Issuu on Google+

.............................................................................................................................................................

Dom Chautard

Duša svakog apostolata

VERBUM


Čuveni klasik duhovnosti cistercitskoga monaha Dom Chautarda, opata Sept-Fonsa, pod naslovom Duša svakog apostolata govori o tajni uspjeha svakoga kršćanskoga djelovanja, a to je povezanost s Kristom. Ova je knjiga u vrijeme kad se pojavila, u prvoj polovini dvadesetoga stoljeća, bila pravo otkriće, poziv na produbljenje nutarnjega života kao nužnoga preduvjeta svakoga apostolskog rada, svake zajedničke katoličke aktivnosti. Stoga je bila iznimno dobro prihvaćena i u kratkom roku prevedena na mnoge svjetske jezike, svrstavši se u klasike duhovne literature. Duša svakog apostolata bila je omiljeno štivo pape sv. Pija X. Neprestano se nalazila na njegovu noćnom ormariću i svakom ju je preporučivao. I tijekom dvadesetoga stoljeća tu je knjigu preporučivalo više papa, ističući njezinu trajnu aktualnost.


Dom Chautard DUŠA SVAKOG APOSTOLATA


Biblioteka:

ANIMA 20.

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Prijevod: dr. Mladen Parlov

Za nakladnika: Miro Radalj


Dom Chautard

DUŠA SVAKOG APOSTOLATA

VERBUM Split, 2007.


Naslov izvornika: L'âme de tout apostolat Priređeno prema izdanju: L’anima di ogni apostolato Nuova redazione di Bernard Martelet © Copyright za hrvatski prijevod: Verbum, Split, 2007. Izvršna urednica: Ljiljana Jurinović, prof. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Lektura: Josipa Korljan, prof. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 248 CHAUTARD, Gustave Duša svakog apostolata / Dom Chautard ; <prijevod Mladen Parlov>. - Split : Verbum, 2007. - (Biblioteka Anima ; 20) Prevedeno prema: L’anima di ogni apostolato; izv. stv. nasl.: L’ame de tout apostolat. ISBN 978-953-235-099-9 470419047


Trenutak istinskog klanjanja ima veÄ&#x2021;u vrijednost i duhovni plod nego najintenzivnija djelatnost, pa bila to i sama apostolska djelatnost. Ivan Pavao II.


PREDGOVOR

Čuveni klasik duhovnosti cistercitskoga monaha Dom Chautarda, opata Sept-Fonsa, pod naslovom Duša svakog apostolata govori o tajni uspjeha svakoga kršćanskog djelovanja, a to je povezanost s Kristom. Samo onaj koji se sjedinjuje s Kristom, koji na njemu temelji svoj život, može preporađati i obnavljati druge, preporađati svijet. Možda je upravo čovjekovo nedovoljno participiranje na nadnaravnom životu razlog što danas mnoga pastoralna nastojanja, mnoge katehetske metode i mnogi evangelizacijski planovi ne daju plodove. Ova je knjiga u vrijeme kada se pojavila, u prvoj polovini dvadesetoga stoljeća, bila pravo otkriće, poziv na produbljenje nutarnjega života kao nužnoga preduvjeta svakoga apostolskog rada, svake zajedničke katoličke aktivnosti. Stoga je bila iznimno dobro prihvaćena i u kratkom roku prevedena na mnoge svjetske jezike, svrstavši se u klasike duhovne literature. Duša svakog apostolata bila je omiljeno štivo pape sv. Pija X. Neprestano se nalazila na njegovu noćnom ormariću i svakom ju je preporučivao. I tijekom dvadesetoga stoljeća tu je knjigu preporučivalo više papa. Papa Pavao VI. tako je istaknuo kako je »vrlo poznato djelo oca Chautarda, Duša svakog apostolata, još uvijek aktualno u svojim temeljnim tvrdnjama, koje nam pomažu da otkrijemo nutarnje korijene vanjskog


8

PREDGOVOR

apostolata. Apostolat je fenomen duhovnog i osobnog preobilja, koje postaje primjer, riječ, djelo izvan osobnog okružja te se pretače u izvanjsko i društveno ozračje. Ne može biti istinski apostol tko nema vlastiti duboki i gorući nutarnji život.« Tom prigodom papa Pavao VI. podsjetio je i na izjavu Drugoga vatikanskog sabora: »Ljubav prema Bogu i ljudima je duša svega apostolata« (Lumen gentium, 33) te potom dodao: »Kako bi netko bio apostol (…) potrebna mu je strastvena ljubav prema Isusu Kristu; ljubav koja je osobna, istinska i potpuna. Apostolat je ljubav koja se prelijeva, izbija, koja se pretače u svjedočanstvo i u djelovanje.« (Oss. Rom., 1. veljače 1968.) Njegov nasljednik na Petrovoj stolici, Ivan Pavao I., obraćajući se po prvi put rimskim svećenicima, pozvao ih je da budu u školi dom Chautarda, dajući tako najbolje svjedočanstvo o neprolaznosti nauka sadržanog u knjizi Duša svakog apostolata. Hrvatskim je čitateljima Duša svakog apostolata u jednoj od svojih redakcija poznata još od daleke 1926. godine, kada je u nakladi Kaptola Vrhbosanskoga u Sarajevu objavljena pod naslovom Duša apostolskoga djelovanja. Godine 1958. pojavio se i novi prijevod – ciklostilsko izdanje koje je uredio i izdao mons. Antun Bogetić, prema preradi Gabriela Navonea. Pripremajući suvremeno hrvatsko izdanje Duše svakog apostolata, vodili smo računa o tome da je sam autor trajno prerađivao svoje djelo te da postoje četiri koncepcijski i sadržajno poprilično različita izdanja izvornika. Osim toga, monasi samostana Sept-Fons svjedoče o sljedećem: »Mi smo dvadeset godina živjeli s dom Chautardom te znamo kako je htio još više izmijeniti ono što je napisao.«


PREDGOVOR

9

Stoga smo se odlučili objaviti redakciju djela koju je priredio otac Bernard Martelet, subrat i veliki poznavatelj Dom Cautharda i njegova djela, čovjek koji je proveo dva desetljeća u istom samostanu Sept-Fons u Francuskoj pod duhovnim vodstvom samoga Cautharda i tako na najbolji mogući način upoznao njegov nauk. Značajka ovoga izdanja jest u tome što nastoji ispravno tumačiti Chautardovu misao na način da stavlja naglasak na vjernost sadržaju i porukama, a ne doslovnom tekstu. Tako se zadržala bit Chautardova djela, a ono je istodobno stilom i sadržajem prilagođeno sadašnjem vremenu i okolnostima, postajući tako aktualno i vrlo korisno i u suvremenim okolnostima. Neka ovo izdanje bude korisno svima koji su se spremni žrtvovati kako bi vlastitim apostolatom osvajali srca za Isusa Krista, a istodobno teže vlastitom posvećenju po intimnom suživotu s Gospodinom.


11

NAVIJEŠTATI RADOSNU VIJEST

1. NAVIJEŠTATI RADOSNU VIJEST

Bog je dobrota, dobrota po svojoj biti. A dobrota je pak potreba drugima priopćiti dobra koja se posjeduju. Bog je beskonačno dobrohotan prema ljudima te će to zauvijek biti. Bog nije iz interesa, nego po dobroti sve stvorio. Ako nam je dao svoga Sina, nije ga dao kako bi nam oduzeo zemlju, nego kako bi nam darovao božanski život. »Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga Sina Jedinorođenca« (Iv 3,16). Krist, Sin Božji, proveo je život na ovome svijetu čineći dobro. Njegov je zemaljski život bio neprestano očitovanje njegove neiscrpne darežljivosti. Posvuda je sijao blaga svoje ljubavi. Njegovo je srce uvijek bilo brižno kako bi ljude privukao istini, ljubavi, istinskom životu. Poruka koju je Krist ostavio svijetu jest evanđelje, dobra i radosna vijest koju treba donijeti svim ljudima svih vremena i svih zemalja. Prijenos je te poruke apostolat, plamen koji osvaja i kojeg je Krist povjerio svojoj Crkvi. Isus uskrsli ostaje prisutan u Crkvi, koja je njegovo remek-djelo, dar njegove ljubavi, širenje njegova života, očitovanje njegove istine i sjaj njegove svetosti. Kristovo mistično tijelo, Crkva, treba nastaviti poslanje svoje glave, naviještajući dobru vijest kroz stoljeća. Hrabro i s povjerenjem sve do nakraj svijeta mora širiti blagodati Utjelovljenja i Otkupljenja.


12

DUŠA SVAKOG APOSTOLATA

Po čudesnom otajstvu i po osobitom uređenju njegove providnosti, Bog želi da se ljudi redovito međusobno poučavaju te da na taj način pronađu put u život vječni. Uistinu, samo je Isus Krist prolio krv, samo je on otkupio svijet te je mogao sam primijeniti učinke Otkupljenja na sve ljude. No, htio je suradnike. Zašto? Zbog nužnosti? Ne, zasigurno! Riječ je o čistoj dobroti koja se udostojala sebi pridružiti jednostavna stvorenja u širenju svojega kraljevstva po evangelizaciji. Za nas je čast i znak povjerenja što smo pozvani drugima nositi dobru vijest. Rođena na križu, proizišla iz Spasiteljeva probodena srca, Crkva kroz sva povijesna razdoblja trajno nastavlja Kristovo blagotvorno djelovanje po služenju apostola i njihovih nasljednika biskupa. Ovo otajstvo, koje je Krist sam htio, postaje bitan čimbenik propovijedanja evanđelja i dolaska Božjega kraljevstva među narode. Za Crkvu to je temeljno ustrojstvo i redovni instrument njezina širenja. U jedinstvu s papom i uz pomoć svećenika, biskupi tvore kostur Kristova mističnog tijela. Njihova je temeljna dužnost poučavati, upravljati i posvećivati narod Božji. Njihovo jedinstvo, znak sjedinjenja s Kristom, njihovoj revnosti daje snagu i polet sposobne oboriti sve zaprjeke. Paralelno ministerijalnom svećenstvu i u savršenom jedinstvu s njim, kraljevsko svećenstvo vjernika podiglo je legije dobrovoljaca koji su kroz sva vremena naviještali evanđelje. Radi se o muževima i ženama koji su čitav svoj život posvetili službi Gospodinu; riječ je o legijama laika koji bezuvjetno stavljaju svoje vrijeme, bogatstva, sposobnosti, a često i krv u službu evangelizacije i u druge oblike apostolata, očitujući tako životnost kršćanstva. U drami događaja koji


NAVIJEŠTATI RADOSNU VIJEST

13

sačinjavaju povijest utješno je otkriti ovo neprekinuto rađanje i cvjetanje posvećenosti različitim oblicima apostolata, koji se prilagođuju potrebama vremena te su uvijek iznova sposobni otkloniti opasnosti koje se trajno pojavljuju. U prvim kršćanskim zajednicama novokrštenici su prijateljima poganima govorili o Kristu. Krv mučenika bila je sjeme novih kršćana. Njihove patnje i njihove molitve pospješile su evangelizaciju. Vrijeme ovih Kristovih svjedoka nije završeno. Istinski glasnici radosne vijesti slijede Kristove tragove u odricanju, u brizi za druge, u obrani potlačenih, u ljubavi prema siromasima, u pomaganju zarobljenika i prognanika, u poučavanju poniznih i na tisuću drugih načina, kako bi svijet darovali Bogu i Boga svijetu. To je razlog što u ovo naše osobito nemirno vrijeme vidimo kako se pojavljuju do sada nepoznate ustanove i pokreti koji odgovaraju na teške i hitne potrebe. Moramo biti sigurni da će Duh Sveti u svojoj Crkvi potaći uvijek nove inicijative koje će ljudima govoriti o Bogu i koje će nam omogućiti da Bogu predstavimo potrebe ljudi. Nije dosta boriti se protiv poteškoća, zaustaviti zlo ili spriječiti njegovo pojavljivanje: samo Sin Božji može svijetu donijeti mir, ostvarujući jedinstvo naroda. On je onaj koji je srušio »zid razdvajanja« (Ef 2,14). Taj zid ljudi bez prekida nanovo grade vlastitom pohlepom i nedostatkom ljubavi. Kristova je ljubav jedino vezivo dostatno čvrsto da sjedini sve ljude. Kršćanske aktivnosti na polju karitasa, na socijalnom, odgojnom i na tolikim drugim poljima ne čine drugo doli u praksu provode Božju ljubav prema ljudima. Svi oni koji se posvećuju apostolatu moraju biti svjedoci beskonačne Božje ljubavi.


14

DUŠA SVAKOG APOSTOLATA

Evanđelje mora prodrijeti u sve slojeve društva te mu oživjeti sve snage. Ništa što je ljudsko ne smije ostati izvan Kristova utjecaja. Kristovo otajstvo, njegovo evanđelje, njegov nauk, njegova Crkva nalaze mjesto u svim problemima koji zaokupljaju ljude. Potrebno je dakle sve bolje i bolje upoznavati osobu Krista i poruku koju donosi svijetu. Sv. Petar traži da budemo »uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama« (1 Pt 3,15). Danas, više nego ikada, kršćanin, svećenik i laik mora se ispuniti Kristom kako bi ga isijavao iz sebe i kako bi posvjedočio svoju nadu. Solidarnost u potrebama i u težnjama, sposobnost u komuniciranju nude nam danas ozračje povoljno za kulturnu razmjenu. Postaje, dakle, lakše širiti evanđelje, ali istodobno je nužnije upoznati otajstvo Utjelovljene Riječi i njegove Crkve, kako bi se o njima moglo govoriti s točnošću i uvjerenjem. Kakva bi se preobrazba društva mogla očekivati kad bi svi oni koji se priznaju kršćanima – a ima ih na milijune – zaozbiljno uzeli evanđeoski nauk! Kakav bi sretan utjecaj bio na evangelizaciju i na dobro svih ljudi, kad bi svaki kršćanin riječima, a još više osjećajima i ponašanjem svjedočio da je Bog ljubav, da Bog ljubi ljude, sve ljude, ljude svih zemalja. Stoji činjenica da je kršćanin – još više svećenik i redovnik – upitnik za nevjernike. On je za nevjernike tajna i to je dobro. Kršćanin se time mora pozabaviti te postati svjestan božanske iskre položene u njegovo srce u trenutku krštenja. Ova iskra polazi iz srca samoga Boga te je kršćaninu prenesena po Kristu u Duhu Svetome. Ono što je Krist došao donijeti na ze-


BIOGRAFSKI PROFIL DOM CHAUTARDA

141

SADRŽAJ

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 1. NAVIJEŠTATI RADOSNU VIJEST . . . . . . . . . . 11 2. VAŽNOST KATEHEZE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 3. ZA GOVORITI O KRISTU POTREBNO JE ŽIVJETI OD NJEGA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 4. NAŠ NADNARAVNI ŽIVOT . . . . . . . . . . . . . . 30 5. POD DJELOVANJEM DUHA SVETOGA . . . . 35 6. PRIMAT NADNARAVNOGA . . . . . . . . . . . . . 42 7. »ČATRNJE« KOJE SE PRELIJEVAJU . . . . . . . 47 8. SVE ZA BOGA I SVE ZA DRUGE . . . . . . . . . . 52 9. NEPRIZNATO BOGATSTVO . . . . . . . . . . . . . . 57 10. ODGOVOR NA PRIGOVORE . . . . . . . . . . . . . 63 11. APOSTOLAT I POSVEĆENJE . . . . . . . . . . . . . 69 12. UVJET PLODNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 13. SAVJETI SVEĆENICIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 14. SUSRESTI GOSPODINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 15. ŽIVIMO LITURGIJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 16. MOLITVA SRCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 17. NA PUTU S MARIJOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 BIOGRAFSKI PROFIL DOM CHAUTARDA . . . . 119


Nakladnik: VERBUM d.o.o. TrumbiÄ&#x2021;eva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: JAFRA PRINT, Split


Dom Ivan Krstitelj Chautard (1858.−1935.), krštenim imenom Gustav, rođen je 12. ožujka 1858. u Briançonu, u Francuskoj. Već sa sedamnaest godina osjetio je poziv za monaški život. 1877. odlazi u cistercitsku opatiju u Aiguebelleu, gdje prima novački habit i ime Ivan Krstitelj. Prve zavjete polaže 1879., u dobi od dvadeset i jedne godine. Nakon studija lozoje, teologije i drugih znanosti prima svećeničko ređenje 1884. godine. Za opata opatije u Chambarandu izabran je 1897., a za opata Sept-Fonsa 1899. Svojim životom i djelovanjem dao je snažan poticaj obnovi monaškoga života. Dugi niz godina bio je duhovni vođa mnogim osobama. Svoje čuveno djelo Duša svakog apostolata, koje je ubrzo postalo klasikom duhovne literature, napisao je 1907. godine. Umro je 1935. godine.

a:

en

Cij 50 kn


ISBN 978-953-235-099-9

.............................................................................................................................................................

Kada smo pritisnuti između naizgled nepomirljivih dužnosti, i usred najobičnijih aktivnosti, dovoljan je jedan pogled srca prema Bogu kako bi se te aktivnosti usmjerile i sjedinile. Što Bog više živi u nama i mi s njim, to je naše življenje jednostavnije te postaje sposobno za velike stvari. Intimni život s Gospodinom omogućuje bezgranično predanje u korist bližnjega, a to pak u nama stvara posvemašnju raspoloživost za Božje djelovanje u nama.


Duša svakog apostolata