Issuu on Google+

ekskluzivno: međimurska plinska bogatstva na korak do eksploatacije

prosinac 2011.

ekskluzivno: zašto se vjetroelektrane grade svagdje osim u hrvatskoj

listopad 2010.

vodeći hrvatski energetski magazin

vodeći hrvatski energetski magazin

reportaža inino Podravsko Plinsko carstvo

alexander römer: 'vaš otpad je naše gorivo'

pod pod

vodni vrhunac dan kada će svijet postati žedan

pritiskom pritiskom pritiskom Uvozimo više energije nego ikad prije, država nema novca, projekti stoje, privatni investitori odlaze. Kako spriječiti slom domaće energetike?

desertec * baterija budućnosti * energija plime * kina * fosilna renesansa

9

jasminko umićević: heP-ove elektrane treba Privatizirati

izazova

za obnovljivu energiju

otok samsØ*transformatori*ruske nuklearke*voda*led rasvjeta*iran


Led

teHNOLOgija strategija

rasvjeta? dObra ideja! ■ napisao Marko Biočina snimke ncl, ina, reuters ■

I

dok je u Hrvatskoj u punom zamahu projekt prelaska s analognog TV signala na digitalni, u Europskoj uniji već su otišli korak dalje i polako počinju s prelaskom na tzv. 'digitalnu' svjetlost. U rujnu 2009. godine Europska unija je, naime, zabranila prodaju neefikasnih sijalica sa žarnom niti, koje su u najvećoj mjeri zamijenile LED (light-emitting diode) žarulje, jer su dugotrajnije i troše puno manje energije. Upravo zbog velike uštede energije, a samim time i manjim troškovima, analitičari predviđaju da će do kraja desetljeća LED žarulje dominirati tržištem rasvjetnih tijela. Prelazak s klasičnih žarulja na novu tehnologiju uvjetovan je velikim nedostatkom žarulja sa žarnom niti - one zapravo i nisu rasvjetna tijela, već grijači jer gotovo 95 posto energije koju dobije žarulja pretvori u toplinu, a samo pet

posto u svjetlost. Žarulje sa žarnom niti su najrasprostranjenije i svima najpoznatiji izvor svjetlosti, proizvode toplu i jarku svjetlost i postoje u svim oblicima i veličinama. Primjenjuju se u mnogim vrstama rasvjetnih tijela - od malih noćnih svjetiljki pa sve do golemih reflektora. Pogodne su i za unutarnju i vanjsku rasvjetu, ali i za svjetiljke koje se koriste za privlačenje insekata. Odlikuju se velikom žarulje potrošnjom električne temeljene na energije, kratkim životlight emmiting nim vijekom od svega diod (led) tehnologiji 1000 sati, a postoji vetraju duže lika vjerojatnost da će i troše 80 zakazati ako se često posto manje pale i gase te nisu poenergije nego klasične godne za korištenje pri

vrlo niskim temperaturama. U skupinu žarulja sa žarnom niti ubrajaju se i halogene žarulje čiji je životni vijek zahvaljujući halogenim plinova kojim su ispunjene nekoliko puta duži. Osim klasičnih žarulja, posljednjih godina na tržištu su popularne i fluokompaktne žarulje koje su kod nas poznatije pod imenom “štedne žarulje” i odlikuju se nešto skupljom cijenom od žarulja sa žarnom niti, ali istovremeno je trošak njihova rada znatno manji. U principu, radi se o istoj tehnologiji koja se primjenjuje u fluorescentnim žaruljama, s tom razlikom da je ovdje grlo žarulje prilagođeno standardnim navojima koji se primjenjuju kod klasičnih žarulja. Ipak, za razliku od žarulja sa žarnom niti, njihov je životni vijek čak do 10 tisuća sati, što je značajno više u usporedbi s klasičnim žaruljama, dok je potrošnja električne energije za istu razinu osvijetljenosti kao kod klasičnih žarulja i do nekoliko puta niža. Ova vrsta žarulja također sadrži manje količine žive, ali ne u količinama za koje bi bile iznad onih koje bi predstavljale rizik za zdravlje. Ipak, i njih je u Hrvatskoj potrebno tretirati kao elektronički otpad te ih nije uputno odlagati s ostalim smećem. I na kraju dolazimo do LED žarulja koje imaju neusporedivo duži vijek trajanja od klasičnih žarulja, pa čak i znatno duži od fluokompaktnih žarulja (tzv. štednih žarulja). Osim toga, ova vrsta žarulja je zbog svoje konstrukcije vrlo izdržljiva što se tiče mehaničkih oštećenja, ne sadrže živu te se odlikuju izrazito niskom električnom snagom od svega 2 do 10 vata uz svjetlosnu iskoristivost od 140 lumena po vatu, što je u nekim slučajevima trostruko manja snaga (a samim time i potrošnja) od štednih žarulja. Početna investicija u LED žarulje značajno je viša čak i od fluokompaktnih žarulja, no uzme li se u obzir značajno duži vijek trajanja te niža potrošnja električne energije, visoki početni troškovi na kraju su opravdani niskim troškovima rada tijekom čitavog životnog vijeka ovih žarulja. Tehnologija LED žarulja znatno je napredovala, tako da su danas te žarulje izrazito sjajne, dugotrajne i troše iznimno malo energije. Budući da su LED žarulje po nekim elementima sličnije čipovima nego standardnim sijalicama, cijela industrija mogla bi se promijeniti. Trenutačno tri tvrtke dominiraju ovim tržištem, vrijednim 100 milijardi dolara: američki General Electric, njemački OSRAM i nizozemski Philips. U proizvodnju LED žarulja mogle bi se sada ubaciti i tvrtke koje se ››

nova tehnologija izrade žarulja će u potpunosti promijeniti globalnu industriju rasvjete vrijednu više od 100 milijardi dolara godišnje, ali i znatno smanjiti količinu energije koju svijet troši za proizvodnju svjetlosti

›› 60

MEGAWATT Listopad 2010.

MEGAWATT Listopad 2010.

61


31.5.2011. Ne propustite vodeći energetski magazin na dar uz Nacional


strategija

adasd as dfgddasdasd

asdaEssi dolorit officia tEndElla abo. Et Es doluptur sEquo Esci omnihitis ulpa dit fugiandEbis nos atur apErum Eat as sitat pro ksd bfkbs dkfjbsdkfbsdkfsfsd

19%

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsadad ajs dvjhashjdjhasdvjhashjvdas

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsad

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsad

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsad

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsad

19%

19%

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsadasd jasdjhavhjsdjhajvhsdjvhavsdasd asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv

ajsdasdsads dlsd lf lksdfklnsnlkd

fnlksnldkfln ksnl kdfn lsnl kdlnkflkn sdln fknlksdf akjd kja jkbsdbjk asjbkdjk basbjkdjkbas

vdhjhasd v sdjf ksdkfj ksdfjb ksdfjbsdfdfsdsf kwh

0

99999

999999

999999

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsads dlsd lf lksdfklnsnlkd fnlksnldkfln ksnl kdfn lsnl kdlnkflkn sdln fknlksdf akjd kja jkbsdbjk asjbkdjk basbjkdjkbas

sa dka sdabsjdjkab sdkjbas kdjabskdjas asdasdsas

999999 asdasdsas

vdhjhasd v

asdasdsas

vdhjhasd v

asdasdsas vdhjhasd v

asdasdsas

vdhjhasd v

19%

vdhjhasd v

asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv ajsdasdsadad ajs dvjhashjdjhasdvjhashjvdas

afrika asd ajsdas vdhjhasd vajhvsdv hajhsdv

ajsdasdsads dlsd lf lksdfklnsnlkd

vdhjhasd v

fnlksnldkfln ksnl kdfn lsnl kdlnkflkn

vdhjhasd v

16

sa dka sdabsjdjkab sdkjbas kdjabskdjas asdasdsas

sa dka sdabsjdjkab sdkjbas kdjabskdjas

sdln fknlksdf akjd kja jkbsdbjk asjbkdjk basbjkdjkbas

kwh

asdasdsas

0

MEGAWATT Svibanj 2011.

1,000

2,000

3,000

4,000

asdasdsas asdasdasdaa

asdasdasdaa

asdasdasdaa

asdasdasdaa

asdasdasdaa

MEGAWATT Svibanj 2011.

17


6 10

lipanj 2010. magazin modernog muškarca

Stil & prestiž:

150 godina TAG Heuera, Strand 122, Aston Martin Rapide

NAJTEŽA ENDURO utrka u Europi

5

Hrvatski motociklist preživio pakao Erzberga

BICIKALA za sve ljetne relacije, od grada do brda

Golf

nstYleov reporter u najboljem golf resortu u portugalu

Miran Kurspahić

BAD BOY hrvatskog teatra Stilske vježbe

EDITORIAL OKRUTNO LJETO KOZMETIKA MIRIŠLJAVI I NJEGOVANI I NA PLUS 35

mladi kazališni redatelj govori o svojim društvenim provokacijama i osobnom stilu


SANADER EKSKLUZIVNO Bezobrazni su oni koji tvrde da sam bio despot

RUSIjI S LjUbAVLjU

Što Vlada želi od Rusije, što Rusi traže od hrvatske vlade

LENNY KRAVITZ

Glazbena industrija propada pa sam odlučio postati glumac

laburisti osvajaju hrt

Strogo čuvanim prijedlogom zakona žele vratiti samoupravljanje

diplomacija

Neven Mimica radi Čačićev posao i spašava radnike željezare Sisak

14 k n

14 k n

Manifest

socijalista traži od sDP-a borbu za radnike Europska ljevica udružuje se kako bi svrgnula demokršćane koje smatra krivcima za financijski i društveni kolaps

BR. 855 3. travnja 2012.

9 771330 904009

ISSN 1330-9048

ljevičari europe, probudite se

01412

Neovis N i N ews magazi N

Printed in Croatia - www.nacional.hr - HR 14 KN / BiH 3,50 KM

BR. 853 20. ožujka 2012.

9 771330 904009

01212

ISSN 1330-9048

Printed in Croatia - www.nacional.hr - HR 14 KN / BiH 3,50 KM

N eov i sN i N ews magaziN

bojana gregorić

Srbi su prostrli crveni tepih pod mojim nogama

Hnb odbio Halal

Hrvatska ne želi banku bez liHvarstva Bankari koji ne naplaćuju kamate nisu dobrodošli iako nam mogu omogućiti poslove u Zaljevu i sjevernoj Africi



vedran duhacek portfolio