Page 40

FELJTON Iz našeg 67. broja itaoci su saznali da je Vije e crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba zapo elo znanstvenoistraživa ki projekt „Hrvatski državni arhiv o Sekuli Drljevi u“. Rezultate cijelog projekta trebalo bi objaviti u posebnoj publikaciji, a u „Crnogorskom glasniku“ e, u nastavcima, biti objavljivani dijelovi feljtona u kojem gospodin Željko Karaula – doktorand povijesti na Hrvatskim studijima u Zagrebu i rukovodilac tog projekta – na popularan na in prikazuje politi ke i kulturne veze dr. Sekule Drljevi a sa Zagrebom i Hrvatskom. Željko Karaula

Dr. SEKULA DRLJEVI – PRILOZI ZA BIOGRAFIJU OBZORI HRVATSKO-CRNOGORSKIH VEZA (IV DIO) Sekula Drljevi u borbi za identitet Crne Gore i crnogorski federalisti 1919.-1925. Crna Gora je ušla u jugoslavensku državnu zajednicu s naglašenim o ekivanjima da e u njoj riješiti svoja «životna» pitanja s iluzijom o blagostanju srazmjerno veli ini i snazi nove jugoslavenske države. Prema Rastoderu: «Doju erašnje državne granice, koje su se mogle vidjeti sa Lov ena, pomjerene su za obi nog ovjeka u teško pojmljivo prostranstvo nekoliko desetina puta ve e od Crne Gore. Ta injenica je vizionarima i optimistima podsticala iluziju o neslu enim mogu nostima nove države, u kojoj Crnu Goru o ekuje blagostanje primjereno njenim «zaslugama» i «slavi» i brzo rješavanje svih njenih životnih pitanja.» No, iluzije e se vrlo bolno po eti razbijati jer je beogradski centar po eo posve marginalizirati ulogu Cetinja u stvaranju Jugoslavije. Po paroli «Ko je više doprinio nacionalnoj stvari, taj e više dobiti», Crnoj Gori se nije po ela osmjehivati sre a koju je o ekivala od «beogradske bra e». Ve su i prvi crnogorski delegati u Privremenom narodnom predstavništvu u Beogradu 1919. primljeni hladno od dvora Kara or evi a. Takav stav i centralisti ki odnos Beograda prema Crnoj Gori «koja to nije zaslužila» prisililo je i vo u delegacije i glavnog pokreta a «ujediniteljskog srpskog pokreta» u Crnoj Gori Marka Dakovi a da podnese ostavku i potpuno se povu e s politi ke scene (vratio se tek 1941., postaju i ministar bez portfelja u vladi generala Simovi a, da bi nesretno poginuo u zrakoplovnoj nesre i iznad Atene.). No, to nije pokolebalo «ujedinitelje» da i dalje ostanu vjerni Beogradu. U takvoj situaciji kada i «ujediniteljska elita» u Crnoj Gori loše stoji, kako tek prolaze one skupine i pojedinci koji tada po inju javno oponirati Beogradu i njegovoj centralisti koj politici? Nakon što mu je onemogu eno da otvori odvjetni ku kancelariju u Crnoj Gori iz viših beogradskih krugova (po Radojevi u od strane Koste Timotijevi a, ministra unutrašnjih poslova), banska vlada u Zagrebu (kao svojevrsni alternativni centar) odobrila je njegov zahtjev za bavljenjem odvjetništvom u Zemunu, krajem 1919. godine. Razlozi odbijanja i bojazni centralisti kih vlasti zbog povratka Drljevi a u Crnu Goru bili su u tome što je Drljevi kao bivši ministar u više crnogorskih vlada od sada tretiran kao politi ar koji je ostao odan dinastiji Petrovi Njegoš, i imao odre eni utjecaj na zbivanja u Crnoj Gori. Odvjetništvo je tada pružalo odre enu nezavisnu poziciju od države i mogu nost nesmetanog bavljenja politikom. Uostalom dobar dio politi kih lidera na jugoslavenskoj politi koj sceni bili su po profesiju odvjetnici (npr. s hrvatske strane A. Trumbi , V. Ma ek, A. Paveli ). Sama lokacija Zemuna gdje je otvorio svoju kancelariju omogu avala je Drljevi u da pozorno prati i održava kontakte u beogradskoj prijestolnici. Drljevi tada po inje da djeluje na tri kolosijeka. Uz svoju odvjetni ku djelatnost po inje se angažirati u osnivanju stranke crnogorskih federalista (1919.) i u novinskim polemikama. Kao jedan od osniva a stranke federalista ubrzo postaje i svojevrsni strana ki ideolog i tuma njezina programa, što su mu mnogi u stranci ubrzo i priznali. Kakva je bila po svom politi kom profilu stranka crnogorskih federalista kojoj je i Drljevi bio jedan od osniva a i vo a? Stranica 40

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 2 – 2 0 1 1.

Profile for Vijece Crnogoraca

crnogorski glasnik 72  

GODINA XII. _ BROJ 72. _ STUDENI-PROSINAC / NOVEMBAR-DECEMBAR _ 2011. Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske n...

crnogorski glasnik 72  

GODINA XII. _ BROJ 72. _ STUDENI-PROSINAC / NOVEMBAR-DECEMBAR _ 2011. Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske n...

Profile for vijececg
Advertisement