Page 46

Bribir

Istom iza ovog drugi talas Crnogoraca slijedio je tak 1717. godine u Dalmaciju i to pod Imotski i tamošnji ih narod proziva „Crnogorci“ (Bio je i u neposrednoj blizini sela Smokovi a zaselak „Crnogorac“, koji se danas zove „Njeguš“.), a oni ipak sami nazvaše svoje selo tako er istim imenom i ono se i danas na istom mjestu nalazi. Po svojoj prilici etrdeset i etiri godine iza ove seobe slijedilo je preseljenje 11 porodica iz Risna i Crne Gore, koje su bile smještene u Krnjevo (ili Krnjeve) u neposrednoj blizini Bribira. Njihov vo a bio je kapetan Deško Kalu erovi sa 10 lanova obitelji, a uz njega se spominju ondje i Vukov Boško sa 4, Tomaševi Petar sa 5, Dragutin Andrijin sa 8, Niko Vukov sa 6, Stjepanov Staniša sa 9, Radoljev Vujo sa 10, Ivanoc uro sa 7, Radojevati Nikola sa 6 i Jovanov uro sa 4 lana obitelji, kojima su svima bile dodijeljene to no izmjerene estice oranice. U svemu ih je dakle 69 lanova. Kada su seljaci iz Bribira stali uznemiravati ove nove doseljenike, sa kojima su u tom mjestu imali i sami svoje oranice, to je tadašnji generalni providur za Dalmaciju u Albaniju Girolamo Maria Balbi (1751–1753) dne 20.IV.1752. godine najoštrije zapovijedio skradinskom serdaru da ih uzme pod svoju zaštitu i da tako sprije i svaki daljni nered u svojoj serdariji. Ujedno je isti providur nastojao ovim naseljenicim prite i u pomo sa žitom, kada su ostali te iste godine bez njega. Me utim, seljaci iz Bribira i dalje su neprestano ugrožavali ne samo njihovu imovinu ve i živote. Stoga je u ime preseljenika iz Risina i Crne Gore kapetan Kalu erovi izravno zamolio zaštitu u novoga generalnog providura Francesca Grimanija (1754-1756). Nato je Grimani poimence upozorio bra u Iliju i Aleksu Miloševi a, Iliju Pavi a nazvanog „Pizzaguera“, Jovana Gnidi a, te bra u Petra i Stojana Savi a kao i svakoga drugog iz Birbira, da ne smiju iste ne samo uznemiravati djelom i rje ju ve ih moraju ostaviti da mirno uživaju u posjedu, koji im je dodijelila vlast, prijete i imenovanim nov anim kaznama, progonstvom, zatvorom i galijama. Ujedno je naredio da se ima ova njegova odredba i svima ostalima u selu na blagdan javno saopštiti, im se obavijeste navedeni stanovnici Bribira. Izgleda da je ova providurova prijetnja imala uspijeha, jer kasnije u spisima ne nalazimo da se ponovo moralo intervenisati u ovoj stvari. I tako su svi doseljenici ostali na svojim novim posjedima. Kasnije još doznajemo da je kapetan Deško Kalu erovi ostavio sina Jova, koji se je po o evom imenu prozvan Deškovi . Kada je Jovo umro, njegov sin tako er Jovo, ostao je siro e i njegovi su staratelji bili majka pok. Jova Deškovi a i Stjepan uri . Naravno da je mladi Deškovi naslijedio i posjed svoga djeda, tj. oca u Krnjevu. U ovom istom zaseoku nailazimo 1827. godine samo još potomka Deška Kalu erovi a po imenu Marka Deškovi a i Simona urovi a kao posjednike, koji su valjda jedini preostali od onih prvih doseljenika iz Risina i Crne Gore 1751. godine. Slobodan B. Medojevi Stranica 46

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 2 – 2 0 1 1.

Profile for Vijece Crnogoraca

crnogorski glasnik 72  

GODINA XII. _ BROJ 72. _ STUDENI-PROSINAC / NOVEMBAR-DECEMBAR _ 2011. Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske n...

crnogorski glasnik 72  

GODINA XII. _ BROJ 72. _ STUDENI-PROSINAC / NOVEMBAR-DECEMBAR _ 2011. Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske n...

Profile for vijececg
Advertisement