Page 1

ISBN 978-953-235-080-7

www.verbum.hr

...............................................................................................................................................................

Čemu Crkva Luigi Giussani

Čemu Crkva treći je dio trilogije PerCorso autora mons. Luigija Giussanija (1922), utemeljitelja crkvenog pokreta Comunione e Liberazione (Zajedništvo i oslobođenje). Nakon što su u prethodnim knjigama obrađivane teme religioznog smisla i kršćanske objave, ovaj svezak za temu ima događaj Crkve. Giussani čitatelju otkriva narav Crkve i svijest koju ona ima o sebi. Bog je u osobi Isusa Krista postao prisutnost koja i nakon dvije tisuće godina dostiže čovjeka putem stvarnosti koja se može vidjeti, opipati, osjetiti. To je Crkva – zajednica onih koji vjeruju u Njega. Stoga Crkva nije samo izraz života, nešto što proizlazi iz života, ona jest život. Život koji teče kroz mnoga stoljeća koja su nam prethodila te dostiže i nas.

Luigi Giussani

Čemu Crkva

VERBUM


Luigi Giussani ČEMU CRKVA


Biblioteka:

FIDES 32.

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Za nakladnika: Miro Radalj


Luigi Giussani

ČEMU CRKVA

VERBUM Split, 2007.


Naslov izvornika: Perché la Chiesa © Fraternità di Comunione e Liberazione

Prijevod: Marija Gozze Brigljević Ivana Gozze Lektura: Josipa Korljan, prof. Slika na naslovnoj stranici: Rembrandt, Učenici u oluji na Galilejskom jezeru (1633) Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. CIP-Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 260.1 141.4 GIUSSANI, Luigi Čemu crkva / Luigi Giussani ; <prijevod Marija Gozze Brigljević, Ivana Gozze>. - Split : Verbum, 2007. - (Biblioteka Fides ; 32) Prijevod djela: Perche la Chiesa. Bibliografske bilješke uz tekst. - Kazala. ISBN 978-953-235-080-7 120707075


PREDGOVOR NOVOME IZDANJU

Treći dio ciklusa uvodi nas u događaj Crkve: otkrit ćemo njezinu narav i svijest koju ona ima o sebi. Sada, kad smo na kraju puta, kad bi konačno sve trebalo biti jasno i razumljivo, prisiljeni smo priznati da je sve Misterij. Riječima i govoru kao da nedostaje potvrde ako ne priznamo da na kraju svega postaje još očitije da je Bog Misterij. Tako Bog ostaje nešto nerazumljivo, što nijedna riječ niti govor ne mogu objasniti bez lika Gospe, koju je Bog odabrao kako bi nam omogućio da ga prepoznamo. Bog se objavljuje čovjeku kroz »toplinu« njezina krila. Sve nas to vodi jednom jedinom rješenju. Jedinstvenost kršćanstva nije u mišljenju ili ideologiji niti je u poučavanju određenoga govora. Kršćanstvo nije ideja ni filozofija, nego objava Prisutnosti: Utjelovljenje je nešto što se doista dogodilo i zato je Marijino čovještvo od presudne važnosti. Bez Gospe ne možemo shvatiti ništa ni o religioznom smislu ni o kršćanskoj pretenziji, a još manje o Crkvi. Ona stoji kao odgovor religioznom smislu i kao trajanje kršćanske pretenzije u ljudskoj povijesti sve do posljednjega dana. Zato sam na kraju ovoga novog izdanja, kao zaključak, dodao kratko poglavlje o Mariji iz Nazareta, hvalospjev njezine veličine za ljude i za svijet. L. G. Milano, rujan 2003. 5


PRVA KNJIGA

Izazov traje


PRVI DIO

U srcu problema Crkve


Prvo poglavlje KAKO RAZUMJETI CRKVU

1. Temeljna pretpostavka Crkva nije samo izraz života, nešto što proizlazi iz života, ona jest život. Život koji teče kroz mnoga stoljeća koja su nam prethodila te dostiže i nas. Onaj koji želi provjeriti vlastito mišljenje o Crkvi, mora imati na umu da stvarno razumijevanje života Crkve može postići jedino ako u njemu sudjeluje. Za razumijevanje stvarnosti koja je na bilo koji način povezana sa životom treba vremena – koliko, teško je procijeniti. Stvarnost koja se rađa iz života ima osobine i gledišta koje nikada ne prestajemo otkrivati ni istraživati. Conditio sine qua non za razumijevanje života jest da u njemu sudjelujemo. Čovjek je često u napasti da postavi granicu, ili već unaprijed ili u određenom trenutku puta. Potrebna je osobita jednostavnost ili poštenje kako bi se izbjegla ta napast. U protivnom se isključuje mogućnost kritičkoga suda o tom obliku života: i najmanja objektivnost postaje nemoguća. 2. U skladu s fenomenom Crkva je stvarnost koju se može uvrstiti u religiozne fenomene, neovisno o stavu osobe koja joj se želi približiti. Netko bi je mogao držati nevažnim, čak iskrivljenim religioznim fenomenom, dok 11


bi drugi držao da je njezina vrijednost neupitna. Ali nikako se ne može izbjeći činjenica da je Crkva religiozni fenomen. Predlažem da prije svega razmotrimo tu činjenicu. Crkva je religiozni »život«. Njemački psiholog i filozof Johannes Lindworsky u svom djelu Willensschule (Škola volje) tvrdi da je prvi uvjet za odgoj, odnosno za prenošenje sposobnosti prodiranja u stvarnost, da koraci osobe koja se uvodi u stvarnost stalno budu motivirani nečim što se oslanja na već stečeno iskustvo.1 Čovjek, dakle, otkriva samo ono što je na neki način povezano s nečim već prisutnim u njemu. Kažem »na neki način« jer se doticaji, susreti, splet odnosa obraćaju nutrini osobe, onome što je duboko u njoj, još neotkriveno; oni su poziv otvorenijem, zrelijem ostvarenju. Ovaj splet odnosa sve potpunije ostvaruje naše lice upravo zato jer potiče nešto već prisutno u nama, kao da u nama nalazi odjek. Ako je Crkva religiozna stvarnost, bit će mi je teže objektivno i kritički prosuditi ako moja religioznost nije probuđena ili je ostala na dječjoj razini. Čitamo li, na primjer, velike pjesnike prošlosti kao što su Dante Alighieri ili Shakespeare, odmah ustrepćemo nad stranicama koje izražavaju osjećaje koji i nas danas pokreću i tako ih lakše razumijemo. Naprotiv, mnogo nam je teže shvatiti dijelove u kojima pjesnik upućuje na mentalitet ili običaje svoga doba, upravo zbog njihove prolaznosti, njihovih vrijednosti usko vezanih samo uz ono vrijeme. Za razumijevanje je potrebna podudarnost. 1

J. Lindworsky, Willensschule, F. Schöningh, Paderborn, 1922. Usp. tal. izdanje L’educazione della volontà, Morcelliana, Brescia, 1943., str. 85–88, 139ss, 188–189.

12


To objašnjava zašto je u današnjoj situaciji, u duhovnom ozračju u kojem svi živimo, tako teško prići problemu religioznosti. Pomanjkanje odgoja religioznog smisla ima za posljedicu da olako zaboravljamo stvarnosti koje su ukorijenjene u našemu tijelu i našemu duhu. Naprotiv, živ religiozni duh omogućava da odmah lakše shvatimo bit stvarnosti kao što je Crkva. U ovakvoj je situaciji prva preprjeka u pristupu Crkvi poteškoća razumijevanja koja nastaje zbog nesklonosti subjekta prema objektu kojeg mora prosuditi. Ova poteškoća u razumijevanju uzrokovana je nedovoljnim razvojem religioznog smisla. U razgovoru s istaknutim sveučilišnim profesorom, omaknule su mu se ove riječi: »Da nemam kemiju, ubio bih se!« Takav način razmišljanja, premda ne tako izričit, uvijek je prisutan u nama. U našim očima uvijek postoji nešto za što je vrijedno živjeti i bez čega bi – iako ne idemo tako daleko da bismo željeli umrijeti – sve bilo beznačajno i razočaravajuće. Čovjek je potpuno odan tom »nečemu«, što god to bilo, nema potrebu da to teoretski formulira ili misaono izrazi jer to može biti neko vrlo jednostavno gledište života. Nitko ne može izbjeći da to nešto na kraju bude povezano sa svime: što god to bilo, u trenutku kad ljudska svijest odgovori, izražava se religioznost, dostiže se stanovita razina religioznosti.2 Karakteristika svojstvena religioznom smislu jest da je on krajnja neizbježna dimenzija svake geste, svakoga čina, svakoga odnosa. Religiozni smisao na razini je naših najdubljih pitanja koja su neiskorjenjiva, prisutna u svakom trenutku života, 2 Usp. L. Giussani, Religiozni smisao, Verbum, Split, 2003., str. 99–100.

13


jer se duboka potreba za smislom odražava u svakom poletu, svakom poticaju, svakom činu. Jasno je, dakle, izmiče li nešto onome što mi poistovjećujemo s tim krajnjim, s tim »bogom« – kako god ga shvaćali – to više ne bi bilo ono krajnje, »bog«. Značilo bi da nešto drugo još više utječe na naš način djelovanja, nešto čemu smo mi zapravo odani. Dokaz da religiozni smisao nije primjereno odgojen očituje se upravo u tome da u nama postoji odbojnost, koja je postala instinktivna, prema činjenici da religiozni smisao upravlja i svjesno određuje svaki naš čin. Upravo je to znak da je religiozni smisao u nama oslabljen, da je nedovoljno razvijen: ta raširena i bolna poteškoća, osjećaj otuđenosti kad nam kažu da »bog« određuje sve, da je on čimbenik kojeg nitko ne može izbjeći, kriterij na temelju kojeg izabiremo, učimo, radimo, biramo stranku, bavimo se znanstvenim istraživanjem, tražimo ženu ili muža, upravljamo narodom. Odgoj religioznog smisla morao bi s jedne strane olakšati čovjeku da postane svjestan svoje neizbježne i potpune ovisnosti o onome što daje smisao njegovu životu, a s druge bi mu strane morao pomoći da s vremenom svlada taj nestvarni osjećaj otuđenosti prema svojem izvornom položaju. 3. Isticanje originalnosti kršćanstva Tema religioznog smisla važna je za razumijevanje originalnosti kršćanstva jer je upravo ono, kroz Krista i Crkvu, odgovor čovjekovu religioznom smislu. Kršćanstvo je rješenje religioznoga problema pri čemu je Crkva sredstvo; ono nije rješenje političkih, socijalnih i ekonomskih problema. 14


Podrijetlo najtežih pogrješaka koje čovjek učini u svom životu uvijek je u korijenu problema, u religioznom smislu. Budući smo došli do posljednje etape našega ciklusa,3 htio sam se vratiti na tu polaznu točku našega razmatranja, na religiozni smisao koji, ako nije odgojen, postaje zaprjeka svakom sljedećem koraku. Naprotiv, ako je odgojen, on postaje nezamjenljivi kvasac razumnoga napredovanja ljudskoga duha. Vraćajući se na napomenu Lindworskoga,4 moramo istaknuti da rješenje religioznoga problema možemo vidjeti u onome što kršćanstvo predlaže samo ukoliko taj problem za nas postoji. Jedino je tako čovjek spreman otkriti podudarnost duha i srca s predloženim sadržajem – a bez te podudarnosti svako je prihvaćanje kršćanstva samo ideologija. Ističem da se ta podudarnost otkriva unutar živoga religioznog smisla te je stoga omogućuje jedino njegov neprekidan odgoj. Iz toga proizlazi pretpostavka da se misterij koji sve okružuje i koji u sve prodire izravno očituje čovjeku. Kršćanski navještaj tvrdi da se ta pretpostavka obistinila:5 misterij je postao povijesnom činjenicom, jedan je čovjek izjavio da je Bog. U ovoj se fazi počinje nazirati problem koji nas sad zanima. 4. Srž problema – Crkva Kako onome tko sretne Isusa Krista – dan, mjesec, tisuću ili dvije tisuće godina nakon njegova od3 Prva dva dijela PerCorsa su: Religiozni smisao i Izazov kršćanstva, Verbum, Split, 2004. 4 Vidi ovdje, str. 12, bilješka 1. 5 Usp. L. Giussani, Izazov kršćanstva, osobito treće poglavlje, str. 41ss.

15


laska s lica zemlje – može postati jasno da on, Isus, jest istina za koju tvrdi da jest? Drugim riječima, kako može razumjeti je li Isus iz Nazareta događaj koji utjelovljuje pretpostavku objave u pravom smislu riječi? Taj je problem srž onoga što se povijesno naziva »Crkva«. Riječ »Crkva« ukazuje na povijesni fenomen čije je jedino značenje u tome da svakom čovjeku omogući stjecanje sigurnosti o Isusu Kristu; ona je odgovor na pitanje: »Kako ja, koji dolazim dan nakon Kristova odlaska, mogu znati da je doista riječ o nečemu što je za mene od vrhunskoga značenja, kako to mogu znati s razumnom sigurnošću?« Već smo istaknuli da je nemoguće zamisliti da za čovjeka postoji problem veći od ovoga, bez obzira kakav je odgovor na to pitanje.6 Svaki čovjek koji dođe u dodir s kršćanskom objavom mora nastojati steći sigurnost o njemu jer je to presudno za njegov život i život svijeta. Uvijek je moguće isključiti problem, ali s obzirom na narav pitanja to je isto kao odgovoriti negativno. Za onoga tko dolazi nakon događaja Isusa iz Nazareta, osobito ako dolazi nakon mnogo vremena, važno je da mu može pristupiti na način koji omogućava razumnu i sigurnu prosudbu, primjerenu težini problema. Crkva se postavlja kao odgovor na tu potrebu sigurne prosudbe. To je tema koju se spremamo obraditi i pretpostavlja se da smo ozbiljno shvatili pitanje: »Tko je zapravo Isus Krist?« To traži moralnu odgovornost i savjesnost pred povijesnom činjenicom kršćanskoga navještaja, ali isto tako podrazumijeva da u svom životu ozbiljno shvatimo religiozni smisao kao takav. 6

16

Usp. Isto, str. 41–51.


Ako, naprotiv, ne uzmemo ozbiljno religiozni smisao – taj neizbježni vid čovjekove egzistencije prisutan u svemu – ako mislimo da možemo izbjeći osobni stav o povijesnom problemu Krista, onda je naše zanimanje za Crkvu ograničeno na razinu socioloških ili političkih problema ili na problem udruživanja te je napadamo ili branimo ovisno o tim različitim gledištima. Kako je ponižavajuće za razum da bude zakinut upravo u onome što čini ljudskijim i punijim njegovu sposobnost povezivanja – naime u živom i autentičnom religioznom smislu! S druge strane, činjenica je – htjeli mi to ili ne, ljutilo nas ili ostavljalo mirne – da se objava Boga koji je postao čovjekom provlači kroz cijelu povijest.

17


KAZALO OSOBA

(oznaka »fn« odnosi se na fusnote na naznačenoj stranici)

Adam, Karl 24, 24fn, 35fn, 81fn, 82fn, 221, 222fn, 241, 242fn, 251fn, 307, 307fn Affenaer 299 Alighieri, Dante 12, 37, 316, 316fn Ambrozije, sveti 204, 204fn, 286, 287fn Anicet, papa i sveti 143 Aubert, Roger 181fn Augustin, sveti 67fn, 205, 205fn, 221, 274, 276fn Aurelijan, rimski car 147 Balthasar, Hans Urs von 105fn, 137fn, 303fn Bardy, Gustave 91, 91fn, 249fn Barth, Karl 28 Baus, Karl 143fn Bernard iz Clairvauxa, sveti 57, 57fn Bertold 291 Bertrin 299 Bolliger, Adolf 145fn Bonardi, Edoardo 300 Bosco, Ivan, sveti 182

Brandmüller, Walter 180fn Buckham, John Wright 79, 80fn Buffon, Georges-Louis Leclerc 78fn Cauthen, Kenneth 80fn Chenu, Marie-Dominique 215, 215fn Chesterton, Gilbert Keith 51, 51fn, 63, 63fn, 72fn, 73, 73fn Ciprijan, sveti 101, 101fn Claudel, Paul 134fn Clément, Olivier 76fn Cognet, Louis 70fn Condé, Louis II. 70fn Cronin, Vincent 308fn Cross, Robert D. 80fn Cullmann, Oscar 145fn Daniélou, Jean 169fn, 307, 307fn, 310fn Daniel-Rops, Henri 52fn, 69, 70fn, 71, 72fn, 74fn, 77fn, 83, 84fn, 144, 145fn, 179fn Dawson, Christopher 43fn, 44fn, 45, 45fn, 48, 48fn, 52fn, 54fn, 179fn, 308fn

325


de Bérulle, Pierre 70 De Bus, vikont od Jabbeckea 299 de Lubac, Henri 35fn, 57, 57fn, 67fn, 82fn, 83fn, 86fn, 98fn, 100, 100fn, 101, 101fn, 105fn, 117, 117fn, 134fn, 147fn, 149, 149fn, 155fn, 185, 185fn, 187, 191fn, 210fn, 213fn, 214fn, 230, 231fn, 280fn, 281fn, 306, 306fn, 309fn de Nobili, Roberto 308 De Rudder, Petar Jakov 298, 299, 300 Descartes, René 70fn Dewey, John 60 Dostojevski, Fjodor Mihajlovič 76fn Duns Scott 235 Eliade, Mircea 101, 101fn, 249fn Emerson, Ralph Waldo 79, 79fn Esser, Kajetan 188fn Euzebije Cezarejski 147 Feuerbach, Ludwig 75 Franzen, August 148fn, 238fn Franjo Asiški, sveti 188, 188fn Fulgencije Ruspijski 140, 140fn Galbiati, Enrico 142fn Galilei, Galileo 242

326

Gemelli, Agostino 298, 300 Gilson, Étienne 61, 61fn Gladden, Washington 79, 79fn Gnocchi, Carlo 293 Gottschalk iz Limburga 204, 205fn Grgur VII., papa i sveti (Hildebrand iz Soane) 178, 180 Grgur XI., papa (Pierre Roger de Beaufort) 189 Grousset, René 227, 228fn Guardini, Romano 122fn, 126fn, 206, 207fn, 218, 218fn, 276fn, 277fn, 282fn, 285fn, 285fn, 286, 286fn, 318, 318fn Hamer, Jérôme 112fn Hamman, Adalbert 136fn, 141fn Handy, Robert T. 79fn, 80fn Hayen, André 302fn Henrik IV., car 180 Hermann iz Reichenaua, sveti (Hermanni contracti) 291, 292, 292fn Herschel, Friedrich Wilhelm 78fn Hertling, Ludwig 143fn, 147, 147fn, 195fn Ignacije Antiohijski, sveti 146 Ignacije Loyolski, sveti 195, 195fn, 196


Irenej iz Lyona, sveti 143fn, 310, 310fn Ivan Pavao II., papa 69fn Jacopone da Todi 46, 46fn Jedin, Hubert 70fn, 143fn, 179fn, 180fn, 182fn Julije Cezar 19 Jung, Karl Gustav 304 Justin, sveti 100fn Kasper, Walter 97fn Katarina Sienska, sveta 188, 189fn Kempf, Friedrich 179fn, 180fn Ketteler, Wilhelm Emmanuel von 182 Kierkegaard, Søren 228 Köhler, Oskar 71fn Lagrange, Marie-Joseph 240, 241 Latourelle, René 233 Leclercq, Jacques 95, 96fn, 97fn, 199, 238fn Le Fort, Gertrud von 224, 224fn Leibniz, Gottfried Wilhelm 78fn Lenjin, Vladimir Iljič Uljanov 76fn Leopardi, Giacomo 37, 175, 259 Lindworsky, Johannes 12, 12fn, 15 Linné, Carl von 78fn Loetscher, Lefferts A. 80fn

Lorenzo Veličanstveni (Medici) 56, 56fn Lortz, Joseph 196fn, 237fn Luther, Martin 73 Manns, Peter 180fn Marlowe, Christopher 66fn Marshall, Bruce 206, 206fn Martindale, Cyril 291, 292, 292fn, 301fn Marx, Jenny 75fn Marx, Karl 75, 75fn Mathews, Shailer 80, 80fn Misciatelli, Piero 189fn Moeller, Charles 55fn, 56fn, 226, 226fn, 293fn Moleschott, Jakob 75 Monchanin, Jules 309fn Montgolfier, Joseph-Michel i Jacques-Etienne 78fn Moraldi, Luigi 96fn, 138fn Motta, Enrico 295 Napoleon 19 Newman, John Henry 23, 24fn, 155, 155fn, 156, 156fn, 182, 231, 232fn, 243, 243fn, 303, 304fn, 305, 305fn Newton, Isaac 78fn Niebuhr, Reinhold 81, 81fn Nietzsche, Friedrich 41, 41fn, 185, 185fn Nigg, Walter 304, 304fn Oton III., car 179, 179fn Ovidije Nazon, Publije 65, 65fn

327


Papin, Denis 78fn Pavao V., papa (Camillo Borghese) 180 Pavao iz Samosate 147 Péguy, Charles 170, 171fn, 172, 173fn Petrarca, Francesco 53, 53fn, 54 Pio IX., papa i blaženi (Giovanni Mastai Ferretti) 182 Pio X., papa i sveti (Giuseppe Sarto) 240, 242, 265fn Pio XII., papa (Eugenio Pacelli) 234, 235, 241 Platon 83 Poerio, Alessandro 53fn Polikarp, sveti 142, 143, 143fn, 146 Praz, Mario 66fn Rabelais, François 62, 62fn, 63, 64, 66 Rahner, Hugo 257fn Rauschenbusch, Walter 80, 80fn, 81fn Ricci, Matteo 308 Ricci Riccardi, Antonio 308fn Rousselot, Pierre 304, 304fn Salutati, Coluccio 56 Schnackenburg, Rudolf 115fn, 146, 146fn, 281fn, 283fn

328

Schweitzer, Albert 20, 21, 21fn, 22fn Seneka, Lucije Anije 193 Shakespeare, William 12 Sheen, Fulton John 186, 186fn Silvestar II., papa (Gilbert d’Aurillac) 178, 179, 179fn, 180 Smith, H. Shelton 80fn Solženjicin, Aleksandr Isajevič 76fn Sordi, Marta 192fn, 193fn Speyr, Adrienne von 291, 291fn Spinoza, Baruch 71 Teilhard de Chardin, Pierre 75, 75fn Terezija iz Lisieuxa, sveta 137fn Toma Akvinski, sveti 109, 110fn, 223, 223fn, 302fn Tresmontant, Claude 275, 275fn Van Hoestenberghe 299 Verriest 298 Vianney, Ivan Marija, sveti (Arški Župnik) 182 Villani, Giovanni 49 Watt, James 78fn Whitehead, Alfred North 232


PREDMETNO KAZALO

agape 141 anglikanstvo 155 antikrist 216 apostolicitet 309s apostolsko nasljedstvo / sukcesija 310s apstrakcija 75 askeza 218 ateizam 85 autoritet (a. biskupa 146) (a. Crkve 233s) (a. učiteljstva 233) benediktinski red 195 bog 14 Bog 5 (Bog je sve 259) (podsjećanje na Boga 295) bogatstvo 52 Božji izbor / izabranje / sklonost / naklonost 102, 106, 113s, 123 budnost 42, 217 communio 131, 139s, 143 communicantes 131s Crkva 11, 16 (C. je život 11s, 230s, 240, 279) (Božji narod 32) (mistično tijelo Kristovo 32) (zajednica vjernika 33) (susresti C.

34) (povijesni fenomen 89) (odnos sa živim Kristom 90) (kontinuitet/ nastavljanje/produženje Krista 95ss, 162, 201, 314) (samosvijest prvobitne C. 97) (vidljiva zajednica 98) (cjelokupna C. i mjesna C. 119) (institucionalna pojava 139) (objektivne uloge u C. 139, 144ss) (sud o C. 184s) (uloga C. 201, 205) čovjek (pretjerano veličanje č. 74s) (č. apstraktno 74s) (vrjednovanje č. 57s) (č. nasuprot kolektivu 76) (č. sredstvo Božje objave 176) (novi č. 245s) čudo 128, 289, 293ss, 296ss (veće č. 129s) (č. potvrđena od Crkve 298) čuti nasuprot vidjeti 110 dar (Duha 120, 122s, 126, 128) (dragovoljno davanje nasuprot moralitetu 138)

329


deizam 84 depositum fidei 239 dogma 233ss, 236ss, 238s (d. o bezgrješnom začeću 235, 237) (d. o papinoj nepogrješivosti 237s) (d. o uznesenju Bl. Djevice Marije 234s, 237) društvena djelotvornost 60 (d. nasuprot zasluzi 66) Družba Isusova 194s ecclesia / ekklesia 112ss, 116s, 140 (e. Dei 112s, 115ss) eirene / mir 140 ekskomunikacija 143s episkopon 146 euharistija 141ss, 146, 254s, 265 Fortuna / sreća 49, 60 Francuska revolucija 78 franjevački red 45 Gemoll 295s gostoprimstvo 136 grijeh (smrtni g. 65, 257) (istočni g. 66, 216s, 235s, 288)

54s, 59) (i. »božanskoga« čovjeka i grčkog junaka 56) (i. »uspjeha« 57, 59s) (nagonsko kao i. 62) (ljubav prema i. 188, 191) ideologija 15 inkvizicija 45 institucija (i. nasuprot subjektivizmu) 140 iskustvo (unutarnje i. 28) (sadašnje i. 37) (mistično i. 38) (temeljno i. / srce 272ss) ispovijed / ispovijest 215s, 254s (i. vjere 97) istina 107ss, 129 (ljubav prema i. 177) (metafore i. 107ss) (objava i. 223ss, 227, 229ss) (slika o i. 107) Isusova ukazanja 92s izabranje / Božji izbor 113s, 266

hijerarhija 144s homo viator 218, 303, 318 humanizam 53, 55, 73

jansenizam (pobijanje j. 65) jedinstvo 280ss, 312 (konkretno j. 39) (j. koje nadilazi granice 39) (Božje j. i trojstvo 225s) (j. svijesti 282s) (j. kao objašnjenje stvarnosti 283s) (j. kao životni stav 285s) judaizam 100

ideal (i. koji sve ujedinjuje / jedinstva 43s, 57) (rascjepkanost / mrvljenje i.

kartezijanizam 70 kategorija mogućnosti 27 katolicitet 305ss, 309

330


koinonia 131ss, 134, 139ss, koinonoi 131s kolektiv 76 kongregacionalizam 117 kraljevstvo Božje 202s krhkost 65 Kristova pobjeda 130 križarski ratovi 45 kršćanska antropologija 257 kršćanstva kulturna revolucija 106 kršćanstvo 14 (originalnost / novost k. 25) (poteškoća u razumijevanju k. 41) krštenje 253 (k. djece 253) kultura 209 laicizam 85 laž 108 liturgija 286, 288s ljubav 141, 209 (lj. prema istini 177) (lj. prema novcu 212) Marijin fiat 315 mentalitet 178 (jedinstvo m. 45) (religiozni m. 45, 47s) metoda (Božja m. 114s, 162, 314, 317) (Kristova m. 161) (m. povijesnog razuma 19) (m. susreta 31) mir 140, 219, 283s (m. je borba 220) (temelj m. 219)

misija (m. u prvoj Crkvi 147s) (prigovori m. 149s) misliti 51 Misterij / misterij / otajstvo 5, 142, 314 (o. vjere 225, 227) (poganski m. 257) moć (logika m. 76) modernizam 240 molitva 257, 264 moralitet (m. nasuprot dragovoljnom darivanju 138) moralnost (kršćanska m. 198) mysterion 249s nadnaravna milost / posvećujuća 123, 244ss nagon 52, 62 napredak 82 (mit o n. 83) narav narod 104 (Izrael kao Jahvin n. 100, 103) (Izrael sveti n. 151) (kršćani pravi n. Božji 103ss, 161) (n. u Kristu 106) (židovski n. 103) naturalizam 68 navještaj nejednakost među ljudima 60 nesrazmjer / nedostojnost 222 (svijest o nesrazmjeru 169s, 191) (bitni n. 216) nova ontologija / ontološko 123 (o. uzdizanje 244)

331


obred 141 odgoj / odgojni 12 (o. zadaća 210) (religiozni o. 203s, 206) odgovarati (mogućnost o. 284) odgovornost (moralna o. 16) odmak 208 okolnost 194 optimizam (kršćanski o. 61) (pretjerani o. 59, 61) osjetno (pozornost za o. 259) (prirodna potreba za o. 259) osoba 202ss (dimenzije osobe 263) (vrijednost / dostojanstvo / veličanje osobe 57s) osobnost 122, 285s (istinska o. 290) (nova o. 122) (snaga osobnosti 312) otuđenost / tuđinstvo 42, 133 otvorenost 270 ovisnost 203 (o. nasuprot samodostatnosti 297) pamćenje 231 pastir 146 pečat (slika p.) 123 Petrov primat 145 planinari moderni nasuprot penjačima iz prošlosti 43 podijeliti / dijeljenje s drugima 134, 136 pogrješka 63

332

pohlepa 211s poistovjećenje s Kristom 254 politika 209 pomazanje 255 (slika p. 123) poniznost 191 poriv / težnja 134s (moralna t. 218) poslanje potvrda (krizma) 255 povijesno istraživanje 36 povijesno-kulturno uvjetovanje 192s povijest 213 pravoslavno-katolički (p.-k. pogled / stav 30, 32, 34, 36) predaja 30, 230s pripadnost Bogu 103 priroda / narav (Isusov pogled na p. 294) (panteistički shvaćena p. 61s) (promjena ljudske n. 244) problem / problemi 49 (čovjekovi p. 209) (svijest o p. 49) proglašavanje ex cathedra 233 promjena koju je moguće iskusiti 124 prorok / proroci 126 (iskustvo p. 28) (izraelski p. 29) (provjera p. riječi 29) (lažni p. 216) prosvjetiteljstvo 235


protestantski / protestanti (pozicija / stav) 27ss, 72s, 162 qahal 112 (qahal Jahvé 113, 115) racionalizam 22ss, 25, 68s, 72ss, 75, 82, 162 rad 209, 213, 288s raj 58 raspad 53 ravnoteža 300ss, 303s razdiranje osobnosti 54 razum 22, 54 (r. mjera svih stvari 22, 68) (r. pravi bog svijeta 68) razumijevanje 11 (r. života 11) realizam 22, 207 religiozni smisao 13ss, 54, 201 religioznost 13, 217 (prava r. 206) renesansa 66, 68, 74, 195 (francuska r. 62) riječ 33, 36 (težina r. 154) rođenje odozgo 245 ropstvo 193 sablazan 161s, 187ss, 318s sacramentum 142, 249s sakrament / sakramenti 248ss, 251ss, 254ss, 257, 259s, 262ss, 265ss, 268, 288s (s. kao molitva 257, 264)

sakramentalni čini 251 samoobjava božanske stvarnosti 244s scijentizam 77s, 82 sigurnost 153 Silab 197ss siromaštvo duha 277 sklonost / Božji izbor 102 sloboda / slobodno 129s, 137, 183, 213ss, 256ss, 261s, 274 (putem s. 182ss) (s. savjesti 259) (test ljudske s. 136) (veza između Božje i čovjekove s. 260) (vjerska s. 199) snaga 303s Snaga odozgo 121 Social Gospel 79ss spasenje 160s, 201, 208, 261 spontanost 62 spoznavati / spoznaja 223, 226 srce 273 (otvorenost s. 275s) sredina 50, 192 srednji vijek 43, 45s stav 211 (individualistički s. nasuprot s. osobnom 253) (kulturni s. 18s) (s. raspoloživosti i s. otvorenosti 319) stostruko 124s, 208, 274, 277 stvarnost u cjelini svih njezinih čimbenika 64 subjektivizam 29s, 72s (s. nasuprot instituciji 140) svećenički red 255

333


svetac / sveci / svet 55, 102, 150s, 246, 279s, 291 (zajednica svetih i grješnika 153) sveto (sve je sveto 290) svetost 289ss svijest svjedok / svjedočanstvo 110s, 153 teizam 84 temperament 177 (različitost t. 176s, 181) tijelo (mistično t. 161, 250s) (židovska ideja o t. 39) tjeskoba 220 traženje istine 185, 187, 191 učiteljstvo (autoritet u. 233s) (izvanredno u. 232s) (redovito u. 229s) umjetničko stvaralaštvo 260 utjelovljenje 259 uvjerenje / uvjeriti 45, 109, 125, 263 s (racionalno u. 38s)

334

vidjeti / viđenje 304 (v. nasuprot čuti 110, 111) vjera 263s, 316 vjerna uspomena 91 vladanje sobom 290 vrijednost trenutka 235 vrijeme zajedništvo / zajednica 131, 134s, 285 (pisma z. 143, 146) zakon (idealan z. / Božji z. 63s) (z. života 203) zalog (z. Duha 123) (z. novog svijeta 125) zaodijevanje u Krista 256 zasluga 57, 60, 229, 285 (z. nasuprot društvenoj djelotvornosti 66) zlato u blatu 178, 181 znak / znakovi 128ss, 275 (djelotvornost z. 260s) znanost 77 (pouzdanje u z. 81) ženidba 255, 267 žrtva 138


KAZALO

Predgovor Luigi Giussani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Prva knjiga IZAZOV TRAJE PRVI DIO U SRCU PROBLEMA CRKVE Prvo poglavlje KAKO RAZUMJETI CRKVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 1. Temeljna pretpostavka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 2. U skladu s fenomenom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 3. Isticanje originalnosti kršćanstva. . . . . . . . . . . . . 14 4. Srž problema – Crkva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Drugo poglavlje PRVA PREMISA: KAKO DANAS POSTATI SIGURAN U DOGAĐAJ KRISTA . . . . . . . . . . . . . . . . 18 1. Događaj iz prošlosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 2. Unutarnje rasvjetljenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 3. Pravoslavno-katolički pogled . . . . . . . . . . . . . . . 30 4. Pogled koji ističe vrijednost drugih stavova . . . 35 Treće poglavlje DRUGA PREMISA: DANAŠNJA POTEŠKOĆA U RAZUMIJEVANJU ZNAČENJA KRŠĆANSKIH RIJEČI . . . . . . . . . . . . . . 41 1. Postati svjestan poteškoće. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 2. Srednji vijek s gledišta širenja određenog

335


mentaliteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 3. Humanizam s gledišta raspada jednog mentaliteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 4. Renesansa s gledišta po kojem se priroda shvaća kao vrhunski izvor ljudske energije . . . . 59 5. Poteškoća čovjeka shvaćenog apstraktno racionalizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 6. Zajednički nazivnik triju opisanih stavova: čovjek u središtu? . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 7. Jačanje tog stava sve do suvremenog scijentizma. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 8. Zaključak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 DRUGI DIO ČIMBENICI KRŠĆANSKOG FENOMENA U POVIJESTI Prvo poglavlje KONTINUITET ISUSA KRISTA: KORIJEN SAMOSVIJESTI CRKVE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 1. Put koji ćemo prijeći . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 2. Povezanost s Isusom Kristom . . . . . . . . . . . . . . . 90 Drugo poglavlje TRI BITNA ČIMBENIKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 1. Stvarnost zajednice koja se može društveno utvrditi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 2. Zajednica prožeta »snagom odozgo« . . . . . . . . 120 3. Nov način života . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130 ZAKLJUČAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154

336


Druga knjiga DJELOTVORNI ZNAK BOŽANSKOG U POVIJESTI TREĆI DIO KAKO CRKVA SEBE DEFINIRA Prvo poglavlje LJUDSKI ČIMBENIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167 1. Putem ljudskoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168 2. Posljedice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 Drugo poglavlje POSLANJE CRKVE PREMA ZEMALJSKOM ČOVJEKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201 1. Konačna riječ o čovjeku i povijesti. . . . . . . . . . . 202 2. Neprekidni poticaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203 3. Najbolji stav za pristup ljudskim problemima 207 4. Čovjekovi problemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209 5. Zadatak Crkve nije rješenje ljudskih problema 210 6. Prednosti ispravnog shvaćanja slobode . . . . . . 212 7. Rad svakog čovjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213 8. Religioznost se u povijesti ne će nikad živjeti potpuno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215 9. Moralna težnja kršćanina . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217 Treće poglavlje BOŽANSKO U CRKVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221 1. Objava istine: Zajednica, predaja i učiteljstvo . 223 2. Samoobjavljivanje božanske stvarnosti . . . . . . 243 ČETVRTI DIO PROVJERA PRISUTNOSTI BOŽANSKOG U ŽIVOTU CRKVE Prvo poglavlje MJESTO PROVJERE: LJUDSKO ISKUSTVO . . . . . 271 1. Čimbenik procjene koji Crkva zahtijeva. . . . . . 272

337


2. Kriterij suda korišten u svom najvišem izrazu 274 3. Otvorenost srca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275 Drugo poglavlje »TA PO PLODU SE STABLO POZNAJE«. . . . . . . . . 279 1. Jedinstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280 2. Svetost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289 3. Katolicitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305 4. Apostolicitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309 Treće poglavlje UFANJE BUDIŠ POPUT ŽIVA VRELA . . . . . . . . . . . 314 NA KRAJU PUTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318 Biblijsko kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321 Kazalo osoba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325 Predmetno kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 329 Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335

338


Nakladnik: VERBUM d.o.o. TrumbiÄ&#x2021;eva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: GrafiÄ?ki zavod Hrvatske


ISBN 978-953-235-080-7

www.verbum.hr

...............................................................................................................................................................

Čemu Crkva Luigi Giussani

Čemu Crkva treći je dio trilogije PerCorso autora mons. Luigija Giussanija (1922), utemeljitelja crkvenog pokreta Comunione e Liberazione (Zajedništvo i oslobođenje). Nakon što su u prethodnim knjigama obrađivane teme religioznog smisla i kršćanske objave, ovaj svezak za temu ima događaj Crkve. Giussani čitatelju otkriva narav Crkve i svijest koju ona ima o sebi. Bog je u osobi Isusa Krista postao prisutnost koja i nakon dvije tisuće godina dostiže čovjeka putem stvarnosti koja se može vidjeti, opipati, osjetiti. To je Crkva – zajednica onih koji vjeruju u Njega. Stoga Crkva nije samo izraz života, nešto što proizlazi iz života, ona jest život. Život koji teče kroz mnoga stoljeća koja su nam prethodila te dostiže i nas.

Luigi Giussani

Čemu Crkva

VERBUM

Čemu Crkva  

Ova knjiga će omogućiti bolje spoznavanje života Crkve.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you