PSIHOLOGIJA DUHOVNOGA RAZVOJA
traganju za Dobrim, spontano se uključuju u život velikodušna služenja. Sveti Franjo bio je takav. Sveti ga Bonaventura opisuje kao velikodušnoga, radosnoga i suosjećajnog, još od mladosti.9 Malo bi ljudi njegovo iskustvo doživljeno u crkvici svetoga Damjana nazvalo obraćenjem grješnika, kako se on sâm uporno nazivao. Bio je to više logičan slijed vrlo dobroga života. No, Franjin je život priča o izdaji, manipulaciji i tuzi. Više ga je odlikovala bezazlenost goluba negoli lukavost zmije. Izbor njegova najgoreg neprijatelja za generala njegova reda još za Franjina života žalostan je primjer kako se palo čovječanstvo može odnositi prema takvim ljudima. No, tragatelji za Dobrim nekako ne dopuštaju da im suze zastru pogled te posvuda nalaze Dobroga Boga. Istodobno ih prati neprestan pokornički osjećaj kako mu ne služe onoliko dobro koliko bi to mogli. Opasnost za takve tragatelje za dobrim predstavlja neka vrsta zapanjena razočaranja. Mogu se čak naći u napasti – kao što se to dogodilo Župniku Arškome – pobjeći od svega. Ili se pak mogu ugodno zadovoljiti nečim manjim od Apsoluta te se sakriti od svega što je ružno i narušeno. Sveti Franjo je imao dobar razlog zadržati pogled na užasima Raspeća. To ga je naučilo da će dobrota u ovome svijetu biti odbačena i pogrđena; stoga se treba hvaliti isključivo Križem. Bog kao Lijep Naposljetku su tu i oni koji Boga traže pod vidom Ljepote. Oni su svakako podosta složena skupina jer je ljepota varljiva. Kao što su Grci dobro znali, a Platon poučavao, nepatvorenu i beskrajnu ljepotu pronalazimo jedino ako s prolazne ljepote prijeđemo na bitnu ljepotu.10 Međutim, budući da su ljepota i zadovoljstvo
20