Plan razvoja ekoloskog i ruralnog turizma - otok Vis by United Nations Development Programme in Croatia

Plan razvoja ekoloĹĄkog i ruralnog turizma

PodruÄ?je otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Horwath i Horwath Consulting Zagreb Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak, Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović, Stjepko Devčić

Projekt COAST Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma Područje otoka Visa

Lipanj 2009. godine

Sadržaj Summary ........................................................................................................................................ 7 Sažetak.......................................................................................................................................... 17 1. Uvod....................................................................................................................................... 27 2. Zadaci i procedure ............................................................................................................... 29 2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 29 2.2 Procedure......................................................................................................................... 31 3. Kontekst projekta................................................................................................................. 35 3.1. Podruþje obuhvata projekta............................................................................................. 35 3.2. Otok Vis u širem kontekstu regije................................................................................... 36 4. Situacijska analiza................................................................................................................ 37 4.1 Temeljna kvalifikacija podruþja...................................................................................... 37 4.2 Socio - ekonomski faktori ............................................................................................... 39 4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................39 4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................43

4.3 Prostor, razvojne moguünosti i ograniþenja .................................................................... 44 4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................44 4.3.1.1 Planirana namjena površina............................................................................45 4.3.1.2 Infrastruktura ...................................................................................................50 4.3.1.3 Zaštiüena prirodna i kulturna baština ............................................................53

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 57 4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................57 4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije..............................................59 4.4.3 Grad Komiža......................................................................................................................60 4.4.4 Grad Vis.............................................................................................................................63 4.4.5 Otok Vis.............................................................................................................................66 4.4.6 Zakljuþak ...........................................................................................................................67

4.5 Utjecaj turistiþkih aktivnosti na okoliš............................................................................ 67 4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................67 4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost................................................68

4.6 Analiza potencijala i ograniþenja atrakcija destinacije otoka Visa ................................. 70 4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 77 1

5. Evaluacija kljuþnih interesnih subjekata ...........................................................................83 6. Analiza konkurenata ............................................................................................................86 6.1 Kriteriji izbora konkurenata.............................................................................................86 6.2 Opüi podaci......................................................................................................................86 6.3 Gospodarstvo ...................................................................................................................90 6.4 Turizam............................................................................................................................91 7.5. Zakljuþak .........................................................................................................................94 7. Analiza globalnih trendova u turizmu ................................................................................96 8. SWOT analiza .......................................................................................................................98 8.1. Pristup ..............................................................................................................................98 8.2. Ukupni rezultati ...............................................................................................................99 8.3 Zakljuþak ........................................................................................................................100 9. Kljuþne strateške prednosti i kljuþne strateške barijere turistiþkog razvoja ...............102 9.1. Inicijalna pozicija...........................................................................................................102 9.2. Kljuþne strateške prednosti destinacije Vis ...................................................................102 9.3. Kljuþne strateške barijere destinacije Vis......................................................................103 10. Analiza oglednih primjera u praksi ..................................................................................104 11. Strateški kontekst ...............................................................................................................107 12. Vizija i pozicioniranje.........................................................................................................110 12.1 Vizija..............................................................................................................................110 12.2 Kljuþne fascinacije.........................................................................................................111 12.3 Pozicioniranje ................................................................................................................112 13. Iskustveno strukturiranje i turistiþki proizvodi ..............................................................114 13.1 Iskustveno strukturiranje ...............................................................................................114 13.2 Turistiþki proizvodi .......................................................................................................115 14. Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta ..............................................................120 15. Konkurentnost i investicije ................................................................................................123 15.1 Projekti konkurentnosti..................................................................................................124 15.2 Projekti smještajnih kapaciteta ......................................................................................137 15.3 Projekti turistiþke infrastrukture i turistiþkih atrakcija..................................................148 15.4 Projekti edukacije i upravljanja .....................................................................................167 16. Marketing plan....................................................................................................................171 16.1 Konkurentske strategije marketinga ..............................................................................171 2

16.1.1 Ciljevi ..............................................................................................................................171 16.1.2 Konkurentske strategije marketinga ................................................................................172

16.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja.................................................................. 173 16.2.1 Korporativni identitet.......................................................................................................173 16.2.2 Pozicioniranje ..................................................................................................................175 Glavne koristi i vrste turistiþkog doživljaja ....................................................................176 Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije ...................176

16.3 Strategije marketing miksa............................................................................................ 179 16.3.1 Strategija proizvoda .........................................................................................................179 16.3.2 Strategija komercijalizacije..............................................................................................181 16.3.3 Strategija komunikacije ...................................................................................................182 16.3.4 Tržišna strategija..............................................................................................................184

17. Investicijska strategija ....................................................................................................... 185 17.1 Pristup ........................................................................................................................... 185 17.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma ......................................... 186 17.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj............................................................................ 190 17.4 Ukupni pregled investicijskih projekata........................................................................ 192 18. Zakljuþne napomene .......................................................................................................... 194 19. Provedbeni plan.................................................................................................................. 196 20. Popis korištenih izvora....................................................................................................... 201 21. Sadržaj priloga ................................................................................................................... 203

Tablice Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika ........................................................................................ 39 Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci ................................................................................ 40 Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura ................................................................................ 40 Tablica 4–4: Kuüanstva................................................................................................................. 41 Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika ......................................................................................... 41 Tablica 4–6: Uþešüe stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova .............................................. 43 Tablica 4–7: Temeljna namjena površina ..................................................................................... 45 Tablica 4–9: Planirani turistiþki kapaciteti – Grad Komiža.......................................................... 47 Tablica 4–8: Planirane turistiþke zone............................................................................................ 1 Tablica 4–10: Planirani turistiþki kapaciteti – Grad Vis............................................................... 48 Tablica 4–11: Komiža – turistiþka ponuda ................................................................................... 61 Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i noüenja........................................................................ 62 Tablica 4–13: Vis – turistiþka ponuda .......................................................................................... 64 Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i noüenja............................................................................... 65 Tablica 4–15: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije....................................................... 72 Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative............................................................................ 73 Tablica 4–17. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta ......................................... 74 Tablica 6–1: Analiza konkurenata – opüi podaci.......................................................................... 86 Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab.............................................................................. 87 Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj.......................................................................... 88 Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet ........................................................................... 89 Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo ....................................................................... 89 Tablica 6–6: Godišnji prihod ........................................................................................................ 90 Tablica 6–7: Prihod po stanovniku ............................................................................................... 90 Tablica 6–8: Prihod od turizma..................................................................................................... 91 Tablica 6–9: Turistiþki kapaciteti 2007. ....................................................................................... 91 Tablica 6–10: Turistiþka noüenja 2007......................................................................................... 92 Tablica 6–11: Prihod po noüenju 2007. ........................................................................................ 92

Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu..................................................................................... 93 Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize........................................................................................... 99 Tablica 14–1: Scenariji rasta ....................................................................................................... 121 Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative......................................................... 123 Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja ............................................................ 124 Tablica 15–3: Kljuþni projekti konkurentnosti ........................................................................... 127 Tablica 15–4: Kljuþni projekti smještajnih kapaciteta ................................................................ 138 Tablica 15–5: Kljuþni projekti turistiþke infrastrukture i atrakcija............................................. 149 Tablica 15–6: Kljuþni projekti edukacije i upravljanja ............................................................... 167 Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu................................................................................... 188 Tablica 17–2: Pregled investicija ................................................................................................ 192

Slike Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu.......................................................................................... 96 Slika 8-1: Poligon strategija ........................................................................................................ 101 Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija otoþana) ........................................................................................ 110 Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala)............................................................ 111 Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti .......................................................................................... 125 Slika 17-1: Opcije investicijske politike ..................................................................................... 186

Kartogrami Kartogram 1-1: Pokazna podruþja COAST projekta .................................................................... 28 Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža...................................................................................... 35 Kartogram 3-2: Turistiþki klaster srednje Dalmacije .................................................................... 36 Kartogram 3-3: Otok Vis u turistiþkom klasteru srednje Dalmacije............................................. 36 Kartogram 4-1: Otok Vis - Situacija ............................................................................................. 37 Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta .................................................................................................. 38 Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina................................................................................. 45 Kartogram 4-4: Namjena površina – postojeüa i planirana izgradnja ........................................... 46 Kartogram 4-5: Zaštiüena prirodna baština ................................................................................... 54 Kartogram 4-6: Kulturna baština................................................................................................... 54 5

Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoistoþna obala Visa............................................................. 70 Kartogram 4-8: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije.................................................... 73 Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative........................................................................... 74 Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta..................................... 75 Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj ........................................................ 78 Kartogram 13-1: . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa ...................... 114 Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta...................................................... 148 Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obraÿenih projekata turistiþke infrastrukture i atrakcija.... 165 Kartogram 15-3: Primjer projekta turistiþke infrastrukture - Panoramska cesta ........................ 166

Summary Development plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism. Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism, Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area, and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations. In this context, the summary of key analysis / results is presented as follows.

Project context and situational analysis The area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town KomiĹža), and is located in Split-Dalmatia County. The island of Vis belongs to a tourism cluster of (middle) Dalmatia, and therefore its future tourism development must be placed in the context of development of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. In order for destinations / sub-regions of this cluster to play on a global tourism market, they need to jointly position themselves under the cluster brand, whilst at the same time, each of these destinations embarks the process of building their own tourism destination image, with professionally shaped products, activities and experiences, based on their own key values. This process has already been defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County, where development guidelines have been set for each destination of this tourism region. Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position, natural heritage, landscape and cultural values, as well as the ecologically clean environment are the key values of this destination as well as the great base for tourism development. Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy, nor the active development policy, unfavourable demographic structure, transport isolation, which place Vis in a very unfavourable economic position. Additionally, infrastructural and communal barriers, unfavourable economic conditions, institutional barriers, and the inadequate state development policies (subventions, tax relief, and other types of support to the island economy) must be noted as key disadvantages of the area. In terms of tourism, the situational analysis identified that the years long isolation of the island limited its tourism development. Today the whole island has around 3.000 tourism beds, whilst 77% of the total is made by private accommodation facilities. There are only three hotels on the island of Vis (2* and 3* category). The island of Vis is a highly seasonal destination â&#x20AC;&#x201C; around 90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September. There are few events organised on the island (boat race, international theatre carnival, cultural summer of Vis), but they are not widely known nor strongly promoted. Even though the island produces typical agricultural products (lemon, palms, etc.), the alternative types of tourism (agrotourism, health and wellness tourism, etc.) have not been a part of the offer. There are no major investments on the island, apart from some domestic and foreign small scale investments in privately owned properties (holiday homes), thus a majority of existing facilities remain unused (e.g. factory, army facilities. Etc.). SME business is growing at a slow pace, and is mainly focused on the food and beverage facilities. 7

It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development, and this Plan therefore suggests a concept for its integral tourism development, whilst putting the focus to the eco / rural projects development.

Key stakeholders evaluation In order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island of Vis, a series of interviews and a workshop have been performed. The key stakeholders are: local government (Town of Vis and Town of Komiža), Tourism boards of Vis and Komiža, hotels, Museum of the Town of Vis, tourism / travel agencies, food and beverage facilities, local entrepreneurs, associations, cooperatives, and private accommodation owners. Key stakeholders generally agree that tourism development must be based on the sustainable principles, based on the small and medium scale businesses development as well as the large external investments. According to their opinions, the tourism development must integrate the agriculture and cultural and historical identity values. Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism products development, which will be based on the local family initiatives, as well as larger domestic investments. Furthermore, the key barriers to tourism development currently are human resources and lack of financial initiatives in support.

Competition analysis Competition analysis is done in order to provide a wider context for the current situation evaluation, as well as for the identification of a development strategy. Competitive destinations in this case are other similar islands along the Croatian coast, and their general as well as the economic situation, which are of a similar size (around 90 km2), of a similar geography and similar position. Considering the uniqueness of each of the Croatian islands, there are not many islands that satisfy all the criteria, so the analysis includes the following island destinations: Lošinj, Rab, Lastovo and Mljet. In relation to the analysed competitive island destinations, Vis has few future tourism development options, where the optimal option for Vis is its own development way, in order to transform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage, which can only be done through a high value strategy and sustainable tourism model, that efficiently combines cultural and natural values with the agro production, fishing and mariculture as well as the recreation on the island.

Global tourism trends analysis Global trends in relation to the development and growth of tourism demand, travel, preferences and destinations, combined with the trends of the experiential structuring related to the destination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. This includes the advantage of island’s distance from the land (feeling of exclusivity / isolation), rich natural historic and cultural heritage, which need to be integrated in the tourism offer of a whole destination, according to the sustainable development principles.

SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development SWOT analysis (strengths, weaknesses, opportunities and threats) for the purpose of this Plan was done based on the evaluation of the following elements:

KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VIS STRENGTHS AND WEAKNESSES

NATURAL, SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA DESTINATION PERFORMANCE DESTINATION MARKETING DESTINATION TOURISM SERVICES LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS TOURISM DEVELOPMENT

KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VIS OPPORTUNITIES AND THREATS

INDUSTRY TRENDS COMPETITORS LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT ECONOMICAL ENVIRONMENT ENVIRONMENT TECHNOLOGY

The conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as large intensity of weaknesses than the strengths, which is an expected result, considering the destination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development. Furthermore, the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the external environment to its advantage, because in this way it uses current external processes in order to create internal development advantages. However, regardless of the relatively favourable position in relation to the current processes, tourism development od Vis must be based on the minimalisation of its own weaknesses, because an intelligent development of a tourism destination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunities from the external environment. Based on all the previous analysis, the following key strategic advantages and barriers to a tourism development of the island of Vis have been identified:

Key strategic advantages Very attractive tourism area from perspective of global trends and interests

Key strategic barriers the Problem of creating a clear tourism development vision for the times to come

Attractiveness of natural, cultural, historic and Lack of clearly formed and focused tourism rural attractions of the island products Start up position / advantages

Lack of tourism infrastructure Inadequate general infrastructure

Benchmark analysis In a process of creating a destination development plan, it is essential to set development guidelines for the distribution of destinationâ&#x20AC;&#x2122;s resources. This is the reason why destinations are evaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth model and development strategy. In order to provide an insight into destinations that can relate their development logic to the planned development of the island of Vis, three island destinations have been analysed â&#x20AC;&#x201C; Sardinia, Elba and Faial (Azores). Even though these destinations are in different phases of development process, these islands provide a good example of the use of the local resources and integration of heritage and autochthonous production. The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis, because they are under the influence of the Mediterranean culture, they are mainly based in the Mediterranean basin (because of the similar climate, European markets and tourism trends), they have well preserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. Additionally, these destinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer, whilst they used differentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year.

Key strategic principles The rational image of the future of a tourism destination, or its tourism vision must be based on the realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. The island of Vis is a tourism destination at a very beginning og its tourism development, and as such it needs to provide appropriate answers to the challenges of a globalisation. In this conteyt, key strategic principles for the island of Vis are.

1. Start up position as a result of the absence of a mass tourstification (as an advantage and/or a challenge to local and national political elite) 2. Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes 3. Adriatic stopover 4. Inherited urban concentration 5. Necessity of an organic growth/development, considering the protection and improvement of natural and cultural attractiveness of the island, as well as negotiating platform for external investors 10

Vision and positioning Vision and market positioning in current global tourism market are complex creations, based on the ever changing tourism market conditions, changes in tourist behaviour, and finally because of the continuous pressure of competitive destinations / regions. Vision is created for both today’s and tomorrow’s markets, and it forms a unique emotional relationship with future markets. Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of a destination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community, in order to create a successful development. Thus, the tourism vision for the island of Vis is as follows: Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth, which is done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlights the identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island. The island of Vis is the hideaway island, which builds its authenticity and exclusivity on the sustainable development principles. Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komiža), innovatively restructures the island interior, and designs its coastal areas. Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain, which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition through fishing, olive growing, lemon production, wine production, as well as through the valorisation of key identity symbols such as Falkuša, Modra Špilja, etc.

To identify its market positioning starting point, island of Vis must first rely on its key tourism fascinations, which are the base for future creation of the unique selling points, which must be agreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy.

Island ofVis – key fascinations History and culture Tradition and island’s lifestyle Untouched island idyll Passionate experience of the sea

Tourism destination Vis is geographically, naturally and culturally positioned in an environment that with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-Dalmatia County). Therefore, the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context of of the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. Strategic positioning of destinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split11

Dalmatia County, where the island of Vis is positioned as ‘the hideaway island’. The term ‘hideaway’ is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of the spiritual and cultural revitalisation, which presupposes the complete high value tourism change development. Considering all of the above, the proposed positioning statement for the island of Vis is as follows. Vis is a hideaway island which offers following key experiences: x

Relaxation in a hidden beauty of sea and bays

Meeting point, activities and events in Vis and Komiža

Exciting experience of the sea and fishing tradition

Traditional island lifestyle

Island history and culture

Activities in the idyllic island ambiance

Experiential structuring and tourism products In addition to the basic support to product development, the above proposed positioning statement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Biševo), where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself, and later on will be shaped in a form of professional and competitive tourism products.

Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo

1. Urban centres (Vis and Komiža) – start the process of urban revitalisation and rehabilitation and take on the role of two island hubs 2. Viško polje – revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature

3. Vis plateau – urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateau offering eco / rural experiences of islands lifestyle 4. Coastal ring – rehabilitation and development programme of beaches for the experience of exclusivity and tranquillity 5. Island Biševo – equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and a visit point of protected natural heritage (Modra špilja, and other caves)

In this context, the proposed tourism products for Vis and Biševo are: 1.

Holiday and relaxation by the sea

Nautical tourism

Rural tourism

Special interests

Evaluation of the accommodation capacities growth volume Tourism development, apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification, or a projection of a quantity of future accommodation capacities, in accordance with area’s potentials and limits. This also means that capacities need to provide a positive business results, they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials. Projections of growth scenarios are shown in the following table, and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. They are also based on the tourism traffic, tourism income and tourism volume in relation to the resources. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year).

2007 population

2020. WITHOUT CHANGE

3.637

area in km2 accomodation capacity (beds) accomodation capacity (hotels) arrivals overnights

3.637

2020. REALIZED 25% 2020. REALIZED 50% OF 2020. REALIZED 100% OF OF LAND USE PLAN LAND USE PLAN LAND USE PLAN 3.637 3.637 3.637

3.078

4.309

5.539

8.000

619

1.539

2.460

4.300

28.804

56.174

78.639

141.521

233.600

192.361

280.868

471.836

707.607

1.168.000

arrivals (hotels and resorts)

14.724

16.945

60.833

74.825

130.792

overnights (hotels and resorts)

75.701

101.671

365.000

448.950

784.750

occupancy of the total acc.

17,1%

25,0%

30,0%

35,0%

40,0%

occupancy of hotel acc.

33,5%

45,0%

50,0%

27,9%

33,5%

38,1%

44,0% 89

overnights - CAGR 2

beds per km arrivals per inhabitant

overnights per inhabitant

130

195

321

hotel ovrnights per inhabitant toursim rev. in HRK toursim rev. in € (direct) toursim rev. per overnight (direct) doubled number of inhabitants

100

123

216

24.942.729

99.707.963

234.502.244

427.040.975

829.280.000

3.513.060

14.043.375

33.028.485

60.146.616

116.800.000

100

SCENARIJ 1

SCENARIJ 2

SCENARIJ 3

SCENARIJ 4

arrivals per inhabitant

overnights per inhabitant

161

hot. ovrnights per inhabitant

108

Development scenarios 2, 3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts, as well as other types of high value accommodation in rural / eco tourism – for example – agrotourism, rural holiday houses, rural family hotels, rural bed and breakfast, and rural resorts. Implementation of these plans depends on infrastructural improvements, improvements in transport networks, as well as the significant population increase.

Competitiveness and investments In the context of this plan, and based on the stakeholders interviews, workshop results, site inspection as well as our expert opinion, the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are:

COMPETITIVENESS

ACCOMMODATION

TOURISM INFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS

EDUCATION AND MANAGEMENT

Gastronomy specialisation

Agrotourism

Olive oil and wine tasting

Education in tourism

Complementary offer

Rural holiday house

Viewpoints system

TourFuture (education of local community about tourism)

Tourism information system

Rural 'bed & breakfast'

Panoramic road

Destination management organisation

Integrated tourism signalisation system

Rural family hotel

Fishing museum 'Komiža'

Organisation for rural tourism development and management

Small bay beaches development programme

Rural resort

Interpretation centre 'Vis – hideaway island’

Waterfront revitalisation

Healthy food programme for a tourism market

Eco labels

Walking, trekking and cycling paths concept

Private accommodation quality development

School of Vis cuisine

Standardisation and quality systems in rural tourism

Watersports centre

Urban conversion (Vis and Komiža)

Ethno village Dragodid Interpretation centre 'Military history of Vis' Island tours

Marketing plan Strategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents that have dealt with this area – Tourism master plan of Split-Dalmatia County, which is an official document of the County from 2006, and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 20082012, which will be an official document of the Croatian National Tourism Board. Taking into account the results from both documents, the recommendations must be taken as a starting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan. Thus, a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below:

Integrated marketing communication system for Vis Brand creation 9 Logo 9 Brand name 9 Term 9 Protected Colours

Promotional tools and materials

Communication activities

Monitoring

9 Brochures

9 Sales improvement

9 Quality standards of brochures and other promotional materials

General brochures Product brochures Rural accommodation brochures Specific attraction brochures

Fairs Special promotional activities Direct marketing

9 Public relations 9 Promotional materials Posters, leaflets Tourism map Itinerary maps based on products Tour guide

9 Web site 9 Souvenirs and autochthonous products

Press trips Familiarisation trips Newsletters Press conferences News, notifications

9 Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information 9 Quality of fairs

9 Advertising Press (newspapers, magazines) Internet advertising

9 Organisation of sminars and workshops

Investments and concluding remarks Development plan for eco / rural tourism of the island of Vis, located in the Split-Dalmatia County, is at its core focused on rural and eco tourism projects. Considering transitional processes in Croatia, and the process of shifting responsibilities for development and investments from the central to the local/regional level, this County still does not have necessary instruments for tourism investment support in its own hands. This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area, which represents the essential framework for the entrepreneurship in tourism, in order to initiate the interest of domestic and foreign investors. Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourism master plan for the integral area of the County, the following step is the destination planning within the tourism cluster of the County. Not only does the tourism master plan provide investors with a clear picture of an area and its development projects, but it also indicates a level of dedication to the process of development and investments of its initiator (the County). Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments into the infrastructure, as well as few coastal projects designated in the Land use plans. In addition to this a touristification of the two urban centres (KomiĹža and Vis) is necessary. In this context, this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of the island, as well as the initiation of entrepreneurshipâ&#x20AC;&#x2122;s activities by a bottom up principle, which can create additional synergies for eco/rural initiatives.

Sažetak Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmatiþan, ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma. Vodeüi se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu, Horwath HTL je, koliko je to bilo moguüe, objektivizirao razvojni potencijal ovog podruþja, te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sliþnih destinacija u svijetu. U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak kljuþnih nalaza / prijedloga ovog Plana.

Kontekst projekta i situacijska analiza Podruþje obuhvata projekta ukljuþuje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža), a nalazi se na podruþju Splitsko-dalmatinske Županije. Otok Vis se nalazi u turistiþkom klasteru (srednja) Dalmacija, i prema tome svoj buduüi turistiþki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turistiþkog podruþja (srednje) Dalmacije. Da bi destinacije / subregije unutar ovog turistiþkog podruþja (klastera) mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je da se zajedniþki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turistiþkog podruþja (klastera), a svaka od njih takoÿer gradi svoj imidž turistiþke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih kljuþnih vrijednosti. Ovaj proces je veü definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, pa tako svaka destinacija veü ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj, prirodna bogatstva obalnog prostora, krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki praktiþki nezagaÿen okoliš kljuþne vrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma. Osnovni ograniþavajuüi þimbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike, zatim nepovoljna demografska osnovica, prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Ovdje svakako treba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke, zatim nepovoljno stanje gospodarstva, institucionalno-sistemska ograniþenja, te na kraju i neadekvatnu državnu politiku razvoja (subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema otoþkom gospodarstvu i stanovništvu). Što se turizma tiþe, u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodišnja zatvorenost otoka prema posjetiteljima ograniþavala razvoj turizma. Danas je turizam vrlo slabo razvijen – na primjer, na cijelom otoku ima ukupno oko 3.000 turistiþkih kreveta, a dominiraju privatni smještajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smještajnih kapaciteta otoka. Na otoku posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija - približno 90% ukupnog turistiþkog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. Na otoku se organiziraju dogaÿaji kao što su regata, internacionalni karneval kazališnih amatera i kulturno ljeto Visa, ali nisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tržištu. Iako otok ima znaþajnih prednosti u poljoprivredi (limun, rasadnik palmi, bilje i sl.) alternativni oblici turizma kao što je agroturizam, kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. Na otoku nema ozbiljnijih investicija, osim nekoliko stranih i domaüih investicija u privatne kuüe za odmor tako da je veüi dio postojeüih objekata neiskorišteno (npr. tvornica ribe, vojni objekti). Malo i srednje poduzetništvo se polako razvija na Visu, ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude. 17

Jasno je dakle da je otok Vis na samom poþetku svog turistiþkog razvoja i u tom smislu se ovim planom predlaže koncept njegovog cjelokupnog turistiþkog razvoja, a naglasak se stavlja na razvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana.

Evaluacija kljuþnih interesnih subjekata U svrhu evaluacije interesa i stavova kljuþnih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visu provedena je radionica i niz intervjua sa kljuþnim subjektima. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis i Komiža), Turistiþke zajednice Vis i Komiža, Hoteli, Muzej grada Visa, turistiþke / putniþke agencije, ugostiteljski objekti, lokalni obrtnici, udruge i zadruge te iznajmljivaþi privatnog smještaja. Kljuþni subjekti uglavnom se slažu u mišljenju da razvoj turizma treba temeljiti na principima održivosti, ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te veüih eksternih investicija. U turistiþki razvoj, smatraju, svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kulturnopovijesne identitetske vrijednosti. Identificirani stavovi i interesi takoÿer ukljuþuju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma, koji üe se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama, ali i veüim domaüim investicijama. Prema mišljenju kljuþnih subjekata, ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograniþavajuüi faktori turistiþkog uzleta otoka Visa.

Analiza konkurenata Analiza konkurencije izvodi se kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale moguüe razvojne strategije. Pod konkurencijom se u ovom sluþaju podrazumijevaju drugi sliþni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova opüa i gospodarska situacija, a koji su sliþne veliþine (oko 90 km2), sa sliþnom geografijom i sliþnim prometnim položajem. Buduüi da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije, pa su stoga ovdje analizirani otoci Lošinj, Rab, Lastovo i Mljet. U odnosu na analizirane konkurente, otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu buduüeg turistiþkog razvoja, s time da je optimalna ona gdje otok Vis traži svoj put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba okreüe u vlastitu prednost ali samo u sluþaju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan naþin spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s otoþkom agroproizvodnjom, ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zaleÿu otoka.

Analiza globalnih trendova u turizmu Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turistiþke potražnje, putovanja, ponašanje i preferencije turista, te destinacije suoþeni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upuüuju da destinacija otoka Visa treba koristiti svoje kljuþne vrijednosti. To svakako ukljuþuje prednosti udaljenosti od kopna (osjeüaj ekskluziviteta / izoliranosti), bogatstva prirodnih i kulturoloških vrijednosti, bogatstva povijesnog nasljeÿa, te ih je stoga potrebno integrirati u turistiþku ponudu cjelokupne destinacije, sljedeüi pritom principe održivog razvoja.

SWOT analiza i kljuþne strateške prednosti i barijere turistiþkog razvoja Analiza snaga, slabosti, moguünosti i prijetnji (strengths, weaknesses, opportunities and threats – SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljedeüih elemenata:

KLJUþNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUýJA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTIýKE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTIýKI RAZVOJ KLJUþNE EKSTERNE MOGUüNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGUüNOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA

Izvedena SWOT analiza upuüuje na sljedeüe da je destinacija otoka Visa suoþena sa više od dva puta veüim intenzitetom slabosti od intenziteta snaga, što je i oþekivan rezultat, obzirom da se destinacija Vis nalazi na poþetku izgradnje profesionalne i konkurentne turistiþke industrije. Nadalje, otok Vis mora iskoristiti prednost veüeg broja moguünosti u okruženju u odnosu na prijetnje, jer na taj naþin trenutne procesi u svom okruženju koristi za stvaranje vlastite prednosti u razvoju. Meÿutim, bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju, razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti, jer se inteligentan razvoj turistiþke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. Temeljem svih prethodnih analiza, definirane su sljedeüe kljuþne strateške prednosti i barijere turistiþkom razvoju destinacije otoka Visa, koje definiraju pristup i smjernice njenog buduüeg razvoja u turizmu.

Kljuþne strateške prednosti

Kljuþne strateške barijere

Izrazito atraktivan turistiþki prostor sa stajališta Problem stvaranje jasne vizije turistiþkog globalnih trendova i interesa razvoja za nadolazeüe razdoblje Atraktivnost prirodnih, kulturno-povijesnih u Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih ruralnih atrakcija otoka turistiþkih proizvoda Pozicija / prilike poþetnika

Nedostatak turistiþke infrastrukture Neadekvatna opüa infrastruktura

Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odreÿene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su veü razvile sliþan model rasta i strategiju razvoja. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa, analizirane su tri destinacije – Sardinija, Elba, Faial (Azorsko otoþje). Iako u razliþitim fazama razvojnoga puta, ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obiþaja i autohtone proizvodnje. Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to otoþke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obiþaja, uglavnom su smještene u Sredozemlju (zbog sliþne klime, europskog tržišta, trendova turista), imaju oþuvane i bogate prirodne resurse, te kulturnu baštinu. Uz to razvile su agruikulturu, te je integrirale u ruralnu turistiþku ponudu, a diferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine.

Strateška uporišta Racionalna slika buduünosti jedne turistiþke destinacije, to jest njena turistiþka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta, odnosno objektivizacije kljuþnih odrednica na kojima destinacija gradi svoju buduünost. Otok Vis je turistiþka destinacija na samom poþetku svog turistiþkog razvoja i stoga mora dati odgovarajuüe odgovore na izazove globalizacije. U tom smislu, strateška uporišta otoka Visa su: 6. Poþetna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazov lokalnim politiþkim elitama i Hrvatskoj u cjelini 7. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese 8. Jadranski stopover 9. Povijesno nasljeÿena urbana koncentracija 10. Nužnost organskog rasta, a s obzirom na oþuvanje i unapreÿenje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka, te kao pregovaraþka platforma sa vanjskim igraþima / investitorima

Vizija i pozicioniranje Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turistiþkom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turistiþkom tržištu, na promjene u uzorcima ponašanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište, tako i za buduüe tržište, te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa buduüim tržištem. Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fiziþki, ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihvaüeni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan, odnosno prihvaüen od strane turistiþkog tržišta. Prema tome, vizija razvoja otoka Visa je: Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast, a to þini restrukturiranjem prostora i inovativnom turistiþkom ponudom visoke vrijednosti, þime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne znaþajke otoka. Vis je otok skrovište, koji svoju autentiþnost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža), inovativno restrukturira unutrašnjost otoka, te oprema svoj obalni prostor. Turistiþki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo, maslinarstvo, uzgoj limuna, vinarstvo, te upotrebu kljuþnih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. Falkuša, Modra Špilja, itd.

Kako bi identificirala poþetnu toþku tržišnog pozicioniranja, destinacija otoka Visa se najprije mora osloniti na kljuþne turistiþke fascinacije otoka, koje se promatraju kao okvir za izgradnju dugoroþnih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedniþka turistiþka politika destinacije mora prihvatiti i isporuþiti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru.

Otok Vis – kljuþne fascinacije Povijest i kultura Tradicija i život otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doživljaj mora

Destinacija Vis nalazi se u geografskom, prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim kljuþnim znaþajkama i karakteristikama þini turistiþki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija), te je stoga turistiþko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turistiþkog klastera Srednje Dalmacije. 21

Strateško pozicioniranje destinacija unutar podruþja Splitsko-dalmatinske županije, definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ, i unutar njega, destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu, a predstavlja svojevrsno utoþište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turistiþkog lanca visoke vrijednosti. Uzimajuüi sve navedeno u obzir, prijedlog turistiþkog pozicioniranja je kako slijedi: Vis je otok skrovište koji nudi sljedeüa kljuþna iskustva: x

Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala

Mjesto susreta, aktivnosti i dogaÿanja u Visu i Komiži

Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije

Tradicionalnog otoþkog života

Povijesti i kulture otoka

Iskustveno strukturiranje i turistiþki proizvodi Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda, gore navedeni prijedlog pozicioniranja takoÿer služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa, gdje se u okvir prostora 'pretaþu' iskustva koja üe Vis pružati svojim gostima, a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima.

Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo

6. Urbani centri (Vis i Komiža) – kreüu u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva otoþka 'hub-a', to jest centra organiziranja cjelokupnog turistiþkog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 7. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu

8. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 9. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 10. Otok Biševo – programom opremanja, ovaj prostor je utoþište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zaštiüenih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) U tom kontekstu, prijedlog turistiþkih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Vis i Biševo temelji se na:

Odmoru i opuštanju uz more

Nautiþkom turizmu

Ruralnom turizmu

Specijalnim interesima

Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Razvoj turizma, osim postavljanja vizije i izbora turistiþkih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju, odnosno koliþinu buduüih smještajnih kapaciteta, koja mora biti u skladu sa moguünostima i ograniþenjima prostora, mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim turistiþkim trendovima, te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala. Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljedeüoj tabeli, temelje se na smještajnim kapacitetima predviÿenim u prostornim planovima, te turistiþkom prometu, zaradi od turizma, i turistiþkom volumenu u odnosu na resurse. Referentne godine su 2007. (polazna godina) i 2020. (ciljna godina).

SCENARIJ 1 2020. BEZ PROMJENE

2007 stanovništvo površina u km2 smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli)

3.637

SCENARIJ 2 2020. REALIZIRANO 25% PP-A 3.637

SCENARIJ 3 2020. REALIZIRANO 50% PP-A 3.637

SCENARIJ 4 2020. REALIZIRANO 100% PP-A 3.637

3.078

4.309

5.539

8.000

619

1.539

2.460

4.300

dolasci

28.804

56.174

78.639

141.521

233.600

noüenja

192.361

280.868

471.836

707.607

1.168.000

dolasci (hoteli i tur. naselja)

14.724

16.945

60.833

74.825

130.792

noüenja (hoteli i tur. naselja)

75.701

101.671

365.000

448.950

784.750

zauzetost ukupnog smještaja

17,1%

25,0%

30,0%

35,0%

40,0%

zauzetost hotelskog smještaja

33,5%

45,0%

50,0%

3,2%

7,8%

11,5%

16,2%

dolazaka po stanovniku

noüenja po stanovniku

130

195

321

noüenja - CAGR kreveta po þetvornom kilometru

hot. noüenja po stanovniku tur. prihod u HRK tur. prihod u € (direktni) tur. prihod po noüenju (direktni) udvostruÿenje broja stanovnika

100

123

216

24.942.729

99.707.963

234.502.244

427.040.975

829.280.000

3.513.060

14.043.375

33.028.485

60.146.616

116.800.000

100 SCENARIJ 4

SCENARIJ 1

SCENARIJ 2

SCENARIJ 3

dolazaka po stanovniku

noüenja po stanovniku

161

hot. noüenja po stanovniku

108

Scenariji razvoja 2,3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turistiþkih naselja, te razvoj drugih vrsta smještaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu, kao na primjer agrotirzama, ruralnih kuüa za odmor, ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta, te ruralnih resorta. Realizacija ovih planova ovisi o rješavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan naþin, poboljšanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka, te znatnijem poveüanju broja stanovnika na otoku.

Konkurentnost i investicije U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa kljuþnim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, kljuþni projekti koji üe graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turistiþkom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su:

PROJEKT KONKURENTNOSTI

PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA

PROJEKTI TURISTIýKE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA

PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA

Specijalizacija gastronomske ponude

Agroturizam

Kušaonica vina maslinovog ulja

i Projekt edukacije u turizmu

Razvoj komplementarne ponude

Ruralna kuüa za odmor

Sustav vidikovaca

TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu)

Turistiþki informativni sustav

Ruralni 'bed & breakfast'

Panoramska cesta

Destinacijska menadžment organizacija

Integrirani sustav turistiþkog oznaþavanja

Ruralni obiteljski hotel

Ribarski muzej 'Komiža'

Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Program opremanja malih plaža u uvalama

Ruralni resort

Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište'

Revitalizacija šetnice / rive uz more

Program zdrave hrane za turistiþko tržište

Eko oznake kvalitete

Koncept pješaþkih, planinarskih i biciklistiþkih staza

Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja

Škola viške kuhinje

Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu

Centar za sportove na vodi

Urbana konverzija (Vis i Komiža)

Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Ture otoka

Marketing plan Pristup strateškom promišljanju marketinga za podruþje otoka Visa proizlazi iz dva veü postojeüa dokumenta koji su obuhvatili predmetno podruþje - Glavni plan turizma Splitskodalmatinske županije, službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012, koji üe uskoro biti prihvaüen kao službeni dokument Hrvatske turistiþke zajednice za navedeni period. 25

Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta, a prvenstveno vodeüi raþuna o otoku Visu, preporuke dane u oba dokumenta moraju se uzeti kao poþetna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. U tom smislu, sažeti prikaz sustava integriranih marketinških aktivnosti za otok Vis je kako slijedi:

Sustav integrirane marketinške komunikacije Vis Stvaranje tržišne marke

Promotivni oblici i materijali

Aktivnosti vezane uz komunikaciju

Praüenje provedenih aktivnosti

9 Logo

9 Brošure

9 Unaprjeÿenje prodaje

9 Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala

9 Ime marke 9 Termin 9 Zaštitne boje

Opüe brošure Brošure proizvoda Brošure seoskih domaüinstava Broušure specifiþnih atrakcija

Sudjelovanje na sajmovima Posebne promocijske akcije Direktni marketing

9 Odnosi s javnošüu 9 Promotivni materijali Plakati, letci Turistiþka karta Karte itinerara s obzirom na proizvode Turistiþki vodiþ

9 Internet stranica 9 Suveniri i autohtoni proizvodi

Novinarska putovanja Agencijska putovanja Newsletter Tiskovne konferencije Obavijesti, novosti

9 Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i toþnost 9 Kvaliteta nastupa na sajmovima

9 Oglašavanje

Tisak (novine, þasopisi) Internet oglašavanje

9 Organizacija seminara i radionica

Investicije i zakljuþni prijedlozi Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa, koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji, u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. Uzimajuüi u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj, odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turistiþkoj djelatnosti u svojim rukama. U tom kontekstu se za podruþje obuhvata ovog projekta nameüe potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes domaüih i stranih investitora. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podruþje Županije, sljedeüi korak je planiranje destinacija unutar turistiþkog klastera koje obuhvaüa prostor Županije. Osim što turistiþki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podruþja i projekata za razvoj, on takoÿer pokazuje razinu posveüenosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podruþja destinacije otoka Visa, potrebna su znaþajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko znaþajnijih obalnih projekata na lokacijama naznaþenim prostornim planom te napose znaþajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora, to jest Komiže i Visa. U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka, ali i kao inicijacija poduzetniþkih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

1. Uvod Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podruþje LOT 2, odnosno otoka Visa sa Biševom dio je šireg COAST projekta, þiji je sveobuhvatni generalni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put. Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prijeþe preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti, kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u konaþnici omoguüavaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. To üe se þiniti tako da se:

identificira a potom i ponudi rješenja kojima se može ograniþiti i dokinuti postojeüi obrazac interesa, pokretaþkih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se, radi ostvarivanja znaþajne kratkoroþne dobiti, resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikošüu i na njoj temeljenoj atraktivnosti – troše neracionalno i neodrživo, a da se istovremeno narušava društvena kohezija te prijeþi i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja;

identificiraju i potiþu razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na naþin da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, þuva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Prema tome, cilj je da se na podruþju þetiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utjeþe na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor, odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse ukljuþe održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne, globalno znaþajne vrijednosti podruþja Dalmacije. Osnovni oþekivani rezultati COAST projekta su:

Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji þuva i održivo koristi biološku i krakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost, u sektorima turizma, ribarstva, marikultura i poljoprivrede - na þetiri odabrana demo podruþja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrovaþko primorje; Lot 2 - Otoci Vis i Biševo; Lot 3 – šire podruþje ušüa rijeke Krke; i Lot 4 - Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno podruþje Novigrada/Karina, što je vidljivo na sljedeüoj mapi.

Kartogram 1-1: Pokazna podruþja COAST projekta

Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje þuvaju i održivo koriste postojeüu biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu), na podruþju þetiri županije.

Poboljšanje usklaÿenosti i provedbe propisa i praksi kljuþnih sektora na podruþju þetiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.

Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozraþje koje prepoznaje, uvažava, podržava, institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.

2. 2.1

Zadaci i procedure Zadaci

Temeljem javnog natjeþaja koji je proveden u veljaþi / ožujku 2008. godine, Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podruþja projekta LOT 1 (Opüine Dubrovaþko primorje i Ston) i LOT 2 (Otoci Vis i Biševo). Osnovni ciljevi COAST projekta su: identificiranje, te ponuda rješenja kojima se može ograniþiti i dokinuti postojeüi obrazac interesa, praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru, gdje se zbog ostvarivanja znaþajne kratkoroþne dobiti, resursi neracionalno i neodrživo troše, a da se pri tome negativno utjeþe i na društvenu koheziju, te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na naþin da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, þuva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Kljuþni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podruþjima destinacije Ston i Dubrovaþko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su: da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turistiþkog razvoja, da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograniþenjima te praktiþnim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma. Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. godine, specificirana je lista projektnih zadataka, þiji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljedeüoj šemi, a u ovom Izvještaju obraÿuje se podruþje LOT 2, odnosno otoci Vis i Biševo:

SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGUüNOSTI ZA RAZVOJ ANALIZA POTRAŽNJE ANALIZA PONUDE - Prirodni faktori- geografska situacija, veliþina, klima, geološka situacija, voda, krajolik, flora i fauna , - Prostorne moguýnosti i ograniÿenja - analiza: prostornih planova, tur. strategija, master planova, ROP, PORO, lokalnih planova, itd. - Socio-ekonomiski faktori - ekonomska struktura, socio-demografska struktura, politiþka i administrativna struktura - Infrastruktura i usluge - (voda, plin, el. energija, itd.), transport, usluge (komercijalne, zdravstvene, itd.) - Kulturni faktori- povijest, tradicija, lokalni proizvodi, položaj lokacija, spomenici i mjesta od interesa, atrakcije, ture, zabava, dogaÿaji, itd. - Tur. infrastruktura - šetnice, biciklistiþke staze, jahanje, ostale sportske i rekreacijske aktivnosti - Smještaj - ukupni kapacitet, struktura, kvaliteta, itd. - Hrana i piýe - kapacitet, lokalna distribucija, kvaliteta, itd. - Lokalno stanovništvo - svijest, oþekivanja, kontribucija razvoju, itd. - Lokalne tur. zajednice - aktivnosti, budžet, itd. - Turistiÿki marketing - ponuda, cijene, kanali distribucije, komunikacijski instrumenti, strategije, itd. - Obuka u turizmu - Suradnja lokalnih turistiÿkih ponuĀaÿa

- Turistiÿki promet - dolasci, noýenja, sezonalnost, vrste smještaja, itd. ANALIZA KLJUþNIH SUBJEKATA - Kroz sastanke i intervjue ANALIZA KONKURENCIJE TRENDOVI SWOT ANALIZA

KLJUþNE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDUüEG ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU

LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA BENCHMARK ANALIZA

KLJUþNI PROJEKTI KONKURENTNOSTI

- Benchmarking okvir - Analiza destinacija (proizvodi, poslovni modeli, kljuþni faktori uspjeha, itd.)

- Identifikacija konkurentskih nedostataka - Selekcija i specifikacija kljuÿnih projekata izgradnje konkurentnosti

STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA

MARKETING STRATEGIJA

- Strateški kontekst - Vizija i pozicioniranje - Razvoj proizvoda

- Marketinško pozicioniranje - Proizvodi i tržišni segmenti - Elementi diferenciranja - Kljuÿni strateški marketinški prijedlozi

KLJUþNI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA - Kpacitet, sadržaji, aktivnosti, kljuÿni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardi za poduzetnike, itd.

INVESTICIJSKA STRATEGIJA - Model investicija i financiranja - opýa evaluacija investicija, dinamika investiranja i alokacija investicija - Identifikacija izvora financiranja

KONAþNI PRIJEDLOZI - Prijedlozi za formiranje partnerstva

2.2 Procedure U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata, prijedloga i rješenja, vezano na prethodno navedene zadatke, za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodološke i radne procedure karakteristiþne u meÿunarodnoj praksi planiranja i razvoja turistiþkih destinacija. Osim sekundarnih i terenskih istraživanja, za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomoüu intervjua i radionica sa kljuþnim interesnim subjektima, s ciljem dodatne argumentacije za razliþita problemska podruþja, kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja. Osim toga, radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta. Prema tome, program istraživanja ukljuþuje:

SEGMENT PROJEKTA

1. ANALIZA PONUDE

AKTIVNOST a) Prikupljanje i analiza postojeüih statistiþkih podataka i baza podataka razliþitih institucija (Opüine Vis i Komiža, Županija Splitskodalmatinska, Ministarstvo okoliša, prostornog planiranja i izgradnje, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, itd.). b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini . c) Prikupljanje, analiza, ocjena i interpretacija svih relevantnih grafiþkih (mape) reprezentacija prostora.

SVRHA

Evaluacija geografskih, prirodnih, socio-demografskih, kulturnih, politiþko-pravnih, ekonomskih i , prostorno-planerskih, karakteristika podruþja obuhvata.

d) Terensko istraživanje atrakcija i recentnih projekata u ruralnom turizmu otoka Visa. e) Prikupljanje i analiza postojeüih turistiþkih podataka i baza podataka razliþitih institucija (Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitskodalmatinska, Turistiþke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.), te razgovori sa kljuþnim subjektima u turizmu predmetnih podruþja f) Prikupljanje i analiza postojeüih statistiþkih podataka i baza podataka, razliþitih institucija (Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitskodalmatinska, itd.) te do sada izraÿenih strateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turistiþkih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnog podruþja

Identifikacija i analiza turistiþke ponude, ukljuþujuüi smještajnu ponudu, ponudu hrane i piüa, turistiþke resurse i atrakcije, postojeüe aktivnosti turistiþkog marketinga, postojeüe poticajne programe vezane na tur. razvoj, itd.

Ocjena utjecaja tur. aktivnosti na okoliš

g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podruþju predmetnih regija, a vezano na utjecaj turistiþkih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnih podruþja 2. ANALIZA POTRAŽNJE -

3. ANALIZA KLJUþNIH SUBJEKATA

h) Prikupljanje i analiza postojeüih statistiþkih podataka i baza podataka razliþitih institucija (Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitskodalmatinska, Turistiþke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.)

Identifikacija i analiza turistiþke potražnje, ukljuþujuüi broj turistiþkih dolazaka i noüenja, sezonalnost destinacije, vrste smještaja, zauzetost i sl.

i) Interaktivna radionica po televoting (biraþkom) sistemu koja ukljuþuje sve subjekte u turizmu ovih podruþja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.

Komunikacija kljuþnih pitanja tur. razvoja predmetnih podruþja sa svim relevantnim subjektima: opüinama, direktorima lokalnih tur. zajednica, hotelijerima, tur. agencijama, Udrugom vlasnika privatnog smještaja, predstavnicima zaštiüenih podruþja, predstavnicima javnih službi, predstavnicima lokalne zajednice, itd.

j) Semi-strukturirani intervjui sa kljuþnim subjektima privatnog i javnog sektora, kljuþnim donosiocima odluka, te nevladinim organizacijama na Visu.

Komunikacija projekta i identifikacija kljuþnih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest, oþekivanja, kontribuciju razvoju turizma, te ostale odrednice projekta. Identifikacija mišljenja i stavova kljuþnih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podruþjima, vezano na moguünosti i željeni smjer tur. razvoja te potencijala rasta na Pelješcu i Visu.

4. ANALIZA KONKURENCIJE

k) Prikupljanje i analiza statistiþkih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turistiþkim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnim podruþjima (npr. Konkurentske destinacije za otok Vis su Mljet i Lastovo, te Lošinj i Rab)

Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz prostorne, sociodemografske, ekonomske, karakteristike ove destinacije, te njihove razvojne, odnosno poslovnoupravljaþke modele u turizmu

5. TRENDOVI U TURIZMU

l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz kljuþne trendove u turizmu u svijetu

Analiza kljuþnih trendova u svrhu smjernica za buduüi razvojni model predmetnih podruþja ovog projekta

6. SWOT ANALIZA

m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršiti üe se konaþna analiza snaga, slabosti, moguünosti i prijetnji za predmetna podruþja ovog projekta

Identifikacija kljuþnih strateških snaga i barijera buduüeg održivog razvoja u turizmu predmetnih podruþja ovog projekta

7. BENCHMARK ANALIZA

n) Prikupljanje i analiza statistiþkih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim (oglednim destinacijama) – Ministarstva turizma, Ruralis Svjetska turistiþka organizacija, Mintel, Tourism Intelligence International, Turistiþke organizacije odabranih destinacija, itd.) o) Telefonski intervjui sa kljuþnim / relevantnim subjektima turistiþkog razvoja odabranih oglednih destinacija

8. KLJUþNI PROJEKTI KONKURENTNOSTI

p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na podruþju predmetnih regija.

9. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA

q) Terensko istraživanje moguünosti pozicioniranja na podruþju predmetnih regija

r) Interaktivna radionica po televoting (biraþkom) sistemu koja ukljuþuje sve subjekte u turizmu ovih podruþja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.

Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz razvojne, poslovne i upravljaþke modele održivog turizma odabranih oglednih destinacija, u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podruþja ovog projekta Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnih podruþja. Metodologija se temelji na Porterovom dijamantu konkurentnosti. Identifikacija kljuþnih elemenata održivog razvoja, vizije i pozicioniranja na tur. tržištu i razvoja proizvoda za predmetna podruþja projekta. Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje, identifikacija kljuþnih prednosti i barijera, definiranje portfelja proizvoda, identifikacija potencijalnih projekata u turizmu. Prijedlog kljuþnih projekata razvoja ukljuþujuüi kapacitete, sadržaje, aktivnosti, prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardima za poduzetnike, itd.

10. MARKETING STRATEGIJA

s) Interaktivna radionica po televoting (biraþkom) sistemu koja ukljuþuje sve subjekte u turizmu ovih podruþja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. t) Evaluacija svih prethodnih analiza

11. KLJUþNI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA

u) Evaluacija svih prethodnih analiza

12. INVESTICIJSKA STRATEGIJA

v) Evaluacija svih prethodnih analiza

13. KLJUþNI PRIJEDLOZI PROJEKTA

w) Evaluacija svih prethodnih analiza

Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje predmetnih podruþja, kljuþne proizvode i tržišne segmente, te elemente diferenciranja, zakljuþno sa kljuþnim strateškim marketinškim prijedlozima Prijedlog kljuþnih projekata razvoja ukljuþujuüi kapacitete, sadržaje, aktivnosti, prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardima za poduzetnike, itd. Prijedlog modela investicija i financiranja (opüa evaluacija investicija, dinamika investiranja i alokacija investicija), te identifikacija izvora financiranja Kljuþni prijedlozi projekta, te prijedlozi za formiranje partnerstva

3. Kontekst projekta 3.1.

Podruþje obuhvata projekta

Podruþje aktivnosti, prikazano na sljedeüoj mapi, ukljuþuje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža), a nalazi se na podruþju Splitsko-dalmatinske Županije. Kljuþne znaþajke tog prostora u smislu površine, naselja i broja stanovnika prikazane su u sljedeüim tabelama: Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža KOMIŽA

VIS

Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja

Splitsko - Dalmatinska 1.960 52 Brgujac, Draþevo Polje, Marinje Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstražje, Rogaþiü, Rukavac, Stonþica i Vis

Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja

Splitsko Dalmatinska 1.677 48 Podšpilja (s naseljima Borovik, Duboka, Podhumlje, Podšpilje i Žena Glava), selo Okljuþna na sjevernom dijelu otoka, te manji otoci Biševo, Brusnik, Jabuka, Palagruža i Svetac.

3.2.

Otok Vis u širem kontekstu regije

Otok Vis se nalazi u turistiþkom klasteru (srednja) Dalmacija, i prema tome svoj buduüi turistiþki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turistiþkog klastera (srednje) Dalmacije. Kartogram 3-2: Turistiþki klaster srednje Dalmacije

Da bi destinacije / subregije unutar ovog turistiþkog klastera mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je da se zajedniþki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turistiþkog klastera, a svaka od njih takoÿer gradi svoj imidž turistiþke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih kljuþnih vrijednosti. Ovaj proces je veü definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, pa tako svaka destinacija veü ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. Kartogram 3-3: Otok Vis u turistiþkom klasteru srednje Dalmacije

4. Situacijska analiza 4.1 Temeljna kvalifikacija podruþja Otok Vis, ukupne površine od 102,3 km2, smješten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinske župan þine gradovi Komiža i Vis. Uz otok Vis površine 90,3 km2 (dužine 17 km i širine 8 km, s dužinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Biševo (5,8 km2), Sveti Andrija (4,3 km2) te ostali manji otoci i otoþiüi površine 1,9 km2. Stanovništvo je tradicionalno koncentrirano u dva otoþna grada: Vis i Komiža, dok je ostatak raspršen u petnaestak naselja u unutrašnjosti otoka. Kartogram 4-1: Otok Vis - Situacija

Komiža je smještena na zapadnoj obali otoka. Naseljena još u prapovijesti, spominje se u XII st., a prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stoljeüu. Vis, smješten na sjeveroistoþnoj obali otoka, u dnu prostranog zaljeva naseljen još u prethistorijsko doba, puni procvat doživio je u doba grþke kolonizacije Jadrana. Na grþki se polis Issu nastavlja i rimski grad. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stoljeüu.

Klimatske znaþajke ”Jadranski tip" mediteranske klime koji ima vruüa i suha ljeta te blage i vlažne zime. Buduüi da isturen na puþinu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze više do izražaja što se oþituje u srednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama. Prosjeþne temperature: godišnja temperatura zraka 16,2 °C; najhladniji mjesec; 8,8°C; najtopliji mjesec 24,0°C, Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C. Godišnja koliþina oborina 832 mm Najuþestaliji vjetrovi su jugo, bura i maestral. U ljetnim jutarnjim satima þeste su «bonace». Geološke i seizmiþke znaþajke Otok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izraÿen od nekoliko nizova vapnenaþkih i vapnenaþko - dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad - istok. Sastoji se od dva grebena izdvojena dvjema udolinama. Sjeverni, uži i strmiji, dostiže visinu od 514 m (Zagrebenja), ispresijecan je brojnim popreþnim strmim dolinama. Prevladavaju kraški vapnenaþki prostori sa škraparima, ponikvama i kraškim uvalama. Obala je strma, kamenita i nepristupaþna s vapnenaþkim klifovima. Južni prostraniji greben, u zapadnom dijelu izgraÿen od vapnenaca. Tu se nalaze uzvišenja (Hum 587, Sv. Duh 564 i Orlovica 566 m.n.m.) Postepeno se spušta prema istoku pa su padine prema

jugoistoþnoj i istoþnoj obali blaže i položitije. Jugoistoþna i istoþna obala usjeþene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima, dobro su razvedene i na njima su nastale brojne šljunþane plaže.

Otok Biševo izgraÿeno je uglavnom od gornjo krednih þistih i dolomitiziranih vapnenaca. Tu su blaži oblici reljefa unutrašnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnim zemljištem. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su šljunþane i pješþane plaze.

Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale. Tla; Geološko-petrografski sastav i klimatske prilike u geološkoj prošlosti utjecali su na stvaranje i raspored tala na otoku. Plodnošüu se posebno istiþu smeÿa i primorska tla i crvenice, nastale na vapnenaþko - dolomitskim terenima. Smeÿa tla prekrivaju polja središnjeg dijela otoka, dok crvenice prekrivaju manja polja kraških vapnenaþkih terena, kraške uvale i ponikve. U Komiškoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla, minerogeno karbonantna tla na diluvijalnim ilovinama, tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. Sva ova tla se istiþu velikom plodnošüu. Najplodnija tla na otoku Biševu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojim svojstvima približavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartarnim pjescima. Vegetacija; Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadajuüih manjih otoka saþinjavaju mediteranska zimzelena vegetacija, predstavljena makijom i garigom, šume alepskog bora i kamenjare. Najveüe prostranstvo zauzima garig - degradirana biljna zajednica makije - koji prekriva najveüi dio vapnenaþkih vapnenaþkih površina sjevernog otoþnog grebena, uzvišenja i strme padine zapadnog dijela otoka te neobraÿene dijelove Biševo, Sveca i ostalih otoþiüa. Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta

Makiju i garig u dijelovima do 300 m.n.m saþinjavaju svi þlanovi: šmrca, mirta, "borovica, planika, zelenika, crnika, somina, a u veüim visinama dolaze samo crnika, zelenika, smriþ (borovica) i somina Šume alepskog bora rasprostiru se na padinama Širokog brda iznad Komiže, na Stupišüu, u Pretišüini, Dubokoj, Veloj i Maloj Travnoj.

Izvor: AZO; Corine Land Cover, 2001.

Škrapari i strmiji dijelovi vapnenaþkih padina obrasli su zakržljalim bodljikavim biljem te mirišljivim i ljekovitim biljern: draþa, pelin, smilje, bosilje, kadulja).

More; More je najvrjedniji prirodni resurs otoka. Raspolaže s velikim biološkim bogatstvima (ribe, glavonošci, rakovi, školjkaši). Lovišta bijele ribe su obalne zone otoka, a plave ribe površinski dijelovi Viškog kanala i puþine Srednjeg Jadrana jugoistoþno, južno, jugozapadno i zapadno od otoka Visa.

Temperaturna svojstva, prozirnost i þistoüa mora uz živopisne uvale sa žalima znaþajni su elementi za razvoj turizma. Vode; Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske graÿe nema nadzemnih tokova. Atmosferska voda ponire u dubinu, otiþe podzemnim putem i izbija na površinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori). Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama meÿu kojima su najizdašniji Pizdica (4 - 5 l/sek.) i Korita (36 l/sek). Izvori slabije izdašnosti javljaju se u uvalama istoþnog dijela otoka, a posebno u Komiškom i Viškom zaljevu.

4.2 Socio - ekonomski faktori Podruþje karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. U ukupnosti trajno depopulacijsko podruþje s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitirajuüi þimbenik buduüeg razvitka. 4.2.1

Stanovništvo i naseljenost

Na razmatranom podruþju prisutne su slijedeüe negativne pojave: stalan pad broja stanovnika, nepovoljna starosna struktura, iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, veliþina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti, ali i drugih brojnih þimbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. Stoga su bitno ograniþene, posebno u unutrašnjosti otoka, moguünosti biološke revitalizacije stanovništva. Broj stanovnika i demografska struktura Prema popisu stanovništva 2001. godine na otoku je živjelo samo 3637 stanovnika, od toga 1.776 u naselju Vis, 1.523 u naselju Komiža te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalim naseljima. Za oþekivati je da se je u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio. Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno zapoþelo poþetkom stoljeüa te nakon 1948. godine.

Na udaljenim otocima i u pojedini naseljima u unutrašnjosti otoka stanovništvo je praktiþki izumrlo (Biševo je sa 243 stanovnika u 1921. godini palo na svega 19 u 2001.). Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti, ali i drugih brojnih þimbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. Stoga su bitno ograniþene, posebno u unutrašnjosti otoka, moguünosti biološke revitalizacije. Ukoliko se postojeüi trend nastavi Vis üe 2015., imati oko 3.000. stanovnika.

Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika Kretanje broja stanovnika otoka Visa 1981. - 2001. i trend do 2015. godine 5000 4500 4000

Broj stanovnika

Od 1948. godine otok Vis je izgubio 3.650 stanovnika.

3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0

1981.

1991.

2001.

2015

0tok Vis

4167

4349

3637

3011

Vis

1974

1932

1776

1642

Komiža

1668

2032

1523

1190

Ostala naselja

525

385

338

179

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001, ostali izvori

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podruþje

KOMIŽA

Stanovnika 2001.

VIS

OTOK VIS

1.677

1.960

3.637

809

762

1.571

48,2%

38,9%

43,2%

488

642

1.130

29,1%

32,8%

31,1%

Stanovnika 2015. - trend

1.230

1.781

3.011

Stanovnika 2015. var. 1

1.900

2.226

4.126

Stanovnika 2015. var. 2

2.500

5.000

Naselja Aktivno stanovništvo

Stanovnici 60 i više godina

DZS; Popis stanovništva 2001

Starosna struktura; Iseljavanje je snažno utjecalo na poremeüaje u dobnim strukturama stanovništva. Proces starenja vidljiv je kroz veliko uþeüe stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu (31 %). Još je lošija situaciju u unutrašnjosti otoka gdje je 2001. živjelo samo 10% mladih i 54 % starih. Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura 0-19 1991. 2001.

21,61% 19,55%

20-59 48,79% 49,38%

60 i više 29,61% 31,07%

I u posljednjem meÿupopisnom razdoblju 1991. – 2001. smanjuje se uþešüe mladih i poveüava uþešüe starih.

DZS; Popis stanovništva 1991., 2001.

Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine na otoku je 1.105 stanovnika živjelo u poljoprivrednim kuüanstvima, a gotovo polovica je bila starija od 54 godine. Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat üe duži vremenski period. Autohtono stanovništvo nema biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju. Realizacija planiranog razvoja otoka morat üe se temeljiti na imigraciji.

Kuüanstva Tablica 4–4: Kuüanstva Podruþje Komiža Vis Ukupno otok Vis

1991.

2001.

Kuüan. þlanova 845 2,65 806 2,61 1.651 2,63

Kuüan. þlanova 680 2,47 749 2,62 1.429 2,55

Kretanje broja kuüanstava slijedi trend kretanja broja stanovnika. Smanjivanje veliþine domaüinstava izazvano je procesom raslojavanja domaüinstava i iseljavanjem.

DZS; Popis stanovništva 1991., 2001.

Na otoku je 2001. bilo 1.429 kuüanstava, a prosjeþno kuüanstvo brojilo je samo 2,55 þlanova (3,3 þlana 1971.). U manjim naseljima su znaþajno zastupljena staraþka kuüanstva samo s jednim ili dva þlana. Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno kuüanstvo s 1.105 þlanova. Prosjeþna veliþina poljoprivrednog kuüanstva bila je 2,6 þlanova, a gotovo polovica þlanova bila je starija od 54 godine. Planirani broj stanovnika Zbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika teško je dati þvrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovništva.

Broj stanovnika

Ako bi se slijedio dvadesetogodišnji depopulacijski trend, na podruþju Visa u 2015. godini bilo bi oko 3.000 stalnih stanovnika. Ova projekcije znaþajna je u ocjeni potrebnih društvenih akcija i prioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije. Uz pretpostavku poduzimanja neophodne Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika društvene akcije u cilju stabiliziranja gospodarskih prilika i stvaranja uvjeta za Planirani broj stanovnika otoka Visa 2.015. godine novo zapošljavanje kroz duže vremensko 5.500 razdoblje u urbanim centrima Komiža i 5.000 Vis prostornim planovima predviÿena je 4.500 4.000 prosjeþna godišnja stopa rasta od +1%. 3.500 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0

Uz zadržavanje broja stanovnika u ostalim naseljima na otoku bi 2015. živjelo oko 4.300 stanovnika.

1981.

1991.

2001.

2008

2015.

Trend

4.167

4.349

3.637

3.324

3.011

Varijanta 1

4.167

4.349

3.637

3.882

4.126

Varijanta 2

4.167

4.349

3.637

4.319

5.000

U optimistiþkoj varijanti uz ograniþenu imigraciju 2015. je planirano oko 5.000 stanovnika. Kako je 2008. godina polovica planskog razdoblja oþekivalo bi se da na otoku živi oko 4.000 stanovnika što oþito nije ostvareno.

Izvor: DZS; PPUG Komiža i Vis; Procjena: Horwath HTL; 2008.

Uz predviÿeni razvoj stalnog stanovništva, paralelno üe se odvijati i proces jaþanje funkcije "sekundarnog stanovanja". Povremenih stanovnika prema podacima o broju kuüa za odmor u 2001.godini je bilo preko 5.000. Trend poveüanja može se oþekivati i dalje u narednom razdoblju. Naseljenost U organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komižom i Visom kao centralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika. Gotovo sve znaþajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim središtima a u njima živi veüina stanovnika otoka (Komiža 1.523, Vis 1.776 stanovnika 2001. godine). Naselje Komiža; Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komiškog zaljeva. Komiža je središte jedinice lokalne samouprave, sa veüinom središnjih funkcija. Upravne funkcije iz nadležnosti države dijeli sa Visom s veüom zastupljenošüu Visa. Ranije je bila tradicionalno ribarsko – industrijsko središte otoka (ulov i prerada ribe, mala brodogradnja). Danas se zadržao ulov ribe, dok je prerada u stagnacije, a industrije i nema. Turizam se sve više afirmira kao noseüa djelatnost. Naselje Vis, Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroistoþnoj obali otoka sastoji se od dvije aglomeracije Kut i Luka . Grad Vis razvio se u tipiþno sredozemno mjesto s mnoštvom ljetnikovaca, utvrda, trgova, a strma brda koja ga okružuju odredila su da se raširi uz obrub uvale. Vis je takoÿer središte jedinice lokalne samouprave sa središnjim funkcijama i upravnim funkcijama iz nadležnosti države. U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz prateüe sadržaje koji su sve raznovrsniji. Ruralna naselja; Borovik, Duboka, Okljuþna, Podhumlje, Podšpilje i Žena Glava i – Biševo nekoü pretežno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju, danas sve više postaju destinacije povremenog boravka (posebno Okljuþna i Duboka). Manja poljoprivredna naselja na obodima polja središnjeg djela južnog grebena (Draþevo polje, Marina Zemlje, Plisko polje, Podselje i Podstražje) vezana su uz poljoprivredne površine i gravitiraju gradu Visu. Nekoü poljoprivredno orijentirana, danas se sve više pretvaraju u ladanjska podruþja koja uz osmišljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turistiþki sadržaji (seoskog – etno turizma). Naselja na obali ; Rukavac, Milna-Ženka i Rogaþiü uglavnom predstavljaju nakupine kuüa za odmor bez potrebnih naseljskih sadržaja. Potrebno je sanirati zateþeno stanje. Stanovi Popisom 2.001 registrirano je na otoku Visu oko 3.400 stanova prosjeþne površine 63 m2. Stanovi za stalno stanovanje(1.992) þine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalno ili privremeno napušteno.

Tablica 4–6: Uþešüe stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova Ukupno stanova Grad Komiža Grad Vis Otok Vis Grad Komiža Grad Vis Otok Vis

1991.

2001.

1349 1697 3046 1527 1876 3403

Stalno nastanjenih 717 766 1.483 677 741 1.418

53,2% 45,1% 48,7% 44,3% 39,5% 41,7%

Procesi depopulacije i promjene struktura stanovništva odražavaju se i na strukturu stanova. Stalno nastanjeni stanovi þine samo 42% ukupnog broja stanova (49% 1991.) što je posljedica porasta broja privremeno ili trajno napuštenih stanova i porasta broja stanova za povremeno stanovanje.

Izvor: Državi zavod za statistiku; Popis stanovništva 1991 i 2001.

Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komiža 29%, Vis 45%). Taj broj se je od momenta Popisa poveüao tako da možemo pretpostaviti da je broj stalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjednaþen. Iako postoji veliki interes za obnovom zapuštenog stambenog fonda realizacije gotovo i nema zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

4.2.2

Ekonomski faktori

Kroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom, osobito plavom ribom, jastozima i škampima. Grad Komiža je mjesto vještih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velike ulove. S druge strane grad Vis je bio više orijentiran polju u unutrašnjosti otoka te poljodjelstvu i vinogradarstvu. Nekadašnji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas više ne rade, kao npr. tvornica Neptun koja je preraÿivala plavu ribu u Komiži ili Vinogradar koji je bio najveüi otkupljivaþ i preraÿivaþ vina u Visu. Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanja spomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj.

Ukupni prihodi otoka iznose nešto preko 104 milijuna kuna, od þega Komiža sudjeluje sa preko 57 milijuna, a Vis sa nešto preko 47 milijuna kuna.

U ukupnim prihodima otoka najviše pojedinaþno sudjeluje trgovina na veliko i malo sa približno 30 milijuna, a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda.

Grad Komiža prihoduje približno 33.700 kn po stanovniku.

Grad Vis prihoduje približno 24.300 kn po stanovniku.

Poljoprivredna zadruga Komiža bavi se izmeÿu ostalog otkupljivanjem i preradom rogaþa te proizvodnjom vina i rakije. S druge strane Vis je radi trajektnog pristaništa imao moguünost putem trgovina snabdijevati putnike, a u blizini luke otvoren je i veliki trgovaþki centar. Iz navedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedinaþna djelatnost koja najviše sudjeluje u ukupnim prihodima i to sa približno 18 milijuna kuna. Stanovništvo se najviše zapošljava u preraÿivaþkoj industriji (142), hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64). Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu, a 121 nezaposlen u Komiži.

4.3 4.3.1

Prostor, razvojne moguünosti i ograniþenja Analiza prostornih planova

Analizirani su slijedeüi prostorni planovi:

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije

Prostorni plan ureÿenja Grada Komiže

Prostorni plan ureÿenja Grada Visa (Konaþni prijedlog plana)

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana (2007.) korišten je za usporedbu s PPUOG Komiže i Visa u dijelu osnovnih postavki u organizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i županijskog znaþaja. S obzirom da PPUOG Vis još uvijek nije donesen, kao mjerodavni, korišteni su podaci Prostornog plana županije. Prostorni planovi ureÿenja gradova Komiža i Vis osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma, poljoprivrede s ribarstvom, ekološki prihvatljivih manjih preraÿivaþkih pogona, intenzivniji razvitku obrtništva, otvaranje manjih pogona i radionica. x Turizam treba razvijati u skladu s fiziþkim kapacitetom prostora, socio - kulturnim okruženjem, moguünostima razvoja komunalne infrastrukture, te potencijalom stalnog stanovništva i raspoložive radne snage za rad u turizmu. Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postojeüim strukturama naselja uz izgradnju prateüih sadržaja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifiþnom ponudom. Izgradnju turistiþkih sadržaja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se u najmanjoj mjeri narušava krajobraz. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma - nautiþki turizam, specijalne aranžmane prilagoÿene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje znaþajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti podruþja, seoski turizam, športsko-rekreacijski turizam i sl. x Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. Razvitak poljoprivrede ograniþen je veliþinom i strukturom poljoprivrednih površina i nedostatkom vode za navodnjavanje. Buduüi razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na jaþoj pomoüi države putem sustava poticajnih mjera, kreditiranju i sl. x Preraÿivaþku industriju u buduüe treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvoda i morskih organizama. Ovim se osigurava polikulturnost otoþkog gospodarstva što je od znaþaja za stabilnost gospodarstva. x Obrtništvo, razvitak servisa i usluga poveüavati paralelno s jaþanjem turizma i poveüanjem broja korisnika. Moguünosti razvitka obrtništva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva i turista ovog podruþja. Stoga treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) i raspoloživih prirodnih sirovina (kamen), te onih djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz, trgovina, graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.).

4.3.1.1 Planirana namjena površina Temeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima ureÿenja Grada Komiže i Grada Visa (u procesu donošenja). Graÿevna podruþja naselja i ostali izgraÿeni prostori planiraju se s površinom od 379 ha što þini 3,7 % površine otoka. Površine namijenjene razvoju i unapreÿenju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.121 ha (31%), šumske površine 5.436 ha ili 54% površine otoka. Ostatak od 1.205 ha ili 12% þini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina. Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina

Izvor: PPUG Komiža i Vis

Tablica 4–7: Temeljna namjena površina PROSTORNII POKAZATELJI Graÿevinska podruþja naselja Graÿevinska podruþja van naselja Poljoprivredne površine Šumske površine Ostale poljop. i šumske površine Ostale površine UKUPNO

KOMIŽA

VIS

OTOK VIS ha

123

121

244

2,4%

0,7%

941

2.180

3.121

30,8%

2.873

2.563

5.436

53,6%

921

285

1.205

11,9%

0,6%

4.918

5.223

10.141

100,0%

Izvor: PPUG Komiža i Vis

Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (ukljuþujuüi i veü izgraÿene prostore) prostorni planovi predviÿaju:

poveüanje graÿevinskih podruþja naselja sa današnjih 170 ha na ukupno 244 ha što üe þiniti 65% svih površina za izgradnju. U ove površine ukljuþene su osim stanovanja i ostale postojeüe i planirane zone neposredno u naselju (turizam, javne, društvene, sportsko rekreacijske).

Graÿevna podruþja izvan graÿevinskih podruþja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19,5%), odnosno:

prostori za razvoj turistiþkih sadržaja prvenstveno više kategorije u izdvojenim turistiþkim zonama površine 49,5 ha, odnosno 13% ukupno planiranih zona.

prostor za nautiþku luku s prateüim sadržajima 9,2 ha na sjevernom dijelu otoka (2,6%).

društvena i javna namjena 5,7 ha (1,5%)

zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadržaja (Zlopolje, Dol) oko 10 ha (2,5 %)

Zone ostalih namjena (arheološko podruþje Issa, vojne zone) iznose oko 61 ha (16%). Kartogram 4-4: Namjena površina – postojeüa i planirana izgradnja

Izvor:PPUG Komiža i Vis

Detaljna namjena površina, organizacija prostora te uvjeti ureÿenja definirat üe se urbanistiþkim planovima ili detaljnim urbanistiþkim planovima prema smjernicama iz prostornih planova ureÿenja. Turizam Prostornim planom Splitsko-dalmatinke županije, odnosno Prostornim planovima gradova Komiža i Vis planira se do 2015. godine na otoku Visu ukupno 4.300 kreveta u hotelima i turistiþkim naseljima. Tablica 4–8: Planirane turistiþke zone Turistiþka zona

Površina ha

Broj kreveta max.

Naselje Komiža

13,7

1.500

Izvan naselja

19,0

950

Grad Komiža

32,7

2.450

Naselje Vis

19,6

780

Izvan naselja

30,5

1.070

Grad Vis

51,3

1.850

UKUPNO otok VIS

84,0

4.300

Tablica 4–9: Planirani turistiþki kapaciteti – Grad Komiža Turistiþka zona

Hotel Biševo Rogaþi Neptun Kamenica Barjaška Grad Komiža

Površina

Broj kreveta max.

1,25 3,15 3,1 6,2 19 32,7

350 300 350 500 950 2450

Graÿevinsko podruþje naselja Komiža Hoteli: zona hotela Biševo, postojeüa zona Rogaþi, planirana

Izvor: PPUG Komiža

Turistiþka naselja: zone hotela Neptun, planirana zona Kamenica, planirana Van graÿevinskih podruþja naselja Na lokaciji Barjaška, van graÿevinskog podruþja naselja, planira se izgradnja turistiþkog naselja. U uvali Mlin planira se izgradnja luke nautiþkog turizma (u sklopu ribarske luke). 47

Tablica 4–10: Planirani turistiþki kapaciteti – Grad Vis Turistiþka zona

Hotel Issa Uvala Stonca ýeška Vila Milna Samogor Zaravnišüe Parja Grad Vis

Površina

0,9 11,4 7,3 1,2 21,0 6,0 3,5 51,3

Broj kreveta max. 260 420 100 120 600 200 150 1850

Graÿevinsko podruþje naselja Vis Hoteli: zona hotela Issa, postojeüa zona “ýeška vila”, postojeüa zona Stonca, planirana Graÿevinsko podruþje Podstražje Hoteli: zona “Odmarališta Milna”, postojeüa

Izvor: PPUG Vis

Izvan graÿevinskih podruþja naselja Hoteli: zona Zaravnišüe, planirana zona Parja, planirana Hotel / Turistiþko naselje: zona Samogor, planirana

Planom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nautiþkog turizma – marine, kapaciteta 150 vezova, površina kopnenog dijela 9,17 ha. Planirana struktura definirana je iskljuþivo prema Zakonu, Hoteli i Turistiþka naselja (T1, T2). Planom se sugerira moguünost razvoja „ruralnog turizma“ u naseljima u unutrašnjosti otoka. Nije definiran modela buduüeg turistiþkog i ukupnog razvoja podruþja. Plaže Kvalitetom se izdvajaju šljunþane i pješþana plaže na južnoj i jugoistoþnoj obali (Srebrena, Rukavac, Brgujac, Zaglav, Milna, Vela i Mala Smokova), te na zapadnoj obali Biševa (Porat i Salbunara). Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijašnjem znaþaju ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost. Razvitak poljoprivrede ograniþen je prisutnom demografskom strukturom, veliþinom i strukturom poljoprivrednih površina te nedostatkom vode za navodnjavanje. Poljoprivredno tlo iskljuþivo osnovne namjene Poljoprivredna tla sa 3.121 ha zauzimaju 31% površine otoka. Prema prostornim planovima struktura poljoprivrednih tala je slijedeüa: Osobito vrijedna obradiva tla (P1); zemljište najveüe bonitetne klase na Visu (374 ha): središnji dijelovi Draþeva polja, Pliskog polja, Zlo polja, Malog Polja, Veluke i Male Vošüice i Ljubišüa. Vrijedna obradiva tla (P2), rubni dijelovi veüih polja (755 ha) Ostala obradiva tla (P3); manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednim površinama na padinama (1.992 ha). Na ovim površinama üe se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omoguüiti gradnja graÿevina izvan graÿevinskih podruþja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ); pašnjaci, kamenjari, neobraÿeno i neobraslo tlo i sl. zauzimaju 1.205 ha. Depopulacijski procesi i naroþito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine situacija je slijedeüa: 49

Komiža; 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta; 113 ha obraÿenog, 66 ha neobraÿenog zemljišta (40%); pretežno vinogradi (54 ha) i voünjaci i maslinici (38 ha) Vis; 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta; 581 ha obraÿenog, 68 ha neobraÿenog zemljišta (10,5%); pašnjaci (400 ha), vinogradi (122 ha) i voünjaci i maslinici (43 ha)

Šumske površine iskljuþivo osnovne namjene; Na otoku Visu nema šuma s gospodarskim znaþajem. Uvažavajuüi prirodne uvjete i biljni pokrov, znaþajnije šumske površine svrstavaju se u dvije kategorije: Zaštitne šume (Š2), þija se zaštitna funkcija ogleda u zaštita naselja, poljoprivrednih površina, zaštiti krajolika, klimatskoj funkciji, protivmisijskoj funkciji, protiverozionoj funkciji, zaštiti prometnica i sl. Šume posebne namjene (Š3), pogodne sa rekreacijske aktivnosti, doprinose krajobraznoj osnovi podruþja.

4.3.1.2 Infrastruktura Stanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavajuüe. Postojeüi kapacitet, tehniþka rješenja i sl. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. U ljetnim mjesecima potrebe se znaþajno poveüavaju i izazivaju nerješive probleme kako domicilnom stanovništvu, tako i gospodarskim djelatnostima. S ovim stanjem infrastrukturnih sustava, bez njihove znaþajne rekonstrukcije i dogradnje, ne može se oþekivati daljnji razvoj. Prometni sustavi; Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka, a time i zaustavljanja daljnje depopulacije, je optimalna prometna povezanost obalnih i otoþnih mjesta, longitudinalna povezanost duž obale kao i meÿuotoþka povezanost. Neophodna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorske infrastrukture. Pri tome je potrebno provjeriti, s prometnog aspekta, dosadašnju i utvrditi novu kategorizacije luka i pristaništa, odnosno cestovne mreže. Cestovni promet; Cestovna mreža otoka Visa sastoji se od slijedeüih kategoriziranih prometnica:

Državna cesta D 117, Vis – Komiža u duljini 19,68 km;

Županijska cesta Ž 6212, Vis (D 117) – Komiža D 117 u duljini 9,93 km;

Sedam lokalnih cesta, veüi broj nerazvrstanih cesta

Planira se ureÿenje/rekonstrukcija kritiþnih dionica trase državne i županijske ceste; izgradnja, rekonstrukcija i ureÿenje nerazvrstani spojnih cesta, ulica, mjesnih putova, gospodarskih i protiv požarnih prometnica. Izgradnja ceste prema Okljuþnoj, odnosno prema buduüoj turistiþkoj zoni Barjaška, te obilaznih cesta Vis – Rogaþiü i Vis (Kut) – ýeška vila doprinjet üe kvalitetnijoj povezanosti svih dijelova otoka Visa. Sva važnija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza. 50

Pomorski promet: Pomorski promet je od strateške važnosti za razvoj otoka. Udaljenost otoka od kopna stavlja Vis u neravnopravan položaj s ostalim podruþjima,a sigurne, þeste i brze veze jedan su od preduvjeta razvoja otoka. Postoji samo jedno trajektno pristanište u gradu Visu. Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sa katamaranima. Županijskim, odnosno prostornim planovima ureÿenja gradova komiže i Visa utvrÿeni su meÿunarodni plovni put, unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka.

Luke otvorena za javni promet: Komiža; Vis (županijski znaþaj)

Luke posebne namjene: Ribarska luka Komiža; Športska luka Komiža, Športska luka Vis i Luka tijela državne uprave Vis

Luke nautiþkog turizma: Komiža – Uvala Mlin, Marina Parja - Rogaþiü

Privezišta: Parja i Mezuporat (Komiža), u sklopu turistiþkih zona: ýeška vila i Stonca (Vis)

Zraþni promet; planovima se predviÿa moguünost gradnje manje zraþne luke koja üe osigurati kvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta, kritiþni zrakoplov ATR - 42) na relaciji kopno - otok Vis (domaüi i meÿunarodni letovi) i te zadovoljiti potrebe privrede i sportskih aktivnosti. Dosadašnje studije ukazuju na lokaciju Vele Pece. Pošta i telekomunikacije; Poštanska mreža u sastavu je Poštanskog središta Split. Na podruþju Visa i Podšpilja su jedinice poštanske mreže, a u Komiži poštanski ured. U planskom razdoblju oþekuje se osuvremenjivanje sustava pošte i ureÿenje poštanskog središta sa svim pripadajuüim službama. Realizacijom turistiþkih zona razvit üe se ogranci jedinica poštanske mreže. Nepokretna telefonska mreža je javne telekomunikacijske mreže. Usluga prijenosa govora je najzatupljenija usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavajuüi trend rasta, meÿutim prijenos podataka je veü pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu. Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže, a zadnjih godina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu. Podruþje opüine otoka pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom, komercijalnog naziva Mobitel i digitalnim GSM mrežama (HTMobile, VlP-net, Tele2) Elektroenergetika; Postojeüi naþin napajanja otoka elektriþnom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postojeüe potrebe, pa samim tim ni potrebe gospodarskog razvoja. Napajanje elektriþnom energijom otoka vrši se iz TS 110/35 kV " Starigrad" preko 35 kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV. Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV „Vis“ instalirane snage 2x4(2x8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV „Vis – Komiža“ . Dalekovodi su u kritiþnom stanju. Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mreža u naseljima Vis i Komiža þime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima. Trajno rješenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne toþke na Visu što pretpostavlja izgradnju slijedeüih objekata: TS 110/x kV Vis; polaganje podmorske kabelske veze 110 kV Hvar – Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice 110/35 kV "Vis. Takoÿer se predviÿa izgradnja trafostanice 35/10 kV „Komiža“. Velika udaljenost od elektroenergetske mreže Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijske troškove što dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav. 51

Vodoopskrba; Otok Vis još uvijek nije prikljuþen na planirani sustav regionalnog vodovoda, a potrošaþi se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorišta. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji slatkovodne leüe na lokaciji Korita (36 l/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vode znatno ispod dopuštenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoložive koliþine su cca 27 l/s. što jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvor Pizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih koliþina vode u špici sezone, kad dolazi do preoptereüenja sustava i uvoÿenja redukcija. Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi raþuna da težište bude na opskrbi iz vlastitih resursa i da se što više iskoristi postojeüa vodoopskrbna mreža. Rekonstrukcija i dogradnja sustava predviÿena je u dvije faze: rekonstrukcija crpilišta "Korita" þime bi se koliþina crpljenja poveüala na 40 l/s. i time omoguüilo normalno funkcioniranje sustava u sadašnjem stanju, osiguranje novi koliþina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 l/s). Ponuÿene su tri varijante rješenja:

Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istražni radovi)

Desalinizator "Pizdica"

Dovod vode s kopna

Odvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustava za prikupljanje otpadnih voda, njihovo proþišüavanje i dispoziciju bez štetnih posljedica na okoliš. Sadašnji naþin dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naroþito za naselja na obali. Planovima su utvrÿena su slijedeüa rješenja odvodnje: Naselje Komiža; kanalizacijski sustav je veüim dijelom izgraÿen. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tlaþnim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba prikljuþiti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja þini osnovu sustava. Po mehaniþkom proþišüavanju otpadne vode se ispuštaju u komiški zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predviÿeni razvoj Komiže do 2030. godine, osim ureÿaja za proþišüavanje. Turistiþka zona Barjaška; predviÿa se izgradnja zasebnog sustava s ureÿajem za proþišüavanje. Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgraÿen. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tlaþnim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba prikljuþiti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja þini osnovu sustava. Po mehaniþkom proþišüavanju otpadne vode se ispuštaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predviÿeni razvoj Visa do 2030. godine, osim ureÿaja za proþišüavanje. Rukavac, turistiþka zona „Zaravniþe“ i Brgujac i podruþje Milna Ženka; izgradnja zasebnih sustava sa odvodnim kolektorima, ureÿajima za proþišüavanje i podmorskim ispustima. Ostala naselja u unutrašnjosti; putem vodonepropusnih septiþkih jama. Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno riješen problem konaþnog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada. Sva postojeüa odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, ureÿenog odlagališta. Sa podruþja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neureÿeno odlagalište „Welington“, a s podruþja Komiže neureÿeno odlagalište “Podgomilica».

Na širem podruþju današnjeg odlagališta „Welington“ planira se gradnja transfer stanice za otpremu otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom.

4.3.1.3 Zaštiüena prirodna i kulturna baština Prirodna baština; Podruþje otoka Visa naroþito obala i pripadajuüi otoþiüi sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama þini ovaj prostor izuzetno znaþajnim i atraktivnim. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zaštiüeni su dijelovi prirode: Znaþajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok Brusnik Planom se predlažu za zaštitu kao znaþajni krajolik: otok Biševo; arhipelag Budikovac – Greben Spomenici prirode: Medvidina špilja, Modra špilja, Zelena špilja na otoku Ravnik i Uvala Stiniva (geomorfološki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geološki). Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo, Palagruža i Svetac. Biološka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i þinjenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikošüu naroþito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u veüoj mjeri ugroženi razliþitim vidovima korištenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrlo osjetljivim, ekološkim podruþjima. Viški arhipelag pripada tim podruþjima s vrlo velikom biološkom raznolikošüu i na kojem su koncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zašita Viškog arhipelaga su sljedeüi:

specifiþnost herpetofaune svakog pojedinog otoka, razliþite od kopnene i stvaranje endema;

rijetke i endemiþne biljne vrste;

veliko znaþenje otoþne skupine za preživljavanje ptica, jer su odmorišna toþka ptica selica i gnjezdište rijetkih vrsta;

specifiþna geološka graÿa Brusnika i Jabuke;

strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obale okolnih otoþiüa – biljni endemi, stanište šišmiša, bogatstvo podmorja)

bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama;

Kako bi se oþuvale prirodne vrijednosti otoka, kljuþno je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša. Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvrÿena je „Ekološka mreža Republike Hrvatske“ sa: sustavom ekološki znaþajnih podruþja i ekoloških koridora; ciljevima oþuvanja i smjernicama za mjere zaštite namijenjenih održavanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, i/ili divljih svojti.

Kartogram 4-5: Zaštiüena prirodna baština

Izvor: Zavod za zaštitu prirode, 2008. U okviru ekološke mreže zaštiüeni su kopno i podmorje otoka Vis i Biševo, dio jugoistoþne obale Visa, te brojne špilje i jame.

Kulturna baština Dosadašnja istraživanja i saznanja svjedoþe o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stoljeüa ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih graÿevina i groblja, starokršüanskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih graÿevina. Kartogram 4-6: Kulturna baština

Urbane cjeline: Zaštiüene su urbane cjeline naselja Komiža i Vis. U ovim zonama propisuje se režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedinaþnih graÿevina. Potrebno je oþuvati sva bitna obilježja prostorne i graÿevne strukture, odreÿene topografijom, povijesnom graÿevnom supstancom, te raznolikošüu namjena i sadržaja. Izvor: PPUG Komiža i Vis

Ruralne cjeline; Preventivno su zaštiüene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehaniþke migracije i emigracije veüim dijelom napušteni. Saþuvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomeniþka obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na oþuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na oþuvanje tradicijske graÿevne strukture i karakteristiþne slike naselja. Podruþja arheološke baštine; Registrirani ili preventivno zaštiüeni arheološki lokaliteti su: zona antiþkog naselja Issa; lokaliteti otoþja Palagruže, Biševo, Svetac; ostale arheološke zone u popisu nepokretnih kulturnih dobara. Pojedinaþna kulturna dobra; Zaštitom pojedinaþnih kulturnih dobara obuhvaüene su registrirane ili preventivno zaštiüene pojedinaþne graÿevine ili graÿevinski sklopovi, odnosno 13 sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobara Podruþja etnološke baštine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najveüem dijelu ruralni prostor. Danas je u dijelu naselja saþuvana matrica tradicijskog graÿenja i oblikovanja prostora. U podruþja etnološke baštine ukljuþit üe se naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ureÿenja ruralnog prostora .

Iz prostornih planova proizlaze slijedeüa ograniþenja i moguünosti razvoja: Osnovni ograniþavajuüi þimbenici razvoja su:

Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike. Ne postoji otoþko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provoÿenje jedinstvene otoþke razvojne politike.

Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, starenje stanovništva, aktivnost stanovništva, veliþina radnog kontingenta i obrazovna struktura.

Prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju.

Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju.

Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma ima za posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti znaþajnih za razvoj podruþja.

Nedovoljno razvijene društvene službe.

Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mreža, neadekvatno rješenje problema odlaganja krutog i tekuüeg otpada.

Institucionalno-sistemska ograniþenja; nesreÿeni katastri i dubiozno vlasništvo nad zemljištem i zgradama.

Neadekvatna državna politika razvoja; subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema otoþkom gospodarstvu i stanovništvu.

ýimbenici koji osiguravaju razvojne moguünosti:

Geoprometni položaj; pravaca Jadrana.

Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzažne i klimatske prednosti, podesna obala za kupanje pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture.

Krajobrazne i kulturološke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina otoþkog arhipelaga Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnost podruþja.

Ekološki praktiþki nezagaÿen okoliš; ekološka prihvatljivost je znaþajan kriterij prihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.

na križanju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskih

Buduüi razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kao osnovne prateüe djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u poþetku moguüe graditi ubrzan gospodarski razvitak.

Zakljuþna razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne znaþajke prostora

Prirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljujuüi slabijem gospodarskom i turistiþkom razvoju predmetnog podruþja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podruþja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi;

Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno nasljeÿe predstavljaju najvrjedniji identitet podruþja gdje su zaštiüene cjeline uglavnom saþuvane, no premalo se vodilo raþuna o unapreÿivanju i adekvatnoj prezentaciji zaštiüenih cjelina u funkciji kreiranja lokalnog blagostanja;

Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojom meÿusobnom interakcijom daju optimalnu mješavinu potrebnu za smisleni razvoj održive turistiþke djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i maritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnosti

Glavni ograniþavajuüi faktori održivog razvoja predmetnog podruþja su:

Skromna demografska osnova podruþja zbog depopulacijskog procesa þime se pretpostavlja da üe razvoj podruþja biti vezan uz imigracijske procese, a koji üe biti odreÿeni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privlaþnosti podruþja;

Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba i sustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom su podkapacitirani i za današnje potrebe, te predstavljaju veliki ograniþavajuüi faktor održivog razvoja predmetnog podruþja. To se posebno odnosi na o osiguranje potrebnih koliþina vode u špici sezone kada dolazi do preoptereþenja sustava i uvoÿenja redukcija.

o neriješeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja smeüa i adekvatnog odlagališta).

Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih suša) izaziva poveüanu opasnost od požara.

Turizam predmetnog podruþja treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka gospodarskog preporoda podruþja te ga je potrebno razvijati u skladu s fiziþkim kapacitetom prostora, sociokulturnim okruženjem, postojeüom komunalnom infrastrukturom kao i ekonomiþnosti proširenja iste te turistiþke suprastrukture.

4.4 Turizam 4.4.1

Razvojni operativni plan županije

Razvojni operativni plan Splitsko dalmatinske županije strateški je dokument izraÿen za razdoblje od 2006. do 2013. godine. Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadašnjeg stanja i razvojnih moguünosti županije. Plan predlaže viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljevi odnosno dogovorena vizija može postiüi. Slijedi slika koja prikazuje viziju, te þetiri razvojna cilja županije:

Cilj 1 - kako bi županija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna pažnja treba posvetiti turizmu i razvoju integrirane "turistiþke ekonomije". Spominje se poticanje razvoja turistiþke infrastrukture i novog turistiþkog proizvoda regije koji bi trebali podiüi razinu kvalitete i dodane vrijednosti. Cilj 2 – identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorila podloga za razvoj same županije. Cilj 3 – neophodan je razvoj ljudskih potencijala, vrlo bitan za županiju koja ima visoku nezaposlenost. U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa i procesa prilagoÿenim potrebama gospodarstva. Cilj 4 – identificirana je potreba udruživanja i stvaranja partnerstva meÿu poslovnim i civilnim subjektima u županiji kako bi se pospješila suradnja i olakšao napredak. Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. Prioritet županije je razvoj turizma visoke kvalitete. Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se, usprkos iznimnim prirodnim i antropogenim prednostima, turizam u županiji nije razvio u željenom smjeru i ne ostvaruje oþekivano dobre rezultate. Istiþe se potreba razrade jedinstvenog turistiþkog imidža županije, koji bi promicao kljuþne turistiþke prednosti. Kako bi se što bolje iskoristile komparativne prednosti županije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma, smještaj, prometnice, komunalije, te razviti razne poticaje. Razvoj i promocija novih oblika ponude kao što je nautika, ruralni i kulturni turizam, te poticanje meÿuregionalne suradnje takoÿer su važni za uspješan razvoj turizma. Edukacija zaposlenika u turistiþko - ugostiteljskoj djelatnosti te generalno podizanje kvalitete ljudskih resursa nužni su kako bi se željeni ciljevi i prioriteti razvoja mogli dostiüi. Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006. do 2013. godine su sljedeüe:

razvoj marketinških proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a;

poboljšanje turistiþke infrastrukture iznosi 4,5 milijuna EUR-a;

ukupne investicije u turizam u županiji iznose 13,5 milijuna EUR-a.

Zakljuþak

Razvojni operativni plan županije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvoja konkurentnog gospodarstva, te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete;

Turizam visoke kvalitete se namjerava postiüi kroz razvoj turistiþke infrastrukture smještaja i to poglavito hotela, prometnica i komunalnih usluga;

Planira se razvoj novih turistiþkih proizvoda: nautike, ruralnog te kulturnog turizma;

Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu, pa stoga planira dodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala.

Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13,5 milijuna EUR.

4.4.2

Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije

Turistiþka zajednica Splitsko-dalmatinske županije je 19. lipnja 2007. prihvatila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, koji je izradila tvrtka Horwath HTL, a koji daje prijedloge za unapreÿenje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija, te konkretnih operativnih prijedloga za destinaciju u cjelini, ali i zasebno za njena podruþja. Naime, svaka mikro destinacija Srednje Dalmacije turistiþki se pozicionira i razvija zasebno prema definiranim strategijama, ali vodeüi raþuna o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije. Jedna od kljuþnih subregija ove destinacije je otok Vis, koji je atraktivan otok za buduüi turistiþki razvoj, þija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegova najveüa prednost, jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego što je to sluþaj sa mnogim drugim otoþkim destinacijama. Uz postavljenu viziju, definirano je strateško pozicioniranje Srednje Dalmacije, pa je tako za otok Vis usuglašeno sljedeüe pozicioniranje: 'Vis – otok skrovište', a koje se obrazlaže þinjenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok veü postigao imidž posebno vrijednog skrovišta, koje treba i saþuvati. Njegova izoliranost i autentiþnost, imidž ribarskog kraja, posebno njegovih vrijednih agrikultura i vina, atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visoke vrijednosti. Polazeüi od središnjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacije Srednje Dalmacije, za Vis su predloženi elementi proširenog identiteta i sustava vrijednosti (što je detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa). U tom smislu je za otok Vis, kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije, odreÿen portfelj turistiþkih proizvoda, a koji þine sljedeüi proizvodi: nautiþki turizam i proizvod posebnih interesa kao prioritetni proizvodi, zatim proizvod 'sunca i mora', ture, kratki odmori te wellness i spa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom. Nakon toga definirani su kljuþni investicijski projekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije, pa tako i za Vis te je konaþno oblikovan provedbeni plan sa svim kljuþnim aktivnostima, odgovornostima, vremenskim rokovima, izvorima finacniranja itd. Dakle, Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja strateški okvir za novi rast turizma sukladno nadolazeüim globalnim promjenama, a usmjeren je na pragmatiþne promjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije, kao i na izgradnju novih poluga za uspostavu konkurentnosti, upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja u turistiþkoj industriji. Glavni plan razvoja turizma SDŽ je službeni dokument, þiju implementaciju provodi županija od njegovog usvajanja.

4.4.3 Grad Komiža Povijesni okvir

Povijest grada Komiže veže se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata od davnina. Smatra se da je Komiža sliþno kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i Rimljana Prvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145. godine. Pod mletaþkom vladavinom, Komiža se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana. Mletaþke vlasti su u 16. stoljeüu zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela. Bila je to gospodarska grana koja je omoguüila izgradnju crkvi, utvrda i velikih kuüa u Komiži. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu opüinu, te prerasta u gradiü sa svim potrebnim sadržajima. Poþetkom 20. stoljeüa je najveüe naselje na otoku Visu s gotovo 4.000 stanovnika. Tada je izgraÿen veliki lukobran i ureÿena luka, a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najveüa Fratelli Mardešiü). 1918. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i zapoþinje dugo razdoblje stagnacije Komiže. Bogata ribolovna podruþja oko Palagruže, pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. godine. Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komiža postaju vojna zona što spreþava razvoj turizma te se na taj naþin nastavlja stagnacija otoka. Nakon odlaska vojske sa otoka i osamostaljenja Hrvatske države zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraženo. Godine 1997. Komiža dobiva status Grada. Turistiþka ponuda Grad Komiža isto kao i grad Vis poþinje razvojem turizma poþetkom 90-tih, nakon što vojska odlazi sa otoka. Razvoj turizma poþeo je kasnije usporeÿujuüi sa ostalim mjestima na Jadranu no radi vojske opüa infrastruktura je veü postojala. Danas slika turistiþke ponude Komiže izgleda ovako:

Ukupni smještajni kapacitet je približno 990 kreveta;

Prevladava privatni smještaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta;

Posluje jedan hotel (Biševo) sa 320 kreveta u vlasništvu društva Modra špilja d.d.

U Komiži posluje samo hotel Biševo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice. Objekt je trenutno u lošem stanju, dotrajao i potrebna je veüa investicija kako bi se doveo na zadovoljavajuüi nivo. 60

Tablica 4–11: Komiža – turistiþka ponuda Modra spilja d.d. Hotel

BIŠEVO Lokacija:

Smješten u Komiži kraj mora, pet minuta šetnje od središta mjesta

Kategorija:

2 **

Broj soba:

126 soba i 5 apartmana

Pozicioniranje:

Odmorišni hotel

Fiziþko stanje:

Manje renoviracije svake godine .

Konferencijski sadr.:

Dvorana za sastanke do 90 osoba

Objavljena cijena:

106 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.hotel-bisevo.hr, telefonski interviju lipanj 2008. Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuþena u objavljenu cijenu

U ponudi Komiže nema turistiþkih kampova. Unutrašnji dio otoka, koji administrativno pripada Komiži, se oživljava posebice u vidu proizvoda hrane i piüa na seoskim domaüinstvima koja su smještena najviše oko sela Podšpilje i Žena Glava. Postoji interes za kupnjom starih seoskih objekata u središnjem dijelu otoka, koji se konverzijom pretvaraju u smještajne kapacitete. Jedan takav primjer je i selo Talež u blizini Podšpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 kuüe revitalizirano te sada nudi smještaj u ruralnom ambijentu.

Ugostiteljska ponuda Ukupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne ukljuþujuüi objekte u kategoriji caffe barova). Ponuda se sastoji od tri restorana, dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samom mjestu. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada Komiži (Podšpilje, Podhumlje, Žena Glava) nalazi se još pet seoskih domaüinstava koja u svojoj ponudi nude degustacije vina autohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete. Velika veüina spomenutih ugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca). U unutrašnjosti otoka veüina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatka godine s obzirom na potražnju i broj gostiju. . Turistiþka potražnja Zbog visokog postotka privatnog smještaja þesto loše kvalitete i hotela niske kategorije Komiža kao turistiþka destinacija trenutno ima loše pokazatelje potražnje.

U 2007. godini Komiža bilježi oko 10.300 dolazaka koji su generirali približno 68.000 noüenja.

Komiža bilježi pozitivan trend noüenja i dolazaka, sa iznimkom 2007. godine kada je zabilježen blagi pad.

Hoteli i restorani prihode približno sa 12.5 milijuna kuna godišnje ili 7.400 kn po stanovniku.

Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i noüenja Grad Komiža trend dolazaka i noüenja (2003 - 2007) DOLASCI 12.000

NOûENJA

dolasci

80.000

noüenja

70.000

10.000

60.000 8.000

50.000

6.000

40.000 30.000

4.000

20.000 2.000

10.000

2003

2004

2005

2006

2007

Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008.

Turistiþka zajednica Godišnji budžet Turistiþke zajednice Komiža za 2009. godinu približno üe iznositi 610 tisuüa kuna (bruto iznos). Sredstva budžeta planiraju se potrošiti na projekte unapreÿenja proizvoda, kroz investicije u ureÿenje destinacije, postavljanje smeÿe signalizacije, postavljanje tuševa na gradskim plažama i organizaciju manifestacija. Nadalje, planiraju se uobiþajene promotivne aktivnosti (ažuriranje web stranica, izrade brošura, posjete sajmovima), edukacije zaposlenih te uobiþajene troškove poslovanja ureda. Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku, spominju se zajedniþka oznaþavanja pješaþkih staza, izrada turistiþkih karata otoka i organizacija kulturne manifestacije cijelog otoka.

Turistiþke agencije Na podruþju Komiže posluje sedam turistiþkih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeli otok. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smještaja u hotelima, privatnim apartmanima i kuüama, organizaciju raznih izleta, usluge prijevoza po otoku i moru, iznajmljivanje skutera, brodova, te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. Ipak, ponuda agencija veüim dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima. Od ukupno sedam agencija, dvije su posveüene samo iznajmljivanju privatnog smještaja (Nona agency i Impress club). Na ponudu alternativnog turizma, kroz adrenalinske sportove, robinzonski smještaj na osami, oplovljavanje otoka, te ostale usluge fokusirale su se dvije agencije (Alternatura i Nika adventure).

4.4.4

Grad Vis

Povijesni okvir

Vis ili kako su ga nazivali za vrijeme Grþke - Issa datira iz približno 4. stoljeüa prije Krista. Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad država) te se razvija kao glavno uporište grka na Jadranu. Arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje grþkog pa kasnije rimskog doba su terme, nekropola, dijelovi ulica, potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojem je kasnije izgraÿen franjevaþki samostan.

U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj državi. Poslije þega þesto mijenja vladare, Mletci, Francuzi, pa þak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket).

Poslije pada Napoleona i Mletaþke republike, Vis dolazi pod vlast Habsburga. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije, Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije, koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio.

U blizini otoka Visa se 1866. godine odigrala viška bitka. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i þitavom Dalmacijom.

Turistiþka ponuda Nakon odlaska vojske sa otoka otvara se moguünost razvoja turizma. U poþetku otok je otvoren za domaüe goste (stanovnike bivše Jugoslavije), a posjet stranaca dopušten je tek 1989. godine. U sklopu grada posluju dva hotela, jedan na rivi u centru mjesta i jedan uz more na ulazu u Višku luku. Turistiþka ponuda izgleda kako slijedi u nastavku:

Ukupan smještajni kapacitet Visa je 2.090 ležaja;

Prevladava privatni smještaj (82% od ukupnog) sa 1.717 ležaja;

Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 ležaja i oba su u vlasništvu Vis d.d.

Spomenuti hoteli Tamaris i Issa službeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice. Osim dva hotela koji su u vlasništvu Vis d.d.-a, postoji i hotel Paula. Hotel Paula koji je renoviran ove godine u vlasništvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam na otoku. Hotel Paula još nije službeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstva turizma, no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju. U nastavku slijede prikazi spomenutih hotela.

Tablica 4–13: Vis – turistiþka ponuda Vis d.d. za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam Hotel

ISSA Lokacija:

Na zapadnom dijelu Viške vale, uz bedeme antiþkog grada Isse

Kategorija:

3 ***

Broj soba:

125 soba i 3 apartmana

Pozicioniranje:

Odmorišni hotel

Fiziþko stanje:

Sagraÿen 1984. godine, lagana renovacija 2006.

Konferencijski sadr.:

Kino dvorana može smjestiti do 30 osoba

Objavljena cijena:

112 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.vis-hoteli.hr, telefonski interviju lipanj 2008. Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuþena u objavljenu cijenu

Hotel

TAMARIS Lokacija:

U centru grada Visa

Kategorija:

3 ***

Broj soba:

25 soba

Pozicioniranje:

Odmorišni hotel

Fiziþko stanje:

Adaptiran 1992. u cijelosti, lagana renovacija 2008.

Konferencijski sadr.:

Nema (moguüe koristiti restoran)

Objavljena cijena:

120 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.vis-hoteli.hr, telefonski interviju lipanj 2008. Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuþena u objavljenu cijenu

Vila

PAULA Lokacija:

U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut

Kategorija:

3 *** (neslužbeno)

Broj soba:

12 soba

Pozicioniranje:

Manji odmorišni hotel

Fiziþko stanje:

Potpuno renoviran 2008.

Konferencijski sadr.:

nema

Objavljena cijena:

nema objavljene cijene

Izvor: hotelpaula.hr, www.tz-vis.hr Napomena: Trenutno kategorizitan kao vila, za sljedeüu sezonu predviÿeno mijenjanje imena i cijena.

Vis u sklopu turistiþke ponude nema kampova. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada gradu Visu postoje inicijative preureÿivanja starih poljoprivrednih objekata. U takvim objektima lokalno stanovništvo bavi se ponudom hrane i piüa na osnovama domaüih proizvoda i lokalnih specijaliteta, a neki od njih nude i smještaj. Spomenuti objekti nalaze se u podruþju Pliskog Polja, Marine Zemlje, Podselju i Podstražju.

Ugostiteljska ponuda Ukupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne ukljuþujuüi objekte u kategoriji caffe barova). Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i þetiri pizzerije. U sklopu ponude nalaze se još þetiri konobe koje su smještene u gradu, ili po uvalama na otoku. Grad Vis prednjaþi po broju seoskih domaüinstava smještenih u unutrašnjem djelu otoka. Ukupno postoji dvanaestak seoskih domaüinstava koja svojim ponudama lokalnih i tradicionalnih jela privlaþe turiste u unutrašnjost otoka. Neka domaüinstva uz ponudu hrane grade svoju tržišnu marku i kroz proizvodnju vina od tipiþnih sorti za otok Vis (npr. seosko domaüinstvo Roki's). Veüina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci, a neka seoska domaüinstva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju.

Turistiþka potražnja Grad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa, trajektnim pristaništem i veüom ponudom hotela u nešto je boljoj poziciji od Komiže. Smještajni kapacitet Visa približno je duplo veüi od kapaciteta Komiže. U nastavku slijede karakteristike turistiþke potražnje Visa u 2007. godini.

U 2007. godini grad Vis je zabilježio približno 18.500 turista koji su generirali približno 125.000 noüenja.

Vis bilježi pozitivan trend dolazaka i noüenja do 2006. godine, kada ulazi u stagnaciju i pad u 2007. godini.

Hoteli i restorani su u 2007. godini prihodili približno 12,5 milijuna kuna ili 6.350 kuna po stanovniku.

Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i noüenja Grad Vis trend dolazaka i noüenja (2003 - 2007) DOLASCI 20.000

NOûENJA

dolasci

noüenja

140.000

18.000 16.000

120.000

14.000

100.000

12.000 80.000

10.000 8.000

60.000

6.000

40.000

4.000 20.000

2.000 0

2003

2004

2005

2006

2007

Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008.

Turistiþka zajednica Turistiþka zajednica Visa planira da üe godišnji budžet za 2009. godinu iznositi približno 750 tisuüa kuna bruto. Aktivnosti na koje se planiraju utrošiti sredstva odnose se na unapreÿenja 65

destinacije kroz postavljanje smeÿe signalizacije, postavljanje tuševa i druge opreme na plaže i organizaciju raznih manifestacija kao što su Viška regata, festival otoka Visa i druge. Nadalje, planira se ažuriranje internet stranica TZ-a, izrada brošura i posjete sajmova. Ostala sredstva üe se utrošiti na edukacije zaposlenih te uobiþajene troškove poslovanja ureda. Suradnje dva ureda TZ-a odnosi se na oznaþavanja pješaþkih staza i postavljanja turistiþke signalizacije.

Turistiþke agencije Na podruþju Visa, za razliku od Komiže, posluju samo dvije turistiþke agencije - Ionos i Navigator. U svojoj ponudi turistima nude usluge smještaja na cijelom otoku, razne izlete, iznamljivanje bicikla, skutera, automobila i brodova. Kao zaseban proizvod agencije Navigator izdvaja se ronjenje, organiziraju se škole za poþetnike, kao i ronjenje u podvodnim spiljama, te istraživanje potonulih brodova i arheoloških nalazišta, za one iskusnije.

4.4.5 Otok Vis Ovdje se daje kratki prikaz ukupnih statistiþkih podataka za 2007. godinu koji se odnose na cijeli otok. Zajedniþki podaci za gradove Komižu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanja karakteristike turizma otoka Visa u cijelosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na otoku Visu nije zabilježen broj vezova u nautiþkim lukama (iako i Vis i Komiža imaju svoju luku). Prema informacijama dobivenim iz ureda Turistiþkih zajednica Visa i Komiže, procjenjuje se da svake godine generira oko 80.000 noüenja u spomenutim lukama (50.000 u gradu Visu i 30.000 u gradu Komiži).

29.000 turista ostvarili su približno 192.000 noüenja;

Turisti su u prosjeku boravili 6,8 dana;

Vrlo visoka sezonalnost, približno 90% ukupnog turistiþkog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna;

Najviše noüenja ostvaruju domaüi turisti približno 34%, zatim Slovenci 25% i Talijani 10% od ukupnog broja noüenja.

Istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. godinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodilo se u 18 turistiþkih mjesta sa najveüim ostvarenim turistiþkim prometom. Istraživanje nam pomaže da na podruþju otoka Visa što bolje shvatimo stavove i razine potrošnje turista. Slijede rezultati istraživanja:

Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor najþešüe dolaze u krugu obitelji (47% obiteljskih dolazaka);

Najveüi broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja, slijede nova iskustva i doživljaji te zabava;

U usporedbi sa drugim županijama, SDŽ bilježi najveüi udio gostiju koji dolaze autobusom;

Prosjeþna dnevna potrošnja turista iznosila je 59 eura, na ugostiteljstvo izdvajalo se 41 euro (ukljuþuje smještaj sa približnom potrošnjom od 24 eura).

4.4.6

Zakljuþak

Dugogodišnja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograniþavala je razvoj turizma. Nakon što se otok otvorio prema posjetiteljima, razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Komiže i Visa.

Danas je turizam vrlo slabo razvijen, dominira privatni smještaj koji þini preko 77% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. Posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*).

Promet nautiþkog turizma na otoku se statistiþki ne registrira (informacija Državnog zavoda za statistiku), iako se prema procjenama dobivenim iz turistiþkih zajednica Komiže i Visa godišnje generira 80.000 noüenja kroz ovaj turistiþki segment.

Prisutna je vrlo visoka sezonalnost što znaþi da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora. U zaþetcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ili etno konceptima turistiþkog razvoja koji se nude pretežito u unutrašnjosti otoka.

Grad Vis trenutno ima približno duplo veüi smještajni kapacitet (kreveta) od opüine Komiža, u privatnom smještaju oko tri puta više kreveta, a u hotelima svega dvadesetak kreveta više.

Grad Vis ostvaruje više turistiþkih dolazaka (8.000), te skoro duplo više noüenja od Komiže.

U Komiži i Visu dominiraju domaüi turisti, a od emitivnih tržišta najjaþa su Slovenija, Italija i ýeška.

Vis i Komiža generiraju približno iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana te oni iznose približno 12.5 milijuna kuna svaki, odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno.

4.5 Utjecaj turistiþkih aktivnosti na okoliš Turistiþke aktivnosti i okoliš imaju dvosmjeran odnos. Atraktivan i oþuvan okoliš osnov je za veüinu tipova turizma i može biti djelatnost koja na održivi naþin koristi prirodne i kulturne resurse. S druge strane, turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru, promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti, pritisak na infrastrukturu i sl. 4.5.1

Socio ekonomski utjecaji

Zahvaljujuüi slabom gospodarskom i turistiþkom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godina negativan utjecaj turizma na okoliš razmatranog podruþja nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji. Generalno, negativan utjecaj turizma možemo sagledavati kroz:

Izgradnja objekata namijenjenih turistiþkom korištenju (komercijalni sadržaji, objekti za privatni smještaj, kuüe za odmor, privezišta i sl.) na neprimjerenim lokacijama, u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslijeÿem, ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl.: 67

a) postojeüi komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse; b) izgradnja kuüa za odmor i iznajmljivanje, posebno na jugoistoþnoj obali Otoka.

Znaþajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave, problem kapaciteta i troškova izgradnje i održavanja (poveüanje intenziteta svih oblika prometa, potrošnje vode, energije i hrane od strane turista, proizvodnja otpada koji oneþišüuje okoliš). Istiþu se: c) kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecima d) neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda, opüenito zbrinjavanja otpada.

Promjene u lokalnoj zajednici; e) nastavak emigracije stanovništva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture i time intenziviranje depopulacijskih procesa; f) gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture; nepovoljno djelovanje na lokalnu kulturu, identitet i sl. g) napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje.

Ugroženost zaštiüene prirodne i kulturne baštine i staništa uslijed neprimjerenog ponašanja stanovništva i turista.

S druge strane adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma, uz uvažavanje fiziþkog kapaciteta prostora, vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije, mogla bi potaknuti održivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz:

zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje moguünosti za demografsku obnovu;

valorizaciju atrakcijske osnove; participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine; ukljuþenje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju.

zadržavanje tradicionalne poljoprivredne gospodarstava u turistiþku ponudu,

ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture.

4.5.2

proizvodnje

ukljuþivanjem

obiteljskih

Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost

Podruþje projekta obilježava složeni mozaik razliþitih namjena zemljišta, morskim i otoþkim ekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. Prisutna bogata biološka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog položaja, prevladavajuüe geološke podloge, izrazito krškog reljefa, razvedenosti obale i sl. Strateški plan djelovanja za oþuvanje morske biološke raznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST; Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu, a time i podruþje projekta jednim od prioritetnih podruþja za oþuvanje u Sredozemlju. Karakteristike unutrašnjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje, na malim površinama, razliþitih namjena, tj. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. Time gotovo þitavo zemljište izvan gradskih podruþja pruža stanište za biološku raznolikost. Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestimiþnom infiltracijom borove šume daje karakter podruþju. Obala je strma, kamenita i nepristupaþna s vapnenaþkim klifovima. Jugoistoþna i istoþna obala usjeþene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima, dobro su

razvedene i na njima su nastale brojne šljunþane plaže. Prevladavaju šume presjeþene obraÿenim

dolinama. Ova raznolikost ekosustava, staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turistiþku privlaþnost podruþja. Kako na razmatranom podruþju gotovo nema lokacija s veüom koncentracijom turistiþkih kapaciteta nema za sada ni znaþajnih utjecaja na okoliš, ili su oni lokacijski ograniþeni. Generalno, može se procijeniti stanje ugroženosti za : Poljoprivreda; turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa: x Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada þime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti. x Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida, terasa, puteva i sl. što pospješuje eroziju i takoÿer dovodi do ošteüivanja staništa. Ovaj proces za sada na razmatranom podruþju nije posebno prisutan. Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada takoÿer nije izražen. Šume i šumsko zemljište te ostalo poljoprivredno zemljište ugroženo je uslijed opožarenosti. Na primjer opožaren je gotovo u cjelini otok Biševo i trebalo bi provesti sanaciju pošumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije. Obalno more ugroženo je postojeüim stambenim i turistiþkim i drugim sadržajima gdje nije riješen ili je neadekvatno riješen naþin odvodnje. Time su ugrožena podruþja s livadama morske cvjetnice posidonije (smatraju se najznaþajnijim životnim zajednicama u priobalnom dijelu Mediterana). Sidrenje takoÿer ugrožava livade posidionije i pospješuje nastanjivanje vrsta iz drugih mora, od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa). Praüenje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvoüe-I. prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II. (http://www.mzopu.hr/more/)

Odlaganje krutog otpada samo je djelomiþno riješeno organizacijom sakupljanja i odvoÿenja otpada na odlagališta. Prisutni su brojni neorganizirani, ilegalni i “divlji” deponiji na širem prostoru. Zagaÿenja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice, poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa. Krajobraz obalnog pojasa je relativno saþuvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskom izgradnjom objekata.

Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoistoþna obala Visa

Na dijelu prostoru jugoistoþne obala Visa vidljivi su izraziti negativni utjecaji turizma: Neplanska izgradnja najveüim dijelom kuüa za povrememeno stanovanje bez imalo poštivanja urbanistiþkog i graditeljskog duha otoka. Neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda kroz što se zagaÿuje i ugrožava zaštiüeno podmorje

Izuzetno vrijedan zaštiüen krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnove znaþajno je devastiran od strane malog broja korisnika.

4.6 Analiza potencijala i ograniþenja atrakcija destinacije otoka Visa Kljuþne vrijednosti destinacije x

More je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa. Kopneni prostor, naroþito obala i pripadajuüi otoþiüi, sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama þine ga izuzetno znaþajnim i atraktivnim. Ujedno Viški arhipelag pripada podruþjima s vrlo velikom biološkom raznolikošüu gdje su koncentrirani brojni endemi.

U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zaštiüeni su Otok Ravnik, Otok Jabuka i Otok Brusnik kao znaþajni krajolici. Brojne špilje i uvala Stiniva zaštiüene su kao geomorfološki spomenici.

Zbog svoje atraktivnosti, kao znaþajni krajolik, predložen je za zaštitu i arhipelag Budikovac – Greben. Kao potencijalni ihtiološki rezervati vrlo su vrijedni akvatoriji otoka Biševo, Palagruža i Svetac.

Znaþajna odlika otoka je i saþuvan prirodni pejzaž prvenstveno vanjskih dijelova. Zapadna obala je strma, kamenita i nepristupaþna s vapnenaþkim klifovima. Jugoistoþna i istoþna obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plaže. Polja u unutrašnjosti vrijedan su primjer kultiviranog pejzaža koji karakterizira izmjenjivanje površina razliþitih namjena, tj. mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta.

Pretežno napušteni zaseoci u unutrašnjosti otoka saþuvani su uglavnom u izvornom stanju, što im daje spomeniþka obilježja.

Detaljniji opisi i mape kljuþnih resursa dati su na stranici 26.te u Prilogu

Ocjena stanja, osjetljivosti i postojeüeg utjecaja na kljuþne prirodne / ruralne resurse i baštinu x

Najugroženiji je dio jugoistoþne obale (Rukavac, Milna-Ženka i Rogaþiü) gdje je izgraÿen veliki broj individualnih objekata, najveüim dijelom kuüa za povrememeno stanovanje, bez imalo poštivanja urbanistiþkog i graditeljskog duha otoka i bez riješene kanalizacije. Otpadne vode zagaÿuju i ugrožavaju zaštiüeno podmorje, posebno livade posidionije.

Utvrÿena ekološki znaþajna podruþja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi se oþuvale prirodne vrijednosti otoka, kljuþno je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša.

Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta dovodi do gubitka jedinstvenih staništa i krajobrazne vrijednosti unutrašnjosti otoka.

Napuštene vrijedne ruralne cjeline takoÿer su ugrožene zbog iseljavanja stanovništva. Njihova zaštita i revitalizacija treba se temeljiti na oþuvanju povijesne matrice, prostorne organizacije, smještaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu, kao i na oþuvanju tradicijske graÿevne strukture i karakteristiþne slike naselja.

Postojeüi turistiþki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama Prilikom obilaska otoka Visa, identificirane su sve turistiþke atrakcije (prirodne, kulturnopovijesne, itd.), te se one predstavljaju u sljedeüoj tabeli. Temeljem ekspertize Horwath HTL-a, te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti, te razvojnog potencijala (za ruralni / eko turizam, ali i opüenito za turistiþki razvoj), pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1 predstavlja najnižu, a 4 najvišu vrijednost).

Tablica 4–15: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije Atrakcije otoka Visa Prirodne atrakcije Uvale otok Vis (Stiniva, Srebarna, Stonþica, itd.) Uvale otok Biševo (Salburna, Nevaja, Biševska l., itd.)

Mjesto

Bodovi

Vis

Biševo

Modra špilja

Biševo

Puþinski otoci

Brusnik, Jabuka, Palagruža, Sv. Andrija

Kraljiþina (Teutina) špilja

Okljuþna

Titova špilja

Žena Glava

Znaþajni krajobraz

JI dio obale i otoci

Atraktivnost

Turistiÿki potencijal

Bodovi

Kulturno povijesne atrakcije

Mjesto

Issa antiþki grad

Vis

Crkva i franjevaþki samostan

Vis

Muzej grada Visa

Vis

Kaštel u luci i ribarski muzej

Komiža

Falkuša

Komiža

Urbana jezgra

Komiža i Vis

Palaþe (Jakinova, Petra Hektoroviüa, Petrinoviüeve, itd.)

Vis

Rodna kuüa Ranka Marinkoviüa

Vis

Austrijska utvrda Baterija

Vis

Engleske utvrde (Terjun, Fortica, Velington)

Okolica Vis

Ostali vojni objekti

Otok

Crkva sv. Juraja

Vis

Crkva sv. Nikole

Komiža

Stare kuüe Dragodid

Dragodid

Atraktivnost

Turistiÿki potencijal

Bodovi

Ostale atrakcije

Mjesto

Potopljeni brodovi

akvatorij otoka Visa

Festivali i manifestacije

Vis i Komiža

Seoska domaüinstva

unutrašnjost otoka

Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše) Bodovanje: maksimalno 10 bodova

Atraktivnost Eko / ruralni potencijal

Kartogram 4-8: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije

Osim postojeüih atrakcija i resursa otoka Visa, identificirani su i planirani projekti, odnosno postojeüe inicijative vezane za razvoj turistiþkih projekata, pa se oni takoÿer navode u tabeli i kartografu koji slijedi. Planirani projekti / postojeüe inicijative koji su pokrenuti od strane lokalnog stanovništva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a.

Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative

Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative

Mjesto

Kušaonica maslinovog ulja

Podhumlje

Prezentacijski vrt - eko poljoprivreda

Podšpilje

Stara težaþka kuüa - izložbe i manifestacije

Vis i Dragodid

Eko vinarija

Plisko polje

Ruralna cijelina

Okljuþna

Eko centar

Komiža

Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative

Osim planiranih / potencijalnih projekata koje možemo svrstati u kategoriju turistiþkih atrakcija, na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smještajnih objekata za potrebe turizma, koji se takoÿer predstavljaju u sljedeüoj tabeli i kartogramu. Tablica 4–17. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta Potencijalni projekti / inicijative smještajnih kapaciteta otoka Visa Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca

Grad Vis, privatni investitor

Maslinik sa smještajnim objektom

Borova njiva, privatni investitor

Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel

Lokacija, Investitor

Lokacija Rogaþiü, privatni investitor iznad rive u Visu, strani investitor

Vinski podrum sa smještajem

Draþevo polje, strani investitor

Konverzija vojnog objekta (450 kljuþeva)

Lokacija Barjaci

Hotel Issa (potrebna konverzija)

Vis

Hotel Tamaris (potrebna konverzija)

Vis

Hotel Biševo (potrebna konverzija)

Komiža

Seosko domaüinstvo Roki's

Plisko polje, privatni investitor

Etno selo (postojeüe)

Talež

ýeška Vila (moguüa konverzija)

Vis, državno

Slovensko odmaralište, bungalovi (potrebna konverzija)

Milna, državno

Vila Paula (konverzija u hotel)

Vis, strani investitor

Eko etno selo

Okljuþna

Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta

Potencijali i ograniþenja za buduüe održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / zelenom / ruralnom turistiþkom razvoju Prirodne ljepote i bogatstva prostora, prvenstveno zahvaljujuüi slabijem gospodarskom i turistiþkom razvoju predmetnog podruþja danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podruþja, temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu. Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno nasljeÿe predstavljaju najvrjedniji identitet podruþja gdje su zaštiüene cjeline uglavnom saþuvane.

Glavni ograniþavajuüi faktori razvoja su: x

Vrlo izraženi depopulacijski procesi, posebno u unutrašnjosti otoka, doveli su do znaþajnog ograniþenja radnog kontingenta stanovništva. Stanovništvo je staro s relativno nepovoljnom obrazovnom strukturom. Stoga üe daljnji razvoj biti uvjetovan i imigracijskim procesima.

Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, uz nerazvijenu gospodarsku strukturu, ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. Sve su brojnija staraþka domaüinstva koja nisu u stanju održavati poljoprivrednu proizvodnju, niti imaju poduzetniþkog potencijala za neke druge djelatnosti. Time se još 75

više degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz, a dolazi i do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine, posebno vrijednih ruralnih cjelina. x

Ovi negativni procesi, uslijed promjene demografske struktura, izazivaju gubitak socijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu, identitet i sl.

Postojeüi infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni današnje potrebe te predstavljaju veliki ograniþavajuüi faktor održivog razvoja. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji nedostatnih lokalnih izvora, a proptereüenost sustava u špici ljetne sezone uvjetuje uvoÿenje redukcija.

Sadašnji naþin dispozicije otpadnih voda kroz nedovršene sustave Komiže i Visa te putem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv, naroþito za naselja na obali. Nije adekvatno riješen ni problem konaþnog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada, a postojeüa odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati.

Nesreÿeni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama dodatno otežava poduzetniþke inicijative.

4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma Kljuþni strateški dokumenti Razvoj ruralnih podruþja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podruþjima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pa se prema tome i deklarira u razliþitim strateškim dokumentima kao jedan od kljuþnih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podruþjima: Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma Kljuþni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu Osim zakona kojima se ureÿuju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgovaþkim društvima, Zakon o obrtu), regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona, odnosno pravilniku : Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljaþkom domaüinstvu (NN 5/08) Pravilnik o turistiþkim uslugama na seljaþkim domaüinstvima, a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja. Zakonski propisi kojima se stvaraju moguünosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turistiþkim zajednicama, Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o þlanarinama u turistiþkim zajednicama. Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su: Zakoni iz poljoprivrede, lova, ribolova i dr. te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu, veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zaštite okoliša i prirode itd. Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograniþavajuüa je, a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti iskljuþivo domaüinstva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvoÿaþi. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima, ali zakonska regulativa je ne prati. Nadalje, sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma, kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravljaþki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini). Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava, sa svega 875 kreveta, što znaþi da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i piüa.

Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj

7 32 64

8 6

6 2

42 21 31 70

Ovi objekti kategorizirani su kao Turistiþka seljaþka obiteljska gospodarstva (TSOG), a u zakonsko-regulativnom smislu obuhvaüeni su sljedeüim propisima:

Uvjeti za kategorizaciju sobe u seljaþkom domaüinstvu Uvjeti za kategorizaciju apartmana u seljaþkom domaüinstvu Uvjeti za kategorizaciju kampa u seljaþkom domaüinstvu

Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podruþjima provodi se u okviru poticaja (npr. državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede, potpore pojedinih županja i jedinica lokalne samouprave, te potpore meÿunarodnih institucija), kao i kreditnih linija. Ministarstvo turizma trenutno provodi sljedeüe programe potpora i poticaja u turizmu, a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma: 1. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"

poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podruþjima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: obnovu tradicijskih kuüa s pripadajuüim gospodarskim objektima, kušaonica, podruma

izgradnju novih, te dogradnju, nadogradnju, i adaptaciju postojeüih objekata, koji neüe narušiti vrijednosti i nasljeÿe hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu kupnju postojeüih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekata Sredstva su takoÿer namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: izgradnju, obnovu i ureÿenje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale, gatori, ribnjaci, pješaþke, biciklistiþke staze i dr.) obnovu, izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ureÿenje pripadajuüeg okoliša i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita, koji iznosi od 10.000 EUR do 200.000 EUR, sa rokom otplate do 15 godina te poþekom do 2 godine. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje

2. Program poticanja zaštite, obnove i ukljuþivanja u turizam baštine u turistiþki nerazvijenim podruþjima „Baština u turizmu“

Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turistiþke ponude na podruþjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno na ruralnim, brdsko-planinskim podruþjima, podruþjima od posebne državne skrbi i otocima, koja imaju turistiþke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini, zatim za zaštitu, obnovu i vrednovanje kulturne baštine ukljuþivanjem u turistiþku ponudu, te zaštitu, obnovu i vrednovanje prirodne baštine ukljuþivanjem u turistiþku ponudu U 2008. godini, ukupna proraþunska sredstva za ovaj Program iznosila su 8.000.000,00 kn, a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najveüi iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisuüa kuna, a najmanji je 20 tisuüa kuna).

3. Program ‘Zelena brazda’ - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni, ribolovni, planinski i ostali oblici turizma na kontinentu)

Sredstva su namijenjena udrugama, pravnim i fiziþkim osobama. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinaþnog programa ili projekta, a najviše do 300.000,00 kn po pojedinom korisniku.

4. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh"

Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeüih) kuüa sagraÿenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" 79

Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih poþetnih ulaganja u turizmu. Visina državne potpore izraþunava se temeljem opravdanih troškova ulaganja, a to su troškovi poþetnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta, zgrade i oprema). Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova, dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7,5% opravdanih troškova

5. Program poticanja unapreÿenja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“

Poticanje izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetniþkih obrta i domaüe proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijeüi iznos od 100.000,00 kn. Sredstva državne potpore mogu se koristiti iskljuþivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapreÿenje izrade i plasmana izvornih suvenira: x projekti ulaganja za ureÿenje proizvodnih i prodajnih prostora x projekti za nabavku strojeva i alata x projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža, promotivni materijal) x projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi x projekti ulaganja u struþni dizajn i redizajn

6. Program poticanja razvoja tematskih turistiþkih putova „Tematski putovi“

Sredstva se koriste za usmjeravanje turistiþke potražnje/prometa prema podruþjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno prema ruralnim, brdsko-planinskim podruþjima, podruþjima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka; za zajedniþko oblikovanje i promidžba regionalnog turistiþkog proizvoda više mjesta, opüina, gradova i županija koje povezuje ista tema; za vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva ukljuþivanjem u turistiþku ponudu; za gospodarsko povezivanje više podruþja; za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijeüi iznos od 250.000,00 kn Sredstva državne potpore mogu se koristiti iskljuþivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: a) projekte utemeljene na turistiþkoj valorizaciji kulturne, povijesne i prirodne baštine

b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi 7. Program poticaja ulaganjima u javnu turistiþku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odreÿenoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije"

Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma þime se omoguüuje stavljanje u funkciju dodatnih turistiþkih sadržaja. Sredstva po ovom natjeþaju se odnose na: projekte ureÿenja postojeüe javne turistiþke infrastrukture i obogaüivanje sadržaja, izgradnju javne infrastrukture koja omoguüava uspostavu tematskih turistiþkih putova (biciklistiþkih, pješaþkih, vinskih i dr.), stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti, ureÿenje ostale javno turistiþke infrastrukture. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinaþnog projekta, a najviše do 500.000,00 kuna. Sredstva su namijenjena tijelima podruþne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi, opüine). Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fiziþke osobe, uz suglasnost jedinica podruþne (regionalne) i lokalne samouprave, ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu.

8. Program poticajnih mjera za poveüanje konkurentnosti turistiþkog tržišta 9. Sufinanciranje turistiþkih projekata kojima su odobrena sredstva iz meÿunarodnih fondova 10. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma 11. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Osim Ministarstva turizma, ostala resorna ministarstva takoÿer pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma, kao na primjer:

Ministarstvo gospodarstva - razliþiti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer sljedeüi projekti: Zadružno poduzetništvo, Jaþanje konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi, Obrazovanje za poduzetništvo

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva“ 81

Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama.

Splitsko-dalmatinska županija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticaja projekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata: Program etno- eko sela - ovim programom se odobravaju sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u cilju stvaranja etno-eko sela i obogaüivanja turistiþke ponude. Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima Potpore turistiþkim manifestacijama i udrugama Potpore razvoju kulturnog turizma Financiranje izrade biciklistiþkih brošura Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Financiranje turistiþke signalizacije Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SDŽ (poseban fokus je stavljen na razvoj ruralnog turizma – Strategija razvoja ruralnog turizma županije je u procesu izrade) Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za þlanstvo u Europskoj Uniji, uz navedene poticaje resornih ministarstava, takoÿer može koristiti sredstva meÿunarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija, prekograniþnu suradnju, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Prema tome, projekti koji su financirani od strane meÿunarodnih fondova, a potiþu razvoj ruralnog turizma su: CARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i graniþnim podruþjima Bosne i Hercegovine“ AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipiþnih proizvoda Instrument pretpristupne pomoüi (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) – prekograniþna suradnja, pomoü u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD) IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim, institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima, moguüe je zakljuþiti sljedeüe:

Snažan je raskorak izmeÿu postojeüih mehanizama poticaja i i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma;

Rezultat je þinjenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora, a tome pridonosi þinjenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i struþnu podršku poduzetništvu u ovom segmentu. Sve to rezultira situacijom u kojoj još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa, koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom, ali i internacionalnom tržištu,

Optimalno rješenje je da se pragamtiþna odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja, svede na razinu županije.

5. Evaluacija kljuþnih interesnih subjekata U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za podruþje LOT 2 (Otok Vis), Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa kljuþnim interesnim subjektima u turizmu ovog podruþja. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turistiþki razvoj ove destinacije, kao i u cilju prepoznavanja upravljaþke i financijske snage / interesa kljuþnih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta. Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komiža) - opüi stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnji razvoj turizma treba temeljiti na principima održivog razvoja visoke vrijednosti, a pri tome treba otvoriti moguünost za ulazak eksternih investicija, te razvijati malo i srednje poduzetništvo. Karte na koje Vis treba igrati su povijest, kultura i tradicija, dok od kljuþnih problema za razvoj vide u nedostatku ljudskih resursa, te neadekvatnoj opüoj infrastrukturi (osobito vodoopskrba). Grad Vis još uvijek nije donio Prostorni plan ureÿenja grada, što predstavlja jednu od prepreka planiranju daljnjeg razvoja cijelog otoka. Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstava iz državnog proraþuna, te ostalih fondova, meÿutim vlastiti financijski kapaciteti ograniþavaju ih tek na podršku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih, urbanih, manjih projekata turistiþke infrastrukture, itd.). Turistiþke zajednice Vis i Komiža - bave se poticanjem, unapreÿivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turistiþkih proizvoda ovog prostora, kao što je propisano Zakonom o turistiþkim zajednicama, a financiraju se sredstvima opüinskog budžeta, donacijama, od boravišnih pristojbi i þlanarina. TZ Komiža i TZ Vis ne ostvaruju znaþajnu suradnju u radu, u smislu razvoja cjelokupne turistiþke destinacije Vis, razvoja konkurentnih turistiþkih proizvoda, aktivnosti, što upuüuje na potrebu kvalitetne destinacijske menadžment organizacije za otok Vis. Hoteli - na podruþju otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduzeüa (Hoteli Vis d.d. i Modra špilja d.d.). Hotel Biševo u Komiži još nije privatiziran, a vlasnici su država, FIMA i mali dioniþari, dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani. Hoteli u gradu Visu i gradu Komiži svake godine ulažu sredstva u održavanje hotela, a potrebnih veüih ulaganja u restrukturiuranje za sada nema. Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno drže poziciju 'mirovanja', te se sa odlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka oþekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija i interesa. Muzej grada Visa - povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje u turistiþkoj ponudi otoka, meÿutim trenutno to nije sluþaj. Osim inicijativa Muzeja i Franjevaþkog samostana u gradu Visu za arheološko istraživanje Isse i predstavljanje antiþkog teatra, trenutno ne postoje drugi napori na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednih lokacija, te njihovom valorizacijom u turizmu. Turistiþke/putniþke agencije – na otoku Visu posluje nekoliko turistiþkih/putniþkih agencija, lociranih u gradovima Komiži i Visu (Alternatura, Srebrna Tours, Navigator, Darliü & Darliü, Impress Club, D&D, Nika Adventure Tours, TA Komiža, Ionis), koje organiziraju i komercijaliziraju razliþite aktivnosti na otoku (npr. smještaj, ali i ostale rekreativne aktivnosti poput rekreacije na otvorenom, obilaska uvala, ronjenja i sl.). Neke od tih agencija veü djeluju kao svojevrsne destinacijske menadžment kompanije, te je stoga potrebno njihovo daljnje ukljuþivanje u profesionalizaciju turistiþkih proizvoda, aktivnosti i sadržaja otoka.

Ugostiteljski objekti – na otoku se istiþe nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta, u Komiži i Visu, odnosno u unutrašnjosti otoka, koji svojom kvalitetnom ponudom, ugodnim ambijentom i atmosferom privlaþe goste, iako se njihovo poslovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. Trenutno su ovi subjekti uglavnom prepušteni vlastititm naporima u smislu oglašavanja i promocije, uz manju podršku lokalnih TZ-ova, a prevladavajuüi stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletne turistiþke ponude otoka, te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omoguüavaju komercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa. Lokalni obrtnici, udruge, zadruge - na otoku Visu posluju obrtnici - ribari, poljoprivrednici, ugostitelji, trgovci, prijevoznici, i sliþno. Udruga obrtnika broji oko 200 þlanova, i malim inicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. Na Visu se veü istiþe nekoliko autohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viški hib, slatki proizvodi od voüa pekmezi, džemovi, rakija od rogaþa i sl., ), a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda na viškoj rivi tijekom sezone. Nadalje, na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija (Lipanoviü, Ivþeviü, Roki, Vidoviü), koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave, te plavac mali, a identificirane su inicijative za uzgojem starih viških sorti poput 'palagružonke'. Na otoku takoÿer postoje poljoprivredne zadruge (PZ Podšpilje i PZ Komiža), koje se izmeÿu ostalog bave prešom maslina i preradom / obradom rogaþa. Meÿutim, po mišljenju kljuþnih subjekata, neki od problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka leže u nedostatku zajedniþkog i organiziranog plasmana proizvoda na tržište. Ipak, pozitivan i proaktivan stav pojedinaca u poljoprivredi, udruga i njenih þlanova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacija tradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti. Iznajmljivaþi privatnog smještaja - obzirom na nedostatak kvalitetnih hotela, 67% ukupnih smještajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete, koji su uglavnom nedostatne razine kvalitete. Veüina je privatnog smještaja (soba/apartmana za smještaj) unutar objekata stanovanja otoþkih obitelji, dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnim dodatnim uslugama za goste. Stoga se kao jedan od kljuþnih konkurentskih programa unapreÿenje smještajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih otoþkih smještajnih kapaciteta. Kljuþni stavovi, te izraženi postojeüi problemi prožeti su þinjenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan grada Visa, što otežava realizaciju mnogih inicijativa.

Kljuþni rezultati sa radionice: Gore navedeni stavovi kljuþnih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga, kao i tijekom radionice. Radionica je održana u gradu Visu, 20. listopada 2008., a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora, kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naruþitelju sa kompletnim materijalima radionice). Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova kljuþnih subjekata, kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. U nastavku se navode kljuþni rezultati ove radionice: 1. Sudionici radionice birali su þetiri turistiþka proizvoda po prioritetu sa predložene liste, kako bi naznaþili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu. Vrlo je jasno da je proizvod eko / ruralnog turizma na þelu ljestvice prioriteta razvoja:

2. U svrhu procjene modela rasta, potrebno je prethodno identificirati aspiracije kljuþnih subjekata vezano na obim rasta turizma u sljedeüih 10-15 godina. Prisutni na radionici birali su opciju koja odgovara njihovim aspiracijama:

3. Jednako tako, sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost, pa su u tom smislu odabrali dvije od ponuÿenih opcija:

4. Po mišljenju sudionika radionice, kljuþni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljedeüi (izbor dva odgovora):

5. I na kraju, kljuþni projekti turistiþkog smještaja s kojima treba zapoþeti razvoj na otoku Visu, po mišljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu):

6. Analiza konkurenata Usporedbe s konkurencijom opüenito služe kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale moguüe razvojne strategije. Pod konkurencijom se u ovom sluþaju podrazumijevaju drugi sliþni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova opüa i gospodarska situacija.

6.1

Kriteriji izbora konkurenata

Kriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljedeüi: x

sliþna veliþina (oko 90 km2)

sliþna geografija

sliþan prometni položaj

Buduüi da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije, napravljen je sljedeüi izbor otoka: x

Lošinj (odgovara veliþinom i geografskim obilježjima)

Rab (odgovara veliþinom i geografskim obilježjima)

Lastovo (odgovara prometnim položajem i geografskim obilježjima)

Mljet (odgovara po prometnim položajem i veliþinom)

Iako se ovdje može reüi da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu, kao što je na primjer otok Hvar, potrebno je naglasiti da takve otoþke destinacije veü poþinju graditi svoj prepoznatljivi turistiþki imidž te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupine gostiju bitno razliþite od postojeüih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa. Sukladno tome, te otoþke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa.

6.2 Opüi podaci Vis se veliþinom nalazi u sredini ljestvice prema veliþini i broju stanovnika. Vidljiva je visoka gustoüa naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka. Ovakvo stanje prate i demografski trendovi na ovim otocima koji su atipiþni za hrvatske otoke, buduüi da na ova dva otoka nema trenda depopulacije u posljednjih 150 godina. Južnodalmatinski otoci imaju nisku gustoüu naseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina. Tablica 6–1: Analiza konkurenata – opüi podaci otok

površina (km2)

stanovništvo

gustoýa naseljenosti (st / km2)

Mljet

100

1.111

Rab

9.480

101

Vis

3.700

Lošinj

8.134

110

Lastovo

835

Izvor: DZS, 2008

Geografskim smještajem i gustoüom naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke na sjevernom Jadranu (Rab i Lošinj) te južnodalmatinske otoke (Lastovo, Mljet i Vis). Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i jaþa turistificiranost. Meÿutim, rijeþ je o turistiþkom tržišnom modelu u kojem prevladava privatni smještaj i hotelski smještaj niže kvalitete (2 -3 *). Znaþajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Lošinju. Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab slika (mapa)

OTOK

Rab

Položaj

Otok se proteže 22 km u smjeru sjeverozapad jugoistok te se nalazi u Primorsko - goranskoj županiji sjeverno od Paga i južno od Krka. Najviši vrh otoka je Kamenjak (408 metara). Sjeveroistoÿna strana otoka je krševita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednja hrastova šuma na Mediteranu.

Opis

Otok se prvi put spominje još u doba Grka otkada mu potiÿe i ime (Arba). Doživljava vrlo snažan razvoj za vrijeme Rima. Slaveni grad naseljavaju kasno, tek u 10. stoljeýu. Na otoku se nalazi više crkvi iz romaniÿkog razdoblja koje su uz palaÿe moýnih rapskih srednjovjekovnih obitelji najvažniji kulturno-povijesni spomenici. Zbog specifiÿne klime sva naselja smještena su u zavjetrini.

Površina

102 km2

Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih

9.480 405 1.239

Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj OTOK

Lošinj

Položaj

Otok je dio creško-lošinjskog arhipelaga i nalazi se na prometnom plovnom putu izmeĀi Istre i Dalmacije. Fiziÿki je spojen s otokom Cresom što mu osigurava lakši dostup (zbog relativno kratke trajektne linije Cresa s Istom i otokom Krkom). Otok se blagom klimom i vegetacijom istiÿe meĀu ostalim jadranskim otocima.

Opis

Otok ima imidž klimatskog ljeÿilišta koji datira još iz Austrougarske, a poznat je i bogatom podmorju (dupini). Mali Lošinj je najveýe naselje na otoku, i jadranskim ortocima uopýe, ÿije se administrativno podruÿje proteže i na dio otoka Cresa. Naselje potiÿe još iz antiÿkih vremena, a na otoku se nalazi i nekoliko saÿuvanih sakralnih objekata iz rimskog doba. Snažniji gospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma, trgovine i brodogradnje u 18. i 19. stoljeýu.

Površina

223 km²

Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih

6.296 241 1574

Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost, izrazito negativni demografski trendovi, teži prometni dostup (osobito Lastovo), slabija turistificiranost, ali i netaknute prirodne ljepote. Osobito se istiþe Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park. Sukladno tome, otoci iz ove skupine turistiþku valorizaciju uglavnom doživljavaju kroz proizvode specijalnih interesa i kao skrivene nautiþke oaze (iako gotovo nemaju registriranih nautiþkih kapaciteta.

Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet slika (mapa)

OTOK

Mljet

Položaj

Smješten je južno od poluotoka Pelješca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal širok 8 km. Orijentiran je istok zapad i dugaÿak 37 km s prosjeÿnom širinom 3,2 km. Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojih najveýe Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavna trajektna luka Polaÿe nalazi se na sjeveru otoka, a jedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapadu otoka nalazi s i jezero s otoÿiýem koje je proglašeno nacionalnim parkom 1960. godine.

Opis

Za razliku od veýine ostalih jadranskih otoka, na Mljetu izostaje krški krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji i brojnim životinjskim vrstama. Zbog toga i zbog ÿinjenice da je nacionalni park, uz komercijalne turiste privlaÿi i znanstvenike. Usprkos snažnoj prirodnoj atrakcijskoj bazi, turistiÿka ponuda je relativno oskudna i još uvijek ne postiže bolje performanse.

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih

100 km2 1.111 ??? 145

Broj zaposlenih u turizmu

Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo slika (mapa)

OTOK

Lastovo

Položaj

Otok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka. Nalazi se 13 km južno od Korÿule i najudaljeniji je naseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i širok 5,8 km. U Lastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih su najveýi Sušac, Prežba, Mrÿara i skupina otoka Lastovnjaci koja se nalazi na istoÿnoj strani. Grad Lastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnog amfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka, a ne luci kao što je uobiÿajeno za otoÿka mjesta. Ostala veýa mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar), Luÿica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur.

Opis

Grad Lastovo datira još iz rimskog doba. Jedno od najbogatijih podmorja na Jadranu, krška polja i prirodna staništa orlova i sokolova ÿine bogatu priordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simboliÿna brojka 46 koja odražava broj otoka u arhipelagu, njihovu površinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoj i kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snažnije turistiÿke komercijalizacije (nema hotela na otoku) ÿemu je doprinijela prometna izolacija i težak dostup.

Površina Dužina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

56 m2 835 50 80 14

6.3 Gospodarstvo Iako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, još veüa razlika je vidljiva u godišnjim prihodima. Lošinj s gotovo milijardu HRK godišnjih prihoda, odnosno Rab s oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snažnije gospodarstvo od Mljeta i Lastova þije gospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104 milijuna HRK godišnjeg prihoda. Tablica 6–6: Godišnji prihod Godišnji prihod otoka u 2007. u milijunima HRK Rab

Lošinj prihod od turizma ukupan prihod

Vis

Lastovo

Mljet 0

200

400

600

800

1000

1200

Izvor: FINA 2008.

Meÿutim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Vis nalazi uvjerljivo na zaþelju ljestvice s tek 3.888 € prihoda po stanovniku, dok pretposljednji Mljet ostvaruje 5.353 € prihoda po stanovniku, a Lošinj þak 16.705 € po stanovniku. Tablica 6–7: Prihod po stanovniku Prihod po stanovniku u 2007. u € Vis

Mljet

Lastovo

Rab

Lošinj 0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

Izvor: FINA 2008.

Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kao jedini iz promatrane skupine koji više od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam. Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, može se zakljuþiti da je na

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se po postotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.

6.4 Turizam U skladu sa slikom o ukupnom i turistiþkom prihodu, ukupni turistiþki kapaciteti na Rabu i Lošinju su oko desetak puta veüi od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078 kreveta raspolaže najveüim smještajnim kapacitetima od promatranih južnodalmatinskih otoka. Tablica 6–8: Prihod od turizma % prihoda od turizma

otok

% zaposlenih u turizmu

Mljet

44%

61%

Lastovo

41%

40%

Vis

24%

25%

Lošinj

24%

42%

Rab

19%

36%

Izvor: DZS, 2008

Tablica 6–9: Turistiþki kapaciteti 2007. Ukupni turistiÿki kapaciteti u 2007. godini (kreveti) Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

Izvor: DZS 2008.

Ukoliko se promatra smještajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatni smještaj þini više od 50% kapaciteta, pri þemu je taj broj najveüi na Visu i iznosi þak 77%. Hotelski smještaj varira izmeÿu 10 i 20% u ukupnom smještaju i nešto je viši na južnodalmatinskim otocima. Od južnodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smještaja, dok registriranih kapaciteta u segmentu nautiþkog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.

Iskorištenost prostora u smislu turistifikacije daleko je veüa na otocima u sjevernom dijelu Jadrana pa Rab ima 259 turistiþkih kreveta na þetvorni kilometar, Lošinj 159, a Lastovo tek 9. Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na þetvorni kilometar. Sukladno turistiþkim kapacitetima, Rab i Lošinj ostvaruju i znatno veüi broj turistiþkih noüenja od ostala tri promatrana otoka, kao što je prikazano na donjem grafikonu. Tablica 6–10: Turistiþka noüenja 2007. Turistiÿka noýenja u 2007. godini Lastovo Mljet Vis Lošinj Rab 0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

Izvor: DZS 2008.

Ukoliko se promatra ostvareni direktni turistiþki prihod po noüenju, zbog manje turistiþkih kapaciteta veüi prihod po noüenju ostvaruju slabije turistificirani južnodalmatinski otoci s izuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turistiþkom noüenju bliži Rabu i Lošinju nego Lastovu koje skromnu koliþinu smještajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRK po turistiþkom noüenju.

Tablica 6–11: Prihod po noüenju 2007. Ostvareni prihod po turistiÿkom noýenju u HRK u 2007. godini Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0

100

200

300

Izvor: DZS, FINA 2008.

Relativno visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godišnjem prihodu po turistiþkom krevetu od gotovo 17 tisuüa HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi na pretposljednjem mjestu od promatranih otoka s nešto više od 8 tisuüa HRK po krevetu. Obzirom 92

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smještaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5 tisuüa HRK prihoda po krevetu. Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu Prosjeÿni godišnji prihod po krevetu u HRK u 2007. godini Rab Vis Lošinj Mljet Lastovo 0

5.000

10.000

15.000

20.000

Izvor: DZS, Fina 2008.

Godišnja zauzetost hotelskog smještaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjeka na Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Lošinju (Rab i Lošinj oko 29%, Lastovo tek nešto više od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnosti ne odskaþe od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih noüenja tijekom ljetnih mjeseci i još uvijek nema uvjete za cjelogodišnje poslovanje.

7.5. Zakljuþak Temeljem analize konkurencije, tj. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu sliþni po geografskim obilježjima, veliþini i prometnom položaju (barem dva kriterija zadovoljena) mogu se izvesti sljedeüi zakljuþci: x

Svi promatrani otoci su naseljeni još u grþko ili rimsko doba. Povijesni kontekst, odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom, uvjetovala su da su otoci na sjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihov snažniji razvoj u 18. i 19. stoljeüu. U turistiþkom smislu, jasnije turistiþko pozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Lošinj (klimatsko ljeþilište još iz doba Austrougarske).

Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka na sjevernom Jadranu i onih na jugu, usprkos relativno sliþnim geografskim osobinama. Zadržavanje, pa þak i umjeren porast, broja stanovnika na Rabu i Lošinju dala je temelj za snažnije gospodarstvo, ali i dovoljne ljudske resurse za snažniju turistifikaciju.

Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo jaþe turistificirani od onih na jugu, no usprkos tome udio turistiþkog prihoda u ukupnom ostaje više manje konstantan. Dakle, razvoj turizma u opüem sluþaju podjednako vuþe i ostale gospodarske sektore s tim da jaþe turistificirani otoci imaju daleko snažnije gospodarstvo i manju nezaposlenost;

Nema bitnih razlika u strukturi smještaja meÿu promatranim otocima. Hotelski smještaj iznosi 10 do 20% a privatni smještaj od 60 do 80% s izuzetkom Lošinja. Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci koja uzrokuje godišnju zauzetost hotela na razini ili þak ispod hrvatskog prosjeka. Jednako tako, veliki broj novih kapaciteta privatnog smještaja uzrokuje vrlo skroman godišnji prihod po krevetu na Lošinju, Visu i osobito Rabu.

Za sada nema uvjeta za cjelogodišnji turistiþki biznis niti na jednom od promatranih otoka. Ipak, ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turistiþkom noüenju, Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. Obzirom na malu koliþinu izgraÿenih kapaciteta na ova dva otoka, što se u nešto manjoj mjeri odnosi i na Vis, imaju i znaþajnije prilike za dalji planski turistiþki razvitak.

U odnosu na analizirane konkurente, otok Vis ima sljedeüe razvojne opcije u pogledu buduüeg turistiþkog razvoja: x Vis može krenuti u snažniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Lošinj izgradnjom nekoliko veüih resorta mješovite namjene s jakom komponentom poslovanja nekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog još uvijek dominantne sezonalnosti proizvoda. Ta opcija, meÿutim, zahtijeva vrijeme i s njime povezanu neizvjesnost, ali je ta opcija takoÿer izvjesna s pozicije detektiranog interesa domaüih i napose potencijalnih inozemnih investitora; x Vis može þekati i iüi putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav znaþajniji razvojni impuls ne može dogoditi iznutra, veü samo izvana a na naþin izvedbe znaþajnih investicija u 94

pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama na lokalni socio-kulturni supstrat; x Vis kao otok može pronaüi treüi put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba prevesti u vlastitu prednost ali samo u sluþaju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan naþin spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s otoþkom agroproizvodnjom, ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zaleÿu otoka koja je karakteristiþna za neke uzorne sluþajeve koji su analizirani za potrebe ovog projekta. U tom kontekstu Vis treba maksimirati upotrebu postojeüih graÿevinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala i eventualno iüi na manje i ekskluzivne nove 'green field' projekte (potpuno nove investicijske projekte) koji üe svoje lokalno tržišno uporište tražiti upravo na prethodno spomenutim te saþuvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora. x Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije traži tržišna i poslovna uporišta jer smo uvjereni da je rijeþ o modelu koji na najbolji naþin spaja strukturu atrakcija, tržišne interese te napose interese stanovništva otoka.

7. Analiza globalnih trendova u turizmu U 2007. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa poveüanjem broja dolazaka i noüenja, ali turistiþke zarade nisu pratile poveüanje prometa. Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Istoþnom Europom, Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima, a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena. Južna - Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom, Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje kljuþne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma. Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu GLOBALNI TRENDOVI

EKONOMSKI TRENDOVI

DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI

x Globalizacija x Kriza hipotekarnih kredita x Nestabilnost cijene nafte x Propadanje tradicionalnih industrija • Polarizacija bogatstva

x x x x x

PRIRODA

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

x x x x x

Globalno zatopljenje promjene klime Oÿuvanje okoliša Turizam u prirodi Uništavanje okoliša Ekološka svijest

PUTOVANJA, TURIZAM, TURISTI, DESTINACIJE

x x x x x

Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Poveýanje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravlje

Utjecaj interneta Interaktivna TV Mobilna tehnologija Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu - brzina vs ugoda

POLITIþKO / PRAVNI TRENDOVI

x x x x x

KONKURENTSKI TRENDOVI Turizam kao važan sektor Oÿuvanje okoliša Terorizam Troškovi osiguranja Prava potrošaÿa

x x x x

Globalna on-line revolucija Utrka za veýim raspoloživim dohotkom Veýi broj destinacija Pojaÿana konkurencija

TURISTIÿKI TRENDOVI

x Skraýeni glavni odmor x þešýi kraýi odmori x Individualne ture x On-line revolucija bookinga x Globalno stabilniji rast putovanja

x Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja x Sofistikacija korisnika x Jaÿa potražnja za specijalnima nišama x Jaÿa potražnja za novim destinacijama x Povijest i izvornost su "in"

Izvor : European Travel Commission, Tourism Trends in Europe, 2006

Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu, te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost buduüeg razvoja. 96

Kreativnost i dizajn su bitniji nego ikad - danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci, daleke izolirane destinacije, novi neotkriveni dijelovi svijeta) natjeþu oko istog dijela 'kolaþa' na turistiþkom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan naþin;

Najveüi luksuz na svijetu je prostor - gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost, prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autentiþno iskustvo odreÿenog podruþja;

Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom - je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba;

Vrijednost prije cijene - za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete, gostima / turistima je važnija moguünost izbora od cijene koju plaüaju;

Održivi pristup okolišu - gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe oþuvanja okoliša, ovaj aspekt poslovanja turistiþkih kompanija postaje sve bitniji;

Zakljuþak

Udaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvo ekskluziviteta / izoliranosti.

Unutrašnjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji može gostima nuditi privatnost i prostranost jer se radi o malom broju postojeüih objekata u velikim prostranstvima.

Grad Vis svojom povijesnom komponentom, posebno starog grada polisa Isse, grþkim i rimskim arheološkim nalazištima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlo zanimljivu priþu;

Komiža sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkuše ima dosta elemenata za kreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more.

8. SWOT analiza 8.1. Pristup SWOT analiza (analiza snaga, slabosti, moguünosti i prijetnji) odnosi se na kljuþne elemente koji karakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turistiþke destinacije, te one elemente koji trenutno utjeþu na razvoj turizma ove destinacije. SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak, koji je prilagoÿen za potrebe ovog Plana, te kao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana. Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) raÿena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog podruþja prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija, ministarstva, SDZ, itd.) obilaska destinacije razgovora sa kljuþnim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa radionice održane u Visu baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb Analiza vanjskih moguünosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsežne analize tržišta analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podruþju turistiþke industrije Za potrebe SWOT analize turistiþke destinacije otoka Visa evaluirani su sljedeüi elementi:

KLJUþNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI

KLJUþNE EKSTERNE MOGUüNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGUüNOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA

Nakon identifikacije, relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi se izraþunao ukupan intenzitet destinacijskih snaga, slabosti, moguünosti i prijetnji. Temeljem ukupnog i prosjeþnog intenziteta svake komponente SWOT analize, formuliran je poligon strategija SWOT analize destinacije Vis, koji služi kao okvir za definiranje buduüih razvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turistiþke destinacije. Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana, a ovdje se daje pregled zakljuþnih rezultata i zakljuþak kompletne analize.

8.2. Ukupni rezultati Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJUþNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE Broj elemenata 8 5 4 4 4 4 4

Segment PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUýJA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTIýKE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTIýKI RAZVOJ

SLABOSTI Broj elemenata 8 7 7 8 6 9 6

KLJUþNE EKSTERNE MOGUüNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGUüNOSTI PRIJETNJE Broj elemenata 9 4 5 5 4 3 5

Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA

Broj elemenata 8 4 4 3 5 3 3

Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA

UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJUþNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS

Segment

SNAGE *

Broj elemenata UKUPNO Prosjeþna ocjena

SLABOSTI **

73 0 37 32 30 0 43 33 215 6,52

72 67 66 76 54 83 59 51 477 9,35

KLJUþNE EKSTERNE MOGUüNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS

Segment

MOGUûNOSTI *

TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA

Broj elemenata UKUPNO Prosjeþna ocjena

84 39 40 55 36 30 48 35 332 9,49

PRIJETNJE **

74 35 39 24 42 23 26 30 263 8,77

* Napomena: 1=NAJGORE, 10=NAJBOLJE ** Napomena: 1=NAJBOLJE, 10=NAJGORE

8.3 Zakljuþak Izvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljedeüe:

100

da je intenzitet slabosti (477) više od dva puta veüi od intenziteta snaga (215), što je i oþekivan rezultat, obzirom da se destinacija Vis nalazi na poþetku izgradnje profesionalne i konkurentne turistiþke industrije

da je broj moguünosti u okruženju (332) veüi od broja prijetnji (263), što znaþi da trenutni procesi u okruženju destinacije Vis mogu biti iskorišteni za stvaranje vlastite prednosti u razvoju

bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju, razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti, jer se inteligentan razvoj turistiþke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. Ovakva strategija jasno se išþitava iz 'poligona strategija' u nastavku.

Slika 8-1: Poligon strategija POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VIS MOGU没NOSTI Maxi - maxi strategija

Mini-maxi strategija

332

215 SLABOSTI

SNAGE 477

263

Maxi - mini strategija

Mini - mini strategija

PRIJETNJE

101

9. Kljuþne strateške prednosti i kljuþne strateške barijere turistiþkog razvoja 9.1. Inicijalna pozicija

Otok Vis bogata je turistiþka destinacija u smislu relevantne resursne osnove i atrakcijske strukture i stoga ima moguünost za znaþajan turistiþki razvoj.

Dugogodišnja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loše povezanosti sa kopnom, rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete života lokalnog stanovništva.

Obzirom na povijesni razvoj, destinacija otoka Visa sada je na poþetnoj poziciji, što joj omoguüava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv naþin.

Postoji zajedniþki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao naþin buduüeg rasta otoþke ekonomije. Meÿutim, to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turistiþkog razvoja od strane svih ukljuþenih subjekata

9.2. Kljuþne strateške prednosti destinacije Vis

102

Izrazito atraktivan turistiþki prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa atraktivnost prostora, bogata prirodna i kulturna baština kao predstavnici lokalnog identiteta glavni su atributi ovog prostora, i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za razvoj atraktivnih turistiþkih proizvoda za internacionalno tržište. Atraktivan prostor je luksuz i najtraženija roba na globalnom tržištu, a Vis ima moguünost da inovacijama i inteligentnom politikom turistiþkog razvoja bira naþin i model ulaska na internacionalno turistiþko tržište. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se mora fokusirati na novi razvoj, što bi osiguralo održivi ekonomski razvoj otoka i poboljšalo lokalno blagostanje, a da u isto vrijeme štiti prirodno i povijesno nasljeÿe i þuva lokalni identitet.

Atraktivnost prirodnih, kulturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka – obzirom na potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao kljuþnog turistiþkog proizvoda, bogatstvo prirodnog (npr. uvale poput Stinive), kulturnog, povijesnog (npr. Issa), i tradicijsko-antropološkog (npr. tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) nasljeÿa svakako je izuzetno bitna prednost, a koja omoguüava, odnosno iziskuje intelignentnu i održivu valorizaciju u turistiþkom smislu. Upravo se tako pruža moguünost oþuvanja ovih vrijednosti, njihovo njegovanje i daljnji razvoj, te kreiranje bogatstva za lokalnu zajednicu.

Pozicija / prilike poþetnika - kao što su prethodne analize pokazale, drugi hrvatski otoci u prošlosti su intenzivno razvijali turizam na svom podruþju, što iz prethodno navedenih razloga nije bio sluþaj sa Visom. Ipak, upravo ova pozicija poþetka Visu daje moguünost da gradi svoju þvrstu poziciju unutar šireg podruþja regije, te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele buduüeg turistiþkog razvoja.

9.3. Kljuþne strateške barijere destinacije Vis

Problem stvaranja jasne vizije turistiþkog razvoja za nadolazeüe razdoblje obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka, Vis se sada nalazi u situaciji gdje nema potrebne materijalne, upravljaþke, ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranje jasnih smjernica buduüeg razvoja i njegovo upravljanje.

Depopulacija i starenje lokalnog stanovništva - dugogodišnja izoliranost otoka rezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka, što ima za posljedicu kontinuiranu emigraciju lokalnog stanovništva. Jedna od kljuþnih barijera daljnjeg razvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku, a koji su preduvjet za izgradnju konkurentske turistiþke destinacije.

Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turistiþkih proizvoda - kljuþni proizvod destinacije Vis je još uvijek proizvod 'sunca i mora' i uglavnom se potražnja koncentrira u dva urbana centra - Vis i Komižu. Proizvod gastronomije i poþetne inicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku, meÿutim, za njihov profesionalni razvoj potrebno je profesionalno planiranje, oblikovanje i komercijalizaciju. Prema tome, još uvijek ne postoje kvalitetni, oblikovani i strukturirani turistiþki proizvodi destinacije.

Nedostatak turistiþke infrastrukture - obzirom na nedostatak znaþajnijeg turistiþkog razvoja otoka do danas, Vis se kao turistiþka destinacija danas suoþava sa nedostacima turistiþke infrastrukture koja bi poduprla njegov turistiþki razvoj. Ipak, postoje manje inicijative za razvojem turistiþke infrastrukture (šetnice, vinski putevi, i sl.), no lokalne jedinice samouprave i lokalne turistiþke zajednice do sada nisu imale kapaciteta za financiranje i razvoj tog važnog elementa cjelokupnog turistiþkog lanca vrijednosti.

Neadekvatna opüa infrastruktura - daljnji turistiþki razvoj pretpostavlja višu razinu opüe infrastrukture. Otok Vis suoþen je sa problemima nedostatne i neadekvatne opüe infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turistiþkih kapaciteta, a to se osobito odnosi na vodoopskrbu. Evidentna je potreba znaþajnim ulaganjima javnog sektora koja üe poboljšati stanje infrastrukture i omoguüiti daljnji razvoj cijele destinacije.

103

10.Analiza oglednih primjera u praksi Pri izradi razvojnog plana odreÿene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija stavlja u paralelu s destinacijama koje su veü razvile sliþan model rasta i strategiju razvoja. Te se destinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanu destinaciju. Ogledni primjeri ne služe kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/ili primijeniti na ciljanu destinaciju, veü služe da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategija turistiþke ponude te da bi se definirali kljuþni faktori uspjeha. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa, u razmatranje su se uzele tri destinacije:

Sardinija

Elba

Faial (Azorsko otoþje)

Iako u razliþitim fazama razvojnoga puta, ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obiþaja i autohtone proizvodnje. Prema tome, kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljedeüi: x x x x x

Otoþke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obiþaja, uglavnom smještene u Sredozemlju (zbog sliþne klime, europskog tržišta, trendova turista) Oþuvane i bogate prirodne osnove, te kulturne baštine Razvijene kulture agro/ruralnog/eko turizma Raznovrsna ponuda tijekom cijele godine Diferencirani proizvodi

Iako otok Faial u Azorskom otoþju svojim geografskim smještajem ne pripada Sredozemlju, uzet je u obzir u ovoj analizi, jer administrativno pripada Portugalu, te je pod jakim utjecajem Mediteranske kulture, a resursna i atrakcijska osnova, na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma, vrlo je sliþna onoj otoka Visa.

Zakljuþak

104

Od tri odabrane destinacije, jedino Sardinija prostorno i demografski uveliko nadmašuje brojke otoka Visa, no ona je vrlo dobar primjer poþetaka razvoja ruralnog turistiþkog proizvoda u unutrašnjosti otoka, uz veü razvijen proizvod sunca i mora na obali.

Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu, koja uz turizam þini veliki postotak gospodarske proizvodnje. U svim destinacijama razvijena je proizvodnja grožÿa i vina, maslina te žitarica. Kako se radi o otoþkim destinacijama sve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova, koja je do danas ostala vrlo razvijena.

Kljuþne ruralne turistiþke proizvode þine diferencirani proizvodi poput smještaja: agroturizmi, ruralne kuüe za odmor, smještaj na farmama; gastronomija kroz restorane i gostionice, kulturu obilazak malih gradiüa sa svojim muzejima, utvrdama i religioznim objektima; te aktivnostima u prirodi

Kljuþni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranju kompletnog turistiþkog lanca vrijednosti. Elementi ponude meÿusobno su povezani i integrirani u zajedniþke aktivnosti cjelokupne turistiþke ponude.

Identitet lokalne zajednice na otoku definiran je i predstavljen individualnim brandom koji je temeljen na povijesnim elementima, te kljuþnim identitetskim vrijednostima odreÿenog mjesta ili grada.

Izrazito je naglašen ekološki aspekt svake od destinacija kako kroz karakteristiþnu ponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smještaja. Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom i održivim razvojem otoka. Tako, npr. Sardinija ima razvijenu organizaciju „Green Sardinia“ koja prati ekološki odnos turistiþkih subjekata prema prirodi. Elba se veže svojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekološka destinacija. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom 'Bliže prirodi', te izborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima još jaþe naglašavaju povezanost sa prirodom i ekološki aspekt oþuvanosti otoþja.

Marketinško pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tržištu, otoþja Elbe i Faiala, odraÿena je u sklopu šire integralne cjeline. Elba je tako prikazana u sklopu Toskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka, a Faial u sklopu Azorskog otoþja sa ostalih osam otoka. Na ovaj naþin destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike niti jake, imaju priliku bolje prezentacije i lakšeg ulaska na globalno tržište.

Iz analiziranih smještajnih primjera svake od destinacija možemo vidjeti stupanj razvoja cijele destinacije.

Tako na primjer na Sardiniji kao što je veü spomenuto možemo vidjeti kako se smještaj postepeno razvija iz postojeüih ruralnih domaüinstava koji veüinom nude hranu i piüe. Vis je na isti naþin prvo krenuo sa gastronomski usmjerenim domaüinstvima, a vrlo realno za oþekivati u skoroj buduünosti je nadopuna gastronomije sa smještajem.

Zanimljiv primjer je Bioelba, ruralni kamp sa smještajem. Ovaj je agroturizam sa smještajem u objektima, ali i šatorima na mjestima za kampiranje, koji se nalaze na podruþju od tri hektara

Ostali analizirani primjeri prikazuju da je pri preureÿenju starih i oronulih objekata najbitnije poštivanje elemenata tradicije i arhitektonske baštine, kao i autohtonih materijala. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto poštivanje baštine, jednaku pažnju posvetio komforu, kroz opremljenost spavaüih soba, ureÿenost kuhinje, kupaone, a veüina objekata takoÿer nudi bazen.

105

Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmišljenost destinacija i njihovo pozicioniranje na tržištu. Unutrašnjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnog turizma, aktivnosti u prirodi i edukativni sadržaj povezan sa tradicionalnim naþinom života dok je obalni dio više usmjeren na povijest gradova i mjesta, a sve manje na proizvod sunca i mora. Autohtona kuhinja, lokalni folklor i obiþaji te proizvodnja domaüih proizvoda snažni su atributi destinacija okrenuta ekološkom pristupu turizmu. U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razraÿeni elementi oglednih primjera destinacija.

106

11.Strateški kontekst Racionalna slika buduünosti jedne turistiþke destinacije, to jest njena turistiþka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta, odnosno objektivizacije kljuþnih odrednica na kojima destinacija gradi svoju buduünost. Vis, sa otokom Biševo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na poþetku svojeg ozbiljnog turistiþkog i ukupnog razvoja i koja stoga mora naüi zadovoljavajuüe odgovore na izazove globalizacije. To znaþi da je izuzetno važno uspostaviti fundamente nove vizije, odnosno suglasiti se o onim realnim strateškim uporištima na koje se buduüa vizija mora oslanjati. Strateška uporišta otoka Visa su: •

Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazov lokalnim politiþkim elitama i Hrvatskoj u cjelini) Razvoj turizma i aplikacija razliþitih turistiþkih koncepata na Visu je stagnirala zbog nekoliko razloga - prvo, otok je bio izoliran za turiste, pa prema tome i za bilo kakav turistiþki razvoj, do poþetka 1990-ih, a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku. Kao posljedica, lokalni ekonomski razvoj je stagnirao, što je još više utjecalo na emigraciju lokalnog stanovništva. Starosna struktura stanovništva otoka pokazala se ograniþenjem za bilo kakav znaþajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina). Naslijeÿena vlasniþka struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je veüe transakcije biznisa nekretnina. Nadalje, s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana, znaþajno ograniþenje razvoju predstavljao je dostup i opüa infrastruktura. Stoga se može reüi da je Vis danas na poziciji poþetka izgradnje turistiþkog lanca vrijednosti, gdje ima privilegiju i prednost poþetnika, a sa snažnim pretpostavkama ima moguünost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere naþin i koncept ulaska u ozbiljnu turistiþku trku. Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakse uspješnih turistiþkih destinacija kako bi iskoristio moguünost kreativnog kopiranja i inovacija.

•

Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese Vis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turistiþkog razvoja, što je rezultiralo nedostatkom materijalnih, upravljaþkih, ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvori njegova konkurentna pozicija na turistiþkom tržištu. Nadalje, Vis nema konkurentne turistiþke proizvode za domaüe, europsko i globalno turistiþko tržište, koje se neprestano mijenja, a opüenita neefikasnost njegovog turistiþkog sektora ukazuje na nedostatak jasne vizije njegovog buduüeg turistiþkog razvoja, kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata da se dogovore, usmjere i upravljaju buduüim razvojem. Opüi se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i službenim aktima politiþke elite, zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti. Vis prolazi fazu konsolidacije, napose u sferi regulacije vlasništva nad zemljištem, regulacije upotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava. Pitanje koje se postavlja vezano je na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku - koja je razina internih razvojnih aspiracija, i u kojoj mjeri üe razvoj biti moguü od strane vanjskih igraþa. Slijedeüe se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa buduüem turistiþkom razvoju -

107

na koji naþin Vis može isporuþiti turistiþki proizvod visoke vrijednosti, odnosno, u kojoj se mjeri kljuþni subjekti slažu sa tim pristupom. Nadalje, manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne može osigurati potreban pomak u turistiþkom razvoju, što znaþi da je neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti, educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. Globalizacija zahtjeva prilagoÿenost trendovima u turizmu, a oni ukljuþuju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu, jedinstvenost ponude i educiranost osoblja - za ispunjenje tih zahtjeva potrebno je uvoÿenje educirane radne snage, kvalitetno vodstvo i jasna podrška državnih institucija. •

Jadranski stopover Otok Vis se nalazi na geografsko-strateškom položaju koji mu omoguüava da svojim inovativnim razvojem preuzme ulogu 'Jadranskog stopover-a'. To znaþi da prije svega otok Vis mora predstavljati glavnu toþku nautike na Jadranu, i to kao: Ń

izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obale Italije;

ulazna stanica u Jadran za meÿunarodne linije;

odmorište za slobodne jedriliþare;

stanka za manje krstarice;

bazna luka za regate.

Na ovaj naþin, otvara se moguünost za dodatne projekte u sklopu tematike nautiþkog turizma: luke i marine, smještajni i ugostiteljski kapaciteti, komplementarne sportske aktivnosti, odmorišni sadržaji, centri za kupovinu, regate, dogaÿaji i sl. Nadalje, definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a, otok se pozicionira u meÿunarodne vode i nautiþke karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novca i poveüanje prihoda otoka. •

Povijesno naslijeÿena urbana koncentracija Atraktivnost prostora, bogatstvo prirodne i kulturne baštine koji predstavljaju temelj identiteta, glavni su atributi ovog prostora. Meÿutim, postoji izražena potreba za revitalizacijom lokalnog gospodarstva, a sve to uslijed promjena koje se nameüu pod utjecajem globalnih trendova. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vis suoþava sa potrebom donošenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva i okreüe se turizmu. S time u vezi, a uzimajuüi u obzir prostor otoka, te njegovu vrijednosnu, gospodarsku i urbanu strukturu, jasno je da je razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Vis i Komiža) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susreüe. Naime, ta dva mjesta su kroz svoju prošlost bila fokusirana na ribarstvo, poljoprivredu i industriju, a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. Današnja potreba za promjenama uvjetovana tržišnim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbu Komiže i Visa u svrhu oživljavanja i restrukturiranja gospodarstva, a time i ulaz na turistiþko tržište. Urbana dualnost otoka Visa, koju reprezentiraju Vis i Komiža, temelj je oþekivane turistiþke iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komiže nasuprot temi kulturno-povijesnog otoþkog mjesta Visa), koja uz inteligentnu turistiþku interpretaciju

108

unutrašnjosti otoka, þini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turistiþkog lanca vrijednosti otoka. •

Nužnost organskog rasta, a s obzirom na oþuvanje i unapreÿenje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka, te kao pregovaraþka platforma sa vanjskim igraþima / investitorima Jedan od moguüih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na održivom razvoju visokih vrijednosti, što uvjetuje potpuno prihvaüanje modernih principa održivog razvoja turizma; pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomija razmjera, te se prihvaüaju više razine cijena i zauzetosti; kreiranje moguünosti za globalnu komercijalizaciju otoka u smislu cjelogodišnjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvene strukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. Ovakav model razvoja dalje uvjetuje organski rast turistiþkog razvoja, a po principima održivosti integrira, þuva i unaprjeÿuje prirodne i socio-kulturne vrijednosti a atraktivnosti otoka. Na taj se naþin takoÿer kreira pregovaraþka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora, a u isto vrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otoku. Dakle, jasno je da postoji zajedniþki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao naþin buduüeg rasta otoþke ekonomije. Meÿutim, to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turistiþkog razvoja od strane svih ukljuþenih subjekata – lokalne zajednice, lokalne vlasti, i privatnog sektora, što do sada nije bio uspješan proces.

109

12.Vizija i pozicioniranje 12.1 Vizija Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turistiþkom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turistiþkom tržištu, na promjene u uzorcima ponašanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište, tako i za buduüe tržište, te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa buduüim tržištem. Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fiziþki, ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihvaüeni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan, odnosno prihvaüen od strane turistiþkog tržišta. S druge strane, vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjima koji su definirani i usuglašeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, gdje su za sve destinacije / klastere unutar županije predloženi kljuþni pravci razvoja. U tom smislu, vizija, kao objektivizirana slika buduünosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izmeÿu lokalnog konteksta (ljudi, naselja i turistiþkih proizvoda) te globalnih pravila igre turistiþke industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje poslovnim subjektima, marketing itd.) þime ovo podruþje, uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprjeÿenja života i održivog turistiþkog razvoja. U razgovorima i na interaktivnoj radionici sa kljuþnim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom Županije, razmatrana su dva prijedloga turistiþke vizije razvoja otoka Visa:

Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija otoþana)

Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast, a to þini restrukturiranjem prostora i inovativnom turistiþkom ponudom visoke vrijednosti, þime naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne znaþajke otoka. Vis je otok skrovište, koji svoju autentiþnost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža), inovativno restrukturira unutrašnjost otoka, te oprema svoj obalni prostor. Turistiþki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo, maslinarstvo, uzgoj limuna, vinarstvo, te upotrebu kljuþnih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. Falkuša, Modra Špilja, itd.

110

Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala)

Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja pruža bogati komfor na internacionalnoj razini. Svoju turistiþku ponudu temelji na visokoj kategoriji smještaja, raspodjeljenog u tri - þetiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruženim uslugama. Uz ponudu netaknutih prirodnih, kulturoloških i tradicionalnih vrijednosti Vis je destinacija ekskluziviteta sa odmakom u prošlost.

Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju, kao i lokalne aspiracije i interese, odabrana vizija od strane lokalnih kljuþnih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1, a 37% za Viziju 2).

12.2 Kljuþne fascinacije Da bi pronašla ishodišnu toþku tržišnog pozicioniranja na kojoj üe se graditi željena slika o destinaciji u svijesti buduüih potrošaþa, destinacija otoka Visa najprije treba definirati kljuþne fascinacija ovim prostorom koje üe biti osnova dugoroþne izgradnje imidža, a takoÿer trebaju imati vezu sa procesima specijalizacije i tržišne segmentacije. Turistiþke fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoroþnih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedniþka turistiþka politika destinacije mora prihvatiti i isporuþiti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. Temeljem provedenih analiza prostora, literature i napokon provedenih razgovora sa kljuþnim subjektima na ovom prostoru, naš je prijedlog kljuþnih turistiþkih fascinacija otoka Visa definiran i grafiþki prikazan kako slijedi: x Povijest i kultura x Tradicija i život otoka x Idila netaknutog otoka x Vatreni doživljaj mora

111

TRADICIJA I ŽIVOT OTOKA

POVIJEST I KULTURA

IDILA NETAKNUTOG OTOKA

VATRENI DOŽIVLJAJ MORA

12.3 Pozicioniranje Destinacija Vis nalazi se u geografskom, prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim kljuþnim znaþajkama i karakteristikama þini turistiþki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska županija), te je stoga turistiþko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turistiþkog klastera Srednje Dalmacije. Strateško pozicioniranje destinacija unutar podruþja Splitsko-dalmatinske županije, definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ, i unutar njega, destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu, a predstavlja svojevrsno utoþište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turistiþkog lanca visoke vrijednosti. U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za podruþje Visa, naš prijedlog konkurentskog tržišnog pozicioniranja turistiþke destinacije Vis rezultat je elaboriranih strateških uporišta, definirane vizije, internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja, te utvrÿenih kljuþnih fascinacija. 112

Naš prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturnopovijesnih atrakcija, te tradiciji i identitetu destinacije, što omoguüava integraciju ovih elemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva, proizvode i aktivnosti. Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je: Vis je otok skrovište koji nudi sljedeüa kljuþna iskustva: x

Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala

Mjesto susreta, aktivnosti i dogaÿanja u Visu i Komiži

Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije

Tradicionalnog otoþkog života

Povijesti i kulture otoka

Temeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga), otok Vis dakle definira i konkurentski oblikuje šest kljuþnih iskustava, koja postaju osnovom njegova dugoroþnog tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda. Drugim rijeþima, otok Vis sebe pozicionira u svijest globalnog turistiþkog tržišta izgradnjom turistiþke ponude koja ili izvedena ili nadogradnja prethodnih kljuþnih iskustava. Nema stoga sumnje da je u najveüem dijelu isporuke prethodno definiranih iskustava rijeþ o održivim i eko-etno projektima privatnog i javnog karaktera, a koji üe se elaborirati u nastavku ovog Plana.

113

13. Iskustveno strukturiranje i turistiþki proizvodi 13.1 Iskustveno strukturiranje Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda, gore navedeni prijedlog pozicioniranja takoÿer služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa, gdje se u okvir prostora 'pretaþu' iskustva koja üe Vis pružati svojim gostima, a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. Temeljem evaluacije prostora, uvidom u prostorne planove ovog podruþja, zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici, te u razgovorima sa kljuþnim subjektima, naš prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi: Kartogram 13-1: . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa

Urbani centri Viško polje Viški plato Obalni pojas Biševo

11. Urbani centri (Vis i Komiža) – kreüu u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva otoþka 'hub-a', to jest centra organiziranja cjelokupnog turistiþkog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 12. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 13. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku 14. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira 15. Otok Biševo – programom opremanja, ovaj prostor je utoþište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zaštiüenih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje) 114

13.2 Turistiþki proizvodi Razvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turistiþkim tržištima, a takoÿer se oslanjati na temeljnu strukturu atrakcija, te na prijedlogu pozicioniranja, a mora odgovarati iskustvenom strukturiranju destinacije. Globalna turistiþka industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija (klastera) koje konkuriraju u razliþitim poslovnim turistiþkim sektorima, a konaþni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu. Danas na svijetu postoji više od 300 kategorija turistiþke potražnje, a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda, dok kombinacija potražnje i proizvoda þini tržište. Na svakom od tih tržišta odvija se specifiþan odnos razmjene vrijednosti za novac, koji proizlazi iz fenomena turistiþkog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. Nadalje, sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju, pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike. Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište þini poslovni sektor. Stoga, svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifiþnu dugoroþnu atraktivnost, vlastita tržišna pravila igre, kljuþne faktore uspjeha, informatiþku mrežu, kulturu i navike kupovanja/upotrebe, te posebno naþin distribucije i prodaje proizvoda. S time u vezi, destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima üe krenuti na internacionalno/domaüe tržište. U tom kontekstu, prijedlog turistiþkih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Visa i Biševo temelji se na:

Odmoru i opuštanju uz more

Nautiþkom turizmu

Ruralnom turizmu

Specijalnim interesima

115

ODMOR I OPUŠTANJE UZ MORE

Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i noüenja jedan od najveüih sektora turizma. U zadnja dva desetljeüa, rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine, ali on üe još dugi period biti vodeüi sektor. Na primjer, u 2005. godini zabilježeno je 80 mil. meÿunarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. Prosjeþna potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. U sluþaju destinacije Vis, uz ovaj proizvod veüu se i razliþite odmorišnorekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone, pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješaþenje i sl.) þine dodatnu turistiþku ponudu u i izvan ljetnog perioda. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idiliþnom ambijentu, uspješno integrirajuüi tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda, aktivnosti i usluga za sve goste. Segmenti proizvoda Odmor u hotelima i sliþnim objektima; Odmor u privatnim smještajnim objektima; Odmor u kampovima uz more. Aktivnosti Kupanje, sunþanje, rekreacija na vodi; Zdravlje i relaksacija; Dogaÿaji i zabava; Pješaþenje, planinarenje i biciklizam; Ribolov, ronjenje. Turistiþka infrastruktura i atrakcije Kupališta / ureÿene plaže; Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komiža); Ronilaþki klub sa trgovinom opreme (Komiža); Revitalizacija rive / promenade u Visu i Komiži; Pješaþko-biciklistiþke rute otoka Visa; Gastronomija; Obilazak interpretacijskih centara otoka; Ture otoka, itd. Smještajni kapaciteti Revitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa, Hotel Tamaris, Hotel Biševo); Boutique hoteli u Komiži i Visu; Unaprijeÿeni privatni smještajni kapaciteti.

116

NAUTIKA

Globalni proizvod nautiþkog turizma ima visoki trend rasta. Razlog tome je sve veüi opüi interes i potražnja za novim destinacijama i novim oblicima odmora, a vezano na ovaj proizvod, reflektira se u poveüanju broja charter kompanija, kao i tour operatora koji osim tradicionalnih odmora nude i proizvod nautiþkog turizma. Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nautiþkog turizma, Vis treba izgraditi modernu marinu uz koju üe se vezati kompletan lanac vrijednosti ovog proizvoda, od infrastrukture do ponude razliþitih aktivnosti za nautiþare. Globalni trendovi nautiþkog turizma takoÿer ukljuþuju integraciju smještajnih objekata i marina, te ukazuju na sve veüi interes lokalnih zajednica za ulaganjem u razvoj novih marina, ili restrukturiranje / konverziju postojeüih kapaciteta. Glavni klijenti nautiþkog turizma su braþni parovi bez djece, grupe prijatelja i individualni gosti, koji žele uživati u ljepotama prirode, gastronomiji i druženju. Traže dodatne aktivnosti (obilazak destinacije i njenih atrakcija, aktivnosti specijalnih interesa, itd.). Segmenti proizvoda Charter; Individualni plov; Cruising; Jedrenje. Aktivnosti Najam brodova; Škola jedrenja; Organizirani izleti brodovima; Organiziranje regate; Aktivnosti i rekreacija na vodi; Gastronomija. Turistiþka infrastruktura i atrakcije Marina sa oko 200 vezova (sa prikljuþcima za vodu, struju, telefon, bežiþni internet, TV i radio signali, alarmni sistem, itd); Yacht club; Charter usluge; Parkiralište / garaža; Marina restoran, lounge bar i ostali objekti hrane i piüa; Komercijalno - trgovaþki prostori; Kompletna usluga za nautiþare (praonica rublja, sanitarije, usluge dostave namirnica i sl.) Smještajni kapaciteti Svi smještajni kapaciteti otoka Visa 117

RURALNI TURIZAM

Ruralni turizam podrazumijeva i ukljuþuje spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim podruþjima / destinacijama. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva, te je poluga ekonmskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama, po principima održivog razvoja i oþuvanja prirodnih resursa. Danas su u Europi izrazito poznate turistiþke ruralne marke Francuske (Gites de France), Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). 2005. godine ostvareno je ukupno 18 mil. putovanja u ruralnom turizmu, odnosno oko 7% ukupnih meÿunarodnih putovanja. Prosjeþna potrošnja po putovanju iznosi oko 600 - 700 Eura, odnosno oko 70 Eura dnevno. Prosjeþni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 4%. Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske, te zajedno þine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma. Segmenti proizvoda Ruralni život; Aktivni odmor u ruralnoj sredini. Aktivnosti Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije; Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju; Gastronomija; Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama. Turistiþka infrastruktura i atrakcije Pješaþko-biciklistiþke staze; Putevi vina i maslina; Kušaonice vina i maslinovog ulja; Tipiþne viške konobe; Interpretacija tradicionalnog viškog agrikulturnog života; Tržnica/trgovina lokalno proizvedene hrane; Berbe maslina i grožÿa; Lokalne vinske sveþanosti; Osmatraþnice (ptice i druga divljaþ); Vidikovci; itd. Smještajni kapaciteti Ruralni resort; Ruralni bed & breakfast; Ruralni obiteljski hotel; Ruralna kuüa za odmor; Boutique hoteli u Visu i Komiži.

118

SPECIJALNI INTERESI

Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša, a predstavlja aktivnosti koje se dogaÿaju u prirodnom, neobiþnom, egzotiþnom, udaljenom ili divljem okruženju. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista, a najþešüe se odvija na otvorenom prostoru, dok korisnici oþekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbuÿenja, ili, s druge strane, mira pri þemu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. Proizvod specijalnih interesa obiþno se dijeli na grube i blage aktivnosti. Proizvodi specijalnih interesa veüinom se vežu za odreÿenu sezonu, ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša, proizvod je atraktivan tijekom cijele godine. Ovaj proizvod obiþno predstavlja treüi odmor u godini, ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora. Segmenti proizvoda Grube aktivnosti; Blage aktivnosti. Aktivnosti Pješaþenje, planinarenje, biciklizam; Ribolov; Aktivnosti vezane uz maslinarstvo; Aktivnosti vezane uz vinarstvo; Aktivnosti / rekreacija na vodi; Ronjenje; jedrenje. Turistiþka infrastruktura i atrakcije Pješaþke staze, Biciklistiþke staze, Poligon za brdski biciklizam; Centar za sportove na vodi; Ronjenje; Zmajarenje; Island hopping hub (centar za obilazak otoka); Ribarska luka sa turistiþkim programom ribarenja; itd. Smještajni kapaciteti Smještajni kapaciteti ruralnog turizma; Boutique i obiteljski hoteli; Hotel Issa; Hotel Tamaris; Hotel Biševo; Ostali smještajni kapaciteti na podruþju otoka.

119

14.Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Pored vizije buduüeg turistiþkog razvoja i izbora proizvoda, turistiþki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju buduüeg razvoja, odnosno koliþine buduüih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljedeüe kriterije: -

U skladu je s moguünostima i ograniþenjima prostora;

Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim trendovima na turistiþkim tržištima potražnje i turistiþkim proizvodima koje destinacija nudi;

Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala.

Osim ovih kvantitativnih kriterija, mora se voditi raþuna i o odabranoj viziji turistiþkog razvoja kao i karakteru turistiþkih proizvoda koji iz nje proizlaze. Održivost kao kljuþni imperativ buduüeg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora veü i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koliþine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije. Kao polazna toþka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podruþja projekta, odnosno zone koje su tom regulativom predviÿene za turistiþku namjenu s naznaþenim maksimalnim smještajnim kapacitetima. Referentne godine su 2007. kao polazna godina, odnosno 2020. kao ciljna godina. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predviÿenih prostornim planom: 1. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju; 2. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predviÿenih prostornim planom; 3. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predviÿenih prostornim planom; 4. scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predviÿenih prostornim planom. Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da üe novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. Zbog više inicijalne investicije, ali i operativnih troškova takve vrste smještaja, on nužno mora raditi s veüom godišnjom zauzetosti (barem 50%, kako je pretpostavljeno u izraþunu). Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podruþju znatno manja - 17,1%, tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koliþinom novog smještaja koji üe se izgraditi, buduüi da üe on podizati ukupnu zauzetost. Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljedeüi parametri: -

turistiþki promet (dolasci i noüenja);

zarada od turizma (direktna, tj. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne raþunajuüi prateüu industriju, npr. proizvodnju hrane);

turistiþki volumen u odnosu na resurse, tj. broj kreveta po þetvornom metru te noüenja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta.

Dodatno su analizirani i indikatori u sluþaju pretpostavke udvostruþenja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta. 120

Tablica 14–1: Scenariji rasta SCENARIJ 1 2020. BEZ PROMJENE

2007 stanovništvo

SCENARIJ 2 2020. REALIZIRANO 25% PP-A 3.637

SCENARIJ 3 2020. REALIZIRANO 50% PP-A 3.637

SCENARIJ 4 2020. REALIZIRANO 100% PP-A 3.637

3.637

3.078

4.309

5.539

8.000

619

1.539

2.460

4.300

dolasci

28.804

56.174

78.639

141.521

233.600

noüenja

površina u km smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli)

192.361

280.868

471.836

707.607

1.168.000

dolasci (hoteli i tur. naselja)

14.724

16.945

60.833

74.825

130.792

noüenja (hoteli i tur. naselja)

75.701

101.671

365.000

448.950

784.750

zauzetost ukupnog smještaja

17,1%

25,0%

30,0%

35,0%

40,0%

zauzetost hotelskog smještaja

33,5%

45,0%

50,0%

noüenja - CAGR

3,2%

7,8%

11,5%

16,2%

dolazaka po stanovniku

noüenja po stanovniku

130

195

321

kreveta po þetvornom kilometru

hot. noüenja po stanovniku tur. prihod u HRK tur. prihod u € (direktni)

100

123

216

24.942.729

99.707.963

234.502.244

427.040.975

829.280.000

3.513.060

14.043.375

33.028.485

60.146.616

116.800.000

100

tur. prihod po noüenju (direktni) udvostruÿenje broja stanovnika

SCENARIJ 1

SCENARIJ 2

SCENARIJ 3

SCENARIJ 4

dolazaka po stanovniku

noüenja po stanovniku

161

hot. noüenja po stanovniku

108

Unutar situacijske analize, ustanovljeno je da postojeüa prostorno planska regulativa otoka Visa dozvoljava maksimum od 4.300 kreveta u hotelima i sliþnim objektima. Trenutni kapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i sliþnim objektima. Uz njih, nalazi se i oko 2.450 kreveta u ostalim vrstama smještaja, velikom veüinom u privatnom smještaju. Scenariji razvoja 2, 3 i 4 pretpostavljaju da üe razvoj novih hotela i turistiþkih naselja pratiti i razvoj drugih vrsta smještaja, no one neüe biti privatni smještaj niže kvalitete, nego vrste smještaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizije razvoja otoka Visa, a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma: -

Agroturizmi Ruralne kuüe Ruralni obiteljski hoteli Ruralni Bed&Breakfast Ruralni resorti (eko-etno sela).

Pored njih, oþekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela, ne samo u ruralnom dijelu otoka. Oni mogu nastati kao novi objekti, ali i konverzijom sadašnjih objekata privatnog smještaja koji su na najvišoj razini kvalitete u male obiteljske hotele. 121

Modelom je pretpostavljeno da üe razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti i razvoj ostalih, gore nabrojanih, vrsta smještaja. Obzirom da je sadašnja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da üe prvi val novog razvoja þiniti veüi hotelski projekti koji lakše rješavaju pitanje nalaska radne snage, ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez veüih problema ili ograniþenja. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta: Relativno visok broja noüenja i dolazaka po stanovniku rješava se kroz sezonski rad; Stanje osnovne infrastrukture, a prvenstveno opskrbe pitkom vodom, veü je sada problematiþno u vremenu najveüe sezone. Iz tog je razloga dugoroþno rješavanje infrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja. Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskorištenja ljudskih resursa (noüenja i dolazaka po stanovniku) na razini turistiþki najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-VrsarPoreþ). Rijeþ o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad u najprometnijim mjesecima. Buduüa turistiþka industrija Visa se može dijelom osloniti i na ovo rješenje, no obzirom da je cilj i vizija buduüeg razvoja turizma otoka Visa biti visoko vrijedna destinacija, što podrazumijeva cjelogodišnje poslovanje turistiþke industrije kako bi opravdala visoke investicije, sezonski rad nije dostatno rješenje veü se broj lokalnog stanovništva, odnosno stalne radne snage, mora poveüati za 10 – 20%. Veü se u ovom sluþaju broj noüenja na godišnjoj razini poveüava po prosjeþnoj stopi od 11,5% što je vrlo visok godišnji porast. Ispunjavanje punih kapaciteta predviÿenih prostornim planom znaþi ukupan kapacitet od 8.000 kreveta na otoku Visu. To je još uvijek manje nego što danas imaju Rab ili Lošinj, koji su mjerljive veliþine, ali znatno gušüe naseljenosti. Takoÿer, kvaliteta i iskorištenost smještajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizije buduüeg razvoja otoka Visa. Ipak, ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevaju više od milijun noüenja godišnje, što je preko 300 noüenja po stanovniku i znatno iznad svih relevantnih uzornih praksi, osobito ako se uzme u obzir sadašnja starosna struktura stanovništva otoka Visa. Dakle, pored imperativa: -

Rješavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan naþin;

Poboljšanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka;

Ovaj scenarij nužno ukljuþuje i znatnije poveüanje broja stanovnika na otoku od minimalno 50%. Ipak, obzirom na atraktivnost otoka i þinjenicu da 50 postotno poveüanje sadašnjeg stanovništva zbog male baze znaþi oko 1.800 novih stanovnika, ono nije nemoguüe u široj vremenskoj perspektivi. Zakljuþak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turistiþkih kapaciteta na razini 25% PP-a, a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovništva od oko 10 do 20%. Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turistiþkih kapaciteta je, kao i u sluþaju Dubrovaþkog primorja i Pelješca, problematiþno zbog malog broja stanovnika, no i izvodljivije zbog nešto manjeg podruþja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja i veliþine podruþja za turistiþki razvoj. Ipak, bez poveüanja broja stanovnika od minimalno 50% nije moguüe 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji buduüeg turistiþkog razvoja.

122

15.Konkurentnost i investicije Planiranje i strateški razvoj svake destinacije, a u kontekstu definirane i usuglašene vizije, pozicioniranja, te prijedloga proizvoda, pretpostavlja i kljuþne aktivnosti, odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju. U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa kljuþnim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, kljuþni projekti koji üe graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turistiþkom tržištu mogu se podijeliti u þetiri skupine: Projekti konkurentnosti Projekti smještajnih kapaciteta Projekti turistiþke infrastrukture i atrakcija Projekti edukacije i upravljanja

Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu, a s obzirom da su neke od tih inicijativa veü u tijeku, te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata veü apliciralo za razliþite poticaje i ostala financijska sredstva, oni nisu predmet naše elaboracije, iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naših projekata. Identificirani potencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi:

Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative

Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa Potencijalne atrakcije / inicijative

Mjesto

Kušaonica maslinovog ulja

Podhumlje

Prezentacijski vrt - eko poljoprivreda

Podšpilje

Stara težaþka kuüa - izložbe i manifestacije

Vis i Dragodid

Eko vinarija

Plisko polje

Ruralna cijelina

Okljuþna

Eko centar

Komiža

Uz ove identificirane projekte, svakako je važno spomenuti i one koji se planiraju u ostalim proizvodnim granama, kao na primjer izgradnja sušare i proširenje proizvodnje Hiba (poljoprivredni obrt Brojne), te širenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH – Okusite Hrvatsku) u Podšpilju.

123

Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja

Potencijalni projekti / inicijative smještaja otoka Visa Potencijalni projekti

Lokacija, Investitor

Lokacija iznad uvale Stonca

Grad Vis, privatni investitor

Maslinik sa smještajnim objektom

Borova njiva, privatni investitor

Marina i hotel Konverzija osnovne škole u hotel

Lokacija Rogaþiü, privatni investitor iznad rive u Visu, strani investitor

Vinski podrum sa smještajem

Draþevo polje, strani investitor

Konverzija vojnog objekta (450 kljuþeva)

Lokacija Barjaci

Hotel Issa (potrebna konverzija)

Vis

Hotel Tamaris (potrebna konverzija)

Vis

Hotel Biševo (potrebna konverzija)

Komiža

Seosko domaüinstvo Roki's

Plisko polje, privatni investitor

Etno selo (postojeüe)

Talež

ýeška Vila (moguüa konverzija)

Vis, državno

Slovensko odmaralište, bungalovi (potrebna konverzija)

Milna, državno

Vila Paula (konverzija u hotel)

Vis, strani investitor

Eko etno selo

Okljuþna

15.1 Projekti konkurentnosti Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifiþnog sektora, koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata. Prema tome, sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv, kako bi se dugoroþno održala profitabilnost, kontinuirano se prilagoÿavajuüi prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata, te takoÿer mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje. U skladu s time, turistiþka destinacija je konkurentna kada

124

djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije. Odabir kljuþnih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhvaüa podruþje LOT2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti, a projekti služe za poboljšanje podruþja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji naþin povezani s turistiþkim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom), kako bi se stvorile odgovarajuüe pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turistiþkih aktivnosti, proizvoda i iskustava. Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti Turistiþke kompanije i dobavljaþi

Faktori proizvodnje

OTOK VIS

Uvjeti potražnje

Sektor podrške

Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti: Turistiþke kompanije i dobavljaþi: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta, normi i zakona, razinu kompetencija izmeÿu tvrtki, udruživanje, i sliþno. Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje, socio-ekonomsku razinu, motivaciju, razinu sofisticiranosti, ponašanje i navike, zadovoljstvo klijenata, turistiþki imidž podruþja, i sliþno. Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti, kao što su trgovaþki sadržaji, putniþke agencije, turoperatori, organizatori aktivnosti, objekti sa ponudom hrane i piüa, atrakcije kao što su tematski parkovi i sliþno. Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse, infrastrukturu, resurse i atrakcije, tehnološke i financijske resurse, istraživanje i razvoj, inovacije, itd. Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podruþje LOT-2 identificirane su kljuþne snage i slabosti u svakom od njih:

125

Turistiþke kompanije i dobavljaþi Snage

Slabosti

Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postojeüim smještajnim kapacitetima

Niska razina ulaznih barijera

Velike moguünosti za razvoj turistiþkih kompanija

Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli, boutique hoteli, privatni smještaj, ruralni smještajni kapaciteti itd.)

Niska razina kompanija

Nedostatak udruživanja smještajnih kapaciteta

Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete

Nedostatak strateških smjernica za razvoj turistiþkih kompanija

suradnje

turistiþkih u

okviru

Uvjeti potražnje Snage

Slabosti

Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji

Nedostatak dodatne turistiþke ponude, sadržaja i aktivnosti

Gosti cijene ljepotu prirode, te lokalnu tradiciju i tipiþne proizvode

Nedostatak specijalizacije proizvoda, aktivnosti i usluga

Potencijal za internacionalnih turista

Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima

Mala izgraÿenost otoka

Visoka sezonalnost

privlaþenjem

turistiþkih

Sektor podrške Snage

Slabosti

Lokalna tradicija kao kljuþna fascinacija otoka i snažan buduüi turistiþki proizvod

Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta

Proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao atribut otoka i snažan buduüi turistiþki proizvod

Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje

Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i piüa

Nedostatak komplementarne (barovi, noüni klubovi, i sliþno)

Nedostatak destinacijske organizacije

Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turistiþkom tržištu

126

Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i piüa (seoska domaüinstva u unutrašnjosti, konobe u Visu i Komiži)

ponude

menadžment

Faktori proizvodnje Snage

Slabosti

Aerodrom u Splitu

Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti

Nedostatak kvalitetne opüe infrastrukture (osobito vodoopskrba)

Problem pretežito starijeg stanovništva

Planovi poboljšanja opüe infrastrukture u tijeku

Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turistiþkom smislu

Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma

Niska razina svijesti lokalnog stanovništva o turizmu (osobito u unutrašnjosti otoka)

Lijep i oþuvani prirodni okoliš

Nedostatak turistiþke infrastrukture

Nedostatna financijska pomoü subvencije za razvoj turizma

Nedostatak oznaþavanja

Nedostatak sustava financiranja turistiþke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora

sustava

turistiþkog

Obzirom na navedene kljuþne snage i slabosti podruþja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti, naš prijedlog kljuþnih projekata konkurentnosti je kako slijedi: Tablica 15–3: Kljuþni projekti konkurentnosti PROJEKT KONKURENTNOSTI 1

Specijalizacije gastronomske ponude

OPIS Mnoge destinacije na turistiþkom tržištu natjeþu se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i jaþa kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina, te organski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. Komiža i Vis su veü zapoþeli svojevrsnu specijalizaciju, meÿutim nužno je u oba Grada omoguüiti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda 'vino i gastronomija' kao posebne poluge dovoÿenja turistiþkog tržišta na otok. Ovo je projekt privatne inicijative uz podršku lokalnih javnih vlasti s jedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i piüa otoka korištenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracija restoranskih sadržaja u oba grada.

127

Razvoj komplementarne ponude

Komplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena - na primjer, iako ima lokalnih proizvoda (vino, riba, limun, mandarine, rogaþ, jastog, škampi, lokalne rukotvorine, i sl.) koji se mogu ukljuþiti u turistiþku ponudu, ipak postoji nedostatak lokalnih proizvoÿaþa koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima. Iako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tržištu, zbog aspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time i podizanje turistiþke atraktivnosti otoka, ovu veü zapoþetu inicijativu valja posebno podržati poticajima i þak bespovratnim donacijama a kako bi se potakla inicijativa lokalnog poduzetništva baziranog na karakteristiþnim lokalnim proizvodima.

Turistiþki informativni sustav

Turistiþke informacije kao što su brošure, internet stranica, razglednice, posteri, mape, vodiþi itd. su predstavnici imidža svake destinacije. Prema tome, adekvatan imidž koji reflektira stvarno stanje kroz slike i sadržaj u svakom o tih materijala, a u skladu sa odgovarajuüim pozicioniranjem destinacije. Turistiþki informativni sustavi imaju sve veüu važnost u privlaþenju turista i posjetitelja u destinaciju. Destinacije se fokusiraju na informativne sadržaje, materijale i alate kao što je Internet, kako bi se kreirale odgovarajuüe informacije za specifiþne segmente tržišta. Ovaj fokus je bitan zbog þinjenice da su potrošaþi sve sofisticiraniji traže specifiþne informacije koje su povezane sa njihovim motivima i razlozima putovanja u destinaciju. Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komiže u smislu zajedniþkih promotivnih materijala i turistiþkih informacija opüenito. Dakle, važno je da destinacije Vis i Komiža zajedniþki kreiraju informativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu, integriranu destinaciju. Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igraþi u turizmu, lokalne turistiþke agencije kao i sadašnja dva turistiþka ureda.

Integrirani sustav turistiþkog oznaþavanja

Sustav turistiþkog oznaþavanja kritiþan je u razvoju turizma, jer osim što pruža informacije o turistiþkim atrakcijama, resursima, uslugama, tematskim turama i itinerarima, itd., on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. Prema tome, cilj ovog programa je definirati, osmisliti, dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turistiþkog oznaþavanja, koji ukljuþuje glavne gradske centre, resurse, atrakcije i turistiþke usluge (hrana i piüe, smještaj, kupovina, itd.). Sustav tur. oznaþavanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti, odabir materijala, boja i informacija koje se daju posjetiteljima, itd.). Iako je veü postavljen baziþni sustav oznaþavanja na otoku koji upuüuje na orijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka, cjeloviti sustav turistiþkog oznaþavanja tek se treba izgraditi na otoku Visu. Ovo je javni projekt.

128

Program opremanja malih plaža u uvalama

Identificirano je minimalno pedeset malih plaža kapaciteta do nekoliko tisuüa kupaþa a koje se koriste bez ikakve infrastrukture, opreme i kontrole. To je potencijal koji predstavlja relativno znaþajan biznis, i kao takav pretpostavlja poseban program opremanja.

Odabrane lokacije malih plaža, ovisno u þijoj su nadležnosti (Vis / Komiža) rezigniraju se kao sustav a la carte plaža i daju se u koncesiju, kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) stavio na visoku razinu kvalitete i doživljaja. Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama, korištenjem prirodnih materijala koji ne utjeþu na vizualni doživljaj lokacije, a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša. Nadalje, ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata, uz podršku struþnjaka na polju ekologije i zaštite okoliša, te daje moguünost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj naþin mogu opremati i turistiþki valorizirati. Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Stonþica, Milna, Zaglav, Srebrna, Stiniva, Taleška Kamenica, Perna, Barjacii druge plaže / uvale otoka. Ovo je projekt privatno / javne inicijative, a na modelu godišnjih ili dvogodišnjih koncesija. 6

Revitalizacija šetnice / rive uz more

Da bi se unaprijedio i dalje razvio turistiþki proizvod odmora i opuštanja uz more, potrebno je revitalizirati postojeüe, te razviti nove šetnice uz more u dva turistiþka centra otoka - Komiži Visu. Komiža i Vis smješteni su uz more, a trenutno stanje šetnice / rive uz more u ovim naseljima zahtjeva poboljšanje. Na ovaj naþin poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža, smještajnih objekata, zelenih površina, itd. Nadalje, šetnice üe služiti za užitak šetnje uz more, kao i povezivanju ostalih puteva uz obalu, a trebaju se opremiti pripadajuüom galanterijom, te sustavno oznaþiti za lako snalaženje. Ovaj projekt ukljuþuje i ureÿenje plaža u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osjeüaja dolaska u Vis i Komižu. Ovo je projekt javnog sektora.

Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja

Projekt unapreÿivanja kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). Na ovaj naþin podižu se standardi kvalitete, te se objekti specijaliziraju za odreÿene grupe gostiju (obitelji, treüa dob, mladi, itd.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolaže s objektima/sobama/apartmanima za smještaj koji više ne odgovaraju oþekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacija visoke kvalitete morao raspolagati. Ovaj projekt se treba posebno artikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljivaþa te usuglasiti standarde ureÿenja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnog smještaja. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijal od najmanje 10-tak milijuna eura, a on bi najjaþe pridonio podizanju kvalitete turistiþke ponude na otoku. Ovo je projekt privatne inicijative.

129

Eko oznake kvalitete

Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa, pa je stoga potrebno raditi na oþuvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. Danas na ovom podruþju ne postoji organizirani pristup ove vrste, odnosno nema plana, standarda niti odgovarajuüih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. Ovakve inicijative nisu bile prioritet do sada, jer je otok Vis destinacija na samom poþetku turistiþkog razvoja, a turistiþki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani, meÿutim, uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija, postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i oþuvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. Doda li se tome þinjenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao kljuþnog turistiþkog proizvoda, a taj se proizvod temelji na razliþitim aktivnostima u prirodi, jasno je da je ovo jedan od kljuþnih projekata destinacije. Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete, ne samo za lokalni biznis, nego i za cijelo podruþje opüina / destinacija. Glavni je cilj da se turistiþkom razvoju ovog podruþja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju, u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i oþuvanja okoliša, te na ovaj naþin održava þistoüu i sigurnost destinacije. Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu

Profesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na podruþju destinacije otoka Visa na samom je poþetku. Na primjer, danas postoji nekoliko seoskih domaüinstava i vinarija, što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa kljuþnim subjektima ovog podruþja) upuüuju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma u europskim destinacijama, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, veü su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje potiþu i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog oznaþavanja. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podruþju, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

130

Urbana konverzija (Vis i Komiža)

Vis i Komiža kao glavni turistiþki centri destinacije Vis, u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovarajuüa atmosfera i kreirao odgovarajuüi, konkurentan imidž ovih destinacija. Prema tome, fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i oþuvanja kulturno-povijesnih graÿevina i tradicionalne arhitekture, kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu, poboljšanje urbane estetike, osvjetljavanja te konaþno kreiranje autentiþne atmosfere ovih destinacija. Ovo je zajedniþki projekt javnog i privatnog sektora.

Uz okvirni prikaz svih kljuþnih gore navedenih projekata konkurentnosti, u nastavku se detaljnije elaborira projekt urbane konverzije Visa i Komiže, koji kao dva centra odgovornosti za turistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru zapoþeti proces razvoja kvalitete sukladno zacrtanoj viziji i tržišnom pozicioniranju otoka. Takoÿer se detaljnije opisuje projekt specijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvalitete ruralnog turizma ove destinacije.

URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIŽE CILJ PROGRAMA Vis i Komiža kao glavni turistiþki centri otoka Visa, u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje uvjeta života, kako bi se stvorila odgovarajuüa atmosfera i kreirao odgovarajuüi, konkurentan imidž ovih destinacija. Prema tome, ovim programom predlažu se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljšanje i oþuvanje kulturno-povijesnih graÿevina, kreiranje/poboljšanje prostora uz more, poboljšanje urbane estetike i kreiranje autentiþne atmosfere ovih destinacija.

TRENUTNA SITUACIJA

131

OüEKIVANI REZULTATI • Autentiþna atmosfera destinacija Vis i Komiža • Poboljšanje i oþuvanje povijesnih lokacija i atrakcija • Oþuvanje tradicionalne arhitekture • Jaþanje samopoštovanja lokalne zajednice • Bolji imidž i održavanje javnih prostora

PRIMJER

INFORMACIJE NA INTERNETU www.gov.ns.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty.asp www.bristol.gov.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/ http://epa-prema.net/english/activities/landscapes/pn_rehab.htm http://www.histurban.net/index.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view

AKTIVNOSTI / KORACI Urbana konverzija i rehabilitacija • Aktivno oþuvanje i revitalizacija povijesnih graÿevina • Renoviranje zgrada, þišüenje i bojanje fasada, održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna, Rekonstrukcija krovova i sl. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika • Pristup mjestima od kulturno-povijesnog znaþaja (npr. lokacije starog grada Isse) - Postavljanje tabli za oznaþavanje (putokazi) - posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama, resursima, uslugama i aktivnostima u destinaciji. Takoÿer, znakovi koji daju informacije o povijesti, specifiþnostima i sl. koje su vezane na odreÿene atrakcije. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora, glavnih trgova, turistiþkih info centara, šetnica, rive, itd. • Itinerari za posjetitelje - oznaþavanje itinerara koji ukljuþuju kljuþne atrakcije Visa (kulturno-povijesne graÿevine i lokacije, tradicionalne restorane/barove, trgovine i sl.) • Unaprijeÿenje poploþenih površina unutar stare gradske jezgre - korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten u prošlosti i ostali materijali) • Oþuvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina - omoguüiti lak pristup zelenim površinama (ulazi, putevi, uklanjanje arhitektonskih barijera, postavljanje panela sa informacijama, ograde, osvijetlenje, itd.). Poboljšanje urbane estetike • Izgradnja i poboljšanje pješaþkih zona, kreiranje turistiþkih itinerara, ureÿenje zelenih površina, uvoÿenje informacijskih panela, uklanjanje arhitektonskih barijera, te uvoÿenje prikladne urbane galanterije • Ureÿenje rive koje treba ukljuþiti trgovine i zone za kupovinu, barove, restorane i konobe, za potpuni doživljaj posjetitelja. • Kreiranje programa za pomoü lokalnom stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada, ograde na balkonima, itd.) kako bi se oþuvao tradicionalni izgled gradova.

RAZINA PRIORITETA NISKA

SREDNJA

VISOKA

999 132

SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE CILJ PROGRAMA Mnoge destinacije na turistiþkom tržištu natjeþu se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima, a kao što je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu, mnoge ruralne destinacije valoriziraju upravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i jaþa kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.

TRENUTNA SITUACIJA Gastronomija, sa svojom lepezom tradicionalnih jela razliþitih dijelova otoka Visa, gdje se posebno izdvajaju riba, jastog, pogaþe od slane ribe, ali i lokalna vina, te rakije poput limunþela, rogaþice, orahovice i sl. izuzetno je važan resurs u turistiþkoj ponudi destinacije Otoka Visa. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudu lokalnih specijaliteta (npr. konobe Bako, Roki's, Pol Murvu, Darko, Jastožera, itd.), a postoji nekoliko inicijativa za izradom lokalnih proizvoda (proizvodi od viškog voüa i povrüa – OH, proizvodnja hiba, itd.), meÿutim, potrebno je organizirano i sustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. Ovaj program konkurentnosti pomoüi üe u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske županije. Sljedeüe slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta, kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete:

Viški jastog

Konoba Pol Murvu

Konoba Jastožera

Konoba Roki's

Viška pogaþa od slane ribe

Konoba Bako

OüEKIVANI REZULTATI • Obogaüivanje iskustava / doživljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava • Kreiranje tržišne marke 'Viški jastog', 'Viški hib', 'Viški limunþelo', 'Viška Vugava' • Sudjelovanje lokalnih proizvoÿaþa zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima • Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa

133

PRIMJER

Lokalna hrana

Lokalni proizvodi

Izlet u vinogradu

Radionice 'Kuhaj i kušaj'

Lokalni specijaliteti

Tradicionalni proizvodi

INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.pralognan.com/uk/forum_du_gout.php http://www.anticacucinagenovese.it/eindex.htm http://www.cookandtaste.net/who.html http://www.frenchentree.com/france-food-cuisine/ http://www.golfvillas-france.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.php http://www.atlas-euro.org/SIG/Gast/Gast_introduction.htm

AKTIVNOSTI / KORACI • Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa - kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti üe diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske županije. Rezultat je ponuda razliþitih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji. • Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' - kuharske radionice za turiste (individualce, grupe, parove, kompanije itd.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana, organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl. • Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' - proizvodnja lokalne, organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima - ugovori lokalnih proizvoÿaþa organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda • Kreiranje specifiÿnih oznaka za objekte sa ponudom hrane i piýa • Karakteristike gostiju: obitelji, za mlade, sladokusci ('gourmet'), itd. • Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana, riba, organska hrana, vegetarijanska hrana, lokalna hrana, meÿunarodna kuhinja, itd. • Karakteristike ugoÿaja: lokalna kuhinja, romantiþni restoran, barovi i restorani za zabavu, barovi za noüni život. restorani i barovi na otvorenom ili terasama, itd. • Osnivanje komisije za definiranje, implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete - bavi se identifikacijom oznaka, definiranjem kriterija za svaku oznaku, dodjeljivanje oznaka, te kontrola / praüenje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka. Objekti hrane i piüa sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju dogaÿaje. Npr. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl.

RAZINA PRIORITETA SREDNJA

SREDNJA

VISOKA

999

134

STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU CILJ PROGRAMA Da bi ruralni turizam otoka Visa bio uspješan u svojoj komercijalizaciji i poslovanju, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, veü su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje potiþu i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog oznaþavanja. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podruþju, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Europske ruralne destinacije (Toskana, Andaluzija, Austrija, Francuska, itd.) postavile su sustav standarda i kvalitete, definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati, te su definirale oznake kvalitete. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES, koja je 2005. godine donijela opüe standarde jednake za cijelu Europu, a þlanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podruþjima.

TRENUTNA SITUACIJA Ruralni / eko turizam na podruþju otoka Visa tek je u svojim zaþecima. Na primjer, danas postoje seoska domaüinstva i lokalni proizvoÿaþi vina, uglavnom u unutrašnjosti otoka, što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa kljuþnim subjektima ovog podruþja) upuüuju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh, uz sustav poticaja i podrške, potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.

KONCEPT Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedinaþnih specifiþnih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati. Ti standardi djeluju dvojako: -

Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipiþne karakteristike objekta / usluga koje se nude, ali i u smislu motivacije za poveüanje razine kvalitete usluga

Drugo, standardi su usmjereni prema gostima, kako bi se efikasnije usporedila njihova oþekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga, prema propisanim parametrima

Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja, temeljem þega se objekti oznaþavaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete.

PRIMJER U Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podruþju, a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. Naime, Istra je kategorizirala razliþite objekte u ruralnom turizmu (npr. agroturizam, ruralna kuüa za odmor, ruralni bed&breakfast, odmor na vinskoj cesti, ruralni obiteljski hotel, stancija), koji su specifiþni i tipiþni za njeno podruþje. Na sliþan naþin i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipiþni za svaku destinaciju. Naš prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta. Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde, koji se razlikuju u tri osnovne grupe: - Opüi (generalni) standardi, koji su usklaÿeni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se) - Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati - Dodatni standardi – boduju se, a temeljem bodova odreÿuje se oznaþavanje objekta Dodatni standardi detaljno su razraÿeni u skladu sa specifiþnostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: položaj objekta, interijer, eksterijer, usluge prehrane, poljoprivredna proizvodnja i uzgoj životinja, osposobljenost domaüina / vlasnika (certifikati i sl.), organizirane aktivnosti za goste. Znak obilježavanja domaüinstva je šparoga.

135

Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu, a proces se provjerava od strane komisije koju þine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turistiþka zajednica Istre.

INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.ruralis.hr/hr/standardi.html

http://www.gites-de-france.com/gites/uk/rural_gites

http://www.eurogites.org/

http://raar.es/

http://www.turisticnekmetije.si/

http://www.farmholidays.com/

http://www.agriturist.it/UK/

http://www.turismoverde.it/

AKTIVNOSTI / KORACI Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio, mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja üe preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma. Kljuþni koraci za kreiranje ovog sustava su: - osnivanje komisije za provoÿenje procesa - odreÿivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata - dodjela oznaka standarda kvalitete - periodiþna provjera parametara standarda u ruralnim objektima, utvrÿivanje odstupanja u odnosi na definirani standard itd.

RAZINA PRIORITETA SREDNJA

SREDNJA

VISOKA

999

136

15.2 Projekti smještajnih kapaciteta Da bi se isporuþila definirana i usuglašena vizija turistiþkog razvoja destinacije otoka Visa te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani naþin, a proizvodi profesionalno oblikovali i gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora, potrebno je u cjelokupnom turistiþkom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. Obzirom na kontekst ovog Plana, i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu, osim veü predloženih projekata unapreÿivanja postojeüih hotelskih kapaciteta, te privatnog smještaja, ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. Ovim se projektima na strateški naþin oblikuje kljuþan element proizvoda ruralnog turizma, koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda, postavljanje jasnih kriterija, standarda kvalitete, itd. Ovdje je važno napomenuti da je na razini županije izraÿena Strategija ruralnog turizma, koja je u ovom trenutku u procesu prihvaüanja, a koja predlaže osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma, sa svim pripadajuüim elementima njihove organizacije i oblikovanja. Sljedeüi prijedlozi reflektiraju tipologiju predloženu u Strategiji. Prema tome, mišljenja smo da na podruþju otoka Visa, kao i na podruþju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma, odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije þiji su modeli poslovanja veü prisutni u znaþajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma, a prilagoÿeni našim destinacijama omoguüavaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za otok Vis su:

137

Tablica 15–4: Kljuþni projekti smještajnih kapaciteta PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA 1

Agroturizam

OPIS Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kao seoska domaüinstva, a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i piüa (Roki's, Keja, Darko, Pol Murvu, itd.). Neka od ovih domaüinstava veü su iskazala interes za širenjem poslovanja, te ukljuþivanje poljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. Roki's). Ovim projektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnih objekata i ponude usluga i aktivnosti. Agroturizam predstavlja tip seoskog domaüinstva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost þine turistiþke usluge smještaja i prehrane gostiju. Moguüe lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje, Podšpilje, Podhumlje, Borova njiva, Žena glava, Podselje, itd.

Ruralna kuüa za odmor

U unutrašnjosti otoka danas postoje napuštene kuüe, koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja, i to tako da se stave u funkciju turizma, što dodatno može utjecati na povratak iseljenog stanovništva otoka. Kao i kod razvoja ostalih smještajnih objekata ruralnog turizma, za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja, koji se daju u opisu ovog projekta. Dakle, ruralna kuüa za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuüu kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Specifiþnost ove kategorije domaüinstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kuüe (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajuüim prostorom (okuünicom). Moguüe lokacije za razvoj ruralnih kuüa su: Draþevo polje, ýajno polje / brdo, Velo polje, Stonþica, itd.

Ruralni Bed & Breakfast

Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno noüenje s doruþkom predstavlja domaüinstvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doruþka gostima domaüinstva. Vlasnik domaüinstva nije profesionalni poljoprivredni proizvoÿaþ (ali može i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turistiþke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doruþka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je domaüinstvo smješteno u ruralno podruþje i takova moguünost postoji. Moguüe lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podruþju destinacije, a osobito na lokacijama Marine zemlje, Podstražje, te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže.

138

Ruralni obiteljski hotel

Ruralni obiteljski hotel predstavlja domaüinstvo s veüim brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autentiþna arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veliþini i gabaritima mogu imati veüi broj soba (cca. 10-15, odnosno ne manje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se dograÿivati i nadograÿivati veü trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni

obiteljski hotel može biti i nanovo izgraÿen objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veliþina, materijali, ureÿenje itd.) Moguüe lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podruþju destinacije, a osobito na lokacijama Draþevo polje, centralnog podruþja otoka uz novu cestu Komiža-Vis (npr. oko Kostirne), Borovik, itd. 5

Ruralni resort

Otok Vis ima jedinstvenu moguünost kreiranja snažnog branda otoþkog ruralnog proizvoda, tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Ova je inicijativa veü pokrenuta od strane županije, koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira poþetnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). Ruralni resort je marketinški naziv koji u buduünosti treba zamjeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'. Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta, može saþinjavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba, kuüa) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smještaj je organiziran u više razliþitih meÿusobno nepovezanih tradicijskih objekata (kuüa) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u moguünosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po þitavom mjestu (selu) ili po þitavoj mikrodestinaciji. Osnovna ideja ruralnog resorta þini obnovu i stavljanje u funkciju postojeüih napuštenih, starih graÿevina kojima se daje nova vrijednost kroz turistiþke usluge, a u isto vrijeme i onemoguüava, štoviše i sprjeþava graÿenje novih objekata koji bi mogli narušiti autentiþno ruralno okruženje Moguüe lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje, G. Žužeca, Okljuþna , itd.

U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smještaja (ruralni resort, ruralna kuüa za odmor, agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta, svim karakteristikama, neophodnim uvjetima, moguüim aktivnostima, ciljnim grupama gostiju, i sliþno.

139

RURALNI RESORT POTENCIJAL / MOGUúNOST Kao i u drugim hrvatskim regijama, a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine, a ovakvim projektima na odabranim lokacijama na cijelom podruþju otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vraüanje života u davno napuštena sela povratkom domicilnog stanovništva i oživljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. Trenutno na otoku Visu postoji nekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata, a jedna od identificiranih je ona u selu Talež, koja se prikazuje na donjim slikama.

Talež Otok Vis ima jedinstvenu moguünost kreiranja snažnog branda otoþkog ruralnog proizvoda, tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Ova je inicijativa veü pokrenuta od strane županije, koja u okviru programa 'Ekoetno sela' financira poþetnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). Ruralni resort je marketinški naziv koji u buduünosti treba zamijeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'.

KONCEPT Ruralni resort može se definirati kao horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri sela, može saþinjavati cjelokupno selo kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smještaj je organiziran u više razliþitih meÿusobno nepovezanih tradicijskih objekata. Gosti su u moguünosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po þitavom mjestu (selu) ili po þitavoj mikrodestinaciji. Servisne usluge moguüe je organizirati u svakom pojedinom objektu koji þini ruralni resort, dok je usluge prehrane moguüe organizirati u centralnom restoranu, što ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela.

Osnovna ideja ruralnog resorta þini obnovu i stavljanje u funkciju postojeüih napuštenih, starih graÿevina kojima se daje nova vrijednost kroz turistiþke usluge, a u isto vrijeme i onemoguüava / sprjeþava graÿenje novih objekata koji bi mogli narušiti autentiþno ruralno okruženje.

140

PRETPOSTAVKE / UVJETI x

oþuvanje ambijentalnosti, ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kulture

autentiþnost

osjetna oþuvanost okoliša

povijesni, kulturni, umjetniþki i arhitektonski znaþaj

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x

festivali, fešte, dogaÿanja u mjestu i okolici

posebno osmišljeni tematski dani i veþeri

teþajevi (škole kuhanja, glazbe, izrade tradicionalnih predmeta, itd.)

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x

parovi, individualni gosti, grupe, itd.

SADRŽAJI I KAPACITETI x

smještaj organiziran u posebnim kuüama ili posebnim sobama

Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja, te manjim prostorom za održavanje razliþitih dogaÿaja

Ugostiteljski objekti - restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hrane

Komercijalni sadržaji - trgovine i sl.

Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pješaþenje, ribolov i sl.)

Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje nasljeÿa, naþina života i tradicionalne kulture, izrade tradicionalnih prehrambenih proizvoda (pogaþa, hib, i sl.), te starim zanatima ruralnog podruþja otoka koje üe izraÿivati predmete / suvenire sa moguünošüu prodaje, te üe biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suvenira

INVESTICIJE x

Od 5 do 6 mil. Eura po resortu

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x

Priprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU x x x x x

Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije prostorno planska dokumentacija geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta

141

RURALNA KUûA ZA ODMOR POTENCIJAL / MOGUúNOST Ruralne kuüe za odmor predstavljaju moguünost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Na otoku Visu postoje objekti koji su napušteni i potrebno ih je revitalizirati. Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan je koncept za brigu o tradicionalnoj baštini i oživljavanju lokalnog blagostanja.

Draþevo polje

Plisko polje

KONCEPT Ruralna kuüa za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuüu kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna kuüa za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske kuüe koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s nasljeÿem kraja u kojem se domaüinstvo (kuüa) nalazi. Specifiþnost ove kategorije domaüinstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kuüe (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajuüim prostorom (okuünicom).

PRETPOSTAVKE / UVJETI x

položaj domaüinstva u prirodnom okruženju ili selu i autentiþnost smještajnog objekta i ambijenta;

osjetna oþuvanost okoliša

bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima

smještaj visoke kvalitete

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x

angažman osobnog vodiþa za ture po destinaciji

vinoteka ili mali vinski podrum u kuüi

moguünost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju

sudjelovanje na lokalnim feštama, festivalima i dogaÿanjima

142

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x

parovi bez djece

obitelji sa djecom

grupe

SADRŽAJI I KAPACITETI x

smještaj je organiziran u sobama

poželjan kapacitet kuüe je za 4 sobe

kuüa mora sadržavati kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak

INVESTICIJE x

Od 150.000 do 250.000, ovisno o standardu, kapacitetu, opremanju i sl.

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

x x

Sredstva razliþitih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

143

AGROTURIZAM POTENCIJAL / MOGUúNOST Jedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja, a koju danas treba revitalizirati, te je integrirati u cjelokupni turistiþki razvoj otoka. Trenutna situacija na podruþju otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma, jer se na ovaj naþin potiþe poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice, koja je trenutno slabog intenziteta, te se takoÿer omoguüava dodatni izvor zarade za seoska domaüinstva. Naime, veü postoje seoska domaüinstva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i piüa, koristeüi lokalne proizvode u pripremi tradicionalnih jela. Meÿutim, agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti, koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta.

Plisko polje – seosko domaüinstvo

Žena Glava – seosko domaüinstvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam)

Roki's

KONCEPT Agroturizam predstavlja tip seoskog domaüinstva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost þine turistiþke usluge smještaja i prehrane gostiju. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane, na domaüinstvu se mogu organizirati i ostale turistiþke usluge (aktivnosti, paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti moguünost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turistiþki potencijal domaüinstva. Vlasnik domaüinstva sa svojom obitelji, u pravilu, živi na domaüinstvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar domaüinstva (gospodarstva). Stoga je gost, u permanentnoj i direktnoj interakciji s domaüinom i njegovom obitelji tijekom posjeta domaüinstvu, te ima moguünost iz prve ruke upoznati se s obiþajima, tradicijom, naþinom i kulturom življenja, kulturološkim mikrosvijetom, kao i poljoprivrednom proizvodnjom, tipiþnim proizvodima i lokalnom gastronomijom. Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima ili posebnim kuüama.

PRETPOSTAVKE / UVJETI x x x x x x x

144

poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipiþnih proizvoda; plasiranje proizvoda kroz turistiþke usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na domaüinstvu) - proizvedeno i konzumirano na domaüinstvu) stacionarni oblik turistiþke ponude (smještaj) - iskorištavanje postojeüih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ureÿenje domaüinstva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ureÿen okoliš osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na domaüinstvu ("turistiþka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na domaüinstvu (poseban prostor na domaüinstvu ureÿen kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje - na primjer, viško vino, limunþelo, rogaþica, domaüa slana riba, džemovi od limuna i sl. ukoliko domaüinstvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na domaüinstvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka.

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x x x x x

radionice tradicionalne kuhinje - škole kuhanja, gastro team building za poslovne ljude ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješaþenje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd. stari zanati (pletenje mreža, izrada proizvoda od drva / kamena, mala brodogradnja, stolarija, gradnja s kamenom itd.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fešte, festivali i dogaÿanja

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x x x x x x x

obitelji s djecom (30 - 55 godina) braþni parovi (35 - 75 godina) poslovni gosti vrtiüi, škole, fakulteti (u cilju edukacije) udruženja (ljubitelji prirode, udruženja aktivnosti na otvorenom, gastro udruženja, ljubitelji starina, ribolovci, itd.) dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8,4 sati) vikend posjetitelji

SADRŽAJI I KAPACITETI x x x x x x x

smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe, apartman, kuüa ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turistiþkim uslugama) smještajni kapacitet apartmana ne veüi od 5 osoba; smještajni kapacitet kuüe ne veüi od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²); dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila (poželjno 20m²) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i kuüi potrebno je jedno kupatilo) ograÿeno domaüinstvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je okuünica domaüinstva veüa od 1000m²) smještajne jedinice, sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilagoÿeni za osobe s posebnim potrebama

INVESTICIJE x

200.000 Eura - 1 mil. Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x x

Izrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

x x x x

Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeüih) kuüa sagraÿenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i ukljuþivanja u turizam baštine u turistiþki nerazvijenim podruþjima „Baština u turizmu“

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

x x

145

RURALNI BED & BREAKFAST POTENCIJAL / MOGUúNOST Otok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turistiþki obilazak, a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih dogaÿanja (Komiška fešta, Viška regata i sl.) pa je stoga potrebno razviti smještajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinama gostiju. Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu, ruralno okruženje i domaüu atmosferu. Iako je ovo projekt ruralnog turizma, može se organizirati u manjim naseljima, na lokacijama koje pružaju užitak tradicionalnog / ruralnog okruženja. Moguüe lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podruþju destinacije, a osobito na lokacijama Marine zemlje, Podstražje, te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže.

KONCEPT Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno noüenje s doruþkom predstavlja domaüinstvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe - svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doruþka gostima domaüinstva. Vlasnik domaüinstva nije profesionalni poljoprivredni proizvoÿaþ (ali može i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turistiþke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doruþka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je domaüinstvo smješteno u ruralno podruþje i takova moguünost postoji. Doruþak se služi u posebnom prostoru organiziran za ugošüavanje. Vlasnik živi na tome domaüinstvu i praktiþki gost je smješten u kuüi domaüina, jedino ukoliko ne postoji zasebna kuüa za potrebe smještaja. Životni prostori domaüina odvojeni su od prostorija koje gost koristi, tako da postoji zajamþena privatnost. Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam. Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom sluþaju domaüinstvo organizira još i sigurnu prostoriju pod kljuþem za spremanje i eventualan servis bicikli.

PRETPOSTAVKE / UVJETI x položaj domaüinstva u selu ili malom gradu (recimo u Komiži) uz dobru zaštitu životne sredine, miran i tih položaj, bez buke ili zagaÿenja i autentiþna bliskost s prirodnim okruženjem x stacionarni oblik turistiþke ponude (smještaj) - iskorištavanje postojeüih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) x mali kapacitet smještaja x gostoljubivost – osobna briga domaüina o gostu x bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doruþaka x ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješaþenje, biciklizam, tur obilaska utvrda, arheološki lokaliteti, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.) x lokalne fešte, festivali i dogaÿanja

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x parovi bez djece, individualci, biciklisti (25 - 49 godina - putuju u parovima i grupama od 6 i više osoba), zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti, posjetitelji lokalnih festivala, fešti, dogaÿanja, poslovni ljudi

146

SADRŽAJI I KAPACITETI x smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. Za ovaj oblik domaüinstava preporuþljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo.

x smještajni kapacitet ne bi smio biti veüi od 12 kreveta

INVESTICIJE x

0,8 – 1,5 milijuna Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU x x

x x x x x x x

Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeüih) kuüa sagraÿenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i ukljuþivanja u turizam baštine u turistiþki nerazvijenim podruþjima „Baština u turizmu“ Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Pomoü pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta

147

Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta

15.3 Projekti turistiþke infrastrukture i turistiþkih atrakcija Uz projekte za podizanje konkurentnosti, te razvojne projekte smještajnih kapaciteta, predlažemo projekte turistiþke infrastrukture i turistiþkih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude, a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa. Neki od ovih projekata razvijati üe se na podruþju odreÿenih mikro-destinacija unutar otoka Visa, a ostali se mogu primijeniti na cijelo podruþje destinacije. Pri izboru i definiranju projekata turistiþke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji potiþu 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative, po principima održivog razvoja), dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omoguüava razvoj konkurentnih proizvoda, te u konaþnici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije.

148

Tablica 15–5: Kljuþni projekti turistiþke infrastrukture i atrakcija PROJEKT TURISTIýKE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA 1

Kušaonica vina i maslinovog ulja

OPIS Obzirom na veü razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na otoku Visu, kao i postojeüe i nove inicijative vezane na uzgoj maslina, ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju. Osim toga, identificirane su neke inicijative lokalnog malog poduzetništva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (na primjer u Podhumlju, Pliskom polju itd), pa je stoga potrebno podržati ovakve inicijative, uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju po standardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata. Kušaonica predstavlja domaüinstvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipiþna proizvoda karakteristiþna za mjesto gdje se domaüinstvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, ulje, voüe, bademi, tradicionalne slastice, proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistiþka usluga kušanja proizvoda koja se naplaüuje u za to organiziranom prostoru. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje, Podšpilje, Podhumlje, te ostale lokacije veü postojeüih vinograda / vinarija

Sustav vidikovaca

Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti otoka, a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaska otoka, a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pružaju pogledi na ljepotu otoka, ne postoji organizirana i opremljena mreža toþaka za ovakvu vrstu proizvoda. Sustav vidikovaca temelji se dakle na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru, ali i prema unutrašnjim dijelovima otoka sa pogledom na polja / sela, kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovarajuüih prilaza vidikovcima, za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje, sa (interaktivnim) informacijskim ploþama, suvremenim dalekozorom, i sliþno. Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž postojeüih i planiranih puteva izmeÿu Visa i Komiže (pogledi prema moru i unutrašnjosti otoka - poljima, itd.)

Panoramska cesta

Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (starom cestom na južnoj strani otoka, te cestom novije izgradnje koja povezuje dva administrativna centra, središnjim dijelom otoka). Meÿutim, mnoge lokacije na sjevernoj strani otoka, kao i u unutrašnjosti, trenutno su teško dostupne, što je zasigurno ograniþavajuüi element za razvoj kompletnog turistiþkog lanca vrijednosti cijele ove otoþke destinacije. Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlaže povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale toþke interesa (vinograde,

149

poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka takoÿer prolazi uz naselja, i gdje je moguüe pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omoguüava posjetiteljima destinacije da na ovaj naþin uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapajuüi sa veliþanstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive. 4

'Ribarski muzej' - Komiža

Komiža je tradicionalno ribarsko mjesto, koje ovaj element svog povijesnog razvoja mora integrirati u svoju turistiþku ponudu. Naime, u Komiži veü postoji ribarski muzej, koji se ovim projektom restrukturira / nadograÿuje, a nudi široki spektar aktivnosti, kako se detaljnije opisuje u nastavku. Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi moguünost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnošüu otoka, te takoÿer nudi moguünost u uz to vezanim aktivnostima. U sklopu muzej organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u buduünosti je moguüe proširenje muzeja, pa je tako moguüe proširiti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te da se nude komercijalni sadržaji sa lokalnim prehrambenim proizvodima, kao i suveniri vezane uz ribarstvo.

Interpretacijski centar 'Vis otok skrovište'

Otok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju, sa bogatstvom kulturnopovijesnih i prirodnih elemenata, a njegova atmosfera daje osjeüaj izoliranosti i omoguüava svojevrstan 'bijeg' od stvarnosti. Integracijom svih ovih elemenata, otok Vis ima moguünost prezentiranja svoje ljepote. Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji üe se locirati na u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja üe predstavljati nezaobilaznu toþku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti üe razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podruþja otoka. Ovaj centar namijenjen je domaüim i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti üe podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa.

Koncept pješaþkih, planinarskih i biciklistiþkih staza

Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pješaþke, planinarske i biciklistiþke staze, no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupne turistiþke ponude otoka, potrebno ga je na taj naþin i izvesti. Razvoj koncepta pješaþkih i planinarskih staza za cjelovito podruþje otoka Visa temelji se na poboljšanju postojeüih staza, kao i razvoju novih koji se meÿusobno spajaju i povezuju. Nadalje, ovaj koncept takoÿer podrazumijeva rute sa punktovima na kljuþnim toþkama interesa i vidikovcima na razliþitim lokacijama otoka, koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah, a sve u prirodnom okruženje.

150

Centar za sportove na vodi

Postojeüe turistiþke agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstile organiziranje razliþitih aktivnosti na vodi, a obzirom na nezaobilazan element i motiv dolaska gostiju (turistiþki proizvod 'sunce i more'), centar za aktivnosti na vodi dodatno obogaüuje cjelokupnu turistiþku ponudu otoka.

Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan, zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi, a može nuditi široki spektar aktivnosti, kao na primjer: ronjenje, kajaking na moru, veslanje, jedrenje, i sliþno. Centar mora imati prostor za parkiranje, usluge iznajmljivanja, prodaje i popravka sportske opreme, ugostiteljske sadržaje Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komiža i Vis 8

Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije

Na otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju, koja je u prošlosti bila mnogo bolje razvijena (limun, rogaþ, masline, povrüe, itd.). Naime, danas je vrlo teško u trgovinama mješovite robe na otoku kupiti lokalne proizvode (poput, primjerice, limuna). Osim toga, povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turistiþkih / ugostiteljskih objekata dodatno se potiþe razvoj lokalnog gospodarstva, a takoÿer se obogaüuje turistiþka ponuda. Program zdrave hrane za potrebe turistiþkog tržište otoka Visa podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika, povezivanje proizvoÿaþa hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduzeüa na podruþju destinacije u smislu distribucije lokalno proizvedene hrane, te moguünost kreiranja specifiþne turistiþke ponude bazirane na ukljuþenju gostiju u aktivnosti na seoskim domaüinstvima, sa ponudom smještaja.

Škola viške kuhinje

Ovaj program podrazumijeva organiziranje teþajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama, uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina, obilaska atrakcija, i sliþno. Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Podšpilje, Plisko polje, Podhumlje, itd.

Etno selo Dragodid

Tradicionalan težaþki život otoka Visa potrebno je interpretirati i prezentirati kao jedan od kljuþnih elemenata baštine otoka. Naime, postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pružaju idealnu moguünost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doživljaja nekadašnjeg naþina života otoþana, a svakako je najatraktivnije selo Dragodid. Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka, nedaleko Komiže, pod režimom zaštite je i sastoji se od napuštenih tradicionalnih kuüa. Njihova revitalizacija u etno selo, koje predstavlja svojevrsni muzej 'težaþkog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru, kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa.

Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa'

Otok Vis je u prošlosti zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 - 1992 godine. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, ukljuþujuüi tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova, kao i dobro poznatu Titovu špilju. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam, te kreirati centar koji je interpretira, te nudi razliþite ture obilaska interesantnih, nekada vojnih lokacija. Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i period prisustva vojske na otoku. Uz prikaz povijesti upotrebom interpretacijskih materijala (fotografije, video materijali, zapisi,

151

dokumenti, itd.) ovaj centar još nudi organizaciju voÿenih tura vojnih lokacija, spilja, tunela, itd. Ovaj projekt podrazumijeva pripremu i opremanje svih lokacija za posjet turista (ureÿenje, oprema po standardima sigurnosti za posjetitelje, itd.) 12

Ture otoka

Iako je postala dio ponude lokalnih turistiþkih agencija, organizacija inovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijske menadžment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama i ponuÿaþima razliþitih iskustava. Katalog tura i programa koji se mora razraditi na godišnjoj razini mogao bi imati sljedeüi sadržaj: - Tura prirodnih i kulturnih zaštiüenih punktova - Viška vinska tura - Tura viških vanjskih otoka - Tura karakteristiþnih viških graÿevina - Tura Viška povijest - Tura viških sela, itd.

U nastavku se detaljnije opisuju sljedeüi projekti: panoramska cesta, interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište', ribarski muzej – Komiža, etno-selo Dragodid, Centar 'vojna povijest Visa' i kušaonice vina i maslinovog ulja.

152

PANORAMSKA CESTA POTENCIJAL / MOGUúNOST Ljepota otoka Visa, oþaravajuüi pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doživljaja i direktnog kontakta sa prirodom i životom otoka, na naþin da se oni povežu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.

Pogled sa ceste na Komižu

Pogled sa ceste na vinograde

Na otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komiže, te cesta novije izgradnje koja drugim putem takoÿer spaja ova dva naselja. Naš je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste izmeÿu ova dva naselja (širi profil, ako i gdje je moguüe), te da se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postojeüih puteva, odnosno nadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omoguüio prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostruku važnost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se naþin poboljšava dostupnost i pristup svim lokalitetima na otoku (što je trenutno priliþno zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna je atrakcija koja gostima destinacije pruža nova iskustva i doživljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji na njemu žive. Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turistiþkih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje izmeÿu mnogih drugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je meÿutim 'pakiranje' proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jedne destinacijske menadžment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlaže

KONCEPT Prstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale toþke interesa (vinograde, poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka takoÿer prolazi uz naselja, i gdje je moguüe pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omoguüava posjetiteljima destinacije da na ovaj naþin uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapajuüi sa veliþanstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

153

PRETPOSTAVKE / UVJETI x

Na panoramskoj cesti je potrebno kreirati toþke interesa koje se opremaju odgovarajuüom opremom (odmorišta i vidikovci)

Sustav oznaþavanja i turistiþke signalizacije u prijedlogu ovog plana je takoÿer potrebno primijeniti na opremanje ove ceste

Ovaj projekt pretpostavlja odreÿenu razinu ’ureÿivanja’ prostora unutrašnjosti otoka, kreiranja otoþke scenografije (npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x

S obzirom na kreiranje kompletnog turistiþkog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditi iskustvo cijelog prostora, doživljaj starih otoþkih sela, moguünost da u obilasku otoka posjete seoska domaüinstva koja üe nuditi moguünost kušanja i kupnje domaüih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), kljuþne lokacije (toþke) interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i ukljuþiti u cjelokupnu turistiþku sliku destinacije.

Nadalje, ovim planom predlaže se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostima neophodno osigurati dostup do njih, te time omoguüiti doživljaj života otoka.

Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turistiþki lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili na samom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turistiþke atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pješaþke i biciklistiþke staze, itd.

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x

Svi posjetitelji otoka Visa

INVESTICIJE x

Izrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x

Izrada projekta rekonstrukcije postojeüih puteva i izgradnje dionica koje üe povezati naselja i cjelokupni turistiþki lanac vrijednosti prstenastom panoramskom cestom otoka Dobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljišta kojim üe cesta prolaziti Poþetak realizacije u naredne dvije godine

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

154

Ovo je projekt javnog sektora

INTERPRETACIJSKI CENTAR ’VIS – OTOK SKROVIŠTE’ POTENCIJAL / MOGUúNOST Otok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti þine dio turistiþke ponude na zadovoljavajuüi i konkurentan naþin. Da bi se posjetiteljima omoguüilo da se bliže upoznaju i dožive prirodu te kulturnopovijesno nasljeÿe ovog otoka baštinu ovog podruþja, potrebno je na kreativan naþin kreirati centar u kojima üe gosti Visa dobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje üe se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.

KONCEPT Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji üe se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja üe predstavljati nezaobilaznu toþku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti üe razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podruþja otoka. Ovaj centar namijenjen je domaüim i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti üe podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. Interpretacijski centar pružati üe 'edutainment' (uþenje i zabavu) aktivnosti za goste sa razliþitim motivima putovanja / dolaska na otok, kao na primjer, razliþite edukacijske sadržaje koji daju moguünost uþenja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi, ribarstvu , društvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.

Centar üe takoÿer nuditi usluge interneta, zatim moguünost obilaska grada / otoka sa vodiþem, usluge hrane i piüa, trgovinu sa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uz Issu i sl., kao i knjigama, mapama, štampanim vodiþima, itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI x

Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije

Opremanje prostora i tehnološka rješenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x

Uþenje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o naþinu života na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradiciji

Uþenje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otoka

Moguünost održavanja manjih sastanaka, seminara i sliþno na prostoru centra

Organizacija dogaÿaja, manifestacija, koncerata i sliþno

Organizacija voÿenih obilaska grad i otoka

Upoznavanje sa lokalnim naþinom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali teþajevi pripremanja hiba, viške pogaþe, pletenja ribarskih mreža i sl.)

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x

Svi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.

155

SADRŽAJI I KAPACITETI x

Interpretacijski centar mora nuditi slijedeüe osnovne sadržaje: • Informacijski centar - ponuda itinerara za posjet i obilazak kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. • Centar za aktivnosti – posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti uþenja i zabave tokom cijele godine • Prostor za radionice, teþajeve, sastanke i sliþno. • Restoran / konoba sa vrtnom terasom

INVESTICIJE x

Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x x x

Pronalaženje idealne lokacije; Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanija s iskustvom u razvoju interpretacijskih centara; Kontaktiranje svjetskih dobavljaþa tehnološke opreme za ovakav tip atrakcija; Organizacija upravljaþke strukture za realizaciju projekta; Realizacija investicija i ukljuþivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

x x x x

Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do centra i u centru Oznaþavanje / signalizacija do centra Pomoü sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovarajuüih fondova

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

156

RIBARSKI MUZEJ - KOMIŽA POTENCIJAL / MOGUúNOST Komiža kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o þemu svjedoþi muzej ribarstva i rekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice ’Falkuše’. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oživljava i priþa svoju ribarsku priþu na inovativan i zabavan naþin, a gostima daje moguünost uþenja o toj tradicionalnoj vještini mještana.

KONCEPT Muzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi moguünost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnošüu otoka, te takoÿer nudi moguünost u uz to vezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadržaji koji nude lokalne prehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje / proširenje veü postojeüeg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadržaja i aktivnosti.

PRETPOSTAVKE / UVJETI x

Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije

Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x

Organizacija i režim posjeüivanja

Organizacija dogaÿaja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanja

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, školske grupe, itd.)

SADRŽAJI I KAPACITETI x

Muzej mora sadržavati: • Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sa komercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd. • Interpretacijski centar - koji na inovativan naþin prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i

157

Komiže - sa povijesnim dokumentima, fotografijama, video materijalima, izlošcima, opremom i priborom i sl. • Na duži rok valja razmisliti o proširenju koncepta ribarskog muzeja u jedan veüi znaþajniji ribarski interpretacijski tematski park koji bi uz današnju i dograÿenu postavu muzeja mogao nuditi i sljedeüe aktivnosti: x

Organizacija obilaska okolnih uvala brodicom

Organizacija ribarskih izleta

Organizacija posjete Biševu i ostalim otocima u blizini

Manji prostor za radionice, teþajeve, sastanke i sliþno

Trgovine sa lokalnim proizvodima

Ribarsku tržnicu

Prostor za piknik / roštilj

Konoba sa terasom

Prodaju karata za ribarske izlete, posjete Biševu i sl.

I druge sadržaje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu otoþku atrakciju

INVESTICIJE x

Procijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1.500 000 eura EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x

Realizacija investicija i ukljuþivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta. Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

Financijske potpore - resorna ministarstva, fondovi i sl.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

158

ETNO SELO DRAGODID POTENCIJAL / MOGUúNOST Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka, nedaleko Komiže, pod režimom zaštite je, i sastoji se od napuštenih tradicionalnih kuüa. Njihova revitalizacija u etno selo, koje predstavlja svojevrsni muzej 'težaþkog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru, kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa.

KONCEPT Staro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojim posjetiteljima priþa priþu nekadašnjeg težaþkog života na otoku. To üe þiniti tako da rekonstruira staru kuüu u kojoj je staro ognjište, prostor za spavanje sa starim krevetima i namještajem, saþuvani stari pribor itd. Na otvorenom prostoru kreira se boüalište gdje gosti mogu nauþiti i sudjelovati u ovoj aktivnosti, prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje, te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povrüa. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uživati u brzim tradicionalnim specijalitetima.

PRETPOSTAVKE / UVJETI x

Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije

Saþuvana tradicionalna arhitektura i izgled sela

Oþuvan okoliš

Dobar pristup lokaciji

Turistiþka signalizacija do lokacije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x

razgledavanje objekta

aktivnost boüanja

kupnja informativnih materijala o selu / tradicionalnom naþinu života

kupnja suvenira, lokalnih proizvoda, lokalnih rukotvorina, i sl.

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x

Svi gosti otoka Visa, osobito parovi, mladi, grupe, individualni gosti, obitelji itd.

159

SADRŽAJI I KAPACITETI x

Etno selo Dragodid mora nuditi slijedeüe osnovne sadržaje: • Izložbeni prostor u unutrašnjosti objekta - sa starim namještajem i opremom, ognjištem, priborom, starim fotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl. • Informativni punkt - sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. • Vanjski prostor sa ureÿenom okuünicom na tradicionalan naþin (mali vrt, kuüica za magarca i sl.) • Vanjski prostor sa ureÿenim dijelom za boüanje • Mala konoba sa brzim viškim specijalitetima (pogaþa, i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta) • Prostor za parkiranje • Dobar pristup sa panoramske ceste

INVESTICIJE x

Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500.000 eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x

Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta; Realizacija investicija i ukljuþivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

x x x x

Pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Oznaþavanje / signalizacija do lokacije Pomoü sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovarajuüih fondova

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

160

CENTAR 'VOJNA POVIJEST VISA' POTENCIJAL / MOGUúNOST Vis je zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 - 1992 godine. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, ukljuþujuüi tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam, te kreirati centar koji je interpretira, te nudi razliþite ture obilaska interesantnih, nekada vojnih lokacija.

KONCEPT Jedna lokacija u unutrašnjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje, gdje se interpretira vojna povijest otoka Visa, dokumentira se razliþitim materijalima (povijesni dokumenti, nacrti tunela, mape, oprema, itd.).

PRETPOSTAVKE / UVJETI x

Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije

Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

Ureÿenje i opremanje nekadašnjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (ureÿenje tunela / ili dijelova tunela, ureÿenje pristupnih puteva, ureÿenje samih lokacija sa neophodnim tur. sadržajima, itd.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x

Posjete centru, razgledavanje izložaka / materijale

Moguünost obilaska centra sa vodiþem koji interpretira postavu centra

Gledanje video materijala

Kupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia), te lokalnih proizvoda i rukotvorina

Obilazak nekadašnjih vojnih lokacija sa vodiþem

Uživanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centra

Organiziranje dogaÿaja, koncerata, predstava i sliþno

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x

Svi gosti otoka Visa, a osobito mladi, grupe, individualni gosti, obitelji itd.

SADRŽAJI I KAPACITETI x

Interpretacijski centar mora nuditi slijedeüe osnovne sadržaje: • Informacijski centar – prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. • Restoran / konoba • Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadašnjih vojnih lokacija otoka Visa

161

INVESTICIJE x

Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2,000 000 eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x

Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta Realizacija investicija

x x x x

Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Oznaþavanje / signalizacija do lokacije Pomoü sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovarajuüih fondova

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

162

KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA POTENCIJAL / MOGUúNOST Otok Vis ima moguünost kreiranja i kvalitetnog turistiþkog proizvoda gastronomije i vina, tako što üe svojim gostima nuditi kompletni turistiþki lanac vrijednosti ovog proizvoda, po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sliþnim proizvodom. Jedan od kljuþnih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja, koji se opisuje u nastavku. Na otoku Visu su veü zapoþele inicijative kreiranja gastronomskih tržišnih marki (npr. hib, proizvodnja lokalnih proizvoda Okusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate viške sorte Vugava). Prema tome, ovim se projektom i razvojem ovakvih turistiþkih proizvoda ruralnog turizma omoguüava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje, Podšpilje, Podhumlje, te ostale lokacije veü postojeüih vinograda / vinarija. Postojeüim inicijativama je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i usklaÿivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste.

KONCEPT

Kušaonica predstavlja domaüinstvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipiþna proizvoda karakteristiþna za mjesto gdje se domaüinstvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, limunþelo, rogaþica, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, voüe, bademi, tradicionalne slastice, itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistiþka usluga kušanja proizvoda koja se naplaüuje u za to organiziranom prostoru. Na domaüinstvu ne postoje smještajni kapaciteti veü se nude iskljuþivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Kušanje se može organizirati za max. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) veü samo naresci. Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipiþnih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvoÿaþa. Prosjeþan boravak gostiju-izletnika: 1-2,5 sati

PRETPOSTAVKE / UVJETI x x x

specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) - proizvedeno i prodano na domaüinstvu konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda

163

x x x

organiziranje turistiþkog paketa (prezentacija, upoznavanje s tradicijom, kušanje, kupnja) autentiþnost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem osjetna oþuvanost okoliša

x x x x x x

upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali teþaj degustacije za grupe profesionalni teþajevi degustacije (sommelier, kušaþ maslinovog ulja, itd.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekološka) proizvodnja

x x x x x x x

gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske, prijatelji, itd.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati)

x x

ureÿen okoliš i pristup kušaoni poseban prostor organiziran za kušanje, ureÿen prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitekture adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino, ulje, itd.) prostor prilagoÿen osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI

SADRŽAJI I KAPACITETI

x x x x

INVESTICIJE x

100.000 Eura do 250.000 Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU x x

x x

164

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra每enih projekata turisti镁ke infrastrukture i atrakcija

165

Kartogram 15-3: Primjer projekta turistiĂžke infrastrukture - Panoramska cesta

166

15.4 Projekti edukacije i upravljanja Da bi destinacija otoka Visa sve elemente turistiþkog lanca vrijednosti mogla kreirati, integrirati i implementirati, potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima), kao i dobro strukturirani upravljaþki sustav. U nastavku su predstavljeni kljuþni projekti vezani uz izgradnju upravljaþkog sustava i edukaciju. Tablica 15–6: Kljuþni projekti edukacije i upravljanja

PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA

OPIS

Destinacijska management organizacija

Otok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju koja se kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnosti i upravljanje marketingom turizma cijelog otoka. Ovo jedan od najvažnijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kao takva inicijativa ima potpuni prioritet. Rijeþ je o javno-privatnom projektu.

Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Rijeþ je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podruþju županije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promiþe i potiþe razvoj turizma u ovoj regiji.

Projekt edukacije u turizmu

Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turistiþkih aktivnosti otoka Visa, kljuþno je poveüati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. Prema tome, edukacija i trening su kljuþni faktor uspjeha u zadovoljavanju oþekivanja i potreba gostiju, pružanju odgovarajuüe vrijednosti za novac i na taj naþin podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Uz sve to, profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu znaþajno utjeþe na izgradnju pozitivnog imidža destinacije. Ovo je projekt javnog sektora.

TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu)

Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posveüenosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa, te podizanje razine svijesti o znaþaju turizma za ekonomiju ovog podruþja, a što se osobito odnosi na podruþja u zaleÿu. Predanost i posveüenost lokalne zajednice turizmu je kljuþ zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj naþin cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. Ovo je projekt javnog sektora.

U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadžment organizacije i organizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom.

167

DESTINACIJSKA MENADŽMENT ORGANIZACIJA CILJ PROGRAMA Sustav destinacijskog menadžmenta je program þiji cilj je poveüavanje efikasnosti menadžmenta otoka Visa kroz ukljuþivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na podruþju cijelog otoka. Program üe koristiti sinergiju izmeÿu sektora, koji zajedniþki rade u istom razvojnom pravcu, te koordinacijom i integracijom podruþja Visa i Komiže koordinirano omoguüava razvoj turizma cijele destinacije.

TRENUTNA SITUACIJA Na otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turistiþke zajednice (u Komiži i Visu), koji uglavnom ove mikro destinacije tretiraju odvojeno, odnosno, identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajedniþkog kreiranja konkurentnih turistiþkih proizvoda i aktivnosti, te na kraju njihovoj zajedniþkoj promociji.

OüEKIVANI REZULTATI Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije), a koju üe þiniti þlanovi privatnog i javnog sektora podruþja Grada Visa i Grada Komiže je kljuþan korak u integriranom razvoju turistiþke destinacije otoka Visa. DMO üe promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran naþin kako bi se poboljšala konkurentska prednost otoka. Na ovaj naþin üe se pomoüi pri kreiranju adekvatnih usluga i proizvoda, te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postojeüim i potencijalnim potrebama i oþekivanjima turistiþke potražnje.

PRIMJER

DMO je kao alat za dohvat putniþkih distributera

DMO kreira i nudi turistiþke pakete u Španjolskoj

Primjer ponude aktivnosti i proizvoda kreiranih od strane DMO-a na internetu

INFORMACIJE NA INTERNETU • • • • • • •

http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_or ganisation http://www.destination-devon.com/ www.world-tourism.org http://www.insula.org/ http://www.visitcornwall.com/ http://www.discovertuscany.com/ http://www.visitprovence.com/

168

AKTIVNOSTI / KORACI x

Menadžment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komiže. Menadžment struktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turistiþkih proizvoda, aktivnosti i usluga, temeljem resursa i atrakcija koji nude više potencijala za privlaþenje turista i posjetitelja u ovom podruþju: Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a: o Struktura (Javni i privatni sektor): Javni sektor: Grad Vis, Grad Komiža,Turistiþka zajednica Visa, Turistiþka zajednica Komiže, i ostale javne kompanije i organizacije Privatni sektor: Turistiþke kompanije (hoteli, tur. Agencije), ostale kompanije, trgovine i ostale usluge, lokalna udruženja, drugi struþnjaci, itd. o Strateški plan: ciljevi, strategije i razvoj inicijativa o Akcijski plan: utvrÿivanje prioritetnih inicijativa o Resursi: Ljudski, tehniþki, logistiþki, financijski, itd. Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija: o Tržišni segmenti na emitivnim tržištima (sadašnjim i potencijalnim) o Javna pomoü i subvencije na nacionalnoj i meÿunarodnoj razini o Turistiþka i socio-ekonomska statistika o Itd. Slijedeüi koraci podrazumijevaju suradnju i zajedniþko kreiranje turistiþkog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa (Razvoj zajedniþke internet stranice, razvoj zajedniþkih turistiþkih proizvoda, kreiranje turistiþkih paketa (npr. ture viških puteva vina, eko ture Visa, itd.), zajedniþka promocija, oznaþavanje, i ostalo)

RAZINA PRIORITETA NISKA

SREDNJA

VISOKA

999

ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM CILJ PROGRAMA Za razvoj ruralnog turizma na otoku Visu, potrebno je utemeljiti posebnu upravljaþku strukturu, a þiji je cilj strateški razvoj i upravljanje proizvodom ruralnog turizma, kao integralnog turistiþkog proizvoda otoka

KONCEPT Polazi se od pretpostavke da üe Splitsko-dalmatinska županija a s obzirom na njene zapoþete inicijative u revitalizaciji ruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju i poticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja.

169

OüEKIVANI REZULTATI

kvalitetan i konkurentan turistiþki proizvod ruralnog turizma

ZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM

upravljanje aktivnostima, intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizma stvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizma selekcija objekata/domaüinstava koji üe biti ukljuþeni u razvojni program seoskog turizma županije i financijski poticani savjetodavne usluge na terenu edukativni procesi i studijska putovanja rješavanje konkretne problematike formiranje timova struþnjaka (arhitekti, dizajneri, pejzažist, konzervatori, etnolozi) povezivanje s ostalim institucijama marketing i promotivne aktivnosti standardizacija i klasifikacija

AKTIVNOSTI / KORACI

osnivanje organizacije poticanje razvoja ruralnih smještajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast, agroturizam, ruralna kuüa za odmor, ruralni obiteljski hotel, ruralni resort) poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma, u suradnji sa novoformiranom Destinacijskom menadžment organizacijom otoka Visa (gastronomija, vinske ture, pješaþenje, bicikizam, planinarenje, aktivnosti na vodi, itd.) Stvaranje tržišne marke ruralnog turizma otoka Promocija Interni marketing

RAZINA PRIORITETA NISKA

SREDNJA

VISOKA

999

170

16.Marketing plan 16.1 Konkurentske strategije marketinga Pristup strateškom promišljanju marketingu za podruþje otoka Visa proizlazi iz dva veü postojeüa dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno podruþje - Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije, službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012, koji üe brzo biti prihvaüen kao službeni dokument Hrvatske turistiþke zajednice za navedeni period. Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta, a prvenstveno vodeüi raþuna o otoku Visu, preporuke dane u oba dokumenta se mogu uzeti kao poþetna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. S jedne strane imamo županijski dokument razvoja turizma koji ukljuþuje marketinšku strategiju, kako na razini Županije tako i na razini otoka sa razraÿenom i prihvaüenom strategijom pozicioniranja, ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti, te sa druge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalne preporuke (na razini Županije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti. Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovog projekta, a vodeüi raþuna o specifiþnostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i želja za razvojem turizma. 16.1.1 Ciljevi Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije, kao i rezultate napravljenih analiza, primjera najbolje prakse, te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa, predlažemo sljedeüe marketinške ciljeve za podruþje otoka Visa: Cilj 1: Poveüanje utrška glavne turistiþke sezone Visoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu üe se još sljedeüi period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. Upravo zbog te þinjenice, važno je zapoþeti promišljati na koji naþin poveüati utržak tijekom visoke sezone, odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje. Cilj 2: Stvaranje elektroniþke platforme Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomoü putem elektroniþkih platformi poput interaktivnih web stranica, socijalnih web stranica, raznih turistiþkih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi, fotografije, zvukovi) alate vezane na podruþje u kojem su bili. Ovdje je važno da otok Vis dobije atraktivne moderne alate (promjena modela sadašnje centralne stranice TZ Vis - www.tz-vis.hr) putem kojih uz manji trošak se dobiva puno veüi opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista, te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog moguünosti individualizacije putem elektroniþkih medija. Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda Kao što je prije navedeno, otok Vis i njegovo podruþje je dio "veüe" marketinške priþe kako u smislu turistiþkih proizvoda tako i u smislu opüeg percipiranja Županije kao regije. U tom 171

smislu, Vis u glavnim proizvodima prati "veüu" priþu (Sunce i more, Nautika itd.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalistiþki proizvodi koji su dijelom veü poznati (gastronomija, spilje, uvale, vinarstvo) ali i da se poþne promišlja i o specijaliziranim turistiþkim proizvodima koje otok može ponuditi, a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije. 16.1.2 Konkurentske strategije marketinga Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju opüi dojam “turistiþkog iskustva i doživljaja”. Uz prijevoz, turizam ukljuþuje i smještaj, hranu i piüe, usluge, trgovinu, zabavu, estetiku kao i posebne dogaÿaje i svi ti elementi daju odreÿeni utjecaj na opüu turistiþku sliku destinacije. Cjelokupni lanac turistiþke vrijednosti, da bi na što bolji naþin kontrolirao opüu sliku turizma, ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u veüoj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turistiþki lanac vrijednosti poluþio uspjeh odnosno pozitivne dojmove. U smislu otoka Visa, vodeüi raþuna o cjelokupnom turistiþkom lancu vrijednosti predlažemo sljedeüe konkurentske strategije marketinga: x Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici sub-regije u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuje trendove na tržištu kako bi moglo promptno reagirati na promjene u okruženju; Ovdje je iznimno bitna suradnja gradova Komiža i Visa u kreiranju zajedniþke marketinške konkurentske strategije.

172

Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete; Npr. kreiranje zajedniþke marke za cijelu destinaciju otoka Visa uvoÿenje i upravljanje eko-oznakama kvalitete, oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turistiþkim objektima, kao što je EuroGites, ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turistiþkih destinacija.

Koncentracija na kljuþna tržišta sa kljuþnim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja; na primjer, informacije o gastronomiji cijele destinacije otoka Visa.

Omoguüavanje vrlo specifiþnih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima; Npr. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl.

Uvoÿenje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedinaþnim mikro destinacijama u skladu sa opüim razvojem proizvoda Županije; (na primjer proizvod agroturizma otoka Visa, i sliþno)

Uvoÿenje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom – marketing klubovi i seminari;

Kooperativni marketing;

Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture;

Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma, turistiþkih proizvoda i usluga otoka; (zajedniþka suradnja lokalnih

subjekata u eko/ruralnom turizmu, poput vinara, poljoprivrednih proizvoÿaþa, malih poduzetnika i javnog sektora) x

Poveüanje svjesnosti o turizmu i njegovu znaþenju meÿu lokalnim stanovništvom; (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima)

16.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to podruþje od ostalih subregija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenutaþnih kao i buduüih potreba i želja emitivnih tržišta. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potrošaþa / klijenata / turista þime se sprjeþavaju kljuþne tri þinjenice: 1. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom; 2. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se odašilje – ova situacija se najþešüe dogaÿa sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga; 3. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u glavama potrošaþa / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma. Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama, željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim þinjenicama potrebno je zapitati se sljedeüa pitanja i pronaüi odgovore na njih: 1. Što je važno ciljnom tržištu? 2. Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas? 3. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju? 4. Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najbolji naþin iskoristilo svoje ograniþene resurse? Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljedeüim poglavljima vodeüi raþuna da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potrošaþa / klijenata / turista þime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali i zadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih. 16.2.1 Korporativni identitet a. Zaštitna marka otoka Visa Jedinstvena zaštitna marka predstavljala bi krovnu marku pomoüu koje bi se ona promovirala na meÿunarodnom turistiþkom tržištu. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od: 173

x x

Loga otoka Visa Jedinstvene prodajne poruke.

b. Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskom županijom Ovim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske županije kao jake turistiþke tržišne marke (Dalmacija i Split kao centar regije). Ovdje bi trebalo iskoristiti pozitivne stavove potrošaþa vezane za Županiju na naþin da se veže za županijsku tržišnu marku. c. Zaštitne marke turistiþkih proizvoda Visa x

Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije, kao na primjer: x x x x

Vis – Sunce i more Vis – Gastronomija Vis – Eko / ruralni turizam Vis – Nautika itd.

x Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turistiþkih proizvoda, kao na primjer: x x x x x x x x

Vis – Jedrenje Vis – Ronjenje Vis – Vinogradi i kušaone Vis – Biciklizam Vis – Špilje i uvale Vis – Povijest i kultura Vis – Dogaÿanja (npr. Viška regata) Vis – Mari i Agrikultura

d. Dodavanje oznaka uþlanjivanjem u meÿunarodne institucije i udruženja Na ovaj naþin regija podiže svoj imidž na turistiþkom tržištu te podiže kredibilitet kod potrošaþa. x

npr. EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma)

e. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otoka Itinerari bi trebali biti oznaþeni prema vrsti turistiþkog iskustva kojeg nude. Na ovaj naþin oni postaju prepoznatljiviji a turistiþko iskustvo transparentnije. f. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turistiþke atraktivnosti

Na ovaj naþin stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti. x npr. Komiža – zona tradicionalnog života x npr. Vis – zona modernog života x npr. regija obalnog pojasa - zona plaže i vodenih aktivnosti

174

npr. Viško polje – zona agrikulture

npr. Viški plato - zona ruralnog iskustva

npr. Biševo - "robinzonska" zona

g. Oznaþavanje turistiþkih informativnih centara

Pravilno oznaþavanje i osmišljavanje ureÿenja turistiþkih centara podiže kredibilitet centra ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi. 16.2.2 Pozicioniranje Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitskodalmatinske županije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporištima pozicioniranja, a koji su proizašli iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske županije kao i Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske, odnosno regionalnih radionica u županiji. Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinsku županiju mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. Strateški marketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljedeüe: Preporuþeno pozicioniranje: Jadranska inspiracija Imidž: Dalmatinski životni stil i kultura Vrijednosti: Opuštenost, kultura, otoci-obala-Zagora Diferencijacija: Kulturološko naslijeÿe Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor otoka ima i svoje specifiþnosti koje ga na neki naþin istiþu kao jedinstvenog, a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje. Uporišta pozicioniranja Sve prisutniji trend oþuvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i nasljeÿa nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma podruþja otoka Visa a u sklopu opüe turistiþke ponude Splitsko-dalmatinske županije, koja proizlazi iz nekoliko uporišta: UPORIŠTA TURISTIýKOG POZICIONIRANJA PODRUýJA OTOKA VISA

Oþuvanje prirodnih i kulturoloških vrijednosti

Kapitaliziranje nasljeÿa, kulture i tradicije

Turizam podruþja otoka Visa

Usklaÿivanje sa porastom potražnje prirodnog i neiskvarenog

Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljaja i izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge

175

Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava, a traži se sve širi raspon doživljaja. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osjeüati se obogaüeni uþenjem o neþemu novom ili ukljuþivanjem u specifiþne aktivnosti. Oni oþekuju da üe sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pamüenja. Turizam otoka treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti - brojne doživljaje vrijedne pamüenja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti kuüi i podijeliti ih s prijateljima i obitelji. Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fiziþku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma podruþja otoka Visa. Glavne koristi i vrste turistiþkog doživljaja Bez obzira na njihovu prevladavajuüu aktivnost ili pasivnost, turisti / posjetitelji opüenito traže doživljaje povezane s provodom, uþenjem uz provod, estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente, ali jedan aspekt obiþno prevladava nad svima ostalima. SUSTAV DOŽIVLJAJA Gost koji "upija doživljaj"

Provod Pasivan gost Estetika

UĀenje uz provod

Aktivan gost

Bijeg

Gost koji se "utapa u doživljaju"

Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomoüu svojih pet osjetila: oni žele vidjeti, þuti, omirisati, okusiti i dodirnuti.

Doživljaji uþenja uz provod: turisti žele biti aktivno ukljuþeni u predložene doživljaje. Voljni su uþiti na zabavan naþin.

Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Oni se žele unijeti u okruženje i/ili dogaÿaj.

Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i ukljuþenje. Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti.

Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije Sustav doživljaja predstavlja tzv. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata. 176

Održiva gospodarska aktivnost korištenjem prirodnih resursa kroz oþuvanje kulture i tradicije revitalizacijom postojeüih i kreiranjem novih umjetnih resursa

Turizam kao rezultat istovremenog korištenja prirodnih i umjetnih resursa

Plaže

Turistiþki centri na obali

Svjetionici

Muzeji

Umjetno stvorene atrakcije

Crkve

Sela i kuüe

Arheološki

Izletišta

Objekti

Smještaj

Ljekovito bilje

Spilje

Doline

Uvale (npr Stiniva)

Planine, stijene

Školjke

Flora i fauna

Riba

Ljekovito bilje

Pþelarstvo

Livade, pašnjaci

Stoka, perad

Vino

Industrijsko

Ljekovito bilje

Divljaþ

Ratarski

Oranice, vinogradi, vrtovi

Šume

Umjetni resursi

Vinarije

Prirodni resursi

177

Fiziþku (opipljivu) komponentu proizvoda þine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doživljaja ne bi mogao postojati. Resursi otoka Visa su prikazani sljedeüim grafikonom:

FIZIýKA KOMPONENTA TURIZMA OTOKA VISA

Pozicioniranje Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma. Podruþje otoka Visa se pozicionira kao "discover and admire"(„otkrij i divi se“) turistiþka destinacija, koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turistiþka iskustva i doživljaje vezane uz tradiciju i idilu otoþnog života. Vis je "Otok Skrovište" gdje domaüi i inozemni gosti "guštaju" u otkrivanju skrivenih iskustava, zanimljivih aktivnosti, gastronomskih užitaka kao i prirodno kreiranih uvala i plaža. U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doživljajna razrada elemenata koji iskustveno grade turistiþku priþu otoka Visa: Prošireni identitet Visa kao "Otoka Skrovišta": Vis kao proizvod

Vis kao osoba

Vis kao simbol

•

Orijentiran moru

•

Izoliran

•

Komiža

•

Autentiþan

•

Tih i usporen

•

Modra špilja

•

Ekskluzivan

•

Opušten

•

Grad Vis

•

Kompaktan

•

Iskren

•

Falkuša

Sustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa: Funkcionalne prednosti

Emocionalne prednosti

Prednosti samoizražavanja

•

Udaljenost

•

Zamamnost

•

Biti dopadljiv

•

Mirnoüa

•

Izoliranost

•

Koji je probirljiv

Kontakt sa autentiþnim otoþkim životom

•

Neiskvaren

•

Nije orijentiran masovnom turizmu

•

Pozicioniranje turizma kao skupa turistiþkih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu. Turistiþki proizvod je skup aktivnosti i ponuÿaþa organiziranih u funkciji zadovoljenja odreÿenog motiva putovanja, odnosno potrebe potrošaþa za provoÿenjem svog slobodnog vremena. U smislu tržišne strategije, svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za odreÿenom ponudom trebaju zadovoljiti. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set 178

pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponuÿaþa turizma, a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa.

16.3 Strategije marketing miksa Današnji marketing u turizmu je na neku ruku naþin voÿenja ukupnog poslovanja, odnosno tzv. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti voÿeni sljedeüim smjernicama: uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista;

fokusirati se na one turiste koji üe raÿe doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude);

voditi raþuna o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji naþin poluþio tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turistiþkom poduzeüu ili o privatnom ponuÿaþu neke usluge.

Usvajanjem ovakvog koncepta omoguüuju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže. Neopipljiva narav turistiþkih usluga þini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od poþetka. Nadalje, teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja od npr. ponude otoka Pašmana. Dodatno, klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju, te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na naþin da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata. Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izmeÿu kljuþnih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju. 16.3.1 Strategija proizvoda A. Strukturiranje itinerara Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova, suvenirnica i trgovina. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama, što raditi u podruþju otoka Visa. a. Pješaþke ture x x x

Razgledavanje mjesta Visa i Komiže Crkve i povijest Pješaþenje po unutrašnjosti otoka

x x x x x x x

Izlet jedrenjakom Biševo-Jabuka Tura minibusom unutrašnjost otoka Tura arheoloških ostataka Ronilaþka tura Ture uvala Tura svjetionika - otokom i udaljeni svjetionici "Vojna" tura - bivša baza mornarice i spremišta podmornica i brodova

b. Ture

179

c. Sportsko-rekreativni itinerari x Obilazak okolice biciklima x Itinerar multi-avanture (pješaþenje-udaljene uvale i plaže-jedrenje-špilje) x Itinerar sporta i rekreacija d. Gastronomija x x x x

Najbolji restorani i konobe Domaüa prirodna hrana Povrüe i voüe tura vinogradi i kušaone vina

B. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira Tipiþan turist htjeti üe uzeti sa sobom suvenire koji ga podsjeüaju na boravak u destinaciji. Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj naþin pridonijeli stvaranju odnosno jaþanju identiteta cjelokupnog podruþja otoka Visa. C. Kreiranje usluga prema potrošaþima x

Organizacija turistiþkih informativnih centara na bazi pružanja potpunih usluga turistima (davanje informacija, distribucija i prodaja promotivnih materijala, prodaja suvenira, prodaja turistiþkih proizvoda, prodaja kuponskih vauþera, prodaja karata, rezervacijske usluge, usluge mjenjaþnice, usluge vodiþa itd.)

Organizacija besplatnih telefonskih linija. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odluþe na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Nakon odlaska, informator upuüuje pismo zahvale gostu i iskorištava moguünost ponude novih proizvoda za iduüu godinu.

D. Marketing klubovi Zadaüa marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. Primjeri aktivnosti marketing klubova: x x x x x x x x x

pomoü u organizaciji sajmova

organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putniþke agencije i turoperatore odnosi sa javnošüu zajedniþko oglašavanje proizvodnja brošura promotivne akcije direktan marketing voÿenje baza podataka itd.

E. Stvaranje marki kvalitete Vizualizacijom atributa i koristi poveüavamo želju kod potrošaþa za konzumiranjem odreÿenoga proizvoda, stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potrošaþa da konzumira proizvod. Marke kvalitete mogu se kreirati: x

180

po pojedinim turistiþkim proizvodima

x x

po posebnim koristima koje se nude potrošaþima po specijalnim atributima koje uživa proizvod.

16.3.2 Strategija komercijalizacije A. Ciljne skupine S obzirom da otok Vis predstavlja još uvijek nepoznatu destinaciju te da turistiþki proizvod trenutno nije spreman za privlaþenje veüih volumena potražnje, preporuþa se upotreba specijalistiþkih, fokusiranijih kanala distribucije. S time u vezi ciljaju se: Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam, proizvode specijalnih interesa, prodaju dogaÿanja itd.).

Specijalistiþke turistiþke agencije. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalistiþkih turistiþkih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom.

Bivši posjetitelji. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su veü boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nudeüi nove turistiþke proizvode i iskustva (npr. nova dogaÿanja, nove proizvode specijalnih interesa, organizaciju novih itinerera itd.).

B. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima Županije pod nazivom «Kupite SD županiju»

Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turistiþkih usluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. Cilj ovakvih susreta je poveüati prisutnost županije ali i tim otoka Visa u prodajnim programima stranih posrednika.

C. Strategija prodaje turistiþkim agencijama Stvaranje mreže kljuþnih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja, treningu, obrazovanju, isporuci materijala itd. U izabranim agencijama organiziraju se promocije, postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni, prodaju promotivni materijali. Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. Cilj seminara je podiüi razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putniþkih agencija. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ Županije kao i Hrvatskom turistiþkom zajednicom koja je inicijator tih susreta. D. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima Organizacija baze podataka Podatke iz baze, privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. Baza podataka se mora stalno održavati, obnavljati sa novim identificiranim važnim 181

potrošaþima, te brisanjem onih koji to više nisu. Njezinim pravilnim voÿenjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija, poveüava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu. Identifikacija potrošaþkih udruženja Ovim programom identificiramo razna udruženja, klubove i asocijacije kojih su þlanovi odreÿene grupe potrošaþa sa zajedniþkim interesima. Ovim programom identificiramo kljuþne osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima, zagovornicima prodaje. Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turistiþkim agencijama Ovim programom turistiþke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. S druge strane Turistiþka zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal. 16.3.3 Strategija komunikacije A. «Pull» promotivne aktivnosti Na bazi djelovanja «pull» tehnika potrošaþi traže destinaciju kod turistiþkih agencija. Na taj naþin turistiþke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe. a. Oglašavanje Buduüi da cijeli otok Vis ima relativno mali budžet za oglašavanje, sugerira se stroga koncentracija oglašavaþkih aktivnosti. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u podruþjima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putniþkim agencijama. b. Publicitet Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji, potrošaþi prihvaüaju puno pozitivnije jer se þlanci u novinama shvaüaju kao neovisni i bez predrasuda. Publicitet je jako važan i zbog malih troškova publiciranja. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veliþini publiciteta koju destinacija dobije. S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta, viško podruþje mora suraÿivati s novinarima upotrebljavajuüi «push» alate te pružajuüi im najnovije informacije i materijale. c. Publikacije Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki usmjerene“ destinacije kojeg želimo promovirati. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama. Primjeri publikacija: Imidž brošura na recikliranom papiru

Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku

Gastronomski vodiþ na najveüim portalima

d. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka.

182

Stimuliranje poveüanje popustima itd.).

Sudjelovanje na turistiþkim sajmovima.

Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima

potrošnje

turista

(vauþerima,

specijalnim

e. Internet stranica prema potrošaþima Sve veüem broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna þinjenica. S time u vezi, Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih opüih informacija preko npr. razgleda interijera objekata do moguünosti jednostavnog rezerviranja smještaja. Dodatno se razvijaju podstranice top 5 sub-regije, top 5 itinerara otoka Visa i podruþja itd. Prisutnost na najveüim socijalnim mrežama je od najveüe važnosti (Facebook, Youtube, Flickr itd.). B. «Push» promotivne aktivnosti Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodavaþe turistiþkih usluga da prodaju destinaciju, odnosno pridobiti novinare da objavljuju þlanke o destinaciji. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata. a. Internet stranica Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turistiþkim djelatnicima, novinarima, profesionalnim udruženjima. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi, fotografije, zvukovi itd. b. Promotivni materijali Korporativne brošure

Specijalne brošure po proizvodima

Kalendari dogaÿanja

Prodajni vodiþi

Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte

Mape – biciklizam, pješaþenje, kultura, opüe itd

c. Specijalizirani sajmovi za preprodavaþe turistiþkih usluga Posjeüuju se sajmovi namijenjeni preprodavaþima turistiþkih usluga. d. Organizacija baze podataka o kljuþnim kupcima Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima, adresama, brojevima telefona preprodavaþa turistiþkih usluga, profesionalnih udruženja, predstavnika medija, lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima. Nakon toga upravlja se bazom podataka, identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije. e. Organizacija obrazovnih izleta za putniþke agencije, turoperatore i novinare f. Stimuliranje tiskanja turistiþkih vodiþa

183

Stimulacijom tiskanja turistiþkih vodiþa (kao npr. Michelin, Lonely Planet itd) znatno podižemo kredibilitet destinacije. g. Video materijali Video materijali namijenjeni preprodavaþima turistiþkih usluga, novinarima, profesionalnim udruženjima i klubovima. h. Foto arhiva i. Suveniri 16.3.4 Tržišna strategija Iako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske županije, još uvijek je, marketinški gledano, otok Vis malo prisutan u marketinškim alatima, te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60% ukupnih turistiþkih noüenja þine domaüi turisti te turisti iz Slovenije, dok glavna tržišta Splitskodalmatinske županije (Italija, Njemaþka i ýeška) þine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenog prometa (noüenja). Strateškim pristupom marketingu od strane Županije putem Glavnog plana razvoja turizma, novim inicijativama iz Strateškog marketing plana za Republiku Hrvatsku, kao i ovim dokumentom, oþekuje se pokretanje veüe informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama, te time i daljnja diversifikacija turistiþkih tržišta. Može se konstatirati da üe doüi do postupnog smanjenja ukupnog udjela domaüeg tržišta kao i turista iz Slovenije, te jaþi udjeli glavnih tržišta regije uglavnom iz Zapadne Europe. Kvantitativno izraženo, domaüe tržište üe u periodu od sljedeüih 5 godina smanjiti udjel u ukupnim noüenjima sa 37% na 20 do 25% (uzevši i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako da üe udjeli moüi imati u 5 godina i veüe pomake). Glavne toþke geo pristupa tržištima su sljedeüa: Primarna tržišta Slovenija, Italija, Velika Britanija– zajedno oko 20% ukupnog prometa. Sekundarna tržišta ýeška, Njemaþka, Austrija – zajedno oko 25% ukupnog prometa. Ostala tržišta Sva ostala tržišta koja saþinjavaju oko 30% ukupnog prometa.

184

17.Investicijska strategija 17.1 Pristup Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa, koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji, u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. Uzimajuüi u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj, odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turistiþkoj djelatnosti u svojim rukama. Prostorni planovi fiziþki odreÿuju zone i koliþine turistiþkog razvitka, i osim toga, nema drugih instrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili županijske razine. Prema tome, trenutno ne postoji niti je moguüa obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turistiþki razvoj ovog podruþja, i to kako sa stajališta privlaþenja veüih domaüih i internacionalnih investitora, tako i sa stajališta privlaþenja malih lokalnih investitora. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje uþinkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom. Uz to na ovom podruþju postoje i sljedeüa ostala ograniþenja: Nedostatak mlaÿeg i poduzetniþki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte; Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadžmenta na otoku osim naslijeÿenih turistiþkih ureda; Nedostatak turizmu potrebne opüe infrastrukture (osobito vodoopskrba); Nedostatak poduzetniþkih centara za projekte održivog turizma (lokalna, odnosno regionalna razina); Nedostatak fondova za poþetne investicije u turizmu; Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turistiþki atraktivnog zemljišta, napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva.

U tom kontekstu se za podruþje obuhvata ovog projekta nameüe potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes domaüih i stranih investitora. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podruþje Županije, sljedeüi korak je planiranje destinacija unutar turistiþkog klastera koje obuhvaüa prostor Županije. Osim što turistiþki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podruþja i projekata za razvoj, on takoÿer pokazuje razinu posveüenosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija). Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podruþja destinacije otoka Visa, potrebna su znaþajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko znaþajnijih obalnih projekata na lokacijama naznaþenim prostornim planom te napose znaþajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora, to jest Komiže i Visa. U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka, ali i kao inicijacija poduzetniþkih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. 185

17.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podruþja destinacija otoka Visa, mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija. One su rezultat dva seta faktora: razliþiti odnosi javnih vlasti prema turizmu razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turistiþke projekte. Slika 17-1: Opcije investicijske politike ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTIþKIM PROJEKTIMA NEGATIVNO

NEUTRALNO

POZITIVNO

OPCIJA 1

OPCIJA 3

OPCIJA 5

BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG MARGINALNE STOPE POVRATA NA INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD STRANE DRŽAVE

SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU

OPCIJA 2

OPCIJA 4

OPCIJA 6

PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI NA SPREMNOST RAZVOJA U TURIZMU

PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANIþENJA RAZVIJAJU PROJEKTE. MEĉUTIM, POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGAĉENJA, PRETJERANA IZGRADNJA, ITD.)

OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI, IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I RAZVOJA

VISOKA

STOPA POVRATA

NISKA

NEMA RAZVOJA

Izvor: Horwath Consulting Zagreb, 2008

Opüenito postoje þetiri zasebne, ali meÿusobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja, koji se mogu koristiti u turizmu:

Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turistiþke infrastrukture, jednokratne potpore, razvojne pozajmice, itd.)

Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite, porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala, itd.)

Fiskalni poticaji, koji ne samo da poveüavaju profitabilnost investicijskih projekata, nego poveüavaju atraktivnost investiranja u odreÿenu državu / regiju, u usporedbi sa ostalim državama / regijama, koje ne nude ovakve povlastice

Ostalo (edukacijski programi za zaposlene, start up programi, poticaji za marketing i promociju, i sl. )

Evaluacijom sadašnjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima), vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru. 186

Postoje odreÿeni poticaji iz ostalih podruþja, koji su meÿutim povezani s meÿunarodnim fondovima i sredstvima finacijske pomoüi. Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama, a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turistiþkih destinacija. Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji, biti üe nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turistiþka praksa, a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turistiþku privredu. Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razliþite projekte u turistiþkoj industriji, a koja je sažeta u sljedeüoj tabeli:

187

Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu FINANCIJSKE SUBVENCIJE TURISTIþKI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE

DIREKTNA JAVNA INVESTICIJA

KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE

RAZVOJNE JEDNOKRATNA SUBSIDIRANE POZAJMICE POTPORA KAMATE

DRŽAVNE GARANCIJE

POVOLJNE KONCESIJE

FISKALNE SUBVENCIJE NIŽI UBRZANA KOMUNALNI AMORTIZACIJA POREZI

NIŽI POREZ NA UVOZ

TAX HOLIDAYS

PRIJENOS GUBITAKA

PROJEKTI REHABILITACIJE manji hoteli u urbanim naseljima

veliki hotelski projekti

društveni turistiÿki objekti u hotele

napušteni industrijski objekti u smještajne objekte (ili mixed use) objekte

privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte

obiteljski hoteli (Bed&Breakfast)

inovativni hotelski / turistiÿki koncepti

veliki meĀunarodni hotelski brandovi

smještaj, interpretacijski centri, zabavni parkovi

kompleksni eko / etno resorti

programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja

edukacijski centri

spa objekti

PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA

veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura

GREENFIELD PROJEKTI

marine

inovativni turistiÿki resorti probojni (breakthrough) razvojni projekti

infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora)

EKO / ETNO TURISTIþKI PROJEKTI

PROJEKTI KOJI POTIþU SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI

programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u školu' PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA

x x

PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU organizacija dogaÿaja oþuvanje kulturno-povijesnih spomenika i nasljeÿa

unapreÿivanje gradskih jezgri / javnih površina / parkova itd.

Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb, 2008

Sivom bojom su u tabeli oznaþeni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative, a dodatno se oznaþava (križiüem) tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste.

188

Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1): 1. Državne financijske subvencije

Jednokratne potpore – državni poticaju turistiþkim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turistiþkih projekata, jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. Mnogi turistiþki projekti, a ovo se posebno odnosi na veüe investicije kao što su one u hotele, iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu, prije samog poþetka poslovanja. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na novþani tok u prvom razdoblju projekta. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat, kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita, ili u, primjerice, zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada.

Razvojne pozajmice – daju se umjesto, ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. Uþinkovitost ovih zajmova u smislu turistiþkih projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer, pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utjeþu na profitabilnost poslovanja projekta, ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju, ukoliko postoje poteškoüe razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke). Obzirom da je rizik veüi kod komercijalnih pozajmica, državne pozajmice se þesto daju po povoljnim uvjetima za turistiþke projekte, a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa, na duži rok otplate, itd.

2. Kvazi-financijske pozajmice

Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turistiþkog razvoja, jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. Istovremeno, one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turistiþkog sektora kao opüeg pokretaþa razvoja njihove ekonomije, su þesto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. Države u ovakvoj situaciji þesto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja, pa se stoga privatni sektor, bez obzira na profitabilnost projekta, suoþava sa poteškoüama u njegovom financiranju. U takvim sluþajevima, država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije þime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turistiþki sektor.

Nadalje, država takoÿer može financijski podržati turistiþke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izmeÿu visine komercijalne kamate i one odreÿene od strane države). Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva, a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina. U sluþaju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti, država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog teþaja, te na taj naþin ublažava rizik povezan sa turistiþkim

189

razvojem u podruþjima gdje fluktuacije deviznog teþaja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta. 3. Fiskalne subvencije Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo, u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta, koja bi u protivnom bila marginalna, te drugo, u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na poþetnu fazu razvoja projekta, kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. Ove subvencije mogu biti dio iskljuþivo turistiþki usmjerenih subvencija, ali vrlo þesto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama opüenito, odnosno na privlaþenje stranih investicija. Fiskalne subvencije, poput financijskih subvencija za turistiþke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte, ili ih se može ograniþiti na odreÿene lokacije, ili odreÿenu vrstu razvojnog projekta. Obzirom da nemaju znaþajan efekt na novþani tok u ranom razdoblju turistiþkog projekta, fiskalne subvencije se najþešüe koriste zajedno sa financijskim subvencijama. 4. Ostale subvencije Uz investicijske subvencije, važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turistiþkih projekata, jer su dio cjelokupne investicijske klime. Iz iskustva je evidentno da je u nekim sluþajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograniþeni turistiþki razvoj. Formalna turistiþka politika mora uzeti u obzir i ove faktore, te ih evaluirati jer utjeþu na investicijske odluke: x Edukacija / trening x Marketing x Repatrijacija stranih prihoda x Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje) x Radne dozvole x Opüi stav prema razvoju turizma Svakako je najvažnija ekonomska i politiþka stabilnost zemlje / destinacije. Iako se odreÿenim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti), profitabilnost þak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja.

17.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj Državne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljedeüoj tabeli:

190

MINISTARSTVO TURIZMA Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" - Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeüih) kuüa sagraÿenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" - Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program 'Zelena brazda' - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu Program poticanja zaštite, obnove i ukljuþivanja u turizam baštine u turistiþki nerazvijenim podruþjima „Baština u turizmu“ Program poticanja unapreÿenja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Program poticanja razvoja tematskih turistiþkih putova „Tematski putovi“ Program poticajnih mjera za poveüanje konkurentnosti turistiþkog tržišta Sufinanciranje turistiþkih projekata kojima su odobrena sredstva iz meÿunarodnih fondova Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Program poticaja ulaganjima u javnu turistiþku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odreÿenoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije" MINISTARSTVO GOSPODARSTVA razliþiti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer: Zadružno poduzetništvo, Jaþanje konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi, Obrazovanje za poduzetništvo MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva" KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. SREDSTVA MEĉUNARODNIH FONDOVA CARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i graniþnim podruþjima Bosne i Hercegovine“ AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipiþnih proizvoda Instrument pretpristupne pomoüi (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) – prekograniþna suradnja, pomoü u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD) IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak ŽUPANIJSKE INICIJATIVE Program 'Etno-eko sela' - sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u cilju stvaranja etno-eko sela i obogaüivanja turistiþke ponude Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Razvoj Strategije ruralnog turizma županije Financiranje / subvencioniranje tur. manifestacija i udruga, izrade biciklistiþkih brošura, tur. signalizacije, itd.

Izvor: Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, HAMAG, Splitsko-dalmatinska županija, 2008.

191

Dakle, uzimajuüi u obzir sadašnju strukturu poticaja, jasno je da ona predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetniþkih inicijativa, iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranje financiranja (subvencije), a ne na ublažavanje procesa eksploatacije projekata (olakšica). Usprkos tome, razvoj se eko i ruralnih projekata priliþno je spor, i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis može brzo pozicionirati i razviti turistiþki lanac vrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske Županije može znaþajnije komercijalizirati na domaüem i inozemnom tržištu.

17.4 Ukupni pregled investicijskih projekata Tablica 17–2: Pregled investicija UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRUýJE OTOKA VISA Vrsta investicije Projekt KONKURENTNOST Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turistiþki informativni sustav Integrirani sustav turistiþkog oznaþavanja Sustav malih plaža Revitalizacija rive / šetnica uz more Projekt kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Urbana konverzija (Vis i Komiža) SMJEŠTAJ Agroturizmi

Podruþje / potencijalna lokacija

Privatna

2 - 3 g.

4 - 5 g.

6 - 7 g.

sva podruþja sva podruþja sva podruþja sva podruþja obalni dio Vis i Komiža Vis i Komiža sva podruþja Vis i Komiža Plisko polje, Podšpilje, Podhumlje, Borova njiva, Žena glava, Podselje, itd.

Ruralne kuüe za odmor

Draþevo polje, ýajno polje / brdo, Velo polje, Stonþica

Ruralni Bed & Breakfast

Marine zemlje, Podstražje, šire podruþje Visa i Komiže

Ruralni obiteljski hotel

sva podruþja (osobito Draþevo polje, oko Kostirne, Borovik, itd.)

Ruralni resort ATRAKCIJE I TURISTIýKA INFRASTRUKTURA Kušaonica vina i maslinovog ulja Sustav vidikovaca Pješaþke / bicklistiþke staze Panoramska cesta Ribarski muzej Interpretacijski centar 'Vis- Otok skrovište' Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe turistiþkog tržišta Visa Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela Etno selo Dragodid Centar 'Vojna povijest Visa' EDUKACIJA I UPRAVLJANJE Destinacijska menadžment organizacija Organizacija za upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu)

Javna

Vremenski prioritet Javno privatna

Podselje, G. Žuzeca, Okljuþna Površina / broj elemenata 3-5 10 oko 50 km postojeüi / potencijalno proširenje u buduünosti 1 ha 2

500 m -

500 m 1 ha -

Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije moguüa na detaljnijoj razini, posebno iz razloga što je rijeþ o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane, te u odnosu prema sadržaju turistiþkog lanca vrijednosti s druge strane. Nadalje, i jedna i druga destinacija raþunaju, a što je iskazano njihovim prostornoplanerskim dokumentima, s investicijama u veüe turistiþke projekte i napose javnu infrastrukturu, a koje üe se investicije na svoj naþin odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata. 192

Što se tiþe projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli, a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja, oni su iskazani i detaljno razraÿeni u poglavlju 15. ovog Izvještaja.

193

18.Zakljuþne napomene

194

Podruþje obuhvata ovog projekta - destinacija otoka Visa, predstavlja spoj prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija rasporeÿenih na otoku Visu, gdje dominiraju dva veüa urbana centra Vis i Komiža.

Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasiþne turistifikacije, te su ga mimoišli kljuþni razvojni procesi u regiji, a danas je depopuliran i bez veüih internih kapaciteta za rast i razvoj. Uz ribarstvo, vinarstvo, i u malom opsegu poljoprivrede, ovaj prostor za sada nema znaþajnijih drugih poslovnih sektora, pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok.

Mlaÿe generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo tržište rada Splita, te u tom smislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva, za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni kapacitet za snažan i brz uzlet ruralnog turizma, a osobito zato što ne postoji potencijal lokalne poduzetniþke strukture.

U razgovorima sa kljuþnim subjektima uoþeno je da se otok Vis suoþava se s dvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i sa glavnim osloncem na lokalne snage, ili üe glavni razvojni impulsi doüi izvana. Prognoze o razvoju turistiþkih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije.

Stanje okoliša i prirodnih resursa je na zadovoljavajuüoj razini. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno oznaþena niti interpretirana, pa je stoga evidentna nužnost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integrirani turistiþki lanac vrijednosti. Prostor i njegova prirodna, socio-kulturna i povijesna bogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turistiþke projekte, ali ipak valja raþunati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture, lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetniþki interesi, najveüe ograniþenje.

Nadalje, a vezano na implementaciju ovog programa, ovdje se važno podsjetiti na postojeüu strukturu poticaja u Hrvatskoj, a koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala, te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. Naime, ovo je integralni program za jednu od najatraktivnijih otoþkih destinacija u Hrvatskoj, koja može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva koje üe uspostaviti proces izvedbe ovog programa u cjelini, te njime i upravljati.

Dosadašnja praksa lokalnih razvojnih modela unutar državnog sustava poticaja uglavnom nije poluþila realizaciju, odnosno cjeloviti proboj novog turistiþkog proizvoda za snažniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra, sa snažnijim upravljaþkim mehanizmom). Prema tome, Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snažne institucije koja üe direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata, te üe u takoÿer imati ulogu potpore za istraživanje i razvoj unutar poslovnog sektora ruralnog / eko turizma.

Dakle, naš je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetniþki centar, koji ima misiju upravljanja procesom razvoja poduzetniþkih održivih, eko / ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu, odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. Razvojno / poduzetniþki centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (županija, javna poduzeüa, veüa privatna poduzeüa i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti), a neovisan je i ima poslovnu misiju na ograniþeno vrijeme integrirajuüi interese malih privatnih operatora, programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija, nevladinih udruga i fondacija, transfera znanja i dr.

Naime, Splitsko-dalmatinska županija je trenutno u procesu prihvaüanja Strategije razvoja ruralnog turizma županije, koja osim postavljanja strateških okvira za razvoj ruralnog turizma, te kljuþnih proizvoda unutar ovog segmenta, takoÿer postavlja upravljaþki okvir. Prema tome, županija je veü u procesu donošenja odluke o najboljem upravljaþkom modelu ruralnog turizma županije, što se ovdje i uzima u obzir.

Kao što je istaknuto na radionici sa kljuþnim subjektima otoka Visa, kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra mogu poslužiti nalazi turistiþkih i drugih studija Cards Programa.

Konaþno, jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omoguüava znaþajan rast blagostanja i povrata stanovništva na otok, nužno üe doüi do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor, koje üe se izostankom prve pokazati kao realne alternative.

195

19.Provedbeni plan Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podruþje destinacije otoka Visa daje strateški okvir za razvoj i rast novog turistiþkog proizvoda u podruþju koje do sada nije doživjelo znaþajan turistiþki razvoj. Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma, a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turistiþkog lanca vrijednosti destinacije, održivu izgradnju novih turistiþkih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podruþja dogovore i usuglase oko kljuþnih razvojnih koraka i odgovornosti. U tom kontekstu, kljuþni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviru Provedbenog plana, koji definira odgovornosti, razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih:

196

PROJEKTI KONKURENTNOSTI VREMENSKI OKVIR PROJEKT

NOSITELJI

PRIORITET

1-2 3-5

6-10

god. god. god.

Specijalizacija gastronomske ponude

Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava, lokalne i županijske TZ, Županija)

Visok

Razvoj komplementarne ponude

Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj i županijskoj razini

Visok

Turistiÿki informativni sustav

Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu, lokalne turistiþke agencije, turistiþke zajednice)

Srednji

Integrirani sustav turistiÿkog oznaÿavanja

Lokalne i županijska TZ, lokalna samouprava

Visok

Program opremanja malih plaža u uvalama

Privatne inicijative uz podršku javnog sektora

Srednji

Revitalizacija šetnica uz more

Lokalna samouprava

Visok

Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja

Privatne inicijative

Visok

Eko oznake kvalitete

Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije, uz podršku lokalne samouprave i TZ-a)

Srednji

Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu

Buduüa organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma

Urbana konverzija (Vis i Komiža)

Lokalna samouprava uz podršku županije

Vrlo visok Visok

PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA VREMENSKI OKVIR PROJEKT

NOSITELJI

PRIORITET

1-2 3-5

6-10

god. god. god.

Agroturizam

Lokalni mali poduzetnici

Vrlo visok

Ruralna kuýa za odmor

Lokalni mali poduzetnici

Vrlo visok

Ruralni 'bed & breakfast'

Lokalni mali poduzetnici

Visok

Ruralni obiteljski hotel

Lokalni mali poduzetnici

Srednji

Ruralni resort

Lokalni mali poduzetnici

Visok

198

PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTIþKE INFRASTRUKTURE VREMENSKI OKVIR PROJEKT

NOSITELJI

PRIORITET

1-2 3-5

6-10

god. god. god.

Kušaonice vina i maslinovog ulja

Lokalni mali poduzetnici

Sustav vidikovaca

Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije

Visok

Panoramska cesta

Javna inicijativa

Visok

Ribarski muzej - Komiža

Javno-privatna inicijativa

Visok

Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište'

Javno-privatna inicijativa

Srednji

Škola viške kuhinje

Privatna inicijativa

Visok

Koncept pješaÿkih, planinarskih i biciklistiÿkih staza

Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave

Visok

Centar za sportove na vodi

Privatna inicijativa

Srednji

Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije

Lokalno malo poduzetništvouz podršku javnog sektora

Visok

Etno selo Dragodid

Privatna inicijativa (uz javnu podršku)

Visok

Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa'

Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo, lokalna samouprava)

Visok

Vrlo visok

PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA VREMENSKI OKVIR PROJEKT

NOSITELJI

PRIORITET

1-2 3-5

6-10

god. god. god.

Projekt edukacije u turizmu

Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija)

Visok

TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva u turizmu)

Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija)

Visok

Destinacijska menadžment organizacija

Javno-privatna incijativa

Vrlo visok

Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Županija, TZ županije

Vrlo visok

200

20.Popis korištenih izvora x

Državni zavod za statistiku RH, POPIS STANOVNIŠTVA 2001. GODINE, Zagreb, 2001.

Državni zavod za statistiku RH, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.STANOVNIŠTVA 2003. GODINE, Zagreb, 2001.

Državni zavod za statistiku RH, STATISTIýKI LJETOPIS 2007., Zagreb, 2008.

Državni zavod za statistiku, TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OPûINAMA U 2007.,Zagreb, 2008.

Državni zavod za zaštitu prirode, NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRONEN, Zagreb, 2008.

Agencija za zaštitu okoliša; CORINE LAND COVER, Zagreb, 2001.

Splitsko-dalmatinska županija, PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2003.

Splitsko-dalmatinska županija, USKLAĈENJE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE S UREDBOM O UREĈENJU I ZAŠTITI ZAŠTIûENOG OBALNOG PODRUýJA MORA, Službeni glasnik Splitskodalmatinske županije, Split, 2005.

Splitsko-dalmatinska županija, IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2005.

Splitsko-dalmatinska županija, REGIONALNI OPERATIVNI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Split, 2006.

Grad Komiža, PROSTORNI PLAN UREĈENJA GRADA KOMIŽE, Službeni glasnik Grada Komiže 10/06, Komiža, 2006.

Grad Vis, PROSTORNI PLAN UREĈENJA GRADA VISA – PRIJEDLOG PLANA, Grad Vis, Vis, 2005.

Parliamentary Commissioner for the Environment, MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR, Wellington, November 1997

Locum Consulting, DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE, 2008.

Locum Consulting, THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL, 2008.

GISDATA ZAGREB, DIGITALNI MODEL RELJEFA RH - RASTER, Zagreb, 2008.

Institut za zurizam, STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ – TOMAS LJETO 2007, Zagreb, 2008.

FINA, EKONOMSKI PODACI, Zagreb, 2008.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureÿenja, OCJENA KAKVOûE MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008., http://www.mzopu.hr/more

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMAûINSTAVA U ISTRI, 2007.

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, www.ruralis.hr

PROGRAM

201

202

Toskanski arhipelag turistiþke informacije, www.arcipelago.turismo.toscana.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471:cb6009: 107e0626e4a:-7ffd

Agroturizam Sapereta, www.sapereonline.it/

Biokamp - agroturizam, www.bioelba.it/it/agri-campeggio.htm

Agroturizam Elba, www.elba-agriturismo.it

Turistiþka stranica Sardinije, web: www.sardegnaturismo.it

Regija Sardinija, web: www.sardegna.com

Talijanski web za www.planisfero.com

Turistiþka stranica Arhipelaga Azores, web: www.visitazores.travel/index.php

Azores Informacije, web: www.azores.com/azores/azores.php?attribute=3

Rural Tourism International Training Network, http://www.ruraltourisminternational.org/main.php?obj_id=676181603

Tourism Skills Network West of England, http://woe.tsnsw.org.uk/rural

Organization of Tourism Education and Training, www.ste.edu.gr/uk/ste_uk.htm

Alberta Hotel & Lodging Association, www.atec.ca/

Tourism Council Western Australia, www.watourismawards.com.au/index.site.restaurants.restaurant.1424.html

Forestur,http://www.forestur.net/index.php?option=com_content&task=blogcategory &id=17&Itemid=51

Canadian Tourism Human www.emerit.ca/eng/index.aspx

Singapore Tourism Board, http://app.stb.com.sg/asp/ina/ina07.asp

Belize Tourism Board, awareness-activities.html

Highlands and Islands Enterprise, http://www.hie.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID56596

HI~Arts, http://www.hi-arts.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596

AsianInfo, http://www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.htm

Carnegie UK Trust Rural Programme, http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngo rms_destination_management_organisation

World Tourism Organization, www.world-tourism.org

International Scientific Council For Island Development, http://www.insula.org/

poticanje

investicija,

web:

Resource

www.investinitaly.com,

Council,

EMERIT,

http://www.belizetourism.org/events--awards/tourism-

21.Sadržaj priloga 4

Situacijska analiza

4.1 Temeljna kvalifikacija podruþja

1 1

Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta

Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 4.2 Socio – ekonomski faktori

1 2

Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci

Tablica 4–3: Poljoprivredna kuüanstva – starosna struktura

Tablica 4–4: Stanovnici - Dobno-spolna piramida

Tablica 4–5: Stanovnici - aktivnost

Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura

Tablica 4–7: Kuüanstva

Tablica 4–8: Poljoprivredna kuüanstva

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine

Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici

Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda

Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda

4.3 Prostor, razvojne moguünosti i ograniþenja

Tablice Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina

Tablica 4–15: Graÿevinska podruþja – iskaz površina

Tablica 4–16: Turistiþke zone - ukupno

Tablica 4–17: Turistiþke zone - lokacije

Tablica 4–18: Turistiþke lokacije – Grad Komiža

Tablica 4–19: Turistiþke lokacije – Grad Vis

Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina

14 203

Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti

Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište

Tablica 4–23: Zaštita prirode

Tablica 4–24: Ekološka mreža

Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara

Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina

Kartogram 4 3: Graÿevinska podruþja

Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja

Kartogram 4 5: Zaštita prirode

Kartogram 4 6: Kulturna baština

4.4 Utjecaj turistiþkih aktivnosti na okoliš

Kartogrami

Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoistoþna obala Visa

SWOT analiza

Tablice Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog profila podruþja

204

Tablica 8–2: B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turistiþkih usluga destinacije

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga

Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turistiþkog razvoja

Tablica 8–8: A. Moguünosti i prijetnje - Segment Trendova industrije

Tablica 8–9: B. Moguünosti i prijetnje - Segment Konkurenata

Tablica 8–10: C. Moguünosti i prijetnje - Segment Pravno-politiþkog okruženja

Tablica 8–11: D. Moguünosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja

Tablica 8–12: E. Moguünosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja

Tablica 8–13: F. Moguünosti i prijetnje - Segment Okoliša

Tablica 8–14: G. Moguünosti i prijetnje - Segment Tehnologije

10 Analiza oglednih primjera u praksi

Tablice Tablica 10–1: Cipar

Tablica 10–2: Malta

Tablica 10–3: Sardinija

205

206

*** “Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podruþje destinacije otoka Visa” ***

Konaþni izvještaj - PRILOZI

Sadržaj 4