Page 14

P

Izazovi vjere u modernoj Europi

rema pokazateljima Katoličke Crkve 2012. godine, od 86% katolika u ukupnom broju stanovnika u Hrvatskoj, redovito bogoslužje prakticira njih tek 15 do 20%. Slično je i u drugim europskim zemljama. Josip Baloban u knjizi „U potrazi za identitetom“, 2005. godine, ističe; -da u Zapadnim europskim zemljama od ukupnog stanovništva ima 57,9% katolika, smatra ih se religioznima 63,1%, a 31,5% ih nikad ne pohađa vjerske obrede, povremeno 30,5%, najmanje jednom mjesečno 12%, najmanje jednom tjedno 25,4%, nereligioznima se smatra 26,7% ljudi -u Sjevernim zemljama od ukupnog stanovništva katolicima se izjašnjava tek 0,7%, religioznih osoba je 60,4%, od toga najveći je postotak protestanata 82,4% ,te vjerske obrede pohađa povremeno 51,3%, nikad 36,5%, najmanje jednom mjesečno 8 %, a najmanje jednom tjedno 3,7% vjernika, nereligioznim se smatra 29,8% ljudi -u Srednjoevropskim zemljama od ukupnog stanovništva ima 54,7% katolika, religioznima se smatra 63,5% ljudi, nikad ne pohađa vjerske obrede 34,3% ljudi, povremeno 30,0%, najmanje jednom mjesečno 9,9%, najmanje jednom tjedno 25,2%, a nereligioznih ima 25,8% -u Hrvatskoj od ukupnog stanovništva ima 86,8% katolika religioznima se smatra 79,9 %, 10,4% ih nikad ne pohađa vjerske obrede, povremeno 36,6%, najmanje jednom mjesečno pohađa vjerske obrede 21,1%, najmanje jednom tjedno 31,4% a nereligioznih je 10,9% ljudi. Dakle, iako se danas mnogi ljudi smatraju religioznima, što je i činjenica, jer prema nekim istraživanja broj ljudi u svijetu koji se deklariraju kao religiozni, je u porastu. Međutim, veliko je pitanje što ljudi smatraju pod pojmom religiozno, religioznost, a osobito kršćanska religioznost. Empirijska istraživanja također upućuju na činjenicu da Europa nije više kršćanska u mjeri kakva je bila proteklih stoljeća. Danas mnogi ne pokazuju institucionalnu religioznost, nego svjedoče „vlastito vjerovanje“. I prema gore navedenim pokazateljima, vjera se ne religioznim načinom života, ne slavi se u liturgijskom zajedništvu, ne produbljuje molitvom, kod 14

mnogih se i izgubi, također se kod mnogih ljudi vjera manifestira putem vanjskih oblika tradicionalne proslave blagdana i vjerskih običaja, te „zabavnih“ liturgija. Takva vjera naravno ne izgrađuje kršćansko duhovno iskustvo, nego se danas u Europi pokazuje tendencija rasta ka subjektivizmu i očituje proturječnost između načelnog prihvaćanja ono što kršćanstvo nudi i što „vjernici“ (ne)prakticiraju. Europa se udaljila od kršćanskih korijena, krvi kršćanskih mučenika i kršćanskih načela, kršćanske kulture na kojoj je izrasla, a to je baština koja obvezuje. Mnogi ljudi današnjice odbacuju Boga kao Apsolutnog i Svemogućeg, ovozemaljske stvarnosti se apsolutiziraju, a čovjek sebe stavlja na mjesto Boga. Religijske vrijednosti za današnje Europljane su samo besmislene i beznačajne. Tako je i u Hrvatskoj, jer se niti naše društvo od toga ne može nažalost izuzeti. Ponekad je dovoljno pogledati na trenutak lokalne televizije u kasnim večernjim terminima i vidjeti sa kojim žarom naši praznovjerni „vjernici“ mole i traže pomoć od različitih vidovnjaka, čarobnica i inih luzera pomoć u ljubavi, braku, financijama i koječemu drugom. Na „Googl“-ovom portalu dovoljno je upisati „Redudbdat Church for sale“, uvjeriti ćete se koliko se evropskih kršćanskih crkvenih zgrada - crkvi može kupiti i prenamijeniti. Tako se crkve u Engleskoj mogu pretvoriti u stanove, pizzerie, restorane, hotele, hostele, a mnoge se pretvaraju u džamije, te ih je do sada tako prenamijenjeno 200. Npr. Crkva sv. Pavla pretvorena je u školu za klaunove, crkvu sv. Mihaela iz 12. st. je kupila jedna privatna tvrtka koja je crkvu koristila za techno partyje i predstave nepoćudnog sadržaja… Taj je trend prisutan u Britaniji, Francuskoj, Češkoj, jer opada broj praktičnih vjernika, crkve zjape prazne, stoga zakoni u tim državama nisu jasni i nadležna lokalna tijela donose odluke koje će crkve biti sačuvane, a koje će se prenamijeniti, a jedino zakoni u Njemačkoj i Francuskoj štite crkve. Dakle , izgleda da u tim gradovima i državama nema ljudi kojima se navedeno ne čini uvredljivo, moralno neprihvatljivo i degradirajuće, izgleda da je za današnje generacije očuvanje zgrade važnije od njezina religijskog i duhovnog značenja. Sekularizacija u Europi sve više prožima

Ljudima prijatelj 3 2013  

vjerski časopis leopold bogdan mandić sv. franjo asiški kapucini

Advertisement