Page 1

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje Stona i Dubrovačkog primorja


Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Horwath i Horwath Consulting Zagreb Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak, Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović, Stjepko Devčić


Projekt COAST Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma Područje Stona i Dubrovačkog primorja

Lipanj 2009. godine


Sadržaj Summary ........................................................................................................................................ 5 Sažetak.......................................................................................................................................... 15 1

Uvod....................................................................................................................................... 26

2

Zadaci i procedure ............................................................................................................... 28 2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 28 2.2 Procedure......................................................................................................................... 30

3

Kontekst projekta................................................................................................................. 33 3.1 Podruþje obuhvata projekta............................................................................................. 33 3.2 Ston i Dubrovaþko Primorje u širem kontekstu regije .................................................... 34

4

Situacijska analiza................................................................................................................ 35 4.1 Temeljna kvalifikacija podruþja...................................................................................... 35 4.2 Socio- ekonomski faktori ................................................................................................ 37 4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................37 4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................39

4.3 Prostor, razvojne moguünosti i ograniþenja .................................................................... 40 4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................40 4.3.1.1 Namjena površina ...............................................................................................41 4.3.1.2 Infrastruktura ......................................................................................................44 4.3.1.3 Zaštiüeni dijelovi prirode ....................................................................................47 4.3.1.4 Kulturna baština..................................................................................................48

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 50 4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................50 4.4.2 Opüina Dubrovaþko primorje ............................................................................................52 4.4.3 Opüina Ston .......................................................................................................................55 4.4.4 Zakljuþak ...........................................................................................................................59

4.5 Utjecaj turistiþkih aktivnosti na okoliš............................................................................ 60 4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................60 4.5.2 Utjecaji turizma na okoliš i biološku raznolikost ..............................................................61

4.6. Analiza potencijala i ograniþenja atrakcija destinacije Ston i Dubrovaþko primorje ..... 64 4.7. Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 70 5

Evaluacija kljuþnih interesnih subjekata........................................................................... 76

6

Analiza konkurenata............................................................................................................ 80 6.1. Konavle ........................................................................................................................... 80 6.2. Istra.................................................................................................................................. 82


7

Analiza globalnih trendova u turizmu ................................................................................86

8

SWOT analiza .......................................................................................................................88 8.1. Pristup ..............................................................................................................................88 8.2. Ukupni rezultati ...............................................................................................................89 8.3. Zakljuþak .........................................................................................................................90

9

Kljuþne strateške prednosti i kljuþne barijere turistiþkog razvoja .................................92 9.1. Inicijalna pozicija.............................................................................................................92 9.2. Kljuþne strateške prednosti destinacije Ston / Dubrovaþko primorje..............................92 9.3. Kljuþne strateške barijere destinacije Ston / Dubrovaþko primorje ................................93

10 Analiza oglednih primjera u praksi ....................................................................................94 10.1. Uvod...............................................................................................................................94 10.2. Zakljuþak .......................................................................................................................94 11 Strateška uporišta .................................................................................................................96 12 Vizija i pozicioniranje...........................................................................................................98 12.1Vizija................................................................................................................................98 12.2Tržišno pozicioniranje .....................................................................................................99 13 Iskustveno strukturiranje i turistiþki proizvodi ..............................................................103 13.1Iskustveno strukturiranje ...............................................................................................103 13.2Turistiþki proizvodi .......................................................................................................104 14 Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta ..............................................................110 15 Konkurentnost i investicije ................................................................................................113 15.1Projekti konkurentnosti..................................................................................................114 15.2Projekti smještajnih kapaciteta ......................................................................................129 15.3Projekti turistiþke infrastrukture i turistiþkih atrakcija..................................................138 15.4Projekti edukacije i upravljanja .....................................................................................158 16 Marketing plan....................................................................................................................162 16.1Ciljevi ............................................................................................................................162 16.2Konkurentske strategije marketinga ..............................................................................163 16.3Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja ..................................................................164 16.3.1Korporativni identitet.......................................................................................................164 16.3.2Pozicioniranje ..................................................................................................................165

16.4Strategije marketing miksa ............................................................................................169 16.4.1Strategija proizvoda .........................................................................................................170 16.4.2Strategija komercijalizacije .............................................................................................171 16.4.3Strategija komunikacije ...................................................................................................172

2


16.4.4Tržišna strategija..............................................................................................................174

17 Investicijska strategija ....................................................................................................... 175 17.1Pristup ........................................................................................................................... 175 17.2Sistem razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma......................................... 176 17.3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj............................................................................ 181 17.4Ukupni pregled investicijskih projekata........................................................................ 183 18 Zakljuþne napomene ......................................................................................................... 185 19 Provedbeni plan.................................................................................................................. 187 20 Popis korištenih izvora....................................................................................................... 192 21 Sadržaj priloga ................................................................................................................... 195

Tablice Tablica 4–1: Stanovništvo – osnovni podaci................................................................................. 37 Tablica 4–2: Planirani turistiþki kapaciteti.................................................................................... 42 Tablica 4–3: Smještajni kapaciteti – Dubrovaþko primorje.......................................................... 53 Tablica 4–4: Turistiþka potražnja – DP......................................................................................... 54 Tablica 4–5: Smještajni kapaciteti - Ston...................................................................................... 56 Tablica 4–6: Turistiþka potražnja - Ston ....................................................................................... 57 Tablica 4–7: Postojeüe prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije......................................... 66 Tablica 4–8: Planirani projekti i inicijative................................................................................... 67 Tablica 4–9: Postojeüe inicijative razvoja smještajnih objekata ................................................... 68 Tablica 13–1: Prioritizacija turistiþkih proizvoda ....................................................................... 109 Tablica 14–1: Scenariji rasta ....................................................................................................... 111 Tablica 15–1: Potencijalne atrakcije / inicijative ........................................................................ 113 Tablica 15–2: Inicijative razvoja smještajnih objekata ............................................................... 114 Tablica 15–3: Kljuþni projekti konkurentnosti ........................................................................... 117 Tablica 15–4: Kljuþni projekti smještajnih kapaciteta ................................................................ 129 Tablica 15–5: Kljuþni projekti edukacije i upravljanja ............................................................... 158 Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu................................................................................... 178 Tablica 17–2: Pregled investicijskih projekata ........................................................................... 183

3


Slike Slika 3-1: Opüina Ston i Opüina Dubrovaþko primorje................................................................ 33 Slika 3-2: Dubrovaþko-neretvanska Županija / Turistiþki klaster Dubrovnik.............................. 34 Slika 3-3: Preliminarni turistiþki klasteri (subregije) unutar klastera Dubrovnik......................... 34 Slika 4-1: Struktura prihoda (Ston i Dubrovaþko primorje) ......................................................... 39 Slika 4-2: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj ................................................................... 71 Slika 7-1: Kljuþni trendovi u turizmu ........................................................................................... 86 Slika 15-1 : Dijamant konkurentnosti ......................................................................................... 115 Slika 16-1: Uporišta turistiþkog pozicioniranja .......................................................................... 166 Slika 17-1: Opcije investicijske politike ..................................................................................... 176

Kartogrami Kartogram 1-1: Pokazna podruþja COAST projekta .................................................................... 26 Kartogram 4-1: Situacija / Podruþje obuhvata........................................................................ 35 Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta.................................................................................................. 36 Kartogram 4-3: Planirana namjena površina ................................................................................ 41 Kartogram 4-4: Planirani turistiþki kapaciteti............................................................................... 43 Kartogram 4-5: Cestovni promet .................................................................................................. 44 Kartogram 4-6: Elektroopskrba .................................................................................................... 45 Kartogram 4-7: Vodoopskrba ....................................................................................................... 46 Kartogram 4-8: Zaštita prirode ..................................................................................................... 47 Kartogram 4-9: Utjecaj na zaštiüenu prirodnu baštinu ................................................................. 61 Kartogram 4-10: Zaštita- podruþje Stona ..................................................................................... 62 Kartogram 4-11: Zaštita – zapadni dio opüine Ston ..................................................................... 63 Kartogram 4-12: Postojeüe prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije.................................. 67 Kartogram 4-13: Planirani projekti i inicijative............................................................................ 68 Kartogram 4-14: Inicijative razvoja smještajnih objekata ............................................................ 69 Kartogram 13-1: Iskustveno strukturiranje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje................. 103 Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta...................................................... 138 Kartogram 15-2: Prijedlog projekata turistiþke infrastrukture i atrakcija................................... 157 Kartogram 15-3: Detalj - Prijedlog projekata turistiþke infrastrukture, atrakcija i smještaja..... 157

4


Summary Development plan for eco / rural tourism for the municipalities of Ston and Dubrovaþko primorje that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism. Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism, Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area, and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations. In this context, the summary of key analysis / results is presented as follows.

Project context and situational analysis Destination Ston and Dubrovaþko primorje, comprises of two municipalities (Ston and Dubrovaþko primorje), which are a part of the Dubrovaþko-neretvanska county. Municipality Ston is situated on the Pelješac peninsula and geographically includes Ston town, through Ponikve, to Janjina. Dubrovaþko primorje municipality is situated in the northern part of Dubrovnik Riviera, with the administrative center in Slano. In terms of tourism this area belongs to the wider area of Dubrovnik cluster and therefore the future development direction needs to be put in the context of the development of a wider region. In order for destinations / sub regions to be able to play on a global market, it is important that they create joint positioning under the umbrella of whole tourism destination / cluster (in this example the Dubrovnik tourism cluster). As a part of the larger tourism region / cluster, each tourism destination within it (in this case it is Ston and Dubrovaþko primorje) is building its own tourism image based on the key destination values and professionally developed products, activities and experiences. Situational analysis shows that as a result of decades long isolation from the development processes in the region, the area’s natural resources stayed conserved and today they represent a unique base for a sustainable development of the region. Natural and cultivated landscapes, cultural and historical heritage represent a very valuable identity of the area. Restraining factors of the sustainable development of the area in question include a very limited demographical base, depopulated process, especially in the hinterland of Dubrovaþko primorje and in the part of the Ston municipality. The reason for this lies in the population ageing and emigration processes of the most productive population segments, which influences the size of the working contingent and the educational structure. Moreover, the infrastructure systems are inadequate for today's needs and therefore represent a great limiting factor for the sustainable development of the area. Additionally, there are various institutional and system limitations, mainly relating to unregulated land ownership, as well as the lack of basic spatial / land use plans and other related documents, which as a result influences many entrepreneurial initiatives. This region has always been ‘on the way' to other, stronger tourism destinations in the area / region, and therefore it stayed out of stronger tourism development processes - for example the whole area currently has around 3.900 tourism beds, out of which 63% are in the private accommodation. The main tourism product of Ston and Dubrovaþko primorje is 'sun and sea', which directly implicates the high seasonality with almost 90% of the tourist overnight generated in the period from June to September. Current start up position makes this area very attractive for the tourism development today. Interests and range of possible investments and development strategies in this area can vary, 5


depending on the their scale – whether they are local, small initiatives or global initiatives with possible megaprojects. This plan is orientated towards eco and rural concepts and projects, but the strategic frame is set based on the tourism development of a destination on the whole. Considering the focus of this plan, strategic priorities, institutional framework as well as current financial support mechanism for this kind of developments have also been analysed. This analysis shows there is a great disproportion between available incentives and financial support mechanisms with the actual rural tourism development frame. Moreover there are no regional centres for animation and support of entrepreneurs in this segment of tourism, which results in a slow process of realisation of the rural tourism projects.

Key stakeholders evaluation Regional tourism stakeholders were evaluated based on the standard procedure of site visits, interviews and workshops. Their interests, attitudes, management and investment / financial power related to the project were evaluated. Local governments, tourism organisations, winegrowers and producers, wine associations, shells producers and associations, hotels, food and beverage sector, Salt plant Ston and family businesses clearly express their views about the importance of tourism development as a generator of the local prosperity. They all indicated the need for finalisation of a Land use plan (municipality of Ston), and the regulation of the land ownership, in order to improve the conditions for the realisation of many initiatives. Based on the opinions of many workshop participants, destination Ston and Dubrovaþko primorje has to develop its own tourism image, based on the rich cultural and ethno heritage, the responsibility for tourism development and growth must be in the hands of the local entrepreneurs and national investors.

Competition analysis Current and potential competitors for the Ston and Dubrovaþko primorje destinations in rural tourism are Konavle and Istra, and the analysis of the current tourism products of these destinations was done in order to identify the current position of chosen destinations as well as to evaluate of their future development potentials. Competition analysis shows that rural tourism development is a long term process that is based on the resources of the area through typical products, like wine and gastronomy, and local architecture and natural beauties of the rural landscapes. Key development elements of destinations that Ston and Dubrovaþko primorje have to take in consideration include the organised approach towards rural tourism development, the need for cooperation of public and private sectors (Istra and Konavle), the importance of gastronomy as one of the key products of rural tourism (Istra and Konavle), the need to diversify the accomodation capacity, the need to clearly define standards and business requirements (Istra), and the need to create a complete tourism value chain of a rural tourism destination.

Global tourism trends analysis Global trends in relation to the development and growth of tourism demand, travel, behaviour and preferences of tourists and destinations were combined with trends in experiential structuring connected to the development of destinations. The results imply that tourism destination Ston and Dubrovaþko primorje, which was faced with stagnation and therefore was able to conserve the authenticity of natural setting and traditional architecture, has the possibility of differentiating through creative and professional approach towards development of tourism products. The focus must be placed on tourism product of gastronomy and wine, with 6


highlighted experiences of local historical and cultural values, in the frame of sustainable development principles.

SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development The analysis of strengths, weaknesses, opportunities and threats (SWOT) for this project was made based on the evaluation of the following elements: KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES OF DESTINATIONS STON / DUBROVAþKO PRIMORJE STRENGTHS AND WEAKNESSES

NATURAL, SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA DESTINATION PERFORMANCE DESTINATION MARKETING DESTINATION TOURISM SERVICES LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS TOURISM DEVELOPMENT KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS OF DESTINATIONS STON / DUBROVAþKO PRIMORJE OPPORTUNITIES AND THREATS

INDUSTRY TRENDS COMPETITORS LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT ECONOMICAL ENVIRONMENT ENVIRONMENT TECHNOLOGY

SWOT analysis for the destination Ston / Dubrovaþko primorje showa that this destination is at the very beginning of its significant and professional tourism development, which is expressed through the greater intensity of weaknesses compared to the strengths. Moreover, the number of opportunities is greater than the number of threats, which means that the current processes in the external environment of the destination Ston / Dubrovaþko primorje can be taken as a positive push for the competitive development of the destination. Finally, similarly to other destinations in the beginning of their tourism development, destination Ston / Dubrovaþko primorje has relatively high level of internal weaknesses, which shows that this area must focus on the strategic development in order to minimize them. In other words, regardless of the favourable current situation in the surroundings, destination Ston / Dubrovaþko primorje needs to build a strong and complete value chain. Based on the previous analysis, the key strategic advantages and barriers to the tourism development of the destination Ston and Dubrovaþko primorje, are as follows: 7


Key strategic advantages

Key strategic barriers

High value area that is not developed in terms Local population as a barer of development of tourism Start up position / advantages

Lack of clearly defined and focused tourism products

Impact / proximity toDubrovnik

Lack of tourism infrastructure Inadequate general infrastructure Lack of clear and agreed development and management models

Benchmark analysis While choosing its development path, destination Ston and Dubrovaþko primorje needs to examine the experiences of other successful destinations within this tourism segment. Therefore destinations from the Mediterranean part of Europe were analysed, with a focus on those destinations that are similar in geographic and natural elements, together with the preserved cultural and historical elements, and have successfully developed their product offer in the inland rural area as an opposition to the development of their coastal areas. Chosen destinations pride themselves with the offer of rural / agricultural tourism for which they are globally recognized. Benchmarked destinations are: Umbria, Italy, Lleida (Catalonia), Spain and Var (Provence), France. Key indicators of this analysis are showing that these destinations integrated their tourism development with agriculture, whilst the agricultural products they commercialise are protected (quality and standards). Applying the strong marketing activities they promote their products on the national and global level. Central identity elements and values (history, culture, gastronomy, and way of life) are integrated in the tourism offer and differentiate them from other destinations. Analysed destinations developed and shaped a wide range of products that are connected with the recreation in the nature.

Key strategic principles Because of the global processes in tourism, every destination needs to be able to understand these changes and provide appropriate answers with the growth and branding strategies relating to their products. Destination Ston and Dubrovaþko primorje still does not give the right answers - tourism is not yet accepted in terms of a year-round business, structure of the stakeholders does not have the capacity nor the financial strength to shift the borders of tourism business, etc. Destination Ston and Dubrovaþko primorje is at the beginning of its tourism and economical development, and therefore has the opportunity to choose its future position within the wider regional area, and to shape its own competitiveness and sustainable development model. In these terms, the key strategic principles that are representing the basis for shaping the vision and development of the tourism positioning of Ston and Dubrovaþko primorje are the following: 1. Integration with the tourism value chain of Dubrovnik 8


2. Ston and Slano as the carriers of the development of tourism value chain on the basis of the rural / eco experiences 3. Building competitive tourism products and activities

Vision and positioning Vision, as the objective picture of the future has a task of creating a positive synergy between the local context (people, places and tourism products) and global rules of the game in the tourism industry (standards, education of human resources, business management, marketing, etc.) by which this area, with agreed stakeholders’ interests shapes the directions for the improvement of life conditions and sustainable tourism development. The vision for tourism development of Ston and Dubrovaþko primorje has been defined through interviews / workshop with local stakeholders and is as follows: In 10 to 15 years municipalities Ston and Dubrovaþko primorje will be an attractive tourism destination which is integrated with the whole tourism value chain of the wider tourism region. It relies on rural / eco tourism, but it also offers others tourism experiences and activities. In addition to these elements, the destination is open towards opportunities of concentrated development of carefully selected micro-locations, based on the principles of sustainability. Tourism is a driver of the economical growth of the sub region, and it revitalizes the whole area through creation of new experiences and tourism products. Tourism is the main creator of new employment and it helps to enhance the demographic structure of both municipalities. The whole natural and anthropological context of the subject region, or the key values and attributes of the area create a unique and very important part of the puzzle for the wider area of Dubrovaþko-neretvanska county, which creates the following marketing positioning: Positioning: Magnificent Riviera Image: Elegant tourism destination Values: Special, creative, lively Differentiation: Culture and heritage Based on the main attributes and values of the County, destination Ston and Dubrovaþko primorje has its own specific elements that make it unique. In order to create the base point for its market positioning, which helps it to build the desired image of the destination in the minds of its future customers, it needs to rely on the key fascinations that are, on one side long term developments of the image, and on the other side a connection with the specialisation process and market segmentation:

9


Ston – Key fascinations

Dubrovaþko primorje – Key fascinations

Gastronomy

Magnificent views

Wine

Tradition and culture

History

Healthy lifestyle

Considering all of the above, the proposed tourism positioning is as follows:

Region Ston - Dubrovaþko primorje is an ecologically focused tourism destination, which offers a variety of tourism experiences and activities through the business structure of small family and "boutique" facilities. Within the rural area the principles of revitalization of cultural and ethno heritage are applied in the development of accommodation capacities and tourism infrastructure. Such tourism offer is enriched with strong revitalisation of local agricultural production together with the rural scenic views that shape the creation of an image of the destination. Coastal part of the region reconstructs and revitalises the inherited tourism structures (Ston, Prapratno, Slano etc.) and it applies a dispersed approach to new development, oriented to the "boutique" or individualised tourism market, which comes to the destination because of the key fascinations of the coast.

Experiential structuring and tourism products Guided by the principles of rational management of the experience economy, which indicates the need to differentiate guest experiences (reasons why they choose visiting a destination), the key experiences which Ston and Dubrovaþko primorje will offer to their guests are defined here. These experiences are placed in the area, and based on this the future professional competitive tourism products are defined.

Školjkarstvo Vidikovci Urbani centar Plažni prostor Poljoprivreda

1

10


• Urban centers (Ston and Slano) – revitalization and rehabilitation; taking the role of the sub regional centers • Ston hinterland – revitalising agriculture, especially grape vine and wine production • Dubrovaþko primorje hinterland – revitalizes agriculture and develops eco / rural experiences • Coastal part – beach area, base of the ‘sun and sea’ product of high value with the accommodation capacities in small family and boutique establishments • Malostonski zaljev and Bistrina – protected area, farming, presentation and commercialisation of shells • View points – programming the equipment, this area offers great views to the Elafites, sea, hills, vineyards, villages, etc.

Product development of the area / destination Ston and Dubrovaþko primorje follows global tourism trends, and at the same time considers the resource and attractions base, as well as the positioning and experiential structuring of the destination. In this context, the tourism product proposal, based on their development potential is the following:

1.

Holiday and relaxation by the sea

2.

Gastronomy and wine

3.

Rural tourism

4.

Special interests

Good selection of products and their qualitative prioritisation is an important prerequisite for the success on the tourism market. All of the previously defined experiential areas of the destination Ston and Dubrovaþko primorje are specialising for a specific product, in order to offer the experiences and the character of a specific area. Defined products are often interlacing and in this way complement each other, so it is possible that one area prioritises more products with same intensity.

Evaluation of the accommodation capacities growth volume Tourism development, apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification, or a projection of a quantity of future accommodation capacities, in accordance with area’s potentials and limits. This also means that capacities need to provide a positive business results, they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials. Projections of growth scenarios are shown in the following table, and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. They are also based on the tourism traffic, tourism income and tourism volume in relation to the resources. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year). 11


2007 population area in km2 accomodation capacity (beds) accomodation capacity (hotels)

2020. WITHOUT CHANGE 4.821

4.821

2020. REALIZED 25% of Land use plan 4.821

2020. REALIZED 50% of Land use plan 4.821

2020. REALIZED 100% of Land use plan 4.821

366

366

366

366

366

3.895

3.895

6.000

8.000

12.000

365

365

2.000

4.000

7.500

33.219

56.867

91.250

175.200

306.600

178.373

284.335

547.500

876.000

1.533.000

8.256

9.992

60.833

121.667

228.125

overnights (hotels and resorts)

49.736

59.951

365.000

730.000

1.368.750

occupancy of the total acc.

12,5%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

occupancy of hotel acc.

37,3%

45,0%

50,0%

50,0%

50,0%

4,0%

9,8%

14,2%

19,6% 33

arrivals overnights arrivals (hotels and resorts)

overnights - CAGR beds per km2 arrivals per inhabitant

11

11

16

22

7

12

19

36

64

overnights per inhabitant

37

59

114

182

318

hot. ovrnights per inhabitant toursim rev. in HRK toursim rev. in â‚Ź (direct) toursim rev. per overnight (direct)

10

12

76

151

284

31.500.000

100.938.925

272.107.500

435.372.000

761.901.000

4.436.620

14.216.750

38.325.000

61.320.000

107.310.000

25

50

70

70

70

SCENARIO 1

SCENARIO 2

SCENARIO 3

SCENARIO 4

6

9

18

32

29

57

91

159

6

38

76

142

doubled the number of inhabitants arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hot. ovrnights per inhabitant

Optimal amount of new accommodation capacities for the area lies between the second and the third scenario (between 25% and 50% of the maximal capacity as planned in the Land use plans) in the period until 2020. The final amount of new accommodation in the period depends on the increase and dynamics of the local population as well as dynamics of quality improvements of general infrastructure.

Competitiveness and investors In the context of this plan, and based on the stakeholders interviews, workshop results, site inspection as well as our expert opinion, the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are:

12


COMPETITIVNESS PROJECTS

ACCOMMODATION CAPACITY PROJECTS

TOURISM INFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS PROJECTS

EDUCATION AND MANAGEMENT PROJECTS

Gastronomy specialisation

Agrotourism

Olive oil and wine tasting

Education in tourism

Complementary offer

Rural holiday house

Viewpoints system

TourFuture (education of local community about tourism)

Interpretation Centre 'Solana Ston'

Rural 'bed & breakfast'

Picnic-points system

Destination management organisation

Integrated tourism signalisation system

Rural family hotel

Nature family park

Organisation for rural tourism development and management

System of small beaches

Rural resort

Adventure park

Education centre for sustainable development and green entrepreneurship (Eco centre Topolo)

Waterfront revitalisation

Horse riding centre

Project 'Hotels Plus'

Walking, trekking and cycling paths concept

Private accommodation quality development

Mountain-bike centre Water sport centre Eco park Revitalisation of the central part of Ston 'Oyster' Centre Programme for healthy food for the needs of the tourism destination Home making programme (soap production) Local traditional food preparation programme

Marketing plan Marketing of destination Ston and Dubrovaþko primorje has to be proactive and continually innovated through contemporary marketing tools and activities. This process also assumes support and cooperation with the Dubriovaþko-neretvanska County, and its Tourism board through the directions given by the Strategic Marketing Plan of Croatia 2008 – 2012. Thus, this includes the initiatives from the sub region Ston and Dubrovaþko primorje, while on the other 13


hand tourism board of the County needs to enable the strategic marketing know-how transfer and the direction for the whole County and its sub regions. Integrated marketing communication system for Ston and Dubrovaþko primorje Brand creation

Promotional tools and materials

9 Logo

9 Brochures

9 Brand name 9 Term 9 Protected Colours

General brochures Product brochures Rural accommodation brochures Specific attraction brochures

Communication activities 9 Sales improvement Fairs Special promotional activities Direct marketing

9 Public relations Press trips

9 Promotional materials Posters, leaflets Tourism map Itinerary maps based on products Tour guide

9 Web site 9 Souvenirs and autochthonous products

Familiarisation trips Newsletters Press conferences News, notifications

Monitoring 9 Quality standards of brochures and other promotional materials 9 Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information 9 Quality of fairs

9 Advertising Press (newspapers, magazines) Internet advertising

9 Organisation of sminars and workshops

Investments and concluding remarks This project is at its core focused on the eco / rural tourism development in the area of Ston and Dubrovaþko primorje, a destination that is situated in Dubrovaþko-neretvanska County. Considering Croatia is still in the process of transition in terms of shifting the responsibilities for development and investments from the central to the local / regional level, so this County still does not have the necessary instruments for investments support. In this context, a wholesome investment strategy for the integrated development of this area is not possible, both from the point of attracting the larger foreign and national investments and from the point of attracting the smaller local investors. Public sector of the County does not have the necessary power to shape an effective investment strategy that would initiate a faster development cycle. In order to enable a significant tourism development for the Ston and Dubrovaþko primorje County, especially in terms of eco / rural tourism development, some considerable investments into infrastructure are needed as well as there is a need to develop coastal projects that have already been planned in the Land use plans. In addition to this, a significant touristification of the two urban centres (Ston and Slano) is necessary. Attractiveness of these development areas will be especially increased by the completion of the motorway connecting Dubrovnik and Split. Thus, this Plan can also be seen as a pre-phase for a Tourism master plan for this area, as well as an initiative of entrepreneurial activities by a bottom up principle, which can create additional synergies for eco-rural initiatives by successful practices. Furthermore, an international practice in tourism shows a variety of development incentives which include financial incentives, quasi-financial incentives, fiscal incentives and other types of incentives (such as educational programmes and similar). Thus, in order to support small and medium scale sustainable projects in the area, and in Croatia on the whole, it is a high priority to develop an integrated system of incentives existing for the tourism industry, especially following the examples of those destinations that created a strong and competitive tourism economies in this way.

14


Sažetak Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podruþje opüina Ston i Dubrovaþko primorje predstavlja pragmatiþan, ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma. Vodeüi se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu, Horwath HTL je, koliko je to bilo moguüe, objektivizirao razvojni potencijal ovog podruþja, te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sliþnih destinacija u svijetu. U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak kljuþnih nalaza / prijedloga ovog Plana.

Kontekst projekta i situacijska analiza Destinacija Ston i Dubrovaþko primorje, ukljuþuje dvije opüine (Ston i Dubrovaþko primorje), koje se nalaze na podruþju Dubrovaþko-neretvanske Županije. Opüina Ston nalazi se na poluotoku Pelješac i u geografskom smislu obuhvaüa podruþje od grada Stona, preko Ponikva do Janjine. Opüina Dubrovaþko primorje smještena je na sjevernom djelu Dubrovaþke rivijere, sa administrativnim centrom Slano. U geografskom, odnosno turistiþkom smislu, ovo podruþje pripada širem podruþju Dubrovaþkog turistiþkog podruþja (klastera) i prema tome, buduüi pravci razvoja promatraju se u kontekstu razvoja šireg podruþja ove regije. Naime, da bi destinacije / subregije mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je da se zajedniþki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turistiþkog podruþja / klastera (u ovom sluþaju je to, dakle, Dubrovaþki turistiþki klaster), a svaka od njih takoÿer gradi svoj imidž turistiþke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih kljuþnih vrijednosti. Situacijska analiza pokazuje da su prirodna bogatstva prostora, uslijed desetljeüima prisutne izdvojenosti od glavnih razvojnih procesa u regiji, ostale su saþuvane i danas predstavljaju dobru osnovicu za održivi razvoj. Prirodni i kultivirani krajolik, kao i kulturno i povijesno nasljeÿe predstavljaju vrijedan identitet podruþja, i u velikoj mjeri ove su vrijednosti saþuvane. Glavni ograniþavajuüi faktori održivog razvoja predmetnog podruþja su skromna demografska osnovica, vrlo izraženi depopulacijski procesi, posebno u zaleÿu Dubrovaþkog primorja i dijelu unutrašnjosti opüine Ston kroz starenje i iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, veliþina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Nadalje, infrastrukturni sustavi, nedostatni su i za današnje potrebe, pa stoga predstavljaju veliki ograniþavajuüi faktor održivog razvoja predmetnog podruþja. Osim toga, postoje i odreÿena institucionalno-sistemska ograniþenja, što se osobito odnosi na nesreÿene katastre i vlasništvo nad zemljištem i zgradama, kao i nedostatak temeljne prostorno planerske dokumentacije, što veü veüi broj godina koþi mnoge poduzetniþke inicijative. U turistiþkom smislu, predmetno podruþje uvijek se nalazilo "na putu" prema ostalim, snažnijim turistiþkim destinacijama na podruþju regije, pa je stoga ono do danas bilo izvan jakih procesa turistifikacije – primjerice, na cijelom podruþju trenutno ima oko 3.900 turistiþkih kreveta, od þega 63% þine privatni smještajni kapaciteti. Glavni turistiþki proizvod ove destinacije je 'sunce i more', što takoÿer upuüuje na visoku sezonalnost destinacije (gotovo 90% turistiþkih noüenja ostvaruje se u periodu od lipnja do rujna). Upravo ovakva trenutna pozicija poþetnika þini ovo podruþje atraktivnim za turistiþki razvoj danas. Pritom, interesi i raspon moguüih investicijsko-razvojnih strategija na ovom podruþju može varirati, ovisno o þinjenici da li je rijeþ o lokalnim, to jest malim inicijativama ili je pak 15


rijeþ o globalnim inicijativama moguüih megaprojekata. Ovaj plan orijentiran je na razvoj eko / ruralnih koncepata i projekata, meÿutim strateški okvir postavlja se za cjelokupni turistiþki razvoj ove destinacije. Obzirom na fokus Plana, analizirani su strateški prioriteti i institucionalni okvir te trenutni mehanizmi poticaja u turizmu, osobito sa aspekta razvoja ruralnog / eko turizma, što pokazuje da trenutno postoji snažan raskorak izmeÿu raspoloživih mehanizama poticaja i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma. Doda li se tome þinjenica da trenutno ne postoje regionalni centri za animaciju i podršku poduzetništvu u ovom segmentu turizma, rezultat je spora realizacija projekata u ruralnom turizmu.

Evaluacija kljuþnih interesnih subjekata Provedbom standardne procedure obilaska terena, razgovora i radionice sa kljuþnim interesnim subjektima u turizmu ovog podruþja evaluirani su njihovi stavovi i interesi, kao i upravljaþki i investicijski/financijski interesi vezano na ovaj projekt. Lokalne vlasti, turistiþke zajednice, vinogradari, vinarije i udruge vinara, udruge / zadruge školjkara, hoteli, ugostiteljski objekti, Solana Ston, obiteljska gospodarstva izražavaju jasne stavove o nužnosti turistiþkog razvoja, kao jednog od generatora lokalnog bogatstva. Njihovi kljuþni stavovi takoÿer izražavaju potrebu donošenja Prostornog plana (za Ston), te ureÿenje zemljišnih knjiga i imovinsko-pravnih odnosa nad zemljištem, kako bi se poboljšalo okruženje za realizaciju mnogih inicijativa. Nadalje, prema mišljenjima sudionika radionica, destinacija Ston i Dubrovaþko primorje mora oblikovati svoj turistiþki imidž temeljem bogatstva kulturnog i etno nasljeÿa, a za razvoj i rast turizma, smatraju, odgovornost trebaju preuzeti mali lokalni poduzetnici i domaüi investitori.

Analiza konkurenata Trenutni / potencijalni konkurenti destinaciji Ston i Dubrovaþko primorje u ruralnom turizmu su Konavle i Istra, a analiza postojeüih turistiþkih proizvoda ovih destinacija i njihovih razvojnih modela ruralnog turizma izvedena je u svrhu identifikacije trenutne pozicije odabranih destinacija i procjene njihovih buduüih razvojnih moguünosti. Analiza konkurentskih destinacija pokazala je da je razvoj ruralnog turizma je dugotrajan proces koji poþiva na resursnim osnovama prostora kroz tipiþne proizvode kao što su vino i gastronomija, te lokalnoj arhitekturi i prirodnim ljepotama ruralnih krajeva. Kljuþni elementi razvoja ovih destinacija koje destinacija Ston i Dubrovaþko primorje mora uzeti ukljuþuju organizirani pristup razvoju ruralnog turizma, uz suradnju javnog i privatnog sektora (Istra), gastronomiju kao jedan od kljuþnih proizvoda ruralnog turizma (Istra i Konavle), nužnost diversifikacije smještajnih kapaciteta, uz jasno definirane standarde i uvjete poslovanja (Istra), te potrebu za kreiranjem kompletnog turistiþkog lanca vrijednosti ruralnog turizma destinacije.

Analiza globalnih trendova u turizmu Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turistiþke potražnje, putovanja, ponašanje i preferencije turista, te destinacije suoþeni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upuüuju da destinacija Ston i Dubrovaþko primorje, koja je radi stagnacije u razvoju uspjela saþuvati autohtonost prirodnog okruženja i tradicionalne arhitekture ima moguünost diferencijacije kroz kreativni i profesionalni pristup razvoju turistiþkih proizvoda. Poseban fokus potrebno je staviti na proizvod gastronomije i vina, te istaknute kulturno-povijesne vrijednosti u okvirima održivih principa razvoja.

SWOT analiza i kljuþne strateške prednosti i barijere turistiþkog razvoja 16


Analiza snaga, slabosti, moguünosti i prijetnji (strengths, weaknesses, opportunities and threats – SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljedeüih elemenata:

KLJUþNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE STON / DUBROVAþKO PRIMORJE SNAGE I SLABOSTI

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUýJA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTIýKE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTIýKI RAZVOJ KLJUþNE EKSTERNE MOGUüNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE STON / DUBROVAþKO PRIMORJE MOGUüNOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA

Izvedena SWOT analiza upuüuje na sljedeüe da je destinacija Ston / Dubrovaþko primorje na poþetku ozbiljnog i profesionalnog turistiþkog razvoja, što je iskazano intenzitetom slabosti koji je veüi od intenziteta snaga. Nadalje, broj moguünosti u okruženju je veüi od broja prijetnji, što znaþi da trenutni procesi u okruženju destinacije Ston / Dubrovaþko primorje mogu biti pozitivan poticaj konkurentnom razvoju ove destinacije. I konaþno, kao što je þesto sluþaj sa destinacijama na poþetku svog turistiþkog razvoja i iskoraka na turistiþko tržište, tako je i za destinaciju Ston / Dubrovaþko primorje indikativan relativno izražen intenzitet unutarnjih slabosti, što znaþi da je upravo to podruþje na kojem treba strateški raditi na njihovom minimiziranju. Drugim rijeþima, bez obzira na trenutnu povoljnu situaciju u okruženju, destinacija Ston / Dubrovaþko primorje mora najprije pristupiti izgradnji þvrstog i kompletnog lanca vrijednosti. Temeljem svih prethodnih analiza, definirane su sljedeüe kljuþne strateške prednosti i barijere turistiþkom razvoju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje, koje definiraju pristup i smjernice njenog buduüeg razvoja u turizmu.

17


Kljuþne strateške prednosti

Kljuþne strateške barijere

Visokovrijedni prostor neiskorišten u turistiþkom Lokalno stanovništvo kao nositelj razvoja smislu Pozicija / prilike poþetnika

Nedostatak jasno oblikovanih turistiþkih proizvoda

Utjecaj / blizina Dubrovnika

Nedostatak turistiþke infrastrukture

i

fokusiranih

Neadekvatna opüa infrastruktura Nedostatak jasnog upravljaþkog modela

i

usuglašenog

razvojno-

Analiza oglednih primjera u praksi Pri odabiru svoga razvojnoga puta, destinacija Ston i Dubrovaþko primorje mora se koristiti primjerima uspješnih europskih praksi ovakve vrste turizma, pa su stoga analizirane one destinacije koje se nalaze u Mediteranskom dijelu Europe, sliþne su u geografskoj i prirodnoj osnovi ukljuþujuüi oþuvane elemente kulture i povijesti, uspješno su razvile ponudu proizvoda u unutrašnjem ruralnom djelu kao 'antipod' obalnoj ponudi, a njihova ponuda ruralnog / agroturizma vrlo je razvijena, po þemu su globalno prepoznate. Destinacije kao ogledni primjeri najbolje prakse su: Umbrija, Italija, Lleida (Katalonija), Španjolska i Var (Provansa), Francuska. Kljuþni pokazatelji ove analize upuüuju na to da ove destinacije svoj turistiþki razvoj integriraju sa agrikulturom, a poljoprivredne proizvode koje komercijaliziraju zaštiüeni su (kvaliteta, standardi i sl), a snažnim marketinškim aktivnostima promoviraju ih na nacionalnoj i globalnoj razini. Centralni elementi identiteta i vrijednosti (povijest, kultura, gastronomija, stil života) integrirane su u turistiþku ponudu i element su diferencijacije u odnosu na druge destinacije. Ove destinacije takoÿer su oblikovale niz proizvoda koji se odnose na rekreaciju u prirodi.

Strateška uporišta Uslijed globalnih procesa u turizmu svaka destinacija mora biti u stanju razumjeti ove promjene te na njih spremno odgovoriti strategijom rasta i brandingom svojih proizvoda. Destinacija Ston i Dubrovaþko primorje još uvijek ne daje pravilne odgovore - turizam još nije prihvaüen u smislu cjelogodišnjeg poslovanja, struktura kljuþnih subjekata nema kapacitet niti financijsku snagu da pomiþe granice turistiþkog poslovanja, itd. Destinacija Ston i Dubrovaþko primorje je na poþetku svojeg turistiþkog i ukupnog razvoja, pa zbog toga ima moguünost da bira svoju buduüu poziciju unutar šireg podruþja regije, te da oblikuje vlastiti konkurentni i održivi model razvoja. U tom smislu, kljuþna strateška uporišta koja predstavljaju temelj za obilkovanje vizije razvoja i turistiþkog pozicioniranja, su sljedeüa: 4. Integracija sa turistiþkim lancem vrijednosti sa Dubrovnikom 5. Ston i Slano kao nosioci izgradnje turistiþkog lanca vrijednosti temeljem ruralnih / eko iskustava 6. Izgradnja konkurentnih turistiþkih proizvoda i aktivnosti 18


Vizija i pozicioniranje Vizija, kao objektivizirana slika buduünosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izmeÿu lokalnog konteksta (ljudi, naselja i turistiþkih proizvoda) te globalnih pravila igre turistiþke industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje poslovnim subjektima, marketing itd.) þime ovo podruþje, uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobiva smjernice unapreÿenja života i održivog turistiþkog razvoja. U razgovorima sa kljuþnim subjektima ovog podruþja i na interaktivnoj radionici definirana je vizija razvoja turistiþke destinacije Ston i Dubrovaþko primorje kako slijedi: Za 10 do 15 godina opüine Ston i Dubrovaþko primorje postaje atraktivna turistiþka destinacija koja se integrira sa cjelokupnim turistiþkim lancem vrijednosti šire turistiþke regije. Oslanja se na ruralni / eko turizam, ali nudi i ostala turistiþka iskustva, sadržaje i aktivnosti. Uz ove elemente, destinacija se otvara prema moguünosti koncentriranog razvoja pomno odabranih mikro-lokacija, po principima održivosti. Turizam kao zamašnjak opüeg gospodarskog rasta sub-regije, revitalizira prostor kreiranjem novih iskustava i turistiþkih proizvoda kroz cijelu regiju te kao jedan od glavnih kreatora novih radnih mjesta popravlja demografsku sliku obje predmetne opüine. Ukupan prirodni i antropološki kontekst u kojem se nalazi predmetno podruþje, odnosno kljuþne vrijednosti i atributi s kojima ovo podruþje raspolaže þine jedan, ali važan dio mozaika ukupnog prostora Dubrovaþko-neretvanske županije, a koja se marketinški pozicionirala na sljedeüi naþin: Pozicioniranje: Veliþanstvena Rivijera Imidž: Elegantna turistiþka destinacija Vrijednosti: Posebnost, kreativnost, živost Diferencijacija: Kultura i naslijeÿe Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor destinacije Ston i Dubrovaþko primorje ima svoje specifiþnosti koje ga þine jedinstvenim. Dakle, da bi pronašla ishodišnu toþku tržišnog pozicioniranja na kojoj üe se graditi željena slika o destinaciji u svijesti buduüih potrošaþa, destinacija Ston i Dubrovaþko primorje mora se osloniti na kljuþne fascinacije koje su, s jedne strane osnova dugoroþne izgradnje imidža, dok s druge strane imaju poveznicu s procesima specijalizacije i tržišne segmentacije:

Ston – kljuþne fascinacije

Dubrovaþko primorje – kljuþne fascinacije

Gastronomija

Oþaravajuüi pogledi

Vino

Tradicija i kultura

Povijest

Zdravi naþin života

19


Uzimajuüi sve navedeno u obzir, prijedlog turistiþkog pozicioniranja je kako slijedi: Regija Ston - Dubrovaþko primorje se pozicionira kao ekološki usmjerena turistiþka destinacija, koja u svojem ukupnom prostoru nudi raznovrsna turistiþka iskustva i doživljaje posredstvom poslovne strukture manjih obiteljskih i/ili "boutique" sadržaja. Unutar ruralnog prostora ove sub-regije dosljedno se apliciraju principi revitalizacije kulturnog i etno naslijeÿa u razvoju smještajnih kapaciteta i turistiþke infrastrukture. Tako stvoreni turistiþki sadržaji u ruralnom prostoru obogaüuju se snažnom revitalizacijom lokalne poljoprivredne proizvodnje kao i ruralne scenografije koja na taj naþin kreira imidž podruþja. Obalni dio prostora osim što pretpostavlja restrukturiranje i unaprjeÿenje naslijeÿenih turistiþkih struktura (Ston, Prapratno, Slano itd.) takoÿer podrazumijeva "toþkasti" pristup novog razvoja orijentirano "boutique" odnosno individualiziranom turistiþkom tržištu koji üe dolaziti u sub-regiju zahvaljujuüi kljuþnim fascinacijama i atributima obale.

Iskustveno strukturiranje i turistiþki proizvodi Voÿeni principima racionalnog upravljanja ekonomijom iskustva, koji nalažu potrebu diferenciranja doživljaja gostiju zbog kojih oni biraju odreÿenu destinaciju, ovdje se definiraju iskustva koja üe destinacija Ston i Dubrovaþko primorje pružati svojim gostima smještaju se u prostor, a temeljem njih se kasnije oblikuju i razvijaju profesionalni, konkurentni turistiþki proizvodi. Školjkarstvo Vidikovci Urbani centar Plažni prostor Poljoprivreda

1

• Urbani centri (Ston i Slano) – revitalizacija i rehabilitacija; preuzimanje uloge subregionalnih centara • Stonsko zaleÿe – revitalizira agrikulturu, posebice uzgoj vinove loze i proizvodnju vina • Zaleÿe Dubrovaþkog primorja – revitalizira agrikulturu i razvija eko / ruralno iskustvo • Obalni pojas – podruþje plaža, temelj proizvoda ‘sunca i mora’ visoke vrijednosti sa smještajnim kapacitetima u manjim obiteljskim i boutique objektima • Malostonski zaljev i Bistrina – zaštiüeno podruþje uzgoja, prezentacije i prodaje školjki

20


• Vidikovci – programom opremanja, ovaj prostor pruža užitak pogleda na Elafite, more, brežuljke, doline, vinograde, sela, itd. Razvoj proizvoda podruþja / destinacije Ston i Dubrovaþko primorje slijedi globalne trendove turistiþkih tržišta, pritom se oslanjajuüi na temeljnu strukturu atrakcija, prijedlog pozicioniranja i iskustvenom strukturiranju destinacije. U tom kontekstu, prijedlog turistiþkih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Ston i Dubrovaþko primorje je sljedeüi: 5.

Odmor i opuštanje uz more

6.

Gastronomija i vino

7.

Ruralni turizam

8.

Specijalni interesi

Dobra selekcija proizvoda i njihova kvalitetna prioritizacija važan je preduvjet uspješnosti na turistiþkom tržištu. Svako od prethodno definiranih iskustvenih podruþja destinacije Ston i Dubrovaþko primorje specijalizira se za odreÿeni proizvod, a da bi se gostima mogao pružiti doživljaj identiteta i karaktera svakog podruþja ponaosob. Definirani proizvodi þesto se u iskustvenim podruþjima isprepliüu, odnosno nadopunjavaju, pa je tako moguüe da jedno podruþje prioritizira više proizvoda istim intenzitetom. Sljedeüa tabela prikazuje prioritizaciju turistiþkih proizvoda ove destinacije po iskustvenim podruþjima:

Podruþje / Proizvodi

Slano i Ston

Zaleÿe Stonsko zaleÿe Dubrovaþkog primorja

Najveüi prioritet

Srednji prioritet

Obalni pojas

Malostonski zaljev

Odmor i opuštanje uz more Gastronomija i vino Ruralni turizam Specijalni interesi Nizak prioritet

Izvor: HCZ, 2008

21


Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Razvoj turizma, osim postavljanja vizije i izbora turistiþkih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju, odnosno koliþinu buduüih smještajnih kapaciteta, koja mora biti u skladu sa moguünostima i ograniþenjima prostora, mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim turistiþkim trendovima, te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala. Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljedeüoj tabeli, temelje se na smještajnim kapacitetima predviÿenim u prostornim planovima, te turistiþkom prometu, zaradi od turizma, i turistiþkom volumenu u odnosu na resurse. Referentne godine su 2007. (polazna godina) i 2020. (ciljna godina).  2007 stanovništvo

SCENARIJ 1

SCENARIJ 2

SCENARIJ 3

SCENARIJ 4

BEZ PROMJENE

REALIZIRANO 25% PP-A

REALIZIRANO 50% PP-A

REALIZIRANO 100% PP-A

4.821

4.821

4.821

4.821

4.821

366

366

366

366

366

3.895

3.895

6.000

8.000

12.000

365

365

2.000

4.000

7.500

dolasci

33.219

56.867

91.250

175.200

306.600

noüenja

2

površina u km smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli)

178.373

284.335

547.500

876.000

1.533.000

dolasci (hoteli i tur. naselja)

8.256

9.992

60.833

121.667

228.125

noüenja (hoteli i tur. naselja)

49.736

59.951

365.000

730.000

1.368.750

zauzetost ukupnog smještaja

12,5%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

zauzetost hotelskog smještaja

37,3%

45,0%

50,0%

50,0%

50,0%

4,0%

9,8%

14,2%

19,6%

11

11

16

22

33

dolazaka po stanovniku

7

12

19

36

64

noüenja po stanovniku

37

59

114

182

318

noüenja - CAGR kreveta po þetvornom kilometru

hot. noüenja po stanovniku tur. prihod u HRK tur. prihod u € (direktni) tur. prihod po noüenju (direktni)

10

12

76

151

284

31.500.000

100.938.925

272.107.500

435.372.000

761.901.000

4.436.620

14.216.750

38.325.000

61.320.000

107.310.000

25

50

70

70

70

udvostruÿenje broja stanovnika

SCENARIJ 1

SCENARIJ 2

SCENARIJ 3

SCENARIJ 4

dolazaka po stanovniku

11

6

9

18

32

noüenja po stanovniku

7

29

57

91

159

37

6

38

76

142

hot. noüenja po stanovniku

Optimalna koliþina novog smještaja za podruþje predmetnog projekta leži negdje izmeÿu scenarija 2 i 3, odnosno 25% i 50% maksimalnih kapaciteta predviÿenih prostornim planom, barem u periodu do 2020. godine. Konaþna koliþina novog smještaja u tom periodu ovisi o porastu i dinamici porasta lokalnog stanovništva te dinamici i kvaliteti rješavanja problema s infrastrukturom.

22


Konkurentnost i investicije U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa kljuþnim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, kljuþni projekti koji üe graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turistiþkom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su:

PROJEKT KONKURENTNOSTI

PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA

PROJEKTI TURISTIýKE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA

PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA

Specijalizacija gastronomske ponude

Agroturizam

Kušaonica vina maslinovog ulja

i Projekt edukacije u turizmu

Razvoj komplementarne ponude

Ruralna kuüa za odmor

Sustav vidikovaca

TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu)

Interpretacijski centar 'Solana Ston'

Ruralni 'bed & breakfast'

Koncept piknik punktova

Sustav destinacijskog menadžmenta

Integrirani sustav turistiþkog oznaþavanja

Ruralni obiteljski hotel

Obiteljski park u prirodi

Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Sustav malih plaža

Ruralni resort

Avanturistiþki park

Edukativni centar za održivi razvoj i zeleno poduzetništvo (Eko centar Topolo)

Revitalizacija šetnica uz more

Konjiþki centar

Projekt 'Hoteli Plus'

Koncept pješaþkih, planinarskih i biciklistiþkih staza

Projekt kvalitete privatnog smještaja

Centar brdskog biciklizma Centar za sportove na vodi Eko park Revitalizacija dijela Stona

centralnog

Centar 'Kamenica' Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije Program izrade domaüeg sapuna Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela

23


Marketing plan Marketing destinacije Ston i Dubrovaþko primorje mora prije svega biti pro-aktivan i konstantno inovirajuüi kroz moderne marketinške alate i aktivnosti. Isto tako se i oþekuje suradnja i pomoü DN županije odnosno TZ DN županije kroz preporuke novog Strateškog marketing plana Republike Hrvatske 2008-2012, kao i kroz ideje regionalnih preporuka za DN županiju iz istog plana. Dakle, ovdje se radi sa jedne strane o inicijativi koja kreüe sa sub-regije Ston i Dubrovaþko primorje, dok s druge strane TZ DN županije treba omoguüiti znanja, odnosno strateški marketing smjer cijele Županije kao i sub-regije, odnosno destinacije Ston i Dubrovaþko primorje.

Sustav integrirane marketinške komunikacije Dubrovaþko primorje - Ston Stvaranje tržišne marke

Promotivni oblici i materijali

Aktivnosti vezane uz komunikaciju

Praüenje provedenih aktivnosti

9 Logo

9 Brošure

9 Unaprjeÿenje prodaje

9 Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala

9 Ime marke 9 Termin 9 Zaštitne boje

Opüe brošure Brošure proizvoda Brošure seoskih domaüinstava Broušure specifiþnih atrakcija

9 Promotivni materijali Plakati, letci Turistiþka karta Karte itinerara s obzirom na proizvode Turistiþki vodiþ

9 Internet stranica

Sudjelovanje na sajmovima Posebne promocijske akcije Direktni marketing

9 Odnosi s javnošüu Novinarska putovanja Agencijska putovanja Newsletter Tiskovne konferencije Obavijesti, novosti

9 Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i toþnost 9 Kvaliteta nastupa na sajmovima

9 Oglašavanje Tisak (novine, þasopisi) Internet oglašavanje

9 Suveniri i autohtoni proizvodi 9 Organizacija seminara i radionica

Investicije i zakljuþni prijedlozi Ovaj je projekt baziþno usmjeren na razvoj eko i ruralnog turizma u prostoru destinacije Ston i Dubrovaþko primorje koji je lociran u Dubrovaþko-neretvanskoj županiji. Buduüi je Hrvatska još uvijek u tranziciji prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, tako ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turistiþkoj djelatnosti u svojim rukama. U tom kontekstu za sada ne postoji niti je moguüa obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turistiþki razvoj ovog podruþja i to kako sa stajališta privlaþenja veüih domaüih i internacionalnih investitora, tako i sa stajališta privlaþenja malih lokalnih investitora. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje uþinkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom. Da bi se turistiþko podruþje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje ozbiljnije turistiþki razvilo, napose u smislu razvoja eko/ruralnog proizvoda, potrebna su znaþajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko znaþajnijih obalnih projekata na lokacijama naznaþenim prostornim planom te napose znaþajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora to jest Slanog i Stona. Atraktivnost üe se ovih razvojnih podruþja posebno potencirati nakon izgradnje autoputa koji povezuje Dubrovnik sa Splitom.

24


U tom kontekstu se ovaj projekt UNDP-a kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog podruþja, ali i kao inicijacija poduzetniþkih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. Nadalje, meÿunarodna praksa u turizmu poznaje razvojne poticaje koji spadaju u financijske poticaje, kvazi-financijske poticaje, fiskalne poticaje i ostale vrste poticaja (poput edukacijskih programa i sl.). Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji, biti üe nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turistiþka praksa, a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turistiþku privredu.

25


1

Uvod

Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podruþje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje (LOT 1) dio je šireg COAST projekta, þiji je sveobuhvatni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikosti utkane u razvojni put. Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prijeþe preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti, kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u konaþnici omoguüavaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. To üe se þiniti tako da se: ƒ

identificira, a potom i ponudi rješenja kojima se može ograniþiti i dokinuti postojeüi obrazac interesa, pokretaþkih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se, radi ostvarivanja znaþajne kratkoroþne dobiti, resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikošüu i na njoj temeljenoj atraktivnosti – troše neracionalno i neodrživo, a da se istovremeno narušava društvena kohezija te prijeþi i raznolikost, a time i vitalnost samog razvoja;

ƒ

identificiraju i potiþu razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na naþin da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, þuva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Prema tome, cilj je da se na podruþju þetiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utjeþe na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor, odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse ukljuþe održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne, globalno znaþajne vrijednosti podruþja Dalmacije. Osnovni oþekivani rezultati COAST projekta su: ƒ

Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji þuva i održivo koristi biološku i krajobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost, u sektorima turizma, ribarstva, marikultura i poljoprivrede - na þetiri odabrana demo podruþja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrovaþko primorje; Lot 2 - Otoci Vis i Biševo; Lot 3 – šire podruþje ušüa rijeke Krke; i Lot 4 - Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno podruþje Novigrada/Karina, što je vidljivo na sljedeüoj mapi.

Kartogram 1-1: Pokazna podruþja COAST projekta

26


ƒ

Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje þuvaju i održivo koriste postojeüu biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu), na podruþju þetiri županije.

ƒ

Poboljšanje usklaÿenosti i provedbe propisa i praksi kljuþnih sektora na podruþju þetiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.

ƒ

Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozraþje koje prepoznaje, uvažava, podržava, institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.

27


2

Zadaci i procedure

2.1

Zadaci

Temeljem javnog natjeþaja koji je proveden u veljaþi / ožujku 2008. godine, Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podruþja projekta LOT 1 (Ston i Dubrovaþko primorje) i LOT 2 (otoci Vis i Biševo). Osnovni ciljevi COAST projekta su: identificiranje, te ponuda rješenja kojima se može ograniþiti i dokinuti postojeüi obrazac interesa, praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru, gdje se zbog ostvarivanja znaþajne kratkoroþne dobiti, resursi neracionalno i neodrživo troše, a da se pri tome negativno utjeþe i na društvenu koheziju, te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na naþin da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, þuva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Kljuþni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podruþjima destinacije Ston i Dubrovaþko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su: da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turistiþkog razvoja, da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograniþenjima te praktiþnim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma. Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. godine, specificirana je lista projektnih zadataka, þiji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljedeüoj šemi, a u ovom Izvještaju obraÿuje se podruþje Stona i Dubrovaþkog primorja (LOT 1):

28


SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGUüNOSTI ZA RAZVOJ ANALIZA POTRAŽNJE ANALIZA PONUDE - Prirodni faktori- geografska situacija, veliþina, klima, geološka situacija, voda, krajolik, flora i fauna , - Prostorne moguýnosti i ograniÿenja - analiza: prostornih planova, tur. strategija, master planova, ROP, PORO, lokalnih planova, itd. - Socio-ekonomiski faktori - ekonomska struktura, socio-demografska struktura, politiþka i administrativna struktura - Infrastruktura i usluge - (voda, plin, el. energija, itd.), transport, usluge (komercijalne, zdravstvene, itd.) - Kulturni faktori- povijest, tradicija, lokalni proizvodi, položaj lokacija, spomenici i mjesta od interesa, atrakcije, ture, zabava, dogaÿaji, itd. - Tur. infrastruktura - šetnice, biciklistiþke staze, jahanje, ostale sportske i rekreacijske aktivnosti - Smještaj - ukupni kapacitet, struktura, kvaliteta, itd. - Hrana i piýe - kapacitet, lokalna distribucija, kvaliteta, itd. - Lokalno stanovništvo - svijest, oþekivanja, kontribucija razvoju, itd. - Lokalne tur. zajednice - aktivnosti, budžet, itd. - Turistiÿki marketing - ponuda, cijene, kanali distribucije, komunikacijski instrumenti, strategije, itd. - Obuka u turizmu - Suradnja lokalnih turistiÿkih ponuĀaÿa

- Turistiÿki promet - dolasci, noýenja, sezonalnost, vrste smještaja, itd. ANALIZA KLJUþNIH SUBJEKATA - Kroz sastanke i intervjue ANALIZA KONKURENCIJE TRENDOVI SWOT ANALIZA

KLJUþNE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDUüEG ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU

LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA BENCHMARK ANALIZA

KLJUþNI PROJEKTI KONKURENTNOSTI

- Benchmarking okvir - Analiza destinacija (proizvodi, poslovni modeli, kljuþni faktori uspjeha , itd.)

- Identifikacija konkurentskih nedostataka - Selekcija i specifikacija kljuÿnih projekata izgradnje konkurentnosti

STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA

MARKETING STRATEGIJA

- Strateški kontekst - Vizija i pozicioniranje - Razvoj proizvoda

- Marketinško pozicioniranje - Proizvodi i tržišni segmenti - Elementi diferenciranja - Kljuÿni strateški marketinški prijedlozi

KLJUþNI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA - Kapacitet,sadržaji, aktivnosti, kljuÿni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardi za poduzetnike, itd.

INVESTICIJSKA STRATEGIJA - Model investicija i financiranja - opýa evaluacija investicija , dinamika investiranja i alokacija investicija - Identifikacija izvora financiranja

KONAþNI PRIJEDLOZI - Prijedlozi za formiranje partnerstva

29


2.2 Procedure U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata, prijedloga i rješenja, vezano na prethodno navedene zadatke, za potrebe ovog projekta provedene su standardne metodološke i radne procedure karakteristiþne u meÿunarodnoj praksi planiranja i razvoja turistiþkih destinacija. Osim sekundarnih i terenskih istraživanja, za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomoüu intervjua i radionica sa kljuþnim interesnim subjektima s ciljem prikupljanja dodatne argumentacije za razliþita problemska podruþja, kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja. Osim toga, radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta. Prema tome, program istraživanja ukljuþuje:

30


SEGMENT PROJEKTA

1. ANALIZA PONUDE

AKTIVNOST a) Prikupljanje i analiza postojeüih statistiþkih podataka i baza podataka razliþitih institucija (Opüine Ston, Dubrovaþko primorje, Dubrovaþko-neretvanska županija, Ministarstvo okoliša, prostornog planiranja i izgradnje, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, itd.). b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini. c) Prikupljanje, analiza, ocjena i interpretacija svih relevantnih grafiþkih (mape) reprezentacija prostora - destinacija Ston i Dubrovaþko primorje.

CILJ

Evaluacija prirodno-geografskih, sociodemografskih, politiþkih, socijalnih, pravnih, ekonomskih i prostorno-planerskih karakteristika prostora obuhvata projekta.

d) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje. e) Prikupljanje i analiza postojeüih statistiþkih podataka i baza podataka razliþitih institucija (Opüine Ston, Dubrovaþko primorje, Dubrovaþko-neretvanska županija, Turistiþke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.), te razgovori sa kljuþnim subjektima u turizmu predmetnih podruþja. f) Prikupljanje i analiza postojeüih statistiþkih podataka i baza podataka, razliþitih institucija (Opüine Ston, Dubrovaþko primorje, Dubrovaþko-neretvanska županija, itd.) te do sada izraÿenih strateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turistiþkih aktivnosti i razvoja na okoliš destinacije Ston i Dubrovaþko primorje.

Evaluacija sadašnje turistiþke ponude ukljuþujuüi smještajnu ponudu, ponudu hrane i piüa, turistiþke resurse i atrakcije, postojeüe aktivnosti turistiþkog marketinga i postojeüih poticajnih programa vezanih na turistiþki. razvoj.

Ocjena utjecaja turistiþkih aktivnosti na okoliš.

g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podruþju predmetnih regija, a vezano na utjecaj turistiþkih aktivnosti i razvoja na okoliš. 2. ANALIZA POTRAŽNJE

h) Prikupljanje i analiza postojeüih statistiþkih podataka i baza podataka razliþitih institucija (Opüine Ston, Dubrovaþko primorje, Komiža i Vis, Županija Dubrovaþko-neretvanska županija, Turistiþke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.).

Identifikacija i analiza turistiþke potražnje na podruþju obuhvata.

3. ANALIZA KLJUþNIH SUBJEKATA

i) Interaktivna radionica po televoting (biraþkom) sistemu koja ukljuþuje sve subjekte u turizmu podruþja, kao i lokalnu zajednicu Stona i Dubrovaþkog primorja.

Komunikacija kljuþnih pitanja tur. razvoja sa svim relevantnim subjektima: opüinama, direktorima lokalnih tur. zajednica, hotelijerima, turistiþkim agencijama, Udrugom vlasnika privatnog smještaja, predstavnicima zaštiüenih podruþja i lokalnih javnih službi. Komunikacija projekta i identifikacija kljuþnih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest, oþekivanja, kontribuciju razvoju turizma, te ostale odrednice projekta.

31


j) Semi-strukturirani intervjui sa kljuþnim subjektima privatnog i javnog sektora, kljuþnim donosiocima odluka, te nevladinim organizacijama podruþja destinacije Ston i Dubrovaþko primorje.

Identifikacija mišljenja i stavova kljuþnih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podruþjima, vezano na moguünosti i željeni smjer tur. razvoja te potencijala rasta.

4. ANALIZA KONKURENCIJE

k) Prikupljanje i analiza statistiþkih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turistiþkim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnom podruþju.

Evaluacija konkurentskih destinacija s pozicije njihovih razvojnih i poslovnoupravljaþkih modela u turizmu.

5. TRENDOVI U TURIZMU

l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz kljuþne trendove u turizmu u svijetu.

Analiza kljuþnih trendova u svrhu smjernica za buduüi razvojni model predmetnih podruþja ovog projekta.

6. SWOT ANALIZA

m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršena je konaþna analiza snaga, slabosti, moguünosti i prijetnji podruþja destinacije Ston i Dubrovaþko primorje.

Identifikacija kljuþnih strateških snaga i barijera buduüeg održivog razvoja u turizmu predmetnih podruþja ovog projekta.

7. ANALIZA OGLEDNIH PRIMJERA U PRAKSI

n) Prikupljanje i analiza statistiþkih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim destinacijama – Ministarstva turizma, Ruralis Svjetska turistiþka organizacija, Mintel, Tourism Intelligence International, Turistiþke organizacije odabranih destinacija, itd.).

Evaluacija razvojnih, poslovnih i upravljaþkih modela održivog turizma odabranih destinacija, u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podruþja ovog projekta.

o) Telefonski intervjui sa kljuþnim / relevantnim subjektima turistiþkog razvoja odabranih oglednih destinacija. 8. KLJUþNI PROJEKTI KONKURENTNOSTI

p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje.

9. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA

q) Interaktivna radionica po televoting (biraþkom) sistemu.

r) Terensko istraživanje moguünosti pozicioniranja na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje

10. MARKETING STRATEGIJA

s) Interaktivna radionica po televoting (biraþkom) sistemu. t) Evaluacija svih prethodnih analiza

11. KLJUþNI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA

u) Evaluacija svih prethodnih analiza

12. INVESTICIJSKA STRATEGIJA

v) Evaluacija svih prethodnih analiza

13. KLJUþNI PRIJEDLOZI PROJEKTA

32

w) Evaluacija svih prethodnih analiza

Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnog podruþja. Identifikacija kljuþnih elemenata održivog razvoja, vizije i pozicioniranja na tur. tržištu i razvoja proizvoda za predmetno podruþje projekta. Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje, identifikacija kljuþnih prednosti i barijera, definiranje portfelja proizvoda, identifikacija potencijalnih kljuþnih projekata u turizmu, itd. Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje podruþja, kljuþne proizvode i tržišne segmente, te elemente diferenciranja, zakljuþno sa kljuþnim strateškim marketinškim prijedlozima Prijedlog kljuþnih projekata razvoja ukljuþujuüi kapacitete, sadržaje, aktivnosti, prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardima za poduzetnike, itd. Prijedlog investicijske strategije i modela financiranja. Kljuþni prijedlozi projekta.


3 Kontekst projekta 3.1 Podruþje obuhvata projekta Integralno podruþje aktivnosti LOT 1, odnosno destinacija Ston i Dubrovaþko primorje, prikazano na sljedeüoj mapi, ukljuþuje dvije opüine (Ston i Dubrovaþko primorje), koje se nalaze na podruþju Dubrovaþko-neretvanske Županije. ƒ

Opüina Ston nalazi se na poluotoku Pelješac i u geografskom smislu obuhvaüa podruþje od grada Stona, preko Ponikva do Janjine.

ƒ

Opüina Dubrovaþko primorje smještena je na sjevernom djelu Dubrovaþke rivijere, sa administrativnim centrom Slano.

Slika 3-1: Opüina Ston i Opüina Dubrovaþko primorje Opýina STON

Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2) Naselja

Dubrovaþko-neretvanska 2.605 169,51 Boljenoviüi, Brijesta, Broce, ýesvinica, Danþanje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putnikoviü, Sparagoviüi, Ston, Tomislavovac, Zabrÿe, Zaton Doli, Žuljana

Opýina DUBROVAþKO PRIMORJE

Županija Stanovništvo (2001) Površina (km2)

Dubrovaþko-neretvanska 2.216 197,11

Naselja

Baniüi, ýepikuüe, Doli, Imotica, Kruþica, Lisac, Majkovi, Mravnica, Ošlje, Podgora, Podimoü, Slano, Smokovljani, Stupa, Štedrica, Toþionik, Topolo, Trnova, Trnovica i Visoþani

33


3.2 Ston i Dubrovaþko Primorje u širem kontekstu regije U geografskom, odnosno turistiþkom smislu, ovo podruþje pripada širem podruþju Dubrovaþkog turistiþkog klastera i prema tome, buduüi pravci razvoja trebaju se promatrati u kontekstu razvoja šireg podruþja ove regije. Slika 3-2: Dubrovaþko-neretvanska Županija / Turistiþki klaster Dubrovnik

Dok su ostala obalna podruþja regije prolazile proces znaþajnog i intenzivnog turistiþkog razvoja (Dubrovaþka rivijera, Neum i ostale dalmatinske destinacije), ovo podruþje ostalo je u tom smislu gotovo netaknuto. Ono se sada suoþava sa globalnim procesima promjena u turizmu, a u odgovoru na te promjene, potrebno je identificirati interne i eksterne aspiracije u smislu buduüeg razvoja. Trenutni globalni procesi, a osobito oni vezani uz tržište nekretnina, zahtijevaju da ovo podruþje pruži adekvatan odgovor buduüoj potražnji. Nadalje, blizina Dubrovnika s jedne strane, te Makarske rivijere s druge, oznaþavaju potrebu ovog podruþja / destinacije da strukturno i inovativno kreira vlastiti turistiþki klaster, sa primjerenim proizvodima i kompletnim turistiþkim lancem vrijednosti, kako bi se balansirala turistiþka ponuda cijele regije. U turistiþkom klasteru Dubrovaþke regije veü se etabliraju odreÿene sub-regije (npr. Dubrovnik, Konavle, Korþula, itd.), a svaka od njih na turistiþko tržište istupa nudeüi turistiþke proizvode i iskustva koji se temelje na kljuþnim identitetskim znaþajkama tih destinacija.

Slika 3-3: Preliminarni turistiþki klasteri (subregije) unutar klastera Dubrovnik

Da bi destinacije / subregije mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je da se zajedniþki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turistiþkog klastera, a svaka od njih takoÿer gradi svoj imidž turistiþke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih kljuþnih vrijednosti.

34


4 Situacijska analiza 4.1 Temeljna kvalifikacija podruþja Podruþje projekta, površine 367 km2, smješteno na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja, središnji je dio Dubrovaþko-neretvanske županije, a þine ga opüine Dubrovaþko Primorje i Ston. Ima sliþna prirodno-geografska obilježja kao i drugi dijelovi Dubrovaþke regije; tipiþni bezvodni krški dinarski prostor s nešto plodnih površina, dok u krajoliku dominiraju pošumljene (dijelom opožarene) površine, oskudni pašnjaci i kamenjar. Kartogram 4-1: Situacija / Podruþje obuhvata

Opüina Dubrovaþko primorje predstavlja izduženo (oko 40 km) i usko (5-15 km) pograniþno podruþje površine 197 km2. Razlikuju se dvije prirodne cjeline; niže priobalno podruþje s preko 40 km razvedene obale, i brdovito podruþje zaleÿa (najviša toþka 963 m) uz granicu s Bosnom i Hercegovinom s kojeg se pružaju pogledi prema obalnom pojasu. Prostor je naseljen veü u pretpovijesno doba (ostaci kasteljera i gomila) i u antici (rimski kastrum, starokršüanski sarkofazi). Naseljavaju ga Hrvati i nalazi se u sastavu hrvatske države (ruševine ranohrvatske crkve, steüci). Dubrovaþka republika 1399. godine odluþuje da sjedište nove knežije bude u Slanom koje tako postaje upravnim i duhovnim središtem Primorja. U sastavu Dubrovaþke republike ostaje do njezinog zaposjedanja od Napoleonove francuske vojske 1806. godine. U Slanome osniva kanton koji obuhvaüa podruþja bivše knežije. Pod vlašüu Austrije (Habsburške monarhije) je od 1814. pa do kraja I. svjetskog rata 1918. godine. Od 1997. Dubrovaþko primorje je jedinica lokalne samouprave unutar Dubrovaþko - neretvanske županije. Opüina Ston, površine 170 km2 (dužine oko 30 km i širine do 8 km) zauzima jugoistoþni dio poluotoka Pelješca. Približno 100 km vrlo razvedene obale þine brojni kanali, zaljevi, zatoni, uvale, manji otoþiüi i rtovi. Prostor karakteriziraju južni priobalni gorski pojas s brojnim vrhovima iznad 500 m (najviši vrh 632 m), odnosno nešto niži sjeverni pojas (najviši vrh 494 m), te brojne udoline i polja u unutrašnjosti. Prostor opüine Ston takoÿer je naseljen od pretpovijesti (gomile, ostaci gradina). Postoje i neka rimska nalazišta. Bio je pod vlasti Bizanta, oko IX. stoljeüa tu su vladali Neretljani, a zatim je sastavni dio zahumske kneževine. Starije mu je ime Rhatanae Chersonesus, a naselje na mjestu današnje Stona nazivalo se Pardua (Stamnes, Stagnum, Turris Stagni. Iz tog starokršüanskog i predromanskog razdoblja, kada je Ston bio sjedište biskupije, ostali su arheološki i arhitektonski tragovi. U razdoblju 1333. - 1808. u sastavu je Dubrovaþke Republike. Za vrijeme vladavine Austrougarske monarhije 1886. godine osnovana je Opüina Ston u sastavu Kotara Dubrovnik i Kraljevine Dalmacije. Od 1952. je u sastavu Kotara Dubrovnik i NR Hrvatske, a od 1992. godine Opüina Ston je novo teritorijalno ustrojena jedinica lokalne samouprave u sastavu Županije Dubrovaþko – neretvanske.

35


Klimatske znaþajke Umjereno topla klima sa suhim toplim ljetima i blagim kišovitim zimama. Prosjeþne temperature: godišnja temperatura zraka 15,6 °C; najhladniji mjesec 7,3 - 8,2°C; najtopliji mjesec 24,9°C -24,1°C; temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C. Godišnja koliþina oborina 1.122 mm (Dubrovaþko primorje); 1.414 mm, (Ston). Najuþestaliji vjetrovi su jugo, bura i maestral koji se transformiraju poprimajuüi smjer glavnih reljefnih oblika. Geološke i seizmiþke znaþajke x

Prevladavaju vapnenci, dolomiti te fliš.

x

Podruþje je unutar zone intenziteta potresa IX. stupnja MCS.

Vegetacija Prava mediteranska vegetacija (þesvina - crnika, dalmatinski crni bor, makija, nisko žbunje, samoniklo ljekovito i aromatsko bilje, a od kultura vinova loza, maslina, duhan, ostalo voüe i povrüe i drugo) odražava ekološke prilike i najbolji je pokazatelj klimatskih i pedoloških prilika. Prostorna je raspodjela pojedinih biljnih vrsta odreÿena velikim dijelom prosjeþnim vrijednostima klimatskih elemenata. Prema fitogeografskoj regionalizaciji ovo podruþje pripada stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni sredozemne fitogeografske regije. Opüa znaþajka ove fitogeografske regije je znatno smanjeni intenzitet ili potpuni prekid vegetacije uzrokovan visokim ljetnim temperaturama, te izrazitim sušama. Raslinstvo þine uglavnom brojne mediteranske vrste, ali ima i više vrsta submediteranskih, te uvezenih tropskih i suptropskih vrsta. Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta

Prožimanje sredozemnih i subsredozemnih utjecaja rezultira bogatstvom vrsta u lokalnoj flori. Šumskog je pokrova malo, a najveüe površine zauzimaju niže zajednice makije, gariga i šikare. Prevladavaju autohtone sastojine hrasta crnike ili þesvine, u autohtonoj zajednici makije, a u novije vrijeme sve veüe površine zauzimaju alepski i primorski bor. Izvor: Agencija za zaštitu okoliša; Corine Land Cover, 2001.

Širenje alepskog bora sužava prostor ostalih biljnih vrsta. U šumi i makiji, uz crniku najzastupljenije su vrste; lovor, planika, tršlja, borovica, mirta, zelenika, lemprika, brnistra, veprina itd. 36


Predstavnici gariga su ružmarin, bušin, oštrikovina, pelin i dr. Makija i garig isprepleteni su povijušama i penjaþicama kozokvinom, tetivkom, bršljanom, bljuštem, divljom lozom, a þeste su i kupina i draþa. Predstavnici raznih prizemnih zajednica su kadulja, sredozemna mljeþika, smilje, preslica, majþina dušica, ptiþja noga, kamilica, bokvica, badelj, bazga, sljez i dr. Na ovom podruþju prisutne su i suptropske i tropske vrste kao palma, akacija, aloja, eukaliptus, kaktus, agava, te ukrasne veü udomaüene; oleandar, tamaris i dr.

4.2 Socio- ekonomski faktori Podruþje karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. U ukupnosti depopulacijsko podruþje s neujednaþenim demografskim stanjem i nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitirajuüi þimbenik buduüeg razvitka. 4.2.1

Stanovništvo i naseljenost

Na razmatranom podruþju prisutan je stalan pad broja stanovnika i nepovoljna starosna struktura, što je posljedica brojnih þimbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. Bitno su ograniþene, posebno na podruþju zaleÿa Dubrovaþkog primorja i izoliranim dijelovima opüine Ston, moguünosti biološke revitalizacije stanovništva u uvjetima njegovog sve veüeg starenja. Broj stanovnika i demografska struktura Na razmatranom podruþju živjelo je 2001. godine nešto preko 4.800 stanovnika u 39 naselja. Osnovni podaci o stanovništvu vidljivi iz priložene tablice, dok se detaljniji podaci nalaze u prilogu. Tablica 4–1: Stanovništvo – osnovni podaci

Podruþje Stanovnika 2001.

D. primorje

Ston

Ukupno

2.216

2.605

4.821

20

19

39

1.101

950

2.051

49,7%

36,5%

42,5%

Zaposleni

258

462

720

Stanovnici 60 i više godina

741

771

1.512

33,4%

29,6%

31,4%

Stanovnika 2015.

2.200

2.500

4.700

Stanovnika 2015. Imigracija

2.500

3.000

5.500

Naselja Aktivno stanovništvo

Izvor: Državi zavod za statistiku; Popis stanovništva 2001.; ostala izdanja

Na þitavom prostoru prisutan je kontinuirani pad broja stanovnika posebno u manjim, izoliranim naseljima. U odnosu na 1948. godinu broj stanovnika podruþja se je smanjio za preko 3.600, od 37


toga gotovo dvije treüine u Dubrovaþkom primorju. Pri tome su naselja u obalnom pojasu izgubila cca 700 stanovnika, a ostatak od gotovo 1.700 stanovnika se odnosi na zaobalje. Starenje stanovništva vidljivo je kroz uþešüe stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu. Dubrovaþko primorje ima visoku uþešüe starog stanovništva (33%), dok u zaleÿu to iznosi 37%. Opüina Ston ima relativno uravnoteženu starosnu struktura na cijelom prostoru s cca 30% starih stanovnika. Situacija je povoljnija zbog veüeg uþešüa mladih što otvara moguünost demografske obnove. Detaljna starosna struktura prikazana je u prilogu. Znatno lošija situacija je u segmentu starosne strukture u poljoprivrednim kuüanstvima. Uþešüe stanovnika starih 55 godina i više iznosi gotovo 50% u Dubrovaþkom primorju, odnosno gotovo 40% u opüini Ston. Planirani broj stanovnika; S obzirom na prisutnu demografsku situaciju prostornim planovima predviÿa se da üe do 2015. broj stanovnika stagnirati, odnosno da üe na podruþju živjeti 4.700 stanovnika što nije dovoljno za intenzivan razvoj planiran kroz prostorne planove. Stoga se u planovima razmatra i moguünost doseljavanja novog stanovništva, odnosno za 2015. 5.500 stanovnika. Kuüanstva; Prosjeþno kuüanstvo broji samo 2,9 þlanova. U manjim naseljima su znaþajno zastupljena staraþka kuüanstva. Naseljenost; Na razmatranom podruþju nalazi se 39 naselja pretežno vrlo malih naselja. Samo opüinska središta imaju nešto više od 500 stanovnika ( Slano 552 i Ston 528 stanovnika). Pet naselja imaju neznatno preko 200 stanovnika (Doli, Majkovi, Dubrava, Hodilje i Žuljana). Ako se izuzmu opüinski centri prosjeþna veliþina naselja je 100 stanovnika po naselju (Dubrovaþko primorje 88, Ston 115 stanovnika po naselju). Prostornim planovima predviÿa se daljnja znaþajna koncentracija stanovništva u opüinske centre i oni se do 2015. planiraju sa: Slano do 1.000 stanovnika, Ston 1.000 do 1.500 stanovnika što je u suprotnosti s ciljem zadržavanja aktivnosti na cijelom podruþju i dovelo bi do daljnje depopulacije ostalih naselja. Stalni i povremeni stanovnici; Tijekom ljetnih mjeseci ukupan broj stanovnika se više nego udvostruþuje, tako da u vršnim danima iznosi preko 10.000 osoba. U procjeni nisu uzeti u obzir neregistrirani turisti, jednodnevni posjetioci, stanovi za odmor izgraÿeni poslije 2001. i sl. Posebno se istiþu obalna naselja tako da odnos ukupno prisutnih i stalnih stanovnika iznosi; preko dva puta: Mali Ston, Hodilje; preko tri puta Slano; þetiri puta Ston; pet puta Žuljana. Posljedica ove pojave su znaþajni lokalni problemi u kvaliteti prometne i ostale infrastrukture. Stanovi; Popisom stanova 2001. registrirano je na razmatranom podruþju gotovo 5.000 stanova prosjeþne površine 75 m2. Nažalost, preko 22% stanova je stalno ili privremeno napušteno. Prosjeþna veliþina stalno nastanjenih stanova je 81 m2 (Dubrovaþko primorje 78,5 m2, Ston 83,5 m2), odnosno gotovo 26 m2 po stanovniku. U obalnom podruþju prisutan je velik broj stanova za odmor. Odnos stalno nastanjenih i stanova za odmor na þitavom podruþju je gotovo 3:1.

38


4.2.2

Ekonomski faktori

Predmetno podruþje je vrlo slabo gospodarski razvijeno. Prema udjelu u prihodu najistaknutije kategorije su hoteli i restorani, preraÿivaþka industrija te trgovina i graÿevinarstvo. Na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje nedostaje nekoliko veüih gospodarskih pokretaþa koji bi zapošljavali ljude i stvorili bolje ekonomske uvjete za život ljudi, te kao rezultat privukli dio odseljenih stanovnika. ƒ

Preraÿivaþku industriju u Dubrovaþkom primorju þine kamenolom za vaÿenje arhitektonskog i ukrasnog kamena, nekoliko pogona za preradu kamena i kamenoklesara na podruþju Visoþana i nešto manje Smokovljana. Uz preradu kamena lokalno se stanovništvo bavi poljodjelstvom, vinogradarstvom i stoþarstvom, no pretežno za osobne potrebe. U zaljevu Bistrina nalazi se nekoliko uzgajivaþa školjki.

ƒ

U opüini Ston u malostonskom zaljevu postoji stotinjak uzgajivaþa školjki. Prije rata je bio u funkciji pogon za preradu školjaka na ovom podruþju, no danas više ne posluje. Unutrašnjost opüine Ston danas je sve razvijenije podruþje za uzgoj vinove loze i njenog preraÿivanja u vino.

ƒ

Poljoprivreda je s obzirom na resurse slabo razvijena, najveüe prepreke su pretežno mala zemljišta s vrlo þesto neriješenim imovinsko pravnim odnosima, mali broj pretežito starog stanovništva i na dijelovima nedostatka vode (Dubrovaþko primorje) ili visoke cijene vode.

Prema podacima FINA-e za 2007. godinu podruþje obuhvata ima sljedeüe karakteristike: ƒ

Ukupni prihodi predmetnog podruþja iznose nešto manje od 94 milijuna kuna.

ƒ

Opüina Ston (52 mil.) bilježi veüe prihode od Dubrovaþkog primorja (41 mil.).

ƒ

Opüina Ston prihoduje približno 20.100 kn po stanovniku.

ƒ

Opüina Dubrovaþko primorje prihoduje približno 18.650 kn po stanovniku.

ƒ

Hoteli i restorani su djelatnost koja nosi najviše prihoda, približno 32 milijuna kuna (cijelo podruþje).

Slika 4-1: Struktura prihoda (Ston i Dubrovaþko primorje) Ston - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007 Poljoprivreda lov, šumarstvo 10% Graÿevinarstvo 18% Preraÿivaþka industrija 20% Izvor: FIMA, 2008

Trgovina 9%

Ostale djelatnosti 18%

Hoteli i restorani 25%

Dubrovaþko primorje - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007 Trgovina 14%

GraÿevinarPrijevoz, stvo skladištenje i 5% veze 3%

Preraÿivaþka industrija 26% Hoteli i restorani 46%

Ostale djelatnosti 6%

Izvor: FIMA, 2008

Na podruþju regije ukupno je zaposleno 380 osoba i to najviše u hotelima i restoranima (143). Broj nezaposlenih na cijelom podruþju iznosi 210 osoba i to 143 u opüini Ston i 67 u opüini Dubrovaþko primorje. 39


4.3 Prostor, razvojne moguünosti i ograniþenja 4.3.1

Analiza prostornih planova

Analizirani su slijedeüi prostorni planovi: x

Prostorni plan dubrovaþko-neretvanske županije

x

Prostorni plan ureÿenja opüine Dubrovaþko primorje

x

Prostorni plan ureÿenja opüine Ston; Prijedlog plana

Prostorni planovi osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma, poljoprivrede, marikulture i ribarstva; razvitak ekološki prihvatljivih manjih industrijskih pogona izgraÿenih prema strogim ekološkim standardima, te intenzivnijem razvitku obrtništva i otvaranju manjih pogona i radionica. U opüini Dubrovaþko primorje osnovni pravci gospodarskog razvoja su: x x x x

Ugostiteljstvo i turizam kao temeljno opredjeljenje koje treba napustiti dominantnu ulogu masovnog turizma i turistiþkih kampova. Predviÿa se u manjem opsegu seoski turizam te privatni smještaj kao dopuna glavnim smještajnim kapacitetima. Marikultura i ribarstvo; þisto more s odgovarajuüim sastavom u posebno zaštiüenom i prostranom Malostonskom zaljevu i uvali Bistrini, poznati su kao najkvalitetnije podruþje na hrvatskoj obali za uzgoj kamenica, dagnji i drugih školjaka. Poljoprivreda s relativno malim površinama obradivog zemljišta (6 % površine Opüine) i pretežno pašnjacima (više od polovice površine) pretpostavlja osnovu za manji broj poljoprivrednih stanovnika i obiteljskih gospodarstava. Proizvodne i poslovne djelatnosti; Lokaliteti Mironja, Mironja II i Visoþani raspolažu s bogatim i kvalitetnim rezervama arhitektonskog-ukrasnog i tehniþkog-graÿevinskog kamena te se uz njih i još neka bliža naselja (Imotica, Smokovljani itd.) veže dosadašnja prerada kamena i razvijanje drugih pogona graÿevinske industrije. Podržava se i potiþe razvitak malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, na naþin što je na podruþju Rudina utvrÿena veüa proizvodna zona, a na podruþju Baniüa veüa poslovna zona.

Transformacija prostorno gospodarske strukture opüine Ston polazi s gledišta prometno geografskog položaja i prirodnih resursa koji predstavljaju dobru osnovu za razvitak. x

Turizam je temeljno usmjerenje koji treba postati jedna od glavnih djelatnosti. Najvažnija turistiþka naselja trebaju biti Žuljana, Brijesta i Ston, te lokaliteti Prapratno, Pržina i LukaBlaževo-Pjeskar-Kabo, odnosno ostala samostalna naselja na obali (Broce, Zaton Doli, Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba Stonska).

x

Poljoprivreda s dovoljno kvalitetnog plodnog zemljišta, pravilno rasporeÿenog unutar prostora opüine i u blizini pojedinih skupina ili pojedinih naselja (Brijesta polje, Stonsko polje, plodne površine u udolinama Žuljane, pelješke Crne Gore i podruþja Ponikve, ali u manjem obimu i u blizini veüine drugih naselja) osnova je za razvitak poljodjelstva tj. vinogradarstva, maslinarstva, voüarstva (smokva, agrumi, koštiüavo i jabuþasto voüe) i povrtlarstva, a u manjoj mjeri stoþarstva i pþelarstva.

x

Razvoj marikulture (ukljuþujuüi i uzgoj ribe u bazenima - kavezima i polulagunama) po þemu je poznato kao najkvalitetnije podruþje na hrvatskoj obali. Takoÿer postoje uvjeti za razvitak ribarstva i ribolov na otvorenom moru (puþinski i koþarski ribolov).

40


x

Proizvodnja morske soli u Stonskoj solani. Eksploatacijsko polje s bazenima smješteno u dnu Stonskog kanala ne dopušta širenje. Tehnološki proces je zastario, godišnja proizvodnja ovisi o vremenskim prilikama.

4.3.1.1 Namjena površina Planovima se razmatra ukupan kopneni i morski prostor (ozemlje 590 km2, more 219 km2). U skladu s utvrÿenim ciljevima razvoja definirana je namjena površina i provedbene odredbe za realizaciju planova. Kartogram 4-3: Planirana namjena površina

Izvor: Prostorni planovi ureÿenja opüina Dubrovaþko primorje i Ston

Graÿevna podruþja naselja i ostali izgraÿeni prostori planiraju se s površinom od 2.590 ha što þini 7 % površine podruþja. Površine namijenjene razvoju i unapreÿenju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.270 ha (8,8 %), šumske površine 3.849 ha ili 10% površine podruþja. Ostatak od 27.297 ha ili 74% þini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina. Od ukupno 2.589 ha planiranih za izgradnju (ukljuþujuüi i veü izgraÿene prostore) prostorni planovi predviÿaju: ƒ

poveüanje graÿevinskih podruþja naselja na ukupno 553 ha što üe þiniti 21,4 % svih površina za izgradnju. U ove površine ukljuþene su osim stanovanja i ostale postojeüe i planirane zone neposredno u naselju (turizam, javne, društvene, sportsko rekreacijske).

Graÿevna podruþja izvan graÿevinskih podruþja naselja planiraju se sa cca 400 ha (15,5%): ƒ

prostori za razvoj turistiþkih sadržaja u izdvojenim turistiþkim zonama površine cca 100 ha, odnosno 3,9% ukupno planiranih zona.

ƒ

zone za športsko rekreacijske sadržaje (golf, ostali sadržaji) 128,5 ha ili 5% planiranih zona.

ƒ

zone za razvoj industrijskih djelatnosti 78 ha (3 %); komunalno servisnih sadržaja 40,3 ha (1,6%) i eksploataciju mineralnih sirovina 53,7 ha (2,1 %).

Zone ostalih namjena (promet, zraþna luka, trafostanica i sl.) iznose 1.625 ha (63%). 41


Detaljna namjena površina, organizacija prostora te uvjeti ureÿenja definirat üe se urbanistiþkim planovima ili detaljnim urbanistiþkim planovima za pojedine zone, a prema smjernicama iz prostornih planova ureÿenja. Turizam Prostornim planom Dubrovaþko neretvanske županije, odnosno Prostornim planovima Opüine Dubrovaþko primorje i Ston na þitavom podruþju planira se ukupno 8.400 kreveta. ƒ

Dubrovaþko primorje 5.500 kreveta

ƒ

Ston

2.900 kreveta

Planirana struktura definirana je iskljuþivo prema Zakonu: Hoteli, Turistiþka naselja i Kampovi (T1, T2, T3) bez definiranog modela buduüeg turistiþkog i ukupnog razvoja podruþja. Planirani turistiþki kapaciteti ne dovode se u vezu s planiranim brojem stanovnika, a pojedine zone nalaze se u zonama zaštiüenih i vrijednih prirodnih obilježja. Tablica 4–2: Planirani turistiþki kapaciteti Opüina

Naselje

Dubrovaþko Primorje

Baniüi Osmine Podimoþ Baniüi Topolo UKUPNO Metohija

Ston

Dubrava UKUPNO

Lokacija

Vrsta

Rat Hotel Osmine Uvala Smokvina Budima Planikovac

T1 i T2 T1 T3 T1 i T2 T2

27,0 11,0 4,0 21,0 5,0

T2 T3 T3

15,0 20,0 3,0

Prapratno Prapratno Sutvid

SVEUKUPNO

ha

kreveta 2.200 900 300 1.700 400 5.500 1.000 1.600 300 2.900 8.400

Planirano Postojeüe Postojeüe Planirano Planirano Planirano Planirano Planirano

Izvor: Prostorni planovi ureÿenja opüina Dubrovaþko primorje i Ston

Za potrebe turistiþke djelatnosti u akvatoriju zaljeva Slano i na podruþju Janska-Luka predviÿen je smještaj po jedne luke posebne namjene nautiþkog turizma – marine županijskog znaþaja s najveüim dopuštenim kapacitetom do 200 vezova svaka. Unutar akvatorija graÿevinskih podruþja moguüe je smjestiti privezišta za privremeni privez plovnih objekata. U opüini Ston planiraju se i luke posebne namjene: Žuljana, Kobaš i Broce sa kapacitetom od 200 vezova.

Plaže Dubrovaþko primorje: uvale Mali i Veliki žali, Banja, Vojvodina porta, hotel "Admiral" – Stara pošta, Grguriü, hotel "Osmine", Slaÿenoviüi, uvale Janska, Budima, Smokvina i Doli. Ston: Brijesta, Bjejevica, Bistrina, Kuta, Žuljana, Vuþine, Prapratno, Smokvina, Priježba, Maþuleti i Pržina.

42


Kartogram 4-4: Planirani turistiþki kapaciteti

Izvor: Prostorni planovi ureÿenja opüina Dubrovaþko primorje i Ston

U tijeku je postupak revizije Prostornog plana Županije Dubrovaþko-neretvanske. Opüine svojim programima predlažu, izmeÿu ostalog, novo viÿenje razvoja turizma na svom podruþju. Planirani kapaciteti pojedinih lokacija su smanjeni, ali se predlaže i otvaranje novih lokacija od kojih su pojedine unutar krajobrazno vrijednih ili zaštiüenim podruþjima.

Poljoprivreda Poljoprivreda je razvojem turizma na širem podruþju izgubila na prijašnjem znaþaju, ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost, naroþito u zaleÿu, ali i veüem dijelu Pelješca. Depopulacijski procesi i naroþito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine situacija je slijedeüa:

Dubrovaþko primorje; 717 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta: 285 ha obraÿenog i 463 ha neobraÿenog zemljišta (60%). Dominiraju pašnjaci (125 ha) i voünjaci i maslinici (80 ha) Ston; 700 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta: 437 ha obraÿenog i 262 ha neobraÿenog zemljišta (37%). Dominiraju vinogradi (233 ha) i voünjaci i maslinici (136 ha).

43


4.3.1.2 Infrastruktura Cestovni promet Razmatrani prostor je dio hrvatskog jadranskog prometnog pravca: kao dio unutarnjeg kanalskog pomorskog puta uzduž jadranske obale, odnosno priobalne Jadranske turistiþke ceste i buduüe Jadranske autoceste, te zraþnih koridora i telekomunikacijskih veza. Cestovnu kralježnicu þini Jadranska turistiþka cesta (JTC), kao državna magistralna cesta broj D8 (E65), na koju se vežu duž pelješca položena državna magistralna cesta br. D414 (s nastavcima na otocima Korþuli, Lastovu i Mljetu) i odvojak D414 – Prapratno (trajekt). Na nju se nadovezuje šest županijskih cesta i veüi broj lokalnih cesta. Kartogram 4-5: Cestovni promet

Unutar opüina povezanost je ograniþena na nekoliko pravaca vrlo uskim asfaltiranim cestama, što se posebice odnosi na zaleÿe Dubrovaþkog primorja. Sliþno je i u opüini Ston gdje loši tehniþko-prometni uvjeti stvaraju probleme u sigurnosti odvijanja prometa na lokalnim cestama. Županijsku i lokalnu mrežu potrebno rekonstrukcijama diüi na viši standard korištenja. Izvor: PPUO Dubrovaþko primorje i Ston

Planirane su slijedeüe prometne graÿevine s pripadajuüim ureÿajima: x Jadransko-Jonska autocesta x Brza cesta Ploþe - Pelješac – Rudine Pomorski promet; Na podruþju opüine Dubrovaþko Primorje luke od lokalnog znaþaja su Slano, Janska i Doli. U opüini Ston nema redovitog pomorskog prometa, a luke otvorene za javni promet su Brijesta, Broce, Hodilje, Luka, Prapratno, Ston, Mali Ston i Žuljana. Luka Prapratno je trajektna luka preko koje je s magistralnom mrežom povezan otok Mljet. Za potrebe turistiþke djelatnosti u akvatoriju zaljeva Slano i na podruþju Janska-Luka predviÿen je smještaj po jedne luke posebne namjene nautiþkog turizma – marine županijskog znaþaja s najveüim dopuštenim kapacitetom do 200 vezova svaka. U opüini Ston planiraju se luke posebne namjene: Žuljana, Kobaš i Broce sa kapacitetom od 200 vezova. Željezniþki promet; Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 139/99) predviÿena je izgradnja Jadranske pruge. Trasa pruge utvrÿena je temeljem «Studije jadranske željezniþke pruge» iz 1996. godine. Zraþni promet Podruþje je dobro povezano s ostalim dijelovima Hrvatske i širim okruženjem zraþnim vezama koje kreüu sa zraþne luke Dubrovnik u ûilipima. Na lokaciji «Lisaþke rudine» planira se smještaj zraþne luke kategorije 2C. Detaljnija lokacija bit üe utvrÿena završetkom postupka propisanog za odreÿivanje lokacija za ovakvu vrstu graÿevina. Telekomunikacije; Telekomunikacijski sustav veza sastoji se od magistralnih, spojnih i mrežnih kabela. Magistralni svjetlovodni kabeli položeni su u dva osnovna pravca, duž obale od 44


Dubrovnika prema Pelješcu i ogranak koji se odvaja kod naselja Doli, te nastavlja zaleÿem prema Ravnom u BIH. Elektroenergetika; Podruþje je kvalitetno povezano s postojeüom magistralnom elektroopskrbnom infrastrukturom. Pojna toþka za sve trafostanice na je TS 110/35 kV “Ston” (40 MVA). Položene su trase dalekovoda 110 kV Neum-Ston, Komolac-Ston i Blato-Ston. Podruþje opüine Dubrovaþko primorje snabdijeva se preko trafostanice "Slano" 35(20) spojene na državni sustav 35(20) kV dalekovodima preko TS "Ston" (110/35(20) i TS "Mokošica" (35/20 kV). Kartogram 4-6: Elektroopskrba

Lokalna mreža zadovoljava današnje potrebe. Postojeüe tehniþka rješenja na pojedinim trasama predstavljaju opasnost od požara. Planirana elektroenergetska postrojenja i mreža osigurava daljnji razvoj. Lokalnu mrežu potrebno je rekonstrukcijama diüi na viši standard. Izvor: PPUO Dubrovaþko primorje i Ston

Planira se izgradnja dvosistemskog 220 (400) kV dalekovoda na potezu Plat-Imotica-Dubravica (Metkoviü)-Zagvozd i izgradnja 110 kV dvosistemskog dalekovoda TS Ston-TS Imotica, te izgradnja TS 220(400)/110 kV „Imotica“. Na lokaciji Rudine planira se izgradnja vjetroelektrane, a razmatra se i izgradnja na drugim lokacijama. Plinoopskrba; Predviÿa se izgradnja magistralnog plinovoda Opuzen-Dubrovnik u koridoru županijske ceste sa mjerno redukcijskim stanicama «Slano» i «Rudine», te u slijedeüoj etapi izgradnja distribucijskih plinovoda. Vodoopskrba; Postojeüi sustavi imaju nezadovoljavajuüi kapacitet koji posebno dolazi do izražaja za vrijeme sušnog perioda godine. U opüini Dubrovaþko primorje opskrba djelomiþno zadovoljava samo na podruþju naselja Slano s okolnim naseljima. Temelji se na crpljenju podzemne vode na kaptaži “Nereze”(10 l/s). Vodoopskrbni sustav "Neum - Dubrovaþko primorje" se veže na regionalni vodovod priobalnog podruþja Bosne i Hercegovine (Neumski vodovod). Izgraÿen je dio glavnog cjevovoda do Visoþana bez prikljuþivanja domaüinstava. Buduüi vodoopskrbni sustav opüine Dubrovaþko primorje temeljit üe se na opskrbi putem više sustava: x vodozahvatom na crpilištu Nereze za naselja: Slano, Baniüi, Gornji i Donji Majkovi; x vezom na neumski vodovod za naselja zaleÿa; x vodozahvatom u Stonskom polju (bunari "Oko" i "Palata") za naselje Doli.

45


Kartogram 4-7: Vodoopskrba

U opüini Ston djelomiþno riješenu vodoopskrbu imaju Ston sa bližim naseljima. Vodovod se opskrbljuje sa izvorišta Studenac u Stonskom polju, a kapacitet izvorišta (10 l/s) ne zadovoljava. Naselje Žuljana ima lokalnu vodovodnu mrežu koja kapacitetom zadovoljava današnje potrebe. Izvor: PPUO Dubrovaþko primorje i Ston

Planirani su radovi na izvoru “Oko” (15 l/s) i izgradnja opskrbnih cjevovoda za naselja Šparagoviüi, Boljenoviüi, Ponikve, Metohija, ýesvinica, Kobaš, Broce, Zamaslina; Konštari, Zaton Doli I Doli. Izgradnjom vodoopskrbnog sustava Neretva - Pelješac-(Mljet) – Korþula – Lastovo omoguüit üe se vodoopskrba zapadnog dijela opüine Ston. Izgradnjom HE "Ombla" bit üe moguüe podzemnu akumulaciju hidroelektrane ukljuþiti, ovisno o potrebama, u vodoopskrbu obalnog podruþja zapadno od Dubrovnika do Slanoga i Stona. Odvodnja otpadnih voda Na podruþju Dubrovaþkog primorja naselje Slano ima djelomiþno izgraÿen sustav odvodnje i proþišüavanja otpadnih voda. Svojom lošom funkcionalnošüu ugrožava osjetljivu uvalu. Osim hotelskih graÿevina, kanalizacija ostalih objekata stalnih stanovnika i vikendica evakuira se u podzemlje ili najkraüim putem prema moru, te ispuštana kratkim ispustima u priobalno more, bez ikakvog prethodnog proþišüavanja. Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda predviÿena je za izgraÿene strukture unutar ZOP-a. Utvrÿena su 4 odvojena sustava odvodnje otpadnih voda s ispustom u more. x

Za podruþje u zaljevu Bistrina i Planikovac putem kolektora Neum - Mljetski kanal.

x

Za priobalni dio od uvale Budima do Banje zajedniþki sustav sa ureÿajem za proþišüavanje i ispustom na lokaciji Velika punta.

x

Sustavi za odvodnju naselja Doli i kampa/autokampa u uvali Smokvina.

Kanalizacijski sustav Neum-Mljetski kanal je izgraÿen za odvodnju otpadnih voda grada Neuma i ostalih naselja smještenih uz sjevernu obalu Malostonskog zaljeva. Kapacitet sustava je 220 l/s, a za podruþje Stona je osiguran kapacitet od 40l/s. Proþišüene otpadne vode se putem podmorskog ispusta upuštaju u otvoreno more Mljetskog kanala. Prostornim planom je predviÿena izgradnja kanalizacijskom sustava za podruþje Brijesta spojem na kanalizacijski sustav Janjine. Podruþje Žuljane üe imati kanalizacijski sustav koji üe se ispuštati u more preko ureÿaja za proþišüavanje Postupanje s otpadom; Prijedlogom prostornog plana Dubrovaþko-neretvanske županije odreÿeno je da üe se na podruþju županije otpad prikupljati i obraÿivati u županijskom centru za gospodarenje otpadom za kojeg još nije odreÿena definitivna lokacija.

46


4.3.1.3 Zaštiüeni dijelovi prirode Na razmatranom podruþju temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštiüeni dijelovi prirode su: Malostonski zaljev (Strogi rezervat), zbog geografskog položaja, u odnosu na puþinski dio južnog Jadrana, prostrane srednjodalmatinske kanale, vode rijeke Neretve i klimatske uvjete, ima specifiþne ekološke znaþajke, što mu daje iznimnu vrijednost. Uvala Prapratno (zaštiüeni krajolik), duboka, dobro zaklonjena uvala nalazi se oko 3 km jugozapadno od Stona s plažom ((žalo s pijeskom). Jugoistoþna i jugozapadna strma strana uvale bila je obrasla šumskim pokrovom (razvijena makija s alepskim borom). Na rtovima su slikovite vapnenaþke stijene. U pozadini plaže se nalazi prostrani maslinik i vinogradi. Uvala Vuþina (zaštiüeni krajolik), Slikovita uvala þini cjelinu s otoþiüem Kosmaþem. Izgraÿena od krednih vapnenaca i dolomita. Na južnim obroncima uvale prema rtu Lenga se nalazi šuma alepskog bora uz koju je mjestimice razvijena i makija. Na sjevernom rtu prema uvali Mala Vuþina i uvali Žuljana se istiþu uz samu obalu geomorfološki interesantni oblici stijena i kamenja. Veliku vrijednost uvale predstavljaju dvije pješþane plaže. Na platou se nalaze poljoprivredne kulture (vinogradi i maslinici). Evidentirani dijelovi prirode za stavljanje pod posebnu zaštitu: Kartogram 4-8: Zaštita prirode

Stonski kanal (osobito vrijedan predjel-prirodni krajobraz), potrebno je ostaviti prirodnu obalnu liniju, iskljuþiti izgradnju na ulaznim rtovima u kanal, korigirati postojeüa graÿevinska podruþja i održavati površine pod šumskim pokrovom. Lokve kod Majkova (herpetološki posebni rezervat) Oleandri kod Slanog (posebni stanišni rezervat samoniklog Oleandra) Izvor: Zavod za zaštitu prirode

Krajobrazne vrijednosti Prirodni krajobraz; odreÿeni su slijedeüi osobito vrijedni predijeli – prirodni krajobrazi u kojima bi trebalo izbjegavati izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, a infrastrukturne koridore voditi duž prirodne reljefne morfologije: ƒ

Zona od rta Ratac do rta Pelegrina na poluotoku Grbljava, te uvale Hodoblije i Klobuþara (podruþje Dola),

ƒ

Širi prostor zaljeva Budima

ƒ

Uvala Slano kao i cijeli akvatorij zaljeva Budima.

Kultivirani krajobraz izdvojen je kao zasebna kategorija u okviru režima zaštite koji uvjetuje oþuvanje krajobraznih obilježja, a obuhvaüa zaštitu obalnog podruþja, istaknutih zona 47


visokovrijednog zelenila, obradivih površina i atraktivnosti prostora posebno u pogledu iz odreÿenih smjerova. Tu su prvenstveno kompleksi polja u zaleÿu, odnosno: ƒ

obraÿena kraška polja, linearni postavljeni niz kraških polja Stonskog primorja od Imotice do Visoþana; zatvorena polja pred naseljima Podimoþ, Lisac, Toþionik, ýepikuüe, te izdvojena Podgora i Mravinca.

ƒ

terasirana tla zastupljena u priobalju i zaleÿu; Ova polja zasaÿena maslinom su veoma važna u ekonomsko i pejzažnom pogledu, a javljaju se gotovo na þitavom podruþju gdje postoje prirodni uvjeti za njen uzgoj i rast. Vinogradi takoÿer imaju izuzetnu pejzažnu vrijednost, kao i posebna vrsta terasa specijalno izraÿenih za sadnju buhaþa.

ƒ

naselja u zaleÿu, koja zajedno s okolnim prostorom, obradivim tlom, ozelenjenim površinama, þine jedinstveni kultivirani krajobraz u kršu ili posebno vrijedne ambijentalne cjeline; te

ƒ

seoska naselja uz obalu (Slanska draga, Baniüi, Doli) koja su i po tehnici gradnje i po vezi s prirodnim okvirom bila nerazdvojni dio okolnog pejzaža.

ƒ

povijesni vrtovi koji su od osobite vrijednosti u povijesnoj i kulturnoj matrici ovog podneblja (Slano, Grguriüi kao i njihov ozelenjeni okoliš).

Pojedini dijelovi zaštiüenih prostora su znaþajno ili djelomiþno devastirani prvenstveno neadekvatnom izgradnjom.

4.3.1.4 Kulturna baština Na razmatranom podruþju postoji više stotina vrijednih objekata kulturnog nasljeÿa od nacionalnog, regionalnog do lokalnog znaþaja. Manji dio objekata je zaštiüen, dok su ostali stavljeni pod preventivnu zaštitu ili samo evidentirani. Zaštita je odreÿena prema stanju oþuvanosti povijesnih struktura po slijedeüim kategorijama, a na razmatranim prostoru nalazimo: Povijesne graditeljske cjeline; urbane cjeline Ston i Mali Ston; 43 polu urbane i ruralne cjeline Povijesni sklopovi i graÿevine, 60 objekata Zone arheološke baštine, preko 100 objekata i Etnološke zone, 4 zone Kao i kod prirodne baštine mnogi vrlo vrijedni objekti su zanemareni ili þak devastirani. Iz provedene analize prostornih planova dolazi se do slijedeüih zakljuþaka: ƒ

Sadašnja generacija prostornih planova ne pruža jasnu viziju perspektivnog dugoroþnog razvoja, što je posljedica naslijeÿenog naþina planiranja.

ƒ

S obzirom da nema dogovora o buduüem razvoju, planovi iskazuju pretežno samo “kapacitete” prostora za pojedine djelatnosti ili infrastrukturu, ponekad þak i meÿusobno neusklaÿene. Zaštita prirodnih vrijednosti vrlo þesto je samo deklarativna.

ƒ

Nije jasno “za koga” se planira razvoj pojedinih djelatnosti s obzirom da se oþekuje stagnacija ili minimalan mehaniþki porast broja stanovnika do 2015. godine.

48


ƒ

Planovi su odredbama za provoÿenje vrlo konzervativni i þesto neopravdano restriktivni što ponekad usporava proces pripreme i realizacije opravdanih investicija.

Zakljuþna razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne znaþajke prostora Turizam treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka razvitka u skladu s fiziþkim kapacitetom prostora, socio-kulturnim okruženjem i odgovarajuüom komunalnom infrastrukturom. ƒ

Prirodne datosti prostora, uslijed desetljeüima prisutne izdvojenosti od glavnih razvojnih procesa u regiji, ostale su saþuvane i danas predstavljaju dobru osnovicu za održivi razvoj.

ƒ

Karakteristike obale i uvala, vegetacija, razvedenost reljefa i klima svojom meÿusobnom interakcijom predstavljaju izuzetno vrijedan resurs za razvoj održive turistiþke djelatnosti podržane komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i posebno maritimnih proizvoda.

ƒ

Prirodni i kultivirani krajolik (izuzimajuüi opožarena podruþja i lokalne pojave vizualne devastacije prostora), kao i kulturno i povijesno nasljeÿe predstavljaju još uvijek vrijedan identitet podruþja.

ƒ

Zaštiüene prirodne cjeline uglavnom su saþuvane. Dio kulturnog naslijeÿa (posebno vrijedne ruralne cjeline) je izložen propadanju. Stoga treba više voditi raþuna o potrebnom daljnjem oþuvanju i adekvatnoj prezentaciji u funkciji kreiranja turistiþke ponude.

Glavni ograniþavajuüi faktori održivog razvoja predmetnog podruþja su: ƒ

ƒ

ƒ

Skromna demografska osnovica; ƒ

vrlo izraženi depopulacijski procesi, posebno u zaleÿu Dubrovaþkog primorja i dijelu unutrašnjosti opüine Ston kroz starenje i iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva koje je velikim dijelom apsorbiralo tržište rada razvijenijih dijelova Regije;

ƒ

veliþina radnog kontingenta i obrazovna struktura;

ƒ

pretpostavlja se da üe razvoj þitavog podruþja morat biti vezan uz imigracijske procese, a koji üe biti odreÿeni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privlaþnosti.

Infrastrukturni sustavi, nedostatni i za današnje potrebe, predstavljaju veliki ograniþavajuüi faktor održivog razvoja predmetnog podruþja. To se naroþito odnosi na: ƒ

nedovoljni kapacitet i kvaliteta vodoopskrbnih sustava (istoþni i zapadni dio opüine Ston, obalno podruþje Dubrovaþkog primorja, odnosno nepostojanje vodoopskrbe (unutrašnjost opüine Ston i zaleÿe Dubrovaþkog primorja);

ƒ

prometnice na lokalnoj razini (posebno dijelovi opüine Ston i zaleÿe Dubrovaþkog primorja);

ƒ

neriješeno pitanje odvodnje otpadnih voda na gotovo þitavom podruþju;

ƒ

elektroopskrba na lokalnoj razini, gospodarenje krutim otpadom.

Institucionalno-sistemska ograniþenja; ƒ

nesreÿeni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama;

ƒ

nedostatak temeljne prostorno planerske dokumentacije (PPUG Ston) veü veüi broj godina koþi mnoge poduzetniþke inicijative.

49


4.4 4.4.1

Turizam Razvojni operativni plan županije

Razvojni operativni plan (ROP) Dubrovaþko Neretvanske županije je dokument izraÿen 2005. godine. Smjernice i ciljevi ROP-a su: 1. Uravnotežen razvoj i održiv razvoj otoka, zaleÿa i obale 2. Oþuvanje i zaštita prirodne i kulturne baštine uz poboljšanje kvalitete življenja 3. Unapreÿenje kvalitete odgoja i obrazovanja

1. Uravnotežen razvoj i održiv razvoj otoka, zaleÿa i obale Ovdje se govori o uravnoteženom buduüem razvoju tri specifiþne cjeline Dubrovaþkoneretvanske županije (otoci, obala i zaleÿe). Danas su vrlo slabo razvijeni otoci i dijelovi zaleÿa, dok je obala njen najrazvijeniji dio, a osobito je to sluþaj sa Dubrovnikom i njegovom okolicom. S obzirom na svoje resurse i atrakcije turizam županije je danas razvijen, ali se taj razvoj fokusira na obalu, kroz snagu Dubrovnika. Plan identificira potrebu stvaranja novih i proširenje postojeüih turistiþki sadržaja. Kroz ovaj cilj u planu se napominju problematike npr. zaslanjivanja doline Neretve, te potrebe pripreme i okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Nadalje kako bi se što bolje i uspješnije razvilo zaleÿe ovog podruþja, potrebno je ravnomjerno razvijati poljoprivredu, þiji razvoj je za sada koncentriran na nekim podruþjima (Opuzen i ostatak doline Neretve). Ovim planom daju se smjernice primjenjive za razvoj eko i ruralnog turizma, koji u naþelu povezuje poljoprivredu i turizam, kao i dobre pretpostavke razvoja na podruþjima predmetnih opüina (Ston i Dubrovaþko primorje). Osnovne znaþajke: x

Definirati pravce razvoja u poljoprivredi;

x

Osigurati pozitivnu poduzetniþku klimu;

x

Produžiti turistiþku sezonu kvalitetnim sadržajima;

x

Planski razvijati infrastrukturu.

2. Oþuvanje i zaštita prirodne i kulturne baštine uz poboljšanje kvalitete življenja Prepoznaju se prisutni iskoristivi resursi, kao i slabosti u prirodnim i kulturnim vrijednostima, te potreba podizanja razine kvalitete života stanovništva u županiji. Za uspješno ostvarenje ovog cilja potrebno je ukljuþiti sve djelatnosti relevantnih i kompetentnih institucija, kao i civilnog sektora u projektima zaštite okoliša, ukljuþujuüi more i podmorje. Kroz ovaj cilj namjeravaju se podržavati pogotovo projekti koji iniciraju i podržavaju provedbu ciljanih mjera preventive i zaštite od elementarnih nepogoda, raznih oblika zagaÿenja, zaraznih bolesti, te ostalih štetnih dogaÿaja koji utjeþu na kvalitetu života. Osnovne znaþajke:

50

x

Zaštita mora, podmorja i okoliša uz završetak razminiranja;

x

Valorizacija kulturnih i prirodnih vrijednosti;


x

Potpora djelovanju civilnog sektora.

3. Unapreÿenje kvalitete odgoja i obrazovanja Ostvarivanje ovog cilja namjerava se postiüi kroz zavidnu razinu brige pogotovo za djecu predškolske dobi, ukljuþujuüi poveüanje broja specijaliziranih odgojnih ustanova. Preporuþa se plansko kreiranje edukativnih programa primjerenih zahtjevima tržišta, kroz moderan i inovativan pristup. Sukladno postojeüim resursima, specifiþnim geografskim i klimatskim prilikama, potrebno je postiüi kompatibilnost sportskih i edukativnih meÿunarodnih trendova. Podržavaju se projekti visokoškolskog obrazovanja, kao što su poslijediplomski i doktorski studiji. Osnovne znaþajke: x

Podizanje institucionalne razine odgoja;

x

Usklaÿivanje obrazovanih programa, inovacija i tržišta;

x

Inicirati sportsko - obrazovnu korelaciju u svim smjerovima.

Prioriteti ROP-a koji se odnose na turizam U sklopu plana dio prioriteta koji se tiþe turizma odnosi se na produljene turistiþke sezone kvalitetnim sadržajima. Utvrÿena je potreba privlaþenja i zadržavanja turista na širem podruþju županije i to kroz veüi dio ili cijelu godinu. Prepoznate su potrebe ulaganja u: x

smještajne kapacitete

x

športske sadržaje elitnog karaktera

x

športske sadržaje posebnih namjena (kampovi, pripreme, turniri, itd.)

x

uslužne djelatnosti

x

animacijske sadržaje

x

selektivne oblike turistiþke ponude

Razlog intervencije je vrlo kratka turistiþka sezona u županiji koja traje samo tri mjeseca. U planu se zakljuþuje da je razlog tome nedostatna ponuda koja nije u skladu sa zahtjevima današnjih turista. Zadnjih godina dolazi sve veüi broj putnika velikih brodova þiji putnici ne nalaze razlog dužeg ostanka na kopnu. Mjere kroz koje se namjeravaju postiüi prioriteti spomenutog cilja produljenja turistiþke sezone su: 1. Podržavati projekte prilagoÿene standardima EU i zahtjevima tržišta u selektivnim oblicima turistiþke ponude; 2. Uskladiti turistiþke potencijale i potrebe za športskim, kulturnim i inim sadržajima kroz kampove, centre i manifestacije. ROP-om je predviÿeno financijsko ulaganje u prije spomenute dvije mjere koje se jedine tiþu direktno turizma ukupno oko 66 tisuüa EUR. Ukupni proraþun ROP-a sa druge strane iznosio je preko milijun EUR-a.

51


Zakljuþak x

Županijski ROP evidentira nedovoljnu razvijenost podruþja, sa velikim razlikama u razvoju obale, te otoka i zaleÿa;

x

U ROP-u se navodi za sada neiskorišteni potencijal razvoja poljoprivrede, te se navodi povezanost proizvodnje domaüih proizvoda te korištenje tih poljoprivrednih proizvoda u turizmu;

x

Daje se jasan fokus na zaštitu prirodne i kulturne baštine visoko vrijednih prostora županije;

x

Ciljevi koji se odnose na turizam su vrlo naþelno izraženi i nedovoljno definirani;

x

Turizam kao jedna od najjaþih gospodarskih grana županije je nedovoljno financijski podržana, izdvojeno je samo 66 tisuüa EUR za projekte od ukupno preko milijun EUR ukupnog proraþuna ROP-a.

4.4.2

Opüina Dubrovaþko primorje

Povijesni okvir Opüina Dubrovaþko primorje ima dugu povijest koja se bilježi od prapovijesti naroþito radi dobrog zemljopisnog položaja na tranzitnim pravcima kako kopnenim tako i morskim. Prema podacima i evidenciji Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine na podruþju opüine Dubrovaþko primorje ima 18 zaštiüenih odnosno registriranih spomenika kulture, 51 kulturno dobro koje je preventivno zaštiüeno te 158 evidentiranih dobara. Neki od upeþatljivijih lokaliteta navedeni su u nastavku.

52

ƒ

Neolitski lokaliteti Špilja zapadno od naselja Ĉonta Doli;

ƒ

Arheološki ostatci Protoilira i Ilira;

ƒ

Utvrde graÿene tehnikom suhozida putem velikih kamenih blokova i predromaniþkih sakralnih lokaliteta ("Rotonda");

ƒ

Srednjovjekovne sakralne graÿevine kao crkve sv. Jerolima i sv. Petra u Slanome, sv. Ane u Podimoþu, sv. Frana u Majkovima.


Turistiþka ponuda Zahvaljujuüi turizmu u predratnom razdoblju u priobalnom djelu Dubrovaþkog primorja razvija se infrastruktura, poþinju se graditi stambeni objekti, kuüe i stanovi za odmor, manji autokampovi, odmarališta, a kasnije hoteli, ugostiteljski sadržaji i popratni objekti te se ureÿuju plaže, šetnice, parkovi, i drugo. U to vrijeme u opüini postoje dvije turistiþke destinacije, Slano u procvatu i Doli u kojima je razvoj smještajnih kapaciteta tek zapoþeo. Danas turistiþka slika Dubrovaþkog primorja nije previše promijenjena. Od turistiþkih destinacija unutar opüine još uvijek je najjaþe naselje Slano, u kojem je smještena sva hotelska ponuda opüine, a druge priobalne destinacije nude veüinom privatni smještaj i manje objekte za kampiranje. ƒ

Ukupni smještajni kapacitet iznosi 1.386 ležaja;

ƒ

Prevladava privatni smještaj sa 900 ležaja;

ƒ

Hoteli ukupno nude 336 ležaja (DZS vodi samo hotel Osmine).

Organizirani smještaj u zaleÿu, osim manjeg broja privatnog smještaja u obiteljskim kuüama, trenutno zapravo i ne postoji. U gore navedenoj statistici nije ukljuþen ove godine sagraÿen hotel Admiral koji u svojoj ponudi ima 238 soba i apartmana, koji dodatno poveüavaju udjel hotelskog smještaja u ukupnom. Kampovi na podruþju primorja veüinom su manje obiteljske inicijative, koje u prosjeku nude oko 30-tak mjesta za kampiranje. Slijedi prikaz hotelskog smještaja. Tablica 4–3: Smještajni kapaciteti – Dubrovaþko primorje

Opýina Dubrovaÿko primorje Hotel

ADMIRAL Lokacija:

Slano

Kategorija:

4 ****

Broj soba:

229 soba i 9 apartmana

Pozicioniranje:

Elegantan odmorišni i poslovni hotel

Fiziþko stanje:

Novi hotel otvoren za sezonu 2008

Konferencijski sadr.:

Konferencijske i banketne dvorane (do 160 osoba)

Objavljena cijena:

255 - 270 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.hoteladmiral-slano.hr, Cjenik hotela Admiral, srpanj 2008. Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuþena u objavljenu cijenu

Hotel

OSMINE Lokacija:

Slano

Kategorija:

3 ***

Broj soba:

168 soba i 1 apartman

Pozicioniranje:

All inclusive

Fiziþko stanje:

Potpuno renoviran 1997.

Konferencijski sadr.:

nema

Objavljena cijena:

53 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona), po osobi 84 EUR po danu

Izvor: www.hotel-osmine.hr, telefonski intervju, srpanj 2008. Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuþena u objavljenu cijenu

Slijedeüi prikaz odnosi se na segment kampova koji posluju u opüini. Zbog desetak vrlo sliþnih manjih kampova, nije prikazan svaki nego tipiþan primjer jednog kampa. Velika veüina spomenutih kampova su obiteljski pokušaji, vrlo niske kategorije i razine usluge, te zbog toga i 53


niske cijene kojom se ide prema gostima. Ponuda kampova je vezana uz Slano i Baniüe, gdje DZS bilježi sva mjesta za kampiranje. Kampovi

10 manjih obiteljskih Lokacija:

Slano

Kategorija:

1* i 2 *

Broj mjesta:

30 mjesta

Sadržaji:

sanitarni þvorovi,

Objavljena cijena:

osoba - 2.5 EUR, šator - 2 EUR, prikolica - 2 EUR

Izvor: www.dubrovnik-campingregion.hr, web pojedinog kampa, srpanj 2008. Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuþena u objavljenu cijenu

Ugostiteljstvo U opüini Dubrovaþko primorje najviše ugostiteljskih objekata smješteno je u Slanom, gdje je i najveüa koncentracija turista. Ukupno ima samo 9 ugostiteljskih objekata na nivou opüine, od þega su tri restorana, jedna konoba i tri caffe bara smješteni u Slanome. Samo jedan restoran i jedna caffe bar nalazi se u Dolima. Kvalitetom, ali i brojem, ugostiteljski objekti su proporcionalni broju i profilu turista koji ovdje dolazi. Tablica 4–4: Turistiþka potražnja – DP

Turistiþka potražnja Zbog malog broja kvalitetnih kapaciteta, opüina bilježi vrlo niske brojke turistiþkih dolazaka i noüenja. Graf desno prikazuje trend noüenja i dolazaka u destinacije zadnjih 5 godina. U 2007. godini opüinu je posjetilo 11.503 turista koji su generirali oko 83.000 noüenja. Turisti su se u prosjeku zadržavali 7,2 dana u destinaciji. U razdoblju od 2003. do 2007. najbolja godina je bila 2005., kada je registrirano nešto preko 90.000 noüenja, zadnje dvije godine broj dolazaka i noüenja se postupno smanjuje.

Opüina Dubrovaþko primorje potražnja 2003-2007 DOLASCI 14.000

NOûENJA

dolasci

100.000

noüenja

90.000

12.000

80.000 10.000

70.000 60.000

8.000

50.000 6.000

40.000 30.000

4.000

20.000 2.000

10.000

0

0

2003

Turistiþka zajednica

2004

2005

2006

2007

Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008

Godišnji budžet turistiþke zajednice Slano, koja je u funkciji TZ-a za cijelo Dubrovaþko primorje, za 2009. godinu iznosit üe oko 1 milijun kuna bruto. Od veüih projekata koji su ove godine financirani iz sredstava TZ Slano su zasipavanja plaža, opremanje plaža sa tuševima, kemijskim WC-ima i postavljanje smeÿe signalizacije uz magistralu po cijeloj dužini opüine. Iduüe godine se planira postavljanje smeÿe signalizacije u unutrašnjem dijelu opüine Dubrovaþko primorje. Ostale aktivnosti TZ odnose se na promidžbu koju þine tiskanje promotivnih materijala i organizaciju manifestacija, te posjete sajmovima. Turistiþke agencije Na podruþju Dubrovaþkog primorja, prema informacijama TZ Slano, za sada ne posluje niti jedna turistiþka agencija.

54


4.4.3

Opüina Ston

Povijesni okvir Opüina Ston je naseljena od antiþkog doba kada su na ovim prostorima živjeli Iliri i Grci, te u II. stoljeüu prije Krista Rimljani. Za vrijeme Dubrovaþke republike radi zaštite podignut je fortifikacijski bedem sa jedne strane poluotoka na drugu, te su sa svake strane podignuta dva utvrÿena gradiüa, južno Ston i sjeverno Mali Ston. Stanovnici ovih gradiüa su radili u solani i þuvali granice Dubrovaþke republike. Zidine su ukupne dužine 5,5 km, a u sklopu zidina izgraÿeno je i þetrdesetak kula i pet tvrÿava. ƒ

Pod vladavinom Bizanta u V. i VI. stoljeüu ovaj prostor prihvaüa kršüanstvo. Smatra se da je biskupija u Stonu, koja se spominje u spisima daleke 877. godine, najstarija na prostoru Hrvatske.

ƒ

U srednjem vijeku Ston postaje kneževska prijestolnica Zahumlja. Ston je i crkvena postaja Hrvata ovog podruþja i uzdiže se do kraja XI. st. u crkvenom pogledu.

ƒ

Od 1334. godine ovaj prostor je u sklopu Dubrovaþke republike kada je strateški bitan jer se u Stonskom polju proizvodila Sol (današnja solana Ston), a trgovaþki pravci su prolazili Dubrovaþkim primorjem dalje prema današnjoj Bosni i Hercegovini.

Turistiþka ponuda Opüina Ston je vrlo atraktivno podruþje koje se u pogledu turistiþke ponude nije previše razvijalo. Podruþje opüine je izrazito prirodno, povijesno, kulturno, arhitekturno bogat prostor, ali nema veliki broj atraktivnih plaža. Kako je glavni turistiþki proizvod Hrvatske kroz povijest, ali i u današnje vrijeme proizvod sunca i mora, ovaj prostor u tom pogledu nije bio atraktivan kao neki drugi pa je stoga ostao gotovo netaknut u pogledu turistiþkog razvoja. Trenutno u opüini Ston posluju dva hotela (Villa Koruna i Ostrea) u Malom Stonu, od kojih je samo Ostrea službeno kategoriziran kao hotel i to sa tri zvjezdice. U Stonu kao centru opüine postoji jedan hotel, ali trenutno nije u funkciji. ƒ

Ukupni smještajni kapacitet je 2.509 ležaja;

ƒ

Prevladava privatni smještaj sa 1.500 ležaja, a slijede kampovi sa 960 ležaja;

ƒ

Hotelski smještaj trenutno nudi samo 29 ležaja.

Unutrašnji dio opüine Ston za sada nudi usluge hrane i piüa, orijentirane najviše na degustacije lokalnih proizvoda, školjaka i vina. 55


Tablica 4–5: Smještajni kapaciteti - Ston

Opýina Ston Hotel

HOTEL OSTREA Lokacija:

Smješten u Malom Stonu

Kategorija:

3 ***

Broj soba:

13 soba i predsjedniþki apartman

Pozicioniranje:

Obiteljski boutique hotel

Fiziþko stanje:

otvoren 1998. nije kasnije renoviran

Konferencijski sadr.:

Sala za sastanke za 17 osoba

Objavljena cijena:

116 - 135 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.ostrea.hr, Hotelski cijenik, srpanj 2008. Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuþena u objavljenu cijenu

Objekt

VILLA KORUNA Lokacija:

Smještaj u Malom Stonu

Kategorija:

Nema službenu kategorizaciju

Broj soba:

6 apartmana

Pozicioniranje:

Restoran sa apartmanima

Fiziþko stanje:

Potpuno renoviran 2005.

Konferencijski sadr.:

1 prostorija za sastanke (60 osoba)

Objavljena cijena:

70 - 105 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: vila-koruna.hr, srpanj 2008. Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuþena u objavljenu cijenu

Kamp

PRAPRATNO Lokacija:

Ston, uvala prapratno

Kategorija:

3 ***

Broj mjesta:

960 kamp mjesta

Sadržaji:

El. prikljuþci, 3 sanitarna þvora, frigo boksovi, itd.

Objavljena cijena:

osoba - 6.2 EUR, šator - 5 EUR, auto - 4.5 EUR, kamper - 9.2 EUR

Izvor: www.duprimorje.hr, srpanj 2008.

Najveüi kamp u opüini nalazi se u Prapratnom, a postoji još par manjih kao u okolici Brijeste.

Ugostiteljstvo Opüina Ston prednjaþi u ponudi hrane i piüa, te se neki od restorana na nacionalnom nivou prepoznaju kao gastronomska destinacije. Osnova za razvoj gastronomije je školjkarstvo razvijeno oko zaštiüenog Malostonskog zaljeva, plodna polja u unutrašnjosti poluotoka, a poglavito izvori vode kojima se navodnjava ovaj prostor. Nadalje vrlo bitan faktor u daljnjem razvoju segmenta hrane i piüa je autohtona sorta vina Plavac mali, od koje se na sve profesionalniji naþin poþinje raditi vrlo kvalitetno crveno vino. Uzgoj vina veže se za obiteljska 56


gospodarstva koja su najviše smještena u unutrašnjem djelu poluotoka oko sela Ponikve i Putnikoviüi. Spomenuta obiteljska gospodarstva u svojoj ponudi posjetiocima nude lokalne specijalitete uz domaüe proizvedeno vino. Ukupno na ovom prostoru posluje 21 ugostiteljski objekt, od þega jedanaest restorana, jedna pizzerija, sedam caffe barova i dva seoska domaüinstva. Najpoznatiji restorani opüine Ston smješteni su u Malom Stonu (þetiri restorana), no ne postoje caffe barovi. U Stonu se nalazi puno veüi izbor restorana, pizzerija, te caffe barova.

Turistiþka potražnja Prema državnom zavodu za statistiku u opüini Ston u 2007. godini zabilježeno je približno 22.000 dolazaka i 96.000 noüenja. Graf sa strane prikazuje trend dolazaka i noüenja turista zadnjih pet godina. Iz prikazanog grafa se vidi poveüanje dolazaka i noüenja kroz navedeno razdoblje. No podruþje koje je atraktivno kao opüina Ston trebalo bi ostvarivati puno veüu potražnju, koja je trenutno limitirana slabom turistiþkom razvijenošüu podruþja.

Tablica 4–6: Turistiþka potražnja - Ston Opüina Ston potražnja 2003-2007 DOLASCI 25.000

NOûENJA

dolasci

120.000

noüenja

100.000

20.000

80.000 15.000 60.000 10.000 40.000 5.000

20.000

0

0

2003

2004

2005

2006

2007

Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008

Turistiþka zajednica Godišnji budžet turistiþke zajednice Ston za 2009. godinu iznositi üe približno 600 tisuüa kuna bruto. Od veüih projekata koje je TZ financirao / sufinancirao je projekt vinske ceste Pelješac, ureÿenje vidikovca Putnikoviüi, ureÿenje i održavanje plaža i ureÿenje zelenih i javnih površina. Ostale aktivnosti koje TZ Ston podržava su organizacija manifestacija (Stonsko ljeto i sportske manifestacije), te promidžbene aktivnosti kao tiskanje promidžbenih materijala, izrada nove web stranice, prihvat studijskih grupa i novinara i sudjelovanje na sajmovima. Za sada ne postoji suradnja turistiþkih zajednica Slano i Ston.

Turistiþke agencije Prema dobivenim informacijama od strane TZ Ston na podruþju opüine Ston ne posluje niti jedna turistiþka agencija.

57


Regija Ston - Dubrovaþko primorje Analizom turistiþke ponude i potražnje u 2007. godini vidljive su sljedeüe kljuþne odrednice ovakve pozicije predmetnog podruþja: ƒ

Smještajni kapaciteti vrlo su limitirani - približno 3.900 kreveta odnosno 10,8 kreveta po km2;

ƒ

Na predmetnom podruþju prevladava privatni smještaj sa 2.400 kreveta odnosno 63% od ukupnog kapaciteta;

ƒ

Na podruþju regije trenutno posluju samo 3 hotela ukupnog kapaciteta 365 ležaja (hotel Admiral trenutno nije kategoriziran pa ovdje nije uzet u obzir, a Villa Koruna nije kategorizirana kao hotelski objekt prema službenoj kategorizaciji Ministarstva turizma);

ƒ

Ukupno 33.000 turista ostvarili su približno 178.000 noüenja, odnosno 6,8 dolazaka i 30 noüenja po stanovniku;

ƒ

Prema podacima dobivenim od FIMA-e za 2007. godinu, hoteli i restorani predmetnog podruþja su ostvarili 32 milijuna kuna prihoda ili 6.580 kn po stanovniku;

ƒ

Trenutno je najizraženiji proizvod 'sunce i more' što pokazuje visoka sezonalnost. Gotovo 90% noüenja se ostvari u periodu od lipnja do rujna;

ƒ

Najzastupljeniji su gosti iz Njemaþke, ýeške i Francuske, koji najviše dolaze radi odmora i opuštanja, a ako gledamo þitavu županiju onda je posebno izražena kultura kao poticaj za dolazak turista.

Nadalje, provedeno je istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. godinu u Dubrovaþkoneretvanskoj županiji u kojem je sudjelovalo 10 turistiþkih mjesta Dubrovaþko-neretvanske županije (Dubrovnik, Orebiü, Cavtat, Korþula, Mlini, Lumbarda, Vela Luka, Trpanj, Slano i Ston). Istraživanje analizira stavove i razinu potrošnje turista, a rezultati ukazuju da:

58

ƒ

Turisti su u prosjeku stari 41 godinu, fakultetski obrazovani te visokih mjeseþnih primanja (veüih od 3.500 eura mjeseþno);

ƒ

Najveüi broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja, slijedi upoznavanje prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti te uživanje u jelu i piüu;

ƒ

Kultura potiþe na dolazak 2,5 puta više gostiju nego u drugim županijama;

ƒ

Prosjeþna dnevna potrošnja turista iznosila je 88 eura, što je znatno više nego u drugim primorskim županijama.


4.4.4

Zakljuþak

Predmetno podruþja uvijek se nalazilo "na putu" prema jednoj od jaþih turistiþkih destinacija. Putnici u smjeru grada Dubrovnika su ili samo prolazili kroz podruþje ili su se zaustavljali radi kratkog odmora uz korištenje usluga hrane i piüa. Na jednaki naþin su putnici prolazili kroz podruþje Stona na putu prema Orebiüu, odnosno Korþuli. Podruþje se dosad nije turistificiralo na naþin klasiþnih primorskih destinacija, a poglavito zbog sljedeüih elemenata: - Nepristupaþnost obali te mali broj i veliþina plaža; - Visoki infrastrukturni troškovi razvoja; - Koncentracija investicija na važnije urbane centre županije; - Povijesna orijentacija stanovnika ovog podruþja na poljoprivredu, vinarstvo i školjkarstvo. ýinjenica da je ovo podruþje ostalo izvan jakih procesa tradicionalne turistifikacije þini ga danas atraktivnim za turistiþke investicije. Pri tom raspon moguüih investicijsko-razvojnih strategija na ovom podruþju može varirati, ovisno o þinjenici da li je rijeþ o lokalnim to jest malim inicijativama ili je pak rijeþ o globalnim inicijativama moguüih megaprojekata. U svakom sluþaju ovdje je važno naglasiti da se bilo kakve razvojne i investicijske strategije prije svega moraju uklapati u kontekst razvoja šireg podruþja dubrovaþko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, a buduüi je rijeþ o hrvatskom turistiþkom klasteru s posebnim i globalnim brandom.

59


4.5 Utjecaj turistiþkih aktivnosti na okoliš Atraktivan i oþuvan okoliš osnov je za razvoj turizma koji bi trebao biti djelatnost koja na održivi naþin koristi prirodne i kulturne resurse. S druge strane turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz neadekvatno korištenje prostora, promjenu socio-kulturnog identiteta, strukture gospodarskih djelatnosti, pritisak na infrastrukturu i sl. 4.5.1

Socio ekonomski utjecaji

Zahvaljujuüi dugogodišnjem slabom gospodarskom i turistiþkom razvoju veüeg dijela razmatranog podruþja negativan utjecaj turizma na okoliš nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji. Situacija je donekle razliþita i ako promatramo samo obalno podruþje, ili zaleÿe Dubrovaþkog primorja i unutrašnjost opüine Ston. ƒ

Izgradnja objekata namijenjenih turistiþkom korištenju (komercijalni sadržaji, objekti za privatni smještaj, kuüe za odmor, privezišta i sl.) na neprimjerenim lokacijama, u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslijeÿem, ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl.

ƒ

Sezonsko korištenje postojeüih infrastrukturnih sustava ima za posljedicu nedostatne kapacitete i uveüane troškove pogona i održavanja. To se odražava na slijedeüe prostore:

ƒ

ƒ

ƒ

kapacitet i kvaliteta postojeüe vodoopskrbe na širem podruþju grada Stona i Slanog;

ƒ

troškove dovršetka sustava za odvodnju i obradu otpadnih voda na zaštiüenom podruþju Malostonskog zaljeva, šireg podruþje Stona i Slanog.

Promjene u lokalnoj zajednici; ƒ

emigracija stanovništva, posebno u zaleÿu Dubrovaþkog primorja, ali i izoliranijih naselja unutrašnjosti Pelješca i daljnje intenziviranje depopulacijskih procesa;

ƒ

nerazvijena gospodarska struktura, slabljenje interesa za poljoprivredu i napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uslijed odlaska mladog stanovništva; zapuštanje i propadanje vrijedne kulturne baštine, posebno vrijednih ruralnih cjelina;

Neprimjereno ponašanje stanovništva i turista takoÿer mjestimice izravno ošteüuje zaštiüenu prirodnu i kulturnu baštinu, staništa, stvara otpad i u nekim sluþajevima izaziva šumske požare.

Adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma, uz uvažavanje fiziþkog kapaciteta prostora, prisutnih prirodnih resursa i kulturne tradicije, jedan je od preduvjeta za održivi razvoj podruþja i poveüanja blagostanju stanovništva. Njena realizacija treba omoguüiti: ƒ

valorizaciju atrakcijske osnove; participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine; ukljuþenje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju;

ƒ

zadržavanje tradicionalne poljoprivredne gospodarstava u turistiþku ponudu;

ƒ

ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture;

ƒ

zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje moguünosti za demografsku obnovu.

60

proizvodnje

ukljuþivanjem

obiteljskih


4.5.2

Utjecaji turizma na okoliš i biološku raznolikost

Bogata biološka raznolikost i osebujnost podruþja rezultat je biogeografskog položaja, prevladavajuüe geološke podloge (vapnenac), izrazito krškog vrlo razvedenog reljefa, razvedenosti obale i sl. Izmjenjivanje razliþitih namjena, mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta koje se þesto sastoji od malih ploha namijenjenih poljoprivredi slabog intenziteta pruža stanište za izrazitu biološku raznolikost. Razmatrani prostor sadrži i relativno oþuvane prirodne krajobraze što je posljedica velikih topografskih razlika, razliþitih namjena i naþina korištenja zemljišta. Vrijedan kultivirani krajobraz posljedica je povijesnog iskustva u primjeni tradicionalne poljoprivrede. Ova raznolikost ekosustava, staništa i korištenja zemljišta predstavlja stoga jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika, odnosno važnu osnovu za izuzetnu turistiþku privlaþnost podruþja. Kako na razmatranom podruþju nema lokacija s veüom koncentracijom „klasiþnih” turistiþkih kapaciteta nema za sada ni posebnih utjecaja na okoliš. Problem prvenstveno predstavljaju koncentracije manjih objekata namijenjenih turistiþkom korištenju: x

Objekti domicilnog stanovništva namijenjeni iznajmljivanju kroz privatni smještaj ili iznajmljivanje apartmana; kuüe za odmor koje se u pravilu koriste i za neregistrirano iznajmljivanje turistima. Veliki dio ovih objekata izgraÿen je bez zakonom propisane dokumentacije, bez osnovne infrastrukturne opremljenosti, potpuno u suprotnosti s tradicionalnim arhitektonskim naslijeÿem i sl.

Kartogram 4-9: Utjecaj na zaštiüenu prirodnu baštinu

Izvor: Zavod za zaštitu prirode

Na temelju dosadašnje analize kao izrazito negativni primjeri mogu se spomenuti: ƒ Malostonski zaljev (strogi rezervat), podruþje Mali Ston – Duba; podruþje Brijeste. ƒ Uvala Prapratno (zaštiüeni krajolik). ƒ Uvala Vuþina (zaštiüeni krajolik) i naselje Žuljana. ƒ Pojedini dijelovi obale naselja Baniüi. 61


Na gotovo þitavom podruþju ne postoji ili nije adekvatno riješen problem otpadnih voda. S obzirom na vršno optereüenje tijekom ljetnih mjeseci ovo predstavlja znaþajan pritisak na okoliš. Praüenje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvoüe-I.“ prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II.“, odnosno umjereno oneþišüeno more-III.“ u uvali Slano.(http://www.mzopu.hr/more/) ƒ Utjecaj nautike na okoliš na temelju dostupnih podataka za sada se ne može procijeniti. Prisutna je opasnost utjecaja na livade morske cvjetniceposidionije(Stonski kanal, Slano). ƒ Prisutno je neprimjereno ponašanje dijela stanovništva, ali i turista (krivolov) koje mjestimice izravno ošteüuje zaštiüena i ostala staništa. Kartogram 4-10: Zaštita- podruþje Stona

Izvor : Horwath HTL; 2008.

Malostonski zaljev ƒ Još uvijek neriješena odvodnja otpadnih voda dijela naselja (Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba) i njihovo prikljuþenje na regionalni sustav Neum – Prapratno. Prapratno – Zaštiüeni krajolik Najoptereüeniji prostor s þitavim nizom sadržaja koji su u suprotnosti sa stupnjem zaštite. ƒ Postojeüi kamp ƒ Trajektna luka s pristupnom cestom, planirana brza cesta ƒ Regionalni sustav odvodnje otpadnih voda, neriješena lokalna kanalizacija ƒ Veüi broj objekata sagraÿenih u najužem obalnom pojasu Stonski Kanal ƒ Postojeüa i planirana stambena i turistiþka izgradnja bez riješene kanalizacije (Broce) ƒ Predložene lokacije marina ƒ Neriješen lokalni promet

62


Solana Ston (Zaštita ptica) ƒ Oborinske vode Stonskog polja ƒ Lokalni promet Kartogram 4-11: Zaštita – zapadni dio opüine Ston

Izvor : Horwath HTL; 2008.

Malostonski zaljev ƒ Veüi broj individualnih objekata sagraÿen na pomorskom dobru, odnosno zaštiüenom podruþju na þitavom potezu od Brijeste do Dubrava – Luke, ƒ Neriješeno pitanje kanalizacije ƒ Izgradnja mosta i pristupnih cesta Uvala Vuþina (zaštiüeni krajolik) i naselje Žuljana ƒ Veliki broj individualnih objekata u najužem obalnom pojasu i na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu ƒ Neriješena odvodnja otpadnih voda; neriješeno þišüenje, odnosno upravljanje plažama. Poljoprivreda, ukljuþujuüi i šumarstvo, stoþarstvo, te vinogradarstvo i maslinarstvo su takoÿer tradicionalno prisutni pa se još uvijek najveüi dio zemljišta na podruþju projekta koristi u te svrhe. Turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa prisutna i na razmatranom podruþju. ƒ Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada þime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti. ƒ Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida, terasa, putova i sl. što pospješuje eroziju i takoÿer dovodi do ošteüivanja staništa. Ovaj proces za sada na razmatranom podruþju nije posebno prisutan. ƒ Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada takoÿer nije izražen. Marikultura; Uzgoj školjaka je donekle službi turizma (ugostiteljstvo), a prema dosadašnjim saznanjima smatra se da ne šteti biološkoj raznolikosti. 63


4.6. Analiza potencijala i ograniþenja atrakcija destinacije Ston i Dubrovaþko primorje Kljuþne vrijednosti destinacije x

Kao kljuþne prirodne vrijednosti destinacije istiþu se prvenstveno podruþja zaštiüena kao prirodna baština. najznaþajniji je prostor Malostonskog zaljeva s pripadajuüim kopnenim dijelom. Na podruþju opüine Ston zaštiüena su i dva znaþajna krajolika: uvale Vuþine i Prapratno. Prostornim planovima predlaže se zaštita Stonskog kanala kao osobito vrijednog prirodnog krajobraza te dva posebna rezervata.

x

Osobito vrijedni prirodni predjeli su južna i zapadna obala opüine Ston te obala na podruþju Dola i uvale Budima i Slano u Dubrovaþkom primorju.

x

Znaþajnu vrijednost ima i kultivirani krajolik. Istiþe se Stonsko polje, niz polja u unutrašnjosti Pelješca, te niz obraÿenih kraških polja u zaleÿu Dubrovaþkog primorja.

x

Posebnu vrijednost predstavlja netaknuto podmorje južne i zapadne obale opüine Ston. Vrlo su atraktivne brojne podmorske spilje na podruþju Žuljane.

x

Brojne poluurbane i ruralne cjeline doprinose turistiþkoj atraktivnosti podruþja.

x

Nekoliko vinarija prezentira tradicionalni naþin proizvodnje vina.

Detaljniji opis i mape kljuþnih prirodnih resursa dati su na stranici 22 Izvještaja; Popis zaštiüene kulturne baštine dat je u Prilogu..

Ocjena stanja, osjetljivosti i postojeüih utjecaja na kljuþne prirodne / ruralne resurse i baštinu x

Najosjetljiviji je prostor posebnog rezervata Malostonski zaljev. Naselja Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba i Brijesta nemaju još uvijek riješeno pitanje odvodnje otpadnih voda. Na zaštiüenom potezu od Brijeste do Dubrava – Luke izgraÿen je veüi broj individualnih objekata bez potrebne dokumentacije. Radovi na izgradnji Pelješkog mosta i pristupnih cesta znaþajno ošteüuju krajolik.

x

Zaštiüeni krajolik – uvala Prapratno najoptereüeniji je prostor s þitavim nizom sadržaja koji su u suprotnosti sa stupnjem zaštite. To su: postojeüi kamp, trajektna luka s pristupnom cestom, regionalni sustav odvodnje otpadnih voda, neriješena lokalna kanalizacija, veüi broj objekata sagraÿenih u najužem obalnom pojasu te planirana brza cesta.

x

Zaštiüeni krajolik - Uvala Vuþina još uvijek je u dobrom stanju u smislu aktivnosti na tom prostoru. Naselje Žuljana s velikim brojem individualnih objekata u najužem obalnom pojasu i na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, a bez riješene odvodnje otpadnih voda, predstavlja jednu od ugroženijih toþaka podruþja.

x

Stonski Kanal donekle je optereüen postojeüom izgradnjom bez riješene kanalizacije (Broce). Znaþajne promjene može izazvati planirana turistiþka izgradnja, planirane marine te planirana brza cesta i most.

x

Uvala Slano nema adekvatno riješeno pitanje odvodnje otpadnih voda.

64


x

Zaštiüeni objekti, podruþja i koridori registrirani kroz ekološku mrežu po dosadašnjim saznanjima još uvijek nemaju znaþajnih negativnih posljedica od postojeüih aktivnosti.

x

Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta prisutno je u zaleÿu Dubrovaþkog primorja i izoliranijim podruþjima opüine Ston. Kroz ovaj proces se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti. Na dijelu opüine Ston obnavljaju se ili grade novi vinogradi a koriste se tradicionalni oblici ureÿenja zemljišta. Uzgoj školjaka prema dosadašnjim saznanjima ne šteti biološkoj raznolikosti.

x

Stanje kulturne baštine u nekim segmentima nije zadovoljavajuüe. Posebno su ugrožena ruralna naselja gdje su izražena dva negativna procesa. U naseljima s razvijenijom ponudom privatnog smještaja i apartmana ili intenzivnijom izgradnjom kuüa za odmor grubo se narušava tradicionalna matrica naselja. S druge strane zbog iseljavanja stanovništva brojna ruralna naselja propadaju u nepovrat. Detaljniji opis i mape dati su na stranici 35 Izvještaja te u Prilogu.

Postojeüi turistiþki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama U svrhu što kvalitetnijeg prikaza postojeüe resursno-atrakcijske osnove temeljene na prirodnim i kulturnim resursima, u sljedeüim se tabelama prikazuje evaluacija kljuþnih postojeüih atrakcija destinacije Ston i Dubrovaþko primorje. Atrakcije su ocjenjene u smislu njihove atraktivnosti, potencijala za razvoj eko/ruralnog turistiþkog proizvoda, odnosno za turistiþki razvoj u cjelini, te su ocjenjene bodovima, gdje 1 bod predstavlja najmanju vrijednost, a 5 bodova najvišu vrijednost.

65


Tablica 4–7: Postojeüe prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije Atrakcije - Ston i Dubrovaÿko primorje Prirodne atrakcije

Atraktivnost

Eko ruralni potencijal

Bodovi

Uvala Bistrina

4

5

9

Uvala Vuþina

Žuljana

4

5

9

Uvala Prapratno

Ston

2

3

5

Krajolik (brdašca, polja, doline, pogledi)

Zaleÿe D.P. i J. obala Pelješca

5

5

10

Malostonski zaljev

Mali Ston

4

5

9

Stonski kanal

Opüina Ston

4

4

8

Lokve Majkovi

Majkovi

2

4

6

Oleandri kod Slanog

Slano okolica

2

4

6

Atraktivnost

Turistiÿki potencijal

Bodovi

Uvala Bistrina - školjke

Mjesto

Znaþajni krajobraz:

Kulturno povijesne atrakcije

Mjesto

Napoleonov put

Opüina Ston, Dubrovaþko primorj

4

4

8

Stara urbana jezgra

Ston i Mali Ston

5

5

10

Stonske zidine

Ston

5

5

10

Solana Ston

Ston

5

5

10

Crkve Ston

Ston i Stonsko polje

3

4

7

Crkva Rotonda

Ošilje

4

3

7

Crkva sv. Jerolima i sv. Petra

Slano

3

3

6

Ruralne cijeline

Imotica, Topolo, Trnova, Majkovi, Danþanje, stara Brijesta

5

5

10

Atraktivnost

Turistiÿki potencijal

Bodovi

Žuljana

4

4

8

Ostale atrakcije Potopljeni brodovi i špilje pod morem

Mjesto

Planinarske staze

Opüina Ston

4

5

9

Kamenoklesarske radionice

Visoþani

2

4

6

Vinarije u opüini Ston

Ponikve i Putnikoviüi

5

5

10

Manifestacije (Stonsko ljeto, Sid, itd.)

Ston i Slano

4

5

9

Kulturni obiþaji (na primjer Linÿo)

Dubrovaþko primorje

4

5

9

Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše) Bodovanje: maksimalno 10 bodova

66


Kartogram 4-12: Postojeüe prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije

Tijekom obilaska terena, takoÿer je identificirano nekoliko planiranih / potencijalnih projekata turistiþkih atrakcija i smještajnih kapaciteta, a koji su ovdje navedeni jer prikazuju potencijal i veü pokrenute inicijative na lokalnoj razini za razvoj proizvoda ruralnog / eko turizma na ovom podruþju. Identificirani projekti navedeni su u sljedeüim tabelama i pripadajuüim kartogramskim prikazima. Tablica 4–8: Planirani projekti i inicijative

Potencijalne atrakcije / inicijative Ston i Dubrovaÿko primorje Muzej vinarstva i vinogradarstva Muzej arheoloških nalaza na podruþju Stona Edukativni centar vrijednosti podmorja Ekološki uzgoj školjaka Pješaþki putevi i ugostiteljstvo Biciklistiþke i pješaþke staze

Mjesto Putnikoviüi Ston Žuljana Malostonski zaljev Selo Majkovi Slano

67


Kartogram 4-13: Planirani projekti i inicijative

Tablica 4–9: Postojeüe inicijative razvoja smještajnih objekata

Potencijalne / postojeýe inicijative razvoja smještajnih objekata - Ston i Dubrovaÿko primorje Potencijalni projekti / inicijative

1

Seosko domaüinstvo

Ponikve, poduzetnik *

2

Vinarija Vukas

Ponikve, poduzetnik

3

Seosko domaüinstvo (u planu)

Topolo

4

Seosko domaüinstvo (u planu)

Smokovljani *

5

Seosko domaüinstvo (u planu)

Majkovi *

7

Eko etno selo (u planu)

Mali Ston, poduzetnik

8

Obiteljski hotel (u planu)

Žuljana *

10

Hotel Osmine (potrebna konverzija)

Slano

11

Hotel Ostrea (renoviran objekt)

Mali Ston, poduzetnik

12

Vila Koruna (potrebna rekonstrukcija)

Mali Ston, poduzetnik

13

Pansion - ronilaþki centar

Žuljana, poduzetnik *

14

Hotel (trenutno nije u funkciji)

Ston

A

Turistiþko naselje i hotel (inicijativa)

Prapratno, strani investitor

B

Projekt marine i turistiþkog smještaja (inicijativa)

Broce, strani investitor

* UNDP - primljene aplikacije

68

Lokacija, Investitor


Kartogram 4-14: Inicijative razvoja smještajnih objekata

Potencijali i ograniþenja za buduüe održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / ruralnom turistiþkom razvoju Karakteristike obale i uvala, vegetacija, razvedenost reljefa i klima svojom meÿusobnom interakcijom predstavljaju izuzetno vrijedan resurs za razvoj održive turistiþke djelatnosti podržane komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i posebno maritimnih proizvoda. Prirodni i kultivirani krajolik kao i kulturno i povijesno nasljeÿe predstavljaju vrijedan identitet podruþja. Turizam bi stoga trebao preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka razvitka u skladu s fiziþkim kapacitetom prostora, socio-kulturnim okruženjem i odgovarajuüom komunalnom infrastrukturom. Glavni ograniþavajuüi faktori razvoja su: x

Skromna demografska osnovica þitavog podruþja s izraženim depopulacijskim procesima, posebno u zaleÿu Dubrovaþkog primorja i dijelu unutrašnjosti opüine Ston. Najproduktivnije segmente stanovništva je velikim dijelom apsorbiralo tržište rada razvijenijih dijelova Regije. Stoga je ograniþenje veliþina radnog kontingenta i djelomiþno obrazovna struktura. Stoga üe razvoj þitavog podruþja morat biti vezan uz imigracijske procese.

x

Postojeüi infrastrukturni sustavi su nedostatni i za današnje potrebe te predstavljaju veliki ograniþavajuüi faktor održivog razvoja. To se naroþito odnosi na nedovoljni kapacitet i kvalitetu vodoopskrbnih sustava (istoþni i zapadni dio opüine Ston, obalno podruþje Dubrovaþkog primorja, odnosno nepostojanje vodoopskrbe (unutrašnjost opüine Ston i zaleÿe Dubrovaþkog primorja)

x

Prometnice na lokalnoj razini (posebno dijelovi opüine Ston i zaleÿe Dubrovaþkog primorja) takoÿer ne osiguravaju potreban standard. Neriješeno je i pitanje odvodnje otpadnih voda na gotovo þitavom podruþju.

x

Nerazvijena gospodarska struktura, slabljenje interesa za poljoprivredu i napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uslijed odlaska mladog stanovništva izaziva na veüem dijelu podruþja i brojne socio – ekonomske promjene. Brojna su staraþka kuüanstva koja više i nisu u stanju održavati svoje gospodarstvo. Dolazi do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine, posebno vrijednih ruralnih cjelina. 69


4.7. Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma Kljuþni strateški dokumenti Razvoj ruralnih podruþja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podruþjima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pa se prema tome i deklarira u razliþitim strateškim dokumentima kao jedan od kljuþnih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podruþjima: ƒ Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 ƒ Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) ƒ Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma Kljuþni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu Osim zakona kojima se ureÿuju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgovaþkim društvima, Zakon o obrtu), regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona, odnosno pravilniku : ƒ Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) ƒ Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) ƒ Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljaþkom domaüinstvu (NN 5/08) Pravilnik o turistiþkim uslugama na seljaþkim domaüinstvima, a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja. Zakonski propisi kojima se stvaraju moguünosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turistiþkim zajednicama, Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o þlanarinama u turistiþkim zajednicama. Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su: ƒ Zakoni iz poljoprivrede, lova, ribolova i dr. te njihovi provedbeni propisi ƒ Zakoni / pravilnici o hrani ƒ Zakoni i pravilnici o veterinarstvu, veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru ƒ Zakoni iz zaštite okoliša i prirode ƒ itd. Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograniþavajuüa je, a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti iskljuþivo domaüinstva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvoÿaþi. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima, ali zakonska regulativa je ne prati. Nadalje, sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma, kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravljaþki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini). Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava, sa svega 875 kreveta, što znaþi da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i piüa.

70


Slika 4-2: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj

7 32 64

1

1

8 6

6 2

56

11

2

42 21 31 70

Ovi objekti kategorizirani su kao Turistiþka seljaþka obiteljska gospodarstva (TSOG), a u zakonsko-regulativnom smislu obuhvaüeni su sljedeüim propisima: ƒ ƒ ƒ

Uvjeti za kategorizaciju sobe u seljaþkom domaüinstvu Uvjeti za kategorizaciju apartmana u seljaþkom domaüinstvu Uvjeti za kategorizaciju kampa u seljaþkom domaüinstvu

Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podruþjima provodi se u okviru poticaja (npr. državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede, potpore pojedinih županija i jedinica lokalne samouprave, te potpore meÿunarodnih institucija), kao i kreditnih linija. Ministarstvo turizma trenutno provodi sljedeüe programe potpora i poticaja u turizmu, a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma: 1. Program ‘Zelena brazda’ - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni, ribolovni, planinski i ostali oblici turizma na kontinentu) ƒ ƒ

Sredstva su namijenjena udrugama, pravnim i fiziþkim osobama. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinaþnog programa ili projekta, a najviše do 300.000,00 kn po pojedinom korisniku.

2. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" ƒ

poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podruþjima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata

71


ƒ

ƒ

ƒ

Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: ƒ obnovu tradicijskih kuüa s pripadajuüim gospodarskim objektima, kušaonica, podruma ƒ izgradnju novih, te dogradnju, nadogradnju, i adaptaciju postojeüih objekata, koji neüe narušiti vrijednosti i nasljeÿe hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu ƒ kupnju postojeüih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma ƒ opremanje objekata Sredstva su takoÿer namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: ƒ izgradnju, obnovu i ureÿenje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale, gatori, ribnjaci, pješaþke, biciklistiþke staze i dr.) ƒ obnovu, izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ƒ ureÿenje pripadajuüeg okoliša ƒ i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita, koji iznosi od 10.000 EUR do 200.000 EUR, sa rokom otplate do 15 godina te poþekom do 2 godine. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje

3. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh" ƒ ƒ ƒ ƒ

Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeüih) kuüa sagraÿenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih poþetnih ulaganja u turizmu. Visina državne potpore izraþunava se temeljem opravdanih troškova ulaganja, a to su troškovi poþetnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta, zgrade i oprema). Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova, dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7,5% opravdanih troškova

4. Program poticanja zaštite, obnove i ukljuþivanja u turizam baštine u turistiþki nerazvijenim podruþjima „Baština u turizmu“ ƒ

72

Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turistiþke ponude na podruþjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno na ruralnim, brdsko-planinskim podruþjima, podruþjima od posebne državne skrbi i otocima, koja imaju turistiþke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini, zatim za zaštitu, obnovu i vrednovanje kulturne baštine ukljuþivanjem u turistiþku ponudu, te zaštitu, obnovu i vrednovanje prirodne baštine ukljuþivanjem u turistiþku ponudu


ƒ

U 2008. godini, ukupna proraþunska sredstva za ovaj Program iznosila su 8.000.000,00 kn, a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najveüi iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisuüa kuna, a najmanji je 20 tisuüa kuna).

5. Program poticanja unapreÿenja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ ƒ ƒ ƒ

Poticanje izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetniþkih obrta i domaüe proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijeüi iznos od 100.000,00 kn. Sredstva državne potpore mogu se koristiti iskljuþivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapreÿenje izrade i plasmana izvornih suvenira: x projekti ulaganja za ureÿenje proizvodnih i prodajnih prostora x projekti za nabavku strojeva i alata x projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža, promotivni materijal) x projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi x projekti ulaganja u struþni dizajn i redizajn

6. Program poticanja razvoja tematskih turistiþkih putova „Tematski putovi“ ƒ

ƒ ƒ

Sredstva se koriste za usmjeravanje turistiþke potražnje/prometa prema podruþjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno prema ruralnim, brdsko-planinskim podruþjima, podruþjima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka; za zajedniþko oblikovanje i promidžba regionalnog turistiþkog proizvoda više mjesta, opüina, gradova i županija koje povezuje ista tema; za vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva ukljuþivanjem u turistiþku ponudu; za gospodarsko povezivanje više podruþja; za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijeüi iznos od 250.000,00 kn Sredstva državne potpore mogu se koristiti iskljuþivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: a) projekte utemeljene na turistiþkoj valorizaciji kulturne, povijesne i prirodne baštine b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi

7. Program poticaja ulaganjima u javnu turistiþku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odreÿenoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije" ƒ

Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma þime se

73


ƒ ƒ

omoguüuje stavljanje u funkciju dodatnih turistiþkih sadržaja. Sredstva po ovom natjeþaju se odnose na: ƒ projekte ureÿenja postojeüe javne turistiþke infrastrukture i obogaüivanje sadržaja, ƒ izgradnju javne infrastrukture koja omoguüava uspostavu tematskih turistiþkih putova (biciklistiþkih, pješaþkih, vinskih i dr.), ƒ stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti, ƒ ureÿenje ostale javno turistiþke infrastrukture. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinaþnog projekta, a najviše do 500.000,00 kuna. Sredstva su namijenjena tijelima podruþne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi, opüine). Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fiziþke osobe, uz suglasnost jedinica podruþne (regionalne) i lokalne samouprave, ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu.

8. Program poticajnih mjera za poveüanje konkurentnosti turistiþkog tržišta 9. Sufinanciranje turistiþkih projekata kojima su odobrena sredstva iz meÿunarodnih fondova 10. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma 11. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Osim Ministarstva turizma, ostala resorna ministarstva takoÿer pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma, kao na primjer:

74

ƒ

Ministarstvo gospodarstva - razliþiti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer sljedeüi projekti: ƒ Zadružno poduzetništvo, ƒ Jaþanje konkurentnosti malog gospodarstva, ƒ Inovacije i novi proizvodi, ƒ Obrazovanje za poduzetništvo

ƒ

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva“

ƒ

Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama.


Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za þlanstvo u Europskoj Uniji, uz navedene poticaje resornih ministarstava, takoÿer može koristiti sredstva meÿunarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija, prekograniþnu suradnju, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Prema tome, projekti koji su financirani od strane meÿunarodnih fondova, a potiþu razvoj ruralnog turizma su: ƒ ƒ ƒ ƒ

CARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i graniþnim podruþjima Bosne i Hercegovine“ AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipiþnih proizvoda Instrument pretpristupne pomoüi (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) – prekograniþna suradnja, pomoü u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD) IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak

Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim, institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima, moguüe je zakljuþiti sljedeüe: ƒ ƒ

ƒ

postoji snažan raskorak izmeÿu raspoloživih mehanizama poticaja i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma; sporost u realizaciji projekata ruralnog turizma meÿutim nije samo vezana za taj raskorak, veü i za þinjenicu da nema regionalnih centara za animaciju i struþnu podršku poduzetništvu u ovoj oblasti pa stoga još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom, ali i inozemnom tržištu, pragmatiþnu odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja, nužno je svesti na razinu županije.

75


5 Evaluacija kljuþnih interesnih subjekata U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za destinacije Ston i Dubrovaþko primorje, Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa kljuþnim interesnim subjektima u turizmu ovog podruþja. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turistiþki razvoj ove destinacije, kao i u cilju prepoznavanja upravljaþke i financijske snage / interesa kljuþnih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta. Lokalne vlasti (Opüina Ston i Opüina Dubrovaþko primorje) - opüi stav lokalnih vlasti je da turistiþki razvoj ovih opüina treba biti poluga za cjelokupni gospodarski razvoj regije, koji bi omoguüio zapošljavanje lokalnog stanovništva i rast lokalne ekonomije. Kljuþni problemi ovih opüina su nedostatna, odnosno neadekvatna opüa infrastruktura, te nedostatak ljudskih potencijala. Što se tiþe prostorne regulacije podruþja, Opüina Dubrovaþko primorje je donijela Prostorni plan ureÿenja opüine, te podržava razvoj zona odreÿenih u planovima. Opüina Ston je još u procesu donošenja istog (jedan od razloga za trenutno nedovršenje ovog postupka navode þinjenicu da je veüina prostora opüine pod razliþitim režimima zaštite, što otežava planiranje namjene i upotrebe prostora). Opüine Ston i Dubrovaþko primorje s obzirom na vlastite financijske kapacitete uglavnom imaju ulogu podrške razvoju urbanih i opüih infrastrukturnih kao i manjih turistiþkih konkurentskih programa te poticaja investicijama. Turistiþke zajednice - bave se poticanjem, unapreÿivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turistiþkih proizvoda, u skladu sa Zakonom o turistiþkim zajednicama, a financiraju se sredstvima opüinskog budžeta, donacijama, od boravišnih pristojbi i þlanarina. Iako je TZ Dubrovaþko primorje orijentirana na suradnju sa Dubrovnikom (za sada se, na primjer, zajedniþki predstavljaju na turistiþkim sajmovima), TZ Ston ima ambicije za ovu destinaciju da bude neovisna o brandu Dubrovnika. Trenutno Turistiþke zajednice Ston i Dubrovaþko primorje ne suraÿuju na aktivnostima razvoja proizvoda, organizaciji dogaÿaja i ostalih turistiþkih aktivnosti, a koje bi bile aktivnosti destinacijske menadžment organizacije ovog podruþja. Lokalni vinogradari, vinarije i Udruge - na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje, a posebice na podruþju opüine Ston posluje nekoliko vinogradara, odnosno vinarija, kao na primjer Vinarija Vukas, Vinarija Miloš, udruge - na primjer Udruga Pelješki vinski puti itd. koje proizvode i prodaju tipiþna vina ovog podruþja (Plavac Mali), te u svojim prostorima nude dodatne usluge kao što su kušanje vina i lokalnih specijaliteta, razgledavanje vinskog podruma, razgledavanje konobe, i sliþno. Jednu od prepreka za daljnji razvoj navode problematiþne imovinsko-pravne odnose na zemljištu koje se može koristiti u vinogradarstvu (rascjepkani su i manji posjedi), a zatim i nedostatak ljudskih potencijala, nedostatak infrastrukture, itd. Trenutno postoje manje inicijative gdje zajedniþki apliciraju za sredstva Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, Ministarstva kulture, te sredstva ostalih fondova. Udruge vinara, te Poljoprivredna zadruga, uglavnom suraÿuju na zajedniþkim projektima (plan za laboratorij za analizu vina, Muzej vina i maslinovog ulja, Napoleonov put, i sl.), te za znaþajnije, veüe investicije trenutno nemaju kapaciteta. Udruge / zadruge školjkara - Trenutno na prostoru destinacije Ston i Dubrovaþko primorje postoji oko stotinjak školjkara, te dvije udruga i zadruga školjkara - Udruga 'Stonski školjkari' i Zadruga 'Malostonska kamenica', te Razvojno-istraživaþki centar za marikulturu. Ove organizacije ne suraÿuju u smislu zajedniþkog plasmana proizvoda, te u smislu osmišljavanja turistiþkih aktivnosti kao dodatak svojoj osnovnoj djelatnosti, što üe biti bitan 76


korak u skoroj buduünosti, a obzirom na potencijal ovog podruþja da svoju turistiþku ponudu temelji na tipiþnom lokalnom gastro proizvodu (školjkama). Hoteli - na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje posluju tri hotela, a njihov je opüi stav da je ovo podruþje potrebno u turistiþkom smislu vezati sa brandom Dubrovnika. Iako smatraju da se daljnji razvoj treba temeljiti na elementima ruralnog turizma, smatraju da je potrebno podizanje kvalitete ponude za segment proizvoda 'sunca i mora', a što je osobito važno za Dubrovaþko primorje. Obzirom na nedavnu rekonstrukciju hotela Admiral, te ostala dva hotela sa potrebom za ulaganjem, evidentna je potreba za razvojem kvalitetnih smještajnih kapaciteta na cijelom podruþju, a svi kljuþni subjekti se slažu da to trebaju biti manji obiteljski i 'boutique' hoteli. Takoÿer istiþu važnost ukljuþivanja svih kljuþnih subjekata u razvoj kompletnog turistiþkog lanca vrijednosti ove destinacije. Ugostiteljski objekti – Na razmatranom podruþju posluje nekoliko ugostiteljskih objekata koji svojom ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta veü kreiraju sliku ove destinacije kao kvalitetne gastronomske destinacije. Ovdje se osobito istiþu objekti u Stonu (kao na primjer restoran 'Kapetanova kuüa') koji kontinuirano rade na kvalitetnoj ponudi i grade svijest o sebi na tržištu, a þiji gosti ukljuþuju i one iz Dubrovnika i okolnih turistiþkih destinacija. Da bi kompletna turistiþka destinacija Ston i Dubrovaþko primorje mogla igrati na kartu gastronomije kao jednog od turistiþkih proizvoda, ona mora raditi na daljnjem razvoju ovakvih koncepata, te u suradnji sa lokalnim proizvoÿaþima (školjke, vino, masline, ostali poljoprivredni proizvodi). Solana Ston - je najstarija solana u Europi, a moguüe i u svijetu, a danas je još u funkciji. Od ukupno 58 bazena, aktivna su samo 4, a potrebne su velike investicije za obnovu cijele solane. Osim njene rekonstrukcije, vlasnik planira otvaranje mediteranskog muzeja soli, ekološku proizvodnju soli, a uz predstavljanje samog procesa vaÿenja soli, ukljuþivao bi i gastro-enološku ponudu. Kljuþni razvojni problemi vezani su za nedostatak investicijskih kapaciteta. Obiteljska gospodarstva - na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje postoji nekoliko manjih inicijativa za razvoj obiteljskih gospodarstava, a koja bi se temeljila na maslinarstvu, školjkarstvu, poljoprivredi, sakupljanju i uzgoju ljekovitog bilja, pþelarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, te na kraju ukljuþivanjem u turizam. Obzirom na nedostatnu opüu infrastrukturu, te nedostatak ljudskih resursa, ove su inicijative u zaþecima i oslanjaju se na sredstva poput postojeüeg COAST projekta, te manjih sredstava podrške / poticaja resornih ministarstava. Kljuþni stavovi, te izraženi postojeüi problemi prožeti su þinjenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan u Stonu, što otežava realizaciju mnogih inicijativa. Nadalje, cijelo podruþje se suoþava sa razvojem manjeg kapaciteta od željenog, a jedan od razloga su nesreÿene zemljišne knjige, odnosno imovinsko-pravni odnosi nad zemljištem.

77


Kljuþni rezultati sa radionice: Gore navedeni stavovi kljuþnih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga, kao i tijekom radionice. Radionica je održana u Slanom, 16. listopada 2008., a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora, kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naruþitelju sa kompletnim materijalima radionice). Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova kljuþnih subjekata, kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. U nastavku se navode kljuþni rezultati ove radionice: 1. Za identifikaciju kljuþnih fascinacija (atributa) podruþja opüine Dubrovaþko primorje, sudionici radionice su od ponuÿenih devet elemenata odabrali one koji po njihovom mišljenju oznaþavaju fascinacije ovog prostora (sudionici su birali tri odgovora):

2. Za identifikaciju kljuþnih fascinacija (atributa) podruþja opüine Ston, sudionici radionice su od ponuÿenih devet elemenata odabrali one koji po njihovom mišljenju oznaþavaju fascinacije ovog prostora (sudionici su birali tri odgovora):

3. U svrhu oblikovanja turistiþkog imidža cjelokupne destinacije Ston / Dubrovaþko primorje, odnosno za osmišljavanje njenog buduüeg turistiþkog pozicioniranja, sudionici radionice birali su 3 odgovora koji po njihovom mišljenju najbolje opisuje željeni imidž destinacije:

78


4. Po mišljenju sudionika radionice, kljuþni proizvodi koje je potrebno profesionalno oblikovati u destinaciji su:

5. U svrhu procjene modela rasta, potrebno je prethodno identificirati aspiracije kljuþnih subjekata vezano na obim rasta turizma u sljedeüih 5-10 godina.

6. Jednako tako, sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost, pa su u tom smislu odabrali dvije od ponuÿenih opcija:

7. I napokon, po mišljenju sudionika radionice, kljuþni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljedeüi (izbor dva odgovora):

79


6 Analiza konkurenata Pristup analizi konkurenata za podruþje regije Dubrovaþko primorje i Ston oslanja se na usporedbu ponude i kljuþnih proizvoda odabranih destinacija, þiji je glavni fokus razvoj ruralnog turizma. Ovakav pristup logiþan je zbog samog konteksta ovog Plana, a koji je orijentiran na razvoj održivog, odnosno ruralnog turizma. Prema tome, destinacije koje su trenutni / potencijalni konkurentni predmetnom podruþju u ruralnom turizmu su Konavle i Istra, a ovdje se analiziraju postojeüi proizvodi (kvalitativnom i kvantitativnom analizom) u svrhu identifikacije trenutne pozicije odabranih destinacija i procijene njihovih buduüih razvojnih moguünosti. Na taj naþin procjenjuje se u kojoj üe mjeri konkurentske destinacije biti 'prijetnja' razvoju predmetne regije. Podruþje Konavla odabrano je radi pozicije poþetnika u razvoju ruralnog turizma, te blizine predmetne regije kao i administrativne pripadnosti istoj županiji (DNŽ). Istra je sa druge strane Hrvatska regija koja je prva poþela razvijati ruralni turizam i danas ima najraznovrsniju ponudu proizvoda ruralnog turizma u Hrvatskoj.

6.1. Konavle

Položaj i opis Konavle su smješteni na krajnjem jugu Hrvatske uz granicu sa BiH, te se nalazi u sklopu Dubrovaþko-neretvanske županije. Oþuvanom i kontrastnom prirodom, bogatom povijesnom osnovom i kulturnim nasljeÿem te stanovništvom koje se veüinom bavi poljoprivredom ovaj prostor ima izuzetne ambijentalne i arhitekturne vrijednosti. ƒ Prostor veliþine 209,25 km2; ƒ 9.500 stanovnika; ƒ Turistiþke destinacije: Konavle, Cavtat, Molunat i ýilipi; ƒ Zraþna luka nalazi se u ýilipima; ƒ Grad Dubrovnik udaljen oko 20 km.

80


Turizam Konavle su relativno nova destinacija unutar veü prepoznate destinacije Dubrovnik rivijere. Organiziraniji razvoj ruralnog turizma u Konavlima zapoþinje tek nakon osnivanja Zajednice turistiþkih seljaþkih gospodarstava pri regionalnoj Gospodarskoj komori Dubrovnik, te izmjenom pravilnika o pružanju usluga na seljaþkim domaüinstvima 2003. godine. Prema službenim podacima Ureda državne uprave, u Dubrovaþko-neretvanskoj županiji registrirano je: ƒ 70 seljaþkih domaüinstava; ƒ 23 kreveta u seoskim domaüinstvima. Model poslovanja domaüinstava je sljedeüi: ƒ Veüina domaüinstava posluje na sezonskoj osnovi; ƒ Kanali prodaje su lokalne turistiþke agencije ili hoteli; ƒ Gosti su veüinom organizirane grupe, vrlo malo individualnih posjetioca. Trenutno ne postoje kvantitativni podaci o turistiþkim dolascima i noüenjima te prihodima ruralnog turizma. Zbog malog broja kreveta domaüinstva u Konavlima su prvenstveno orijentirana na ponudu proizvoda hrane i piüa, te kao takva svojom ponudom nadopunjavaju ponudu Dubrovnika.

Proizvodi 1. Gastronomija Seoska domaüinstva su organizirana kao izletniþki punktovi sa ponudom hrane i piüa u tipiþnim kuüama puþke arhitekture. Kapaciteti variraju od 30 do 100 osoba koje domaüinstva mogu primiti na objed. Svaki vlasnik pokušava privuüi goste ponudom posebnih iskustava, npr. vlasnik slikar - galerija slika, preureÿen pogon za preradu grožÿa sa malim prodajnim punktom, vodena mlinica i elementi vezani uz proizvodnju brašna i tako dalje. Gastronomija je glavni proizvod na kojem regija igra kako bi privukla goste koji ljetuju u Dubrovniku i bližoj okolici. 2. Aktivan odmor Ponuda gastronomije upotpunjuje se organiziranjem poludnevnih aktivnosti kojima gosti uživaju u ambijentalnim vrijednostima Konavala. Obiþno se iste aktivnosti organiziraju prije ili poslije ruþka te se kao takve nude u paketima sa proizvodom gastronomije. Od aktivnosti nudi se poludnevne jahaüe ture, vožnje ATV vozilima, jeep safari koji vodi kroz cijelu regiju do Molunata te završava posjetom vodenoj mlinici iz 16.st. Isto tako na podruþju regije identificirane su i oznaþene biciklistiþke (od 9 do 26 km) i pješaþke staze raznih dužina i težina. Iznad sela Mihaniüi nalazi se oznaþeno brdo na kojem se organizira slobodno penjanje.

81


6.2. Istra

Položaj i opis Istra je smještena na sjevernom djelu Jadranskog mora, najzapadnija je Hrvatska županija, te najveüi jadranski poluotok. Povijest Istre proteže se od perioda bronþanog doba, ilirskih plemena Histra po kojima je dobila ime, preko Rimljana i Bizanta do danas. Istarski poluotok dijeli se na obalni dio i unutrašnjost. Unutrašnjost Istre krase brojni manji gradiüi i sela koja su tokom vremena uspjela saþuvati svoju izvornost i tipiþne elemente. Prirodno okruženje izgleda vrlo pitomo sa blagim brežuljcima i padinama. ƒ Prostor veliþine 2.920 km2; ƒ 200.000 stanovnika; ƒ Poznatije ruralne destinacije: Grožnjan, Motovun, Buje, Oprtalj, itd. ƒ Zraþna luka Pula.

Turizam Istra je turistiþki najrazvijenija regija u Hrvatskoj koja turistiþkim proizvodima posebno u ruralnom djelu predvodi ponudom na nacionalnom nivou. Razvoj ruralnog turizma zapoþinje još 1996. godine s ciljem aktiviranja seoskih sredina i stvaranja prepoznatljivog turistiþkog proizvoda. Intenzivnim razvojem ruralnog turizma tijekom preko deset godina došlo je do diversifikacije ponude usluga i razvoja tipologije domaüinstava. Kao rezultat donesena su pravila interne, marketinške standardizacije i klasifikacije seoskih domaüinstava. Standarde je izradio konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre - Ruralis uz podršku Turistiþke zajednice Istarske županije. Karakteristike ponude i potražnje, te financijski prihodi ruralnog i agroturizma u Istri u 2007. godini prikazani su u nastavku. 1. U Istri su registrirana 263 objekta koji su ukupno nudili 2.221 ležaj. 2. Najviše je registrirano ruralnih kuüa za odmor (199) - 75% od ukupnog broja. 3. Uglavnom posluju kroz cijelu godinu. 4. Seoski turizam Istre ostvaruje 14.000 dolazaka i 100.000 noüenja. 5. Procjena prihoda smještaja u unutrašnjosti i agroturizmima iznosi 18 milijuna, a usluga hrane i piüa na seoskim domaüinstvima 11.5 milijuna kuna.

82


Proizvodi 1. Vino i gastronomija Gastronomija i vino ("wine and dine") je danas najrazvijeniji i najistaknutiji proizvod. U gastronomiji Istre nalazimo elemente puþke kuhinje (osnova u prirodi - samoniklo bilje, aromatiþni zaþini, sezonsko povrüe, plodovi mora), utjecaje franaþke i njemaþke feudalne vlasti, romanskih jela, kuhinje slavenskog stanovništva te Venecije þija je uprava trajala gotovo pet stoljeüa. Promjenom sa masovnog pristupa gostu na individualiziran Istra razvija ovaj proizvod kroz sljedeüe elemente: ƒ Dane posveüene raznolikim plodovima Istre: tartufima, gljivama, siru i medu, kobasicama i ombolu, puževima, sardelama, šparogama, marunima itd. ƒ Otvaraju se brojne konobe koje pripremaju jela na tradicionalan naþin: na ognjištu i pod pekom. ƒ Niþu profinjeniji restorani sa specijaliziranom ponudom. ƒ Od 1996. redovito izlazi Gastronomski vodiþ Istre: popis najboljih restorana i konoba Istre, po ocjeni neovisne komisije. ƒ Zaštita i promocija autohtonih proizvoda: pršuta, bijelog tartufa (Tuber Magnatum Pico), kvarnerskog škampa, sira, meda i maslinovog ulja. ƒ Ukupna površina vinograda Istre je 6.151 hektar. ƒ Organiziraju se ceste vina, maslinovog ulja. Istra je regija u Hrvatskoj koja je proizvodnju vina razvila kvalitativno i kvantitativno. Visoka kvaliteta vina u Istri poþela je sa razvojem manjih obiteljskih podruma koji su orijentirani na kvalitetu, a ne kvantitetu. Prepoznavanjem Istre kao regije dobrog vina danas postoji devedesetak proizvoÿaþa vina, te se nadzire kvaliteta vina istarske malvazije koje je najcjenjenije. Prihod od usluga hrane i piüa na seoskim domaüinstvima za 2007. godinu procjenjuje se na 11.5 milijuna kuna. 2. Smještaj Turistiþki smještaj u unutrašnjosti u obliku ruralnog i agroturistiþkog smještaja je trenutno uz gastronomiju i vino najrazvijeniji proizvod Istre. S obzirom na koliþinu ponuÿenih objekata u Istri je izraÿena klasifikacija domaüinstava sa tipologijom raznih oblika kao i oznaþavanje kvalitete domaüinstava s obzirom na smještajne, ali i druge usluge. Specifiþnosti i organizacijske razliþitosti domaüinstava uvjetovane resursnim osnovama, povremenim ili stalnim boravkom vlasnika domaüinstva u ambijentu pružanja usluga, strukturi usluga, organizacijskim modelima i poljoprivrednoj proizvodnji profilirali su se sljedeüi tipovi seoskih domaüinstava: ƒ Agroturizam - osnovna djelatnost poljoprivreda sa dodatnom aktivnosti smještaja i prehrane gostiju; ƒ Ruralna kuüa za odmor - iznajmljuje se cjelokupna kuüa, vlasnik u pravilu ne živi u toj kuüi; ƒ Ruralni B&B (noüenje s doruþkom) - nudi se smještaj sa doruþkom, nije nužno vezano za poljoprivredno gospodarstvo; ƒ Ruralni obiteljski hotel - nudi se veüi broj kreveta, sadržava recepciju, restoran i dodatne usluge (wellness, bazen, itd.); ƒ Odmor (smještaj) na vinskoj cesti - osnovna djelatnost je proizvodnja vina uz koju se nudi smještaj i prehrana; 83


ƒ

Stancija - obnovljeno veliko poljoprivredno gospodarstvo sa malim brojem jedinica i maksimalnim komforom, oživljavanje poljoprivredne proizvodnje.

Ruralis je isto tako izradio oznaþavanje kvalitete domaüinstava sa simbolom šparoge. Tako su domaüinstva svrstana u tri kategorije sa jednom, tri ili pet šparoga. Proceduru i uvjete certifikacije kontrolira Ruralis u suradnji sa specijalnom komisijom. Od ostalih proizvoda koji su u fokusu definitivno treba spomenuti kulturu i obiþaje koji se danas prožima kroz tipiþne elemente arhitekture u unutrašnjosti, položaja gradiüa, raznih lokalnih obiþaja koji se promoviraju kroz manifestacije.

Zakljuþak Razvoj ruralnog turizma je dugotrajan proces koji poþiva na resursnim osnovama prostora kroz tipiþne proizvode kao što su vino i razni prehrambeni proizvodi, te lokalnoj arhitekturi i prirodnim ljepotama ruralnih krajeva.

84

ƒ

U analiziranim regijama poþetak razvoja ruralnog turizma povezuje se sa razvojem proizvoda gastronomije (Konavle) te vina i gastronomije (Istra).

ƒ

Dulje vremensko razdoblje razvoja ruralnog turizma u Istri (preko 10 godina) te element bolje prometne povezanosti, razlog je snažnijem razvoju proizvoda smještaja uz veü postojeüi proizvod gastronomije i vina, što kod Konavala još nije sluþaj.

ƒ

Konavle nemaju centralno tijelo koje je zaduženo za razvoj, edukaciju, promociju i standardizaciju proizvoda ruralnog turizma, kao što je to sluþaj u Istri - konzorcij Ruralis. Destinacija Ston Dubrovaþko primorje bi trebala pratiti primjer Istre kako bi se razvoj poticao, upravljao i koordinirao kroz jedno centralno tijelo zaduženo za ruralni turizam.

ƒ

Konavle svojim proizvodima trenutno nadopunjavaju ponudu Dubrovnika, te ruralni turizam sezonski posluje. Gastronomija je još uvijek na razini proizvoda za grupe - veüe organizirane grupe koje dolaze iz Dubrovaþkih hotela. Dubrovaþko primorje kao destinacija u neposrednoj blizini Dubrovnika, poþetni uzlet razvoja ruralnog turizma može oþekivati od strane Dubrovaþkog tržišta. Cilj destinacije Ston i Dubrovaþko primorje treba se usmjeriti na razvoj ruralnog turizma kao samostalnog i profesionalno oblikovanog turistiþkog proizvoda.

ƒ

Ruralni turizam u Istri se diversificirao kao zasebni proizvod, koji za razliku od proizvoda sunca i mora, posluje na razini uglavnom cjelogodišnjeg poslovanja.

ƒ

Proizvod vina i gastronomije se u Istri razvija na snažnoj marketinškoj marci Istre kao regije dobrog vina, te prepoznatih autohtonih proizvoda tartufa, istarskog pršuta, šparoga, itd. Kljuþno je da se napravila promjena u pristupu gastronomiji sa masovnog na individualni pristup u kojemu je kljuþ kvaliteta, a ne kvantiteta. Destinacija Stona ima izuzetnu osnovu u autohtonim lokalnim proizvodima (npr. kamenicama i vinu / plavcu;


na kojima se može izgraditi vrlo snažnu marketinšku marku, u ovom pogledu se može direktno ugledati u razvojni put Istre. ƒ

U poþetku razvoja regije Dubrovaþko primorje i Ston veüa konkurentska prijetnja se oþekuje od strane Konavala koji se nalaze u neposrednoj blizini te üe se natjecati za iste goste, a osobito one iz Dubrovnika.

Kljuþni elementi razvoja ovih destinacija koje destinacija Ston i Dubrovaþko primorje mora uzeti u obzir su: x

Organizirani pristup razvoju ruralnog turizma, uz suradnju javnog i privatnog sektora (Istra)

x

Gastronomija kao jedan od kljuþnih proizvoda ruralnog turizma (Istra i Konavle)

x

Diversifikacija smještajnih kapaciteta, uz jasno definirane standarde i uvjete poslovanja (Istra)

x

Kreiranje kompletnog turistiþkog lanca vrijednosti ruralnog turizma destinacije

85


7 Analiza globalnih trendova u turizmu U 2007. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa poveüanjem broja dolazaka i noüenja, ali turistiþke zarade nisu pratile poveüanje prometa. Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Istoþnom Europom, Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima, a Sjeverna Europa ostaje nepromijenjena. Južna - Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom, Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje kljuþne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma. Slika 7-1: Kljuþni trendovi u turizmu GLOBALNI TRENDOVI

EKONOMSKI TRENDOVI

DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI

x Globalizacija x Kriza hipotekarnih kredita x Nestabilnost cijene nafte xPropadanje tradicionalnih industrija • Polarizacija bogatstva

x x x x x

PRIRODA

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

x x x x x

Globalno zatopljenje promjene klime Oÿuvanje okoliša Turizam u prirodi Uništavanje okoliša Ekološka svijest

PUTOVANJA, TURIZAM, TURISTI, DESTINACIJE

x x x x x

Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Poveýanje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravlje

Utjecaj interneta Interaktivna TV Mobilna tehnologija Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu - brzina vs ugoda

POLITIþKO / PRAVNI TRENDOVI

x x x x x

KONKURENTSKI TRENDOVI Turizam kao važan sektor Oÿuvanje okoliša Terorizam Troškovi osiguranja Prava potrošaÿa

x x x x

Globalna on-line revolucija Utrka za veýim raspoloživim dohotkom Veýi broj destinacija Pojaÿana konkurencija

TURISTIÿKI TRENDOVI

x Skraýeni glavni odmor x þešýi kraýi odmori x Individualne ture xOn-line revolucija bookinga xGlobalno stabilniji rast putovanja Izvor : European Travel Commission, Tourism Trends in Europe, 2006

86

x Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja x Sofistikacija korisnika x Jaÿa potražnja za specijalnima nišama xJaÿa potražnja za novim destinacijama xPovijest i izvornost su "in"


Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija1. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu, te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost buduüeg razvoja. ƒ

Kreativnost i dizajn su važniji nego ikad - danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci, daleke izolirane destinacije, novi neotkriveni dijelovi svijeta) natjeþu oko istog dijela 'kolaþa' na turistiþkom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan naþin;

ƒ

Najveüi luksuz na svijetu je prostor - gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost, prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autentiþno iskustvo odreÿenog podruþja;

ƒ

Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom - je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba;

ƒ

Vrijednost prije cijene - za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete, gostima / turistima je važnija moguünost izbora od cijene koju plaüaju;

ƒ

Održivi pristup okolišu - gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe oþuvanja okoliša, ovaj aspekt poslovanja turistiþkih kompanija postaje sve važniji;

Zakljuþak ƒ

Ovaj visokovrijedan prostor koji je radi stagnacije u razvoju uspio saþuvati autohtonost prirodnog okruženja i tradicionalne arhitekture. Od drugih destinacija predmetni prostor se može diferencirati kroz kreativni i dizajnerski pristup razvoju turistiþkih proizvoda

ƒ

Prostor opüine Ston sa proizvodima kvalitetnog crnog vina i školjaka ima moguünost razvoja proizvoda vina i gastronomije kako bi gosti mogli zadovoljiti potrebu za novim znanjima.

ƒ

Mali Ston i Ston sa svojom povijesnom osnovnom koja je vrlo izražena imaju izuzetnu poziciju za privlaþenje gosta koji je u potrazi za visokim vrijednostima.

1

Locum Consulting "Delivering the luxury experience", with the focus on developments in the Mediterranean area; and "The changing face of luxury travel" - trends in product development and marketing

87


8 SWOT analiza 8.1. Pristup Pristup analizi snaga, slabosti, moguünosti i prijetnji odnosi se na analizu kljuþnih elemenata koji karakteriziraju atraktivnost destinacija Ston i Dubrovaþko primorje, te onih elemenata koji trenutno utjeþu na razvoj turizma ove destinacije. Premda SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak, za potrebe ovog Plana analiza se prilagoÿava kroz elemente koji se evaluiraju, te kao takvi predstavljaju indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana. Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) raÿena je temeljem: ƒ analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog podruþja ƒ prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija, resorna ministarstva, itd.) ƒ obilaska destinacije ƒ razgovora sa kljuþnim subjektima javnog i privatnog sektora podruþja opüine Ston i Dubrovaþko primorje ƒ radionice održane u Slanom ƒ baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb Analiza vanjskih moguünosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: ƒ opsežne analize tržišta ƒ analize konkurenata ƒ izvedene analize oglednih primjera u praksi ƒ baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podruþju turistiþke industrije

Za potrebe SWOT analize turistiþke destinacije Ston i Dubrovaþko primorje evaluirani su sljedeüi elementi:

KLJUþNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE STON / DUBROVAþKO PRIMORJE SNAGE I SLABOSTI

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUýJA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTIýKE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTIýKI RAZVOJ

88


KLJUþNE EKSTERNE MOGUüNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE STON / DUBROVAþKO PRIMORJE MOGUüNOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA

Svi identificirani relevantni elementi SWOT-a evaluiraju se sustavom ocjena, što omoguüava izraþun ukupnog intenziteta snaga, slabosti, moguünosti i prijetnji destinacije Ston i Dubrovaþko primorje. Ukupni i prosjeþni intenzitet svake komponente SWOT analize služi za oblikovanje i formulaciju poligona strategija SWOT analize destinacije Ston / Dubrovaþko primorje, koji služi kao okvir za definiranje buduüih razvojnih strategija u turizmu podruþja kao turistiþke destinacije. Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana, a ovdje se daje pregled zakljuþnih rezultata i zakljuþak kompletne analize.

8.2. Ukupni rezultati UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJUþNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE STON / DUBROVAþKO PRIMORJE SNAGE SLABOSTI Broj elemenata 8 7 4 4 4 4 5

na podruþju PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUýJA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTIýKE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTIýKI RAZVOJ

Broj elemenata 8 6 6 7 7 7 6

na podruþju PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUýJA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTIýKE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTIýKI RAZVOJ

KLJUþNE EKSTERNE MOGUüNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE STON / DUBROVAþKO PRIMORJE MOGUüNOSTI PRETNJE Broj elemenata 9 4 5 6 4 3 5

na podruþju TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA

Broj elemenata 8 4 4 3 5 3 3

na podruþju TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA

89


UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJUþNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE STON / DUBROVAþKO PRIMORJE

Segment

SNAGE *

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUýJA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTIýKE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTIýKI RAZVOJ

Broj elemenata UKUPNO Proseþna ocena

SLABOSTI **

73 62 39 37 30 32 41 36 314 8,72

73 59 58 66 66 67 60 47 449 9,55

KLJUþNE EKSTERNE MOGUüNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE STON / DUBROVAþKO PRIMORJE

Segment

MOGUûNOSTI *

TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE OKOLIŠ TEHNOLOGIJA

Broj elemenata UKUPNO Proseþna ocena

85 40 40 55 36 30 48 36 334 9,28

PRETNJE **

74 35 39 24 42 23 26 30 263 8,77

* Napomena: 1=NAJGORE, 10=NAJBOLJE ** Napomena: 1=NAJBOLJE, 10=NAJGORE

8.3. Zakljuþak Izvedena SWOT analiza upuüuje na sljedeüe:

90

ƒ

da je destinacija Ston / Dubrovaþko primorje na poþetku ozbiljnog i profesionalnog turistiþkog razvoja, što je iskazano intenzitetom slabosti (449) koji je veüi od intenziteta snaga (314).

ƒ

da je broj moguünosti u okruženju (334) veüi od broja prijetnji (263), što znaþi da trenutni procesi u okruženju destinacije Ston / Dubrovaþko primorje mogu biti pozitivan poticaj konkurentnom razvoju ove destinacije

ƒ

kao što je þesto sluþaj sa destinacijama na poþetku svog turistiþkog razvoja i iskoraka na turistiþko tržište, tako je i za destinaciju Ston / Dubrovaþko primorje indikativan relativno izražen intenzitet unutarnjih slabosti, što znaþi da je upravo to podruþje na kojem treba strateški raditi na njihovom minimiziranju. Drugim rijeþima, bez obzira na trenutnu povoljnu situaciju u okruženju, destinacija Ston / Dubrovaþko primorje mora najprije pristupiti izgradnji þvrstog i kompletnog lanca vrijednosti. Ovakva


strategija proizlazi i iz zakljuþka cjelokupne SWOT analize, što je prikazano u sljedeüem 'poligonu strategija'.

POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE STON / DUBROVAýKO PRIMORJE MOGUûNOSTI Maxi - maxi strategija

Mini-maxi strategija

SO

WO

334

314 SNAGE

SLABOSTI 449

263

ST

WT

Maxi - mini strategija

Mini - mini strategija

PRIJETNJE

91


9 Kljuþne strateške prednosti i kljuþne barijere turistiþkog razvoja 9.1. Inicijalna pozicija ƒ

Turistiþka destinacija Ston / Dubrovaþko primorje obiluje relevantnom resursnom osnovom i atrakcijskom strukturom, a pripadajuüa pozicija Dubrovaþkom turistiþkom klasteru daje joj moguünost za znaþajan turistiþki razvoj.

ƒ

Predstavljajuüi kontaktno podruþje Dubrovaþke rivijere i srednje Dalmacije, ova destinacija u prošlosti nije doživjela znaþajan turistiþki razvoj, kao što je bio sluþaj sa ostalim podruþjima u okruženju.

ƒ

Jedan od razloga trenutne pozicije destinacije Ston / Dubrovaþko primorje i njenog nezadovoljavajuüeg turistiþkog razvoja jest ograniþenje vezano na korištenje zemljišta, kao što je sluþaj sa ostalim regijama u Hrvatskoj.

ƒ

Obzirom na povijesni razvoj, destinacija Ston / Dubrovaþko primorje sada je na poþetnoj poziciji, što joj omoguüava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv naþin.

9.2. Kljuþne strateške prednosti destinacije Ston / Dubrovaþko primorje

92

ƒ

Visokovrijedni prostor neiskorišten u turistiþkom smislu - prirodni i sociokulturni resursi ove destinacije zasigurno su bogata osnova za razvoj mnogih atraktivnih turistiþkih proizvoda za internacionalno tržište, a osobito onih koji se oblikuju po eko / ruralnim razvojnim principima. Obzirom na vrijednost prostora u globalnom smislu, te trenutni koncentrirani turistiþki razvoj i valorizaciju dijelova obale u kapacitetu proizvoda 'sunca i mora', potencijali za razvoj turizma na cijelom ovom podruþju su gotovo neograniþeni.

ƒ

Pozicija / prilike poþetnika - druga turistiþka podruþja ove regije su u prošlosti prolazile proces znaþajnog i intenzivnog turistiþkog razvoja, dok je podruþje Ston / Dubrovaþko primorje u tom smislu ostalo gotovo netaknuto. Ipak, ova situacija destinaciji Ston / Dubrovaþko primorje sada daje moguünost da bira svoju poziciju unutar šireg podruþja regije, te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele buduüeg turistiþkog razvoja.

ƒ

Utjecaj / blizina Dubrovnika - Destinacija Ston / Dubrovaþko primorje pripada turistiþkom klasteru Dubrovaþke regije, u kojem se veü oblikuju i na svjetskom turistiþkom tržištu igraju odreÿene destinacije (npr. Dubrovnik, Konavle, Korþula, itd.). Ovdje je svakako važno istaknuti snagu, utjecaj i znaþaj blizine Dubrovnika kao svjetski poznate destinacije i svjetskog turistiþkog branda, te destinacija Ston / Dubrovaþko primorje mora igrati na moguünost povezivanja sa turistiþkim lancem Dubrovnika, a da se pri tom gradi i oblikuje turistiþki lanac vlastite destinacije. Nadalje, sve destinacije (ili sub-regije) Dubrovaþke regije moraju se zajedniþki pozicionirati pod krovnom markom cijelog turistiþkog klastera, a svaka od njih dalje gradi svoj imidž turistiþke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih kljuþnih vrijednosti. Jedino na taj naþin svaka od njih posebno, odnosno zajedniþki, mogu igrati na turistiþkom tržištu svijeta.


9.3. Kljuþne strateške barijere destinacije Ston / Dubrovaþko primorje ƒ

Lokalno stanovništvo kao nositelj razvoja - kao što su prethodne analize pokazale, destinacija Ston / Dubrovaþko primorje okarakterizirana je kao depopulirano podruþje sa uglavnom starijim stanovništvom, što vodi do dileme vezano na kapacitet i interes lokalnog stanovništva da sudjeluje u kreiranju i implementaciji zajedniþke vizije buduüeg turistiþkog razvoja ove regije.

ƒ

Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turistiþkih proizvoda - osim postojeüeg turistiþkog proizvoda 'sunca i mora' u koncentriranim dijelovima ove destinacije, ne postoje kvalitetni, oblikovani i strukturirani turistiþki proizvodi destinacije. Ipak je važno spomenuti lokalne inicijative za oblikovanjem turistiþke ponude lokalne gastronomije i vina, koje dalje iziskuju profesionalan pristup planiranju, oblikovanju i komercijalizaciji.

ƒ

Nedostatak turistiþke infrastrukture - vezano na izostanak znaþajnijeg turistiþkog razvoja do danas, ova destinacija suoþena je sa mnogim nedostacima u infrastrukturnom smislu, a posebno u smislu turistiþke infrastrukture. Sliþno kao i u prethodnoj toþki, postoje manje inicijative za razvojem turistiþke infrastrukture (šetnice, vinski putovi, i sl.), no lokalne jedinice samouprave i lokalne turistiþke zajednice do sada nisu imale kapaciteta da financiraju i razviju jedan od kljuþnih elemenata za turistiþki razvoj.

ƒ

Neadekvatna opüa infrastruktura - daljnji turistiþki razvoj pretpostavlja višu razinu opüe infrastrukture. Opüine Ston i Dubrovaþko primorje suoþene su sa problemima nedostatne i neadekvatne opüe infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turistiþkih kapaciteta, pa je stoga jasno da su potrebna znaþajna ulaganja javnog sektora koja üe poboljšati stanje infrastrukture i omoguüiti daljnji razvoj ovih opüina.

ƒ

Nedostatak jasnog i usuglašenog razvojno-upravljaþkog modela - obzirom na nedostatak lokalnih kljuþnih subjekata, kao i na nedostatak snažne strukture investitora, lokalni kapaciteti podruþja nisu se razvili na naþin da budu u stanju kreirati i implementirati zajedniþki turistiþku viziju i razvojni model ovog kraja, te time i neophodne upravljaþke strukture. Jasno je da je izgradnja internih kapaciteta kljuþna za daljnje korake i nadolazeüe promjene.

93


10 Analiza oglednih primjera u praksi 10.1. Uvod Destinacija Ston i Dubrovaþko primorje je prostor bogato izrazitim kulturnim, povijesnim i kulturnim vrijednostima. Priobalni prostor regije, za razliku od velikog dijela hrvatske obale, nije doživio intenzivan razvoj turizma, a ruralni dio regije je gotovo u potpunosti netaknut u smislu ozbiljnijih turistifikacije. Pri odabiru svoga razvojnoga puta, destinacija Ston i Dubrovaþko primorje mora se koristiti primjerima uspješnih europskih praksi ovakve vrste turizma, pa se stoga ovdje daju ogledni primjeri razvoja uspješnih ruralnih destinacija. Kriterij odabira analiziranih destinacija: ƒ

Odabrane destinacije nalaze se u Mediteranskom dijelu Europe;

ƒ

Sliþnost u geografskoj i prirodnoj osnovi ukljuþujuüi oþuvane elemente kulture i povijesti;

ƒ

Dvije destinacije u potpunosti smještene u ruralnom okruženju, bez pristupa moru i obali, a jedna od odabranih destinacija smještena u kombiniranom ruralno obalnom okruženju;

ƒ

Destinacije koje su uspješno razvile ponudu proizvoda u unutrašnjem ruralnom djelu kao 'antipod' obalnoj ponudi;

ƒ

Unutar odabranih destinacija ruralni turizam odnosno agroturizam kao vrlo razvijen proizvod po kojemu su globalno prepoznate;

Odabrane su i analizirane slijedeüe destinacije: 1. Umbrija, Italija; 2. Lleida, (Katalonija), Španjolska; 3. Var, (Provansa), Francuska.

10.2. Zakljuþak Svaka od analiziranih destinacija ima vrlo razvijenu i snažnu poljoprivrednu proizvodnju koju prati i uspješna industrijska proizvodnja. Destinacije su dobro naseljene te se život u njihovim ruralnim dijelovima shvaüa kao privilegija. Sve analizirane destinacije su prosperitetne te godišnje ostvaruju vrlo visoke prihode. ƒ

Regionalni BDP regije 'Provansa Alpe Cote d' Azur' iznosi 130 milijardi Eura.

Poljoprivredni proizvodi su zaštiüeni i to kontrolom podrijetla, standardizacijom i kontrolama kvalitete. Jakim marketingom se proizvodi promoviraju na nacionalnoj, ali i globalnoj razini. ƒ ƒ

Umbrija: pšenica, kukuruz, jeþam (proizvodnja tjestenine), vinova loza, suncokret; Provansa - Var: lavanda (proizvodnja parfema), vinova loza, masline i cvijeüe.

Na temelju ovakvog pristupa postoji osnova prepoznatih vrijednosti / proizvoda i prije nego se gost odluþi na posjetu odreÿenoj destinaciji. Svaka destinacija se prikazuje kroz svoje povijesne, kulturne, gastronomske i životne identitetske vrijednosti (Umbrija: 'Dolce fa niente' – 'ne raditi 94


ništa je slatko', Var: 'Art de vivre' – 'umjetnost življenja'). Spomenute vrijednosti su centralna tema turistiþke ponude i element diferencijacije od drugih sliþnih destinacija. ƒ

Sve destinacije igraju na proizvode kulture, gastronomije i specijalnih interesa (hodoþašüenja, aktivnosti u prirodi poput skijanja, speleologije, pješaþenja, vožnje biciklom, itd.).

Treba napomenuti da su spomenuti razvojni procesi najþešüe organskog rasta, te su kao takvi izrazito dugotrajni þak i do nekoliko desetljeüa. ƒ

Ciljane skupine su gosti zrele dobi od 31 do 50 godina, od kojih veüina dolazi sa obiteljima i parovi. U Lleidi je ciljana skupina mlaÿe populacije od 15 do 45 godina. Razlog je izrazito uspješan spoj ruralne komponente turizma sa boravkom u prirodi i raznim avanturistiþkim aktivnostima.

Smještajni kapaciteti najviše ovise o veliþini regije i stupnju urbanizacije, što je razlog razlikama u kapacitetima, pa tako imamo primjer ukupnih smještajnih kapaciteta po destinacijama: ƒ ƒ ƒ

Umbrija - oko 80.000 kreveta (36% u hotelima); Lleida - oko 56.000 kreveta (37% u hotelima); Var - 230.000 kreveta (14% u hotelima).

Prosjeþna potrošnja turista kreüe se od 50 do 154 eura dnevno, pri þemu domaüi turisti troše manje od stranaca. U svakoj destinaciji je u ukupnom broju turista vrlo visok postotak domaüih gostiju (od 70% do 80 %). Uspješnost destinacije takoÿer se vidi u ostvarenim noüenjima i prihodima od turizma. Noüenja koja su ostvarena regionalno kreüu se u milijunima, pa tako u 2006. godini Umbrija bilježi 4.4 milijuna, a Var iste godine þak 68,5 milijuna noüenja. Mora se uzeti u obzir da regija Var obuhvaüa i obalni dio Cote d'Azur-a te da nisu sva noüenja ostvarena od ruralnog turizma. Iz analiziranih primjera ruralnih objekata koji nude smještaj moguüe je zakljuþiti sljedeüe: ƒ

Primjer iz Umbrije, Fattoria del Cerretino, predstavlja vrlo zanimljiv primjer obnove jednog manjeg sklopa starih objekata preureÿenih tako da þine smislenu cjelinu. Veüi dio objekata predstavlja smještajne objekte sa zasebnim apartmanima razliþitih veliþina, a ostatak þine sobe. Ovo je odliþan primjer kako bi se na cijelom podruþju mogla obnoviti i tržišno postaviti manja sela ili sklopovi starih kuüa.

ƒ

Primjer Lleide, Casa Espunyes, prikazuje obnovu dva mnogo manja objekta, nekada stare štale koje su preureÿene na naþin da se zadržala izvornost kroz upotrebu tipiþnih materijala. Unutarnje ureÿenje je jednostavno, ali vrlo komforno i toplo. Uz smještaj sagraÿen je i velik bazen koji se vrlo dobro uklapa u ovu cjelinu. Ovaj primjer bi se vrlo dobro mogao primijeniti u obnovi napuštenih kuüa ili štala u selima unutrašnjosti Dubrovaþkog primorja.

ƒ

Cal Salvador je drugi primjer koji se nalazi u Lleidi, a vrlo dobro prikazuje kako je preureÿen kompleks iz 12. odnosno 16. st. Veü sam kompleks podsjeüa na stare i zaštiüene urbane jezgre Malog Stona i Stona. Nekoliko spojenih objekata preureÿeni su u luksuzne apartmane, a izvan kompleksa je sagraÿen bazen.

Napomena: Detaljna analiza ovih destinacija predstavljena je u prilozima ovog Plana.

95


11 Strateška uporišta Dok su ostala obalna podruþja regije prolazila kroz proces znaþajnog i intenzivnog turistiþkog razvoja (kao npr. Dubrovaþka rivijera, Neum i ostale dalmatinske destinacije), podruþje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje u tom je smislu, iz više razloga (dominacija Dubrovaþke rivijere, nizak lokalni kapacitet, neprimjerenost za modus operandi masovnog turizma na bazi 'sunca i mora', itd.) ostalo gotovo netaknuto. Nadalje, uslijed globalnih procesa u turizmu, gdje svaka destinacija mora biti u stanju razumjeti ove promjene te na njih spremno odgovoriti strategijom rasta i brandingom svojih proizvoda, podruþje obuhvata ovog projekta (destinacija Ston i Dubrovaþko primorje) još uvijek ne daje pravilne odgovore - turizam još nije prihvaüen u smislu cjelogodišnjeg poslovanja, struktura kljuþnih subjekata nema kapacitet niti financijsku snagu da pomiþe granice turistiþkog poslovanja, itd. Upravo iz ovih razloga, nesumnjivo je da je destinacija Ston i Dubrovaþko primorje na poþetku svojeg turistiþkog i ukupnog razvoja, i zbog toga ima moguünost da bira svoju buduüu poziciju unutar šireg podruþja regije, te da oblikuje vlastiti konkurentni i održivi model razvoja. Izuzetno je važno uspostaviti temelje nove vizije, te se usuglasiti o onim realnim strateškim uporištima na koja se buduüa vizija mora oslanjati. U tom smislu, podruþje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje svoj buduüi turistiþki razvoj treba temeljiti na sljedeüim strateškim uporištima, a koja su formulirana temeljem sekundarnih istraživanja, terenskim istraživanjima i analizama, te razgovorima sa kljuþnim subjektima u turizmu i lokalnoj zajednici predmetnog podruþja: 7. Integracija sa turistiþkim lancem vrijednosti sa Dubrovnikom 8. Ston i Slano kao nosioci izgradnje turistiþkog lanca vrijednosti temeljem ruralnih / eko iskustava 9. Izgradnja konkurentnih turistiþkih proizvoda i aktivnosti 1. Integracija sa turistiþkim lancem vrijednosti sa Dubrovnikom - Obzirom na blizinu Dubrovnika, i njegovu veü jaku poziciju na turistiþkom tržištu, imperativ je da ostale sub-regije Dubrovaþkoneretvanske Županije strukturno i inovativno oblikuju vlastite turistiþke klastere, sa primjerenim proizvodima i svoj turistiþki lanac vrijednosti integriraju sa turistiþkim lancem vrijednosti Dubrovnika. To znaþi da je destinaciju Ston i Dubrovaþko primorje potrebno postupno aktivirati na naþin da se razvija turistiþka infrastruktura, odnosno da se današnji lanac vrijednosti širi i da se kreiraju nova turistiþka iskustva. To pretpostavlja jaki utjecaj Dubrovnika na naþin da turistiþka industrija potiþe razvoj ovog podruþja kroz kreiranje dodanih vrijednosti vlastite ponude (npr. kreiranje muzeja vina u Stonu u kojeg gosti Hiltona redovito dolaze na kušanje vina i borave na prostoru predmetnog podruþja). 2. Ston i Slano kao nosioci izgradnje turistiþkog lanca vrijednosti temeljem ruralnih / eko iskustava - Aktiviranjem Slanog i Stona kao dva nova turistiþka centra, ovo podruþje se 96


integrira i aktivira kao vrijednosni lanac atrakcija i turistiþke infrastrukture temeljen na ruralnim / eko konceptima. Na ovaj naþin cijelom se podruþju omoguüava turistiþki uzlet, sa dva snažnija pola, dok ostatak podruþja gradi turistiþke proizvode i aktivnosti temeljem eko / ruralnih iskustava. 3. Izgradnja konkurentnih turistiþkih proizvoda i aktivnosti - Uz prethodna strateška uporišta, neophodno je da se ovo podruþje aktivira i kroz neovisan sustav integriranih turistiþkih doživljaja i iskustava, utemeljenih na individualnom pristupu ruralnoj i eko filozofiji. To üe uþiniti tako da kreira profesionalne i konkurentne turistiþke proizvode i aktivnosti, što ovom podruþju / destinaciji omoguüava vlastiti iskorak na globalno turistiþko tržište.

97


12 Vizija i pozicioniranje 12.1 Vizija Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turistiþkom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turistiþkom tržištu, na promjene u uzorcima ponašanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište, tako i za buduüe tržište, te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa buduüim tržištem. Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fiziþki, ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihvaüeni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan, odnosno prihvaüen od strane turistiþkog tržišta. S druge strane vrlo je važno staviti cijeli prostor Stona i Dubrovaþkog primorja u kontekst postojanja i razvoja turizma cjelokupne regije (Županije) te uskladiti htijenja i želje sa buduüim usmjerenjem Županije. Nadalje, važno je iskoristiti sinergijski efekt putem glavnih atributa i atrakcija u Županiji poput npr. Dubrovnika ili Korþule te viziju i pozicioniranje ovog podruþja postaviti u jasnu vezu sa širim prostorom. Vizija, kao objektivizirana slika buduünosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izmeÿu lokalnog konteksta (ljudi, naselja i turistiþkih proizvoda) te globalnih pravila igre turistiþke industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje poslovnim subjektima, marketing itd.) þime ovo podruþje, uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprjeÿenja života i održivog turistiþkog razvoja. U razgovorima sa kljuþnim subjektima ovog podruþja i na interaktivnoj radionici razmatrane su dvije opcije buduüeg smjera razvoja za Ston i Dubrovaþko primorje: OPCIJA 1 • Fokus na održivi razvoj kroz eko / ruralni turizam i eko proizvodnju • Organski rast • Tradicionalni poljoprivredni i maritimni proizvodi Ova opcija u suštini znaþi razvojni koncept malih koraka u usmjerenost na rast pretežno vlastitim snagama uz izvanjske poduzetniþke potpore. OPCIJA 2 • Integracija sa širim podruþjem Dubrovnika • Turizam kao širi spektar turistiþkih proizvoda • Ruralni / eko turizam kao refleksija ukupnog identiteta prostora i jedan od važnijih modela turistiþkog aktiviranja prostora Ovaj model pretpostavlja i znaþajne vanjske investicije u nekolicinu resorta na obalnom i kopnenom dijelu obale, a u cilju dizanja ekonomije obima zbog lakšeg rješavanja troškova infrastrukture, pribavljanja i razvoja kadrova u ovaj prostor te konaþno bržeg osiguranja tržišta za proizvodima ruralnog turizma u zaleÿu. U tom smislu kreirane su i diskutirane dvije vizije turistiþkog razvoja za destinaciju Ston i Dubrovaþko primorje: 98


VIZIJA 1 Za 10 do 15 godina opüine Ston i Dubrovaþko primorje üe se transformirati u atraktivnu turistiþku destinaciju koja po principima održivog eko / ruralnog turizma kreira turistiþke proizvode koji se temelje na tradicionalnim agro-maritimnim proizvodima proizvedenim na ekološki i održiv naþin.

VIZIJA 2 Za 10 do 15 godina opüine Ston i Dubrovaþko primorje postaje atraktivna turistiþka destinacija koja se integrira sa cjelokupnim turistiþkim lancem vrijednosti šire turistiþke regije. Oslanja se na ruralni / eko turizam, ali nudi i ostala turistiþka iskustva, sadržaje i aktivnosti. Uz ove elemente, destinacija se otvara prema moguünosti koncentriranog razvoja pomno odabranih mikro-lokacija, po principima održivosti. Turizam kao zamašnjak opüeg gospodarskog rasta sub-regije, revitalizira prostor kreiranjem novih iskustava i turistiþkih proizvoda kroz cijelu regiju te kao jedan od glavnih kreatora novih radnih mjesta popravlja demografsku sliku obje predmetne opüine.

Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju, kao i lokalne aspiracije i interese, odabrana vizija od strane lokalnih kljuþnih subjekata je Vizija 2 (42% subjekata glasalo je za Viziju 1, a 58% za Viziju 2). Ako se dakle uzme u obzir ovakav konaþni stav kljuþnih interesnih subjekata, može se razabrati da je rijeþ o prostoru s još uvijek podijeljenom poslovnom misijom, pa je za oþekivati razmjerno kontroverzne razvojne procese u buduünosti. S jedne strane uoþava se da su transakcije nad zemljištima u funkciji izgradnje nekretnina na ovom podruþju intenzivne, a da još uvijek postoji dosta visok postotak konzervativizma o koliþini i tempu turistiþkog razvoja, posebno onoga koji bi došao izvana, postavljaju se ozbiljna pitanja s obzirom na buduüu turistifikaciju ovog prostora. U tom kontekstu se potencira potreba usuglašavanja poslovne misije ovog prostora u turizmu dubrovaþko-neretvanske županije, a i Hrvatske u cjelini.

12.2 Tržišno pozicioniranje Podruþje Stona i Dubrovaþkog primorja se pozicionira kao turistiþki prostor koji pruža odmor u posebno raznolikom prirodnom i kulturnom ambijentu povezanom s tradicionalnim aktivnostima poljoprivrede, vinarstva i školjkarstva. Ovo je turistiþko podruþje usmjereno iskonskom ladanju i aktivnostima na obalnom prostoru i zaleÿu kao kontrapunkt hrvatskim urbaniziranim turistiþkim podruþjima. Kao takvo, ovo podruþje izgraÿuje moderan i visokokvalitetan lanac turistiþkih vrijednosti usmjeren parovima srednje i starije generacije, s posebnim osloncem na male kvalitetne smještajne objekte, gastronomiju i dogaÿanja.

99


Ukupan prirodni i antropološki kontekst u kojem se nalazi predmetno podruþje, odnosno kljuþne vrijednosti i atributi s kojima ovo podruþje raspolaže þine jedan, ali važan dio mozaika ukupnog prostora Dubrovaþko-neretvanske županije, a koja se marketinški pozicionirala na sljedeüi naþin: Pozicioniranje: Veliþanstvena Rivijera Imidž: Elegantna turistiþka destinacija Vrijednosti: Posebnost, kreativnost, živost Diferencijacija: Kultura i naslijeÿe Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor destinacije Ston i Dubrovaþko primorje ima sljedeüe specifiþnosti koje ga þine jedinstvenim. Kljuþne fascinacije (atributi) Da bi pronašla ishodišnu toþku tržišnog pozicioniranja na kojoj üe se graditi željena slika o destinaciji u svijesti buduüih potrošaþa, destinacija Ston i Dubrovaþko primorje mora se osloniti na kljuþne fascinacije koje su, s jedne strane osnova dugoroþne izgradnje imidža, dok s druge strane imaju poveznicu s procesima specijalizacije i tržišne segmentacije. Turistiþke fascinacije ovog podruþja, odnosno Stona i Dubrovaþkog primorja, promatraju se kao okvir za izgradnju dugoroþnih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedniþka turistiþka politika destinacije mora prihvatiti i isporuþiti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru. Temeljem provedenih analiza prostora, literature i napokon provedenih razgovora sa kljuþnim subjektima na ovom prostoru, kljuþne se turistiþke fascinacije za destinaciju Ston i Dubrovaþko primorje definiraju kako slijedi:

Ston - kljuþne fascinacije:

100

ƒ

Gastronomija

ƒ

Vino

ƒ

Povijest


GASTRONOMIJA

VINO

POVIJEST

Dubrovaþko Primorje - kljuþne fascinacije:

ƒ

Oþaravajuüi pogledi

ƒ

Tradicija i kultura

ƒ

Zdravi naþin života

101


OþARAVAJUüI POGLEDI

TRADICIJA I KULTURA

ZDRAVI NAþIN ŽIVOTA

Uzimajuüi sve navedeno u obzir, naš je prijedlog turistiþkog pozicioniranja kako slijedi:

Regija Ston - Dubrovaþko primorje se pozicionira kao ekološki usmjerena turistiþka destinacija, koja u svojem ukupnom prostoru nudi raznovrsna turistiþka iskustva i doživljaje posredstvom poslovne strukture manjih obiteljskih i/ili "boutique" sadržaja. Unutar ruralnog prostora ove sub-regije dosljedno se apliciraju principi revitalizacije kulturnog i etno naslijeÿa u razvoju smještajnih kapaciteta i turistiþke infrastrukture. Tako stvoreni turistiþki sadržaji u ruralnom prostoru obogaüuju se snažnom revitalizacijom lokalne poljoprivredne proizvodnje kao i ruralne scenografije koja na taj naþin kreira imidž podruþja. Obalni dio prostora osim što pretpostavlja restrukturiranje i unaprjeÿenje naslijeÿenih turistiþkih struktura (Ston, Prapratno, Slano itd.) takoÿer podrazumijeva "toþkasti" pristup novog razvoja orijentirano "boutique" odnosno individualiziranom turistiþkom tržištu koji üe dolaziti u sub-regiju zahvaljujuüi kljuþnim fascinacijama i atributima obale.

102


13 Iskustveno strukturiranje i turistiþki proizvodi 13.1 Iskustveno strukturiranje Navedeni prijedlog pozicioniranja služi kao temelj za razvoj proizvoda te kao okosnica iskustvenom strukturiranju prostora regije Pelješac - Dubrovaþko primorje. Voÿeni principima racionalnog upravljanja ekonomijom iskustva, koji nalažu potrebu diferenciranja doživljaja (odnosno koristi) gostiju zbog kojih oni biraju odreÿenu destinaciju, potrebno je jasno uspostaviti vezu izmeÿu iskustvenog sklopa doživljaja (odnosno koristi zbog kojih gosti dolaze) i temeljne atrakcijske strukture, te sadržaja i usluga podruþja. Iskustva koja üe ova regija pružati svojim gostima smještaju se u prostor, a temeljem njih se kasnije oblikuju i razvijaju profesionalni, konkurentni turistiþki proizvodi. Temeljem evaluacije prostora, uvidom u prostorne planove ovog podruþja, zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici, te u razgovorima sa kljuþnim subjektima, naš prijedlog iskustvenog strukturiranja podruþja za destinaciju Ston i Dubrovaþko primorje je kako slijedi: Kartogram 13-1: Iskustveno strukturiranje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje Školjkarstvo Vidikovci Urbani centar Plažni prostor Poljoprivreda

1

• Urbani centri (Ston i Slano) – revitalizacija i rehabilitacija; preuzimanje uloge subregionalnih centara • Stonsko zaleÿe – revitalizira agrikulturu, posebice uzgoj vinove loze i proizvodnju vina • Zaleÿe Dubrovaþkog primorja – revitalizira agrikulturu i razvija eko / ruralno iskustvo 103


• Obalni pojas – podruþje plaža, temelj proizvoda ‘sunca i mora’ visoke vrijednosti sa smještajnim kapacitetima u manjim obiteljskim i boutique objektima • Malostonski zaljev i Bistrina – zaštiüeno podruþje uzgoja, prezentacije i prodaje školjki • Vidikovci – programom opremanja, ovaj prostor pruža užitak pogleda na Elafite, more, brežuljke, doline, vinograde, sela, itd. Prijedlog iskustvenog strukturiranja podruþja destinacije Ston i Dubrovaþko primorje izmeÿu ostalog služi kao polazište za daljnje korake planiranja i razvoja proizvoda, sadržaja i kapaciteta turistiþke ponude.

13.2 Turistiþki proizvodi Razvoj proizvoda podruþja / destinacije Ston i Dubrovaþko primorje slijedi globalne trendove turistiþkih tržišta, pritom se oslanjajuüi na temeljnu strukturu atrakcija, prijedlog pozicioniranja i iskustvenom strukturiranju destinacije. Turistiþka industrija na globalnoj razini danas funkcionira u okviru velikog broja svjetski poznatih turistiþkih destinacija, odnosno klastera. Te turistiþke destinacije ili klasteri konkuriraju u razliþitim poslovnim turistiþkim sektorima, a konaþni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu. Više od 300 kategorija turistiþke potražnje danas posluje u svijetu, a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda, dok kombinacija potražnje i proizvoda þini tržište. Na svakom od tih tržišta odvija se specifiþan odnos razmjene vrijednosti za novac, koji proizlazi iz fenomena turistiþkog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. Nadalje, sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju, pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike. Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište þini poslovni sektor. Stoga, svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifiþnu, dugoroþnu atraktivnost, vlastita tržišna pravila igre, kljuþne faktore uspjeha, informatiþku mrežu, kulturu i navike kupovanja/upotrebe, te posebno naþin distribucije i prodaje proizvoda. S time u vezi, destinacija Ston i Dubrovaþko primorje, u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima üe krenuti na internacionalno/domaüe tržište. Ovdje se polazi od þinjenice da ovo podruþje povijesno gledano nije bilo znaþajan akter u turizmu, pa mu njegova pozicija poþetka omoguüava biranje naþina i smjera ulaska na tržište. U tom kontekstu, prijedlog turistiþkih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Ston i Dubrovaþko primorje je sljedeüi: 9.

Odmor i opuštanje uz more

10.

Gastronomija i vino

11.

Ruralni turizam

12.

Specijalni interesi

U nastavku slijedi eksplikacija svakog proizvoda u smislu njegovog opisa, kljuþnih segmenata, moguüih aktivnosti, te neophodnih uvjeta turistiþke infrastrukture i smještajnih kapaciteta.

104


ODMOR I OPUŠTANJE UZ MORE

Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i noüenja jedan od najveüih sektora turizma. U zadnja dva desetljeüa, rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine, ali on üe još dugi period biti vodeüi sektor. U 2005. godini zabilježeno je 80 mil. meÿunarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. Prosjeþna potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. U sluþaju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje, uz ovaj proizvod vežu se i razliþite odmorišno-rekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone, pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješaþenje i sl.) þine dodatnu turistiþku ponudu u i izvan ljetnog perioda. Ston i Dubrovaþko primorje þine destinaciju koja üe svojim gostima nuditi odmor u prirodnom okruženju, uspješno integrirajuüi tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda, aktivnosti i usluga za sve goste. Segmenti proizvoda Odmor u hotelima i sliþnim objektima; Odmor u privatnim smještajnim objektima; Odmor u kampovima uz more. Moguüe aktivnosti Kupanje, sunþanje, rekreacija na vodi; Zdravlje i relaksacija; Dogaÿaji i zabava; Pješaþenje, planinarenje i biciklizam; Ribolov, ronjenje. Turistiþka infrastruktura i atrakcije Kupališta / ureÿene plaže; Centar za aktivnosti na vodi (Žuljana i Slano); Ronilaþki klub sa trgovinom opreme (Žuljana); Revitalizacija promenade u Slanom i Malom Stonu; Pješaþko-biciklistiþke rute Pelješca / Stona i Dubrovaþkog primorja; Smještajni kapaciteti Hotel Admiral; Hotel Osmine; Boutique hoteli (konverzija postojeüih objekata i novi objekti u centralnom dijelu Stona i Malog Stona); Prapratno resort; Resort mješovite namjene; Mali obiteljski hotel u Žuljani.

105


RURALNI TURIZAM

Ruralni turizam podrazumijeva i ukljuþuje spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim podruþjima / destinacijama. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva, te je poluga ekonomskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama, po principima održivog razvoja i oþuvanja prirodnih resursa. Danas su u Europi izrazito poznate turistiþke ruralne marke Francuske (Gites de France), Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). 2005. godine ostvareno je ukupno 18 mil. putovanja u ruralnom turizmu, odnosno oko 7% ukupnih meÿunarodnih putovanja. Prosjeþna potrošnja po putovanju iznosi oko 600 - 700 Eura, odnosno oko 70 Eura dnevno. Prosjeþni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 4%. Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske, te zajedno þine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma. Segmenti proizvoda Ruralni život; Aktivni odmor u ruralnoj sredini. Moguüe aktivnosti Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije; Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju; Gastronomija; Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama. Turistiþka infrastruktura i atrakcije Pješaþko-biciklistiþke staze; Putevi vina i maslina; Kušaonice vina i maslinovog ulja; Smještajni kapaciteti Ruralni resort; Ruralni bed & breakfast (noüenje sa doruþkom – ova kategorija treba koristiti engleski naziv, jer je to na turistiþkom tržištu vrlo prepoznatljiva i snažna marketinška marka); Ruralni obiteljski hotel; Ruralna kuüa za odmor; Boutique hoteli u Stonu i Malom Stonu.

106


GASTRONOMIJA I VINO

U posljednjih nekoliko godina, turistiþko tržište se znaþajno diversificira, što vodi do pojave mnogih tržišnih niša koje nisu ukljuþene u konvencionalne turistiþke sektore, kao što je sada sluþaj sa proizvodom 'gastronomije i vina'. Gastronomija i vino podrazumijeva odmor osmišljen i oblikovan tako da gostima pruža doživljaj i užitak u tipiþnim lokalnim proizvodima i tipiþnoj lokalnoj kuhinji. Uz to, nudi moguünost upoznavanja sa gastronomskim i enološkim nasljeÿem destinacije. U 2007. godini Europljani su realizirali 700.000 meÿunarodnih putovanja u ovom sektoru, a prosjeþna dnevna potrošnja po gostu iznosi 150 - 450 Eura. Prosjeþna dužina boravka gostiju je 4-7 dana. Zabilježen prosjeþan rast u sektoru gastronomije i vina u broju meÿunarodnih putovanja je izmeÿu 7 - 12% na godišnjoj razini. Glavne gastro destinacije su Francuska i Italija, kao veü etablirane destinacije sa þvrsto izgraÿenim imidžom i dugom gastronomskom i enološkom tradicijom, a slijede ih Portugal i Španjolska. Segmenti proizvoda Putovanja 'gastro-otkriüa'; Gurmanske ture; Uþenje i seminari. Moguüe aktivnosti Kušanje vina; Užitak u tradicionalnim lokalnim proizvodima i lokalnim jelima; Kupovina tradicionalnih lokalnih proizvoda; Aktivni odmor (uþenje kuhanja, sudjelovanje u procesu proizvodnje vina, maslinovog ulja itd.); Obilazak turistiþkih atrakcija; Posjete muzejima i izložbama; Uživanje u ruralnoj scenografiji; Šetnje i vožnja biciklom u prirodi. Turistiþka infrastruktura, atrakcije i ostali objekti Restorani sa tipiþnom lokalnom kuhinjom; Konobe; Centar kulture školjkarstva, vina i maslinarstva; Muzej vina; Putovi vina i maslina; Pješaþke i biciklistiþke staze.

107


SPECIJALNI INTERESI

Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša, a predstavlja aktivnosti koje se dogaÿaju u prirodnom, neobiþnom, egzotiþnom, udaljenom ili divljem okruženju. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista, a najþešüe se odvija na otvorenom prostoru, dok korisnici oþekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbuÿenja, ili, s druge strane, mira pri þemu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. Proizvod specijalnih interesa obiþno se dijeli na grube i blage aktivnosti. Proizvodi specijalnih interesa veüinom se vežu za odreÿenu sezonu, ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša, proizvod je atraktivan tijekom cijele godine. Ovaj proizvod obiþno predstavlja treüi odmor u godini, ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora. Segmenti proizvoda Grube aktivnosti; Blage aktivnosti. Moguüe aktivnosti Pješaþenje, planinarenje, biciklizam; Ribolov; Aktivnosti vezane uz maslinarstvo; Aktivnosti vezane uz vinarstvo; Aktivnosti / rekreacija na vodi; Ronjenje; jedrenje. Turistiþka infrastruktura i atrakcije Centar za iznajmljivanje / kupovinu opreme za biciklizam i pješaþenje; Pješaþko-biciklistiþke staze; Avanturistiþki park; Centar za sportove na vodi, Golf. Smještajni kapaciteti Smještajni kapaciteti ruralnog turizma; Boutique i obiteljski hoteli; Hotel Osmine; Ostali smještajni kapaciteti na podruþju opüine Ston i Dubrovaþko primorje.

Razvoj proizvoda predstavlja temelj za poveüanje konkurentskih prednosti turistiþkih destinacija, jer se one takmiþe u istim sektorima aktivnosti. Osim toga, dobra selekcija proizvoda i njihova kvalitetna prioritizacija važan je preduvjet uspješnosti na turistiþkom tržištu. Dakle, svako od prethodno definiranih iskustvenih podruþja destinacije Ston i Dubrovaþko primorje specijalizirat üe se za odreÿeni proizvod, a da bi se gostima mogao pružiti doživljaj identiteta i karaktera svakog podruþja ponaosob. Definirani proizvodi þesto se u iskustvenim podruþjima isprepliüu, odnosno nadopunjavaju, pa je tako moguüe da jedno podruþje prioritizira više proizvoda istim 108


intenzitetom. Sljedeüa tabela prikazuje prioritizaciju turistiþkih proizvoda ove destinacije po iskustvenim podruþjima: Tablica 13–1: Prioritizacija turistiþkih proizvoda Podruþje / Proizvodi

Slano i Ston

Zaleÿe Stonsko zaleÿe Dubrovaþkog primorja

Najveüi prioritet

Srednji prioritet

Obalni pojas

Malostonski zaljev

Odmor i opuštanje uz more Gastronomija i vino Ruralni turizam Specijalni interesi Nizak prioritet

Izvor: HCZ, 2008

109


14 Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta Pored vizije buduüeg turistiþkog razvoja i izbora proizvoda, turistiþki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju buduüeg razvoja, odnosno koliþine buduüih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljedeüe kriterije: ƒ

U skladu je s moguünostima i ograniþenjima prostora;

ƒ

Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim trendovima na turistiþkim tržištima potražnje i turistiþkim proizvodima koje destinacija nudi;

ƒ

Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala.

Osim ovih kvantitativnih kriterija, mora se voditi raþuna i o odabranoj viziji turistiþkog razvoja kao i karakteru turistiþkih proizvoda koji iz nje proizlaze. Održivost kao kljuþni imperativ buduüeg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora veü i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koliþine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije. Kao polazna toþka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podruþja projekta, odnosno zone koje su tom regulativom predviÿene za turistiþku namjenu s naznaþenim maksimalnim smještajnim kapacitetima. Referentne godine su 2007. kao polazna godina, odnosno 2020. kao ciljna godina. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predviÿenih prostornim planom: 1. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju; 2. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predviÿenih prostornim planom; 3. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predviÿenih prostornim planom; 4. scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predviÿenih prostornim planom. Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da üe novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. Zbog više inicijalne investicije, ali i operativnih troškova takve vrste smještaja, on nužno mora raditi s veüom godišnjom zauzetosti (barem 50%, kako je pretpostavljeno u izraþunu). Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podruþju znatno manja - 12,5%, tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koliþinom novog smještaja koji üe se izgraditi, buduüi da üe on podizati ukupnu zauzetost. Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljedeüi parametri: ƒ

turistiþki promet (dolasci i noüenja);

ƒ

zarada od turizma (direktna, tj. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne raþunajuüi prateüu industriju, npr. proizvodnju hrane);

turistiþki volumen u odnosu na resurse, tj. broj kreveta po þetvornom metru te noüenja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta. Dodatno su analizirani i indikatori u sluþaju pretpostavke udvostruþenja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta. ƒ

110


Tablica 14–1: Scenariji rasta

2007 stanovništvo 2

površina u km smještajni kapaciteti (kreveti) smještajni kapaciteti (hoteli)

SCENARIJ 1

SCENARIJ 2

SCENARIJ 3

SCENARIJ 4

BEZ PROMJENE

REALIZIRANO 25% PP-A

REALIZIRANO 50% PP-A

REALIZIRANO 100% PP-A

4.821

4.821

4.821

4.821

4.821

366

366

366

366

366

3.895

3.895

6.000

8.000

12.000

365

365

2.000

4.000

7.500

dolasci

33.219

56.867

91.250

175.200

306.600

noüenja

178.373

284.335

547.500

876.000

1.533.000

dolasci (hoteli i tur. naselja)

8.256

9.992

60.833

121.667

228.125

noüenja (hoteli i tur. naselja)

49.736

59.951

365.000

730.000

1.368.750

zauzetost ukupnog smještaja

12,5%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

zauzetost hotelskog smještaja

37,3%

45,0%

50,0%

50,0%

50,0%

4,0%

9,8%

14,2%

19,6%

11

11

16

22

33

7

12

19

36

64

noüenja - CAGR kreveta po þetvornom kilometru dolazaka po stanovniku noüenja po stanovniku

37

59

114

182

318

hot. noüenja po stanovniku

10

12

76

151

284

31.500.000

100.938.925

272.107.500

435.372.000

761.901.000

4.436.620

14.216.750

38.325.000

61.320.000

107.310.000

25

50

70

70

70

tur. prihod u HRK tur. prihod u € (direktni) tur. prihod po noüenju (direktni) udvostruÿenje broja stanovnika dolazaka po stanovniku noüenja po stanovniku hot. noüenja po stanovniku

SCENARIJ 1

SCENARIJ 2 9

SCENARIJ 3 18

SCENARIJ 4

11

6

32

7

29

57

91

159

37

6

38

76

142

Izvor: HCZ, 2008

U sluþaju maksimiziranja razvoja novih smještajnih kapaciteta do granica utvrÿenih prostornim planom (scenarij 4), parametri noüenja i dolazaka po stanovniku nadvisuju primjere najboljih praksi turistiþkih destinacija i to þak ukoliko se za usporedbu uzme turistiþki najprometnija hrvatska mikroregija – skup opüina Poreþ, Rovinj i Vrsar koji je sumjerljive veliþine predmetnom podruþju projekta. Hotelska industrija iz podruþja usporedbe ima izraženu sezonalnost tokom ljetnih mjeseci te se snažno oslanja na privremenu radnu snagu iz drugih podruþja tokom visoke sezone. Obzirom da vizija buduüeg razvoja podruþja projekta ide u smjeru eko i ruralnog turizma koji kao radne resurse u veüoj mjeri zahtijeva rezidencijalno stanovništvo, ovakav scenarij može biti realan samo u sluþaju drastiþnog poveüanja lokalnog stanovništva. Ovakav porast je vrlo teško održiv i iz perspektive prosjeþne stope rasta noüenja, koja je izraþunata prije opisanim algoritmom temeljenim na prosjeþnoj zauzetosti, a koja bi u periodu od 12 godina morala biti prosjeþno 20% (broj noüenja se u 12 godina poveüava 9 puta). Teško je moguüe naüi primjer tolikog prosjeþnog godišnjeg rasta u toliko dugom periodu, osobito obzirom da se tržištima potražnje ne nudi potpuno nov i revolucionaran turistiþki proizvod. Pretpostavljanje godišnje zauzetosti novog smještaja manje od 50% otvara pitanje zadate vizije novog razvoja. Spomenuto je da hotelski smještaj visoke kvalitete teško ostvaruje profitabilnost 111


bez cjelogodišnjeg rada i visoke zauzetosti. moguünosti:

Dakle, takva pretpostavka povlaþi sljedeüe

ƒ

Radit üe se smještaj manje kvalitete / ranga afiniteta koji može ostvarivati profitabilnost s manjom zauzetosti;

ƒ

Neki od projekata novog razvoja neüe ostvariti pozitivan rezultat.

Prva moguünost je u sukobu s vizijom novog razvoja i pozicioniranjem te dovodi u pitanje lanac vrijednosti destinacije i turistiþkih proizvoda koji su zacrtani planom koji je nastao kao konsenzus svih interesnih igraþa. To znaþi da bi se radio smještaj za jedan tip gostiju, a turistiþki proizvodi i iskustva strukturirani za drugi tip gostiju. Druga moguünost je u suštinskom sukobu s kriterijem održivosti razvoja, kako ekonomskom, buduüi da ekonomski subjekti propadaju sa svim negativnim posljedicama koje to povlaþi, tako i prostornim jer nedovršeni ili nedoreþeni objekti devastiraju prostor propadajuüi na visokovrijednom lokacijama. Ograniþenje buduüem razvoju predstavlja i trenutno stanje infrastrukture, posebno opskrbe pitkom vodom. Imalo znaþajnije poveüanje turistiþkog prometa zahtijeva kvalitetno rješavanje dostupa pitkoj vodi, odnosno povezivanja Dubrovaþkog primorja s izvorištima u Rijeci Dubrovaþkoj, odnosno Pelješca s regionalnim vodovodom Neretva. Iz svih navedenih razloga, optimalna koliþina novog smještaja za podruþje predmetnog projekta leži negdje izmeÿu scenarija 2 i 3, odnosno 25% i 50% maksimalnih kapaciteta predviÿenih prostornim planom, barem u periodu do 2020. godine. Konaþna koliþina novog smještaja u tom periodu ovisi o: ƒ

porastu i dinamici porasta lokalnog stanovništva;

ƒ

dinamici i kvaliteti rješavanja problema s infrastrukturom.

Scenarij 2 pretpostavlja prosjeþni godišnji rast turistiþkog prometa od 10%, što je takoÿer vrlo visok prosjeþan godišnji rast za period od 12 godina, koji dovodi do nešto manje od 550.000 noüenja u 2020., odnosno nešto više od 100 po stanovniku, što je obzirom na strukturu stanovništva (veliki broj starijih osoba) maksimum koji jamþi održivost. Ukoliko se broj stanovnika bude poveüavao doseljavanjem, koje üe biti inicirano posebnim vladinim programima ili hotelsko turistiþkim projektima iznimno velikog opsega (npr. planska izgradnja novih gradova) scenarij se može pomicati prema scenariju 3 (ili þak i 4), odnosno moguüe je dodatno poveüavati smještajne kapacitete. No, takvi scenariji iz ove perspektive izgledaju malo vjerojatni. Ako održivi razvoj do 2020. bude izveden uspješno i na naþin da ispuni ciljeve unutar ovog plana, za oþekivati je poveüanje broja stanovnika te izgradnju i poboljšanje opüe i turistiþke infrastrukture. U tom sluþaju je, u periodu nakon 2020. godine, moguüe iüi na potpuno ispunjenje prostornog plana tj. izgradnju maksimalnih predviÿenih smještajnih kapaciteta prema prostornom planu.

112


15 Konkurentnost i investicije Planiranje i strateški razvoj svake destinacije, a u kontekstu definirane i usuglašene vizije, pozicioniranja, te prijedloga proizvoda, pretpostavlja i kljuþne aktivnosti, odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju. U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa kljuþnim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, kljuþni projekti koji üe graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turistiþkom tržištu mogu se podijeliti u þetiri skupine: Projekti konkurentnosti Projekti smještajnih kapaciteta Projekti turistiþke infrastrukture i atrakcija Projekti edukacije i upravljanja Ovdje je još važno napomenuti da se unutar ovih skupina diferenciraju projekti za koje su potrebne investicije javnog sektora od onih koje üe razvijati i financirati privatni sektor. Za potrebe ovog Plana, detaljnije su razraÿeni privatni investicijski projekti. Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran je niz projekata na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje, a s obzirom da su neke od tih inicijativa veü u tijeku, te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata veü apliciralo za razliþite poticaje i ostala financijska sredstva, oni nisu predmet naše elaboracije. Meÿutim, u prijedlozima projekata za razvoj na ovom podruþju, a koji su detaljno obraÿeni u sljedeüoj toþki ovog poglavlja, pokušalo se uskladiti potencijalne inicijative sa novim prijedlozima projekata. Postojeüi projekti i inicijative su kako slijedi: Tablica 15–1: Potencijalne atrakcije / inicijative

Potencijalne atrakcije / postojeýe inicijative - Ston i Dubrovaÿko primorje Potencijalne atrakcije / inicijative Ston i Dubrovaÿko primorje

Mjesto

Muzej vinarstva i vinogradarstva

Putnikoviüi

Muzej arheoloških nalaza na podruþju Stona

Ston

Edukativni centar vrijednosti podmorja

Žuljana

Ekološki uzgoj školjaka

Malostonski zaljev

Pješaþki putevi i ugostiteljstvo

Selo Majkovi

Biciklistiþke i pješaþke staze

Slano

113


Tablica 15–2: Inicijative razvoja smještajnih objekata

Potencijalne / postojeýe inicijative razvoja smještajnih objekata - Ston i Dubrovaÿko primorje Potencijalni projekti / inicijative

Lokacija, Investitor

1

Seosko domaüinstvo

Ponikve, poduzetnik *

2

Vinarija Vukas

Ponikve, poduzetnik

3

Seosko domaüinstvo (u planu)

Topolo

4

Seosko domaüinstvo (u planu)

Smokovljani *

5

Seosko domaüinstvo (u planu)

Majkovi *

7

Eko etno selo (u planu)

Mali Ston, poduzetnik

8

Obiteljski hotel (u planu)

Žuljana *

10

Hotel Osmine (potrebna konverzija)

Slano

11

Hotel Ostrea (renoviran objekt)

Mali Ston, poduzetnik

12

Vila Koruna (potrebna rekonstrukcija)

Mali Ston, poduzetnik

13

Pansion - ronilaþki centar

Žuljana, poduzetnik *

14

Hotel (trenutno nije u funkciji)

Ston

A

Turistiþko naselje i hotel (inicijativa)

Prapratno, strani investitor

B

Projekt marine i turistiþkog smještaja (inicijativa)

Broce, strani investitor

* UNDP - primljene aplikacije

15.1 Projekti konkurentnosti Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifiþnog sektora, koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata. Prema tome, sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv, kako bi se dugoroþno održala profitabilnost, kontinuirano se prilagoÿavajuüi prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata, te takoÿer mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje. U skladu s time, turistiþka destinacija je konkurentna kada djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije. Odabir kljuþnih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhvaüa podruþje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti, a projekti služe za poboljšanje podruþja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji naþin povezani s 114


turistiþkim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom), kako bi se stvorile odgovarajuüe pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turistiþkih aktivnosti, proizvoda i iskustava. Slika 15-1 : Dijamant konkurentnosti Turistiþke kompanije i dobavljaþi

Faktori proizvodnje

STON / DUBROVAýKO PRIMORJE

Uvjeti potražnje

Sektor podrške

Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti: Turistiþke kompanije i dobavljaþi: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta, normi i zakona, razinu kompetencija izmeÿu tvrtki, udruživanje, i sliþno. Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje, socio-ekonomsku razinu, motivaciju, razinu sofisticiranosti, ponašanje i navike, zadovoljstvo klijenata, turistiþki imidž podruþja, i sliþno. Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti, kao što su trgovaþki sadržaji, putniþke agencije, turoperatori, organizatori aktivnosti, objekti sa ponudom hrane i piüa, atrakcije kao što su tematski parkovi i sliþno. Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse, infrastrukturu, resurse i atrakcije, tehnološke i financijske resurse, istraživanje i razvoj, inovacije, itd. Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podruþje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje identificirane su kljuþne snage i slabosti u svakom od njih: Turistiþke kompanije i dobavljaþi Snage ƒ

Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postojeüim smještajnim kapacitetima

ƒ

Niska razina ulaznih barijera

ƒ

Velike moguünosti za razvoj turistiþkih kompanija

Slabosti ƒ

Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli, privatni smještaj, itd.)

ƒ

Niska razina kompanija

ƒ

Nedostatak udruživanja smještajnih kapaciteta

ƒ

Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete

ƒ

Nedostatak strateških smjernica za razvoj turistiþkih kompanija

suradnje

turistiþkih u

okviru

115


Uvjeti potražnje ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ

Snage Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji Gosti cijene ljepotu prirode, te lokalnu tradiciju i tipiþne proizvode Blizina Dubrovnika i utjecaja branda Potencijal za privlaþenjem internacionalnih turista Mala izgraÿenost obalnog dijela i zaleÿa

ƒ ƒ ƒ ƒ

Slabosti Nedostatak dodatne turistiþke ponude, sadržaja i aktivnosti Nedostatak specijalizacije turistiþkih proizvoda, aktivnosti i usluga Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima Visoka sezonalnost

Sektor podrške ƒ

ƒ

ƒ ƒ

Snage Lokalna gastronomija kao kljuþna fascinacija podruþja i snažan buduüi turistiþki proizvod Proizvodnja kvalitetnog vina kao kljuþna fascinacija podruþja i snažan buduüi turistiþki proizvod Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i piüa Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i piüa

ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ

Slabosti Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje Nedostatak komplementarne ponude (barovi, noüni klubovi, i sliþno) Nedostatak destinacijske menadžment organizacije Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turistiþkom tržištu

Faktori proizvodnje ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ

ƒ

Snage Izgradnja autoceste Split-Dubrovnik Blizina meÿunarodnog aerodroma u Dubrovniku Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti Planovi poboljšanja opüe infrastrukture u tijeku Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma Lijep i oþuvani prirodni okoliš

ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ

116

Slabosti Nedostatak kvalitetne opüe infrastrukture (vodoopskrba, elektroopskrba) Problem pretežito starijeg stanovništva Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turistiþkom smislu Niska razina svijesti lokalnog stanovništva o turizmu (osobito u zaleÿu) Nedostatak turistiþke infrastrukture Nedostatna financijska pomoü / subvencije za razvoj turizma Nedostatak sustava turistiþkog oznaþavanja Nedostatak sustava financiranja turistiþke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora


Obzirom na navedene kljuþne snage i slabosti destinacije Ston i Dubrovaþko primorje u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti, naš prijedlog kljuþnih projekata konkurentnosti je kako slijedi:

Tablica 15–3: Kljuþni projekti konkurentnosti PROJEKT KONKURENTNOSTI 1

Specijalizacija gastronomske ponude

OPIS Mnoge destinacije na turistiþkom tržištu natjeþu se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i jaþa kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. Destinacija Ston i Dubrovaþko primorje veü je zapoþela profiliranje u smislu gastronomske ponude lokalnih i tradicionalnih proizvoda, što se vidi i iz pozicije nekih restorana i njihove kvalitetne ponude ove destinacije (npr. restorani u Malom Stonu). Ston / Dubrovaþko primorje treba igrati na kartu tradicionalnih vina (Plavac mali), školjaka, te organski uzgojene hrane. Ovo je projekt privatne inicijative.

2

Razvoj komplementarne ponude

Komplementarna ponuda na podruþju Stona / Dubrovaþkog primorja vrlo je slabo razvijena - na primjer, iako ima lokalnih proizvoda (osim školjaka i vina, tu su još i pþelinji proizvodi, lokalne rukotvorine, i sl.) koji se mogu ukljuþiti u turistiþku ponudu, ipak postoji nedostatak lokalnih proizvoÿaþa koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima. Nadalje, iako trenutna pouda lokalnih proizvoda postoji u manjem broju, oni još nisu sustavno komercijalizirani – na primjer, u Malom Stonu postoji samo jedna trgovina lokalnih proizvoda (vina, likeri i sl.) u staroj jezgri, koja nije znaþajnije oglašavana, niti je za posjetitelje jasno oznaþena (dolazak do trgovine, radno vrijeme, informacije o ponudi i sl.). Prema tome, ovim projektom povratno se utjeþe na poljoprivrednu proizvodnju, te oþuvanje i razvoj starih lokalnih obrta, a takoÿer se podiže atraktivnost ove turistiþke destinacije, pa je stoga ovu inicijativu podržati u smislu poticaja ili bespovratnih sredstava, jer se na taj naþin potiþe lokalno poduzetništvo i lokalna tradicionalna proizvodnja. Ovo je projekt privatne inicijative.

3

Interpretacijski centar 'Solana Ston'

Podruþje Ston / Dubrovaþko primorje bogato je povijesno-kulturnim elementima, te je protkano tradicijom i tradicionalnim naþinom života. Upravo je interpretacija povijesti, kulture i tradicionalnog života ovog kraja moguünost da se posjetiteljima na zabavan i atraktivan naþin ispriþa priþa ovog prostora, njegovih ljudi, identiteta, tradicije, kulture i povijesti. Elementi ovog projekta trebaju se fokusirati na priþanje priþe o soli, priþe o stonskim zidinama i utvrdama, priþe o tradicionalnom naþinu života, pa ga je stoga potrebno opremiti na naþin da interpretira ove elemente na zabavno-edukativan naþin. U okviru interpretacijskog centra takoÿer se izlažu izlošci vezani za gore navedene elemente.

117


Centar je potrebno opremiti svim sadržajima koji zadovoljavaju potrebe posjetitelja, kao na primjer: Informativni centar, trgovina sa suvenirima i lokalnim proizvodima, interaktivno / izložbeni prostor koji priþa priþu ovog kraja, sa posebnim segmentima povijesti/kulture, soli, tradicije, itd., zatim ponudu usluga kao što su voÿeni obilasci destinacije, restoran, bar, te prostor za parkiranje. Potencijalna lokacija za ovaj projekt je na prostorima Solane Ston. Ovo je projekt javno-privatne inicijative. 4

Integrirani sustav turistiþkog oznaþavanja

Trenutna situacija na podruþju destinacije u smislu turistiþkog oznaþavanja zahtjeva poboljšanje, jer takav sustav sa informacijama o kljuþnim atrakcijama destinacije danas ne postoji. Na primjer, obilazak kljuþnih atrakcija Stona nije moguüe 'kupiti' kao turistiþki paket/proizvod, a koji podrazumijeva informativne materijale, itinerar, moguünost voÿene ture, itd. Sustav turistiþkog oznaþavanja kritiþan je u razvoju turizma, jer osim što pruža informacije o turistiþkim atrakcijama, resursima, uslugama, tematskim turama i itinerarima, itd., on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. Prema tome, cilj ovog programa je definirati, osmisliti, dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turistiþkog oznaþavanja, koji ukljuþuje glavne gradske centre, resurse, atrakcije i turistiþke usluge (hrana i piüe, smještaj, kupovina, itd.). Sustav tur. oznaþavanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti, odabir materijala, ujednaþenih boja promotivnih materijala, panela i sl. i informacija koje se daju posjetiteljima, itd.). Ovo je javni projekt.

5

Sustav malih plaža

Program opremanja odabranih lokacija malih plaža, koje se mogu dati u koncesiju, te tako nuditi gostima užitak odmora i opuštanja uz more. Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama, korištenjem prirodnih materijala koji ne utjeþu na vizualni doživljaj lokacije, a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša. Nadalje, ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata, a osobito struþnjaka na polju ekologije i zaštite okoliša, te daje moguünost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj naþin mogu opremati i turistiþki valorizirati.

Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Žuljana, pojedine uvale na južnoj obali Pelješca kao što su Kupinova, Sapavica, Priježba, Marþuleti i dr. Ovo je projekt privatne inicijative. 6

118

Revitalizacija šetnica uz more

Atraktivna naselja uz more na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje zahtijevaju ureÿenje i revitalizaciju, a to se posebno odnosi na podruþja uz more. Na primjer, vrlo atraktivna riva u Slanom nedavno je obnovljena, te je sada potrebno obogatiti je odgovarajuüom galanterijom, odnosno povezati je šetnicama sa ostalim dijelovima naselja uz more.


Dakle, da bi se unaprijedio i dalje razvio turistiþki proizvod odmora i opuštanja uz more, potrebno je revitalizirati postojeüe, te razviti nove šetnice uz more u kljuþnim mikro destinacijama ovog podruþja (Slano, Žuljana, Mali Ston, Luka, Brijesta, itd.). Na ovaj naþin poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža, smještajnih objekata, zelenih površina, itd. Nadalje, šetnice üe služiti za užitak šetnje uz more, kao i povezivanju ostalih putova uz obalu, a trebaju se opremiti pripadajuüom galanterijom, te sustavno oznaþiti za lako snalaženje. Ovo je projekt javnog sektora. 7

Projekt 'Hoteli Plus'

Na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje postoji mali broj turistiþkih kreveta u hotelima (tek nešto više od 350 ležajeva), gdje neki od njih zahtijevaju poboljšanje razine kvalitete, odnosno kreiranje novih hotelskih koncepata. Projekt unapreÿivanja kvalitete smještajnih kapaciteta u hotelima i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete, pod krovnim projektom 'Hoteli plus'. Ovim projektom poboljšavaju se standardi u postojeüim hotelima, ali se kreiraju i novi hotelski koncepti kao što su na primjer boutique hoteli. Nadalje, objekti se specijaliziraju za odreÿene goste (obitelji, gosti koji dolaze na aktivni odmor, itd.). Ovo je projekt privatne inicijative.

8

Projekt kvalitete privatnog smještaja

Najveüi dio smještajnih kapaciteta destinacije Ston i Dubrovaþko primorje trenutno se nalazi u okviru privatnog smještaja (oko 2.500 ležajeva), a koji se mogu znaþajno unaprijediti i specijalizirati. Projekt se fokusira na unapreÿivanje kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). Na ovaj naþin podižu se standardi kvalitete, te se objekti specijaliziraju za odreÿene grupe gostiju (obitelji, treüa dob, mladi, itd.). Dakle, suradnja javnog i privatnog sektora odražava se u kreiranju standarda kvalitete za smještaj u privatnim kapacitetima, te oznaþavanje onih objekata koji zadovoljavaju te standarde. Javni sektor (npr. TZ u suradnji sa razvojnom agencijom ili Županijom) može osigurati kreditnu liniju za iznajmljivaþe privatnog smještaja, kojom se omoguüava privatnim subjektima da investiraju u poboljšanje svojih objekata. Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

119


9

Eko oznake kvalitete

Obzirom na iznimno bogatstvo prirodnih resursa i potencijal podruþja opüina Dubrovaþko primorje i Ston, potrebno je raditi na oþuvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. Danas na ovom podruþju ne postoji organizirani pristup ove vrste, odnosno nema plana, standarda niti odgovarajuüih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. S obzirom da je Ston i Dubrovaþko primorje destinacija koja se nalazi na samom poþetku svog turistiþkog razvoja, a turistiþki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani, jasno je da ovakva vrsta projekta nije bila prioritet do sada, meÿutim, uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija, postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i oþuvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. Doda li se tome þinjenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao kljuþnog turistiþkog proizvoda, a taj se proizvod temelji na razliþitim aktivnostima u prirodi, jasno je da je ovo jedan od kljuþni projekata destinacije. Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete, ne samo za lokalni biznis, nego i za cijelo podruþje opüina / destinacija. Glavni je cilj da se turistiþkom razvoju ovog podruþja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju, u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i oþuvanja okoliša, te na ovaj naþin održava þistoüu i sigurnost destinacije. Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

10

Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu

Ruralni / eko turizam na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje tek je u svojim zaþecima. Na primjer, danas postoje vinske ceste i kušaonica vina (vinarija Vukas), što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa kljuþnim subjektima ovog podruþja) upuüuju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, veü su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje potiþu i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog oznaþavanja. Da bi destinacija Ston i Dubrovaþko primorje sustavno razvijala ruralni turizam na svom podruþju, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

11

120

Urbana konverzija (Ston i Slano)

Slano i Ston kao glavni turistiþki centri ove destinacije, u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovarajuüa atmosfera i kreirao odgovarajuüi, konkurentan imidž ovih destinacija. Ston je veü zapoþeo revitalizaciju starih zidina, a bogatstvo njegove povijesti koja je atraktivna svim posjetitelja takoÿer zahtjeva odreÿenu organizaciju prostora naselja kako bi se gostima pružio kompletan doživljaj njegove bogate povijesti i kulture. Slano prvenstveno treba poduzeti korake na rekonstrukciji šetnice uz more, koja predstavlja vrlo atraktivan element u cjelokupnoj organizaciji


mjesta. Prema tome, ovim projektom turistiþki centri Ston i Slano fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i oþuvanja kulturno-povijesnih graÿevina i tradicionalne arhitekture, kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu, poboljšanje urbane estetike i kreiranje autentiþne atmosfere ovih destinacija. Ovo je projekt javnog sektora.

Uz prikaz svih kljuþnih gore navedenih projekata konkurentnosti, u nastavku se detaljnije elaboriraju þetiri projekta - projekt specijalizacije gastronomske ponude, projekt urbane konverzije Stona i Slanog, projekt eko oznaka kvalitete te projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu.

121


SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE CILJ PROGRAMA Mnoge destinacije na turistiþkom tržištu natjeþu se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i jaþa kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.

TRENUTNA SITUACIJA Gastronomija, sa svojom lepezom tradicionalnih jela razliþitih dijelova ovog podruþja, gdje se posebno izdvajaju školjke i vino, izuzetno je važan resurs u turistiþkoj ponudi destinacije Ston i Dubrovaþko primorje. Destinacija Ston i Dubrovaþko primorje veü je zapoþela profiliranje u smislu gastronomske ponude lokalnih i tradicionalnih proizvoda, što se vidi i iz pozicije nekih restorana i njihove kvalitetne ponude ove destinacije (npr. restorani u Malom Stonu), te lokalnih proizvoÿaþa visokokvalitetnih vina. Ovaj projekt pomoüi üe u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Dubrovaþke rivijere.

Restoran u Malom Stonu

Vino iz Vinarije Miloš

Lokalni specijalitet - školjke

OüEKIVANI REZULTATI • Obogaüivanje iskustava / doživljaja Stona i Dubrovaþkog primorja kreiranjem gastronomskih iskustava • Kreiranje tržišne marke 'Malostonske kamenice' • Sudjelovanje lokalnih proizvoÿaþa zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima • Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude Stona i Dubrovaþkog primorja

PRIMJER

Lokalna hrana

Lokalno vino

122

Izlet u vinogradu

Radionice 'Kuhaj i kušaj'

Lokalni specijaliteti

Tradicionalni restoran


INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.pralognan.com/uk/forum_du_gout.php http://www.anticacucinagenovese.it/eindex.htm http://www.cookandtaste.net/who.html http://www.frenchentree.com/france-food-cuisine/ http://www.golfvillas-france.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.php http://www.atlas-euro.org/SIG/Gast/Gast_introduction.htm

AKTIVNOSTI / KORACI • Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude Stona i Dubrovaÿkog primorja kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti üe diferencijaciju od ostalih destinacija Dubrovaþke rivijere. Rezultat je ponuda razliþitih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji. • Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' - kuharske radionice za turiste (individualce, grupe, parove, kompanije itd.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana, organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl. • Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' - proizvodnja lokalne, organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima - ugovori lokalnih proizvoÿaþa organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda • Kreiranje specifiÿnih oznaka za objekte sa ponudom hrane i piýa • Karakteristike gostiju: obitelji, za mlade, sladokusci ('gourmet'), itd. • Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana, školjke i ribe, organska hrana, vegetarijanska hrana, lokalna hrana, meÿunarodna kuhinja, itd. • Karakteristike ugoÿaja: lokalna kuhinja, romantiþni restoran, barovi i restorani za zabavu, barovi za noüni život. restorani i barovi na otvorenom ili terasama, itd. • Osnivanje komisije za definiranje, implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete - bavi se identifikacijom oznaka, definiranjem kriterija za svaku oznaku, dodjeljivanje oznaka, te praüenje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka. Objekti hrane i piüa sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju dogaÿaje. Npr. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl.

RAZINA PRIORITETA SREDNJA

SREDNJA

VISOKA

999

123


URBANA KONVERZIJA STONA I SLANOG CILJ PROGRAMA Slano i Ston kao glavni turistiþki centri ove destinacije, ovim projektom rade na poboljšanju urbanih elemenata naselja kako bi se stvorila odgovarajuüa atmosfera i kreirao odgovarajuüi, konkurentan imidž ovih destinacija. Dakle, orijentirani su na aktivnosti poboljšanja i oþuvanja kulturno-povijesnih graÿevina i tradicionalne arhitekture, kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu, poboljšanje urbane estetike i kreiranje autentiþne atmosfere ovih destinacija.

TRENUTNA SITUACIJA Slano i Ston su atraktivni urbani centri, ali postoji potreba da se urbane jezgre ovih centara poboljšaju u smislu obnove fasada, oþuvanja tradicionalnih graÿevina, obnove / organizacije parkova i zelenih površina, te osvježavanja urbane galanterije. Ston je veü zapoþeo revitalizaciju starih zidina, a bogatstvo njegove povijesti koja je atraktivna svim posjetitelja takoÿer zahtjeva odreÿenu organizaciju prostora naselja kako bi se gostima pružio kompletan doživljaj njegove bogate povijesti i kulture. Na primjer, trenutno ne postoji jasno i lako dostupan itinerar (uz adekvatno oznaþavanje) obilaska cijelog naselja, koji ukljuþuje sve njegove atrakcije, zatim postoji odreÿena razina nesklada u smislu vizualnog doživljaja ovog povijesnog mjesta (na primjer, ureÿenje terasa) i sliþno. Upravo iz ovih razloga, ovaj projekt, koji se þesto može provesti uz ograniþena sredstva, ali suradnju svih subjekata, predstavlja okosnicu podizanja razine konkurentnosti.

Slano prvenstveno treba poduzeti korake na rekonstrukciji šetnice uz more, koja predstavlja vrlo atraktivan element u cjelokupnoj organizaciji mjesta. Na taj se naþin posjetiteljima i gostima Slanog pruža moguünost cjelokupnog doživljaja ove atraktivne turistiþke destinacije koja je turistiþki centar za one koji uživaju u suncu i moru, ali i poþetna toþka za uživanje u ruralnim prostorima ovog kraja. Sliþno kao i za Ston, potrebno je uþiniti napor pri organizaciji mobilnosti u samom mjestu, poboljšati izgled fasada, graÿevina, urbane galanterije itd.

Ovaj je projekt takoÿer moguüe primijeniti za Mali Ston, þija je urbana struktura vrlo atraktivna, ali zahtjeva napor pri ureÿenju i održavanju (napuštene graÿevine, riva i sl.).

124


OüEKIVANI REZULTATI • Autentiþna atmosfera destinacija Ston i Slano - Atraktivniji prostor uz more (riva, šetnica u Slanom) • Poboljšanje i oþuvanje povijesnih lokacija i atrakcija (zidine, crkve, i sliþno) • Oþuvanje tradicionalne arhitekture • Jaþanje samopoštovanja lokalne zajednice • Bolji imidž i održavanje javnih prostora

PRIMJER

INFORMACIJE NA INTERNETU http://epa-prema.net/english/activities/landscapes/pn_rehab.htm http://www.histurban.net/index.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view www.gov.ns.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty.asp www.bristol.gov.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/

AKTIVNOSTI / KORACI Urbana konverzija i rehabilitacija • Aktivno oþuvanje i revitalizacija povijesnih graÿevina (na primjer stonske zidine) • Renoviranje zgrada, þišüenje i bojanje fasada, održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna, Rekonstrukcija krovova i sl. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju opüine i privatnih vlasnika • Unaprjeÿenje poploþenih površina unutar stare gradske jezgre - korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten i ostali materijali) • Oþuvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina - omoguüiti lak pristup zelenim površinama (ulazi, putevi, uklanjanje arhitektonskih barijera, postavljanje panela sa informacijama, ograde, osvjetljenje, itd.). Poboljšanje urbane estetike • Izgradnja i poboljšanje pješaþkih zona, kreiranje turistiþkih itinerara, ureÿenje zelenih površina, uvoÿenje informacijskih panela, uklanjanje arhitektonskih barijera, te uvoÿenje prikladne urbane galanterije • Ureÿenje rive u Slanom koje treba ukljuþiti trgovine i zone za kupovinu, barove, restorane i konobe, za potpuni doživljaj posjetitelja. • Kreiranje programa za pomoü i animiranje lokalnog stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada, ograde na balkonima, itd.) kako bi se oþuvao tradicionalni izgled gradova. Oznaÿavanje i itinerari •Pristup mjestima od kulturno-povijesnog znaþaja (npr. stonske zidine, trgovi) - Postavljanje tabli za oznaþavanje (putokazi) - posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama, resursima, uslugama i aktivnostima u destinaciji. Takoÿer, znakovi koji daju informacije o povijesti, specifiþnostima i sl. koje su vezane na odreÿene atrakcije. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora, glavnih trgova, turistiþkih info centara, šetnica, rive, itd. • Itinerari za posjetitelje - oznaþavanje itinerara koji ukljuþuju kljuþne atrakcije Visa (kulturno-povijesne graÿevine i lokacije, tradicionalne restorane/barove, trgovine i sl.)

RAZINA PRIORITETA NISKA

SREDNJA

VISOKA

999

125


EKO OZNAKE KVALITETE CILJ PROGRAMA Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete, ne samo za lokalni biznis, nego i za cijelo podruþje opüina / destinacija. Glavni je cilj da se turistiþkom razvoju ovog podruþja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju, u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i oþuvanja okoliša, te na ovaj naþin održava þistoüu i sigurnost destinacije.

TRENUTNA SITUACIJA Obzirom da se destinacija Ston i Dubrovaþko primorje diferencira kao destinacija koja gradi svoju konkurentnost na ekološkim vrijednostima te bogatom i oþuvanom prirodnom i ruralnom okruženju, ovim projektom svi subjekti turizma zajedniþki rade na postavljanju i implementaciji ekoloških standarda poslovanja i razine kvalitete. Obzirom da danas na ovom podruþju postoji tek nekoliko inicijativa za ruralnim proizvodima (smještajnim, atrakcijskim, aktivnostima, itd.), na ovaj naþin veü se na samom poþetku postavljaju temelji uspješnog i odgovornog poslovanja u buduünosti. Upravljanje prirodnim resursima destinacije obiþno se temelji na zakonskim regulama, ali ta metoda se u internacionalnoj praksi pokazala nedovoljno dobrom, odnosno zakonske regulative mogu poslužiti kao generalni okvir u smislu promocije turistiþkog razvoja buduünosti. Regulativu je potrebno podržati fleksibilnijim i efikasnijim alatima, pa je u tom smislu inicijativa samo-regulacije optimalno rješenje. Integracija brige o okolišu u upravljaþke modele destinacija važno je zbog ekonomskih razloga (ušteda energije, vode, sirovih materijala), iz pravnih razloga (postepeno pooštravanje legislative vezane na brigu i zaštitu okoliša), te zbog tržišnih razloga (veüa razina konkurentnosti, marketing i korporativni imidž, veüa svijest gostiju o oþuvanju prirode, itd.)

OüEKIVANI REZULTATI x

Jasan, organiziran i uþinkovit koncept eko oznaka koji pomaže kod pozicioniranje cjelokupne destinacije Ston / Dubrovaþko primorje

x

Podrška poduzetnicima u procesu donošenja odluka u vezi kreiranja vrijednosti za uloženi trud

x

Konkuriranje najboljim jadranskim destinacijama kroz uspostavu visokih standarda kvalitete

x

Poticanje suradnje i integracije razliþitih poslovanja unutar destinacije

PREDNOSTI I ZNAüAJKE EKO OZNAKA Prednosti eko oznaka: • Poboljšanje kvalitete okoliša turistiþke destinacije • Ušteda kao rezultat efikasnosti upravljanja energijom, vodom, otpadom i sl. • Proaktivan pristup pritiscima tržišta i poboljšani imidž destinacije • Zadovoljstvo i lojalnost osoblja Znaþajke eko oznaka: U turizmu postoji nekoliko 'eko' i 'zelenih' oznaka kvalitete (npr. 'Plava zastava' za plaže, 'Bandiera Arancione', EMAS, ISO 14000, itd.), sa razliþitim standardima i podruþjima na koja se odnose, no zajedniþke znaþajke su: • Toþne i ispravne informacije o prirodi i okolišu za goste, koji pomažu kod odabira turistiþkih proizvoda, usluga i aktivnosti u destinaciji • Jednostavniji proces upravljanja, bolji odnosi sa dobavljaþima kao posljedica jasno definiranih standarda i kriterija oznake • Inovacije zbog težnje za kontinuiranim poboljšanjem

PRIMJER Primjer podruþja evaluacije za dobivanje eko oznake kvalitete • Dobrodošlica i upoznavanje gosta sa destinacijom Turistiþke informacije, oznaþavanje, dostupnost, transport unutar destinacije • Smještaj i odmorišne usluge Razina i standardi smještajnih kapaciteta Ostale usluge u destinaciji (restorani, barovi, atrakcije, ture, voÿeni obilasci, itd.) • Elementi turistiþkih atrakcija Prirodni elementi, kulturno-povijesni elementi, socijalni elementi, dogaÿaji i sl. • Kvaliteta okoliša i održivost

126


Zelene površine, voda, zrak, energija, buka, otpad, kanalizacija, obrazovanje o oþuvanju okoliša Kvalitativna evaluacija - urbana estetika, dobrodošlica i gostoljubivost, tradicija, atmosfera, gastronomska ponuda, itd.

AKTIVNOSTI / KORACI x x

Identifikacija pravnih uvjeta i obaveza Uspostava javno-privatne 'zelene asocijacije' koja definira ciljeve i strategije za poboljšanje, oþuvanje i zaštitu prirodnih resursa destinacije Inicijative da novi projekti (smještaj, atrakcije, itd.) slijede eko procedure u svom poslovanju (odvod, recikliranje organskog i ostalog materijala, recikliranje vode, proizvodnja 'zelene' energije, itd.) Odabir najboljih sustava kanalizacije, odvodnje, reciklažnih postrojenja itd. koje je potrebno implementirati Raspodjela odgovornosti za odreÿene segmente 'zelenog' ili eko poslovanja i kontrole istog Osnivanje odjela operativne kontrole implementacije definiranih strategija Periodiþna provjera novih praksi eko poslovanja

x x x x x

RAZINA PRIORITETA SREDNJA

SREDNJA

VISOKA

999

STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU CILJ PROGRAMA Ruralni turizam i inicijative u tom segmentu na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje još je uvijek na samom poþetku razvoja. Da njegov razvoj bio uspješan u komercijalizaciji i poslovanju, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, veü su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje potiþu i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog oznaþavanja. Dakle, na razini destinacije (ali i županije) potrebno je postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Europske ruralne destinacije (Austrija, Francuska,Italija itd.) postavile su sustav standarda i kvalitete, definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati, te su definirale oznake kvalitete. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES, koja je 2005. godine donijela opüe standarde jednake za cijelu Europu, a þlanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podruþjima.

TRENUTNA SITUACIJA Ruralni / eko turizam na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje na samom je poþetku. Na primjer, danas postoje seoska domaüinstva i lokalni proizvoÿaþi vina, i to uglavnom na podruþju opüine Ston, što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa kljuþnim subjektima ovog podruþja) upuüuju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh, uz sustav poticaja i podrške, potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.

KONCEPT Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedinaþnih specifiþnih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati. Ti standardi djeluju dvojako: -

Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipiþne karakteristike objekta / usluga koje se nude, ali i u smislu motivacije za poveüanje razine kvalitete usluga

-

Drugo, standardi su usmjereni prema gostima, kako bi se efikasnije usporedila njihova oþekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga, prema propisanim parametrima

Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja, temeljem þega se objekti oznaþavaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete.

127


PRIMJER Po uzoru na europske destinacije ruralnog turizma, u Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podruþju, a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. Istra je kategorizirala razliþite tipove objekata u ruralnom turizmu (npr. agroturizam, ruralna kuüa za odmor, ruralni bed&breakfast, odmor na vinskoj cesti, ruralni obiteljski hotel, stancija), koji su specifiþni i tipiþni za njeno podruþje. Na sliþan naþin i destinacije u ostalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipiþni za svaku destinaciju. Naš prijedlog ovih kategorija za destinaciju Ston i Dubrovaþko primorje (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta. Kao i u drugim europskim destinacijama, sve kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde, koji se razlikuju u tri osnovne grupe: - Opüi (generalni) standardi, koji su usklaÿeni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se) - Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati - Dodatni standardi – boduju se, a temeljem bodova odreÿuje se oznaþavanje objekta Procedura certifiranja završava dodjelom oznake kvalitete. Slijede neki primjeri oznaka koje koriste europske destinacije ruralnog turizma:

Klas žita – Italija (Toskana)

Šparuge – Hrvatska (Istra)

Klas kukuruza – Francuska

Masline – Španjolska (Andaluzija)

Cvijet margarite - Austrija

INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.ruralis.hr/hr/standardi.html

http://www.gites-de-france.com/gites/uk/rural_gites

http://www.eurogites.org/

http://raar.es/

http://www.farmholidays.com/

http://www.bienvenue-a-la-ferme.com/

http://www.agriturist.it/UK/

http://www.turismoverde.it/

http://www.terranostra.it/

http://www.anagritur.com/

AKTIVNOSTI / KORACI Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio, mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja üe preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma. Kljuþni koraci za kreiranje ovog sustava su: - osnivanje komisije za provoÿenje procesa - odreÿivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata - dodjela oznaka standarda kvalitete - periodiþna provjera parametara standarda u ruralnim objektima, utvrÿivanje odstupanja u odnosi na definirani standard itd.

RAZINA PRIORITETA SREDNJA

SREDNJA

VISOKA

999

128


15.2 Projekti smještajnih kapaciteta Da bi se isporuþila definirana i usuglašena vizija turistiþkog razvoja podruþja destinacije Ston i Dubrovaþko primorje, te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani naþin, a proizvodi profesionalno oblikovali te gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora, potrebno je u cjelokupnom turistiþkom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. Obzirom na kontekst ovog Plana, i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu, osim veü predloženih projekata unapreÿivanja postojeüih hotelskih kapaciteta, te privatnog smještaja, ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. Ovim se projektima na strateški naþin oblikuje kljuþan element proizvoda ruralnog turizma, koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda, postavljanje jasnih kriterija, standarda kvalitete, itd. Prema tome, mišljenja smo da na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje, kao i na podruþju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma, odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije þiji su modeli poslovanja veü prisutni u znaþajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma, a prilagoÿeni našim destinacijama omoguüavaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za podruþje Ston / Dubrovaþko primorje su: Tablica 15–4: Kljuþni projekti smještajnih kapaciteta PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA 1

Agroturizam

OPIS Destinacija Ston i Dubrovaþko primorje sa bogatstvom poljoprivrednog zemljišta, te time i moguünošüu revitalizacije poljoprivredne proizvodnje izuzetno je atraktivna za razvoj agroturizama. Na ovaj se naþin dakle potiþe razvoj poljoprivrede i proizvodnja tradicionalnih lokalnih proizvoda, a turistiþke aktivnosti predstavljaju dodatni izvor zarade za domaüinstvo. Agroturizam predstavlja tip seoskog domaüinstva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost þine turistiþke usluge smještaja i prehrane gostiju. Moguüe lokacije za razvoj agroturizma su: Ponikve, Stara Brijesta, Topolo, Majkovi, Ošlje, Mravnica, Lisac, itd.

2

Ruralna kuüa za odmor

Na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje postoje mnoga sela sa kuüama u kojima nitko ne živi (na primjer Majkovi, Topolo, Stara Brijesta, itd.), a koja su izuzetno atraktivna. Upravo je ovo jedan od projekata koji omoguüava revitalizaciju ovih kuüa i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Ruralna kuüa za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuüu kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Specifiþnost ove kategorije domaüinstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kuüe (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajuüim prostorom (okuünicom). Moguüe lokacije za razvoj ruralnih kuüa su: Stara Brijesta, Topolo, Majkovi, Smokovljani, Visoþani, ýepikuüe, zaseoci Žuljane itd.

3

Ruralni 'Bed & Breakfast'

Osim integracije agroproizvodnje sa turistiþkim aktivnostima, ovim projektom potiþe se razvoj turistiþkog smještaja koji se ne mora nužno

129


vezati uz proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, a za što postoje interesi. Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno noüenje s doruþkom predstavlja domaüinstvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doruþka gostima domaüinstva. Vlasnik domaüinstva nije profesionalni poljoprivredni proizvoÿaþ (ali može i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turistiþke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doruþka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je domaüinstvo smješteno u ruralno podruþje i takva moguünost postoji. Engleski izraz 'bed & breakfast' koristi se izmeÿu ostalog i zato što je to snažna tržišno prepoznata kategorija i svojevrstan marketinška marka te se stoga u nazivu projekta ne prevodi na hrvatski jezik. Moguüe lokacije za razvoj ruralnih 'bed&breakfast' objekata su naselja na cijelom podruþju destinacije 4

Ruralni obiteljski hotel

Ruralni obiteljski hotel predstavlja domaüinstvo s veüim brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autentiþna arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veliþini i gabaritima mogu imati veüi broj soba (cca. 10-15, odnosno ne manje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se dograÿivati i nadograÿivati veü trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni obiteljski hotel može biti i nanovo izgraÿen objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veliþina, materijali, ureÿenje itd.) Moguüe lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podruþju destinacije (inicijative veü postoje u naselju Trnova, Slano, itd.)

5

Ruralni resort

Ovaj projekt atraktivan je iz razloga što na podruþju destinacije Ston / Dubrovaþko primorje postoje mjesta / sela þije je stanovništvo preselilo u druge krajeve, pa se stoga ovdje pristupa revitalizaciji dijelova naselja ili pak cijelog naselja. Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta, može saþinjavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba, kuüa) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smještaj je organiziran u više razliþitih meÿusobno nepovezanih tradicijskih objekata (kuüa) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u moguünosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po þitavom mjestu (selu) ili po þitavoj mikrodestinaciji. Osnovna ideja ruralnog resorta þini obnovu i stavljanje u funkciju postojeüih napuštenih, starih graÿevina kojima se daje nova vrijednost kroz turistiþke usluge, a u isto vrijeme i onemoguüava, štoviše i sprjeþava graÿenje novih objekata koji bi mogli narušiti autentiþno ruralno okruženje Moguüe lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Majkovi, Putnikoviüi, Danþanje

U nastavku slijedi detaljniji opis tri projekta ruralnog smještaja (agroturizam, ruralna kuüa za odmor, ruralni obiteljski hotel i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta, svim karakteristikama, neophodnim uvjetima, moguüim aktivnostima, ciljnim grupama gostiju, i sliþno. 130


AGROTURIZAM POTENCIJAL / MOGUúNOST Jedna od tradicionalnih djelatnosti podruþja Ston / Dubrovaþko primorje je poljoprivredna proizvodnja, a koju danas treba revitalizirati, te je integrirati u cjelokupni turistiþki razvoj ovog kraja. Trenutna situacija na podruþju opüine Dubrovaþko primorje predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma, jer se na ovaj naþin potiþe poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice, koja je trenutno slabog intenziteta, te se takoÿer omoguüava dodatni izvor zarade za seoska domaüinstva. Neke od identificiranih lokacija za ovaj tip domaüinstva su naselja Ponikve, Stara Brijesta, Topolo, Majkovi, Ošlje, Mravnica, Lisac.

Majkovi

Topolo

KONCEPT Agroturizam predstavlja tip seoskog domaüinstva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost þine turistiþke usluge smještaja i prehrane gostiju. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane, na domaüinstvu se mogu organizirati i ostale turistiþke usluge (aktivnosti, paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti moguünost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turistiþki potencijal domaüinstva. Vlasnik domaüinstva sa svojom obitelji, u pravilu, živi na domaüinstvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar domaüinstva (gospodarstva). Stoga je gost, u permanentnoj i direktnoj interakciji s domaüinom i njegovom obitelji tijekom posjeta domaüinstvu, te ima moguünost iz prve ruke upoznati se s obiþajima, tradicijom, naþinom i kulturom življenja, kulturološkim mikrosvijetom, kao i poljoprivrednom proizvodnjom, tipiþnim proizvodima i lokalnom gastronomijom. Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima ili posebnim kuüama.

PRETPOSTAVKE / UVJETI x x x x x x x

poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipiþnih proizvoda; plasiranje proizvoda kroz turistiþke usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na domaüinstvu) - proizvedeno i konzumirano na domaüinstvu) stacionarni oblik turistiþke ponude (smještaj) - iskorištavanje postojeüih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ureÿenje domaüinstva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ureÿen okoliš osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na domaüinstvu ("turistiþka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na domaüinstvu (poseban prostor na domaüinstvu ureÿen kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje ukoliko domaüinstvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na domaüinstvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka.

131


PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x x

x x

radionice tradicionalne kuhinje - škole kuhanja, gastro team building za poslovne ljude ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješaþenje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd. stari zanati (baþvarstvo, pletenje košara, pletenje mreža, izrada proizvoda od drva / kamena, mala brodogradnja, stolarija, gradnja s kamenom itd.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fešte, festivali i dogaÿanja

x x x x x x x

obitelji s djecom (30 - 55 godina) braþni parovi (35 - 75 godina) poslovni gosti vrtiüi, škole, fakulteti (u cilju edukacije) udruženja (ljubitelji prirode, udruženja za aktivnosti na otvorenom, gastro udruženja, ljubitelji starina, ribolovci, itd.) dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8,4 sati) vikend posjetitelji

x

smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe, apartman, kuüa ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turistiþkim uslugama) smještajni kapacitet apartmana ne veüi od 5 osoba; smještajni kapacitet kuüe ne veüi od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²); dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila (poželjno 20m²) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i kuüi potrebno je jedno kupatilo) ograÿeno domaüinstvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je okuünica domaüinstva veüa od 1000m²) smještajne jedinice, sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilagoÿeni za osobe s posebnim potrebama

x

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI

SADRŽAJI I KAPACITETI x x x x x x

INVESTICIJE x

200.000 Eura - 1 mil. Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x x

Izrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU x x x

x x

132

Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeüih) kuüa sagraÿenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i ukljuþivanja u turizam baštine u turistiþki nerazvijenim podruþjima „Baština u turizmu“


RURALNI OBITELJSKI HOTEL POTENCIJAL / MOGUúNOST Ruralni obiteljski hoteli gostima pružaju iskustvo ruralnog podruþja u kojem borave, a svojom autentiþnošüu i domaüom atmosferom interpretiraju kulturu destinacije. Trenutna situacija ukazuje na to da na podruþju ove destinacije postoji interes za ovakvim projektima (na primjer u naseljima Trnova i Slano), što je identificirano pri obilasku terena te razgovorima sa kljuþnim subjektima), a s obzirom na to da postoje objekti odgovarajuüeg kapaciteta koji više nisu u funkciji (npr. škole i sliþno), cijeli prostor destinacije pruža moguünost za razvoj ovakve vrste turistiþkih inicijativa.

Naselje Trnova

KONCEPT

Ruralni obiteljski hotel predstavlja domaüinstvo s veüim brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autentiþna arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veliþini i gabaritima mogu imati veüi broj soba (10-15 soba). Takvi objekti ne mogu se dograÿivati i nadograÿivati veü trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni obiteljski hotel može biti i nanovo izgraÿen objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veliþina, materijali, ureÿenje itd.). Domaüinstvo ima i recepciju kao i restoran te dodatne sadržaje ukoliko ih je moguüe organizirati (wellness, bazen, itd.). Vlasnik domaüinstva ne bavi se profesionalno poljoprivredom, mada je poželjno da se na domaüinstvu, ukoliko je moguüe proizvodi i neki od proizvoda ili se vlasnik domaüinstva, zajedno sa svojom obitelji profesionalno bavi poljoprivredom, ali raspolaže s veüim kapacitetom smještaja koji je organiziran kao obiteljski hotel. Ruralni obiteljski hoteli mogu biti i tematski kao npr. ribolovni vinski ako se nalazi u vinorodnom kraju itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI x x x x x x

položaj objekta u selu ili malom mjestu uz dobru zaštitu životne sredine, miran i tih položaj, bez buke ili zagaÿenja i autentiþna bliskost s prirodnim okruženjem oþuvana vizura mjesta stacionarni oblik turistiþke ponude (smještaj) srednji kapacitet smještaja (do 35 kreveta) smještaj visoke kvalitete osjetna oþuvanost okoliša (nepostojanje vizualnog i auditivnog zagaÿenja)

133


PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x x x x x x

vlastita proizvodnja nekog od tipiþnog proizvoda podneblja (maslinovo ulje, med, ljekovito bilje i sliþno) otvoreni bazen i/ili zatvoreni bazen team building aktivnosti wellness (sauna, masaže, aromaterapija korištenjem aromatiþnih i ljekovitih biljaka kraja na kojem se domaüinstvo nalazi) sala za poslovne sastanke, manje seminare i konferencije ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješaþenje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.)

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x x x x x x x x

individualni gosti parovi grupe poslovni gosti gastro gosti turisti koji dolaze zbog aktivnosti na otvorenom (skupina od 20 - 44 godina) gosti koji dolaze zbog tura vikend gosti

x x x x x

recepcija i restoran parking za goste smještaj je organiziran iskljuþivo u sobama koje imaju svaka svoje zasebno kupatilo jednokrevetna soba 15 m² i veüa (bez kupatila); dvokrevetna soba 20m² i veüa (bez kupatila) svi prostori prilagoÿeni osobama s posebnim potrebama

SADRŽAJI I KAPACITETI

INVESTICIJE x

od 2 do 3 milijuna Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x x

Izrada studije izvedivosti / koncepta najbolje upotrebe Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

x x

Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeüih) kuüa sagraÿenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i ukljuþivanja u turizam baštine u turistiþki nerazvijenim podruþjima „Baština u turizmu“ Pomoü pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

x x x x x x

134


RURALNA KUûA ZA ODMOR POTENCIJAL / MOGUúNOST Ruralne kuüe za odmor predstavljaju moguünost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Naime, trenutna situacija na podruþju destinacije Ston i Dubrovaþko primorje (a osobito na podruþju opüine Dubrovaþko primorje) jest takva da pruža odliþan potencijal za revitalizaciju starih kuüa u napuštenim selima, koje su atraktivne za ruralni turizam. Na primjer naselja Toplo, Majkovi, Smokovljani, ýepikuüe u Dubrovaþkom primorju vrlo su atraktivna, a trenutno tamo postoje napuštene ali atraktivne kuüe tradicionalnih sela ovog podruþja. Nadalje, Stara Brijesta, zaseoci Žuljane i ostale lokacije na Pelješcu takoÿer su veliki potencijal za obnovu starih kuüa i njihovo stavljanje u funkciju turizma, što u konaþnici predstavlja temelj proizvoda ruralnog turizma te omoguüava revitalizaciju lokalnog gospodarstva. Sljedeüe slike prikazuju trenutnu situaciju, odnosno lokacije koje mogu butu interesantne za razvoj ovakvih objekata:

Smokovljani

Brijesta

KONCEPT Ruralna kuüa za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuüu kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna kuüa za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske kuüe koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s nasljeÿem kraja u kojem se domaüinstvo (kuüa) nalazi. Specifiþnost ove kategorije domaüinstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kuüe (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajuüim prostorom (okuünicom).

PRETPOSTAVKE / UVJETI x x x x

položaj domaüinstva u prirodnom okruženju ili selu i autentiþnost smještajnog objekta i ambijenta; osjetna oþuvanost okoliša bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima smještaj visoke kvalitete

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x x x x

angažman osobnog vodiþa za ture po destinaciji – na primjer obilazak povijesno-kulturnih atrakcija Stona, obilazak starih sela u Dubrovaþkom primorju vinoteka ili mali vinski podrum u kuüi moguünost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju - – na primjer, vožnja Napoleonovom cestom na Pelješcu, uživanje u pogledima na okolna sela i polja Dubrovaþkog primorja i sliþno sudjelovanje na lokalnim feštama, festivalima i dogaÿanjima

135


KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x x x

parovi bez djece obitelji sa djecom grupe

x x x

smještaj je organiziran u sobama poželjan kapacitet kuüe je za 4 sobe kuüa mora sadržavati kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak

SADRŽAJI I KAPACITETI

INVESTICIJE x

Od 150.000 do 250.000, ovisno o standardu, kapacitetu, opremanju i sl.

x x

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

x

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU x

Sredstva razliþitih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata

RURALNI BED & BREAKFAST POTENCIJAL / MOGUúNOST Ston i Dubrovaþko primorje atraktivna je destinacija sa mnoštvom moguünosti za organizaciju razliþitih aktivnosti, pa je stoga smještaj za aktivne goste u ruralnom okruženju jedan od prioriteta. Uz predložene agroturizme i ruralne kuüe za odmor, ovaj tip smještaja omoguüava gostima boravak u hotelskom objektu, koji integrira sve elemente tradicionalnog i ruralnog okruženja – tako se na primjer gostu nudi tradicionalni doruþak, omoguüava se bliska komunikacija sa domaüinom i kontakt sa lokalnom zajednicom. Destinacija Ston i Dubrovaþko primorje ima moguünost razvijati ovu vrstu smještajnih objekata na cijelom svom podruþju.

KONCEPT Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno noüenje s doruþkom, je ruralni objekt koji pored osnovne usluge smještaja, svojim gostima nudi i usluga doruþka. Vlasnik objekta nije nužno profesionalni poljoprivredni proizvoÿaþ , ali se zahtjeva da u ponudi doruþka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je objekt smješten u ruralnom podruþju i takva moguünost postoji. Doruþak se služi u posebnom prostoru organiziranom za posluživanje obroka. Vlasnik živi u objektu, tako da je gost u stvari smješten u kuüi domaüina. Životni prostori domaüina odvojeni su od prostorija koje gost koristi, tako da postoji zajamþena privatnost. Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam. Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom sluþaju domaüinstvo organizira još i sigurnu prostoriju za spremanje i eventualan servis bicikla.

136


PRETPOSTAVKE / UVJETI x položaj domaüinstva u selu ili malom gradu (recimo u Malom Stonu) x dobra zaštita životne sredine, miran i tih položaj x iskorištavanje postojeüih struktura za smještaj (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) x mali kapaciteti smještaja x gostoljubivost – osobna briga domaüina o gostu x bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doruþaka x ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješaþenje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.) x lokalne fešte, festivali i dogaÿanja

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x parovi bez djece, individualci, biciklisti, zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti, posjetitelji lokalnih festivala, fešti, dogaÿanja, poslovni ljudi

SADRŽAJI I KAPACITETI x smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. x za ovaj oblik domaüinstava preporuþljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo.

x smještajni kapacitet ne bi smio biti veüi od 12 kreveta

INVESTICIJE x

0,8 – 1,5 milijuna Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU x x

x x x x x x

Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeüih) kuüa sagraÿenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i ukljuþivanja u turizam baštine u turistiþki nerazvijenim podruþjima „Baština u turizmu“ Pomoü pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrška financijska podrška pripremi projekta

137


Sljedeüa karta prikazuje naš prijedlog gore navedenih projekata, odnosno prijedlog njihovih potencijalnih lokacija, a koje su identificirane temeljem obilaska terena, razgovora sa lokalnim interesnim subjektima, kao i temeljem analize projektnih ideja lokalnih interesa identificiranih od strane Klijenta. Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta

15.3 Projekti turistiþke infrastrukture i turistiþkih atrakcija Uz projekte za podizanje konkurentnosti, te razvojne projekte smještajnih kapaciteta, predlažemo projekte turistiþke infrastrukture i turistiþkih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude, a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijele regije. Neki od ovih projekata razvijat üe se na podruþju odreÿenih mikro-destinacija unutar cjelokupne destinacije Ston i Dubrovaþko primorje, a ostali se mogu primijeniti na cijelo podruþje destinacije. Pri izboru i definiranju projekata turistiþke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji potiþu 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative, po principima održivog razvoja), dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omoguüava razvoj konkurentnih proizvoda, te u konaþnici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije. Projekti u tijeku, ili oni projekti za koje su veü pokrenute inicijative, a identificirani su pri obilascima terena, u razgovorima sa kljuþnim subjektima i na radionici (kao npr. Napoleonova cesta i Muzej vina na Pelješcu) nisu predmet naših prijedloga.

138


Tablica 15–3: Kljuþni projekti turistiþke infrastrukture i atrakcija PROJEKT TURISTIýKE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA 1

Kušaonica vina i maslinovog ulja

OPIS

Obzirom na veü razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na Pelješcu, kao i postojeüe i nove inicijative vezane na uzgoj maslina, ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju ovih proizvoda. Na podruþju destinacije veü postoje moguünosti kušanja vina (npr. Vinarija Frankoviü), meÿutim, potrebno je dodatno organizirati više ovakvih objekata, sa odreÿenim standardima usluga i proizvoda koji se nude. Ovaj projekt daje jasne smjernice i standarde za organizaciju ovakvih objekata. Kušaonica predstavlja domaüinstvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipiþna proizvoda karakteristiþna za mjesto gdje se domaüinstvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, rakije, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, voüe, bademi, tradicionalne slastice, itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistiþka usluga kušanja proizvoda koja se naplaüuje u za to organiziranom prostoru. Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: potez Ston-PonikvePutnikoviüi-Žuljana i dalje prema zapadnom dijelu poluotoka, zatim one lokacije na podruþju zaleÿa Dubrovaþkog primorja koje se bave maslinarstvom i stoþarstvom.

2

Sustav vidikovaca

Podruþje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje izuzetno je atraktivno u smislu mjesta sa kojih se pruža pogled na atraktivan krajolik – na primjer cesta koja vodi od sela Majkovi prema unutrašnjosti otoka sa koje se može uživati u ljepoti krajolika i pogledu prema obali i otocima, zatim unutrašnjost Dubrovaþkog primorja, gdje se pružaju pogledi prema poljima i okolnim selima, te unutrašnjost Pelješca na podruþju opüine Ston sa pogledima na polja i atraktivna naselja. Sustav vidikovaca temelji se na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru, ali i prema unutrašnjim dijelovima zaleÿa sa pogledom na polja / sela (Ston i Dubrovaþko primorje), kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovarajuüih prilaza vidikovcima, za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje, sa (interaktivnim) informacijskim ploþama, suvremenim dalekozorom, i sliþno. Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž Napoleonove ceste (Dubrovaþko primorje), te južni priobalni gorski pojas Pelješca.

3

Koncept piknik punktova

Trenutna situacija ovog visokoatraktivnog podruþja ukazuje na neiskorištenu moguünost opremanja nekoliko lokacija za užitak u prirodi i relaksaciju. Koncept od 5 - 10 atraktivnih lokacija za piknik sastoji se od otvorenog prostora u prirodi, koji se oprema stolovima / stolicama (natkrivenim ili otvorenim) od prirodnih materijala. Svako piknik podruþje može sadržavati po 5 stolova, a ostatak se može po potrebi unajmiti. Uz to, nudi se moguünost najma roštilja (elektriþnih, plinskih ili na drveni ugljen). Uz piknik punkt potrebno je organizirati igrališta za djecu /

139


odrasle. Ovi punktovi mogu funkcionirati kao zasebna podruþja, a moguüe ih je vezati uz druge atrakcije (na primjer avanturistiþki park, obiteljski park, ili sliþno) Najatraktivnije lokacije za samostalne piknik punktove nalaze se u unutrašnjosti Pelješca (npr. Vina polje), na obali (npr. Brijesta, Kobaš, itd.), te u zaleÿu Dubrovaþkog primorja (npr. Majkovi, Lisac) 4

Obiteljski park u prirodi

Destinacija Ston i Dubrovaþko primorje definira svoju turistiþku ponudu koja je namijenjena gostima razliþitih profila, a jedna od kljuþnih ciljnih skupina su upravo obitelji sa djecom. Trenutna situacija ove destinacije (a prvenstveno opüine Dubrovaþko primorje) ukazuje da su njeni glavni gosti oni koji dolaze zbog proizvoda sunca i mora, pa se ovim projektom upotpunjava dosadašnja ponuda turistiþkih proizvoda i aktivnosti, te se poveüava atraktivnost destinacije. Osim toga, projektom obiteljskog parka u prirodi kreira se nova atrakcija za goste koji su fokusirani na boravak u prirodi i uživanje u ruralnim podruþjima destinacije. Obiteljski park u prirodi sastoji se od razliþitih prostora za igru i rekreaciju, kao što su npr. kuüica na drvetu, mjesto za penjanje namijenjeno djeci, balansiranje na drvetu, staze za hodanje bosih nogu (sa površinama od razliþitih materijala), itd. Potencijalna lokacija za obiteljski park može biti na podruþju oko Malog Stona (zapadno podruþje) i/ili širem podruþju Baniüa

5

Avanturistiþki park

Destinacija Ston i Dubrovaþko primorje trenutno ne nudi znaþajne atrakcije koje su vezane na rekreaciju u prirodi, osim blagih aktivnosti pješaþenja, te aktivnosti na vodi u svojim obalnim dijelovima. Ovo je atrakcija koja posjetiteljima destinacije Ston / Dubrovaþko primorje pruža moguünost sudjelovanja u lepezi aktivnosti u prirodnom okruženju. Može se sastojati od dva dijela (dio za 'blage' – penjanje, i sliþno, te 'grube' aktivnosti – paintball, ljetni bob, itd.). Osim sudjelovanja u aktivnostima, posjetitelji üe moüi uživati i u ponudi i konceptu uþenja - na primjer, škola penjanja i sliþno. Uz bogatu ponudu aktivnosti, avanturistiþki park sadrži restorane sa ponudom lokalnih jela, trgovine sa lokalnim proizvodima, suvenirima, ali i opremu koja je potrebna za razliþite aktivnosti u parku. Potencijalne lokacije za avanturistiþki park su: Baniüi, Rudine, Doli

6

Konjiþki centar

S obzirom na bogatstvo i ljepotu prirode i svojih ruralnih krajeva, ova destinacija ima izuzetnu moguünost razvoja ponude rekreacijskih aktivnosti u prirodi i ruralnom okruženju. Trenutno na ovom prostoru ne postoje centri za jahanje na konjima, a koji bi gostima ove destinacije nudili ovaj naþin rekreacije u prirodi. Centar za jahanje omoguüava gostima da uživaju u prirodi na aktivan naþin, a organiziran je tako da nudi usluge jahanja na nekoliko sati, a povezan sa smještajnim objektima u ruralnom okruženju oblikuje paket aktivnog odmora, gdje gosti u destinaciji borave nekoliko dana i bave se jahanjem na konjima. Nudi jahanje uz more, jahanje po brežuljcima, jahanje poljima, itd. Centar ima oko 20 konja, te sve prateüe sadržaje, poput usluga iznajmljivanja / kupovine opreme, ugostiteljskih sadržaja, parkinga, i sliþno. Centar takoÿer ima školu jahanja za sve uzraste i sve razine umijeüa. Potencijalna lokacija za konjiþki centar je Imotica

7

140

Koncept pješaþkih,

Rekreacija u prirodi, kao jedan od kljuþnih oblika ponude ruralnog / eko


planinarskih i biciklistiþkih staza

turizma destinacije Dubrovaþko primorje veü bilježi pozitivne inicijative lokalnih turistiþkih zajednica u smislu kreiranja i oznaþavanja pješaþkih, planinarskih i biciklistiþkih staza. Da bi ovaj projekt naglasio punu atraktivnost ovog prostora potrebno ga je izvoditi po standardima organizacije i izrade projekata ovakve vrste. Dakle, razvoj koncepta pješaþkih i planinarskih staza za cjelovito podruþje Stona i Dubrovaþkog primorja temelji se na poboljšanju postojeüih staza, kao i razvoju novih koji se meÿusobno spajaju i povezuju. nadalje, ovaj koncept takoÿer podrazumijeva rute sa punktovima na kljuþnim toþkama interesa i vidikovcima na razliþitim lokacijama podruþja Stona i Dubrovaþkog primorja, koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah, a sve u prirodnom okruženje.

8

Centar brdskog biciklizma

Centar brdskog biciklizma još je jedan projekt kojim se naglašava atraktivnost prostora, te se gostima pruža moguünost uživanja u njemu. Takoÿer se na ovaj naþin širi ponuda destinacije, te se podiže razina njene atraktivnosti i konkurentnosti. Centar brdskog biciklizma podrazumijeva razvoj razliþitih oznaþenih staza za brdski biciklizam, te centar sa uslugama iznajmljivanja bicikla i biciklistiþke opreme, trgovinom, garažom, podruþjem za þišüenje bicikla i sliþno. Uz ove usluge, centar svojim posjetiteljima nudi ponudu biciklistiþkih itinerara za grupe, te individualne ture. Potencijalna lokacija za centar brdskog biciklizma je širi prostor Putnikoviüa.

9

Centar za sportove na vodi

Osim podizanja atraktivnosti onih podruþja destinacije koja se nalaze u unutrašnjosti, obalni dio takoÿer zahtjeva ulaganja u odgovarajuüu turistiþku infrastrukturu. Na primjer, na podruþju Žuljane veü postoji inicijativa organizatora ronjenja, što je svakako inicijativa koju treba podržati, te dalje organizirati po svim pravilima strukturiranja turistiþkog proizvoda ovakve vrste. Ovaj projekt može se takoÿer obogatiti dodatnim aktivnostima edukacije o raznovrsnosti i bogatstvu podmorja ovog kraja. Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan, zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi, a može nuditi široki spektar aktivnosti, kao na primjer: ronjenje, kajaking na moru, veslanje, jedrenje, i sliþno. Dodatno se organiziraju aktivnosti ronjenja sa ciljem istraživanja bogatstva podmorja (u skladu sa svim standardima zaštite klijenata i osnovnih standarda organizacije ovakvih aktivnosti). Centar mora imati prostor za parkiranje, usluge iznajmljivanja, prodaje i popravka sportske opreme, ugostiteljske sadržaje Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Žuljana, Slano, Ston

10

Eko park

Destinacija Ston i Dubrovaþko primorje profilirati üe se kao tur. Destinacija koja vodi brigu i štiti svoje prirodno (kao i kulturno) nasljeÿe. Da bi to nastojanje spojila sa svojom turistiþkom ponudom, ova destinacija razvija turistiþku atrakciju Eko parka, koja svojim posjetiteljima demonstrira razliþite naþine zaštite i brige o okolišu. Eko park je inovativna nova turistiþka atrakcija, koja obiteljima sa djecom daje moguünost da istraže svijet oko sebe. Na zabavan i interaktivan naþin educira o evoluciji, tradiciji ove regije, uzgoju hrane,

141


zaštiti okoliša, itd. Uvažavajuüi današnje trendove, djeca uþe o održivosti, zdravom naþinu prehrane, recikliranju itd., a dijelovi parka su dizajnirani i izgraÿeni tako da promoviraju održivost (solarni paneli, tankovi 'sive vode', recikliranje, i sliþno.) Eko park sadrži zone za istraživanje, igru i zabavu, koje su tematski podijeljene, te sve potrebne sadržaje: komercijalne sadržaje ('tržnica domaüe hrane', trgovina lokalnih suvenira i rukotvorina, trgovina sa materijalima o parku), ugostiteljske sadržaje, (restorani sa zdravom hranom, restorani sa lokalnim specijalitetima) kao i sve potrebne servisne sadržaje (parking, sanitarni objekti, i sl.) Potencijalna lokacija za Eko park je na potezu od Imotice do Topola. 11

Revitalizacija centralnog dijela Stona

Ston je kulturno-povijesni centar ovog podruþja, a trenutna situacija ukazuje na nedostatak dobre organizacije samog centralnog dijela naselja – na primjer, mnoge graÿevine su napuštene i ruinirane, pa zahtijevaju obnovu, trenutna ponuda restorana domaüe kuhinje, trgovine lokalnim proizvodima i sl. je nedostatna / nedovoljno strukturirana. Prema tome, a obzirom na povijesnu, kulturnu i tradicionalnu baštinu, Ston ima pregršt moguünosti za oživljavanje centralnog dijela koji üe imati ulogu predstavljanja bogatog nasljeÿa ovog kraja. Jedan od naþina je da se kreira ulica sa trgovinama koje nude lokalne proizvode (vina, lokalne prehrambene proizvode, rukotvorine, i sl.), zatim da se klasterski organizira dio mjesta sa ponudom restorana domaüe kuhinje i lokalnih specijaliteta.

12

Centar 'Kamenica'

Podruþje Malostonskog zaljeva veü je poznato na domaüem i regionalnom tržištu po kvalitetnim školjkama. Lokalni proizvoÿaþi (podruþje opüine Ston i uvala Bistrina) ovim projektom imaju moguünost zajedniþke suradnje u svrhu turistiþke ponude bazirane na ovom kljuþnom lokalnom proizvodu. a centar 'Kamenica' ispriþati üe priþu o ovoj deliciji, i cijelom procesu njihovog uzgoja, sakupljanja, prerade i konzumiranja, kroz povijest i danas. Ovaj centar organiziran je na dvije lokacije, odnosno, povezuje ih prostorom samog uzgajališta školjaka. Na primjer, centar na lokaciji Bistrina gostima predstavlja priþu o školjkama, njihovom naþinu uzgoja, i sliþno. Zatim se gosti organizirano odvode do samog uzgajališta, gdje uþe, promatraju o procesu uzgoja školjaka (i ako je moguüe sudjeluju u njihovom vaÿenju). Nakon toga voÿeni su na lokaciju centra u Malom Stonu gdje saznaju na koji naþin se školjke preraÿuju i pripremaju. Centar ima sve potrebne sadržaje (servisne, ugostiteljske i komercijalne). Potencijalne lokacije za centar 'Kamenica' su: Mali Ston / Bistrina

14

Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije

Trenutno na podruþju destinacije postoji nekoliko inicijativa za uzgojem razliþitih lokalnih poljoprivrednih kultura, razvojem marikulture, uzgojem grožÿa i sl., a što je svakako potrebno podržati odgovarajuüim poticajima, te takoÿer ostvariti suradnju sa lokalnim turistiþkim tržištem za bolju komercijalizaciju ovih proizvoda. Program zdrave hrane za potrebe turistiþkog tržište Stona / Dubrovaþkog primorja podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika, povezivanje proizvoÿaþa hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduzeüa na podruþju destinacije u smislu

142


distribucije lokalno proizvedene hrane, te moguünost kreiranja specifiþne turistiþke ponude bazirane na ukljuþenju gostiju u aktivnosti na seoskim domaüinstvima, sa ponudom smještaja. 15

Program izrade domaüeg sapuna

Obzirom na povijesno nasljeÿe uzgoja i prerade ljekovitog bilja na podruþju Dubrovaþkog primorja, kao i potencijal aktiviranja ove djelatnosti, iskazuje se potreba ukljuþivanja ove aktivnosti u cjelokupnu turistiþku ponudu destinacije, i to na naþin da se lokalni uzgajivaþi / proizvoÿaþi ukljuþe u organizaciju programa izrade domaüih sapuna i ostalih proizvoda od ljekovitog bilja tako da se omoguüi aktivno sudjelovanje gostiju u ovom procesu. Kreirajuüi zabavno-edukativan program izrade proizvoda od lokalnog bilja, gostima se pruža iskustvo uþenja o tradiciji ovog podruþja, uþenja novih znanja, na interaktivan naþin. U sklopu ovog programa, sudionici üe zadržati proizvode koje su kreirali, a u sklopu centra je i prodavaonica gdje se mogu kupiti profesionalno izraÿeni sapuni i ostali proizvodi od ljekovitog bilja, te drugi lokalni proizvodi.

15

Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela

Ovaj program podrazumijeva organiziranje teþajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama, uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina, obilaska atrakcija, i sliþno. Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Mali Ston, Stonsko polje

U nastavku se razraÿuju projekti: kušaonice vina i maslinovog ulja, pješaþkih /planinarskih/ biciklistiþkih staza, avanturistiþkog parka, eko parka, centra za brdski biciklizam, i koncept vidikovaca.

143


KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA POTENCIJAL / MOGUúNOST Destinacija Ston / Dubrovaþko primorje ima moguünost kreiranja i kvalitetnog turistiþkog proizvoda gastronomije i vina, tako što üe svojim gostima nuditi kompletni turistiþki lanac vrijednosti ovog proizvoda, po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sliþnim proizvodom. Jedan od kljuþnih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja, koji se opisuje u nastavku. Cijelo je podruþje Pelješca veü poznato po proizvodnji kvalitetnog vina od autohtonih sorti grožÿa te su veü i etablirani neki od proizvoÿaþa vina (na primjer u Ponikvama, Putnikoviüima). Nadalje, poljoprivreda i stoþarstvo kao nekada kljuþne gospodarske grane na podruþju opüine Dubrovaþko primorje, a trenutno se zapoþinje i sa uzgojem maslina, pa se ovim projektom i razvojem ovakvih turistiþkih proizvoda ruralnog turizma omoguüava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog kraja Kljuþne lokacije za razvoj kušaonica nalaze se na potezu Ston-Ponikve-Putnikoviüi-Žuljana i dalje prema zapadnom dijelu poluotoka, zatim na lokacijama zaleÿa Dubrovaþkog primorja koje se bave maslinarstvom i stoþarstvom. Trenutno veü postoje manje inicijative ove vrste, þemu je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i usklaÿivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste. Trenutne inicijative na podruþju destinacije su:

Proizvodnja maslinovog ulja na tradicionalan naþin (i kušanje)

Proizvodnja (i kušanje) vina

KONCEPT

Kušaonica predstavlja domaüinstvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipiþna proizvoda karakteristiþna za mjesto gdje se domaüinstvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, rakije, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, voüe, bademi, tradicionalne slastice, itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistiþka usluga kušanja proizvoda koja se naplaüuje u za to organiziranom prostoru. Na domaüinstvu ne postoje smještajni kapaciteti veü se nude iskljuþivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Kušanje se može organizirati za max. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) veü samo naresci. Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipiþnih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvoÿaþa. Prosjeþan boravak gostiju-izletnika: 1-2,5 sati

144


PRETPOSTAVKE / UVJETI x x x x x x

specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) - proizvedeno i prodano na domaüinstvu konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda organiziranje turistiþkog paketa (prezentacija, upoznavanje s tradicijom, kušanje, kupnja) autentiþnost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem osjetna oþuvanost okoliša

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x x x x x x

upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali teþaj degustacije za grupe profesionalni teþajevi degustacije (sommelier, kušaþ maslinovog ulja, kušaþ pršuta, itd.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekološka) proizvodnja

x x x x x x x

gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske, prijatelji, itd.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati)

x x

ureÿen okoliš i pristup kušaoni poseban prostor organiziran za kušanje, ureÿen prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitekture adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino, ulje) prostor prilagoÿen osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI

SADRŽAJI I KAPACITETI

x x x x

INVESTICIJE x

100.000 Eura do 250.000 Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU x x

x x

Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeüih) kuüa sagraÿenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i ukljuþivanja u turizam baštine u turistiþki nerazvijenim podruþjima „Baština u turizmu“

145


KONCEPT PJEŠAýKIH / PLANINARSKIH / BICIKLISTIýKIH STAZA POTENCIJAL / MOGUúNOST Podruþje Stona / Dubrovaþkog primorja je sa svojim prirodnim ljepotama atraktivna destinacija za osmišljavanje razliþitih aktivnosti u prirodi, a mnogi atraktivni dijelovi su dostupni samo pješaþenjem. Stoga ovo podruþje ima moguünost igrati na kartu svjetskog mega trenda zdravlja, što znaþi da u svoju ponudu treba ukljuþiti proizvode rekreacije, a jedan od njih je pješaþenje / planinarenje / vožnja biciklom. Nadalje, ovaj proizvod nudi moguünost povezivanja vidikovaca na razliþitim lokacijama ovog podruþja, što dodatno doprinosi njegovoj atraktivnosti. Ovaj je koncept potrebno razvijati na cijelom podruþju destinacije.

Krajolik kod Topola (opüina DP)

Krajolik kod Žuljane (opüina Ston)

KONCEPT Razvoj atraktivnog koncepta pješaþkih / planinarskih / biciklistiþkih staza treba sadržavati sljedeüe komponente: ƒ Poboljšanje postojeüih pješaþkih staza / ruta, te razvoj novih što ukljuþuje staze koji se meÿusobno spajaju i povezuju. ƒ Integracija turistiþke suprastrukture na podruþju Stona / Dubrovaþkog primorja (smještajni kapaciteti i gastronomija) razvoj i ponuda smještajnih kapaciteta koji 'podupiru' ovaj proizvod (ruralni smještajni objekti sa ponudom lokalnih specijaliteta na ruti, kušaonice vina i maslinovog ulja, i sl.) i nude usluge iznajmljivanja opreme za pješaþenje, vodiþe za pješaþenje, mape ruta, te organizirane pješaþke ture sa vodiþem itd. ƒ Organiziranje ruta sa punktovima na vidikovcima na razliþitim lokacijama na ovog podruþja, koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki odmor, a sve u prirodnom okruženju. Cilj ovog projekta je razviti proizvod koji stimulira razvoj raznovrsne ponude destinacije.

PRETPOSTAVKE / UVJETI ƒ Javni sektor treba razjasniti odgovornosti i obaveze vezane uz vlasništvo zemlje sa izvoÿaþem ƒ Potrebna je detaljna razrada projekta, što ukljuþuje razvoj razliþitih staza / ruta sa razliþitim razinama zahtjevnosti za razliþite ciljne grupe ƒ Potrebno je osmisliti i definirati konaþnu rutu, vezano uz integriranje razliþitih toþaka interesa, kao što su jedinstveni vidikovci, ruralna sela, polja, kušaonice vina, itd. ƒ Potrebno je urediti staze i postaviti odgovarajuüu signalizaciju (po primjeru koji slijedi):

146


Broj staze/ rute

Vrijeme potrebno da se doÿe do cilja

Cilj

Simbol za smještaj ili gastronomiju uz stazu / rutu

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI Svi turisti željni aktivnog odmora, posebno mladi, parovi, ljudi treüe životne dobi, ali i ostali segmenti, te organizirani posjeti grupa.

INVESTICIJE Investicije: Oko 200.000 - 300.000 Eura, što ovisi o broju staza / ruta, signalizaciji, informativnim materijalima, itd. Moguýi izvori financiranja: javni sektor

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x

Priprema projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

147


AVANTURISTIýKI PARK POTENCIJAL / MOGUúNOST Uzimajuüi u obzir prirodne resurse ovog podruþja, te blizinu veüih turistiþkih centara šire regije, razvoj avanturistiþkog parka daje destinaciji Ston / Dubrovaþko primorje moguünost razvoja integrirane atrakcije koja privlaþi aktivne goste i proširuje ponudu cijelog podruþja. Ovaj Plan razvoja eko/ruralnog turizma usmjeren je na razvoj turistiþkih aktivnosti i proizvoda koji naglašavaju prirodna bogatstva destinacije, a u isto vrijeme minimalno utjeþu na njihovu eksploataciju, mišljenja smo da je izbor ovakvih turistiþkih atrakcija za implementaciju opravdan, jer se atrakcije strukturiraju na naþin da se koriste neinvanzivne metode, prirodni materijali pri gradnji, te fleksibilne strukture koje ne ugrožavaju prostor na duži rok.

KONCEPT Avanturistiþki park atrakcija je koja posjetiteljima destinacije Ston / Dubrovaþko primorje pruža raznovrsne aktivnosti i zabavu u prirodnom okruženju. Avanturistiþki adrenalin park üe biti atraktivan domaüem kao i stranom gostu, a obogatit üe i diversificirati turistiþku ponudu destinacije Ston / Dubrovaþko primorje, ali i cijelu Dubrovaþku regiju. Avanturistiþki park sastojat üe se od dva dijela - jednog dijela sa 'soft' aktivnostima u prirodi, te drugog dijela sa 'grubim aktivnostima' poput zone za penjanje konopcima, ljetne bob staze, staza vožnju motociklom na þetiri kotaþa i sl.

Osim sudjelovanja u aktivnostima samostalno (sa visokom razinom zaštite, odnosno sigurnosti gostiju), odrasli i djeca üe u okviru parka uživati u ponudi i konceptu uþenja - npr. u školi penjanja, školi vožnje bobom, itd. Nadalje, centar za iznajmljivanje opreme, te trgovine sa opremom biti üe dostupni u parku. Obzirom na bogatu ponudu aktivnosti, ovaj park biti üe atraktivan korporativnim gostima za organiziranje 'team building' dana, seminara, sastanaka i sliþno. Uz bogatu ponudu aktivnosti, u okviru parka posluju restorani sa ponudom lokalnih jela, te trgovine sa lokalnim proizvodima, suvenirima, kao i proizvodima vezanim uz park i aktivnosti u parku.

PRETPOSTAVKE / UVJETI Projekt ureÿenja samog parka treba povjeriti struþnjacima za taj tip atrakcije, koji þesto osiguravaju i voÿenje projekta, te mogu osigurati sve potrebne materijalne, ljudske i logistiþke resurse. Javni sektor ima ulogu da osigura potrebne dozvole, ukljuþujuüi izmjene u regulacijskim planovima, ako je potrebno, te da osigura postotak investicije sredstvima javnog sektora.

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA High ropes zona (zona za penjanje konopcima) – zona se sastoji od grupiranih razliþitih prepreka na visini od minimalno 5 6 metara iznad zemlje. Gosti je prolaze u krugu, jednu po jednu prepreku. Ovo je izuzetno uzbudljiva aktivnost, te pruža avanturistiþko iskustvo. Quad staza - staza dužine 700 - 800 m, prosjeþne širine 5-8 metara. Kapacitet ove kružne staze mora biti dovoljan za do 7 natjecatelja/vozaþa u isto vrijeme. Kao dodatak ovoj stazi, mogu se ponuditi organizirane avanturistiþke vožnje na podruþju

148


zaleÿa Dubrovaþkog primorja. Tubbing staza (ljetna) - proizvod za proširenje atraktivnosti ljetne sezone, staza treba biti dužine od 120 do 150 metara, širine oko 1,20 metara. Potreban je nagib staze od 10% do 25%. Prednost ove aktivnosti je da iziskuje modularnu konstrukciju, što znaþi da se lokacija može lako mijenjati. Ovaj je proizvod izuzetno atraktivan za djecu. Ostale aktivnosti - orijentacijske igre, penjanje, itd.

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI Posjeta Avanturistiþkom parku treba biti vrhunac turistiþkog boravka u destinaciji. Ciljna tržišta ukljuþuju domaüe i strano tržište, sa posebnim fokusom na djecu i mlade, obitelji, grupe i korporativne goste sa afinitetom prema aktivnom i zabavnom odmoru u prirodi.

SADRŽAJI I KAPACITETI Avanturistiþki park mora biti na atraktivnoj lokaciji, te mora sadržavati sljedeüe elemente: x Urede za rezervaciju i prodaju karata x Dio parka za 'lake aktivnosti' (tubbing, igralište za djecu, i sl.) x Dio parka za 'grube aktivnosti' (high ropes zona, quad stazu, i sl.) x Sale za sastanke / seminare / konferencije x Prateüe sadržaje: ugostiteljske sadržaje, trgovina, suvenirnice itd. x Prostor za parkiranje (za automobile i autobuse)

INVESTICIJE High ropes zona - 70.000 - 90.000 Eura Quad staza - 120.000 - 200.000 Eura Tubbing - 40.000 - 50.000 Eura sa dodatnih 75.000 - 100.000 Eura za transportnu vrpcu Površina: barem 5 ha Moguýi izvori financiranja: Privatni sektor uz subvencije javnog sektora

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x

Priprema idejnih i regulacijskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU x

Poticaji za razvoj malog poduzetništva

149


EKO PARK POTENCIJAL / MOGUúNOST Pitanje održivosti kljuþno je pitanje današnjice, pa je stoga prilika za Ston / Dubrovaþko primorje da kreira atrakciju koja na interaktivan i zabavan naþin razvija svijest svojih gostiju o važnosti brige o okolišu, dok u isto vrijeme diversificira cjelokupnu turistiþku ponudu ove destinacije.

KONCEPT Eko park je inovativna nova turistiþka atrakcija, koja obiteljima sa djecom daje moguünost da istraže svijet oko sebe. Na zabavan i interaktivan naþin educira o evoluciji, tradiciji ove regije, uzgoju hrane, zaštiti okoliša, itd. Uvažavajuüi današnje trendove, djeca uþe o održivosti, zdravom naþinu prehrane, recikliranju itd., a dijelovi parka su dizajnirani i izgraÿeni tako da promoviraju održivost (solarni paneli, tankovi 'sive vode', recikliranje, i sliþno.)

Eko park sadrži zone za istraživanje, igru i zabavu, koje su tematski podijeljene, te sve potrebne sadržaje: komercijalne sadržaje ('tržnica domaüe hrane', trgovina lokalnih suvenira i rukotvorina, trgovina sa materijalima o parku), ugostiteljske sadržaje, (restorani sa zdravom hranom, restorani sa lokalnim specijalitetima) kao i sve potrebne servisne sadržaje (parking, sanitarni objekti, i sl.)

PRETPOSTAVKE / UVJETI ƒ

Elaboracija prijedloga projekta vezano na: o Studija isplativosti: ƒ Plan investicija: budžet, financiranje, struktura operativnih troškova, kalkulacije novþanog toka, itd. ƒ Identifikacija izvora financiranja (javni i privatni sektor) po potrebi o Master plan (eksterni i interni), uzimajuüi u obzir tradicionalne stilove arhitekture u regiji: ƒ Definiranje i dizajniranje konaþnog izgleda Eko parka - dimenzije, komponente, tehniþke i logistiþke zahtjeve, zone aktivnosti, pristup razliþitim transportnim sredstvima (pješice, biciklom, motociklom, automobilom, itd.), parkirni prostor, internu mobilnost, unutarnju i vanjsku opremu, itd. ƒ Kreiranje osnovne infrastrukture: opskrba vodom i elektriþnom energijom, kanalizacija, po održivim / 'zelenim' principima itd. o Arhitektonski dizajn: ƒ Eksterni: parkirni prostori, oznaþavanje i informacije, ured za prodaju karata, te opüa mobilnost unutar centra (prihvatni kapacitet) ƒ Interni: dekoracija, oprema, namještaj, vrtovi, osvjetljenje, oznaþavanje, itd.

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA Primjeri zona i aktivnosti koje one nude, a koje se mogu kreirati unutar parka su:

150


Zona povijesti i evolucije Podruþje sa priþom o evoluciji podruþja, sa najvažnijim þinjenicama vezanim uz obalni dio i zaleÿe Stona i Dubrovaþkog primorja, te okolna podruþja. Priþa o povijesnom nasljeÿu ovog kraja (Stonski zid, solana, Dubrovaþka republika, itd.) Priþa o poljoprivredi, proizvodnji hrane, marikulturi, zdravoj hrani i sl. Informativne ploþe, video prikazi, slike i mape prikazuju socio-ekonomski razvoj, te lociraju podruþja ljudskih aktivnosti, tradiciju, folklor, gastronomiju, itd. Zona prirode 1. Biljni i životinjski svijet: morski svijet, životinjski i biljni svijet zaleÿa, itd. 2. Geografija i geologija u trodimenzionalnom prikazu: a. Obalno podruþje i zaleÿe (sa svim otoþiüima, zaljevima, te zaleÿem što treba ukljuþivati i podruþja planine koja pripadaju drugim opüinama i susjednoj BiH). 3. Zaštiüena podruþja a. Pravila zaštite: tiskane informacije sa opüim pravilima zaštite, te pravilima ponašanja u tim podruþjima b. Specifiþne mape podruþja: staze, itinerari, izletni punktovi, aktivnosti, itd. 4. Održivost i briga o prirodi a. Ljudska upotreba prirode: naþin održive upotrebe prirodnih resursa (energija, i sliþno) b. Prirodno okruženje - biljni i životinjski svijet, znaþaj za prirodnu ravnotežu Zona aktivnosti 1. Tradicija i industrija - školjkarstvo, ribarstvo, poljoprivreda i stoþarstvo, prerada kamena, trgovina, itd. 2. Lokalna tradicija - gastronomija, folklor, kostimi, dogaÿaji, klape i tradicionalni plesovi, itd. 3. Tržnica lokalne hrane 4. Kreiranje piknik zone u Eko parku a. Informacije i trgovina sa hranom, piüem i materijalima potrebnim za piknik b. Punktovi sa stolovima i stolicama i mjestima za roštilj

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI Eko park atraktivan je za sve posjetitelje destinacije, i predstavlja nezaobilaznu toþku posjete, a posebno je fokusiran na obitelji, djecu, mladež, školske grupe, studente, studijske grupe i sl. Preporuþa se istraživanje tržišnog potencijala te uvjeta trenutne ponude, kao i trenutne i potencijalne potražnje u regiji, kako bi se ocijenio uspeh ove atrakcije.

SADRŽAJI I KAPACITETI Eko centar za cjelodnevne posjete i one od nekoliko sati, posjetiteljima pruža užitak, zabavu i uþenje o karakteristikama šire regije, a može biti lociran u zaleÿu Dubrovaþkog primorja ili Stonskom zaleÿu.. Centar ima slijedeüe elemente: 1. Podruÿja a. Prostor za parkiranje automobila i autobusa b. Informativni centar (sa trgovinom) ukljuþujuüi: i. Ured za prodaju i rezervaciju karata/ulaznica ii. Knjige, magazine, novine, itd. iii. Suvenire i sl. (majice, šalice, olovke, postere, razglednice i sliþne artikle sa motivima podruþja) iv. Lokalne rukotvorine (kamen, drvo, slike, fotografije, itd.) v. Proizvode vezane uz biljni i životinjski svijet, te povijest i kulturu regije vi. itd. c. Prostor sa razliÿitim zonama parka (otvoreni i zatvoreni prostori): i. Predvorje i recepcija sa informacijama, uslugama vodiþa, garderobom, itd. ii. Razliþite zone: 1. Zona povijesti i evolucije 2. Zona prirode 3. Zona aktivnosti iii. Sobe za sastanke, konferencije, radionice, prezentacije, seminare, itd. iv. Sanitarne prostorije v. Restoran i bar vi. Trgovina 2. Usluge a. Posjete sa vodiþem na razliþitim jezicima (hrvatski, talijanski, njemaþki, engleski, itd.)

151


3.

b. Kratki teþajevi o morskom svijetu, biljnom i životinjskom svijetu, održivosti, zdravoj hrani, itd. c. Tržnica domaüe hrane – sa lokalnim, organski proizvedenim, proizvodima d. Restoran i bar sa raznovrsnom ponudom jela i piüa Eksterno i interno oznaÿavanje a. Eksterno oznaþavanje od glavne prometnice pri ulasku na podruþje destinacije sa oznakama glavnih atrakcija i aktivnosti destinacije

Interno oznaþavanje na prometnicama pri ulasku opüinu Ston ili Opüinu Dubrovaþko primorje (ovisno o lokaciji parka), sa jasnim znakovima za Eko park

INVESTICIJE Investicije: procijenjena visina investicije za ovaj projekt je od 1.000.000 - 2.000.000 Eura, ovisno o segmentima koji üe se razviti, te o tehniþkim zahtjevima, dimenzijama, troškovima zemljišta, itd. Tome je potrebno dodati troškove organizacije, upravljanja i održavanja. Veliÿina podruÿja: 5-10 ha Moguýi izvori financiranja: Razliþiti fondovi, direktne investicije javnog i privatnog sektora, itd. Moguýa suradnja: Opüine Ston i Dubrovaþko primorje, Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture, ostala privatna poduzeüa, mali lokalni poduzetnici (vinarije, školjkari i sl.)

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x

Priprema idejnih i regulacijskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU x

152

Razliþiti poticaji, kreditne linije, i sliþno.


CENTAR BRDSKOG BICIKLIZMA POTENCIJAL / MOGUúNOST Da bi destinacija Ston / Dubrovaþko primorje mogla igrati na kartu turistiþkog proizvoda specijalnih interesa, potrebno je kreirati široku lepezu aktivnosti za razliþite goste, pa je stoga park brdskog biciklizma moguünost ove destinacije da upotpunjuje i gradi svoju raznovrsnu turistiþku ponudu aktivnosti.

KONCEPT Centar brdskog biciklizma podrazumijeva razvoj razliþitih oznaþenih staza za brdski biciklizam, te centar sa uslugama iznajmljivanja bicikla i biciklistiþke opreme, trgovinom, garažom, podruþjem za þišüenje bicikla i sliþno. Uz ove usluge, centar svojim posjetiteljima nudi ponudu biciklistiþkih itinerara za grupe, te individualne ture.

Potencijalna lokacija za centar brdskog biciklizma je širi prostor Putnikoviüa

PRETPOSTAVKE / UVJETI Za razvoj ovog centra potrebno je osigurati slijedeüe elemente i korake: x Javni sektor treba razjasniti odgovornosti i obaveze vezane uz vlasništvo zemlje sa izvoÿaþem x Potrebna je detaljna razrada projekta, što ukljuþuje razvoj razliþitih staza / ruta sa razliþitim nivoima zahtjevnosti za razliþite ciljne grupe (vezano i uz razvoj pješaþkih staza) x Potrebno je osmisliti i definirati konaþnu rutu, vezano uz integriranje razliþitih toþaka interesa, kao što su jedinstveni vidikovci, vinski putovi, i sliþno. x Potrebno je definirati kriterije za razvoj malih smještajnih kapaciteta specifiþno za ovaj proizvod (kao na primjer 'Bed and Bike') x Potrebno je urediti staze i postaviti odgovarajuüu signalizaciju x Potrebna je organizacija posebnih dogaÿaja vezanih uz biciklizam

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x x x x

Individualne biciklistiþke ture Biciklistiþki itinerari za grupe Moguünosti iznajmljivanja bicikla i opreme Moguünost kupnje opreme

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x

Svi turisti željni aktivnog odmora, mladi, parovi, ljudi treüe životne dobi, organizirane grupe, itd.

SADRŽAJI I KAPACITETI Centar brdskog biciklizma ukljuþuje slijedeüe elemente: ƒ Biciklistiþki centar - usluge iznajmljivanja bicikla, sa trgovinom, garažom, podruþjem za þišüenje bicikla, te tuševima za bicikliste ƒ Ugostiteljske sadržaje – restoran i bar ƒ Ostale servisne sadržaje – sanitarni prostori, parking, i sl. ƒ Ponudu biciklistiþkih itinerara za grupe: Ture za grupe od 6-15 gostiju razliþitih sposobnosti i moguünosti, sa po dva vodiþa u svakoj grupi. Moguünost upotrebe vozila za prijevoz opreme, rezervnih dijelova, alata, prve pomoüi i sl. - Individualne ture gdje se gostima daje detaljan prijedlog plana ture, sa pripadajuüim mapama,

153


predloženim toþkama interesa (lokalna povijest i kultura, vidikovci, itd.)

INVESTICIJE x

Planirana investicija iznosi oko 100.000 - 200.000 Eura, ovisno o sadržajima / kapacitetima centra, te dužini i opremljenosti staza

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x x

Priprema projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu sadržaja Dobivanje potrebnih dozvola Definiranje ruta Poþetak realizacije

x

Javni sektor sudjeluje u projektima ureÿivanja i oznaþavanja staza

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

154


KONCEPT VIDIKOVACA POTENCIJAL / MOGUúNOST Podruþje Stona / Dubrovaþkog primorja sa svojim prirodnim ljepotama privlaþno je za osmišljavanje razliþitih aktivnosti u prirodi, a mnogi atraktivni dijelovi su dostupni samo pješaþenjem / biciklom. Razliþite toþke ovog podruþja pružaju mjesta sa prekrasnim pogledima na more, okolne otoke, okolna brda, sela u unutrašnjosti, vinograde i mnoge druge lokacije, koja daju jedinstveni osjeüaj doživljaja prirode i ruralnog života ove destinacije. Moguünost je za ovo podruþje osmisliti koncept vidikovaca koji kao cjelina gostima nudi istraživanje i doživljaj atraktivnih pogleda, što poveüava atraktivnost destinacije, te intenzivira iskustva i daje dodatnu vrijednost za njene goste.

Pogled prema otocima (opüina DP)

Pogled na krajolik u unutrašnjosti opüine DP

KONCEPT Sustav vidikovaca temelji se na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru, ali i prema unutrašnjim dijelovima zaleÿa sa pogledom na polja / sela (Ston i Dubrovaþko primorje), kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovarajuüih prilaza vidikovcima, za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje, sa (interaktivnim) informacijskim ploþama, suvremenim dalekozorom, i sliþno.

Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž Napoleonove ceste (Dubrovaþko primorje), te južni priobalni gorski pojas Pelješca.

PRETPOSTAVKE / UVJETI x

Potrebna je detaljna razrada projekta, što ukljuþuje definiranje i razvoj kljuþnih vidikovaca na cijelom podruþju destinacije po navedenim kriterijima

155


PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA x x x x

tura vidikovaca tura vinskih polja tura tradicionalnih sela itd.

KLJUüNI TRŽIŠNI SEGMENTI x

Posjeti vidikovcima atraktivni su za sve goste destinacije, kao i svim turistima željnim aktivnog odmora, posebno mladima, parovima, ljudima treüe životne dobi, obiteljima, ali i ostalim segmentima

SADRŽAJI I KAPACITETI Koncept vidikovaca podrazumijeva mrežu vidikovaca podruþja Ston / Dubrovaþko primorje i može se integrirati sa konceptom pješaþkih / planinarskih / biciklistiþkih staza, a svaki punkt treba sadržati slijedeüe elemente: ƒ Dobar prilaz do vidikovca (pješaþkim/cestovnim putem) ƒ Sustav oznaþavanja ƒ Informacijske ploþe (sa svim informacijama i objašnjenjem svake prirodne i druge znamenitosti koja se vidi sa odreÿene toþke, slikovnim i tekstualnim prikazima, te informacijama o ostalim vidikovcima podruþja) ƒ Dalekozor / durbin (þije se korištenje naplaüuje ubacivanjem kovanica) ƒ Moguünost fotografiranja na najboljoj lokaciji (fiksnim fotoaparatom sa moguünošüu izrade fotografija, a þije se korištenje naplaüuje ubacivanjem kovanog novca) ƒ Kvalitetne platforme sa ogradom od prirodnih materijala

INVESTICIJE x

20.000 do 30.000 Eura po jednom vidikovcu

REDOSLIJED AKTIVNOSTI x x x

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Poþetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU x

Javni sektor ovdje treba preuzeti kljuþnu odgovornost

Sljedeüa karta prikazuje naš prijedlog gore navedenih projekata, odnosno prijedlog njihovih potencijalnih lokacija, a koje su identificirane temeljem obilaska terena, razgovora sa lokalnim interesnim subjektima, kao i temeljem analize projektnih ideja lokalnih interesa identificiranih od strane Klijenta.

156


Kartogram 15-2: Prijedlog projekata turistiþke infrastrukture i atrakcija

Kartogram 15-3: Detalj - Prijedlog projekata turistiþke infrastrukture, atrakcija i smještaja

157


15.4 Projekti edukacije i upravljanja Da bi destinacija Ston i Dubrovaþko primorje sve elemente turistiþkog lanca vrijednosti mogla kreirati, integrirati i implementirati, potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima), kao i dobro strukturirani upravljaþki sustav. U nastavku su predstavljeni kljuþni projekti vezani uz izgradnju upravljaþkog sustava i edukaciju. Tablica 15–5: Kljuþni projekti edukacije i upravljanja

1

PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA

OPIS

Projekt edukacije u turizmu

Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turistiþkih aktivnosti na podruþju Stona/ Dubrovaþkog primorja, kljuþno je poveüati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. Prema tome, edukacija i trening su kljuþni faktor uspjeha u zadovoljavanju oþekivanja i potreba gostiju, pružanju odgovarajuüe vrijednosti za novac i na taj naþin podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Uz sve to, profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu znaþajno utjeþe na izgradnju pozitivnog imidža destinacije. Ovo je projekt javnog sektora.

2

TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu)

Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posveüenosti novom razvojnom modelu turizma destinacije Ston / Dubrovaþko primorje, te podizanje razine svijesti o znaþaju turizma za ekonomiju ovog podruþja, a što se osobito odnosi na podruþja u zaleÿu. Predanost i posveüenost lokalne zajednice turizmu je kljuþ zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj naþin cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. Ovo je projekt javnog sektora.

3

Sustav destinacijskog menadžmenta

Sustav destinacijskog menadžmenta program je sa ciljem poveüanja uþinkovitosti upravljanja destinacijom Ston / Dubrovaþko primorje, a kroz ukljuþivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora. Obzirom na potrebu formiranja turistiþkih sub-regija (klastera) unutar šireg klastera Dubrovaþke rivijere, ovim programom udružuju se subjekti privatnog i javnog sektora iz obje opüine (Ston i Dubrovaþko primorje), a rade zajedniþki na strukturiranoj organiziranoj promociji destinacije, zajedniþki kreiraju turistiþka iskustva, proizvode, aktivnosti i usluge. Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

4

Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Rijeþ je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podruþju županije, a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promiþe i potiþe razvoj turizma u ovoj regiji.

5

Edukativni centar za održivi razvoj i zeleno poduzetništvo (Eko centar Topolo)

Edukacijski projekt koji je veü pokrenut od strane Udruge Slap, a podrazumijeva program edukacije poljoprivrednika o proizvodnji eko hrane, te njihovo ukljuþivanje u turistiþku ponudu ovog kraja.

U nastavku slijedi opis projekata edukacije u turizmu i TourFuture programa.

158


PROJEKT EDUKACIJE U TURIZMU CILJ PROGRAMA Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turistiþkih aktivnosti na podruþju destinacije Ston / Dubrovaþko primorje, kljuþno je poveüati profesionalnost i gostoljubivost ljudi zaposlenih u turizmu. Prema tome, edukacija i trening su kljuþni faktor uspjeha u zadovoljavanju oþekivanja i potreba gostiju, pružanju odgovarajuüe vrijednosti za novac i na taj naþin podizanje nivoa njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Uz sve to, profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu znaþajno utjeþe na kvalitetu imidža destinacije.

TRENUTNA SITUACIJA Iako se može reüi da su ljudi u južnoj Dalmaciji tradicionalno gostoljubivi, razina profesionalizma i kvaliteta pružanja usluga zahtjeva poboljšanje. Ovaj projekt predlaže kljuþne strategije za cjelokupno poboljšanje kvalitete usluga zaposlenih u turizmu.

OüEKIVANI REZULTATI x

Veüa profesionalnost i specijalizacija zaposlenih u turizmu

x

Poveüana kvaliteta usluga

x

Veüe zadovoljstvo i lojalnost gostiju

x

Uþvršüeni imidž sektora turizma meÿu lokalnim stanovništvom

x x x x x x x x x

http://www.ruraltourisminternational.org/main.php?obj_id=676181603 http://www.forestur.net/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=17&Itemid=51 http://woe.tsnsw.org.uk/rural www.ste.edu.gr/uk/ste_uk.htm www.atec.ca/ www.watourismawards.com.au/index.site.restaurants.restaurant.1424.html www.tourismti.com/home.html www.emerit.ca/eng/index.aspx http://app.stb.com.sg/asp/ina/ina07.asp

INFORMACIJE NA INTERNETU

AKTIVNOSTI / KORACI x

Trening i edukacija u (ruralnom) turizmu i ugostiteljstvu po programima koji ukljuþuju razliþite tehnike ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ

Ruralni smještajni objekti: cjelokupno upravljanje seoskim domaüinstvom Smještajni objekti: recepcija, concierge, domaüinstvo, itd. Kušaonice: koncept i usluge Restoran: šef, kuhari, konobari, itd. Usluge: kvaliteta, zadovoljavanje potreba i oþekivanja turista, itd. Tehnike prodaje i komercijalizacije Komunikacijske tehnike Profesionalna i uslužna izvrsnost Nove moguünosti poduzetniþkog zapošljavanja: specijalizirani vodiþi, putniþki agenti, organizatori aktivnosti i dogaÿanja, itd. Jezici: njemaþki, engleski, francuski, itd. Upravljanje: ljudski resursi, ekonomija i financije, logistika, itd.

159


x

Promocija dogovora sa postojeüim turistiþkim školama i fakultetima: ƒ ƒ ƒ ƒ ƒ

Koordinacija teþajeva Kreiranje sadržaja teþajeva Osigurati nastavnike i struþnjake iz turizma i ugostiteljstva kao predavaþe Prilagodba sadržaja teþajeva potrebama turistiþkog poslovanja i povezanim uslugama Promocija programa i kontrola rezultata

RAZINA PRIORITETA NISKA

SREDNJA

VISOKA 999

160


TOURFUTURE (PROJEKT EDUKACIJE LOKALNOG STANOVNIŠTVA O TURIZMU) CILJ PROGRAMA Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posveüenosti novom razvojnom modelu turizma destinacije Ston / Dubrovaþko primorje, te podizanje razine svijesti o znaþaju turizma za ekonomiju ovog podruþja, a što se osobito odnosi na podruþja u zaleÿu. Predanost i posveüenost lokalne zajednice turizmu je kljuþ zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj naþin cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju.

TRENUTNA SITUACIJA Turizam je prepoznat kao važna poluga ekonomskog razvoja cjelokupne Dubrovaþke regije, ali još uvijek od strane lokalnog stanovništva nema neophodnu podršku. Predanost i posveüenost lokalne zajednice turizmu je kljuþ zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj naþin cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. Nadalje, a s obzirom da je razvoj profesionalnog proizvoda ruralnog turizma tek u zaþecima na ovom podruþju, neophodna je edukacija stanovništva o njegovim moguünostima i potencijalima, zbog što šireg ukljuþivanja pojedinaca i zajednice u njegovo oblikovanje i profesionalizaciju.

OüEKIVANI REZULTATI x

Posveüenost lokalnog stanovništva razvoju turizma u cjelini

x

Moguünosti zapošljavanja lokalnog stanovništva

x

Svijest o turizmu kao kljuþnom sektoru za ekonomski razvoj destinacije i regije

x

Poboljšani imidž sektora turizma - turizam kao prestižna, efikasna i profesionalna djelatnost u buduünosti destinacije

x x x x

http://www.belizetourism.org/events--awards/tourism-awareness-activities.html http://www.hie.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596 http://www.hi-arts.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596 http://www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.htm

INFORMACIJE NA INTERNETU

AKTIVNOSTI / KORACI ƒ ƒ ƒ

Organiziranje turistiþkog foruma kao sljedeüi korak nakon Plana razvoja eko / ruralnog turizma - kako bi se lokalno stanovništvo detaljnije upoznalo sa modelom, konceptom i prijedlozima razvoja ruralnog turizma destinacije Ston / Dubrovaþko primorje Promotivna kampanja u lokalnim medijima – tisak, radio, TV, letci, itd., kako bi se istaknule nove moguünosti u turizmu za lokalno stanovništvo, a takoÿer i znaþaj održivog razvoja u svrhu zaštite i oþuvanja prirodnih i kulturnih resursa podruþja. Organiziranje 'Mjeseca turizma', 'Tjedna turizma' i sliþno, sa aktualnim temama u turizmu destinacije, gdje se mogu dodjeljivati priznanja za trud þlanovima lokalne zajednice u promociji (ruralnog) turizma u svom mjestu / zajednici.

RAZINA PRIORITETA NISKA

SREDNJA

VISOKA

999

161


16 Marketing plan Permanentne promjene u ponašanju turista kao i opüi trendovi þine marketing kao dio ukupnog turistiþkog promišljanja jednom dinamiþnom cjelinom. Marketing namijenjen regiji Dubrovaþkog primorja i Stona mora prije svega biti pro-aktivan i konstantno inovirajuüi da bi osigurao moderne marketinške alate i aktivnosti. S druge strane, isto tako se i oþekuje suradnja i pomoü DN županije odnosno TZ DN županije kroz preporuke novog Strateškog marketing plana Republike Hrvatske 2008-2012, kao i kroz ideje regionalnih preporuka za DN županiju iz istog plana. Dakle, ovdje se radi sa jedne strane o inicijativi koja kreüe sa sub-regije Dubrovaþko primorje i Ston u smislu kako lokalni turistiþki djelatnici (prvenstveno marketinški) vide razvoj marketinga na svom podruþju, dok s druge strane TZ DN županije treba omoguüiti znanja, odnosno strateški marketing smjer cijele Županije kao i što se, u marketinškom smislu, misli napraviti sa sub-regijom Dubrovaþko primorje i Ston.

16.1 Ciljevi Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije, kao i rezultate napravljenih analiza, primjera najbolje prakse, te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa sub-regije, predlažemo sljedeüe marketinške ciljeve za sub-regiju Dubrovaþko primorje i Ston: Cilj 1: Poveüanje utrška glavne turistiþke sezone Visoka sezonalnost turizma sub-regije kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu üe se još sljedeüi period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. Upravo zbog te þinjenice, važno je zapoþeti promišljati na koji naþin poveüati utržak tijekom visoke sezone, odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje. Cilj 2: Stvaranje elektroniþke platforme sub-regije Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomoü putem elektroniþkih platformi poput interaktivnih web stranica, socijalnih web stranica, raznih turistiþkih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi, fotografije, zvukovi) alate vezane na podruþje u kojem su bili. Ovdje je važno da sub-regija Dubrovaþko primorje i Ston dobije atraktivne moderne alate putem kojih uz manji trošak se dobiva puno veüi opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista, te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog moguünosti individualizacije putem elektroniþkih medija. Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda sub-regije Kao što je prije navedeno, sub-regija je dio "veüe" marketinške priþe kako u smislu turistiþkih proizvoda tako i u smislu opüeg percipiranja DN županije kao regije. U tom smislu sub-regija Dubrovaþko primorje i Ston, u glavnim proizvodima prate "veüu" priþu (Sunce i more, Nautika itd.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za sub-regionalni da se kreiraju i razvijaju specijalistiþki proizvodi koji su dijelom veü poznati (ruralni turizam, školjkarstvo, vinarstvo) ali i da se poþne promišljati i o specijaliziranim turistiþkim proizvodima koje ova subregija može ponuditi, a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije.

162


16.2 Konkurentske strategije marketinga Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju opüi dojam “turistiþkog iskustva i doživljaja”. Uz prijevoz, turizam ukljuþuje i smještaj, hranu i piüe, usluge, trgovinu, zabavu, estetiku kao i posebne dogaÿaje i svi ti elementi daju odreÿeni utjecaj na opüu turistiþku sliku destinacije. Cjelokupni lanac turistiþke vrijednosti, da bi na što bolji naþin kontrolirao opüu sliku turizma, ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u veüoj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turistiþki lanac vrijednosti poluþio uspjeh odnosno pozitivne dojmove. U smislu sub-regije Dubrovaþko primorje i Ston, vodeüi raþuna o cjelokupnom turistiþkom lancu vrijednosti predlažemo sljedeüe konkurentske strategije marketinga: x Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici turistiþke destinacije Ston i Dubrovaþko primorje u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuju trendove na tržištu kako bi se moglo promptno reagirati na promjene u okruženju. Ova aktivnost podrazumijeva suradnju opüine Ston i opüine Dubrovaþko primorje u kreiranju zajedniþke marketinške konkurentske strategije. x

Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete (npr. kreiranje zajedniþke marke za cijelu destinaciju Ston i Dubrovaþko primorje, uvoÿenje i upravljanje eko-oznakama kvalitete, oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turistiþkim objektima, kao što je EuroGites, ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turistiþkih destinacija)

x

Koncentracija na kljuþna tržišta sa kljuþnim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja

x

Omoguüavanje vrlo specifiþnih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima (na primjer, informacije o gastronomiji destinacije Ston i Dubrovaþko primorje)

x

Uvoÿenje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedinaþnim mikro destinacijama u skladu sa opüim razvojem proizvoda Županije (na primjer proizvod agroturizma Dubrovaþkog primorja, vinski puti Pelješca, i sliþno)

x

Uvoÿenje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom – marketing klubovi i seminari

x

Kooperativni marketing

x

Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture

x

Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma, turistiþkih proizvoda i usluga sub-regije (zajedniþka suradnja lokalnih subjekata u eko/ruralnom turizmu, poput vinara, uzgajivaþa školjaka, malih poduzetnika i javnog sektora)

x

Poveüanje svjesnosti o turizmu i njegovu znaþenju meÿu lokalnim stanovništvom (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima) 163


16.3 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa sub-regije Dubrovaþko primorje-Ston diferencira sub-regiju od ostalih sub-regija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije, ali i od analize trenutaþnih kao i buduüih potreba i želja emitivnih tržišta. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potrošaþa / klijenata / turista þime se sprjeþavaju kljuþne tri þinjenice: 1. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom; 2. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se odašilje – ova situacija se najþešüe dogaÿa sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga; 3. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u glavama potrošaþa / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma. Upravo zato se pozicioniranje sub-regije Dubrovaþko primorje-Ston more zasnivati na znanju o potrebama, željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim þinjenicama potrebno je zapitati se sljedeüa pitanja i pronaüi odgovore na njih: 1. Što je važno ciljnom tržištu? 2. Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas? 3. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju? 4. Koje atribute treba Dubrovaþko primorje-Ston koristiti da bi se diferenciralo kako bi na najbolji naþin iskoristilo svoje ograniþene resurse? Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljedeüim poglavljima vodeüi raþuna da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike ove sub-regije da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potrošaþa / klijenata / turista þime se ova destinacije diferencira od konkurenata, ali i zadovoljava potrebe gostiju boje od drugih. 16.3.1 Korporativni identitet a. Zaštitna marka Dubrovaþko primorje - Ston Jedinstvena zaštitna marka sub-regije predstavljala bi krovnu marku sub-regije pomoüu koje bi se ona promovirala na meÿunarodnom turistiþkom tržištu. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od: x x

Loga Dubrovaþko primorje-Ston Jedinstvene prodajne poruke.

b. Stvaranje sinergije sa DN županijom Ovim programom Dubrovaþko primorje-Ston bi trebalo iskoristiti snage DN županije kao jake turistiþke tržišne marke (sa Dubrovnikom kao krilaticom regije). Sub-regija bi trebala iskoristiti pozitivne stavove potrošaþa vezane za regiju na naþin da se veže za županijsku tržišnu marku.

164


c. Zaštitne marke turistiþkih proizvoda Pelješac-Ston x

Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije, kao na primjer: x x x x

Dubrovaþko primorje-Ston – Sunce i more Dubrovaþko primorje-Ston - Gastronomija Dubrovaþko primorje-Ston – Eko / ruralni turizam Dubrovaþko primorje-Ston - Nautika itd.

x Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turistiþkih proizvoda, kao na primjer: x x x x x x x

Dubrovaþko primorje-Ston – Jedrenje Dubrovaþko primorje-Ston – Vinske kuüe Dubrovaþko primorje-Ston - Biciklizam Dubrovaþko primorje-Ston – Školjkarstvo Dubrovaþko primorje-Ston – Povijest i kultura Dubrovaþko primorje-Ston - Dogaÿanja Dubrovaþko primorje-Ston – Mari i Agrikultura

d. Dodavanje oznaka uþlanjivanjem u meÿunarodne institucije i udruženja Na ovaj naþin regija podiže svoj imidž na turistiþkom tržištu te podiže kredibilitet kod potrošaþa. x

npr. EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma)

e. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz sub-regiju Itinerari bi trebali biti oznaþeni prema vrsti turistiþkog iskustva kojeg nude. Na ovaj naþin oni postaju prepoznatljiviji a turistiþko iskustvo transparentnije. f. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turistiþke atraktivnosti

Na ovaj naþin stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti. x npr. Mali Ston-Bistrina – zona školjaka x npr. regija zaleÿa Stona – zona agrikulture x npr. regija obalnog pojasa Doli-Majane - zona plaže i vodenih aktivnosti x

npr. Ston i Slano – zone urbanih cjelina (kultura i povijest)

g. Oznaþavanje turistiþkih informativnih centara

Pravilno oznaþavanje i osmišljavanje ureÿenja turistiþkih centara podiže kredibilitet centra, ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi. 16.3.2 Pozicioniranje Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja sub-regije mora se navesti da je na razini Dubrovaþko – neretvanske županije diskutirano pitanje pozicioniranje cjelokupne destinacije, pa tako i njenih sub-regija, odnosno mikrodestinacija. Ovaj proces utvrÿivanja strateških uporišta pozicioniranja i samog pozicioniranja proizlazi iz rada na dokumentu Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske, odnosno regionalnih radionica u DN županiji. Rezultati tih radionica kako i rezultati finalnih preporuka za regiju DN županije mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja predmetne sub-regije Dubrovaþko primorje – Ston. Preporuþeno pozicioniranje: Veliþanstvena Rivijera 165


Imidž: Elegantna turistiþka destinacija Vrijednosti: Posebnost, kreativnost, živost Diferencijacija: Kultura i naslijeÿe Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor sub-regije ima i svoje specifiþnosti koje ga na neki naþin istiþu kao jedinstvenog, a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje.

Uporišta pozicioniranja Sve prisutniji trend oþuvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i nasljeÿa nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma sub-regije Dubrovaþko primorje – Ston, a u sklopu opüe turistiþke ponude Županije, koja proizlazi iz nekoliko uporišta: Slika 16-1: Uporišta turistiþkog pozicioniranja

UPORIŠTA TURISTIýKOG POZICIONIRANJA DUBROVAýKOG PRIMORJA I STONA Oþuvanje prirodnih i kulturoloških vrijednosti

Kapitaliziranje nasljeÿa, kult ure i tradicije

Turizam Dubrovaþkog primorja i Stona

Usklaÿivanje sa porast om potražnje prirodnog i neiskvarenog

Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljaja i izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge

Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava, a traži se sve širi raspon doživljaja. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osjeüati se obogaüeni uþenjem o neþemu novom ili ukljuþivanjem u specifiþne aktivnosti. Oni oþekuju da üe sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pamüenja. Turizam sub-regije treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti - brojne doživljaje vrijedne pamüenja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti kuüi i podijeliti ih s prijateljima i obitelji. Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fiziþku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma sub-regije Dubrovaþko primorje Ston.

166


Glavne koristi i vrste turistiþkog doživljaja Bez obzira na njihovu prevladavajuüu aktivnost ili pasivnost, turisti / posjetitelji opüenito traže doživljaje povezane s provodom, uþenjem uz provod, estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente, ali jedan aspekt obiþno prevladava nad svima ostalima. SUSTAV DOŽIVLJAJA Gost koji "upija doživljaj"

Provod Pasivan gost Estetika

UĀenje uz provod

Aktivan gost

Bijeg

Gost koji se "utapa u doživljaju"

x

Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomoüu svojih pet osjetila: oni žele vidjeti, þuti, omirisati, okusiti i dodirnuti.

x

Doživljaji uþenja uz provod: turisti žele biti aktivno ukljuþeni u predložene doživljaje. Voljni su uþiti na zabavan naþin.

x

Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Oni se žele unijeti u okruženje i/ili dogaÿaj.

x

Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i ukljuþenje. Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti.

Prirodni i umjetno stvoreni resursi sub-regije Dubrovaþko primorje-Ston kao elementi diferencijacije Sustav doživljaja predstavlja tzv. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata. Fiziþku (opipljivu) komponentu proizvoda þine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doživljaja ne bi mogao postojati. Resursi sub-regije su prikazani sljedeüim grafikonom:

167


168

FIZIýKA KOMPONENTA TURIZMA SUB-REGIJE DUBROVAýKO PRIMORJE - STON

Održiva gospodarska aktivnost korištenjem prirodnih resursa kroz oþuvanje kulture i tradicije revitalizacijom postojeüih i kreiranjem novih umjetnih resursa

Turizam kao rezultat istovremenog korištenja prirodnih i umjetnih resursa

Plaže

Turistiþki centri na obali

Solana

Muzeji

Umjetno stvorene atrakcije

Crkve

Sela i kuüe

Zidine

Izletišta

Objekti

Smještaj

Ljekovito bilje

Spilje

Doline

Planine, stijene

Školjke

Flora i fauna

More

Riba

Ljekovito bilje

Pþelarstvo

Livade, pašnjaci

Stoka, perad

Vino

Industrijsko bilje

Ljekovito bilje

Divljaþ

Drvo

Ratarski proizvodi

Oranice, vinogradi, vrt ovi

Šume

Umjetni resursi

Vinarije

Prirodni resursi


Pozicioniranje Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu sub-regije Dubrovaþko primorje - Ston dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma. Regija Dubrovaþko primorje-Ston se pozicionira kao ekološka turistiþka destinacija, koja u svojem ukupnom prostoru nudi raznovrsna turistiþka iskustva i doživljaje posredstvom poslovne strukture manjih obiteljskih i/ili "boutique" sadržaja. Unutar ruralnog prostora ove sub-regije dosljedno se apliciraju principi revitalizacije kulturnog i etno naslijeÿa u razvoju smještajnih kapaciteta i turistiþke infrastrukture. Tako stvoreni turistiþki sadržaji u ruralnom prostoru obogaüuju se snažnom revitalizacijom lokalne poljoprivredne proizvodnje kao i ruralne scenografije koja na taj naþin kreira imidž podruþja. Obalni dio prostora osim što pretpostavlja restrukturiranje i unaprjeÿenje naslijeÿenih turistiþkih struktura (Ston, Prapratno, Slano itd.) što se tiþe novog razvoja takoÿer podrazumijeva "toþkasti" pristup razvoja orijentirano "boutique" odnosno individualiziranom turistiþkom tržištu koji üe dolaziti u sub-regiju zahvaljujuüi kljuþnim fascinacijama i atributima obale. Pozicioniranje turizma kao skupa turistiþkih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu. Turistiþki proizvod je skup aktivnosti i ponuÿaþa organiziranih u funkciji zadovoljenja odreÿenog motiva putovanja, odnosno potrebe potrošaþa za provoÿenjem svog slobodnog vremena. U smislu tržišne strategije, svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za odreÿenom ponudom trebaju zadovoljiti. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponuÿaþa turizma, a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa.

16.4 Strategije marketing miksa Današnji marketing u turizmu je na neku ruku naþin voÿenja ukupnog poslovanja, odnosno tzv. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti voÿeni sljedeüim smjernicama: ƒ uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista; ƒ

fokusirati se na one turiste koji üe radije doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude);

ƒ

voditi raþuna o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji naþin poluþio tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turistiþkom poduzeüu ili o privatnom ponuÿaþu neke usluge.

Usvajanjem ovakvog koncepta omoguüuju se bolje usluge turistima, ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže. Neopipljiva narav turistiþkih usluga þini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od poþetka. Nadalje, teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda Dubrovaþkog primorja i Stona komparativno bolja od npr. regije Dalmatinske Zagore. Dodatno, klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju, te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na naþin da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata.

169


Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izmeÿu kljuþnih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju. 16.4.1 Strategija proizvoda A. Strukturiranje itinerara Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova, suvenirnica i trgovina. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turoperatore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama, što raditi u podruþju Dubrovaþkog primorja i Stona. a. Pješaþke ture x x x x

Razgledavanje Stona i zidina Crkve Dubrovaþkog primorja Pješaþenje po dolini Pelješca Slano i zaleÿe

b. Autobusne ture x x x x

Dubrovnik-Cavtat izlet Korþula izlet Tura Dubrovaþkog primorja i zaleÿa Tura Pelješca

c. Sportsko-rekreativni itinerari x Obilazak okolice biciklima x Itinerar multi-avanture (planinarenje, paragliding itd.) x Itinerar sporta i rekreacija d. Gastronomija x x x

Najbolji restorani Domaüa prirodna hrana Povrüe i voüe tura

B. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira Tipiþan turist htjeti üe uzeti sa sobom suvenire koji ga podsjeüaju na boravak u destinaciji. Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj naþin pridonijeli stvaranju odnosno jaþanju identiteta unutar DN županije. C. Kreiranje usluga prema potrošaþima x Organizacija turistiþkih informativnih centara na bazi pružanja potpunih usluga turistima (davanje informacija, distribucija i prodaja promotivnih materijala, prodaja suvenira, prodaja turistiþkih proizvoda, prodaja kuponskih vauþera, prodaja karata, rezervacijske usluge, usluge mjenjaþnice, usluge vodiþa itd.) x

170

Organizacija besplatnih telefonskih linija. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odluþe na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Nakon odlaska, informator upuüuje pismo zahvale gostu i iskorištava moguünost ponude novih proizvoda za iduüu godinu.


D. Marketing klubovi Zadaüa marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. Primjeri aktivnosti marketing klubova: x pomoü u organizaciji sajmova x organizacija radionica i seminara x obrazovni izleti za putniþke agencije i tour operatore x odnosi sa javnošüu x zajedniþko oglašavanje x proizvodnja brošura x promotivne akcije x direktan marketing x voÿenje baza podataka itd. E. Stvaranje marki kvalitete Vizualizacijom atributa i koristi poveüavamo želju kod potrošaþa za konzumiranjem odreÿenoga proizvoda, stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potrošaþa da konzumira proizvod. Marke kvalitete mogu se kreirati: x po pojedinim turistiþkim proizvodima x po posebnim koristima koje se nude potrošaþima x po specijalnim atributima koje uživa proizvod. 16.4.2 Strategija komercijalizacije A. Ciljne skupine S obzirom da sub-regija Dubrovaþko primorje-Ston nije meÿunarodno poznata destinacija te da turistiþki proizvod trenutno nije spreman za privlaþenje veüih volumena potražnje, preporuþa se upotreba specijalistiþkih, fokusiranijih kanala distribucije. S time u vezi ciljaju se: ƒ Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam, proizvode specijalnih interesa, prodaju dogaÿanja itd.). ƒ

Specijalistiþke turistiþke agencije. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalistiþkih turistiþkih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom.

ƒ

Bivši posjetitelji. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su veü boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nudeüi nove turistiþke proizvode i iskustva (npr. nova dogaÿanja, nove proizvode specijalnih interesa, organizaciju novih itinerera itd.).

B. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima ƒ Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima DN županije pod nazivom «Kupujte DN županiju» ƒ

Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turistiþkih usluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. Cilj ovakvih susreta je poveüati prisutnost županije, ali i tim sub-regije u prodajnim programima stranih posrednika.

171


C. Strategija prodaje turistiþkim agencijama Stvaranje mreže kljuþnih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja, treningu, obrazovanju, isporuci materijala itd. U izabranim agencijama organiziraju se promocije, postavljaju specijalna predstavljanja (display) dijele pokloni, prodaju promotivni materijali. Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. Cilj seminara je podiüi razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putniþkih agencija. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ DN županije kao i Hrvatskom turistiþkom zajednicom koja je inicijator tih susreta. D. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima Organizacija baze podataka Podatke iz baze, privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. Baza podataka se mora stalno održavati, obnavljati sa novim identificiranim važnim potrošaþima, te brisanjem onih koji to više nisu. Njezinim pravilnim voÿenjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija, poveüava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu. Identifikacija potrošaþkih udruženja Ovim programom identificiramo razna udruženja, klubove i asocijacije kojih su þlanovi odreÿene grupe potrošaþa sa zajedniþkim interesima. Ovim programom identificiramo kljuþne osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima, zagovornicima prodaje. Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turistiþkim agencijama Ovim programom turistiþke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. S druge strane, Turistiþka zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal. 16.4.3 Strategija komunikacije A. «Pull» promotivne aktivnosti Na bazi djelovanja «pull» tehnika potrošaþi traže destinaciju kod turistiþkih agencija. Na taj naþin turistiþke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe. a. Oglašavanje Buduüi da cijela sub-regija ima relativno mali budžet za oglašavanje, sugerira se stroga koncentracija oglašavaþkih aktivnosti. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u podruþjima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putniþkim agencijama.

b. Publicitet Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji, potrošaþi prihvaüaju puno pozitivnije jer se þlanci u novinama shvaüaju kao neovisni i bez predrasuda. Publicitet je jako važan i zbog malih troškova publiciranja. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veliþini publiciteta koju destinacija dobije. 172


S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta, Dubrovaþko primorje-Ston mora suraÿivati s novinarima upotrebljavajuüi «push» alate te pružajuüi im najnovije informacije i materijale. c. Publikacije Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki orijentirane“ destinacije kojeg želimo promovirati. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama. Primjeri publikacija: ƒ Imidž brošura na recikliranom papiru ƒ

Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku

ƒ

Gastronomski vodiþ na najveüim portalima

d. Promotivne akcije ƒ Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda sub-regije. ƒ

Stimuliranje poveüanje popustima itd.).

ƒ

Sudjelovanje na turistiþkim sajmovima.

ƒ

Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima

potrošnje

turista

(vauþerima,

specijalnim

e. Internet stranica prema potrošaþima Sve veüem broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna þinjenica. S time u vezi, Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih opüih informacija preko npr. razgleda interijera objekata do moguünosti jednostavnog rezerviranja smještaja. Dodatno se razvijaju podstranice top 5 sub-regije, top 5 itinerara sub-regije itd. Prisutnost na najveüim socijalnim mrežama je od najveüe važnosti (Facebook, Youtube, Flickr itd.). B. «Push» promotivne aktivnosti Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodavaþe turistiþkih usluga da prodaju destinaciju, odnosno pridobiti novinare da objavljuju þlanke o destinaciji. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata. a. Internet stranica Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turistiþkim djelatnicima, novinarima, profesionalnim udruženjima. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi, fotografije, zvukovi itd. b. Promotivni materijali ƒ Korporativne brošure ƒ

Specijalne brošure po proizvodima

ƒ

Kalendari dogaÿanja

ƒ

Prodajni vodiþi

ƒ

Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte

ƒ

Mape – biciklizam, pješaþenje, kultura, opüe itd.

c. Specijalizirani sajmovi za preprodavaþe turistiþkih usluga 173


Posjeüuju se sajmovi namijenjeni preprodavaþima turistiþkih usluga. d. Organizacija baze podataka o kljuþnim kupcima Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima, adresama, brojevima telefona preprodavaþa turistiþkih usluga, profesionalnih udruženja, predstavnika medija, lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima. Nakon toga upravlja se bazom podataka, identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije. e. Organizacija obrazovnih izleta za putniþke agencije, tour operatore i novinare f. Stimuliranje tiskanja turistiþkih vodiþa Stimulacijom tiskanja turistiþkih vodiþa (kao npr. Michelin, Lonely Planet itd.) znatno podižemo kredibilitet destinacije. g. Video materijali Video materijali namijenjeni preprodavaþima turistiþkih usluga, novinarima, profesionalnim udruženjima i klubovima. h. Foto arhiva i. Suveniri 16.4.4 Tržišna strategija Kako je cijela sub-regija Dubrovaþko primorje – Ston dio sveukupne ponude DN županije, te time prati i opüa tržišna kretanja, može se konstatirati da tržišna strategija Dubrovaþkog primorja i Stona ne odmiþe previše od opüe tržišne strategije DN županije. Oþekuje se i daljnja diversifikacija geografskih tržišta, ali kao i u zadnjih 5 do 6 godina glavna geo tržišta þine zemlje Zapadne Europe. Domaüe tržište üe i dalje imati stabilan rast u fiziþkim brojevima iako üe mu se udio u ukupnoj strukturi smanjivati, te se za njega pretpostavlja da neüe prelaziti 10% ukupnog prometa. Glavne toþke geo pristupa tržištima su sljedeüa: Primarna tržišta Francuska, Velika Britanija, Njemaþka, Italija i SAD – zajedno oko 40% ukupnog prometa. Sekundarna tržišta Slovenija, Rusija, Španjolska, Skandinavija – zajedno oko 15% ukupnog prometa. Ostala tržišta Sva ostala tržišta koja saþinjavaju oko 25% ukupnog prometa.

174


17 Investicijska strategija 17.1 Pristup Ovaj je projekt baziþno usmjeren na razvoj eko i ruralnog turizma u prostoru destinacije Ston i Dubrovaþko primorje koji je lociran u dubrovaþko-neretvanskoj županiji. Buduüi je Hrvatska još uvijek u tranziciji prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, tako ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turistiþkoj djelatnosti u svojim rukama. Osim prostornih planova kao planova koji fiziþki odreÿuju zone i koliþine turistiþkog razvitka, nema drugih instrumenata niti oruÿa za upravljanje ili poticanje turizma s podruþja lokalne ili županijske razine. U tom kontekstu za sada ne postoji niti je moguüa obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turistiþki razvoj ovog podruþja i to kako sa stajališta privlaþenja veüih domaüih i internacionalnih investitora, tako i sa stajališta privlaþenja malih lokalnih investitora. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje uþinkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom. Uz to na ovom podruþju postoje i sljedeüa ostala ograniþenja: -

Nedostatak turizmu potrebne infrastrukture (lokalne ceste, vodoopskrba i odvodnja poglavito);

-

Nedostatak mlaÿeg i poduzetniþki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte;

-

Nedostatak lokalnih/regionalnih poduzetniþkih centara za projekte održivog turizma;

-

Nedostatak fondova za poþetne investicije u turizmu;

-

Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turistiþki atraktivnog zemljišta, napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva;

-

Nedostatak efikasnog destinacijskog menadžmenta na podruþju obuhvata osim naslijeÿenih turistiþkih ureda.

U tom kontekstu se þitavo podruþje županije, a time i za podruþje obuhvata ovog projekta nameüe potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu, a kako bi se inicirao interes domaüih i stranih investitora. Osim što turistiþki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podruþja i projekata za razvoj, on takoÿer pokazuje razinu posveüenosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija, a to bi u ovom sluþaju trebala biti županija. Da bi se turistiþko podruþje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje ozbiljnije turistiþki razvilo, napose u smislu razvoja eko/ruralnog proizvoda, potrebna su znaþajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko znaþajnijih obalnih projekata na lokacijama naznaþenim prostornim planom te napose znaþajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora to jest Slanog i Stona. Atraktivnost üe se ovih razvojnih podruþja posebno potencirati nakon izgradnje autoputa koji povezuje Dubrovnik sa Splitom.

175


U tom kontekstu se ovaj projekt UNDP-a kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog podruþja, ali i kao inicijacija poduzetniþkih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

17.2 Sistem razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podruþja destinacije Ston i Dubrovaþko primorje mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija. One su rezultat dva seta faktora i to razliþitih odnosa javnih vlasti prema turizmu te razina atraktivnosti/efikasnosti investicija u turistiþke projekte. Slika 17-1: Opcije investicijske politike ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTIþKIM PROJEKTIMA NEGATIVNO

NEUTRALNO

POZITIVNO

OPCIJA 1

OPCIJA 3

OPCIJA 5

BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG MARGINALNE STOPE POVRATA NA INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD STRANE DRŽAVE

SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU

OPCIJA 2

OPCIJA 4

OPCIJA 6

PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI NA SPREMNOST RAZVOJA U TURIZMU

PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANIþENJA RAZVIJAJU PROJEKTE. MEĉUTIM, POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGAĉENJA, PRETJERANA IZGRADNJA, ITD.)

OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI, IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I RAZVOJA

VISOKA

STOPA POVRATA

NISKA

NEMA RAZVOJA

Izvor: Horwath Consulting Zagreb, 2008

U generalnom smislu postoje þetiri razliþite, ali meÿusobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja, koji se mogu koristiti u turizmu:

176

ƒ

Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turistiþke infrastrukture, jednokratne potpore, razvojne pozajmice, itd.)

ƒ

Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite, porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala, itd.)

ƒ

Fiskalni poticaji, koji ne samo da poveüavaju profitabilnost investicijskih projekata, nego poveüavaju atraktivnost investiranja u odreÿenu državu / regiju, u usporedbi sa ostalim državama / regijama, koje ne nude ovakve povlastice

ƒ

Ostalo (edukacijski programi za zaposlene, poþetni programi, poticaji za marketing i promociju, i sl. )


Ako se pažljivo razmotre sadašnji uvjeti financiranja i sustav poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima), onda se uoþava da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru. Postoje odreÿeni poticaji iz alineje ostalih poticaja, koji su meÿutim povezani s meÿunarodnim fondovima i sredstva financijske pomoüi. Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama, a ne onim tipovima investicija koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turistiþkih destinacija. Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji, biti üe nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turistiþka praksa, a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turistiþku privredu. Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razliþite projekte u turistiþkoj industriji, a koja je sažeta u sljedeüoj tabeli:

177


Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu FINANCIJSKE SUBVENCIJE TURISTIþKI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE

DIREKTNA JAVNA INVESTICIJA

KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE

RAZVOJNE JEDNOKRATNA SUBSIDIRANE POZAJMICE POTPORA KAMATE

DRŽAVNE GARANCIJE

POVOLJNE KONCESIJE

FISKALNE SUBVENCIJE NIŽI UBRZANA KOMUNALNI AMORTIZACIJA POREZI

NIŽI POREZ NA UVOZ

TAX HOLIDAYS

PRIJENOS GUBITAKA

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

PROJEKTI REHABILITACIJE manji hoteli u urbanim naseljima

x

x

veliki hotelski projekti

x

x

x

x

x

x

društveni turistiÿki objekti u hotele

x

x

x

x

x

x

x

napušteni industrijski objekti u smještajne objekte (ili mixed use) objekte

x

x

x

x

x

x

x

privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

obiteljski hoteli (Bed&Breakfast)

x

x

x

x

x

x

x

inovativni hotelski / turistiÿki koncepti

x

x

x

x

x

x

x

veliki meĀunarodni hotelski brandovi

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

smještaj, interpretacijski centri, zabavni parkovi

x

x

x

x

x

x

x

kompleksni eko / etno resorti

x

x

x

x

x

x

x

programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja

x

x

x

x

x

x

x

edukacijski centri

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

spa objekti

x

x

x

PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA

veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura

x

x

x

x

GREENFIELD PROJEKTI

marine

x

inovativni turistiÿki resorti probojni (breakthrough) razvojni projekti

x

infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora)

x

x

EKO / ETNO TURISTIþKI PROJEKTI

x

x

PROJEKTI KOJI POTIþU SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI

programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u školu' PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA

x

x x

x

x

x

x

x x

x

PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU organizacija dogaÿaja oþuvanje kulturno-povijesnih spomenika i nasljeÿa

x

x

unapreÿivanje gradskih jezgri / javnih površina / parkova itd.

x

x

x

Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb, 2008

Sivom bojom su u tabeli oznaþeni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative, a dodatno se oznaþava tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste.

178


Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1): 1. Državne financijske subvencije ƒ

Jednokratne potpore – državni poticaju turistiþkim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turistiþkih projekata, jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. Mnogi turistiþki projekti, a ovo se posebno odnosi na veüe investicije kao što su one u hotele, iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu, prije samog poþetka poslovanja. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na novþani tok u prvom razdoblju projekta. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat, kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita, ili u, primjerice, zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada.

ƒ

Razvojne pozajmice – daju se umjesto, ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. Uþinkovitost ovih zajmova u smislu turistiþkih projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer, pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utjeþu na profitabilnost poslovanja projekta, ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju, ukoliko postoje poteškoüe razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke). Obzirom da je rizik veüi kod komercijalnih pozajmica, državne pozajmice se þesto daju po povoljnim uvjetima za turistiþke projekte, a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa, na duži rok otplate, itd.

2. Kvazi-financijske pozajmice ƒ

Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turistiþkog razvoja, jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. Istovremeno, one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turistiþkog sektora kao opüeg pokretaþa razvoja njihove ekonomije, su þesto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. Države u ovakvoj situaciji þesto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja, pa se stoga privatni sektor, bez obzira na profitabilnost projekta, suoþava sa poteškoüama u njegovom financiranju. U takvim sluþajevima, država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije þime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turistiþki sektor.

ƒ

Nadalje, država takoÿer može financijski podržati turistiþke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izmeÿu visine komercijalne kamate i one odreÿene od strane države). Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva, a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina. U sluþaju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti, država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog teþaja, te na taj naþin ublažava rizik povezan sa turistiþkim razvojem u podruþjima gdje fluktuacije deviznog teþaja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta.

179


3. Fiskalne subvencije Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo, u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta, koja bi u protivnom bila marginalna, te drugo, u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na poþetnu fazu razvoja projekta, kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. Ove subvencije mogu biti dio iskljuþivo turistiþki usmjerenih subvencija, ali vrlo þesto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama opüenito, odnosno na privlaþenje stranih investicija. Fiskalne subvencije, poput financijskih subvencija za turistiþke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte, ili ih se može ograniþiti na odreÿene lokacije, ili odreÿenu vrstu razvojnog projekta. Obzirom da nemaju znaþajan efekt na novþani tok u ranom razdoblju turistiþkog projekta, fiskalne subvencije se najþešüe koriste zajedno sa financijskim subvencijama. 4. Ostale subvencije Uz investicijske subvencije, važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turistiþkih projekata, jer su dio cjelokupne investicijske klime. Iz iskustva je evidentno da je u nekim sluþajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograniþeni turistiþki razvoj. Formalna turistiþka politika mora uzeti u obzir i ove faktore, te ih evaluirati jer utjeþu na investicijske odluke: x Edukacija / trening x Marketing x Repatrijacija stranih prihoda x Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje) x Radne dozvole x Opüi stav prema razvoju turizma Svakako je najvažnija ekonomska i politiþka stabilnost zemlje / destinacije. Iako se odreÿenim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti), profitabilnost þak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja.

180


17.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj U Hrvatskoj se danas daju državne subvencije/poticaji za sljedeüe vrste i tipove projekata u turizmu: MINISTARSTVO TURIZMA Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" - Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeüih) kuüa sagraÿenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" - Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program 'Zelena brazda' - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu Program poticanja zaštite, obnove i ukljuþivanja u turizam baštine u turistiþki nerazvijenim podruþjima „Baština u turizmu“ Program poticanja unapreÿenja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“ Program poticanja razvoja tematskih turistiþkih putova „Tematski putovi“ Program poticajnih mjera za poveüanje konkurentnosti turistiþkog tržišta Sufinanciranje turistiþkih projekata kojima su odobrena sredstva iz meÿunarodnih fondova Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Program poticaja ulaganjima u javnu turistiþku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odreÿenoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije" MINISTARSTVO GOSPODARSTVA razliþiti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer: Zadružno poduzetništvo, Jaþanje konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi, Obrazovanje za poduzetništvo MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva" KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. SREDSTVA MEĉUNARODNIH FONDOVA CARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i graniþnim podruþjima Bosne i Hercegovine“ AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipiþnih proizvoda Instrument pretpristupne pomoüi (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) – prekograniþna suradnja, pomoü u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD) IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak

Izvor: Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, HAMAG, DUNEA, 2008.

181


Ako se još jednom razmotri sadašnja struktura poticaja može se zakljuþiti da je unatoþ þinjenici što je ona orijentirana kapitalski to jest animiranju financiranja (subvencije), a ne poreski to jest ublažavanju procesa eksploatacije projekata (olakšice), predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetniþkih inicijativa. Meÿutim, razvoj se eko/etno projekata odvija sporo i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma ova subregija može brzo pozicionirati i razviti turistiþki lanac vrijednosti koji se kao dio županije može znaþajnije komercijalizirati na domaüem i inozemnom tržištu.

182


17.4 Ukupni pregled investicijskih projekata Tablica 17–2: Pregled investicijskih projekata UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRUýJE STON / DUBROVAýKO PRIMORJE Vrsta investicije Projekt KONKURENTNOST Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Interpretacijski centar 'Tradicija i život' Integrirani sustav turistiþkog oznaþavanja Sustav malih plaža Revitalizacija šetnica uz more Projekt 'Hoteli plus' Projekt kvalitete privatnog smještaja Eko oznake kvalitete Urbana konverzija (Ston i Slano) SMJEŠTAJ Agroturizmi

Ruralne kuüe za odmor Ruralni Bed & Breakfast Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort ATRAKCIJE I TURISTIýKA INFRASTRUKTURA Kušaonica vina i maslinovog ulja Sustav vidikovaca Koncept piknik punktova Obiteljski park u prirodi Avanturistiþki park Konjiþki centar Pješaþke / bicklistiþke staze Centar brdskog biciklizma Centar za sportove na vodi Eko park Revitalizacija centralnog dijela Stona Centar 'Kamenica' Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije Program izrade domaüeg sapuna Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela EDUKACIJA I UPRAVLJANJE Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) Sustav destinacijskog menadžmenta Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Edukativni centar za održivi razvoj i zeleno poduzetništvo

Podruþje / potencijalna lokacija

Javna

Privatna

Vremenski prioritet Javno privatna

2 - 3 g.

4 - 5 g.

6 - 7 g.

sva podruþja sva podruþja raskrsnica Jadranske i Pelješke magistrale sva podruþja obalni dio Slano, Žuljana, Mali Ston, Luka, Slano, Ston, Mali Ston sva podruþja sva podruþja Ston i Slano Ponikve, Stara Brijesta, Topolo, Majkovi, Ošlje, Mravinica, Lisac, itd. Stara Brijesta, Topolo, Majkovi, Smokovljani, Visoþani, ýepikuüe, zaseoci Žuljane sva podruþja

sva podruþja Majkovi, Putnikoviüi, Danþanje Površina / broj elemenata 5 10 5 2 5 ha 1 ha 2

500 m 2 500 m 5 ha 500 m2 -

-

Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije moguüa na detaljnijoj razini, posebno iz razloga što je rijeþ o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane, te u odnosu prema sadržaju turistiþkog lanca vrijednosti s druge strane. Nadalje, i jedna i druga destinacija raþunaju, a što je iskazano njihovim prostornoplanerskim dokumentima, s investicijama u veüe turistiþke projekte i napose javnu infrastrukturu, a koje üe se investicije na svoj naþin odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata.

183


Što se tiþe projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli, a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja, oni su iskazani i detaljno razraÿeni u poglavlju 15. ovog Izvještaja.

184


18 Zakljuþne napomene Podruþje obuhvata ovog projekta predstavlja spoj prirodnih i kulturnih atrakcija rasporeÿenih na razmjerno nepristupaþnoj obali za kupanje i slikovitom brdovitom prostoru sa sustavom manjih naselja u zaleÿu, a gdje dominiraju dva veüa urbana centra Ston i Slano. Povijesno je ovaj prostor zbog svoje nepristupaþnosti i þinjenice da je bio izvan klasiþne turistifikacije tijekom 60-tih i 70-tih ostao izvan kljuþnih razvojnih procesa u regiji, a danas je depopuliran s pretežnim staraþkim stanovništvom i bez veüih internih potencijala za rast i razvoj. Uz graÿevinarstvo i kamenolome te vinarstvo, školjkarstvo i naslijeÿenu turistiþku suprastrukturu, ovaj prostor za sada nema znaþajnijih drugih poslovnih sektora, pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok. Staraþka su domaüinstva uglavnom ostala vezana na svoja "ognjišta" dok je mlaÿe generacije uglavnom apsorbiralo tržište rada Dubrovnika i okolnih turistiþkih projekata. U tom smislu s izuzetkom vinarstva i školjkarstva, za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni millieu za snažan i brz uzlet ruralnog turizma, poglavito iz razloga što ne postoji potencijal lokalne poduzetniþke strukture. Stoga je ovaj prostor suoþen s dvojbom, a koja je detektirana tijekom razgovora s kljuþnim subjektima, da li üe se biti u stanju razvijati organski i s glavnim osloncem na lokalne snage, ili üe glavni razvojni impulsi doüi izvana. Prognoze o razvoju turistiþkih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije. Ako izuzmemo požare i donekle vizualnu devastaciju prostora na lokacijama manjih turistiþkih koncentracija, stanje je okoliša još uvijek na visokoj razini. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno oznaþena niti interpretirana. Ovaj prostor više odaje karakter napuštenog i nezbrinutog podruþja, jer ne posjeduje niti minimalno fokusirani niti integrirani turistiþki lanac vrijednosti. Izuzetak je nekoliko punktova kao što su Ston, Slano i Prapratno s njima svojstvenim iskustvenim sadržajima. U tom kontekstu i postoji kljuþna dilema kako i s kojim polugama (ljudskim i financijskim) na najbolji naþin povezati njegove turistiþke atrakcije u jedan suvisli turistiþki lanac vrijednosti. Što se tiþe atraktivnosti prostora i bogatstva njegova biodiverziteta, nema sumnje da postoji golemi potencijal za ruralne i eko turistiþke projekte, no meÿutim valja raþunati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture, lokalni kapacitet i iskazane lokalne poduzetniþke interese, najveüe ograniþenje. Što se tiþe poluga za implementaciju ovog programa valja naglasiti da postojeüa hrvatska struktura poticaja koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. Naime, ti poticaji postoje veü više godina, a oni su uglavnom otišli u druga podruþja s lukrativnijim biznisom za malo poduzetništvo. U Hrvatskoj se dosad, gdje je god trebalo stvarati nove koncepte i modele razvoja baziranog na malim inicijativama u našim ekološki oþuvanim i ruralnim prostorima, uglavnom završavalo s nekim pionirskim zahvatima koji su samo u rijetkim sluþajevima dosegli potrebnu razinu komercijalizacije i potreban povrat na ulaganja. Ovdje je pak rijeþ o jednom integralnom programu za jedno atraktivno i potencijalno podruþje, koji pak može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva prvo za uspostavljanje, a onda za upravljanje procesom izvedbe ovog programa u svojoj cjelini. Kad je rijeþ o dosadašnjoj praksi lokalnih razvojnih modela koji je funkcionirao unutar danog državnog sustava poticaja, s izuzetkom Istre gdje je upravljaþki mehanizam donekle funkcionirao, nigdje nije došlo do cjelovitog proboja novog turistiþkog proizvoda na jedan prostor koji se temeljem toga mogao snažnije komercijalizirati. U tom smislu ovdje izloženi program razvoja eko/ruralnog turizma nije moguü bez uspostave snažne institucije koja üe osim 185


posredovanja u financiranju (direktno ili indirektno) istodobno biti u stanju služiti kao potpora za istraživanje i razvoj (Research and Development) unutar ovog poslovnog sektora. Mišljenja smo da takav oblik poticaja nije niti bi trebala biti lokalna/županijska agencija, nego poseban Razvojno/poduzetniþki centar s misijom upravljanja procesom razvoja poduzetniþkih održivih eko/ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu to jest njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. Idealno bi bilo da se centar locira na prostoru destinacije Ston i Dubrovaþko primorje, no zbog trenutnih kapaciteta i trenutnih procesa u turizmu županije, ovaj üe centar biti županijska organizacija, u svojoj prvoj fazi. Funkcionirao bi kao Javno-Privatno partnerstvo (županija, javna poduzeüa, veüa privatna poduzeüa i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti). Ovakav bi Razvojni centar za male poduzetniþke održive i eko-ruralne inicijative bio neovisan i imao bi poslovnu misiju na ograniþeno vrijeme integrirajuüi interese malih privatnih operatora, programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija, nevladinih udruga i fondacija, transfera znanja i dr. Njegova je kljuþna uloga da: • upravlja aktivnostima, intenzitetom i kvalitetom razvoja ruralnog / eko turizma • stvara pretpostavki za investiranje (financiranje) ruralnih projekata za potrebe ruralnog turizma • selekcionira objekte (filtracija) koji üe biti ukljuþeni u razvojni program ruralnog turizma ovog podruþja i financijski podupirani (prema detaljno donijetim kriterijima) • pruža savjetodavne usluge na terenu • educira lokalne poduzetnike o poslovanju u ruralnom turizmu • rješava konkretnu problematiku • formira timove struþnjaka (arhitekti, dizajneri, pejzažist, konzervatori, etnolozi) • stvori povezivanje s ostalim institucijama kao što je HZPSS • bude referentni 'centar' ruralnog turizma • formira ruralnog turizma kao posebni turistiþki proizvod destinacije / županije • radi na marketinškim i promotivnim aktivnostima (povezivanje i komunikacija s tržištem) u suradnji s TZDNŽ • donosi kriterije standardizacije i klasifikacije Kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra, a što je istaknuto na radionici sa kljuþnim subjektima ovog podruþja, mogu poslužiti nalazi turistiþkih i drugih studija (npr. CARDS programa). Konaþno valja naglasiti, da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko/ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omoguüava znaþajan rast blagostanja i povrata stanovništva u ovaj kraj, nužno üe doüi do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor koje üe se izostankom prve pokazati kao realne alternative.

186


19 Provedbeni plan Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podruþje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje daje strateški okvir za razvoj i rast novog turistiþkog proizvoda u podruþju koje do sada nije doživjelo znaþajan turistiþki razvoj. Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma, a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turistiþkog lanca vrijednosti destinacije, održivu izgradnju novih turistiþkih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podruþja dogovore i usuglase oko kljuþnih razvojnih koraka i odgovornosti. U tom kontekstu, kljuþni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije Ston i Dubrovaþko primorje predstavljaju se u okviru Provedbenog plana, koji definira odgovornosti, razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih:


PROJEKTI KONKURENTNOSTI VREMENSKI OKVIR PROJEKT

NOSITELJI

PRIORITET

1-2 3-5

6-10

god. god. god.

Specijalizacija gastronomske ponude

Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava, lokalne i županijske TZ, Županija)

Visok

Razvoj komplementarne ponude

Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj I županijskoj razini

Visok

Interpretacijski centar ‘Solana Ston’

Privatna inicijativa uz podršku i poticaje javnog sektora

Srednji

Integrirani sustav turistiÿkog oznaÿavanja

Lokalne i županijska TZ, lokalna samouprava

Visok

Sustav malih plaža

Privatne inicijative uz podršku javnog sektora

Srednji

Revitalizacija šetnica uz more

Lokalna samouprava

Visok

Projekt 'Hoteli plus'

Privatne inicijative

Visok

Eko oznake kvalitete

Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije, uz podršku lokalne samouprave i TZ-a)

Srednji

Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu

Buduüa organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma

Urbana konverzija (Ston i Slano)

Lokalna samouprava uz podršku županije

Vrlo visok Visok


PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA VREMENSKI OKVIR PROJEKT

NOSITELJI

PRIORITET

1-2 3-5

6-10

god. god. god.

Agroturizam

Lokalni mali poduzetnici

Vrlo visok

Ruralna kuýa za odmor

Lokalni mali poduzetnici

Vrlo visok

Ruralni 'bed & breakfast'

Lokalni mali poduzetnici

Visok

Ruralni obiteljski hotel

Lokalni mali poduzetnici

Srednji

Ruralni resort

Lokalni mali poduzetnici

Visok


PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTIþKE INFRASTRUKTURE VREMENSKI OKVIR PROJEKT

NOSITELJI

PRIORITET

1-2 3-5

6-10

god. god. god.

Kušaonice vina i maslinovog ulja

Lokalni mali poduzetnici

Sustav vidikovaca

Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije

Visok

Koncept piknik punktova

Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije

Visok

Obiteljski park u prirodi

Privatna inicijativa

Visok

Avanturistiÿki park

Privatna inicijativa

Srednji

Konjiÿki centar

Privatna inicijativa

Visok

Koncept pješaÿkih, planinarskih i biciklistiÿkih staza

Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave

Visok

Centar brdskog biciklizma

Privatna inicijativa

Srednji

Centar za sportove na vodi

Privatna inicijativa

Visok

Eko park

Privatna inicijativa

Srednji

Revitalizacija centralnog dijela Stona

Lokalna samouprava, županija, TZ

Visok

Centar 'Kamenica'

Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo, lokalna samouprava)

Visok

Program zdrave hrane

Lokalno malo poduzetništvo uz podršku javnog sektora

Visok

Program izrade domaýeg sapuna

Lokalno malo poduzetništvo

Srednji

Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela

Lokalne privatne inicijative

Srednji

Vrlo visok


PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA VREMENSKI OKVIR PROJEKT

NOSITELJI

PRIORITET

1-2 3-5

6-10

god. god. god.

Projekt edukacije u turizmu

Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija)

Visok

TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva u turizmu)

Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija)

Visok

Sustav destinacijskog menadžmenta

Javno-privatna inicijativa

Vrlo visok

Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Županija, TZ županije

Vrlo visok

Edukativni centar za održivi razvoj i zeleno poduzetništvo

Javno-privatna inicijativa

Visok


20 Popis korištenih izvora

192

x

Državni zavod za statistiku RH, POPIS STANOVNIŠTVA 2001. GODINE, Zagreb, 2001.

x

Državni zavod za statistiku RH, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.STANOVNIŠTVA 2003. GODINE, Zagreb, 2001.

x

Državni zavod za statistiku RH, STATISTIýKI LJETOPIS 2007., Zagreb, 2008.

x

Državni zavod za statistiku, TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OPûINAMA U 2007.,Zagreb, 2008.

x

Državni zavod za zaštitu prirode, NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRO-NEN , Zagreb, 2008.

x

Agencija za zaštitu okoliša; CORINE LAND COVER, Zagreb, 2001.

x

Dubrovaþko-neretvanska županija, PROSTORNI PLAN DUBROVAýKONERETVANSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Dubrovaþko-neretvanske županije 6/2003.Dubrovnik, 2003.

x

Dubrovaþko-neretvanska županija, IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAýKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Dubrovaþko – neretvanske županije 3/06), Dubrovnik, 2006.

x

Dubrovaþko-neretvanska županija, REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM DUBROVAýKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, Dubrovnik, 2007.

x

Opüina Dubrovaþko primorje, PROSTORNI PLAN UREĈENJA OPûINE DUBROVAýKO PRIMORJE, Službeni glasnik Dubrovaþko – neretvanske županije, Dubrovnik, 2007.

x

Opüina Dubrovaþko primorje, PROJEKT RAZVOJA TURIZMA U OPûINI DUBROVAýKO PRIMORJE, Slano, 2008.

x

Opüina Ston; PROSTORNI PLAN UREĈENJA OPûINE STON – PRIJEDLOG, Opüina Ston, Ston, 2005.

x

ZAHTJEV ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA DUBROVAýKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE, Ston, 2008.

x

Regionalna razvojna agencija Dubrovaþko-neretvanske županije, KONCEPT RAZVOJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA S NAGLASKOM NA TURIZAM U _ DUBROVAýKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI, Dubrovnik,

x

Hrvatska gospodarska komora, POPIS REGISTRIRANIH TURISTIýKIH SELJAýKIH DOMAûINSTAVA ISTARSKA ŽUPANIJA, 2007., http://www.hrvatski-farmer.hr

x

Hrvatska gospodarska komora, POPIS REGISTRIRANIH TURISTIýKIH SELJAýKIH DOMAûINSTAVA DUBROVAýKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA, 2007., http://www.hrvatski-farmer.hr

x

Parliamentary Commissioner for the Environment, MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR, Wellington, 1997

x

Locum Consulting, DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE, 2008.

x

Locum Consulting, THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL, 2008.

Opüina

Ston;


x

GISDATA ZAGREB, DIGITALNI MODEL RELJEFA RH - RASTER, Zagreb, 2008.

x

Institut za turizam, STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ – TOMAS LJETO 2007, Zagreb, 2008.

x

FINA, EKONOMSKI PODACI, Zagreb, 2008.

x

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureÿenja, OCJENA KAKVOûE MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008., http://www.mzopu.hr/more

x

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMAûINSTAVA U ISTRI, 2007.

x

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, www.ruralis.hr

x

Turistiþka zajednica opüine Konavle,http://www.tzcavtat-konavle.hr/

x

Turistiþka statistika Lleida, OBSERVATORI DE TURISME, TURISME DE LLEIDA, 2008.

x

Turistiþka informativna stranica Lleide, www.lleidatur.com

x

Turistiþka informativna stranica regije Vara, www.tourismevar.com

x

Regija Var, www.var.fr;

x

Turistiþka informativna www.tourisme.gouv.fr

x

Regija Umbrija, DIREZIONE REGIONALE SVILUPPO ECONOMICO ATTIVITA PRODUTIVE "DOCUMENTO ANNUALE DI INDIRIZZIO 2007”, 2008.

x

Regija Umbrija, www.regioneumbria.eu

x

Ruralni turizam Umbrije, www.agrituristumbria.com

x

Rural Tourism International Training Network, http://www.ruraltourisminternational.org/main.php?obj_id=676181603

x

Tourism Skills Network West of England, http://woe.tsnsw.org.uk/rural

x

Organization of Tourism Education and Training, www.ste.edu.gr/uk/ste_uk.htm

x

Alberta Hotel & Lodging Association, www.atec.ca/

x

Tourism Council Western Australia, www.watourismawards.com.au/index.site.restaurants.restaurant.1424.html

x

Forestur,http://www.forestur.net/index.php?option=com_content&task=blogcategory &id=17&Itemid=51

x

Canadian Tourism Human www.emerit.ca/eng/index.aspx

x

Singapore Tourism Board, http://app.stb.com.sg/asp/ina/ina07.asp

x

Belize Tourism Board, awareness-activities.html

x

Highlands and Islands Enterprise, http://www.hie.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID56596

x

HI~Arts, http://www.hi-arts.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596

x

AsianInfo, http://www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.htm

stranica

Provanse,

Resource

www.visitprovence.com;

Council,

EMERIT,

http://www.belizetourism.org/events--awards/tourism-

193


194

x

Carnegie UK Trust Rural Programme, http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngo rms_destination_management_organisation

x

World Tourism Organization, www.world-tourism.org

x

International Scientific Council For Island Development, http://www.insula.org/


21 Sadržaj priloga 4

Situacijska analiza

1

4.1 Temeljna kvalifikacija podruþja

1

Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta

2

Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 2001.

1

4.2 Socio – ekonomski faktori

2

Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci

2

Tablica 4–3: Kretanje broja stanovnika

3

Tablica 4–4: Starosna struktura stanovništva

3

Tablica 4–5: Poljoprivredna kuüanstva – starosna struktura

4

Tablica 4–6: Kuüanstva

4

Tablica 4–7: Stanovništvo prema aktivnosti

5

Tablica 4–8: Stalni i povremeni stanovnici

6

Tablica 4–9: Stalni i povremeni stanovnici – Dubrovaþko primorje

6

Tablica 4–10: Stalni i povremeni stanovnici – Ston

7

Tablica 4–11: Stanovi

8

Tablica 4–12: Dubrovaþko primorje – struktura prihoda

9

Tablica 4–13: Ston – struktura prihoda:

9

Kartogrami Kartogram 4-2: Naseljenost

5

Kartogram 4-3: Stalni i povremeni stanovnici

7

4.3 Prostor, razvojne moguünosti i ograniþenja

10

Tablice Tablica 4–14: Površina podruþja

13

Tablica 4–15: Iskaz prostornih pokazatelja

13

Tablica 4–16: Planirani turistiþki kapaciteti

15

Tablica 4–17: Prijedlog izmjene i dopune turistiþkih zona

16

Tablica 4–18: Privatno poljoprivredno zemljište - korištenost

17

Tablica 4–19: Dubrovaþko primorje - Kulturna baština - zaštiüeno i evidentirano

22

Tablica 4–20: Dubrovaþko primorje - Zaštiüena kulturna baština

23

195


Tablica 4–21: Ston – zaštiüena kulturna baština

25

Kartogrami Kartogram 4-4: Prostorni plan Dubrovaþko-neretvanske županije

10

Kartogram 4-5: PPUO Dubrovaþko primorje

11

Kartogram 4-6: PPUO Ston – Namjena površina

12

Kartogram 4-7: Planirana namjena površina

14

Kartogram 4-8: Planirani turistiþki kapaciteti

15

Kartogram 4-9: Prijedlog izmjene i dopune turistiþkih zona

16

Kartogram 4-10: Privatno poljoprivredno zemljište - Kategorije

17

Kartogram 4-11: Cestovni promet

18

Kartogram 4-12: Elektroopskrba

18

Kartogram 4-13: Vodoopskrba

18

Kartogram 4-14: Prirodna baština

19

Kartogram 4-15: Dubrovaþko primorje - Kulturna baština

22

Kartogram 4-16: Ston – kulturna baština

27

4.5 Utjecaj turistiþkih aktivnosti na okoliš

28

8

Tablica 4–22: Utjecaj na prirodnu baštinu

28

Kartogram 4-17: Utjecaj turistiþkih aktivnosti na okoliš

29

Kartogram 4-18: Zaštita –istoþni dio opüine Ston

29

Kartogram 4-19: Zaštita – zapadni dio opüine Ston

31

SWOT analiza

32

Tablice Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog profila podruþja

196

32

Tablica 8–2 B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije

33

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga

34

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turistiþkih usluga destinacije

35

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga

36

Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva

37

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turistiþkog razvoja

38

Tablica 8–8: A. Moguünosti i prijetnje - Segment Trendova industrije

39

Tablica 8–9: B. Moguünosti i prijetnje - Segment Konkurenata

40


Tablica 8–10: C. Moguünosti i prijetnje - Segment Pravno-politiþkog okruženja

41

Tablica 8–11: D. Moguünosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja

42

E. Tablica 8–12: E. Moguünosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja

43

Tablica 8–13: F. Moguünosti i prijetnje - Segment Okoliša

44

Tablica 8–14: G. Moguünosti i prijetnje - Segment Tehnologije

45

10 Analiza oglednih primjera u praksi

46

Tablice Tablica 10–1: Umbria

46

Tablica 10–2: Lleida

51

Tablica 10–3: Provansa

55

197


198


“Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podruþje destinacije Ston i Dubrovaþko primorje”

Konaþni izvještaj - PRILOZI


ii


Sadržaj: 4

Situacijska analiza

1

4.1 Temeljna kvalifikacija podruþja

1

Tablice Tablica 4–1: Pokrov zemljišta

2

Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 2001.

1

4.2 Socio – ekonomski faktori

2

Tablice Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci

2

Tablica 4–3: Kretanje broja stanovnika

3

Tablica 4–4: Starosna struktura stanovništva

3

Tablica 4–5: Poljoprivredna kuüanstva – starosna struktura

4

Tablica 4–6: Kuüanstva

4

Tablica 4–7: Stanovništvo prema aktivnosti

5

Tablica 4–8: Stalni i povremeni stanovnici

6

Tablica 4–9: Stalni i povremeni stanovnici – Dubrovaþko primorje

6

Tablica 4–10: Stalni i povremeni stanovnici – Ston

7

Tablica 4–11: Stanovi

8

Tablica 4–12: Dubrovaþko primorje – struktura prihoda

9

Tablica 4–13: Ston – struktura prihoda:

9

Kartogrami Kartogram 4-2: Naseljenost

5

Kartogram 4-3: Stalni i povremeni stanovnici

7

4.3 Prostor, razvojne moguünosti i ograniþenja

10

Tablice Tablica 4–14: Površina podruþja

13

Tablica 4–15: Iskaz prostornih pokazatelja

13

Tablica 4–16: Planirani turistiþki kapaciteti

15

Tablica 4–17: Prijedlog izmjene i dopune turistiþkih zona

16 iii


Tablica 4–18: Privatno poljoprivredno zemljište - korištenost

17

Tablica 4–19: Dubrovaþko primorje - Kulturna baština - zaštiüeno i evidentirano

22

Tablica 4–20: Dubrovaþko primorje - Zaštiüena kulturna baština

23

Tablica 4–21: Ston – zaštiüena kulturna baština

25

Kartogrami Kartogram 4-4: Prostorni plan Dubrovaþko-neretvanske županije

10

Kartogram 4-5: PPUO Dubrovaþko primorje

11

Kartogram 4-6: PPUO Ston – Namjena površina

12

Kartogram 4-7: Planirana namjena površina

14

Kartogram 4-8: Planirani turistiþki kapaciteti

15

Kartogram 4-9: Prijedlog izmjene i dopune turistiþkih zona

16

Kartogram 4-10: Privatno poljoprivredno zemljište - Kategorije

17

Kartogram 4-11: Cestovni promet

18

Kartogram 4-12: Elektroopskrba

18

Kartogram 4-13: Vodoopskrba

18

Kartogram 4-14: Prirodna baština

19

Kartogram 4-15: Dubrovaþko primorje - Kulturna baština

22

Kartogram 4-16: Ston – kulturna baština

27

4.5 Utjecaj turistiþkih aktivnosti na okoliš

28

8

Tablica 4–22: Utjecaj na prirodnu baštinu

28

Kartogram 4-17: Utjecaj turistiþkih aktivnosti na okoliš

29

Kartogram 4-18: Zaštita –istoþni dio opüine Ston

29

Kartogram 4-19: Zaštita – zapadni dio opüine Ston

31

SWOT analiza

32

Tablice Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog profila podruþja

iv

32

Tablica 8–2 B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije

33

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga

34

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turistiþkih usluga destinacije

35

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga

36


Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva

37

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turistiþkog razvoja

38

Tablica 8–8: A. Moguünosti i prijetnje - Segment Trendova industrije

39

Tablica 8–9: B. Moguünosti i prijetnje - Segment Konkurenata

40

Tablica 8–10: C. Moguünosti i prijetnje - Segment Pravno-politiþkog okruženja

41

Tablica 8–11: D. Moguünosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja

42

E. Tablica 8–12: E. Moguünosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja

43

Tablica 8–13: F. Moguünosti i prijetnje - Segment Okoliša

44

Tablica 8–14: G. Moguünosti i prijetnje - Segment Tehnologije

45

10 Analiza oglednih primjera u praksi

46

Tablice Tablica 10–1: Umbria

46

Tablica 10–2: Lleida

51

Tablica 10–3: Provansa

55

v


vi


4 Situacijska analiza 4.1 Temeljna kvalifikacija podruþja Kartogram 4-1: Pokrov zemljišta 2001.

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša; Corine Land Cover

1


Tablica 4–1: Pokrov zemljišta

Naziv razreda Umjetne (izgraÿene) površine Vinogradi Maslinici Pašnjaci Mozaik uzgojnih parcela Pretežno poljoprivredno i prirodni pokrov Bjelogoriþna šuma Crnogoriþna šuma Miješana šuma Prirodni travnjaci Makija i garig Prijelazna šumska podruþja Oskudni biljni pokrov Opožarena podruþja Solana UKUPNO

Kod Površina km2 112 1,26 221 0,78 223 2,89 231 52,94 242 8,75

0,34% 0,21% 0,79% 14,45% 2,39%

243

11,77%

43,11

311 312 313 321 323 324 333 334 422

44,20 12,06% 4,13 1,13% 28,00 7,64% 14,57 3,98% 96,01 26,21% 52,80 14,41% 15,03 4,10% 1,41 0,38% 0,47 0,13% 366,34 100,00%

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša; Corine Land Cover

Najmanja kartirana homogena jedinica ima površinu 25 ha.

4.2 Socio – ekonomski faktori Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci Podruþje

Dubrovaþko primorje

Ston

UKUPNO

Stanovnika 2001.

Broj

2.216

2.605

4.821

Naselja

Broj

20

19

39

Broj

1.101

950

2.051

49,7%

36,5%

42,5%

258

462

720

1948.

4.554

3.954

8.508

1991

2.378

2.802

5.180

Broj

741

771

1.512

33,4%

29,6%

31,4%

Aktivno stanovništvo Zaposleni Kretanje broja stanovnika

Stanovnici 60 i više godina

% Broj

%

Planirani broj stanovnika 2015.

Broj

2.200

2.500

4.700

Planirani broj stanovnika 2015. - Imigracija

Broj

2.500

3.000

5.500

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.; ostala izdanja

2


Tablica 4–3: Kretanje broja stanovnika

Kretanje broja stanovnika 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0

1948.

1953.

1961.

1971.

1981.

1991.

2001.

2015.

Dubrovaÿko primorje

4.554

4.571

4.259

3.561

2.823

2.378

2.216

2.200

Ston

3.954

3.975

3.719

3.315

2.819

2.802

2.605

2.500

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.; ostala izdanja

Tablica 4–4: Starosna struktura stanovništva

Ston - unutrašnjost Dobno spolna piramida

90-94

90-94

80-84

80-84

70-74

70-74

Starost - godina

Starost - godina

Dubrovaþko primorje - zaleÿe Dobno spolna piramida

60-64 50-54 40-44 30-34

60-64 50-54 40-44 30-34

20-24

20-24

10-14

10-14

0-4 -15%

-10%

-5%

0-4 0%

5%

Uþešüe M

Ž

10%

15%

-15%

-10%

-5%

0%

5%

10%

15%

Uþe šüe M

Ž

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

3


Tablica 4–5: Poljoprivredna kuüanstva – starosna struktura Broj kuüan. Dubrovaþkoneretvanska županija Dubrovaþko primorje Ston

Broj þlanova

ýlanovi prema starosti (podaci za prvih 8 þlanova) do 25

25 - 34

35 - 44

45 - 54

55 - 64

9.723

34.158

9.586

3.735

4.254

5.088

4.039

7.132

485

1.346

262

109

139

188

178

449

478

1.547

436

122

188

210

188

400

þlanovi poljoprivrednih kuýanstva prema navršenim godinama starosti 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% godine starosti

0%

do 25

25 - 34

35 - 44

45 - 54

55 - 64

preko 64

Dubrovaÿko primorje

19%

8%

10%

14%

13%

33%

DNŽ

28%

11%

12%

15%

12%

21%

Ston

28%

8%

12%

14%

12%

26%

Izvor: DZS.; Popis poljoprivrede 2003.

Tablica 4–6: Kuüanstva Dubrovaÿko primorje

Podruÿje

Ston

UKUPNO

Ukupno kuýanstava

broj

763

862

1.625

Poljoprivredna kuýanstva

broj

485

478

963

þlanovi polj. kuýanstava s više od 54 god.

broj

627

588

1.215

46,0%

38,0%

42,3%

%

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.; Popis poljoprivrede 2003.

4

< 64


Tablica 4–7: Stanovništvo prema aktivnosti

Ukupno stanovništvo

Aktivno stanovništvo svega

obavlja zanimanje

Osobe s osobnim prihodom

Uzdržavano stanovništv o

Dubrovaþko primorje

2.216

1.101

953

531

584

Ston

2.605

950

710

727

928

Ukupno

4.821

2.051

1.663

1.258

1.512

STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI 60,0% 50,0% 40,0% 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% Aktivno stanovništvo

Osobe s osobnim prihodom

Uzdržavano stanovništvo

Dubrovaÿko primorje

49,7%

24,0%

26,4%

Ston

36,5%

27,9%

35,6%

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Kartogram 4-2: Naseljenost

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

5


Tablica 4–8: Stalni i povremeni stanovnici

Opüina

Naselje

Slano

Povremeni stanovnici Stanovi za odmor 2001.

Turistiþki kreveti 2007.

Ukupno prisutno

552

144

1.295

1.991

1.664

300

91

2.055

2.216

444

1.386

4.046

528

112

1.703

2.343

Ostala naselja

2.077

1.180

806

4.063

Ukupno

2.605

1.292

2.509

6.406

4.821

1.736

3.895

10.452

DUBROVAýKO Ostala naselja PRIMORJE Ukupno

STON

Stalni stanovnici 2001.

Ston

SVEUKUPNO

Tablica 4–9: Stalni i povremeni stanovnici – Dubrovaþko primorje

Opüina

DUBROVAýKO PRIMORJE

Naselje Slano Baniüi ýepikuüe Doli Imotica Kruþica Lisac Majkovi Mravnica Ošlje Podgora Podimoü Smokovljani Stupa Štedrica Toþionik Topolo Trnova Trnovica Visoþani Ostala naselja Ukupno D. Primorje

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

6

Stalni stanovnici 2001. 552 143 95 207 85 34 34 218 45 96 33 44 101 73 61 26 152 45 37 135 1.664 2.216

Povremeni stanovnici Turistiþki Ukupno Stanovi za kreveti odmor 2007. 144 1.295 1.991 52 75 270 0 0 95 88 16 311 4 0 89 8 0 42 0 0 34 88 0 306 0 0 45 24 0 120 0 0 33 8 0 52 4 0 105 4 0 77 8 0 69 0 0 26 8 0 160 0 0 45 0 0 37 4 0 139 300 91 2.055 444 1.386 4.046


Tablica 4–10: Stalni i povremeni stanovnici – Ston

Opüina

STON

Naselje Ston Boljenoviüi Brijesta Broce ýesvinica Danþanje Duba Stonska Dubrava Hodilje Luka Mali Ston Metohija Putnikoviü Sparagoviüi Tomislavovac Zabrÿe Zamaslina Zaton Doli Žuljana Ostala naselja Ukupno opüina Ston

SVEUKUPNO

Stalni stanovnici 2001. 528 94 78 100 85 31 40 145 214 161 165 168 105 136 112 67 79 79 218 2.077 2.605 4.821

Povremeni stanovnici Turistiþki Ukupno Stanovi za kreveti odmor 2007. 112 1.703 2.343 0 0 94 40 30 148 156 0 256 4 0 89 0 0 31 136 0 176 12 0 157 216 30 460 56 0 217 124 50 339 8 0 176 56 0 161 0 0 136 24 0 136 0 0 67 16 0 95 16 0 95 316 696 1.230 1.180 806 4.063 1.292 2.509 6.406 1.736

3.895

10.452

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

Kartogram 4-3: Stalni i povremeni stanovnici

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

7


Stanovi Tablica 4–11: Stanovi

Podruþje Ukupno stanova

Dubrovaþko primorje 1.000

1.472

2.472

m2

74.557

110.196

184.753

873

1.082

1.955

66.155

84.391

150.546

708

822

1.530

55.592

68.596

124.188

165

260

425

7.563

15.795

23.358

111

323

434

7.493

21.501

28.994

broj

16

67

83

m2

909

4.304

5.213

broj

Stalno nastanjenih

broj

m2

m2 Privremeno nenastanjenih i napuštenih

broj

Stanovi za odmor

broj

m2

m2

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

8

UKUPNO

broj

Ukupno stanova za stalno stanovanje

Gospodarsko korištenje

Ston


Tablica 4–12: Dubrovaþko primorje – struktura prihoda

Dubrovaþko primorje - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007 Trgovina 14%

GraÿevinarPrijevoz, stvo skladištenje i 5% veze 3%

Preraÿivaþka industrija 26% Hoteli i restorani 46%

Ostale djelatnosti 6%

Izvor: FINA, 2008

Tablica 4–13 Ston – struktura prihoda:

Ston - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007 Poljoprivreda lov, šumarstvo 10% Graÿevinarstvo 18% Preraÿivaþka industrija 20%

Trgovina 9%

Ostale djelatnosti 18%

Hoteli i restorani 25%

Izvor: FINA, 2008

9


4.3 Prostor, razvojne moguünosti i ograniþenja Kartogram 4-4: Prostorni plan Dubrovaþko-neretvanske županije

Izvor: Prostorni plan Dubrovaþko-neretvanske županije

10


Kartogram 4-5: PPUO Dubrovaþko primorje

Izvor: PPUO Dubrovaþko primorje

11


Kartogram 4-6: PPUO Ston – Namjena površina

Izvor: PPUO Ston

12


Namjena površina Tablica 4–14: Površina podruþja

Podruþje

STON

DUBROVAýKO PRIMORJE

km2

km2

UKUPNO km2

% površine

UKUPNO OPûINA

359,1

230,1

589,2

100%

OZEMLJE

172,9

197,1

370,1

63%

MORE

186,2

33,0

219,1

37%

Izvor: PPUO Dubrovaþko primorje i Ston

Tablica 4–15: Iskaz prostornih pokazatelja ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA

STON

Ukupno ha Graÿevinska podruþja naselja

DUBROVAýKO PRIMORJE

UKUPNO

Ukupno ha

Ukupno ha

215,3

337,9

553,3

1,5%

57,3

343,8

401,1

1,1%

Poljoprivredne površine

2.003,0

1.267,0

3.270,0

8,8%

Šumske površine

1.988,5

1.860,0

3.848,5

10,4%

12.126,5

15.170,5

27.297,0

73,8%

903,5

731,8

1.635,3

4,4%

17.294,2

19.711,0

37.005,2

100,0%

Graÿevinska podruþja van naselja

Ostale poljop. i šumske površine Ostale površine UKUPNO OZEMLJE Izvor: PPUO Dubrovaþko primorje i Ston

13


Kartogram 4-7: Planirana namjena povrĹĄina

Izvor: PPUO DubrovaĂžko primorje i Ston

14


Tablica 4–16: Planirani turistiþki kapaciteti

Opüina

Naselje

Dubrovaþko Primorje

Baniüi

Rat

Osmine

Hotel Osmine Uvala Smokvina

Podimoþ

Vrsta T1 i T2 T1 T3

Baniüi

Budima

Topolo UKUPNO

Planikovac

T1 i T2 T2

Prapratno Prapratno Sutvid

T2 T3 T3

Metohija Ston

Lokacija

Dubrava UKUPNO

SVEUKUPNO

ha

kreveta

27,0

2.200

Planirano

11,0

900

Postojeüe

4,0

300

Postojeüe

21,0

1.700

Planirano

5,0

400 5.500 1.000 1.600 300 2.900 8.400

Planirano

15,0 20,0 3,0

Planirano Planirano Planirano

Izvor: PPUO Dubrovaþko primorje i Ston

Kartogram 4-8: Planirani turistiþki kapaciteti

Izvor: PPUO Dubrovaþko primorje i Ston

15


Tablica 4–17: Prijedlog izmjene i dopune turistiþkih zona Opüina Dubrovaþko Primorje

Naselje

Lokacija

Vrsta T1 i T2

Baniüi

Rat

Osmine

Hotel Osmine

T1

900 Postojeüe

Podimoþ

Uvala Smokvina

T3

300 Postojeüe

Budima

Budima

T1 i T2

1.000 Planirano

Doli

Sestrice

T1 i T2

1.500 Planirano

Alternativno

GOLF

T1

UKUPNO Ston

1.500 Planirano

300 Planirano 5.500

Prapratno

U uvali

T3

500

Postojeüe

Prapratno

Izvan uvale

T2

300

Planirano

Smokvina

uvala V. Priježba

T2

500

Planirano

Konštari

uvala Provaljena

T1

400

Planirano

Brijesta

Lijeva obala

T2

200

Planirano

Dubrava Luka

Sutvid

T3

300

Postojeüe

UKUPNO SVEUKUPNO Kartogram 4-9: Prijedlog izmjene i dopune turistiþkih zona

Izvor: Programi razvoja turizma opüina Dubrovaþko primorje i Ston, 2008.

16

Broj kreveta

2.200 7.700


Tablica 4–18: Privatno poljoprivredno zemljište - korištenost Opüina

Ukupno

Poljoprivredno zemljište - ha Korišteno Neobraÿeno

Površina ha / kuüanstvu

Dubrovaþko primorje

717,6

285,0

39,7%

432,6

60,3%

1,48

Ston

699,6

437,2

62,5%

262,4

37,5%

1,46

Izvor: DZS.; Popis poljoprivrede 2003.

Kartogram 4-10: Privatno poljoprivredno zemljište - Kategorije

Korišteno poljoprivredno zemljište u hektarima

POVRŠINA KORIŠTENOGA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA (1. lipnja 2003.) 250 200 150 100 50 0

Oranice, vrtovi

Povrtnjaci

Livade

Pašnjaci

Voýnjaci

Vinogradi

Dubrovaÿko primorje

23,4

6,5

20,0

124,5

79,8

30,7

Ston

28,9

6,0

17,2

15,9

136,2

233,1

Izvor: DZS.; Popis poljoprivrede 2003.

17


Kartogram 4-11: Cestovni promet

Kartogram 4-12: Elektroopskrba

Kartogram 4-13: Vodoopskrba

Izvor: PPUO DubrovaĂžko primorje i Ston

18


Kartogram 4-14: Prirodna baština

Izvor: Zavod za zaštitu prirode

Kartogram 4-15: Zaštiüena prirodna baština

Pojedini dijelovi zaštiüenih prostora su znaþajno ili djelomiþno devastirani prvenstveno neadekvatnom izgradnjom.

4.3.1.1

Izvor: Zavod za zaštitu prirode

19


Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštiüeni su dijelovi prirode: ƒ

Malostonski zaljev (Strogi rezervat) Malostonski zaljev zbog svog geografskog položaja, u odnosu na puþinski dio južnog Jadrana, prostrane srednjodalmatinske kanale, vode rijeke Neretve i klimatske uvjete, ima specifiþne ekološke znaþajke, što mu daje iznimnu vrijednost u Jadranskom i Sredozemnom moru.

ƒ

Uvala Prapratno (zaštiüeni krajolik) Duboka, dobro zaklonjena uvala oko 3 km jugozapadno od Stona s plažom (žalo s pijeskom). Jugoistoþna i jugozapadna strma strana uvale bila je obrasla šumskim pokrovom (razvijena makija s alepskim borom). Na rtovima su slikovite vapnenaþke stijene. U pozadini plaže se nalazi prostrani maslinik i vinogradi.

ƒ

Uvala Vuþina (zaštiüeni krajolik) Slikovita uvala þini cjelinu s otoþiüem Kosmaþem. Izgraÿena od krednih vapnenaca i dolomita. Na južnim obroncima uvale prema rtu Lenga se nalazi šuma alepskog bora uz koju je mjestimice razvijena i makija. Na sjevernom rtu prema uvali Mala Vuþina i uvali Žuljana se istiþu uz samu obalu geomorfološki interesantni oblici stijena i kamenja. Veliku vrijednost uvale predstavljaju dvije pješþane plaže. Na platou se nalaze poljoprivredne kulture (vinogradi i maslinici).

Evidentirani dijelovi prirode za stavljanje pod posebnu zaštitu: ƒ

Stonski kanal (osobito vrijedan predjel-prirodni krajobraz) Potrebno je ostaviti prirodnu obalnu liniju, iskljuþiti izgradnju na ulaznim rtovima u kanal, korigirati postojeüa graÿevinska podruþja i održavati površine pod šumskim pokrovom.

ƒ

Lokve kod Majkova ( herpetološki posebni rezervat)

ƒ

Oleandri kod Slanog (posebni stanišni rezervat samoniklog Oleandra)

Ekološka mreža: ƒ

Malostonski zaljev (HR4000015) Rezervat u moru, životne zajednice podmorja, velike plitke uvale; mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

ƒ

Stonski kanal (HR3000163) Velika plitka uvala

ƒ

Gornji Majkovi – lokve (HR2000947) rijeþna kornjaþa

ƒ

Slano – oleandri (HR2000950) Sastojine oleandra

ƒ

Uvala Slano (HR3000165) Naselja posidonije, velike plitke uvale

20


ƒ

Mljetski kanal (HR3000426) dobri dupin

ƒ

Pelješac (HR1000036) sredozemni galeb, leganj, jarebica kamenjarka, ušara, zmijar, sivi sokol, voljiü maslinar, eja strnjarica

ƒ

Solana Ston (HR3000167) ptice moþvarice, obrvan

ƒ

Lokva u selu Podimoþ (HR2000552) rijeþna kornjaþa

ƒ

Kanali - Stonsko polje (HR2000556, HR2000557) rijeþna kornjaþa

Ekološki koridori (migracijski putovi) ƒ

Koridor za morske kornjaþe (HR2001136)

21


Kartogram 4-15: Dubrovaþko primorje - Kulturna baština

Izvor: PPUO Dubrovaþko primorje

Tablica 4–19: Dubrovaþko primorje - Kulturna baština - zaštiüeno i evidentirano CJELINE Poluurbana i ruralne cjeline

19

KOMPLEKS Stambeno gospodarski sklop u naselju

27

POJEDINAýNI OBJEKTI – PROFANE GRAĈEVINE Civilne graÿevine

29

Obrambene graÿevine

1

Gospodarske graÿevine

17

POJEDINAýNI OBJEKTI – SAKRALNI Crkve i kapele

55

ARHEOLOŠKE ZONE Kopnene

76

ETNOLOŠKE ZONE

1

POSEBNE ZONE

1

KRAJOBRAZI

1

UKUPNO

22

227


Tablica 4–20: Dubrovaþko primorje - Zaštiüena kulturna baština POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE SEOSKA NASELJA 2

Lisac

Kotezi

PZ

R

3

Baniüi

Baniüi, Gornje Selo

PZ

R

4

Slano

Slaÿenoviüi

PZ

R

POVIJESNI SKLOPOVI I GRAĈEVINE GRADITELJSKI SKLOPOVI 1

Doli

Gospodarski kompleks Miliü-Ljuban

Z

R

2

Slano

Stambeno-gospodarski kompleks Knežiü

Z

R

3

Topolo

Stambeno - gospodarski kompleks Butigan -Božinoviü

PZ

R

4

Topolo

Stambeno - gospodarski kompleks Konsuo

PZ

R

5

Ošlje

Stambeno-gospodarski kompleks Šotriü, zaselak Živanoviü

PZ

R

6

Smokovljani

Stambeno-gospodarski kompleks Vlahoviü

PZ

R

7

ýepikuüe

Stambeno-gospodarski kompleks Kula Andrijaševiü, ýukove ljuti

PZ

R

8

ýepikuüe

Stambeno gospodarski kompleks Kula Pasariü-Kriste

PZ

R

9

ýepikuüe

Stambeno - gospodarski kompleks Goga, zaselak Radniüi

PZ

R

10

Lisac

Stambeno gospodarski kompleks Karliü-Rabaÿija

PZ

R

11

Mravinca

Ruralni kompleks Mozara

PZ

R

12

Baniüi

Stambeno-gospodarski kompleks Kola

PZ

R

13

Slano

Stambeno-gospodarski kompleks Jerkoviü, Mrnar

PZ

R

CIVILNE GRAĈEVINE 1

Slano

Knežev dvor

Z

R

2

Slano

Ljetnikovac Ohmuþeviü

Z

R

3

Slano

Gotiþka kuüa, Banja

Z

R

4

Imotica

Graniþnik

PZ

R

5

Smokovljani

Stambeni objekt Morÿin, zaselak Dolina

PZ

R

6

Trnovica

Komin Grošeta

PZ

R

GOSPODARSKE GRAĈEVINE 1

Trnovica

Seoska lokva - pojilište

Z

R

2

Topolo

Gospodarski kompleks pojata s gumnom

PZ

R

3

Topolo

Gospodarski kompleks Konsuo

PZ

R

4

Visoþani

Kompleks gospodarskih objekata

PZ

R

5

Visoþani

Kompleks gospodarskih objekata (pojata s gumnima)

PZ

R

23


6

ýepikuüe

Kompleks gospodarskih zgrada Hrdalo, zaselak Radiniüi

PZ

R

SAKRALNE GRAĈEVINE CRKVE I KAPELE

24

1

ýepikuüe

Crkva Sv. Martina s grobljem

Z

R

2

ýepikuüe

Crkva Sv. Roko

Z

R

3

Ošlje

Crkva Sv Nikole

Z

R

4

Ošlje

Crkva sv. Petra i Pavla s grobljem

Z

R

5

Podimoþ

Crkva Sv. Ane

Z

R

6

Slano

Crkva Sv. Roka, Grguriüi

Z

R

7

Topolo

Crkva Sv. Stjepana

Z

R

8

Trnova

Crkva Sv.Ivana Krstitelja

Z

R

9

Trnovica

Crkva Sv. Ivana s grobljem i steücima

Z

R

10

Trnovica

Crkva Sv. Nikole

Z

R

11

Slano

Crkva Sv. Petra, Banja

Z

R

12

Imotica

Crkva Sv. Ane s grobljem

PZ

R

13

Imotica

Crkva Sv. Mihajla sa steücima

PZ

R

14

Štedrica

Crkva Sv. Trojstva s grobljem

PZ

R

15

Topolo

Crkva Sv. Luje (Luke) sa steücima

PZ

R

16

Topolo

Crkva Male Gospe sa steücima

PZ

R

17

Stupa

Crkva Gospe od Rozarija i steüci

PZ

R

18

Smokovljani

Župna crkva Sv. Vida i Modesta

PZ

R

19

Visoþani

Crkva Sv Ivana Krstitelja

PZ

R

20

Toþionik

Crkva Sv Kuzme i Damjana

PZ

R

21

ýepikuüe

Ostaci crkve Sv. Ilije,brdo Libobuje

PZ

R

22

Lisac

Gospa od Rozarija i Svi Sveti

PZ

R

23

Doli

Crkva Velike Gospe

PZ

R

24

Mravinca

Crkva Male Gospe s grobljem

PZ

R

25

Baniüi

Crkva Sv Marije Magdalene

PZ

R

26

Slano

Župna crkva Sv. Vlaha sa župnim dvorom

PZ

R

27

Slano

Franjevaþki samostan Sv. Jeronima

PZ

R

28

Slano

Crkva Sv Ivana na moru, Slaÿenoviüi

PZ

R

29

Slano

Ostaci crkve Sv. Petra i Pavla, Banja

PZ

R

30

Slano

Crkva Navještenja, Banja

PZ

R

31

Majkovi

Crkva Sv. Trojstva i steüci, Majkovi Gornji

PZ

R

32

Majkovi

Crkva Sv. Petra s grobljem, Grbljava, Majkovi Donji

PZ

R


33

Majkovi

Crkva Sv Frana, Majkovi Donji

PZ

R

34

Majkovi

Crkva Sv Stjepana, Gornji Majkovi

PZ

R

ARHEOLOŠKA PODRUýJA I POJEDINAýNI KOPNENI LOKALITETI 1

Smokovljani

Nekropola steüaka "Vlaško groblje"

Z

R

2

Stupa

Nekropola steüaka u uvali Bistrina

PZ

R

3

Ošlje

Rotonda - ostaci predromaniþke crkve

PZ

R

4

ýepikuüe

Nekropola steüaka uz crkvu Sv. Martina /romaniþko - gotiþki lokalitet/

PZ

R

5

ýepikuüe

Nekropola steüaka "Novakovo groblje”

PZ

R

Izvor: PPUO Dubrovaþko primorje

Tablica 4–21: Ston – zaštiüena kulturna baština 1.1.

Cjeline gradskog obilježja

status zaštite

planiran i status zaštite

1.1.1.

Ston – urbana cjelina

Z

Z

1.1.2.

Mali Ston – urbana cjelina

Z

Z

2. Graÿevina ili njezini dijelovi, te graÿevina s okolišem 2.1.

Sakralne graÿevine

2.1.1.

Ston – samostan i crkva sv. Nikole

Z

Z

2.1.2.

Ston – crkva sv. Vlaha

P

Z

2.1.3.

Ston – crkva sv. Liberana

P

Z

2.1.4.

Ston – crkva sv. Ivana

Z

Z

2.1.5

Ston – crkva sv. Petra

Z

Z

2.1.6.

Ston – crkva sv. Martina

Z

Z

2.1.7.

Ston – crkva sv. Mandaljene

Z

Z

2.1.8.

Ston - crkva sv. Stjepana

Z

Z

2.1.9.

Ston – crkva Gospe od Lužina

Z

Z

2.1.10.

Ston – crkva sv. Srÿa

Z

Z

2.1.11.

Ston – crkva sv. Mihajla

P

Z

2.1.12.

Ston – crkva sv. Trojice

P

Z

2.1.13.

Ston – crkva Navještenja

P

Z

2.1.14.

Ston – crkva sv. Andrije

P

Z

2.1.15.

Ston – crkva sv. Matije

P

Z

25


2.1.16.

Ston – samostan i crkva sv. Kuzme i Damjana

P

Z

2.1.17.

Ston – crkva Gospe od Zamirja

P

Z

2.1.20.

Broce – kompleks dominikanskog samostana

P

Z

2.1.21.

Broce – crkva Svih Svetih

P

Z

2.1.22.

Broce, Hrasno – crkva sv. Tome

P

Z

2.1.23.

Broce, Jelinjak – crkva sv. Ivana

P

Z

2.1.24.

Broce, Kobaš – crkva sv. Antuna

P

Z

2.1.26.

ýesvinica – crkva sv. Nikole

P

Z

2.1.28.

Duba Stonska – crkva sv. Nikole

P

Z

2.1.30.

Hodilje – crkva sv. Ivana Krstitelja

P

Z

2.1.33.

Mali Ston – crkva sv. Antuna Opata

P

Z

2.1.35.

Metohija – crkva Gospe od Davila

P

Z

2.1.36.

Metohija – crkva sv. Filipa i Jakova

P

Z

2.1.39.

Sparagoviüi – crkva sv. Ĉurÿa

P

Z

2.1.40.

Sparagoviüi – crkva sv. Ivana Krstitelja

P

Z

2.1.41.

Sparagoviüi – crkva sv. Nikole

P

Z

2.1.46.

Zaton Doli – crkva sv. Petra i Pavla

P

Z

2.1.47.

Zaton Doli, Mali Voz – crkva Svih Svetih

P

Z

2.1.48.

Zaton Doli, Zamaslina – crkva sv. Mihajla

P

Z

2.1.49.

Zaton Doli, Konštari – crkva sv. Šimuna

P

P

2.1.50.

Žuljana – crkva Gospe od Sedam Žalosti

P

Z

2.2.

Stambene graÿevine

2.2.2.

Broce, Kobaš – kompleks ljetnikovca Betondiü

P

Z

2.2.4.

Zaton Doli – stambeno-gospodarski kompleks Roko-Jerkoviü

P

Z

2.2.5.

Zaton Doli – kuüa Konjuh

P

Z

2.3.

Javne graÿevine

2.3.1.

Ston – Biskupska palaþa

P

Z

2.3.2.

Ston – Kancelarija Dubrovaþke Republike

Z

Z

2.3.3.

Ston – Knežev dvor

P

Z

2.3.3.

Mali Ston – Arsenal

P

Z

2.3.4.

Mali Ston – Slanica

P

Z

3.0.

Elementi povijesne opreme naselja

3.1.

Ston – standarac

P

Z

3.2.

Ston – fontana

P

Z

26


5.0.

Arheološko nalazište i arheološka zona ukljuþujuüi i podvodna nalazišta i zone Metohija – niz gomila – šire podruþje Ponikava

P

Z

Žuljana, otoþiü Lirica - potonuli ratni brod (torpedni þamac) “S”-57

P

Z

7.0. Krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristiþne strukture, koje svjedoþe o þovjekovoj nazoþnosti u prostoru 7.2.

Glavica sv. Mihajla

P

Z

9.0. Tehniþki objekti s ureÿajima i drugi sliþni objekti 9.1.

Ston – solana sa skladištima soli

P

Z

9.2.

Mali Ston – Kaše

P

Z

Izvor: PPUO Ston

Kartogram 4-16: Ston – kulturna baština

Izvor: PPUO Ston

27


4.5 Utjecaj turistiþkih aktivnosti na okoliš Tablica 4–22: Utjecaj na prirodnu baštinu

Kategorija i naziv

Utjecaj

Malostonski zaljev i Malo more

Zaštiüena prirodna baština

Strogi rezervat

Postojeüi turistiþki objekti Neplanska stambena izgradnja

Otpadne vode Otpad Magistralni promet Lokalni promet Pomorski promet

Uvala Prapratno

Zaštiüeni krajolik

Uvala Vuþine

Luke, luþice Nekontrolirani ribolov Otpad Lokalni promet Pomorski promet Postojeüi turistiþki objekti Nepl. stamb. izgradnja

Naselje Mali Ston

0

Mali Ston Hodilje Luka

1 Neadekvatno oblikovan dio novije 1 izgradnje 1 Divlja izgradnja na najužem obalnom 3 pojasu 2 2 Neriješena obrada otpadnih voda 2 2 1 Nerazvrstavanje otpada, divlje deponije Pelješki most i brza cesta u izgradnji, 3 devastacija krajolika 1 Neadekvatna lokalna mreža, parkirališta 1 Gliseri, sportovi na vodi

Brijesta Hodilje Luka Brijesta Duba Sva naselja Brijesta Sva naselja Akvatorij Obalna naselja Morski prostor Žuljana

Lokalni promet Luke, luþice

1 1 Nedovoljna kontrola ponašanja 1 Neriješeno þišüenje plaže 1 Neadekvatna lokalna mreža, parkirališta 1 Sidrenje jahti u uvali 2 Postojeüi kamp, odnos prema plaži 2 Izgradnja na užem obalnom pojasu

Otpadne vode Otpad Magistralni promet

Opis i procjena utjecaja

Nepotpuno riješena odvodnja otpadnih voda 1 Nerazvrstavanje otpada, þišüenje plaže

1 Metohija

3 Trajektno pristanište i pristupna cesta Neadekvatna lokalna mreža, parkirališta 1 Ilegalni vezovi za þamce

2

0- bez utjecaja; 1: mali utjecaj: 2: relevantan utjecaj; 3: znaþajan utjecaj

28


Kartogram 4-16: Utjecaj turistiþkih aktivnosti na okoliš

Na temelju dosadašnje analize kao izrazito negativni primjeri mogu se spomenuti: ƒ Malostonski zaljev - podruþje Mali Ston - Duba ƒ Malostonski zaljev - podruþje Brijeste ƒ Uvala Prapratno (zaštiüeni krajolik) ƒ Uvala Vuþina (zaštiüeni krajolik) i naselje Žuljana ƒ Pojedini dijelovi obale naselja Baniüi Kartogram 4-18: Zaštita –istoþni dio opüine Ston

29


Malostonski zaljev ƒ Neriješena odvodnja otpadnih voda dijela naselja (Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba). Prapratno – Zaštiüeni krajolik Najoptereüeniji prostor s þitavim nizom sadržaja koji su u suprotnosti sa stupnjem zaštite. ƒ Postojeüi kamp ƒ Trajektna luka s pristupnom cestom ƒ Regionalni sustav odvodnje otpadnih voda, ƒ Veüi broj objekata sagraÿenih u najužem obalnom pojasu ƒ Planirana brza cesta Stonski Kanal ƒ Postojeüa i planirana stambena i turistiþka izgradnja bez riješene kanalizacije (Broce) ƒ Predložene lokacije marina ƒ neriješen lokalni promet Solana Ston ƒ Zaštita ptica

30


Kartogram 4-19: Zaštita – zapadni dio opüine Ston

Malostonski zaljev ƒ

Veüi broj individualnih objekata sagraÿen na pomorskom dobru, odnosno zaštiüenom podruþju na þitavom podruþju od Brijeste do Dubrava – Luke,

ƒ

neriješeno pitanje kanalizacije

ƒ

Izgradnja mosta i pristupnih cesta

Uvala Vuþina(zaštiüeni krajolik) i naselje Žuljana ƒ

Veliki broj individualnih objekata objekata u najužem obalnom pojasu i kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu

ƒ

Neriješena odvodnja otpadnih voda

31


8 SWOT analiza Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog profila podruþja PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUýJA SNAGE: Oþuvanost i bogatstvo prirode (mora i unutrašnjosti)

10

Trenutna turistiþka nerazvijenost - pozicija poþetnika

8

Autentiþnost kulturne baštine (poglavito Mali Ston i Ston)

6 4 2 Svijest lokalnih zajednica o pozitivnom djelovanju razvoja turizma na privredu

0

Prirodna raznolikost podruþja (obala, polja, brežuljci)

Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom turistiþkom razvoju regije

Podruþje sa niskim stupnjom zagaÿenja

Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni naþin života

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUýJA SLABOSTI: Lokalni interesni subjekti financijski preslabi da bi pokrenuli poduzetniþke pothvate u turizmu

10

8 Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's

6

Nedostatak poduzetniþke ideje domaüeg stanovništva

4 2 0 Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva

Nedostatak profesionalnih kadrova u turizmu

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

32

Nedostatak poslovnog iskustva domaüeg stanovništva

Nedostatak ljudskih resursa


Tablica 8–2 : B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUýJA SNAGE: Oþuvanost i bogatstvo prirode (mora i unutrašnjosti)

10

Trenutna turistiþka nerazvijenost - pozicija poþetnika

8

Autentiþnost kulturne baštine (poglavito Mali Ston i Ston)

6 4 2 Svijest lokalnih zajednica o pozitivnom djelovanju razvoja turizma na privredu

0

Prirodna raznolikost podruþja (obala, polja, brežuljci)

Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom turistiþkom razvoju regije

Podruþje sa niskim stupnjom zagaÿenja

Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni naþin života

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUýJA SLABOSTI: Lokalni interesni subjekti financijski preslabi da bi pokrenuli poduzetniþke pothvate u turizmu

10

8 Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's

6

Nedostatak poduzetniþke ideje domaüeg stanovništva

4 2 0 Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva

Nedostatak profesionalnih kadrova u turizmu

Nedostatak poslovnog iskustva domaüeg stanovništva

Nedostatak ljudskih resursa

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

33


Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga DESTINACIJSKI MARKETING SNAGE: Podruþje se nalazi u neposrednoj blizini prepoznate turistiþke destinacije (Dubrovnik)

10

8 6 4 2 Stonske zidine (trenutno u obnovi) su vrlo jaka kulturna atrakcija cijelog podruþja

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razliþita internacionalna 'niche' tržišta

0

Otvorenje novog hotela u Slanom diže imidž cijele destinacije

DESTINACIJSKI MARKETING SLABOSTI: Nedovoljno vezanje branda destinacije sa brendom Dubrovnika

10

9,5 Premali budžeti i ljudski resursi lokalnih turistiþkih ureda

9 8,5

Nedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta, distribucije i komunikacije

Nedostatak dogaÿaja internacionalnog karaktera

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

34

Nedostatak inovativnosti u prezentiranju jakih strana podruþja


Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turistiþkih usluga destinacije

TURISTIýKE USLUGE DESTINACIJE SNAGE:

Potencijal razvoja kreativnih smještajnih kapaciteta u napuštenim selima i starim kamenim objektima koji su trenutno napušteni

10

8 6 4 2 Saÿenje vina na tradicionalan naþin (suhozid), te prezentacije i degustacije u sklopu vinskih podruma (Ston)

0

Kvalitetna ponuda hrane i piüa

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

TURISTIýKE USLUGE DESTINACIJE SLABOSTI: Vrlo mali broj hotela, pogotovo u opüini Ston

10

8 Trgovaþka ponuda namijenjena turistima

6

Turistiþke proizvode potrebno konceptualizirati kako bi ih se moglo internacionalno komercijalizirati

4 2 0 Atrakcije i dogaÿaji su uglavnom na lokalnoj razini

Nedostatak informacija o kulturnim atrakcijama podruþja (Ston)

Neodastatna razina usluga ne zadovoljava meÿunarodnu potražnju

Smještajni kapacitet nedostatne kvalitete

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

35


Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SNAGE: Prepoznat ekonomski potencijal turizma

10

8 6 4 2

Proces izrade razvojnih projekata i Prostornih planova (Ston) ili nadopune postojeüih prostornih planova (Dubrovaþko primorje) u toku

Lokalna zajednica je svijesna potrebe razvoja novih projekata u turizmu

0

Angažiranost lokalnih zajednica u planiranju turizma

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE SLABOSTI:

Ograniþavajuüa infrastruktura, nedostatak vode (Dubrovaþko primorje) i nedovoljna razvijenost kanalizacijske mreže

10

Nepovjerenje lokalnih stanovnika u moguünost razvoja turizma (puno se priþa o projektima a ništa se još nije dogodilo)

8 6

Lokalne kompanije i interesni subjekati nedovoljno sudjeluju u kreiranju šireg turistiþkog lanca vrijednosti

4 2 0 Nepostojanje prostornog plana opüine Ston

Potrebna je implementacija destinacijskog menadžment sistema

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

36

Nedostatak svjesti lokalnog stanovništva o vrijednostima života u podruþju sa izuzetnim potencijalom za razvoj internacionalnog turizma

Turistiþki informativni centri za posjetitelje


Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SNAGE: Organizirane turistiþke organizacije u opüinama

10

8 6 4 2 0

Povezanost lokalnih interesnih subjekata

Izražena želja lokalnog stanovništva za razvoj podruþja

Lokalni poduzetnici zainteresirani za sudjelovanje u turistiþkom razvoju

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA SLABOSTI: Zajedniþka vizija i razumjevanje pravila igre u sektoru turizma

10 8

Zajedniþke marketinške aktivnosti

6

Lokalnih kadrovi u turizmu nedovoljno struþni

4 2 Primjena zakona, kontrola i kaznene politike vezane uz incidente na užem i širem prostoru (divlja gradnja, odlaganje otpada, itd.)

Udruživanje na podruþju opüina

0 Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu

Destinacijski menadžment

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

37


Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turistiþkog razvoja TURISTIýKI RAZVOJ SNAGE: Fokus na turizmu kao ekonomskom pokretaþu

10

8 6 4

Interesi stranih investitora za ulaganja u turistiþki razvoj

Raznolikost prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti koje je moguüe turistiþki valorizirati

2 0

Interesi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turistiþki razvoj

Raspoložive zone za novi turistiþki razvoj

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

TURISTIýKI RAZVOJ SLABOSTI: Ograniþeni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikih turistiþkih projekata

10

8 Nedostatak zajedniþke vizije turistiþkog razvoja

6 4

Nedostatak privatnih operatera za razvoj i komercijalizaciju turistiþkog proizvoda specijalni interesi

2 0

Nedostatak lokalnog investicijskog kapaciteta

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

38

Infrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodroma

Nedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojne ekspertize


Tablica 8–8: A. Moguünosti i prijetnje - Segment Trendova industrije TRENDOVI INDUSTRIJE MOGUüNOSTI Sve više þestih, a kraüih odmora

10

Stil života - "Status" manje važan nego prije. 'Niska cijena' ne znaþi 'niska kvaliteta'

8

Uticaj Interneta i E-trgovine na distribuciju

6 4

Starost evropskog društva - starije osobe imaju tendenciju putovanja izvan glavne sezone

2

Kontinuirana segmentacija tržišta putovanja

0

Poveüana potražnja za proizvodima specijalnih interesa i novim destinacijama, osobito na podruþju Srednje i Jugoistoþne Evrope

Trend zdravih i sa vitalnošüu povezanih aktivnih odmora

Fokus na 'baby boomere' (42 - 60 god.) koji žive duže, aktivno provode odmor i traže nova iskustva vezana uz prirodu, kulturu i dogaÿaje

Trend ekološki senzitivnih i na prirodi baziranih odmora

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

TRENDOVI INDUSTRIJE PRIJETNJE

Veüa konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalima distribucije

10

Polarizacija tržišta (niske cijene - visoka kvaliteta) pod prijetnjom ne postizanja zadovoljavajuüih performansi

8 6

Oþekivanja visoke kvalitete vezane na turistiþka iskustva i usluge

4 2 Poveüan kritiþki stav prema kvaliteti i odnosu cijene u odnosu na kvalitetu (vrijednost za novac)

0

Skraüivanje dužih odmora u korist više kraüih odmora

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

Daljnja segmentacija tržišta putovanja

Potreba za diferencijacijom

Potreba za jasnim pozicioniranjem i snažnim Jedinstvenim Prodajnim Prijedlozima (USP)

39


Tablica 8–9: B. Moguünosti i prijetnje - Segment Konkurenata KONKURENTI MOGUüNOSTI:

Suradnja s ostalim regijama u posebno Dubrovnikom, a i šire u svrhu privlaþenja posjeta

10

8 6 4 2 Uþenje na pozitivnim iskustvima drugih sliþnih destinacija

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

0

Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazi vlastitih vrijednosti te razvoju istih u turizmu

Moguünost razvoja inovativnih proizvoda i integrirane turistiþke destinacije

KONKURENTI PRIJETNJE: Konkurencija sa drugim novim ruralnim destinacijama u regiji Dubrovnik i Hrvatskoj

10

8 6 4 2 Elektroniþki pristup kanalima distribucije - globalna konkurencija

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

40

0

Diverzifikacija proizvoda

Moguünost konkurenata za razvoj održivih proizvoda i destinacija


Tablica 8–10: C. Moguünosti i prijetnje - Segment Pravno-politiþkog okruženja PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE MOGUüNOSTI: Interesi Hrvatske, a i Dubrovnika za razvojem susjednog podruþja koje je još uvijek nije izgraÿeno

10

8 6 4

Nestabilnosti na globalnom nivou, rat i terorizam stvaraju moguünosti za lokalni i regionalni razvoj turizma

Jaþanje i modernizacija institucionalnog sistema državne i lokalne uprave

2 0

Interesi na nacionalnom i lokalnom nivou za þvrstu podršku turistiþkom razvoju

Napredni proces pristupanja evropskim integracijama

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

PRAVNO/POLITIýKO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nivo centralizacije - decentralizacije

10

9,5 9 Nedovoljno promjenjeni i prilagoÿeni zakonodavni i upravljaþki modeli

8,5

Nedostatak razumijevanja i podrške razvoju od strane državnih i regionalnih institucija

Neispunjenje uvjeta za integracije u EU

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

41


Tablica 8–11: D. Moguünosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE MOGUüNOSTI:

Starija populacija sa veüim prihodima i više slobodnog vremena

10

8 Percepcija Hrvatske na internacionalnom nivou kao politiþki stabilne i sigurne regije

6 4

Obitelji sa manje þlanova i veüi broj parova

2 0 Poveüana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske / Dubrovaþkog primorja i Stona kao nove destinacije (znatiželja)

Interregionalna kretanja populacije

Poveüani pritisak na radnom mjestu i veüa potreba za održivom ravnotežom slobodnog vremena i posla

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Visoki nivo konkurencije zbog moguünosti veüeg izbora za potrošaþe (prijetnja od substituta)

10

8 6 4 2 0

Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije s posljedicom ugrožavanja kljuþnih identitetskih znaþajki

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

42

Percepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbog poveüanog kriminala u posljednje vrijeme


E. Tablica 8–12: Moguünosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja EKONOMSKO OKRUŽENJE MOGUüNOSTI: Podrška Vlade Hrvatske regijama / podruþjima u Hrvatskoj u razvoju turizma

10

8 6 4 2

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

Postojeüa sredstva namijenjena javnim investicijama u infrastrukturu

0

Poticajni programi fondova EU

Poticajne mjere malom i srednjem poduzetništvu

EKONOMSKO OKRUŽENJE PRIJETNJE: Nezaposlenost i struþnost za obavljanje turistiþke djelatnosti

10

8 6 Nedostatak radne snage

4 2

Nekontrolirani razvoj nekretnina

0

Nedostatak sustavnog programa poticaja malom i srednjem poduzetništvu

Neizvjesnost trenutne ekonomske situacije

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

43


Tablica 8–13: F. Moguünosti i prijetnje - Segment Okoliša OKOLIŠ MOGUüNOSTI: Poveüana vrijednost turizma i snaga poluge zaštiüenih prirodnih i kulturnih podruþja

10

8 6 4 2 0

Opüi zaokret prema specifiþnim iskustvima vezanim uz prirodu

Sveukupna poveüana svijest o zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

OKOLIŠ PRIJETNJE: Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruženja

10 8 6 4 2 0

Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog korištenja prirodnih resursa

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

44

Opasnost od devastacije prostora (neplanskom i neodrživom gradnjom i razvojem)


Tablica 8–14: G. Moguünosti i prijetnje - Segment Tehnologije

TEHNOLOGIJA MOGUüNOSTI:

Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskim tehnologijama

10

8 6 Internet kao platforma za e-marketing, ukljuþujuüi upravljanje odnosima sa klijentima (C.R.M. - Customer Relationship Management)

4

Brze inovacije vezano uz tehnologije transporta

2 0

Moguünost prilagoÿavanja razliþitih globalnih tehnoloških rješenja

Sve veüa dostupnost niskobudžetnog transporta

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

TEHNOLOGIJA PRIJETNJE: Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskim tehnologijama

10 8 6 4 2 0

Moguünost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirat üe 'kasne' rezervacije (last-minute)

Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smještajnih kapaciteta i upravljaþkih tehnologija

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

45


10 Analiza oglednih primjera u praksi Tablica 10–1: Umbrija

UMBRIJA

lokacija površina broj stanovnika broj mjesta/sela provincije glavna turistiÿka mjesta klima prometna povezanost

OPüI PODACI Regija u centralnom dijelu Italije, graniþi sa Toskanom na sjeveru, Laziom na jugu i Marche na istoku. Glavni administrativni centar je Perugia. 8.456 km2 884.450 (procjena iz 2007.g), Perugia - 161.390 st. 10 gradova sa više od 20 tisuüa stanovnika Perugia i Terni Najpoznatije turistiþke destincije su Assisi, Perugia i Terni. prevladava Mediteranska klima sa suhim i toplim ljetima i blagim i kišnim zimama Avionom iz veüine meÿunarodnih aerodroma preko Perugie (15 km od Perugie) ili unutar 200 km od Perugie sa tri aerodroma Ancone, Firenze i Rima. Automobilom ili vlakom je isto vrlo dobra dostupnost do svih veüih gradova unutar regije.

PRIVREDA prihodi turizma 2007 720 milijuna EUR (gosti koju su boravili u Umbriji) gospodarska struktura Poljoprivreda 23,5%, industrija 27,1%, ostalo 49% i ne klasificirano 0,4% poljoprivredni proizvodi 1. Pšenica (meka), 2. kukuruz, 3. vinova loza, 4. suncokret i 5. jeþam Source: Direzione regionale sviluppo economico attivita produtive "Documento Annuale di Indirizzio 2007" Regione Umbria, Web: www.regioneumbria.eu, www.agrituristumbria.com, 2008.

46


tipologija broj hotela hotelski kapacitet (kreveti) ostali kapaciteti (kreveti) UKUPNO kategorije i cijene:

SMJEŠTAJNI KAPACITET najzastupljeniji su hoteli, slijede agroturizmi, kuüe na selu i B&B 563 28.538 (36%) 51.348 (64%) 79.886 Najzastupljeniji hoteli 3* sa preko 40%, slijede 2* sa 30%

ruralni smještaj

najbrojniji su agroturizmi, kuüe na selu i B&B (oko 20.000 kreveta ili 20% u ukupnom smještaju)

47


TURISTIþKA PONUDA Naþin života "Dolce fa niente", spoj povijesti, kulture i tradicije sa prirodom. Umbrija - "Zeleno srce Italije" Kultura, Gastronomija, Specijalni interesi (hodoþašüenje, aktivnosti u prirodi, itd) Gosti zrele dobi 31 - 50 godina, veüina dolazi sa obitelji (parovi sa djecom), a slijede parovi Tragovi povijesti i kulture duge preko tisuüu godina, pitomog i vrlo bogatog prirodnog okruženja sa kljuÿni faktori uspjeha tipiþnim mediteranskim proizvodima i naþinom života ("Dolce fa niente"). ponuda tradicionalnih jela iz poljoprivrednih gospodarstava i bogata ponuda lokalnih vina, gastronomija vrhunskih maslinovih ulja, crnog tartufa, salame i pršut Palazo dei Priori (Nacionalna galerija), Museo e Foro Romano (muzej, arheološko nalazište, religiozni objekt), Fonte Oliviera (fontana), Palazzo Ducale (dvorac, arhitektura), Katedrala San Pietro, Eremo delle Carceri (Sv. Franjo iz Assisija), Bazilika Sv. Franje, San Severo (religiozna i kultura povijesna atrakcija), Santa Maria degli Angeli (religiozni objekt, arhitektura), Duomo di San Rufino (katedrala, religiozni objekt), San Francesco Gubbio (povijesni i religiozni objekt), Santa Maria delle Rose (religiozni objekt), Santa Chiara (religiozni objekt), Cappella di San Giorgio (religiozni objekt), San Damiano (religiozni objekt), Oratorio dei Pellegrini (religiozni objekt), itd. vožnja biciklom, jahanje, tenis, organizacija vjenþanja, hodanje, ture, hodoþasüa, dogaÿanja, aktivnosti festivali, kongresi... nedostaci / problemi Niska srednja dužina boravka turista, pretežito dolaze izletnici, koji u prosjeku malo troše. TURISTIþKA POTRAŽNJA 2006 dolasci* 1.434.000 - poveüanje od 6 % u odnosu na isti period 2005 noýenja* 4.391.000 - poveüanje od 6,4% u odnosu na isti period 2005 dužina boravka (dana) oko 3 dana podrijetlo gostiju Talijani 68% i Stranci 32% Stranci Njemaþka 19,4%; Velika Britanija 13,5%; Francuska 13,3% i Amerika 12,7% Prosjeÿna potrošnja Talijani 50 EUR za put i 55 EUR za smještaj; Stranci 154 EUR za put i 72 EUR za smještaj * prikazani turistiþki podaci odnose se na prvih 8 mjeseci 2006 godine ** podrijetlo gostiju i zemlje podrijetla stranih državljana odnose se na podatke iz 2007 godine Source: Direzione regionale sviluppo economico attivita produtive "Documento Annuale di Indirizzio 2007" Regione Umbria, Web: www.regioneumbria.eu, www.agrituristumbria.com, 2008. karakteristike pozicioniranje glavni proizvodi ciljne skupine

48


La Querce di Assisi

Smješten u blizini Assisi-a, velikog religioznog centra, ovaj objekt sagraÿen je oko franjevaþke mlinice iz 13.st. i okružen šumama. Ukupna površina posjeda je oko 35 ha. Koncipiran je kao mali ruralni resort u opis objekta kojem se nudi smještaj, bazen, usluge hrane i piüa te razne aktivnosti. Udaljenost do najbližeg aerodroma je 25 km (Perugia). Smještajna ponuda se sastoji od apartmana i soba. Nudi se 8 apartmana za ukupno oko 30 osoba i to u apartmanima od 2-4 osobe pa sve do 8 osoba. U ponudi ima još 10 dvokrevetnih soba. Restoran, bar i ponuda venjske terase u zelenilu gostu približavaju delicije kraja. Od zajedniþkih prostora ovaj objekt nudi veliki bazen, prostorije za igru te farmu životinja. Brdski biciklizam, stolni tenis, luk i strijela, boþanje, treking, footing i plivanje (sezonski).Interno su organizirani mnogi dogaÿaji kao srednjovjekovna veþera, ljetne proslave na otvorenom, novogodišnja aktivnosti proslava i proslava uskrsa. cijene

komentar

Apartmani od 91 do 235 EUR - po apartmanu i noüenju (minimalna zauzetost tjedan dana), a sobe od 45 do 100 EUR ovisno o sezoni i paketu (puni/polu pansion). U blizni religijsko kulturno jakog centra Assisi-a, objekt iskorištava atraktivnost stare mlinici oko koje je sagraÿen, te zelenila u okruženju. Nadogradnja novog dijela zgrade sa apartmanima i sobama jako je dobro uklopljen u ambijent i podudara se sa starim mlinom. Jako dobar primjer kako bi se mogla izgraditi ruralna gospodarstva u unutrašnjosti opüine Ston.

Izvor: www.lequerce.it, 2008

49


Fattoria del Cerretino Farmhouse

Imanje se nalazi u gornjem djelu doline rijeke Tiber koja graniþi sa Toskanom u jednom od najzelenijih djelova Umbrije. Ukupna površina zemlje na kojo se nalazi imanje je oko 20 ha. Na posjedu se domaüini opis objekta bave organskim uzgojem vina, maslina i povrüa. Vremenski je udaljen od Perugije, Assisija i Gubbija oko pola sata vožnje autom. ponuda

U ponudi se nalazi 7 apartmana i 3 sobe. Svaki apartman je specifiþan i zadovoljava potrebe odreÿenih gostiju, svi su napravljeni kao zasebne jedinice. Ukupni kapacitet svih objekata je oko 40 osoba. Od zajedniþkih sadržaja nudi se bazen, gostionica, te još dvije multifunkcionalne prostorije (npr. sastanci).

aktivnosti

Plivanje, šetnje, boüanje, brdski biciklizam, nogomet, odbojka, tenis (u blizini), pecanje na malom umjetnom jezeru, jahanje, teþajevi kuhanja, teþajevi priprme tjestenine, kuhanja, organizacija sastanaka.

cijene

Apartman od 60 do 150 EUR (minimalna zauzetost tjedan dana), sobe od 40 do 50 EUR ovisno o sezoni.

komentar

Razvijenom eko poljoprivrednom proizvodnjom i zanimljivim smještajnim kapacitetima, ovaj objekt se svrstava meÿu najcijenjenije u ovome kraju. Vrlo je dobar primjer kako se mogu cijela manja sela u podruþju Dubrovaþkog primorja ili Stona preurediti u smještajne kapacitete, sa moguünostima organizacije sastanaka, raznih aktivnosti, ali i vlastitom poljoprivrednom proizvodnjom, po moguünosti eko kako bi bilo što više u skladu sa okruženjem.

Izvor: www.cerretino.it, 2008

50


Tablica 10–2: Lleida

Lleida

OPüI PODACI Provincija Lleida nalazi se u Španjolskoj, na zapadnom dijelu Katalonije koji nema obale. Graniþi sa Gironom, Barcelonom, Tarragonom, Zaragozom u Španjolskoj i Andorom i lokacija Francuskom. površina 12.173 km2 broj stanovnika 414.015 (procjena iz 2007.g), Lleida (gl. grad) - 127.314 Dijeli se na dva dijela Pireneje i Nizinu; u sklopu kojih postoji 12 regija: l’Alt Urgell, l’Alta regije Ribagorça, les Garrigues, la Noguera, el Pallars Jussà, el Pallars Sobirà, el Pla d'Urgell, la Segarra, el Segrià, el Solsonès, l’Urgell i la Val d'Aran. Nacionalni park Aiguestrotes i jezero St. Maurici (jedini N.P. u Španjolskoj, La Seu d'Urgell glavna turistiÿka mjesta / (sajam sira, skijanje, rafting), TaȨll (Boí Taüll skijaški resort) i Val d'Ager (paragliding i destinacije penjanje). Izmjenjuje se utjecaj mediteranske i planinske klime ovisno o nadmorskoj visini. klima Provincija nema svoj aerodrom, pa se služi aerodrom u Tarragoni (103 km) ili Barceloni (150 prometna povezanost km). Izvor: Observatori de turisme, Turisme de Lleida; Web: www.lleidatur.com, www.paeria.es, 2008.

51


tipologija broj hotela hotelski kapacitet (kreveti) ostali kapaciteti (kreveti) UKUPNO ruralni smještaj

karakteristike pozicioniranje glavni proizvodi ciljne skupine kljuÿni faktori uspjeha

gastronomija

kultura

aktivnosti

SMJEŠTAJNI KAPACITET Najzastupljeniji su hoteli sa 37%, slijede campovi sa 33% te ruralni smještaj sa 16%. 419 (2007.) 20.727 (37%) 35.396 (63%) 56.123 najbrojnije su farme sa smještajem, škole na farmi i kuüe na selu (oko 9.200 kreveta ili 16% u ukupnom smještaju).

TURISTIþKA PONUDA Spoj povijesti, kulture i prirode, posebno umjetnosti i arhitekture te aktivnosti u prirodi. Lleida (grad) - "Kisses and Emotions" - Poljupci i emocije / ne postoji pozicioniranje regije Specijalni interesi (vrlo razijene aktivnosti u prirodi), Skijanje, Kultura, Gastronomija Obitelji, mlaÿi individualci od 15 - 45 g., i parovi Prirodno vrlo raznovrstan kraj (planine, rijeke, nizine), u blizina velikih gradova (Barcelone, Girona) i granice sa Francuskom, regija se razvila kao nadopuna ponude na obali (Costa Brava). Ponuda tradicionalnih jela, posebno poznati puževi (grad Lleida), zaštiüeni proizvodi su maslinovo ulje, sir i putar. Nude se proizvodi arapskih utjecaja kao Torro napravljen od miješavine raznih orašþiüa najviše badema i lješnjaka. Poznati su mesni proizvodi posebno teletina (koja se uzgaja na otvorenom), kaviar (iz Val d'Arana), organiziraju se sajmovi, postave, dogaÿanja po cijeloj regiji Lleidi u znaku gastronomije. U prostoru funkcioniraju razne udruge i škole ugostiteljstva i gastronomije, profiliralo se 8 gourmet hoteli od jedne do þetiri zvjezdice. Posebno je istaknut turistiþki proizvod Enoturizma organiziraju se ture cijelog procesa pravljenja vina koja posjeduju zaštitu kvalitete i teritorija. Regija nudi pregled povijesnih ostataka od dinosaura i praþovijeka, megalita, Ibera i Rimljana, preko srednjeg vjeka sa dvorcima i utvrdama, Cisterskim i Templarskim putevima, židovskoj kulturi i religijskom turizmu. Ponuda se nastavlja renesansom i art nouveau-om, te samim gradom Lleidom sa svojim muzejima i kulturnim atrakcijama. Postoje i osobe po kojima su napravljane ture kao Picasso, te se organiziraju razni festivali kao muziþki, obrtniþki i folk. Avanturistiþki sportovi (rafting, kajaci, kanu, vožnja balonom, paragliding, quadovi, treking, biciklizam, golf, lov, ribolov, skijanje TURISTIþKA POTRAŽNJA 2007

Grad Lleida 216.869 dolasci noýenja 346.990 dužina boravka (dana) 1,6 dana Regija Lleida 2.298.050 noýenja Izvor: Observatori de turisme, Turisme de Lleida; Web: www.lleidatur.com, www.paeria.es, 2008.

52


Casa Espunyes

Objekt se sastoji od dva identiþna apartmana koja su sagraÿena na naþin da su dvije stare štale nadograÿene i preureÿene kako bi gostima nudile ruralni dekor i toplinu doma. Objekt je smješten u Opis objekta Pirenejskom djelu Lleide u predjelu Cambrils. Okruženje je ruralno, a sama kuüa je smještena na laganoj uzvisini te se tako pružaju pogledi na okolnje zelenilo i brda. U ponudi su dva apartmana, a svaki apartman može smjestiti 5 osoba. Apartman je podijeljen na dva kata, na donjem katu se nalazi kuhinja, dnevna soba sa blagovaonom, a na prvom katu se nalazi dvokrevetna i Ponuda trokrevetna soba. U dvorištu se nalazi bazen, mjesto za roštiljanje nalazi se u vrtu, a na raspolaganju je i soba za igru sa stolnim tenisom. Stolni tenis, pješaüenje, brdski biciklizam, kupanje u bazenu (sezonski), ture gradiüa sa svojim atrakcijama, Aktivnosti itd. Cijene Od 50 do 75 EUR po osobi ovisno o sezoni, danima u tjednu i broju osoba. Savršen primjer preureÿene štale u vrlo komforan i oku ugodan smještaj sa karakterom. Vrlo dobar primjer pogotovo za Dubrovaþko primorje zbog sliþnosti objekta prije preureÿenja objektima koji se tamo mogu Komentar naüi. Pokazuje standard koji se može postiüi preureÿenjem manjeg objekta, ali sa puno ukusa i komfora koji za buduüe goste.

Izvor: www.casa-espunyes.com/

53


Cal Salvador

Nalazi se u dijelu Lleide u pokrajni La Segarra u blizini gradiüa Alta-Riba (EstarĚs). Sam objekt je iz 16. st., a renoviran je prije par godina na naþin da savršeno reflektira povijesne elemente izvana ali i u unutarnjem Opis objekta ureÿenju. U sklopu kompleksa nalazi se više kuüa koje su pretvorene u komforne i luksuzne apartmane, oþuvana je kapelica sa zvonom iz 12 st. Ponuda Aktivnosti Cijene

Komentar

U ponudi se nalaze tri dvosobna apartmana sa opremljenom kuhinjom, kupatilima i dnevnom sobom. Uz privatne prostore samog apartmana gostu su na raspolaganju zajedniþki prostori, vrta sa bazenom, gotiþkog salona sa kuünim kinom, te ostalih manjih prostorija za þitanje i igranje. Organiziraju se izleti i posjete dvorcima u okolici, starim gradiüima, restoranima, ture biciklima, pješaüenja, itd. Tijekom vikenda apartman za dvije osobe na jednu noü košta 75 EUR, a za þetiri osobe 125 EUR. Dva noüenja za vikend za dvije osobe koštaju 190 EUR, a za þetiri 270 EUR. Sedam noüenja, cijeli tjedan za dvije osobe 640 EUR, a za þetiri 840 EUR. Vrlo dobar primjer renovacije kulturno vrlo vrijedne graÿevine poštujuüi povijesne karakteristike i materijale. Savršen primjer kako bi se trebali obnoviti kulturno i povijesno vrijedni objekti u Malom Stonu i Stonu. Jako dobro uklopljeni sadržaji kao što je bazen u tako zaštiüenom starom objektu, što pokazuje da su vlasnici ciljali na komfor gostiju i poštivanje karaktera prošlosti.

Izvor: www.quintadasbuganvilias.com/en/home.htm

54


Tablica 10–3: Provansa

PROVANSA

lokacija površina broj stanovnika broj mjesta/sela regije glavna turistiÿka mjesta klima

prometna povezanost

OPüI PODACI Provincija se nalazi na jugoistoku Francuske, objedinjuje mediteransku obalu (Cote d'Azur), Alpe i ruralni prostor - Provansu, te graniþi sa Italijom. 31.400 km2 4.818.000 (procjena iz 2007.g), Marseille (gl. grad, 820.900), Nica (347.900) i Toulon (166.800) - procjene 2005. 23 gradova sa više od 25 tisuüa stanovnika 6 regija: Alpes de Haute Provence, Alpes Maritimes, Bouches du Rhone, Hautes Alpes, Var, Vaucluse Najpoznatije turistiþke destincije obale: Nica, St.Tropez, Cannes, Monte Carlo, Antibes, Avignon, itd. prevladava Mediteranska klima sa suhim i toplim ljetima i blagim i kišnim zimama, u brdima klima prelazi u planinsku Vrlo dostupna destinacija i to avionom, vlakom, autom i brodom. Najviše gostiju dolazi avionom i to kroz aerodrome Nice Cote d' Azur, Marseille, Toulon, Avignon (ukupno oko 18 milijuna putnika). Slijede dolasci vlakom - Mediteranskim TGV-om oko 13.3 milijuna putnika. Najveüe luke su Marseille, Nica i Toulon.

PRIVREDA 11 miljardi EUR (ukupni regijonalni BDP 130.2 miljarde EUR) Poljoprivreda, industrija (petrolske rafinerije, petrokemijska ind. i proizvodnja aviona u gospodarska struktura Marignane) i turizam Lavanda (pretežno za potrebe parfemske industrije), grožÿe - proizvodnja vina, masline i voüe poljoprivredni proizvodi (veliki proizvoÿaþ smokava i ostalog voüa). Source: www.tourismevar.com; www.acvsnet.net; www.var.fr; www.visitprovence.com; www.tourisme.gouv.fr, 2008. prihodi turizma 2007

55


OPüI PODACI - REGIJA VAR Regija se nalazi u centralnom dijelu provincije PACA (Provence Alpes Cote d'Azur), naziv dolazi od rijeke Var. Glavni administrativni i najveüi grad je Toulon (166.800 st.). Ukupna površina regije je 5.973 km2 (oko 50% pokriveno šumom) nalazi se s jedne strane u podnožju alpa te je pretežito brdovita, a s druge strane obuhvaüa 420 km dugu obalnu liniju. U prostoru živi oko 967.000 stanovnika (procjena 2007). Razvijen turizam na obali sa poznatim resortima kao St. Tropez, ima u zaleÿu svoju ruralnu alternativu sa prekrasnom prirodom, razvijenom poljoprivredom, malim gradiüima na brdašcima i jednako bogatom kulturnom osnovom. POLJOPRIVREDA I STOþARSTVO Ukupno 800 km2 poljoprivredne površine na kojoj radi oko 38.000 ljudi. Ukupni profit od poljoprivrede iznosi oko 600 milijuna EUR godišnje od þega oko polovicu donosi prodaja vina. Vino i vinogradarstvo zauzima oko 300 km2 prostora, ukupno postoji 450 proizvoÿaþa, te 3 (AOC-a) kontrolirana porijekla proizvoda koji ukupno proizvode oko 150 milijuna litara vina godišnje. Podruþja Var je najveüi proizvoÿaþ rezanog cvijeüa u Francuskoj (500.000 stabiljka cvijeüa godišnje).

56


tipologija hotelski kapacitet (kreveti) ostali kapaciteti (kreveti) UKUPNO broj hotela

SMJEŠTAJNI KAPACITET najzastupljeniji su kampovi, slijede hoteli, pa smještaj u ruralnom djelu 31.967 (14%) 196.357, najveüi dio þine kreveti u kampovima (133.431) veüinom privatni 228.324 237 (od ukupno 1.547 u provinciji)

glavni proizvodi

TURISTIþKA PONUDA Naþin života "Art de vivre"- umjetnost življenja. Spoj poljoprivredne proizvodnje sa turistiþkim proizvodima. Vrlo visok postotak kuüa za odmor i nekretnina. Kultura, Gastronomija, Specijalni interesi (hodoþašüenje, aktivnosti u prirodi, itd)

ciljne skupine

Gosti zrele dobi 31 - 50 godina, veüina dolazi sa obitelji (parovi sa djecom), a slijede parovi

kljuÿni faktori uspjeha

Vrlo uspješni proizvoÿaþ poljoprivrednih proizvoda, posebno vina, maslina i voüa (smokve, itd), te cvjeüa. Na poljoprivrednoj, ali i kulturnoj i povijesnoj osnovi razvio se turizam u unutrašnjosti koji uz turizam obale, koji je isto tako vrlo uspješno razvijen þini vrlo uspješnu regiju.

karakteristike

Ponuda tradicionalnih jela iz poljoprivrednih gospodarstava i bogata ponuda poznatih lokalnih vina, vrhunskih maslinovih ulja, sir, puževi, tartufi, itd. Jahanje, veslanje, kajak, kanu, biciklizam, padobranstvo, rafting, hydro, Specijalni interesi aktivnosti (speleologija, hodoþašüenje, ture gradovima, kulturne ture, obilazak parkova, itd).. TURISTIþKA POTRAŽNJA 2006 noýenja 68.480.000 noüenja (od þega 83% od svibnja do oktobra) turistiÿka potrošnja preko 1.5 miljardi EUR dužina boravka (dana) 2,4 u hotelima, u prosjeku 6,4 podrijetlo gostiju* 80% domaüih gostiju, ostatak stranci (najviše Velika Britanija, Belgija i Italija) Prosjeÿna potrošnja* strani turisti u prosjeku troše 67 EUR po danu i po osobi * Podrijetlo gostiju i prosjeþna potrošnja se odnosi na turiste iz provincije PACA Source: www.tourismevar.com; www.acvsnet.net; www.var.fr; www.visitprovence.com; www.tourisme.gouv.fr, 2008. gastronomija

57


La Motte

Stara kamena kuüa površine oko 100 m2, nalazi se usred vinograda i maslinika koji se biološki uzgajaju, na opis objekta imanju površine 10 hektara. Kuüa je obnovljena te je unutrašnjost komforno i toplo ureÿena sa modernom opremom. Smještena je u regiji Var u zaleÿu Cannesa, 15 km od mora. U ponudi se nalazi cijela kuüa koja se iznajmljuje. Ruralna kuüa može smjestiti 5 osoba. Na donjem katu nalaze se kuhinja sa blagovaonom i dnevnom sobom, na gornjem katu nalaze se dvije dvokrevetne sobe sa ponuda dvije kupaone. Kuüa ima dvije prekrasne terase, u dnevnoj sobi nalazi se kamin, a iz dnevne sobe izazi se u ureÿen vrt sa prekrasnim kamenim stolom. Branje grožÿa i maslina (sezonski), edukacije o biološkom uzgoju, vožnja biciklima, šetnje po oznaþenim aktivnosti stazama. cijene Cijela kuüa se iznajmljuje po noüenju za cijenu od 150 do 300 EUR ovisno o sezoni. Dobar primjer male kamene kuüe usred vinograda koje je preureÿena za smještaj gostiju koji traže mir i komentar izoliranost, sa jako malo dodatnih sadržaja. Može se direktno usporediti sa nekim kamenim kuüama usred vinograda u Stonu i Dubrovaþkom primorju koje su zapuštene a mogle bi se obnoviti i koristiti. Izvor: www.gites-de-france-var.fr/

Saint Perrier

Farma u francuskoj pokrajni Var smještena na posjedu od 70 ha. Kuüa koja se iznajmljuje gostima je iz 11 st., nedavno preureÿena ali vrlo tradicionalno i jednostavno. Fokus ove farme je obiteljima iz grada približiti opis objekta život na selu. Na farmi ima oko 150 domaüih životinja, a vlasnici se o njima brinu i žive u kuüi oko 350 m dalje od prikazane. Kuüa na farmi gostima, poglavito obiteljima sa djecom nudi 2 dvokrevetne sobe koje su dovoljno velike da ponuda mogu smjestiti pomoüne krevete u njih, te tako smjesiti 6 osoba. Hranjenje domaüih životinja, jahanje, vožnja u koþijama, vožnja biciklom, pješaüenje, kuhanje sa djecom, aktivnosti itd. cijene Cijela kuüa košta od 62 do 132 EUR po danu (minimalna zauzetost tjedan dana). Jako dobar koncept smještaja i edukativnog odmora za obitelji sa mlaÿom, pogotov ako dolaze iz grada. komentar Može se primjeniti na podruþju Dubrovaþkog primorja i Stona, pogotovo u unutrašnjosti gdje ljudi još uvijek imaju dosta domaüih životinja. Izvor: www.gites-de-france-var.fr/

58


Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac, Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3) šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp.hr http://www.undp.hr/coast

Plan razvoja ekoloskog i ruralnog turizma - Ston i Dubrovacko primorje  

Ovdje izlozeni Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podrucje opcina Ston i Dubrovackoprimorje predstavlja pragmatican, ali i konceptualan...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you