Issuu on Google+

...............................................................

Tomáš Špidlík

Mali biseri crkvenih otaca

Kratka razmatranja na temelju otačkih misli

VERBUM


Poznati isusovački duhovnik i propovjednik, kardinal Tomáš Špidlík, u ovoj je knjizi sabrao četrdeset duhovnih bisera iz kršćanske starine, citata crkvenih otaca, i na temelju njih sastavio kratka razmatranja pogodna za kratak molitveni predah u užurbanoj sva­ kodnevici. Tumačeći njihove misli, kardinal Špidlík ne zadržava se na teoretskom izlaganju, već donosi njihovo značenje za naš konkretni život i upućuje na praktičnu primjenu. Ona govore o duhovnosti, o zdravlju i bolesti, o braku i spolnosti, o prijateljstvu, molitvi i pokori… ukratko, o svemu onome što čini naš život. Stoga su ovih 40 bisera odličan način da u 40 dana provedemo vlastitu duhovnu obnovu, crpeći iz provjerena izvora kršćanskoga blaga. Bilo da ih čitamo u tišini svoje sobe, u autobusu ili čekaonici, ovi će nas tekstovi sabrati, duhovno obogatiti i uliti nam povjerenje u Boga koji je prisutan i djelatan u našem životu svojom očinskom ljubavlju i brigom.


Tomáš Špidlík MALI BISERI CRKVENIH OTACA


Biblioteka:

FIDES 78.

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Prijevod: dr. sc. Mladen Parlov

Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj


Tomáš Špidlík

MALI BISERI CRKVENIH OTACA Kratka razmatranja na temelju otačkih misli

VERBUM Split, 2016.


Naslov izvornika: Padri della Chiesa © Karmelitánské nakladatelstvi s.r.o., Praha 2006., Češka Republika © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2016. Izvršna urednica: Katarina Gugić, mag. theol. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Lektura: Ana Škrmeta, prof. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 27-9 27-1 ŠPIDLIK, Tomaš Mali biseri crkvenih otaca : kratka razmatranja na temelju otačkih misli / Tomaš Špidlik ; <prijevod Mladen Parlov>. Split : Verbum, 2016. - (Biblioteka Fides ; 78) Prijevod djela: Padri della Chiesa. - Bibliograija. ISBN 978-953-235-522-2 I. Patristika 160710088


PREDGOVOR

PREDGOVOR

“Nitko nije otok”. Marksisti promišljaju o čovjeku u okviru ekonomskog razvoja, vlade u okviru političkih stranaka, astrolozi kretanja zvijezda, a ekolozi bi ga željeli spasiti tako da ga vrate u dodir s prirodom. Biblija naprotiv gleda čovjeka unutar povijesti spasenja. Povijest je sredstvo Božje providnosti, a njezin je cilj jasan, utvrđen od početka te se stoljećima ostvaruje polako, ali neumorno u svakom čovjeku. Krist je u namisli Božjoj Prvorođenac svega stvorenja (Kol 1,15). On je početak linije koja će završiti na kraju vremena, kada će Bog biti vidljivo prisutan u svemu što postoji (1 Kor 15,28). U Vjerovanju tu nadu izražavamo tvrdnjom: “…koji će doći suditi žive i mrtve”. Grčki pojam erchomenos bogatiji je značenjem, a znači da je Krist “onaj koji dolazi”, tj. da dolazi trajno i postupno. On je odvijeka Očev Sin, ali je također rođen od roda kralja Davida i Djevice Marije; pravi je sin izabrana naroda te baštinik Abrahamove vjere. Ako je on “onaj koji dolazi”, onda je i “onaj koji izgovara”, jer je utjelovljena Riječ Božja. Poslanica Hebrejima ovako sažima razdoblje ko5


PREDGOVOR

je prethodi njegovu dolasku: “Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu. Njega postavi baštinikom svega” (Heb 1,1– 2). Znači li to da je tada Bog prestao govoriti? Ne, to je nezamislivo. Krist šalje svoje apostole kako bi svemu svijetu govorili u njegovo ime: to je Crkva naučiteljica. Kao što u Starom zavjetu proročke poruke povezuju razne događaje, tako i u Novom zavjetu razlikujemo razdoblja. Prvo pisano svjedočanstvo naše vjere predali su nam evanđelisti. Njihovi su sljedbenici prozvani crkvenim ocima. Oni su morali braniti čistoću vjere protiv hereza te prilagoditi propovijedanje novim prilikama; izložiti vjeru prikladnim riječima na jezicima pokrštenih naroda te je izraziti u obliku dogmi kroz prvih sedam crkvenih ekumenskih koncila. Zanimljiv je podatak da su dolazili nadasve iz zemalja koje su postale nositeljicama nove kulture, europske kulture koja i danas živi i koja je tijekom ovih dviju tisuća godina donijela mnogo i ubuduće još želi donijeti mnogo toga. No ako želimo ispravno vrjednovati njezino značenje i ne ugroziti identitet Kristova poslanja, moramo biti svjesni njezinih korijena. To je postalo očitim na Drugome vatikanskom koncilu. Opće je priznato da taj koncil predstavlja velik napredak u životu i razumijevanju Crkve. 6


PREDGOVOR

Ali ne zaboravimo kakve su bile okolnosti koje su mu prethodile i koje su ga pripravile. U razdoblju prije Koncila bio je obnovljen studij crkvenih otaca: patrologija. Najizvrsniji stručnjaci u toj teološkoj grani bili su glavni savjetnici u koncilskim raspravama i u oblikovanju koncilskih tekstova. Koncil je od otaca usvojio i temeljni stav kojim trebamo pristupati dogmatskim istinama; naime, uvijek se pitajući što one znače za duhovni život. Duhovnost je, dakle, bitan dio dogmatike i katehetske pouke. Spisi, koje su nam ostavili oci, brojni su i pisani su različitim stilovima. Stoga su u samostanima vrlo brzo počeli sastavljati male antologije za praktičnu primjenu. Iz nekoga dugačkoga pisma birali bi najvažniju misao koja im je potom služila za razmatranje. Načinjeno je više dobrih zbirki koje su se potom proširile. Primjerice, u 11. st. postala je čuvenom antologija Nikona s Crnoga brda (kod Antiohije). Poslije su monasi napustili svoje samostane u Maloj Aziji koju su zauzeli Saraceni, a nisu mogli ponijeti sa sobom zbirke knjiga koje su marljivo prikupili. Nikonova antologija trebala je nadomjestiti taj gubitak. Danas se nalazimo u ponešto drukčijoj situaciji. Spisi crkvenih otaca objavljuju se na različitim jezicima i doživljavaju izdavački uspjeh. No za praktičnu primjenu današnjem su čovje7


PREDGOVOR

ku korisnije kratke misli o kojima može razmatrati. Eto svrhe ove knjige. Ona ne želi biti cjelovita. Tekstovi crkvenih otaca slobodno su odabrani i popraćeni kratkim razmatranjima, sastavljenima ponajviše na temelju otačkih misli, čijom sam se duhovnošću godinama bavio. Zato je ova knjiga poput pregršti malih bisera koje će svatko moći staviti na nit vlastitoga duhovnog života. Tomáš Špidlík

8


I. VJEČNOG BOGA SPOZNAJEMO PO STVORENU ČOVJEKU


MALI BISERI CRKVENIH OTACA

DAR DUHA SVETOGA

Savršen je čovjek sastavljen od tri elementa: tijela, duše i Duha; ono što nam donosi spasenje i daje nam obličje jest Duh. Sv. Irenej Lionski, Protiv hereza V, 9, 1; PG 7, 1144

Čovjek je posve jedan i cjelovit, no sastavljen je najmanje od dva dijela: duše i tijela. Do toga su došli i antički ilozoi. Shvatili su, naime, da imamo sposobnost za dvije vrste djelovanja, tjelesno i duhovno, koja se uzajamno nadopunjuju. No kršćanima je objavljeno da su u stanju činiti nešto još uzvišenije, što nadilazi ljudske sposobnosti. Isus je obećao učenicima da će činiti čudesa snagom Duha Svetoga kojega će im poslati. “Zaista, zaista, kažem vam: Tko vjeruje u mene, činit će djela koja ja činim; i veća će od njih činiti” (Iv 14,12). Ona se i danas događaju, no mi ih smatramo nečim senzacionalnim. Naprotiv, svi smo pozvani na ono što tvori čudo svakodnevnog života, naime na vjeru u evanđelje i ljubav. Bez rasvjetljenja i pomoći Duha Svetoga ne bismo bili sposobni za te krjeposti. Kako bismo trebali zamisliti taj dar Duha? Kada bi to bila samo izvanj11


TOMÁŠ ŠPIDLÍK

ska pomoć, tada ne bismo mi bili oni koji vjeruju i ljube. No Duh Sveti je nutarnji dar, a njegova snaga postaje našom. Stoga su ga grčki oci smatrali trećom sastavnicom našega “ja”. Govorili su o takozvanoj trihotomiji, o trodijelnoj strukturi čovjeka. Zapadnim teolozima to se činilo prerizičnim govorom. Duh Sveti je Bog. Možemo li doista reći kako je Bog u nama? Na to nije teško odgovoriti. Bog se nalazi ondje gdje djeluje. Djeluje na svim mjestima, stoga je sveprisutan. Ali ne djeluje uvijek na isti način. Mi vjerujemo kako je njegova prisutnost na poseban način u hramu, pa toj zgradi i dajemo ime kuće Božje. Istinski hram je ljudsko srce. Stoga je i čovjek Božje prebivalište, kako je Isus obećao: “Doći ćemo k njemu i kod njega se nastaniti” (Iv 14,23). Budući da je Božja prisutnost djelatna, ona nas preobražava. Sv. Bazilije Veliki naziva Duha Svetoga svjetlom, tumačeći to ovako: “Što je moć gledanja u zdravu oku, djelovanje je Duha u očišćenoj duši.” (O Duhu Svetom 26, PG 32, 180C). Po Duhu Svetom svetima mogu postati stvorenja koja to sama po sebi nisu. U Vjerovanju ispovijedamo da Duh daje život, da je on “životvorac”. Suvremeni teolog Pavel Evdokimov piše: “Na dan Pedesetnice on sam je sišao te postao djelatnim unutar naše naravi, postao je nutarnjom stvarnosti ljudskoga života.”

12


MALI BISERI CRKVENIH OTACA

PO ISUSU KRISTU

Gledajmo da budemo poput Krista jer i Krist je postao poput nas: da se pobožanstvenimo po njemu, budući da je i on, po nama, postao čovjekom. Sv. Grgur Nazijanski, Vazmeni govor 1, 4; PG 35, 397B

Grčki oci uspoređuju to temeljno otajstvo kršćanskog života s onim što su naučili u školi profane znanosti. Antička je ilozoija pokušala ustanoviti koje je sjedinjujuće počelo čitavog svemira. Na početku su, u duhu primitivnog materijalizma, mislili da je to jednostavno materija. Pitagora je došao do znanstvenog materijalizma, do neumoljivih zakona materije. Platon i idealisti smatrali su da su i materija i njezini zakoni samo odrazi svijeta ideja. Postoji pak mnoštvo ideja, a sve se sjedinjuju samo u Bogu. To je bilo mišljenje najvećeg dijela poganskih mislilaca pri kraju antičkoga razdoblja. No istodobno bili su svjesni činjenice da između Boga i svijeta postoji nepremostiv ponor. Tražili su nekoga posrednika. Njega je donijelo Kristovo otkupljenje koje je dovelo do sjedinjenja dvaju svjetova. Grčki su 13


SADRŽAJ

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5 I. VJEČNOG BOGA SPOZNAJEMO PO STVORENU ČOVJEKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9 Dar Duha Svetoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 Po Isusu Kristu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 Bog Otac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Čovjek – slika Božja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17 Od slike do sličnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19 Naravni život . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21 Karizmatizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23 Spasenje duše . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25 Sretan život . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Život vječni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29 II. SPOZNAJEMO ČOVJEKA STVORENA NA SLIKU UTJELOVLJENA BOGA . . . . . . . . . .31 Upoznaj samoga sebe . . . . . . . . . . . . . . . . . .33 Savjest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Sloboda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37 Srce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39 Dosta je htjeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41 Snaga nakane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .43 Život tijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 Spol. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47 Zdravlje i bolest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49 102


SADRŽAJ

Duhovna ekologija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 III. LJUBAVLJU I KRJEPOŠĆU BOG PREBIVA U NAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53 Ljubav prema Bogu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 Prijateljstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .57 Obitelj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59 Kršćansko kraljevstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . .61 Mučeništvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63 Pokora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .65 Penthos – trajna pokora . . . . . . . . . . . . . . . . .67 Poniznost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 Ispit savjesti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .71 Žalost zbog rastresenosti u molitvi . . . . . . .73 IV. MOLITVOM ULAZIMO U BOŽJE PREBIVALIŠTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77 Deinicije molitve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .79 Molitva Ocu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81 Majka Božja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83 Uslišanje molitve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .85 Usmena molitva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87 Liturgija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .89 Ikone . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .91 Kontemplacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93 Mistika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .95 Bez prestanka se molite. . . . . . . . . . . . . . . . .97 BIBLIOGRAFIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99 KRATICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101 103


Nakladnik: VERBUM d.o.o. TrumbiÄ&#x2021;eva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Tisak: Printera Grupa d.o.o. Tiskano u listopadu 2016.


Tomáš Špidlík (1919.–2010.), češki isusovac kojega je papa Ivan Pavao II. 2003. proglasio kardinalom, bio je na glasu kao vrstan propovjednik i duhovnik. Njegove su propovijedi i meditacije postale poznatima zbog svoje dubine i duhovnoga bogatstva te je kardinal Špidlík držao duhovne vježbe i papi Ivanu Pavlu II. Bio je jedan od najpoznatijih stručnjaka za otačku duhovnost i duhovnost istočnoga kršćanstva. Objavio je mnoge po­ znate naslove koji su prevedeni na nekoliko jezika, kao što su: Evanđelje svakoga dana; Ignacije Loyolski, duhovni otac; Hodočasnikova duša; Put do čista srca i mnoge druge.


“Ova je knjiga poput pregršti malih bisera koje će svatko moći staviti na nit vlastitoga duhovnog života.” Tomáš Špidlík

ISBN 978-953-235-522-2

VERBUM 58 kn

www.verbum.hr

www.verbum.hr


Mali biseri crkvenih otaca