Issuu on Google+

pjesništvu

Krist u hrvatskom

....................................

VERBUM

DUHOVNE POEZIJE

ANTOLOGIJA

pjesništvu

ANTOLOGIJA

DUHOVNE POEZIJE

..................................................................................................

Krist u hrvatskom

VERBUM


KRIST U HRVATSKOM PJESNIŠTVU OD JURJA ŠIŽGORIĆA DO NAŠIH DANA ANTOLOGIJA DUHOVNE POEZIJE


Biblioteka:

Posebna izdanja

31.

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Za nakladnika: Miro Radalj


KRIST U HRVATSKOM PJESNIŠTVU OD JURJA ŠIŽGORIĆA DO NAŠIH DANA ANTOLOGIJA DUHOVNE POEZIJE

Izabrao i priredio: Vladimir Lončarević

VERBUM Split, 2007.


Napomena izdavača Prilikom stvaranja ove antologije pokušali smo kontaktirati s uvrštenim pjesnicima, odnosno njihovim pravnim slijednicima. Onima koje smo uspjeli kontaktirati zahvaljujemo što su velikodušno odobrili objavljivanje svojih pjesma u sklopu antologije, a onima s kojima nismo uspjeli stupiti u kontakt zbog toga se ispričavamo. Njihove pjesme smo uvrstili u dobroj vjeri, smatrajući ih značajnima i držeći kako bi antologija bez njih bila nepotpuna. I u tim slučajevima stojimo na raspolaganju za odgovarajući dogovor.

© Copyright: Verbum, Split, 2007.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 821.163.42-97(082) KRIST u hrvatskom pjesništvu od Jurja Šižgorića do naših dana: antologija duhovne poezije / izabrao i priredio Vladimir Lončarević. - Split: Verbum, 2007. - (Biblioteka Posebna izdanja ; 31) ISBN 978-953-235-111-8 1. Lončarević, Vladimir 470711014


Ivanu Pavlu II. Velikom, Kristovu namjesniku i pjesniku, u znak zahvalnosti za njegovu veliku ljubav prema hrvatskom narodu


PREDGOVOR

1. Genij kršćanstva nadahnuo je u Hrvata kroz stoljeća njihove pisane kulture iznimno velik broj raznovrsnih književnih djela visoke umjetničke vrijednosti. To je posebice vidljivo u pjesništvu. Dapače, kršćanstvo je svojim tematskim bogatstvom i motivskom raznovrsnošću duhovna os pjesništva hrvatskoga, koje, razumije se, obuhvaća i islamski odvjetak i neke druge duhovne tradicije i opcije. To se ne odnosi samo na tzv. došenoinsku odnosno domodernističku književnu tradiciju – to vrijedi i za hrvatsku književnost XX. stoljeća, poglavito za iznimno bogato književno razdoblje između početka dvaju svjetskih ratova. U novije vrijeme, od posljednjega desetljeća prošloga stoljeća do naših dana prisutnost kršćanske duhovne baštine u suvremenoj hrvatskoj književnosti ponovno dobiva sve više prinosa. To je utoliko važnije istaknuti jer je hrvatska književnost tijekom i nakon moderne doživjela više pokušaja duhovnog prevrednovanja, pa i pokušaje da se kršćanska duhovna baština iz nje iskorijeni ili zabaci na sam rub književnog interesa. Tako je nakon neuspjele ideološke proskripcije neposredno nakon Drugoga svjetskog rata čest pristup pri ocjeni značenja te baštine u našoj književnosti od moderne nadalje bila kritička trivijalizacija kršćanskog pjesničkog izražaja ili njegovo potpuno prešućivanje. Pokazalo se međutim suprotno: religiozna, pa tako i kršćanska lirika plodna je, raznolika i trajno utjecajna na razvoj hrvatskoga pjesništva. Suvremena kritička recepcija to uostalom sve više potvrđuje. 2. Religiozno pjesništvo u Hrvata dobilo je svoje mjesto u brojnim pjesničkim zbornicima već u srednjem vijeku, a onda i tijekom kasnijih stoljeća. Šenoa je tomu pjesništvu dao posebno mjesto u svojoj Antologiji pjesničtva hrvatskoga i srbskoga narodnoga i umjetnoga iz godine 1876, što je u neku ruku bila anticipacija novog mjesta što će ga religiozna poezija dobiti u sve raznovrsnijoj tematsko-motivskoj pluralnosti, kako će se uskoro pokazati kod Kranjčevića. Modernisti pak, premda su zabacivali estetičke kanone kršćanske filozofije, posebice skolastičke, izrazito su se koristili kršćanskim motivima u svom pjevanju, pa je, primjerice, pjesnička summa modernizma Hrvatska mlada lirika iz 1914. ujedno panorama religioznoga trenutka hrvatske lirike. No antologičari nakon Prvoga svjetskog rata manje-više izbjegavaju uvrstiti religiozne pjesme u svoje antologije (Tadijanović-Delorko, Kombol), pa se počelo govoriti o potrebi izrade posebnih antologija religiozne lirike


8

PREDGOVOR

(uz ostale, o tome su pisali Vladimir Nazor, Gašpar Bujas, Petar Grgec i Ljubomir Maraković). Tako nastaju specijalizirane odnosno tematske antologije religiozne lirike. Godine 1935. Dušan Žanko pripremio je omanju antologiju novije marijanske lirike, a onda je došao rat i poslijeratne prilike koje nisu dopuštale objavljivanje antologije religioznog pjesništva općeg ni tematskog tipa, osim u različitim privatnim izdanjima (primjerice, zbornik Žrtve Božje ljubavi. Izbor lirskih meditacija o svećeničkom životu, umnožen ciklostilom, što ga je 1957. bio uredio Josip Turčinović, ili mala antologija Iz Hrvatske marijanske lirike Renate Piličić i Ivanke Rukavine iz 1971). U antologijama objavljenim u iseljeništvu (Trogrančićeva, Kordićeva) nalaze se dakako i religiozne pjesme, ali je, razumljivo, ovdje prevlastan rodoljubno-domoljubni pjev. Može se reći da je opsegom najznatniji pothvat učinio Đuro Kokša antologijom Hrvatska duhovna lirika, tiskanom u Rimu 1968. Ta je antologija, načinjena u ondašnjim okolnostima umjetno podijeljene književnosti, na dostojan način reprezentirala hrvatsku religioznu liriku. Ipak, može se reći da su presudan korak u reafirmaciji duhovnoga pjesništva hrvatskoga učinili god. 1987. Neven Jurica i Božidar Petrač antologijom U sjeni Transcendencije, tiskanom u Zagrebu, koja je, iako nepotpuna zbog tadašnjih ograničenja u istraživanju pjesničke baštine (dopunjeno, 2. izd. tiskano je 1999), pod pojmom duhovnoga pjesništva obuhvatila i religioznu liriku od Matoša naovamo. Isti autori priređuju 1988. antologiju novije marijanske lirike Duša duše hrvatske, a korpus marijanskoga pjesništva u prošlom stoljeću zaokružuje godine 1994. Josip Mihojević kritičkom antologijom Bogorodica u hrvatskom pjesništvu od 13. stoljeća do kraja 19. stoljeća. Možemo još spomenuti zbornike Pavla Crnjca Poezija blagdanskom trenutku i Poezija zajedničkoj radosti (1986) te Nikole Pavičića Recitacije u raznim prigodama (1996). Dakako, ovdje nije moguće nabrojati sve prinose u pribiranju religiozne pjesničke baštine pojedinih pjesnika. Zamjetno je dakle u ovom kratkom pregledu da u Hrvata još nema cjelovite tematske antologije pjesništva o Kristu, dok imamo čak četiri izbora marijanskoga pjesništva (Hrvatske marijanske pjesme iz 2006. u izboru Zdravka Kordića priređivač još nije imao u rukama). Petračeve vrlo vrijedne antologije Hrvatska uskrsna lirika od Kranjčevića do danas (2001) i Hrvatska božićna lirika od Kranjčevića do danas (2002) kao i prethodni Stamaćev izbor Lirike velikog petka (1998) oslanjaju se dakako na motive Kristova rođenja odnosno muke i uskrsnuća, ali one nisu, stricto dictum, kristovske niti su u tome smislu tematski sveobuhvatne.


PREDGOVOR

9

3. Radeći više godina na monografijama o književniku dr. Ljubomiru Marakoviću i hrvatskoj katoličkoj književnosti prve polovice XX. st. te u tom sklopu susrećući se s brojnim pjesnicima toga doba, uočio sam snažnu prisutnost kristovske tematike i motivike u njihovu književnom stvaranju, posebice pjesništvu. S vremenom, moje se zanimanje proširilo i na prethodna i kasnija književna razdoblja. Tako se naravno uobličila zamisao o izradi antologije, a možda bi točnije bilo reći panorame kristovskoga pjesništva, koja bi predstavila zapis hrvatskoga pjesničkoga genija o Isusu Kristu. Čovjek pred Kristom i Krist pred čovjekom – pjesništvo je to motivski neobično bogato i sadržajno u rasponu od eksplicitnog zaziva Krista i refleksije o Njemu do diskretnih intimističkih doživljaja Krista, posebno čestih u suvremenom poetskom govoru. No kako god bio poetski izražen, tematski je to korpus svakako nezaobilazan ne samo zbog svog kolikosnog udjela u hrvatskome pjesništvu nego i zbog činjenice da hrvatska duhovnost do danas počiva i izgrađuje se na matrici kršćanske duhovnosti, koja dakako u svojim bitima proizlazi iz osobe Isusa Krista i njegove uloge u svjetskoj, nacionalnoj i osobnoj čovjekovoj povijesti. Protege te uloge hrvatsko pjesništvo reprezentira u mnogim svojim vidicima: teološkom (soteriološkom, eshatološkom, eklezijalnom, moralnom, mističnom, molitvenom, pastoralnom…), socijalnom, nacionalnom, etičkom, političkom… Utoliko su različiti kristovski motivsko-tematski vidici prisutni kod brojnih hrvatskih pjesnika, ali će, razumije se, u nekih i izostati, među kojima nalazimo i one u kojih su izrazitiji religiozni ili duhovni proplamsaji. 4. Valja imati na umu da ni ova antologija, poput većine, nije samo izbor najboljega od dobrog pjesništva, već je njezina uloga višestruka. Uz želju da se njome predstavi ponajbolje naše pjesništvo kristovskoga nadahnuća, ona ima zadaću predstaviti i pojedine pjesnike u toj osobitoj protegi njihova pjesništva – osobnom odnosu prema Isusu Kristu. Nadalje, njezina je uloga podsjetiti na neke pjesnički nadarene, ali zaboravljene i zanemarene pjesnike, kakvih nažalost u nas ima podosta, pa zacijelo i sam priređivač tu nije bez propusta. Također, ona ima zadaću obuhvatiti što je moguće širi spektar pjesničkoga stvaranja u jezično-stilskom, formalnom i motivskom smislu. Uz to, njezina je uloga odraziti zavičajne, jezične i druge posebnosti ove grane duhovnoga pjesništva. Posebice, ona će na svoj način predočiti i našu nacionalnu povijest odnosno narodni život. U tome smislu neke su pjesme i opusi nekih pjesnika znakoviti dokumenti duha svoga vremena, njegovih mijena i prijeloma.


10

PREDGOVOR

5. Kao i svako slično djelo, i ovo dakako ima svoja nužna ograničenja. Prvo je ograničenje priređivač subjektivno zadao kriterijima autorstva i vremena. Žrtvovana je stoga u ovom izboru umjetnički uspjela lirika anonimnih pjesnika srednjega vijeka, sadržana u različitim nepjesničkim djelima, ali i primjerice u glagoljičkom Pariškom zborniku te u raznim našim zbornicima iz XV. i XVI. stoljeća. Također, ova antologija nije mogla obuhvatiti veliku baštinu usmene odnosno narodne poezije i popijevke povezane s ovom temom. Samim tim, antologija je ograničena dokumentirati pjesničku hrvatsku kristovsku konstantu u povijesnom vremenu od Jurja Šižgorića do naših dana. U izboru djela iz tzv. starije književnosti priređivač se oslonio na tiskana kritička izdanja djela starih pisaca. Stoga su mnoga djela koja traže transkripciju ili prijevod ostala nekonzultirana (npr. De morte Christi Damjana Beneše). Ipak, razlog kontinuiteta i jedinstva hrvatske književnosti utjecao je na odluku da se, unatoč manjkavostima, objektivnim i subjektivnim, bar dio bogatstva autorskoga kristovskoga pjesništva između XV. i XIX. stoljeća uvrsti u ovaj izbor. Propusta će zacijelo biti i u suvremenom pjesništvu, posebice kad je riječ o živućim pjesnicima. Uz nikad dovršeno upoznavanje cjeline suvremene pjesničke slike, valja uzeti u obzir i ograničenja što ih nameće subjektivan pogled na pojedine pjesničke tvorbe. Treća vrsta ograničenja potpuno je tehničke naravi – ograničenost prostora. To je razlog što ovdje – poznavatelju našeg pjesništva odmah će upasti u oči – nije objavljen nijedan pjesnički križni put, kojih samo u prošlome stoljeću ima bar tridesetak. Njihovo uvrštenje uvelike bi naime umnožilo i tako opsežan materijal ove antologije. Stoga to ostaje za posebnu knjigu. Također, samo su djelomice donesene različite pjesničke obrade sv. mise, Velikoga tjedna ili pjesničkih preradbi Evanđelja. To je materijal koji traži posebnu obradu i kritičku prosudbu. Nadalje, nisu obuhvaćeni različiti prijevodi, prepjevi i preradbe djela stranih autora. Izostala su zbog svoje opsežnosti i neka djela pjesnika koji su predstavljeni kraćim radovima (primjerice Marulić i Kanižlić). Zbog svoje osobite koncepcije izostavljena je velika Muka Franića Vodarića, koja je objavljena u knjižnom obliku. Gdje je bilo moguće, objavljeni su međutim dijelovi iz opsežnijih djela kristovske tematike jer upravo ta djela izrazito reprezentiraju neke pisce (T. Babić, J. Maljevac). Nasuprot tome, izostavljeni su dijelovi spjevova koji se tek mjestimice uklapaju u ovu tematiku poput Mažuranićeva Smrt Smail-age Čengića ili Tresić-Pavičićeva Gvozdanskog. Napokon, izostale su pjesme u kojima se priređivač kolebao jer nije sasvim jasna kristovska atribucija (primjerice “Spas” Ive Andrića), ili


PREDGOVOR

11

je kristovska motivacija tek inicijalna (Arnoldov “Pilat”) odnosno u drugom je planu (primjerice, Bonifačićev “Ninski krstoplet”). Izostaše i neke pjesme autora o kojima nije poznato ništa osim imena (primjerice, kulturološki zanimljiva pjesma seljaka Ivana Tomca “Na Božić”, objavljena u poslijeratnom izdanju Hrvatskog kola, tematski posvećena NOB-u), kao i pjesme nekih pisaca kojih je pjesnički književni opus neznatan ili sasvim marginalan (npr. M. Budak) odnosno znatnim dijelom neobjavljen (npr. M. Škvorc). Katkada imena “Gospod” ili “Gospodin” također nisu bili dovoljna naznaka za kristovsku atribuciju. S druge strane, u antologiju su uvrštene neke pjesme za koje su suvremeni pjesnici potvrdili kristovsku atribuciju unatoč izostanku njezine eksplicitnosti. Osim spomenutih mjerila, držalo se također potrebnim zbog opsega knjige kao dobnu granicu uvrštenih pjesnika uzeti godinu rođenja 1970, uz uvjerenje da će mlađi pjesnici ovom tematikom zacijelo biti predstavljeni u budućnosti. 6. Priređivač drži potrebnim napomenuti da su s radošću ovdje uvršteni i pisci drugih nacionalnosti kao i pisci islamske vjeroispovijesti (smatrali se nacionalno Hrvatima, Muslimanima ili Bošnjacima) koji su neprijeporno dionici hrvatske književne baštine. Nadalje, nisu postavljena ograničenja u izboru s obzirom na svjetonazorsku, konfesionalnu, ideološku i političku opredijeljenost pjesnika. To je važno uzeti u obzir, posebice kad je riječ o pjesnicima koji su stvarali tijekom XX. stoljeća, a koje su politički događaji često stavljali na suprotne političko-ideološke položaje. Njihova povijesna uloga i moralni značaj pripadaju sudu prava, pravde, povijesti i onom konačnom, Božjem sudu. Utoliko su i kratke biografske natuknice o pjesnicima, što ih je izdavač želio pridružiti u ovaj izbor, lišene idejnih, moralnih ili političkih kvalifikativa i ograničene su na nužne životopisne podatke, a samo je iznimno pridodana ocjena o književnoj recepciji. Opseg biografske natuknice ne proizlazi iz predmnijevane estetičke vrijednosti ili kakve druge ocjene pisca, već prije svega iz količine dostupnih podataka, pri čemu je zbog potrebe stezanja teksta uglavnom ispušteno nabrajanje naslova djela, dostupnih uostalom na mnoge druge načine. 7. Naposljetku, potrebno je napomenuti da ovo nije antologija katoličkoga pjesništva o Kristu niti katolička antologija o Kristu, premda je, razumljivo, kršćanski odnosno katolički pjesnički iskaz dominantan. Stoga će se u ovom izboru naći i pjesama koje bismo mogli imenovati “poetikom osporavanja”: pjesme suprotstavljanja Kristu, odmaka od Krista, rezigniranosti spram Krista, sumnje, pa i nevjere u Kristovu božansku narav i sl. Dakako,


12

PREDGOVOR

ograničenje što je bilo postavljeno jest da se ne uvrste pjesme koje mogu povrijediti čiji vjerski osjećaj ili jednostavno osjećaj ljudskoga dostojanstva. 8. Ostaje pružiti još nekoliko objašnjenja o načinu prikupljanja građe. Osim antologija, pjesničkih zbornika i skupnih zbirki, nužno je bilo pregledati dio časopisne građe, almanaha i literarnih pregleda, osobito onih katoličkog usmjerenja. Glavni je posao bio dakako pregled više stotina pjesničkih zbirki. Njihov popis ovdje donesen obuhvaća samo one iz kojih su pjesme kandidirane za izbor (ne znači dakle da su i uvrštene). Stvarni broj pregledanih zbirki seže preko tisuću. Neke pjesme živućih pjesnika priređivač je dobio od njih osobno ili posredovanjem drugih pjesnika, uz slobodu odabira pjesama. Svima srdačno zahvaljujem na otvorenosti i povjerenju! 9. Sasvim je razumljivo da ovaj rad ne bi mogao biti dovršen bez pomoći drugih. Stoga ovom prigodom želim posebice zahvaliti na pomoći koju su mi savjetima i prijedlozima i na druge načine pružili književni znalci i pjesnici Stjepan Lice, Miroslav Mićanović, Božidar Petrač i Josip Sanko Rabar. Zahvaljujem s radošću sinu Šimunu, koji mi je pružio tehničku pomoć. Također, zahvaljujem izdavaču – nakladničkoj kući Verbum – koja je u ovome prepoznala djelo za koje vrijedi izložiti ime i ugled. 10. Ovaj rad u trenutku izlaska na svjetlo dana postaje kulturna odnosno književnopovijesna činjenica, podvrgnut sudu čitatelja i kritike. Uz navedenu posvetu papi Ivanu Pavlu Drugome, knjiga je posvećena svima onima koji su svoje pjesničke talente ugradili u proslavu Božje Riječi. dr. sc. Vladimir Lončarević


ANTOLOGIJA


15

JURAJ ŠIŽGORIĆ

JURAJ ŠIŽGORIĆ (1445? – 1509?)

PJESMA KRISTU* (CARMEN AD CHRISTUM, /III 4/) Kriste, gospodaru ti cijeloga svijeta, ti radosni u utrobi djeve čedne, čineći znamenja u božanskom slavlju, vođo na kugli zemaljskoj. Kriste, trpeći ti židovsko mnoštvo i podnoseći sramotnu smrt na križu da cijelu zemlju ti ljubavlju svojom privineš sebi. Kriste, koji, smrt pobijediv, uze tjelesni oblik, za samožrtvu primiv prepun rana lik velik božanstven, od djevice rođen. Kriste, upravitelju, Bože i stvoritelju, koji odabranom otvaraš pobjedna nebesa, koji si, uvijen u oblak, digao se gore, u očeve dvore. Kriste, meni sretan sada spas pruži i pogledaj moje suze prolivene i čuj uzdahe iz ojađenih grudi i srce mi vidi.

*

Preveo: Nikola Šop.


16

JURAJ ŠIŽGORIĆ

Pjesnik i svećenik. Pisac je najstarije hrvatske tiskane knjige Elegiarum et carminum libri tres iz god. 1477. Pisao je elegije, himne i druge pjesme, epigrame, poslanice, pozdravnice. Među prvim je Hrvatima što je opisao prodore Turaka u Hrvatsku, pa je tako ostavio i zapis o stradanju rodnoga grada. Pisac je zemljopisno-povijesne rasprave De situ Illyriae et civitate Sibenici. Neka su mu djela izgubljena.


17

MARKO MARULIĆ

MARKO MARULIĆ (1450 – 1524)

OD USKARSA ISUSOVA O priveseli dan, svim vernim prisveti, u kom iz greba van usta karst propeti! Sve nebo zračno bi vazmenom vedrinom, sjat se počeše dni želinom svitlinom. Sunce se uzvišiva u nebesih gori tere hvale zdiva Bogu, ki ga stvori; u jutro prosinu, zvižde se zasjaše, žalost svaka minu, radosti nastaše. Tada togaj lita zemlja obil’je da ul’ja, vina, žita, roditi voćem ja; polja se urešiše razlikovim cvitjem, gore se odiše sve zelenim listjem. Pčelice zučeći svuda oblitahu, med činit hiteći, cvitju sok spijahu; ptice žuberiti jaše slatko pojeć tere gnjizda viti ploditi se hoteć. Slavići pojahu glasom privartajuć, slastju zalijahu uši poslušajuć. Niz livadu vode tecihu marmnjajuć, pastiri dohode pjahu jih žejajuć. Tisi vitri hladom gonjahu teplinu polju tere gradom dajući lakčinu. Toj lito takovo tad je svidočilo da tilo Isusovo biše uskrišilo. Zato sve stvoren’je poča se radovat, njega uskrišen’je hoteći počtovat. Paklu vrata razbiv, Isus gori pride, nebesa otvoriv, više zvizd uzide. Nebo, zemlja, more tad se veseljahu, tomu ki sve more hvaljen’ja činjahu;


18

MARKO MARULIĆ

ki bo umri propet, evo sad kraljuje, nada sve svete svet, jur ga svaki čtuje. Svita stvoritelju, svih vernih spasen’je, svih odkupitelju, Otčevo rojen’je! Rič si Otca Boga, jednak u svem njemu, kripost svemogoga i slavan u svemu. Ti vidiv parvi grih da nas u smart poni, pomiloval si svih, pokoru svih podni; hteć pomoć čoviku, čovik hti biti sam, milost priveliku pripravljajući nam. Ti, prijam put našu, griha nas izparti; muke popiv čašu; izbavi nas smarti. Ti uze razdriši paklene tamnosti, a puk tvoj uzviši u vičnje svitlosti. Otide smartna noć, tobom prosinu svit; Oca si Boga moć pri vika i svih lit. Tvoji se moliše i kad bi treti dan: uskarsni jur, riše, ostaviv groba stan; jer se ne dostoji da sveto tilo tve u grob veće stoji ali u zemlji gnje. Podobno vidit ni da tolika vridnost, kom svit odkupljen bi, leži u grob priprost; ter ki jednom šakom nebesa obhićuje, pod malahnom rapom da skriven stanuje. Jure grob ostavi, Gospodine, ter sam pod noge postavi smart, kano priča nam; duše svetih odriš ter jih iz uze izved, visoko se uzviš, ob desnu Otca sed. Ukaž nam obraz tvoj, blaženih nas učin, po nebi i zemlji svoj svitlost tvoju prosin. Hvala t’, hvala t’ budi, ki si sve toj stvoril, ki svakom čudi početje, konac bil. Iz tamnice s’ izvel otce svete sobom, u raj jih si povel da pribudu s tobom. Pakal poče bljuvat duše, ke žeriše; ov će janjac čuvat kihno vuk deriše. Ustav se z groba sam, dviže se v nebesih, moć svoju kažuć nam u mnozih čudesih. Tim skaza, telesa da opet vazam mi, dvignut se v nebesa imamo, gdi si ti.


19

MARKO MARULIĆ

Evo, va ime tvoje svit se ja karstiti tere blude svoje sasvima garditi; idole pustivši, idoše za tobom, karstom se karstivši, upraviše sobom. Prijaše verutvu ufan’je ti si njih, pridaše t’ dušu svu; sam si spasitelj svih. Od zla jih obrani, milost jim tvoju daj, spasi jih i hrani gori u vičnji raj. FINIS

ISUKARST GOVORI GRIŠNIKOM Ki minuješ ovda, rane moje pozri, smišljaj dan od suda, na dušu se ozri. Tvojimi suzami peri rane moje, velimi tugami plači grihe tvoje. Vidiš krunu britku kojom me pokriše i sulicu jitku kom me probodoše. Moćno me fruštaše privezana k stupi, bijući sustaše; karv teče po puti. Vidiš tilo moje da je izranjeno; tim je tilo tvoje djavla izbavljeno. Šest tisuć šezdeset i šest ran sam imil, a zakoni deset ti nisi obslužil. Ruke moje bile konopom svezaše, koje bihu mile, a obraz popljuvaše. Propni, propni, propni! – glasom vapijahu, klečeć na kolini, mnom ti se rugahu. Noseć križ na rame, nic padoh za martva, cića vas, karstjane, vam otvorit vrata. Ruke i noge moje na križ prigvozdiše, nesaznan’je tvoje muku mi zadiše. Na križu viseći, plakah grihe tvoje, o tebi misleći: stvoren’je si moje. Na križ viseć za dan tvojega spasen’ja, ljubom tvojom vezan: učini skrušen’ja.


20

MARKO MARULIĆ

Žuči i ljuta osta mene napojiše, dajuć muku dosta, na križ umoriše. Gledaj parsi ranu, s karvju vode plove, koju vam ne branju oprat vaše zlobe. Veća je muka ma: neć se privratiti, da s’ ne trudim zaman; lita ću t’ skratiti. Pokori se listo, k meni se obrati, ne daj djavlu misto, ja te ću prijati. Uzmi križ na rame tere pojdi za mnom, smišljaj moje rane, imit ćeš dil sa mnom.

KARSTJANIN ISUKARSTA PROPETOGA GLEDAJUĆI PITA A ON ODGOVARA KRISTJANINU* Karstjanin O višnji Bože moj, zač se hti uputit ter po zemlji ovoj s nebes sašad hodit? Isukarst Da človik zemaljski kî biše zabludil hodit u stan rajski bude se naučil. Karstjanin Da ča te pripravi, nimajuć griha (u dvor), u trud da se stavi u mukah (i ukor). Isukarst Pripravi me ljubav da človik grihom spet, karvju se okupav, mojom bude ti svet. Karstjanin Zač si ruke raspel po križu rastegnuv, a zajedno si spel nogu s nogom stegnuv? –––––––––– Koga ne stiska dar dobra nebeskoga imaj, daj, niki mar puta paklenoga. *

Iz djela Carmen de doctrina Domini nostri Iesu Christi pendentis in cruce. Preveo: Nikola Šop.


21

MARKO MARULIĆ

Muka je vikovnja u paklenu propast, smrad ki vazda u oganj, djavlja je taj oblast; očiju plakan’ja tere strašni vapaj i zubi škripan’ja i zla svaka takaj, –––––––––– kad dojde oni dan, oni dan od saržbe, grišnikom ljut i slan i pun gorke tužbe, zemlja će darhtati, nebesa se bojat, zvizde će padati, a sunce će ne sjat; misec će karvav bit, strah će pojt po vas svit, sve će se rasčinit na konac onih lit.

Pjesnik, prozaist i prevoditelj. Rođen je i umro u Splitu. “Otac hrvatske književnosti” po svojim izvrsnim spjevovima Judita i Suzana te brojnim duhovnim i drugim pjesmama, među kojima je i čuvena “Molitva suprotiva Turkom”. Shvativši opasnost od turske najezde, obraćao se pismima za pomoć i papi Hadrijanu VI. Uz to, Marulić je sve do danas cijenjen kao veliki kršćanski erudit i pisac djela na latinskom jeziku, među kojima su najvažnija Evangelistarium i De institutione bene vivendi per exempla sanctorum, koja su doživjela desetke izdanja širom svijeta, kao i brojne kršćanske pjesme na latinskome.


ABECEDNO KAZALO PJESNIKA

Adamić, Stanislava 491 Alfirević, Frano 282 Arapović, Borislav 561 Arnold, Đuro 127 Babić, Ivan 754 Babić, Toma 88 Badalić, Hugo 124 Baković, Stanko 635 Balota, Mate 256 Baraković, Juraj 51 Barišić, Stipo 476 Bartulović, Danica 711 Batistić, Nikola 118 Bažant, Vladimir 563 Begović, Sead 716 Benac, Joso 237 Berka, Josip 315 Bettera, Baro 79 Biletić, Boris Domagoj 742 Bilić, Mario 757 Bilić Tusun, Dinko 549 Bilopavlović, Tito 598 Blašković, Mate 242 Blazović, Augustin 490 Blažetin, Stipan 603 Bonifačić, Antun 275 Bošković, Anica 107 Brajnović, Luka 479 Brezinščak Bagola, Božidar 642 Britvić, Drago 564 Bubalo, Janko 420 Bubalo, Marija Ancila 611 Bujas, Gašpar 317 Bunić, Jakov 24 Bunić Vučić, Ivan 70

Car-Matutinović, Ljerka 551 Cesarec, August 238 Cvitan, Gabrijel 290 Čagalj, Marijan Ivan 579 Čižek, Vjenceslav 518 Črnja, Zvane 482 Čuvalo, Iva 776 Ćazim Ćatić, Musa 185 Ćorić, Šimun Šito 657 Dautbegović-Krajinović, Jozefina 655 Dekanović, Ivo 552 Delorko, Olinko 374 Derkač-Šalat, Lana 773 Desnica, Vladan 311 Despinić, Petar 646 Despot, Ilija 201 Devčić, Stjepan 346 Deželić, Velimir st. 145 Dimitrović, Nikola 44 Divnić, Petar 48 Dizdar, Mak 468 Dominić, Stanko 470 Domjanić, Dragutin 162 Dorotić, Tomislav 497 Dugeč, Malkica 571 Dulčić, Pere 321 Duraković, Asaf 600 Durbešić, Tomislav 512 Đarmati, August 323 Đurđević, Ignjat 85 Evetović, Ante Miroljub 143


790 Fiamengo, Jakša 637 Frol, Ivo 328 Galić, Miljenko 674 Galović, Fran 211 Ganza, Mate 573 Gavran, Zdravko 745 Gjurić, Stanka 739 Gleđević, Antun 80 Golob, Zvonimir 507 Golub, Ivan 531 Gotovac, Vlado 536 Grabovac, Filip 102 Grgec, Petar 225 Grgurev, Ivo 349 Grubišić, Vinko 613 Gulin, Stjepan 614 Harambašić, August 135 Horvat, Ivo 285 Horvatić, Dubravko 588 Hrastovec, Stjepan 353 Ilić, Andrija 472 Ilijašević, Stjepan 113 Ivančan, Dubravko 553 Ivanišević, Drago 326 Jagar, Ante 156 Jakovljević, Ilija 258 Jakševac, Stjepan 465 Jakšić, Ante 390 Jelušić, Božica 676 Jembrih, Ivica 590 Jendričko, Slavko 648 Jirsak, Mirko 357 Jurčić, Mladen 683 Jurčić, Vladimir 376 Jurica, Neven 694 Jušić-Seunik, Zdenka 313 Kabalin, Mladen 461 Kanižlić, Antun 104 Karaman, Srećko 360

ABECEDNO KAZALO PJESNIKA

Katalenić, Zvonimir 484 Katić, Lovre 216 Katunarić, Dražen 718 Kavanjin, Jerolim 77 Kišević, Enes 650 Klarić, Branko 400 Knežević, Željko 616 Kojaković, Ana Zorka 474 Kokić, Aleksa 425 Kolumbić, Tin 575 Kordić, Lucijan 446 Kordić, Nikola 249 Kordić, Predrag 463 Kordić, Zdravko 730 Korner, Jeronim 361 Kos, Vinko 448 Kosor, Josip 186 Kostelnik, Gavro 208 Košutić, Sida 279 Kovačić, Vladimir 327 Kovačić, Ivan Goran 433 Kozarčanin, Ivo 384 Kranjčević, Silvije Strahimir 147 Krleža, Miroslav 239 Kropek Alkar, Josip 629 Kuhar, Zvonimir 450 Kunić, Rujmund 110 Kupareo, Rajmund 452 Ladika, Ivo 410 Ladin, Ilija 520 Lendić, Ivo 329 Lice, Stjepan 719 Lucić, Hanibal 37 Lucić, Petar 62 Ljubić, Pere 277 Mađer, Miroslav Slavko 521 Maljevac, Juraj 111 Marčinko, Mato 502 Maretić, Tomislav 685 Marijanović, Ivan 687


791

ABECEDNO KAZALO PJESNIKA

Marović, Tonči Petrasov 559 Martinac, Ivan 581 Martinović-Vlahović, Ružica 662 Marulić, Marko 17 Maslać, Mile 659 Mateljan, Ante 748 Matić, Ante 632 Matijašević, Marijan 379 Matković-Vlašić, Ljiljana 584 Matočec, Mara 205 Mažuranić, Ivan 116 Medvidović, Lujo 663 Menčetić, Šiško 22 Meršić Miloradić, Mate 122 Meštrović, Mate 381 Mičić, Serafin 436 Mićanović, Miroslav 749 Mihalić, Slavko 514 Mihičić, Andro Vid 243 Mijović Kočan, Stijepo 602 Milić, Josip 759 Milišić, Milan 604 Milković, Zvonimir 224 Milohanić, Tomislav 740 Milovan, Antun 722 Miškina, Mihovil Pavlek 218 Mrnavić, Ivan Tomko 64 Muhamedagić, Sead 724 Načinović, Daniel 696 Nalješković, Nikola 39 Nardelli, Mario 508 Nazor, Vladimir 164 Nekić, Nevenka 609 Nikolić, Mihovil 174 Nikolić, Vinko 412 Nizeteo, Antun 440 Novaković, Anđelko 690 Ostojić, Hrvoje 368 Paljetak, Luko 617 Panjkota, Dražen 500 Parun, Vesna 494

Pavelić, Milan 177 Pavić, Nikola 260 Pavlović, Pero 701 Pavlović, Vladimir 565 Penavić, Tomica 501 Perica, Đuro 606 Perica, Petar 188 Petrač, Božidar 704 Petričević, Anka (s. Marija od Presvetog Srca) 538 Petrov, Stanko 221 Pfanova, Dora 253 Podrug, Toma 554 Polegubić, Adolf 755 Polić, Nikola 226 Poljak, Izidor 192 Preisler, Mira 343 Premužić, Ljerka 382 Presečki, Marija Ancila 504 Prpić, Tomislav 261 Puljiz, Luka 442 Pupačić, Josip 517 Rabar, Josip Sanko 639 Rastočić, Pero 707 Reiner, Željko 715 Remeta, Zvonimir 370 Rešicki, Delimir 751 Ricov, Joja 523 Rožić, Ferdo 173 Rudić, Blaženka 760 Sabić, Marin 129 Salopek, Tomislav 732 Sekulić, Ante 486 Sever, Višnja 499 Skračić, Jerko 477 Slade Šilović, Mirko 466 Slamnig, Ivan 543 Slaviček, Milivoj 530 Smerdel, Ton 294 Sokač, Ivo 386


792 Soljačić, Marko 246 Stahuljak, Višnja 506 Stamać, Ante 592 Stojić, Mile 735 Stojić, Miljenko 753 Storov, Branko 267 Stuparić, Mijo 190 Sudeta, Đuro 286 Sušac, Gojko 608 Sušac, Mate 587 Svedrović, Stjepan 710 Šah-Knopfaro, Eugenija 137 Šalat, Davor 768 Šarić, Ivan Evanđelist 160 Šarolić, Ivan 660 Šego, Krešimir 665 Šemper, Željka 770 Šenoa, August 117 Šimić, Antun Branko 265 Šižgorić, Juraj 15 Škunca, Andriana 630 Šop, Nikola 297 Štambuk, Drago 670 Šuljić, Anton 737 Tadijanović, Dragutin 314 Talaja, Ivna 762 Tolj, Ivan 726

ABECEDNO KAZALO PJESNIKA

Tomičić, Zlatko 545 Tomić, Sonja 652 Trontl, Stjepko 223 Ujević, Augustin Tin 228 Validžić Ćelkanović, Mirko 488 Velebit, Josip 388 Vetranović Čavčić, Mavro 31 Vida, Viktor 445 Vijolić, Baltazar 232 Vitaljić, Andrija 73 Vladić, Vlado 766 Vlaisavljević, Vlado 271 Vranjić-Golub, Dragica 692 Vučemil, Andrija 594 Vučetić, Šime 372 Vuletić, Anđelko 557 Wiesner, Ljubo 206 Zdunić, Josip 254 Zec, Bono 159 Zeljković, Branislav 510 Zidić, Igor 596 Zlatarić, Dominko 63 Zrinski, Petar 71


Nakladnik: VERBUM d.o.o. Trumbićeva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: GrafiÄ?ki zavod Hrvatske


pjesništvu

Krist u hrvatskom

....................................

VERBUM

DUHOVNE POEZIJE

ANTOLOGIJA

pjesništvu

ANTOLOGIJA

DUHOVNE POEZIJE

..................................................................................................

Krist u hrvatskom

VERBUM


Krist u hrvatskom pjesništvu