Republike Hrvatske. Sve informacije o radu Agencije mogu se pronaći na njihovoj internetskoj stranici (www.azop.hr).

Zaštitite privatnost na Facebooku Nacionalno središte za računalnu sigurnost i Hrvatska akademska istraživačka mreža CARNet izdali su elektroničku brošuru o zaštiti privatnosti na Facebooku. Autori u brošuri upozoravaju na rizike objavljivanja privatnih podataka poput ucjenjivanja, krađe identiteta i lažnog predstavljanja te daju konkretne tehničke savjete za sigurne postavke privatnosti. Brošura se može preuzeti na poveznici: http://www.cert.hr/sites/default/files/Facebook%20brosura%20v2%20(2012).pdf.

Stana Odak Krasić 6

Održan okrugli stol „Euroskepticizam“

U

organizaciji Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), u Auditorijumu Centra Europa u Ljubljani, 26. siječnja održan je okrugli stol pod nazivom „Euroskepticizam“. Okosnica okruglog stoga bila je knjiga prof. dr. sc. Anđelka Milardovića „Tri eseja o euroskepticizmu“. Autor u svojoj knjizi euroskepticizam promišlja u kontekstu Europe, Hrvatske te religijskih skupina, čime je dao značajan doprinos razumijevanju tog društvenog fenomena. Osim samog autora, na okruglom stolu sudjelovali su i stručnjaci poput prof. dr. sc. Jože Mencigera, redovitog profesora na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, Jelka Kacina, zastupnika u Europskom

parlamentu, potpredsjednika delegacije Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu i izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju te dr. sc. Mateja Accetta, docenta za europsko pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani. Moderator okruglog stola bio je mr. sc. Zijad Bećirović.


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

Odnosi s medijima

Otvoreno pismo RTL-a hrvatskoj javnosti - ili sam sebi pismo svoje čitam

O

tvorenim pismom RTL-a hrvatskoj javnosti, objavljenim u emisiji RTL danas od 8. veljače, predsjednik Uprave RTL Hrvatska d.o.o. Johannes Züll, pokušao je opravdati spor svoje kuće s Vijećem za elektroničke medije. Naime, mjerenja Vijeća pokazala su da RTL emitira tek nešto više od osam posto, a obvezao se da će emitirati 18 posto informativnog programa. Iz RTL-a pak tvrde da njihov program cijelo vrijeme ima jednaku strukturu i da je samo način mjerenja drugačiji jer je Vijeće prestalo ubrajati emisije Exkluziv i Exploziv pod informativni program uz obrazloženje da sadrže promidžbene poruke ili su sponzorirane. Da podsjetimo, sukob RTL-a i Vijeća za elektroničke medije vuče se još od studenoga 2009. godine, kada je Vijeće primijetilo odstupanja programa RTL-a od onoga za što je dobio koncesiju. Otada do danas Vijeće je RTL-u izreklo dva prekršajna naloga, prvi jer je promijenio programsku osnovu za više od deset posto njezinog sadržaja i drugi jer program nije uskladio sa Zakonom o elektroničkim medijima. Oba slučaja trenutno su u postupku pred Prekršajnim sudom. Vijeće je također RTL-u izreklo i tri opomene, a njegov je predsjednik Zdenko Ljevak izjavio “nakon treće opomene ne preostaje drugo nego kazniti nakladnika zatamnjenjem ekrana”. Hoće li se to i dogoditi tek se treba vidjeti jer je Vijeće RTL-ov program stavilo pod prismotru, nakon čega bi trebali donijeti odluku o (ne)kažnjavanju. Ovom prilikom ne želimo ulaziti u meritum spora je li vijest o bundi tzv. Modnog mačka predmet informativnog programa ili nije, tj. jesu li vijesti za zabavne emisije informativni program, kako gospodin Züll tvrdi, ili ipak nisu, iako bi po sadržaju emisija Exkluziv trebala spadati jedino i samo u „reklamni“ program, ali imamo nekoliko opaski sa stručne strane... Jasno nam je da je vlastiti medij najbolji za iznošenje vlastite pozicije, i logičan izbor kada nas drugi ne žele saslušati, ali sama forma čitanja otvorenog pisma nije dobra forma za intervju s obzirom na monotonost intervjua i dužinu od punih devet minuta! Glavna je Züllova teza kako Vijeće za elektroničke medije od 2010. počinje drugačije tumačiti Ugovor o koncesiji iz 2004., a prema kojem su bili dužni emitirati 18 posto informativnog, devet posto dječjeg i 73

posto zabavnog programa, da bi sami izračunali da emitiraju 17,1 posto informativnog (što je opet premalo), 6,1 dječjeg i 76,8 posto zabavnog programa. Potom iznosi tezu da regulator ne tretira jednako sve koncesionare. Argumentira to zahtjevom Vijeća za promjenom početka emitiranja Big Brothera s ranijeg termina u 20h na kasniji termin od 22 do 23h (vjerojatno zbog neprilična sadržaja i zaštite mladeži), dok se npr. HTV-u dozvoljava emitiranje krvavog Tarantinova filma „Kill Bill“ u 21h u „svetu“ nedjelju... Točno je da ta činjenica zbunjuje, kao i da HRT u više navrata opetovano krši dozvoljeno vrijeme reklama pa mu se ne prijeti gašenjem. Jednako je tako smiješno upozorenje Vijeća RTL-u da moraju stavljati titlove na srpske i bosanske filmove iako to nijedna druga TV postaja u modernoj povijesti RH nije napravila, niti je to isto Vijeće tražilo od drugih televizija. Zanimljivo je i to da istovremeno Vijeće traži savjet od Sabora kako tumačiti taj isti zakon kojeg provode… S tehničke strane zanimljiv je i odabir mračnog pomoćnog studija za snimanje intervjua, kao da žele poručiti da rade iz ilegale. Zatim kut snimanja g. Zülla s leđa u kojem u više navrata vidimo njegovu cipelu koja nestrpljivo cupka dok on kao ležerno drži prekrižene noge, potom olovka u rukama novinara Hrvoja Krešića, kojom ovaj živo gestikulira kao da igra stolni tenis i tako odvlači pozornost od onoga što govori, pa sve dotle da im u jednom trenutku čak u kadar ulijeće i drugi kamerman, pa kamera koja se trese… Također, nije nam jasno zašto g. Predsjednik Uprave stalno čita odgovore iz otvorenog bloka u krilu umjesto da je naučio tih nekoliko teza naizust … Zanimljivo je da u devet minuta dugom intervjuu/ pismu nisu našli za shodno dati izjavu druge strane tj. predsjednika ili nekoga iz Vijeća za medije o tome u čemu je problem i kada je nastao… već ga samo citiraju... Na kraju, iako ne i najmanje važno, zanimljivo je da svi stranci predsjednici Uprava hrvatskih tvrtki ne nalaze za shodno da nauče hrvatski jezik. Znamo da je naš jezik jako težak i nama, a ne samo strancima, ali bi li u obratnoj situaciji predsjednik Uprave neke hrvatske televizije u Njemačkoj govorio na engleskom i bi li se za to što ga netko gnjavi da provodi ono što je potpisao išao nalaziti s kancelarkom Merkel? Moramo pomalo zlobno primijetiti da nam

7


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012 je drago da su se strani vlasnici ipak malo zabrinuli i da su valjda shvatili da Hrvatska nije neka nazadna država u kojoj se mogu ponašati baš kako žele… Iako poznavajući Lijepu našu, ovo izgleda kao smiješan pokušaj da se eliminira značajan igrač na tržištu i prihod od oglašavanja podijeli na manje dijelova... Ukidanje koncesije bio bi vrhunac prijepora RTL televizije i Vijeća, koje bismo ne znam kako objasnili prijateljskoj Njemačkoj. A koliko je pak nedorečen Zakon o elektroničkim medijima koji emisije poput Exkluziva, Exploziva ili Red Carpeta Nove TV smatra informativnim programom, ne treba govoriti. Pametnomu dosta. I dalje ćemo se informirati i o bundama, i o špicama, i o tzv. celebovima jer smo mi to tražili... Boris Hajoš

Upravljanje masovnim medijima

Reutersovi novinari najavom štrajka ostvarili povećanje plaća 8

R

eutersovi novinari u Velikoj Britaniji u četvrtak 9. veljače trebali su stupiti u dvodnevni štrajk. Podsjetimo, članovi Nacionalnog sindikata novinara (NUJ) smješteni u Londonu prosvjedovali su protiv ponude uprave od minimalnog povećanja plaće od 1,75 posto za sve zaposlene, dok je ostatak povećanja trebao ovisio o učinkovitosti pojedinog radnika. Objavio je to Reuters na svojim internetskim stranicama 6. veljače. Radnici su takvom ponudom bili nezadovoljni jer već godinama trpe rezove plaća, a uz britansku stopu inflacije, udar na njihov standard je sve veći. Maloprodajne cijene u Britaniji su u 2011. narasle za 4,8 posto, što je jedna od najvećih stopa inflacije u Europi. Ponuda poslodavaca stoga nije odgovarala inflaciji ni rastu plaće koje bi trebali imati da godinama nisu trpjeli rezove. Sindikalisti Mike Roddy i Helen Long kazali su kako su uložili jako puno truda u pregovore s upravom, ali da je kompanija odbijala dati bolju ponudu od ove od 1,75 posto što je ispod inflacije, a dolazi nakon dugog niza godina rezova. Zbog toga su se novinari Reutersa u Velikoj Britaniji, njih oko 150, odlučili za štrajk po prvi put u više od 25 godina. Glavni urednik Reuters Newsa, Stephen Adler, koji je u ime kompanije komentirao najavu štrajka, kazao je da “se poštuje pravo kolega na ovu radnu akciju kako bi poboljšali svoju pregovaračku poziciju te se raduje što će ih moći dočekati kad se vrate na posao”. Štrajk je podržalo 83 posto londonskog ogranka Nacionalnog sindikata novinara. No, priča je ipak dobila za novinare sretan epilog. U Reuterovoj objavi od 8. veljače piše kako je štrajk opozvan zbog dogovora s upravom o povećanju plaća za 2,5 posto.


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

Čačić: Vjesnik je stekao sve uvjete za stečaj

V

jesnik odlazi u stečaj - potvrdio je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić informaciju koju je ministar financija Slavko Linić bio najavio, priopćila je hrvatska Vlada na svojoj Facebook stranici, a vijest je 14. veljače prenijela Slobodna Dalmacija. Čačić je poručio je kako mu je žao što list Vjesnik ima sve uvjete za stečaj te kako se Ministarstvo financija mora aktivirati. „ S obzirom na razinu svoje zaduženosti i na prihod koji ostvaruje iz prodaje tiskovine i marketinga, Vjesnik je stekao sve uvjete za stečaj“ - rekao je Čačić. Dodao je kako je uprava to već trebala učiniti s obzirom na prezaduženost i nemogućnost poslovanja, međutim to nije učinjeno. „Desetine milijuna kuna su utrošene u sanaciju gubitaka i poslovanja. Tome su vodili politički razlozi, a novac hrvatskih građana se nemilice trošio“ - zaključio je Čačić. Čačićeva izjava uslijedila je dan nakon što je ministar financija Slavko Linić izjavio da će se Vjesnik ugasiti, a Vladina glasnogovornica Ivana Grljak rekla je da Vlada nije donijela nikakvu odluku o sudbini tog lista. Linić je poslije objasnio da je iznio svoje osobno mišljenje. Prema njegovim riječima, samo su Narodne novine potrošile više od 50 milijuna kuna zbog čega je i to poduzeće počelo bilježiti gubitke, a tek pod prijetnjom štrajka u Narodnim novinama list više nije financiran putem te tvrtke nego ga je izravno financirala prošla vlada. Čačić smatra da se pokušalo prikriti da vlada političkom odlukom financira jedan list. Ustvrdio je kako svi parametri pokazuju da u skladu sa zakonom Ministarstvo financija mora pokrenuti stečaj, bez obzira na to što su samo u posljednjih nekoliko godina u Vjesnik utrošeni deseci milijuna kuna hrvatskih građana. Upitan hoće li to biti jedan u nizu poteza i za ostale državne tvrtke, odgovorio je da će se „svugdje držati zakona“. Predsjednica sindikalne podružnice Biljana Bašić izjavila je Hini da su razočarani Čačićevom izjavom, ali se nadaju da odluka o stečaju nije konačna te da će premijer Zoran Milanović odlučiti „u korist Vjesnikova opstanka“.

List Vjesnik počeo je izlaziti 24. lipnja 1940. godine kao tjednik pod nazivom „Politički Vjesnik“. Tiskan je u Zagrebu, na debelom papiru formata 21x34 cm, imao je osam stranica, a prodavao se po cijeni od dva dinara. Tijekom 1940. u ilegalnim zagrebačkim tiskarama tiskana su 23 broja, a broj stranica varirao je od četiri do 24. Sljedeće godine, 1941., list počinje izlaziti pod imenom „Vjesnik radnog naroda“. U svakom je broju bila objavljena parola „Smrt fašizmu – sloboda narodu“ uz napomenu „Kad pročitaš, daj dalje!“ Od 1942. do 1945. ratna se redakcija selila čak 15 puta, a u Zagreb se vratila 12. svibnja 1945. godine. Vjesnik se tada tiskao u 100 000 primjeraka na četiri šeststupačne stranice te s prvim impresumom. Prvi službeni glavni urednik je bio Šerif Šehović. Poslije rata Vjesnik se ustalio kao glasilo Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (SSRNH) s dopisničkom mrežom razgranatom po svim svjetskim metropolama. Šezdesetih godina prešao je na svoj godinama prepoznatljivi veliki format i takav je ostao sve do 1992. kada se vratio na mali format i promijenio ime u „Novi Vjesnik“ s podnaslovom „Dnevnik za demokratsku Hrvatsku“. Danas izlazi pod nazivom „Vjesnik - hrvatski politički dnevnik“.

9


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

L’Orealova reklama zabranjena zbog lažnog prikazivanja učinka proizvoda

O

10

glas za L’Orealovu kremu protiv bora sa savršenom glumicom Rachel Weisz ipak je pretjeran, zaključili su stručnjaci za reklamne standarde, a prenio je u srijedu 1. veljače Novi list na svojoj internetskoj stranici. „Koža vam je glatka, ten bez nepravilnosti. To nije facelift, to je Revitalift“, glasila je reklama. Uprava za standarde u reklamiranju ASA ocijenila je da se taj oglas više ne smije pojaviti u sadašnjem obliku. Na reklami za Revitalift Repair 10 u crnobijeloj tehnici prikazano je lice Rachel Weisz. Na temelju pritužbe zastupnice liberalnih demokrata u britanskome parlamentu Jo Swinson, uprava je objavila da je slika lica Rachel Weisz u postprodukciji izmijenjena te da je „njezina put znatno promijenjena da bi izgledala glatka i ravnomjerna“ te da u zabludu dovodi pretjerana (tvrdnja) o djelotvornosti proizvoda. Swinson, jedna od utemeljiteljica Kampanje Body Confidence, lani se uspješno potužila ASA-i zbog digitalnog popravljanja fotografije Julie Roberts, za Lancomeov tekući puder Teint Miracle, te fotografije Christy Turlington za Maybellineov tekući puder The Eraser. „Industrija ljepote i oglašavanje moraju prestati lažnim prikazima otimati novac kupcima“, rekla je. Oglašavanje mora postati raznolikije: različite boje kože, oblici tijela, veličine i dobi. Studije pokazuju da ljudi od trgovačke marke traže više autentičnosti. Slika može biti poželjna, a da i nije lažirana. Glasnogovornik L’Oreala rekao je kako je tvrtka razočarana što se ASA protivi reklami za revitalift Repair 10. „Mi ne držimo da reklama pretjeruje s učinkom koji se može ostvariti upotrebom toga proizvoda“, piše Guardian. ASA je L’Orealu preporučila da se pobrine da „ne bude postprodukcije koja bi pogrešno predstavila rezultate koji se mogu postići upotrebom reklamiranog proizvoda“.


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

Početak godine u znaku konferencija

Druga konferencija „Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije“

M

inistarstvo pravosuđa RH i Delegacija EU u Hrvatskoj 24. i 25. siječnja u Zagrebu su organizirali Drugu konferenciju „Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije“ koja je okupila stručnjake na području suzbijanja korupcije, novinare i izdavače, a otvorili su je Veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije EU u RH i ministar pravosuđa RH Orsat Miljenić. Kroz panel diskusije uglednih novinara, predavanja stručnjaka i rasprave, govorilo se o ulozi istraživačkog novinarstva u Hrvatskoj i očekivanjima novinara u borbi protiv korupcije. Kao neki od najvećih problema izdvojeni su netransparentnost javne nabave, medijska etika i netransparentno vlasništvo u medijima – koje često koči borbu protiv korupcije. Zaključci su konferencije da korupcija razara društvo u cjelini i ugrožava ljudska i građanska prava pa se protiv toga zla moramo svi boriti, od one u svakodnevnom životu do one na najvišoj razini. Ovdje su se mediji često pokazali kao posljednja linija koja ne dopušta da se korupcija razmaše i postane nezaustavljiva. Europska unija i dalje očekuje nastavak borbe protiv korupcije u Hrvatskoj te njezine rezultate – sudske presude. Očekuje se i da slobodni novinari i odgovorni mediji odigraju veliku ulogu u borbi protiv korupcije, ali i poštuju presumpciju nevinosti koja se u medijima prečesto zaboravlja. Zaključeno je i da je s pravnog gledišta postojeća definicija klevete u novom Kaznenom zakonu besmislena jer Zakon navodi kazneno djelo, ali ne i kaznu zatvora za njega, no, s druge strane, mora postojati odgovornost za namjerno laganje i vrijeđanje. Naglašeno je da ni sama EU nije imuna na korupciju te je i borba protiv nje jedan od prioriteta Unije – procjenjuje se da godišnja šteta od korupcije u Europskoj uniji iznosi oko 125 milijardi eura!

11


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

Aktualova konferencija „Društveno odgovorno poslovanje“

A

ktualova konferencija „Društveno odgovorno poslovanje“ održana je 1. veljače u kongresnom centru Hypo Expo XII u Zagrebu. Cilj konferencije bio je podizanje svijesti o društveno odgovornom poslovanju u različitim sferama poslovanja, a na konferenciji su sudjelovali brojni stručnjaci s područja menadžmenta, ekonomije i komunikacija, kao i novinari. Nakon uspješne prošlogodišnje 2. nacionalne konferencije o društveno odgovornom poslovanju, istaknuta je potreba da se na različitim nivoima podigne svijest o njegovoj važnosti u poslovnom svijetu, između ostalog i s obzirom na skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Konferenciju je moderirao Siniša Kovačić s HRT-a, a bila je podijeljena na četiri panela: DOP i ponašanje na tržištu, DOP i odnos prema zaposlenicima, DOP i odnos prema okolišu te DOP i odnos s lokalnom zajednicom. Svaki panel činili su stručnjacis područja povezanih s društveno odgovornim poslovanjem, tematski predstavnici, politički/ekonomski novinari i najmanje dva predstavnika hrvatskih tvrtki.

Vrijednosni menadžment u funkciji promicanja ljudskih prava 12

U

organizaciji Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske i Ericssona Nikole Tesle 2. veljače u Zagrebu je održana konferencija “Vrijednosni menadžment u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava i održivog razvoja Republike Hrvatske“. Cilj konferencije bio je utvrditi uzročnoposljedične veze društveno odgovornog poslovanja privatnog i javnog sektora i stanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj odnosno može li i u kojoj mjeri vrijednosni menadžment doprinijeti ostvarivanju održivog razvoja društva kao cjeline te tko su najznačajniji dionici odnosno partneri u osmišljavanju i provedbi tog menadžmenta. Konferenciju su otvorili mr.sc. Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle i Luka Mađerića, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske te Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj. Prezentirajući vrijednosni menadžment u funkciji stvaranja korporacijske kulture u Ericssonu Nikoli Tesli, predsjednica kompanije u govorila je o strateškoj povezanost sustava vrijednosti i kompanijske kulture s rezultatima i uspjehom neke kompanije pa i društva u cjelini. Kvalitetna izlaganja i plodnu diskusiju osigurali su brojni stručnjaci u području ljudskih prava

i društveno odgovornog poslovanja, među kojima su bili prof.dr.sc. Ksenija Turković, prorektorica za pravna pitanja i međunarodnu suradnju i redovita profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, doc.dr.sc. Mislav Ante Omazić s Katedre za organizaciju i management na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prof. Boris Blažinić, ravnatelj IQ Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala te Martina Roša, voditeljica poslovnog procesa za ljudske potencijale u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska. Konferencija je zaključena mišlju kako je nužno stvoriti uvjete za razvoj zajednice u kojoj postoji sinergija svih građana i svih sektora u društvu da aktivno, ravnopravno i odgovorno, na načelima održivog razvoja i djelovanja za opće dobro, sudjeluju u izgradnji pravednijeg društva. Zahtjev za odgovornim postupanjem i poslovanjem te rezultatima jednako je važan svim trima sektorima - poslovnom, javnom i civilnom.


Bilten visoke škole Kairos / broj 12 / veljača 2012

Kalendar događanja

Corporate Communications Experience PRO.PR, 21.-24. ožujka 2012., Maribor 2, 8.-9. ožujka 2012., Beograd Međunarodna konferencija PRO.PR Stručna konferencija Corporate Commu- održat će se od 21. do 24. ožujka 2012. nications Experience održat će se 8. i 9. godine u Mariboru, u Hotelu Habakuk. ožujka 2012. u prostorima Jugoslaven- PRO.PR ove godine obilježava 10. skog dramskog kazališta u Beogradu. obljetnicu i jedina je konferencija „u Konferencija posvećena vještinama pokretu“ koja se svake godine održava vrhunske korporativne komunikacije u drugoj zemlji regije te okuplja regionugostit će dvadeset komunikacijskih alne stručnjake s područja upravljanja stručnjaka najuspješnijih svjetskih kom- komunikacijama. panija današnjice koji na globalnoj razini svakodnevno kreiraju trendove i postavljaju nove izazove.

Rokovi za upis novih studenata na Visoku školu Kairos Razredbeni postupak za upis studenata na prvu godinu studija u akademskoj godini 2012./2013. održat će se 15. svibnja 2012., a prijave se predaju do 11. svibnja 2012. Upis će se održati 17. svibnja 2012. Ostali rokovi razredbenih postupaka i upisa održat će se ovim redoslijedom: II. rok: III. rok: IV. rok:

18. srpnja 2012., prijave do 13. srpnja 2012., upisi 20. srpnja 2012. 24. rujna 2012., prijave do 21. rujna 2012., upisi 26. rujna 2012. 22. listopada 2012., prijave do 19. listopada 2012., upisi 23. listopada 2012.

13


Prati nas.


Bilten Kairos