Issuu on Google+

www.bhTeatar.ba predstavlja

bh

EDINA PAPO BALET FEST SARAJEVO

Intervju

ENES SALKOVIĆ

Budućnost teatra

1

Septembar 2011. Broj 04 Besplatan primjerak


SADRŽAJ & IMPRESSUM

Izdavač: Udruženje Fercera, 71000 Sarajevo u saradnji sa: Infinity Marketing Solutions d.o.o

4

Najave premijera, festivala i teatarskih dešavanja

8

Intervju

Edina Papo

11 12

Program Balet Fest Sarajevo 2011 Najdraža(i)...? Selma Alispahić

16

Uredništvo: Senad Alihodžić Dragan Komadina Novinari: Adnan Lugonić Web: www.bhTeatar.ba

Budućnost teatra

E-mail: info@bhTeatar.ba

Alt scena

Marketing: marketing@infinity.ba

Enes Salković

20

Lutkarski teatar “Sale”

24

Adresar pozorišta

Dizajn i prelom: Infinity Marketing Solutions d.o.o. Štampa: Amos Graf Tiraž: 4000 kom

Magazin je besplatan

Podržano od strane: Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo 2

3


Najave premijera, festivala i teatarskih dešavanja

Najave premijera, festivala i teatarskih dešavanja

“Radnička hronika” iz Banja Luke i „Arapska noć” iz Zenice u zvaničnoj selekciji

BH predstave na MESS-u

U konkurenciji 12 predstava iz cijele Bosne i Hercegovine, selektor Hrvoje Ivanković odabrao je dvije predstave koje će predstavljati našu zemlju u zvaničnoj selekciji 51. Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Prema njegovoj ocjeni, razinom izvedbe, inventivnošću redateljske postave i tematskom aktualnošću posebno su se istakle predstave Radnička hronika Petra Mihajlovića, u režiji Ane Đorđević i izvedbi Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke, te Arapska noć Rolanda Schimmelpfenniga, u režiji Filipa Grinvalda i izvedbi Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i Narodnog pozorišta Tuzla. Riječ je o predstavama izrazito modernog teatarskog senzibiliteta, nastalim prema problemski fokusiranim savremenim tekstovima, nekonvencionalne dramaturške strukture. „Radnička hronika izrazito je društveno angažirana predstava, u kojoj se jedan od najneuralgičnijih problema ovih prostora – odnos prema radnicima i ostvarivanje elementarnog prava na rad – pretvara u povod za punokrvnu kazališnu igru“, stoji u zvaničnom izvještaju selektora Ivankovića, koji ističe da stalno kontrapunktiranje ozbiljnog i (crno) humornog, stvarnog i irealnog, podvučeno vješto izbalansiranim odnosom mase i pojedinca, daje snažnu unutarnju tenziju ovoj predstavi, iznesenoj na igri vrlo ujednačenog i kvalitetnog glumačkog ansambla. Također, ujednačenost i posvemašnja glumačka skoncentriranost karakterizira i predstavu Arapska noć koja svoju aktualnost ostvaruje kroz scenski izazovno propitivanje stanja otuđenosti i izoliranosti pojedinca te našeg odnosa prema Drugom. „Inzistiranje na simultanitetu igre ostvarenom kroz gotovo neprekidno prisustvo svih glumaca na sceni, osnovna je značajka režije Filipa Grinvalda, pri čemu je, unatoč fragmentarnosti Schimmelpfennigove dramaturgije, postignuta transparentnost priče i biografska punoća svakog pojedinog lika, što držim velikim postignućem ove izuzetno poetične predstave koja u pojedinim prizorima ima i izrazito onirički ugođaj“, zaključio je Ivanković.

4

Drugi po redu „Balet Fest“ održat će se od 23. septembra do 3. oktobra 2011. godine. Organizator ovog festivala je Balet Narodnog pozorišta Sarajevo. U realizaciju ovogodišnjeg festivala uključio se i Internacionalni teatarski festival MESS, pa će zahvaljući saradnji ova dva festivala, publika imati priliku da pogleda dvije predstave: „Gardenija˝ u koreografiji Alena Platela i ˝Hell˝ Emia Greka. „Balet Fest“ će otvoriti Slovensko narodno gledališče Maribor sa predstavom „Radio & Juliet˝ u koreografiji Edwarda Cluga. Gostovat će i Staatsballet Berlin, Narodno pozorište Beograd, kao i Državni akademski teatar Opere i Baleta Ekaterinburg iz Rusije čiji će članovi izvesti dva gala koncerta. Održat će se i dvodnevna radionica savremenog plesa za baletne igrače „Više od riječi“, koju će voditi Irena Misirlić.

5


Najave premijera, festivala i teatarskih dešavanja

Nova predstava East West Centra u saradnji sa BNP-om Premijera koprodukcijskog projekta Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i East West Centra iz Sarajeva, “Ruže za Anu Terezu / Fudbalske priče”, u režiji Harisa Pašovića, bit će održana 22.09.2011. godine u BNP-u Zenica. Nakon premijere u Zenici slijede izvedbe u Tešnju, Rudom, Bihaću, Sokocu, Jajcu, Bosanskoj Gradišci, Loparama, Srebreniku, Prijedoru i Sarajevu. Koreografiju za predstavu će raditi Edward Clug (Edvard Klug), direktor Baleta u Slovenskom narodnom gledališću u Mariboru, a muziku za predstavu izvodit će uživo višestruko nagrađivani kompozitor i muzički direktor Philip Tan iz Singapura. Predstava “Ruže za Anu Terezu / Fudbalske priče” koja okuplja umjetnike iz Belgije, Italije, Burkine Faso, Singapura, Rusije, Turske, Slovenije i Bosne i Hercegovine govori o životu običnih ljudi i njihovoj strasti za fudbalom. Predstava također govori o tome da većina nogometnih fanova u svijetu dijeli ista iskustva, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, rasu, vjeru i dob. Jezik nogometa je univerzalan, s toga je cilj autorskog tima da igrajući predstavu u manjim gradovima u BiH razbiju izolaciju, omoguće građanima da budu izloženi djelima najviše umjetničke vrijednosti i promiču komunikaciju i dijalog u svim dijelovima zemlje.

Najave premijera, festivala i teatarskih dešavanja

Još jedna premijera u BNP-u Zenica

Premijerna izvedba predstave Olivera Frljića „Pismo iz 1920.“ zakazana je za 30. septembar i bit će izvedena na Velikoj sceni BNP-a Zenica u sklopu Međunarodnog teatarskog festivala MESS. Koproducenti ovog Frljićevog autorskog projekta su Bosansko narodno pozorište Zenica i MESS. Predstava „Pismo iz 1920“ je prvo rediteljsko ostvarenje Olivera Frljića u Bosni i Hercegovini. U predstavi igraju Adis Mehanović, Saša Handžić, Slaven Vidak i Enes Salković. Sarajevskom premijerom ove predstave na sceni SARTR-a, 09.10. sa početkom u 19:30 sati, biti će zatvoren 51. Međunarodni teatarski festival MESS.

U predstavi igraju: Aida Čorbadžić (Bosnia and Herzegovina), Thomas Steyaert (Belgium), Ibrahim Ouattara (Burkina Faso), Ulisse Romano (Italy), Aydar Valeev (Russia), Ayberk Essen (Turkey). Projekat je podržao MDG-F Program Kultura za razvoj.

6

7


Intervju

Naslov

Intervju

Edina Papo Balet nije prekinuo svoju tradiciju Razgovarao: Adnan Lugonić

Sa Edinom Papo, direktoricom Baleta NP Sarajevo i umjetničkom direktoricom „Balet Festa“, razgovarali smo o drugom po redu baletnom festivalu, saradnji sa MESS-om, položaju našeg baleta u odnosu na zemlje regiona, ansamblu Baleta NP Sarajevo, kao i o planovima u tekućoj sezoni.

bhTeatar: Uvijek se, kada je u pitanju organizacija festivala, najviše govori o finansijama. Kakav je, u tom pogledu, slučaj sa „Balet Festom“? PAPO: Tačno je da su za organizaciju festivala najvažnije finansije, naročito ako za goste želite imati renomirane, uvažene umjetnike. S jedne strane, ja sam presretna što nam je i ove godine generalni sponzor Grad Sarajevo, što su Gradonačelnik i Gradska uprava razumjeli značaj 8

ovog festivala za baletnu umjetnost u BiH, pa i u regionu. Također, ministar kulture i sporta u Vladi Kantona Sarajevo i Vlada Federacije BiH će u mnogome doprinijeti da se festival održi. Kao i svaki festival, i ovaj naš ima mali tim ljudi koji radi na tome da sve naše velike i male ugledne firme upitamo da budu sponzori na ovaj ili onaj način. I imamo uspjeha. Ljudi koji vole baletnu umjetnost i koji znaju da ona jako dugo obitava u Bosni i Hercegovini, ljudi koji shvataju da je Sarajevo prijestolnica kulture i bez nominacije 2014. godine, svjesni su toga da je važno da imamo „Balet Fest Sarajevo“. bhTeatar: Ove godine uspostavili ste saradnju sa MESS-om. Zahvaljujući tome, publika će imati priliku pogledati dvije predstave “Gardenia” i “Hell”. PAPO: Ja smatram da je to jedan logičan put. MESS je od svog postojanja, a pogotovo poslije rata, uvijek imao na svom repertoaru tjelesni teatar, pokret, savremene baletne predstave. „BFS“ s jedne strane, mlad festival, a MESS, s druge strane, ima dugu tradiciju, i prije svega je veliki istraživački kulturni centar, i dobro je da se mi kao pobratimske umjetnosti naslanjamo jedna na drugu. Našli smo zajednički jezik i logičan ishod toga je bio da uradimo koprodukciju dvije predstave. bhTeatar: Gosti ovogodišnjeg festivala su i Narodno pozorište Beograd, te Slovensko narodno gledališče Maribor. Kakav je položaj bosanskohercegovačkog baleta u odnosu na zemlje regiona? PAPO: Slovenija je jedna zemlja bogata tradicijom, i zemlja koja pripada Evropskoj uniji. Ona na drugačiji način izdvaja sredstva za kulturu i ulaže u unapređenje kulture u

bilo kojem smislu. S te strane, Slovenci nam mogu biti uzor u tome kako izgraditi sistem finansiranja kulture, održavati kulturnohistorijsku baštinu i, na kraju krajeva, kako slijediti Evropsku uniju i po tom pitanju. Teatri iz Beograda imaju masovnost, širinu u svojim ansamblima. I u bivšoj Jugoslaviji Beogradski balet je bio veliki, bili su centar države i imaju vrlo izraženu baletnu tradiciju, koja je pod utjecajem i Francuske i Rusije - opet iznosim svoje mišljenje. Također, njihovi ansambli nisu devastirani u tolikoj mjeri kao što je to bio, nažalost, naš ansambl, naša kultura, koja je užasno nastradala u ovom ratu. Konkretno o baletnoj umjetnosti najbolje govori detalj da je ansambl Baleta NP Sarajevo prije rata brojao 50 članova, a 1996. godine, kada sam ja ušla u baletnu dvoranu, zatekla sam 6 ljudi. Nije bilo ni pedagoga, ni baleta, ni pijaniste. Bilo je divno što se održao taj mali nukleus od kojeg se sve dalje razvijalo. Ja mislim da smo mi na prvom mjestu - ispred Srbije i Slovenije. Ovo govorim zato što mi hoćemo, zato što mi držimo repertoar, zato što baštinimo naš tradicionalni baletni izraz, naše kompozitore, klasični repertoar velikih baletnih scena i savremeni izraz. I sve ovo sa današnjih 26 članova u baletu, a taj broj je, za jedan teatar koji nosi prefiks narodno, veoma mali. Ali, imamo veliko srce i imamo ideje. Ja se iz petnih žila trudim da ko god uđe u baletnu dvoranu bude i školovan, i ambiciozan i motiviran situacijom koja je danas u baletu. Divno je imati borbeni impuls koji nas tjera da ne budemo lijeni. Sa ovoliko ljudi koliko ih ima uvijek se može nešto napraviti. Naravno, košta živaca, emocija, ljudske snage, jer se naši igrači u jednoj predstavi presvlače po 5-6 puta, a naporno je ulaziti iz lika u lik, iz atmosfere u atmosferu. Pored svega ovoga, mi nemamo sistemski riješeno školovanje kadra. Ali, ja sam sretna. Balet je tu. Balet nije prekinuo svoju tradiciju. 9


PROGRAM BALET FEST SARAJEVO 2011

Intervju Program: bhTeatar: Prošla je godina dana od prvog festivala. Da li se u tom periodu promijenilo nešto u odnosu kako publike, tako i vlasti prema ovoj umjetnosti? PAPO: Istina je da, i dan danas, zvoni odjek prošlogodišnjeg festivala. Mene su mnogi građani i građanke pitali da li će i ove godine biti festival, i da li će biti na nivou kao prošle godine. A što se tiče odnosa onih koji bi nam mogli pomoći, mogu reći da se on poboljšao. Pored Grada koji je i prošle godine bio naš generalni sponzor, Kanton je ove godine pokazao veliko razumijevanje, kao i neke druge firme čija ćemo imena objaviti u dogledno vrijeme. Naravno, uvijek može više i bolje. Festival je zaista mjesto susreta mlađe, srednje i starije generacije, gdje dolazi do razmjene mišljenja, uzimanja jednih od drugih, davanja jedni drugima tog velikog iskustva koje je specifično u baletu i koje se samo može desiti u baletnoj dvorani i na baletnoj sceni. Nije taj festival ništa novo, mnoge zemlje imaju ovaj tip festivala godinama, zato što je to mjesto pobjede baletne umjetnosti. I onda kada vi vidite na koji se način pristupa baletnoj umjetnosti u nekoj drugoj sredini, a ona je došla sa svojim umjetnicima u vašu kuću, počnete razmišljati drugačije – možda i mi možemo, možda mogu konkurisati na neki seminar, imam mogućnost probati nešto novo. Zato mislim da smo ove godine otišli još jedan koračić naprijed. bhTeatar: Na ovogodišnjem festivalu bit će i dvodnevna radionica „Više od riječi“. Hoće li u budućnosti biti praksa da se na ovaj način domaći baletni igrači dodatno razvijaju? PAPO: Mi imamo mnogo ideja, ali sve zavisi od finansija. Radionica je mjesto gdje mnogi mogu da probaju nešto drugo – od učenika do profesionalaca. Radionica se zove „Više od riječi“, zato što tijelo i gesta 10

ponekad nam govore više od riječi. I ta ideja Irene Misirlić, koja je uspješna mlada koreografkinja i učitelj tog savremenog izraza u Holandiji, mislim da će ohrabriti neke nove mlade generacije da možda nekim drugim putem počnu da se izražavaju. Nadam se da ćemo ovom radionicom uspjeti pokazati šta je to možda i drugačije od klasične baletne umjetnosti. bhTeatar: U medijima ste govorili da bi se ove godine ansambl Baleta NP Sarajevo trebao proširiti, pojačati novim, inostranim igračima. PAPO: U Evropskoj uniji je također kriza u teatrima i mnogi mladi igrači ne mogu dobiti svoje radno mjesto. I bez obzira na to, igrači vole da promijene sredinu. U naš ansambl došla je jedna djevojka, Emi Uhera, koja je rođena u Japanu, a svoje školovanje je završila u Švicarskoj. Očekujem da se pojača muški dio ansambla. Osim velikih kompanija, svi ostali imaju problem i krizu sa muškim igračima. Nadam se da će i kod nas doći dvojica-trojica igrača. Nije lako, jer igrači traže ili dobar repertoar ili plaću, ili oboje. A mi smo sredina u kojoj nismo sretni kako su umjetnici tretirani, kako su plaćeni, i koliki nam je repertoar. Voljela bih da buduća kulturna prijestolnica Evrope 2014. godine bude prepoznata i po baletu. I da nam ansambl napokon počne brojati, ako ništa, 35 članova. Ne treba više. Da možemo komforno raditi klasične predstave, savremene predstave, da ljudi ne ginu na sceni trčeći iz atmosfere u atmosferu. bhTeatar: Šta Balet NP Sarajevo planira raditi u tekućoj sezoni? PAPO: Pored „Balet Festa“, do kraja kalendarske godine imamo u planu uraditi i „Damu s kamelijama“, na muziku Verdija. Nadam se da ćemo uspjeti.

23.09.2011. u 20:00h Narodno pozorište Sarajevo

Slovensko narodno gledališče Maribor, Slovenija “Radio and Juliet” Koreograf i redatelj: Edward Clug

25.09.2011. u 20:00h Narodno pozorište Sarajevo

Staatsballet Berlin, Njemačka “Sonet XVIII” Koreograf: Tim Plegge “Dance of the underdog” Koreograf: Saidakova Nadejda Narodno pozorište Beograd, Srbija “Songs” Koreograf: Mauro Bigonzetti “La Capinera”, duet iz baleta Koreograf: Michele Merola

27.09 i 28.09.2011. u 20:00h Narodno pozorište Sarajevo

Državni akademski teatar Opere i Baleta Ekaterinburg, Rusija “Gala koncert solista baleta” Dvije večeri su sa različitim programima u repertoaru

29.09.2011. u 20:00h Narodno pozorište Sarajevo

Narodno pozorište Sarajevo, BiH “Romeo i Julija” Koreograf: Ronald Savković

01.10.2011. u 20:00h BFS/MESS Narodno pozorište Sarajevo

Les Ballets C de la B, Belgija “Gardenia” Autori i koreografi: Alain Platel i Frank van Laecke

03.10.2011. u 20:00h BFS/MESS Narodno pozorište Sarajevo

Teatar Emio Greco, Holandija “Hell” Autori i koreografi: Emio Greco i Pieter C. Scholten

26.09. i 27.09.2011. u 10:00h Narodno pozorište Sarajevo /Velika baletna sala/

Radionica suvremenog plesa za baletne igrače “Više od riječi” Irena Misirlić, Roterdam, Holandija

Balet Fest Sarajevo Obala Kulina bana 9, 71000 Sarajevo, Bosna I Hercegovina Telefon / Fax: +387 33 665 960, E-mail: info@baletfest.ba www.baletfest.ba

11


Najdraža(i)

Najdraža(i)

Najdraža(i)...?

5. Uloga (preds tava) koju ste igrali ? “Ay Carmela”

6. Knjiga ? Ben Okri: “Astonishing the Gods”

1. Najdraža BH predstava (u kojoj niste autor)? “Zvijer na Mje secu”, MTM, režija Dino M ustafić

Selma Alispahić

8. Film ? “The Hours”, režija Stephen Daldry

glumica 2. Najdraža predstava ? “The Street of Crocodiles”, Theatre de Complicite, režija: Simon McBurney

3. Drama? Safet Plakalo: “Hazreti Fatima” 12

4. Lik iz drame (Koji lik bi voljeli igrati, a niste)? Gruša u drami B. Brechta “Kavkaski krug kredom”

7. Serija ? ers” “Fawlty Tow 9. Muzički album ? “Georgia: The Resounding Polyphony of the Caucausus” 13


14

15


Budućnost teatra

Budućnost teatra

Enes Salković Razgovarao: Adnan Lugonić

bhTeatar: Misliš li da će ti nagrada za najboljeg mladog glumca na posljednjem Festivalu bh. drame u Zenici pomoći u daljnoj karijeri, omogućiti više prilika za rad?

Glumac konstantno mora da radi na sebi Enes Salković, mladi bosanskohercegovački glumac, rođen je 9. septembra 1987. godine u Tuzli. Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu upisuje 2006. godine, gdje i diplomira četiri godine kasnije u klasi profesora Miralema Zupčevića. Još kao student dobija angažman u Narodnom pozorištu u Sarajevu u predstavi „Kaligula“. Na posljednjem, 10. Festivalu bh. drame u Zenici, žiri mu je dodijelio nagradu za najboljeg mladog glumca za uloge u predstavi „U potrazi za bojom kestena“. 16

SALKOVIĆ: Sigurno da hoće. Jako je bitna, pogotovo za mladog glumca. To je neka vrsta afirmacije i potvrda da je ono što radi dobro. Nastojim da konstantno preispitujem sve svoje odluke i postupke, ne samo na sceni nego i u privatnom životu. Uvijek sam u nekom sukobu sa samim sobom i nastojim da pobijedim sebe. Te male pobjede me čine prije svega boljim čovjekom, a onda i boljim glumcem. Već sada ubirem plodove te nagrade, ako tako mogu da kažem. U ovom poslu jako je bitno, nakon završene akademije, izaći iz anonimnosti i dobiti priliku za rad, a onda tu priliku iskoristiti i pokazati se u najboljem svjetlu. Imao sam tu ludu sreću da sam odmah dobio šansu pokazati ono što znam i bio sam svjestan činjenice da to moram iskoristiti. Sam proces rada na predstavi „U traganju za bojom kestena“ bio je veoma naporan i zahtijevan, ali isto tako jako zanimljiv i provokativan. Kada mi je reditelj rekao da želi da ja igram svih trinaest likova u komadu, iskreno, mislio sam da je lud s obzirom na činjenicu da nisam imao mnogo iskustva. Na kraju sam mu bio jako zahvalan što mi je ukazao to povjerenje, jer su se na kraju sve kockice posložile onako kako smo to mi željeli. Moram se zahvaliti i svojoj kolegici Amri Prutini bez čije pomoći sigurno ne bih uspio utjelotvoriti sve te likove.

bhTeatar: Iza sebe imaš nekoliko profesionalnih predstava. Uzimajući u obzir i predstave koje si odigrao u sklopu nastave na ASU Sarajevo, koju predstavu smatraš nekom vrstom prekretnice? Koja je to uloga koja ti je najviše pomogla u glumačkom sazrijevanju? SALKOVIĆ: Akademija je mjesto gdje sam naučio zanat. Svaki semestar, svaka scena koju sam radio sigurno da mi je mnogo pomogla u mom glumačkom sazrijevanju. Ako bih morao izdvojiti predstavu i ulogu, to je onda kolektivni diplomski rad, predstava „Closer“, Patricka Marbera, uloga pisca Dana. Sjećam se da sam zamolio profesora da igram tu ulogu jer me na prvo čitanje zaintrigirala i glumački isprovocirala. U tom momentu nisam znao zašto, ali sam osjetio nevjerovatnu i iskrenu potrebu da bas to radim. Na svu sreću profesor Zupčević mi je ispunio želju. U tom procesu sam otkrio većinu svojih mana i vrlina kao glumca, osvijestio sam ih i zbog toga smatram taj proces najkorisnijim. Glumac konstantno mora da radi na sebi. Sve mora da dovodi u pitanje i provjera, čak i one stvari koje se čine nedodirljivim i svetim. Ne da bi bilo šta skrnavio, nego zato da bi što više upoznavao sebe i razvijao se. Rijetko kada sam zadovoljan onim što uradim i svaki put smatram da može bolje. Ne znam da li je to neko prokletstvo, ali to mi mnogo pomaže da konstantno napredujem. bhTeatar: Sa kojim režiserom ti je do sada bilo najinteresantnije raditi, a sa kojim bi volio raditi, a dosada nisi? SALKOVIĆ: Sigurno da mi je rad na predstavi „U traganju za bojom kestena“ sa Stevanom Bodrožom do sada bio najinteresantniji. Od tog čovjeka sam mnogo naučio i na tome sam mu jako zahvalan. Imao sam apsolutnu slobodu u kreiranju svih likova. Naravno,

bilo je tu i dosta problema, raznih polemika, ali svaka od naših rasprava bi dovela do konkretnog zaključka koji bi doprinosio razvojnoj liniji predstave i likova. Lično volim slobodu u stvaranju i kreiranju. Imao sam i nekoliko matematičkih iskustava na sceni sa nekim redateljima: „Idi to tačke B i vrati se polukružno u tačku A“. Nekim glumcima možda taj način rada odgovara, meni ne. Uvijek nastojim da znam zašto nešto radim, a odgovor na to pitanje neminovno dovodi do načina na koji ću to raditi. Imao sam želju da radim sa Oliverom Frljićem, kojeg jako cijenim i uvažavam i ta mi se želja ispunila. Ovih dana nastavljamo sa probama u Zenici, a premijera predstave je na MESS-u. Sigurno da bih u skorijoj budućnosti volio raditi sa Selmom Spahić. Njene predstave, i sve ono što je radila na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo i poslije, jako su me impresionirale i inspirisale i mislim da bi mi iskustvo rada s njom jako pomoglo u mom glumačkom oblikovanju. bhTeatar: Koje lik iz dramske literature bi volio igrati u nekom skorijem periodu? SALKOVIĆ: Od prve godine glume pa sve do danas moje želje su se konstantno mijenjale. Mislim da je to sasvim normalno. Bilo bi čudno da sam na prvoj godini poželio igrati samo jedan lik, a da se to do danas nije promijenilo. Mnogo je likova iz dramske literature koje bih volio igrati. Izdvojio bih možda Šajloka iz Šekspirovog „Mletačkog trgovca“, Franza iz Šilerovih „Razbojnika“, kao i Kamijevog „Kaligulu“. To su likovi koji me, trenutno, najviše provociraju i koje bih volio utjelotvoriti. bhTeatar: Šta ti je najvažnije u partnerskoj igri? S kakvim partnerom voliš raditi?

17


Budućnost teatra SALKOVIĆ: Za mene je partner na sceni svetinja. Njemu vjerujem i na njega se oslanjam dok igrajući stvaramo. Veoma je bitno da je kolega sa kojim radim posvećen i predan zadatku. Mislim da je partnerska igra osnovni element glumačke igre. Imao sam sreću da budem na sceni sa glumcima od kojih sam i najviše naučio. Naravno da ne možeš uvijek birati partnere sa kojima igraš, ali, sa druge strane, upoznaješ neke druge pristupe i načine rada, koji sigurno u nekom budućem radu mogu biti od velike koristi. Glumac ne smije biti hermetičan i okrenut samo ka sebi. Drago mi je i uživam u radu kada mi partner odgovara, ali odgovara mi po nekim mojim parametrima, možda moje metode njemu ne odgovaraju i može doći do određenih problema. Rijetko možeš sebi priuštiti taj luksuz „adaptacije“ na partnera. Ipak smatram da postoje neka univerzalna pravila i teatarska etika kao i profesionalni pristup radu koji se u svakom procesu moraju poštivati. bhTeatar: Šta trenutno radiš? Imaš li ponude za nove predstave i filmove? SALKOVIĆ: Upravo sam završio rad na predstavi ¨Oda radosti (deveta nedovršena)¨. U predstavi su igrali glumci sa područja čitavog Balkana i to iskustvo mi je jako dragocijeno. Ta predstava tek treba da započne svoj životni vijek. Trenutno sam u Zenici gdje pripremamo predstavu koja se realizuje u koprodukciji BNP Zenica i festivala MESS. Premijera je planirana za 30. septembar, odnosno, ta predstava bi trebala otvoriti ovogodišnji MESS.

18

19


Alt scena

Alt scena 2. ‘’Putujuće pozorište Staretinar’’ Gordana Milinović Igraju: Ivana Milosavljević, Enver Hasić, Matej Baškarad i Selim Ahmedić (ton i svjetlo). Premijera: 03. juna 2009. godine, Dom mladih Tuzla

Ivana Milosavljević

1. ‘’Bajke iz stare sehare’’

(prema motivima bajki braće Grimm) Igraju: Ivana Milosavljević, Enver Hasić i Nurdin Durmanović (muzika). Enver Hasić Premijera: 12. aprila 2008. godine, Kuća plamena mira Tuzla Enver Hasić

„Bajke iz stare sehare“

Lutkarski teatar “Sale” Osjećajući nedostatak lutkarskog stvaralaštva na području Bosne i Hercegovine, pokrenula se inicijativa za osnivanjem prvog lutkarskog teatra u Tuzli. Lutkarski teatar ‘’Sale’’, upisan u registar 30.01.2008. godine, nastoji približiti lutkarstvo na području kantona i šire regije putem lutkarskih predstava, radionica, i dr. Realizacijom projekata nastoje se obuhvatiti sve one potrebe koje imaju današnja djeca - najprije kod djece razviti ljubav prema lutkarstvu i umjetnosti uopće, prepoznati njihove sposobnosti i mogućnosti kako bi doprinijeli razvoju društva u budućnosti. Također, ovaj teatar teži saradnji s drugim umjetničkim i sličnim udruženjima i organizacijama iz područja kulture u zemlji i inostranstvu, kao i stvaranju prijateljstva između država kroz nastupe na pozorišnim festivalima. Sve predstave Lutkarskog teatra „Sale“ su mobilne, mogu se igrati u svim ambijentima: od školskih holova, fiskulturnih sala, domova kulture do pozorišnih sala, ne zahtjevajući posebne tehničke uvjete. Svim predstavama je za cilj razvijati kulturu odlaska u pozorište i gledanja predstava. Lutkarske predstave pomažu najmlađima da kroz njih osvijeste svoje strahove, brige, razviju imaginaciju, te stvore temelj za razvijanje moralnih i društvenih normi. 20

Djeca, također, učestvuju u predstavi družeći se s glumcima, i samim tim, kroz interaktivnost, predstava utječe na razvoj socijalizacije djece. Kroz bajke dijete shvata smisao i vrijednost onoga što nazivamo pravednošću, istinom, ljubavlju, hrabrošću itd. I zato su bajke neizostavni dio dječijeg razvoja. U ovoj predstavi lutkarski izraz predstavlja medij za promicanje životnih vrijednosti, preko kojeg dijete najlakše razlučuje poimanje svijeta. Crvenkapa nam govori na maštovit, poučan i ujedno zabavan način da se čuvamo nepoznatih ljudi, dok Princeza govori da prave vrijednosti uvijek pobjeđuju.

Staretinar koji skuplja stare stvari pronađe lutke koje su odbačene i s kojima se više niko ne igra. One oživljavaju i ponovo nalaze svoju svrhu uz pomoć Staretinara. U ovoj predstavi punoj muzike i radosne igre izmjenjuje se veliki broj lutaka napravljenih od različitih materijala. Njihov život na sceni upućuje nas na ljubav prema igri i umjetnosti, i vraća vrijednost odbačenim stvarima. Također govori o tome koliko moderno doba oduzima vrijeme za igru u prirodi, druženja s vršnjacima, budući da su djeca sve više okrenuta računarima i računarskim igricama, i time se sve više povlače u sebe. Lutke nas istovremeno uvode u svijet nenasilja i prijateljstva. Predstava ‘’Putujuće pozorište Staretinar’’ je sudjelovala na 17. Susretu pozorišta / kazališta lutaka BiH u Bugojnu 2009. godine.

Predstava ‘’Bajke iz stare sehare’’ je bila sudionik na Ogulinskom festivalu Bajke u junu 2008. godine. Također, predstava je učestvovala i na 16. Susretu pozorišta / kazališta lutaka u Bugojnu 2008. godine, te na festivalu Ugrudin koji se realizirao u Grudama.

„Putujuće pozorište Staretinar“ 21


Adresar pozorišta

Alt scena

„Drugari“

3. ‘’Drugari’’ Enver Hasić Igraju: Ivana Milosavljević, Enver Hasić. Premijera: 19.12.2010. godine, Kuća plamena mira Najmlađi imaju priliku da interaktivno sudjeluju u predstavi, te kroz likove psa i mačke uče o higijeni, drugarstvu, empatiji, pomaganju drugima, dobrim navikama, odgovornosti itd. Za dje¬cu je veo¬ma važno da nauče razgraničiti do¬bro od lošeg. Scenografiju, izradu lutaka i režiju u svim predstavama potpisuje Enver Hasić.

22

Dan ljudskih prava, Noć teatra, Dani otvorenih vrata Brčko su neke od manifestacija u kojima je ovaj teatar sudjelovao. Na svom repertoaru teatar ima i novogodišnje predstave za najmlađe. Također, Lutkarski teatar ‘’Sale’’ se odazvao velikom broju humanitarnih akcija, te igranjem predstava dao svoj doprinos. U toku je i priprema nove predstave za sezonu 2011/12. koja će se premijerno odigrati do kraja ove godine. Web stranica Lutkarskog teatra ‘’Sale’’ je www.ltsale.com .

Pokretanjem projekta “Mladi kritičari” prvi bosanskohercegovački teatarski portal želi realizirati jedan od strateški najvažnijih ciljeva koje je odredio na samom početku svoga pokretanja tako što će podići ne samo svijest kod mladih o značaju teatra, nego im sugerirati koliko je značajno njihovo mišljenje o predstavama i repertoarima. Mlada publika je neopterećena bilo kakvim obzirima ili predrasudama kada je u pitanju doživljaj, odnosno recepcija teatarske predstave. Naš portal želi posredovati između djece i naših čitatelja u jednoj višestruko korisnoj i nepretencioznoj kritičarskoj akciji, koja bi trebala potaknuti izgradnju novog sustava vrijednosti kada je u pitanju valoriziranje cjelokupnog repertoara. I to od temelja.

Projekat “Mladi kritičari” želi pokazati i dokazati kako nam je stalo do mišljenja mlade publike u teatru. Držimo kako će u perspektivi ova vrsta interakcije biti jedna od ne manje važnih referenci za kreiranje repertoara, ali i kreativna ljudska baza koja će iznjedriti kako strastvene teatarske gledatelje, tako i ugledne kritičare. U saradnji s pozorištima u BiH u okviru projekta “Mladi kritičari”, omogućavamo našim osnovnoškolcima i srednjoškolcima da bilježe svoje utiske o predstavama. Radovi će također biti objavljeni na portalu www.bhTeatar.ba i facebook stranici na kraju svakog mjeseca.

Osnovnoškolci i srednjoškolci svoje utiske/kritike nam mogu poslati na email: info@bhteatar.ba

Pored utisaka/kritika potrebne su i dodatne informacije: • Ime i prezime • Koliko godina imate • Vaša email adresa

• U koju školu idete • Naziv predstave koju ste gledali 23


Adresar pozorišta

NARODNO POZORIŠTE SARAJEVO Obala Kulina bana 9, Sarajevo Tel: +387 33 663 647 Rezervacije: +387 33 221 682 npsa@bih.net.ba www.nps.ba

Adresar pozorišta INTERNACIONALNI TEATARSKI FESTIVAL MESS Maršala Tita 54/I, Sarajevo Telefon: +387 33 200 392, +387 33 211 972 mess@mess.ba, info@mess.ba www.mess.ba

J.U. MOSTARSKI TEATAR MLADIH MOSTAR Trg Republike 1, 88000 Mostar, Tel: +387 36 551 124, Email: izida1968@gmail.com Web: www.mtm.ba

EAST WEST CENTAR Hamdije Kreševljakovića 27/II, Sarajevo T/F: +387 33 445 167 Rezervacije: + 387 62 760 257 eastwest@eastwest.ba www.eastwest.ba

LUTKARSKO KAZALIŠTE MOSTAR Trg hrvatskih velikana bb; 88000 Mostar Tel/Fax: + 387 36 314 893 lutkarsko.kazaliste.mo@tel.net.ba www.lutkamo.org

NARODNO POZORIŠTE TUZLA Pozorišna 4, 75000 Tuzla Tel: +387 35 251 646 teatartz@yahoo.com www.narodnopozoristetuzla.org.ba

NARODNO POZORIŠTE MOSTAR Braće Brkića 2, 88000 Mostar Tel/fax: 036 550 470 narpomo@hotmail.com www.narodno-mostar.info

POZORIŠTE LUTAKA MOSTAR Braće Ćišića 15, 88000 Mostar Tel: + 387 36 552 625 poz_lut@bih.net.ba www.plm.ba

KAMERNI TEATAR 55 Maršala Tita 56/II, Sarajevo Tel: +387 33 550 475 Rezervacije: +387 33 550 475 kamerni@lsinter.net www.kamerniteatar55.ba POZORIŠTE MLADIH SARAJEVO Kulovića 8, Sarajevo Tel: +387 33 20 57 99 Rezervacije: +387 33 442 572 pozmladi@bih.net.ba www.pozoristemladih.ba

SARAJEVSKI RATNI TEATAR (SARTR) Gabelina br. 16, Sarajevo Tel: +387 33 664-070 teatarsartr@yahoo.com www.sartr.ba 24

BOSANSKO NARODNO POZORIŠTE ZENICA Trg Bosne i Hercegovine broj 3, Zenica Tel/Fax: +387 32 442 420 Rezervacija: +387 32 242 604 info@bnp.ba, direkcija@bnp.ba www.bnp.ba

NARODNO POZORIŠTE REPUBLIKE SRPSKE Kralja Petra I Karađorđevića 78 78000 Banja Luka Tel: +387 51 317 966 nprs@teol.net, www.np.rs.ba GRADSKO POZORIŠTE JAZAVAC Carice Milice 9, 78000 Banja Luka Tel/fax: +387 51 462 887 gpjazavac@gmail.com www.gpj.ba

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE MOSTAR Kneza Domagoja b.b, 88000 Mostar Tel: +387 38 325 340 www.hnk.ba

DJEČIJE POZORIŠTE REPUBLIKE SRPSKE Đure Daničića 1, 78000 Banja Luka Tel: + 387 51 232 830 puppettheatrers@blic.net www.djecijepozoristers.rs.ba 25










  

Office: Karpuzova 19, Sarajevo, Bosnia & Herzegovina Phone: +387 33 59 00 76

26

Email: info@walter.ba Web: http://www.walter.ba

27


bhTeatar.ba bhTeatar.ba je prvi bosanskohercegovački sajt namijenjen isključivo promociji teatarske umjetnosti u BiH. Na jednom mjestu možete pronaći aktuelne informacije, repertoare teatara, intervjue sa značajnim teatarskim radnicima, profile mladih nada i albume doajena, te mišljenja mladih kritičara. Pored ovoga, bhTeatar.ba Vam omogućava i rezervaciju karata.

dođite u bhTeatar na jednom mjestu www.bhTeatar.ba

pratite nas i na facebook-u 28


bhTeatar