Enes Omerovic, Poplave u BiH (1918-1941)

Page 1

VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)1 Enes S. Omerović Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu

„Zemljotres, požar, pomor ni izbliza se sa poplavom ne mogu meriti. Neodoljiva bujica sve melje i ruši. Ono, čega se dokopa, postaje njen plen, njena svojina, igračka njenih prohteva“.2

„Velike poplave“3 Poplave koje su u maju 2014. godine pogodile Bosnu i Hercegovinu, ali i cijeli region, ponovo su u bosanskohercegovački javni prostor vratile već pomalo zabo1

Dio istraživanja korištenih u ovom radu obavljena su u okviru projekta „Velike poplave u Bosni i Hercegovini tokom XX stoljeća“, koji je finansiralo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, a drugi dio istraživanja obavljen je u okviru projekta „Teme iz bosanskohercegovačke ekohistorije“, koji je finansirao „Heinrich Böll Stiftung“.

2

„Od Rače do Brčkog“. Vreme. Beograd: 20. 4. 1932. 3.

3

„Velike poplave“. Novi glasnik Jugoslovenske muslimanske organizacije. Sarajevo: 17. 11. 1925. 4.

27

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

Izvorni naučni rad


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

ravljene i dugo vremena nekorištene pojmove – „velike poplave“, „katastrofalne poplave“, „historijske poplave“, „stoljetne poplave“ itd. Maksimalni vodostaji koji su izmjereni na bosanskohercegovačkim rijekama tokom majske poplave 2014. godine upoređivani su sa sličnim događajima iz prošlosti, odnosno sa poplavama koje su zabilježene u posljednjih 130 godina, od početka hidroloških mjerenja u Bosni i Hercegovini.4 Ne želeći umanjivati historijski značaj poplave iz 2014. godine, koja je maksimalnim vodostajima dostignutim na velikom broju bosanskohercegovačkih rijeka, površinom koju je zahvatila i naročito štetom koju je načinila zaista zaslužila da se nazove „velikom“, „historijskom“, „katastrofalnom“ i „stoljetnom“, smatramo potrebnim utvrditi da li je u prošlosti, odnosno od početka hidroloških mjerenja u Bosni i Hercegovini bilo sličnih prirodnih nepogoda koje zaslužuju da ponesu iste epitete. U dosadašnjoj bosanskohercegovačkoj historiografiji poplave kao uži i elementarne nepogode kao širi pojam, te njihov utjecaj na društvo nisu istraživani. Dok se u evropskoj i svjetskoj historiografiji, pa i u najbližem susjedstvu, već dugo vremena obrađuju teme o interakciji društava i rijeka, u Bosni i Hercegovini još uvijek se bavljenje ovakvim temama ne samo zanemaruje, nego se 4

Razvoj hidrologije u Bosni i Hercegovini možemo pratiti od 80-ih godina XIX stoljeća, kada se počinju provoditi prva, a zatim i sistematska meteorološka i hidrološka mjerenja i istraživanja na ovim prostorima. Postepeno se na bosanskohercegovačkim rijekama počinju uspostavljati/graditi vodomjerne stanice, pa ih je 1900. godine bilo već 57, 1919. godine 104, a 1941. u Bosni i Hercegovini je postojalo 126 vodomjernih stanica za praćenje vodostaja rijeka. Njihova izgradnja te prikupljanje podataka o vodostajima omogućilo nam je sistematsko praćenje vodostaja na bosanskohercegovačkim rijekama i njihovo kompariranje, te utvrđivanje podataka bitnih za našu temu.

28


Izvorni materijal za našu temu predstavlja fragmentarno sačuvana arhivska građa iz Arhiva Jugoslavije u Beogradu i Arhiva Republike Srpske u Banjoj Luci, te onovremena štampa, prije svega beogradski listovi Politika, Vreme i Pravda, banjalučke Vrbaske novine, te sarajevski listovi Novi glasnik Jugoslovenske muslimanske organizacije, Večernja pošta i Jugoslovenski list. Ipak, osnova od koje smo započeli naša istraživanja predstavljaju Izvještaji o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode,5 na osnovu kojih smo na jednostavan način detektirali periode sa ekstremnim padavinama i vodostajima. Danas su dostupni periodični godišnji izvještaji od 1923. godine, što je na izvjestan način utjecalo i na određivanje vremenskog okvira naše teme – period između dva svjetska rata. Naime, sistematska hidrološka mjerenja 5

http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/P-hidro.php. Izvještaji o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode dostupni su od 1923. godine do danas. U periodu koji mi obrađujemo Izvještaje pod navedenim naslovom pripremali su i objavljivali Generalna direkcija voda Ministarstva poljoprivrede i voda Kraljevine SHS (od 1923. do 1927. godine objavili su Izvještaje za 1923. i 1924. godinu), zatim Hidrotehničko odjeljenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije (od 1928. do 1941. godine objavili su Izvještaje za godine 1925-1938) i Geofizički zavod Nezavisne države Hrvatske (Izvještaj za 1939. godinu). Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1940. godinu objavilo je Hidrotehničko odjeljenje Ministarstva građevina Federativne narodne republike Jugoslavije 1946. godine, a podaci za 1941. godinu objavljeni su u novoj publikaciji Godišnjak o vodostajima, koji je izdavala Savezna uprava hidrometeorološke službe Federativne narodne republike Jugoslavije od 1947. godine.

29

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

posmatra sa podsmijehom i sumnjom u opravdanost takvih istraživanja. Bez pretenzije da se ekološke teme u bosanskohercegovačku historiografiju „uvedu“ kao „velike“ teme, ovim radom želimo skrenuti pažnju na jedan potpuno zapostavljeni segment bosanskohercegovačke historije u periodu između dva svjetska rata.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

u Bosni i Hercegovini sprovode se još od kraja XIX stoljeća, ali tek su od 1923. godine podaci sa vodomjernih stanica publikovani, čime je omogućeno njihovo kontinuirano praćenje i poređenje. Iako od 1932. godine, pored podataka za tekuću godinu, Izvještaji nude i podatke o postignutim maksimalnim (rekordnim) vodostajima od početka hidroloških mjerenja za svaku od vodomjernih stanica, time ipak nije omogućen i potpuni uvid u ranije prikupljene podatke. S druge strane, tokom Drugog svjetskog rata na većini vodomjernih stanica prestaje se s kontinuiranim praćenjem i prikupljanjem podataka o vodostajima, mnoge vodomjerne stanice su zapuštene, oštećene ili uništene, a nakon završetka rata mnoge od njih nisu odmah obnovljene ili su mijenjane kote na kojima su postavljene. Na osnovu prikupljene građe u ovom radu namjeravamo utvrditi da li je u Bosni i Hercegovini u posmatranom periodu bilo poplava koje možemo nazvati „velikim“, „historijskim“, stoljetnim“ ili „katastrofalnim“, opisati njihov razarajući utjecaj i posljedice na život stanovništva u dolinama bosanskohercegovačkih rijeka, te reakciju organa vlasti tokom i nakon poplava. Na samom početku bilo je neophodno odgovoriti na pitanje da li je do 1941. godine na prostoru Bosne i Hercegovine bilo poplava koje možemo smatrati „velikim“, „historijskim“, „katastrofalnim“, „stoljetnim“. Za davanje odgovora na ovako postavljeno pitanje morali smo, prije svega, utvrditi kriterije prema kojima bismo klasificirali i razlikovali „velike“ poplave od periodičnih, koje se dešavaju jednom, pa i više puta u toku jedne godine na manjem ili većem prostoru. Kao osnovne krite30


Korištenje samo jednog ili dva od spomenutih kriterija mogu stvoriti lažnu sliku o dešavanjima na terenu. Iako jako bitni, podaci o vodostajima nisu presudni kod utvrđivanja da li je neka poplava imala karakteristike „velike“. Prije svega, vodomjerne stanice nisu bile ravnomjerno raspoređene po Bosni i Hercegovini. U slivu Jadranskog mora, odnosno na ¼ bosanskohercegovačke teritorije uvijek je bilo više od ⅓ svih vodomjernih stanica.6 S druge strane, uz rijeku Savu, odnosno na rijeci Savi i na pritokama u njenom direktnom slivu, koja je stalno ugrožavala velike površine, praktično najplodnije i gusto naseljene dijelove Bosne i Hercegovine, bilo je aktivno vrlo malo vodomjernih stanica.7 Kada pogledamo rekordne vodostaje koji su postignuti do 1941. godine, vidimo da su u prvih pedesetak godina hidroloških mjerenja u Bosni i Hercegovini maksimalni (rekordni) vodostaji zabilježeni u čak 26 godina, a samo tokom međuratnog perioda gotovo da nema godine u kojoj nije na bar jednoj vodomjernoj stanici zabilježen rekordan vodostaj.8 Međutim, vidljivo je i da su maksimalni vodostaji 6

Npr., 1925. godine od 122 u tom trenutku aktivne vodomjerne stanice 48 se nalazilo u slivu Jadranskog mora, a 1941. godine od 131 aktivne vodomjerne stanice 56 je bilo u slivu Jadranskog mora. 7

Npr., 1925. godine na Savi su bile aktivne samo 4 vodomjerne stanice, te još 7 na rijekama u njenom direktnom slivu, a 1941. godine svega dvije vodomjerne stanice na Savi i još 6 na rijekama u njenom direktnom slivu.

8

Vidjeti tabelarni pregled maksimalnih vodostaja dostignutih na bosanskohercegovačkim rijekama na kraju rada.

31

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

rije za klasificiranje poplava i utvrđivanje da li je riječ o „velikim“ poplavama, uzeli smo maksimalne vodostaje na bosanskohercegovačkim rijekama, zatim veličinu prostora zahvaćenog poplavama i posljedice, odnosno štete nastale tokom poplava.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

u gotovo svim navedenim godinama zabilježeni na vrlo ograničenom prostoru – u samo jednom slivu, na samo jednoj rijeci ili samo na jednom mjernom mjestu. Nekada se izgradnjom nasipa, kanala i/ili drugih odbrambenih objekata na određenim mikrolokacijama sprečavalo izlijevanje rijeke iz korita iako su nakon tih intervencija vodostaji bili veći nego ranije. Kad je riječ o površini poplavljenog područja i šteti koja je nastala na njoj, velike su razlike u djelovanju poplava na različitim dijelovima Bosne i Hercegovine, a nekada čak i u slivu jedne rijeke. S jedne strane, imamo rijeku Savu, koja je nadolazila postepeno, ugrožavala je velike površine plodne zemlje, a nakon izlijevanja iz korita voda se dugo zadržavala na poplavljenim područjima stvarajući opasnost i od razvoja i širenja različitih bolesti. S druge strane, većina bosanskohercegovačkih rijeka su planinske rijeke, s brzim vodotocima, često usječenim između strmih brda i u čijim su dolinama nastajale bujice koje su naglo podizale vodostaje i isto tako naglo, najčešće u toku istog dana povlačile se u svoja korita. Organi vlasti i lokalno stanovništvo kod takvih poplava rijetko su mogli učiniti bilo šta u trenutku kada počnu rasti vodostaji, osim da na vrijeme evakuiraju i zbrinu ugroženo stanovništvo, stoku i pokretnu imovinu i barem tako spriječe ljudske žrtve. Tek kada podatke o vodostajima uporedimo s arhivskim i drugim podacima o prostoru koji je bio poplavljen i štetama koje su načinjene tokom tih poplava, možemo utvrditi da je riječ o poplavama koje imaju elemente „velikih“, „katastrofalnih“, „historijskih“, „stoljetnih“. U periodu između dva svjetska rata takve su karakteristike imale poplave iz novembra 1925. godine, aprila 1932. 32


Hronološki gledano, prva poplava u međuratnom periodu koja se posebno izdvaja kako po broju mjernih mjesta na kojima su postignuti maksimalni vodostaji, tako i po veličini zahvaćenog prostora i štetama koje su poplave ostavile iza sebe jeste poplava iz novembra 1925. godine. U tom periodu zbog velikih padavina većina bosanskohercegovačkih rijeka je nadošla i na nekoliko desetina vodomjernih stanica zabilježeni su do tada maksimalni vodostaji. Na čak 29 vodomjernih stanica rekordi postavljeni u novembru 1925. godine nisu dostignuti ni premašeni do početka Drugog svjetskog rata, a na mnogim mjestima nisu premašeni ni do danas. Rekordni vodostaji zabilježeni su na svim tada postojećim vodomjernim stanicama u slivu Une i slivu Vrbasa, na nekoliko vodomjernih stanica u direktnom slivu Save, u slivu Neretve na rijekama Tihaljina, Šuica i Mušnica te u slivu Drine na nekoliko vodomjernih stanica. I na ostalim mjernim mjestima u navedenim slivovima vodostaji su dostizali historijski maksimum, dok u slivu rijeke Bosne, i pored povećanog vodostaja, oni ipak nisu dosezali historijski maksimum (osim na Lašvi u Travniku).10 9

Od početka hidroloških mjerenja u Bosni i Hercegovini pa do 1918. godine velike poplave zabilježene su u nekoliko navrata na ograničenim prostorima. U novembru 1896. godine zabilježeni su i nikada kasnije dostignuti maksimalni vodostaji na rijeci Drini. Te su godine na bosanskoj strani Drine postojale svega tri vodomjerne stanice (Zvornik, Višegrad i Foča), te zbog toga kao i činjenice da je veliku poplavu iz 1896. godine uzrokovao Lim nije zabilježen veliki broj vodomjernih stanica sa maksimalnim vodostajem iz te godine. U julu 1915. godine zabilježeni su (a nisu do 1941. godine dostignuti) maksimalni vodostaji na nekim mjernim mjestima na rijeci Bosni i njenim pritokama (Željeznica, Fojnica i Krivaja) i kada su velike štete pretrpjeli Visoko, Olovo, Zavidovići, Maglaj, Doboj itd.

10

Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1925. godinu. 1930.

33

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

godine i novembra 1934. godine.9


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

Sljedeća je poplava iz aprila 1932. godine, kada je posebno teško bilo pogođeno područje uz rijeku Savu. Iako prema izvještajima sa bosanskohercegovačkih vodomjernih stanica poplava iz 1932. godine nije predstavljala katastrofalnu poplavu, izvještaji sa terena i podaci s vodomjernih stanica na hrvatskoj strani Save daju sasvim drugačiju sliku. Kao treći primjer poplave iz međuratnog perioda obradit ćemo i poplavu iz novembra 1934. godine, kada su na rijeci Neretvi i nekim njenim pritokama zabilježeni historijski maksimumi. Slične su poplave ovo područje pogodile i tokom 1937. i 1940. godine, a velike štete u isto vrijeme pretrpjeli su i drugi krajevi u Bosni i Hercegovini, posebno uz rijeku Savu.

Fotografija 1: Karta slivova rijeka u Bosni i Hercegovini. (Izvor: http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/HIDROLOGIJA/karakteristike.html)

34


Iako bi sve navedene poplave prema utvrđenim kriterijima mogli nazvati „velikim“, ipak se poplava iz novembra 1925. godine može izdvojiti kao posebna, kako zbog broja vodomjernih stanica na kojima su postignuti maksimalni vodostaji, tako i zbog veličine zahvaćenog prostora i šteta koje je ostavila iza sebe. Novembarska poplava iz 1925. godine zahvatila je velike dijelove Kraljevine SHS, pa i gotovo čitavu teritoriju Bosne i Hercegovine, a maksimalni vodostaji na bosanskohercegovačkim rijekama zabilježeni su 11. novembra na rijekama u slivu Drine, od 12. do 16. novembra na rijekama u slivu Neretve, 15. i 16. novembra na rijekama u slivu Une, od 14. do 16. novembra u slivu Vrbasa, te na Savi od 21. do 29. novembra 1925. godine.12 Uz navedene rijeke bile su poplavljene te oštećene ili uništene komunikacije (putevi, željezničke pruge, mostovi, skele, telefonske i telegrafske linije), poplavljeni su i brojni gradovi i sela u kojima su vodom zahvaćeni, oštećeni ili uništeni stambeni i privredni objekti, stradao je stočni fond, obradive površine itd. Zbog obilnih kiša vodostaji na rijekama u Bosni i Hercegovini počeli su dramatično rasti od 8/9. novembra 1925. godine. Na rijeci Drini i njenim pritokama maksimalni vodostaji postignuti su 11. novembra,13 a već od narednog dana vodostaji u gornjem toku Drine naglo opadaju. Ova poplava predstavljala je jednu od većih 11

„Poplave na sve strane“. Pravda. Beograd: 18. 11. 1925. 4.

12

Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1925. godinu. 1930. 13

Vidjeti tabelarni pregled na kraju rada.

35

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

„Poplave na sve strane“11


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

u slivu rijeke Drine, te su na nekim mjernim mjestima zabilježeni i historijski (maksimalni) vodostaji (Foča I i Mihaljevići na Drini, te Višegrad na rijeci Rzav). Međutim, uporedna analiza podataka o vodostajima iz 1925. godine sa vodostajima iz 1896. godine, kada je dolina Drine pogođena katastrofalnom poplavom, mogu u grubim crtama dočarati razmjere katastrofe iz 1896. godine. Tako je 1925. godine na mjernom mjestu Foča zabilježen vodostaj od 420 cm, dok je 1896. godine bio 860 cm, u Zvorniku 1925. godine 578 cm, a 1896. godine 840 cm. Na mjernom mjestu Višegrad (na rijeci Drini) 1925. godine izmjeren je vodostaj od 600 cm, a 1896. godine bio je čak 1460 cm. Premda je bila daleko od historijskog maksimuma, nabujala Drina je novembra 1925. godine načinila veliku štetu. U gornjem toku Drina je poplavila Foču, u Goraždu je poplavljeno 20-ak kuća, ali je stanovništvo na vrijeme evakuirano pa nije bilo ljudskih žrtava. Rijeka Prača je odnijela most kod Ustiprače i tako prekinula putnu komunikaciju prema Goraždu, dok je rijeka Rakitnica odnijela most na putu između željezničke stanice u Mesićima i Rogatice. Pored navedenog, i na drugim mjestima u dolini Drine srušene su brojne brane i mostovi.14 Također, željeznički saobraćaj bio je u prekidu i preko mosta kod Višegrada do 14. novembra.15 U donjem toku Drine i na njenom ušću u Savu narednih dana poplavljena su naselja Međaši, Balatun, Stranjalica i druga, kao i polja zasijana ozimom pšenicom i kukuruzom u okolini Bijeljine i Bosanske Rače, a u prekidu je bio i željeznički 14

„Nevrijeme u B. I H.“ Večernja pošta. Sarajevo: 12. 11. 1925. 1; „Poplave u Foči i Goraždu“. Jugoslovenski list. Sarajevo: 12. 11. 1925. 1; „Reke nadolaze“. Politika. Beograd: 13. 11. 1925. 4. 15

36

„Poplave u Hrvatskoj i Sloveniji“. Politika. Beograd: 15. 11. 1925. 3.


U slivu Jadranskog mora, koji zauzima otprilike ¼ teritorije Bosne i Hercegovine, također je došlo do velikog povećanja vodostaja. Premda su rekordni vodostaji zabilježeni samo na 4 vodomjerne stanice – u Tihaljini na rijeci Tihaljini, u Mokronogama i Kovačima na rijeci Šuici i Srđevici na Mušnici, na mnogo vodomjernih stanica zabilježeni vodostaji gotovo su dostizali historijski maksimum. Na Neretvi i rijekama u njenom slivu vodostaji počinju rasti od 9/10. novembra, a maksimalni vodostaji su dostignuti u periodu od 12. do 16. novembra 1925. godine.18 Mada rijetke, vijesti sa terena govore o razmjerama poplave. U zapadnoj Hercegovini rijeka Mlade je na dužini od četiri kilometra na osam mjesta provalila odbrambene nasipe, potok Vrioštica je prelio nasip na dužini od 1800 metara, a dvije trećine Imotskog i Bekijskog polja, kao i Mostarsko Blato bili su pod vodom.19 Visok vodostaj na Neretvi ugrožavao je naselja i privredne subjekte u njenoj dolini. Nabujala Neretva je u Ostrošcu poplavila i oštetila mašine u Drvarskom preduzeću „Narenta“, te odnijela velike količine balvana i drugog građe16

„Poplava kod Bijeljine“. Jugoslovenski list. Sarajevo: 15. 11. 1925. 1; „Poplave u Hrvatskoj i Sloveniji“. Politika. Beograd: 15. 11. 1925. 3. 17

Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1925. godinu. 1930.

18

Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1925. godinu. 1930.

19

„Poplave u zemlji – Opasnosti nema“. Vreme. Beograd: 19. 11. 1925. 5.

37

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

saobraćaj između Bijeljine i Bosanske Rače.16 Visok vodostaj Drine doveo je do toga da je u Bosanskoj Rači na rijeci Savi maksimalni vodostaj zabilježen još 13. novembra, dok su na ostalim vodomjernim stanicama na Savi, na bosanskohercegovačkoj strani, maksimalni vodostaji zabilježeni tek između 21. i 29. novembra 1925. godine.17


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

vinskog materijala. Najteže je bilo na krajnjem jugu, gdje je Neretva poplavila zasijana polja oko Gabele i dalje sve do Metkovića.20 U istočnoj Hercegovini bujica je gotovo u potpunosti uništila putnu komunikaciju između Uloga i Gacka,21 a samo u srezu Nevesinje bujice su prouzročile štetu od oko 5 miliona dinara.22 Sredinom novembra bilo je poplavljeno i Popovo polje, koje se svake godine suočavalo sa sličnim poplavama, ali je ova iz 1925. godine, čini se, svojim razmjerama i počinjenom štetom bila veća od uobičajenih.23 U Hercegovini je zabilježeno i nekoliko žrtava navedene elementarne nepogode. U noći 9/10. novembra u selu Lješnjevu24 pored Mostara od udara groma u porodičnoj kući smrtno je stradao Marko Savić i njegovo dvoje maloljetne djece.25 U nabujaloj Neretvi okolno stanovništvo nije vidjelo samo opasnost, nego i priliku za zaradu. Na strmim obalama Neretve lokalno stanovništvo pokušavalo je hvatati drveće i balvane koje je rijeka nosila, a u jednoj takvoj akciji 10. novembra 1925. godine smrtno je stradao Petar Momčilović.26 U slivu rijeke Bosne maksimalni vodostaji zabilježeni su između 9. i 15. novembra.27 Iako u tom periodu vo20

„Ogromne štete od poplave. Žrtve nabujale Neretve“. Večernja pošta. Sarajevo: 14. 11. 1925. 4; „Poplave u Hrvatskoj i Sloveniji“. Politika. Beograd: 15. 11. 1925. 3; AJ: fond: MPKJ (67), sign. 67-10-66. 21

„Nevrijeme u B. I H.“ Večernja pošta. Sarajevo: 12. 11. 1925. 1.

22

„Poplave na sve strane“. Pravda. Beograd: 18. 11. 1925. 4.

23

„Poplave u celoj zemlji“. Politika. Beograd: 17. 11. 1925. 6; „Poplave u zemlji – Opasnosti nema“. Vreme. Beograd: 19. 11. 1925. 5.

24

Nismo uspjeli locirati selo pod ovim imenom, ali se vjerovatno radi o zaseoku Lješanje u mjestu Grušća, seoska općina Župa, na teritoriji današnje općine Konjic. 25

„Užasno nevrijeme u Hercegovini“. Večernja pošta. Sarajevo: 10. 11. 1925. 3.

26

„Užasno nevrijeme u Hercegovini“. Večernja pošta. Sarajevo: 10. 11. 1925. 3.

27

Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1925. godinu. 1930.

38


Od 13. novembra stizale su dramatične vijesti i iz Bosanske krajine, gdje su se Vrbas, Una i Sana izlili iz 28

„Poplave u Bosni“. Vreme. Beograd: 14. 11. 1925. 3.

29

„Pruga Sarajevo – Brod pod vodom“. Vreme. Beograd: 18. 11. 1925. 3.

30

„Poplave u Travniku“. Večernja pošta. Sarajevo: 17. 11. 1925. 4.

31

Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1925. godinu. 1930.

32

Poplave u Travniku“. Večernja pošta. Sarajevo: 17. 11. 1925. 4; „Povodanj u Travniku“. Jugoslovenski list. Sarajevo: 18. 11. 1925. 3.

39

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

dostaji nisu bili ni blizu historijskih maksimuma, u pojedinim dijelovima sliva Bosne nabujale rijeke napravile su veliku materijalnu štetu. U Sarajevskom polju nadošle su sve rijeke, a štetu su napravile Željeznica, koja je poplavila dio banjskog kompleksa na Ilidži, te Zujevina, koja je poplavila zemljište zasijano ozimim žitom.28 Željeznička pruga Sarajevo – Bosanski Brod bila je poplavljena na nekoliko mjesta, a saobraćaj obustavljen.29 Najdramatičnije je bilo u Travniku, gdje se Lašva u noći 14/15. novembra izlila iz korita i poplavila dio grada. Poplavljene su brojne kuće, trgovačke radnje i ugostiteljski objekti, a najviše su stradali objekti u tadašnjoj Ulici Kralja Petra, te Pašamahali i Donjoj Čaršiji. Uništeni su i svi gradski mlinovi i šest gradskih mostova.30 Na vodomjernoj stanici Travnik 15. novembra zabilježen je vodostaj od 120 cm, ali postoji mogućnost da je vodostaj bio i mnogo veći jer nakon tog dana pa sve do 23. novembra nema zabilježenih vodostaja, najvjerovatnije zbog oštećenja vodomjerne stanice.31 To donekle potvrđuju i novinski izvještaji u kojima se govori da je Lašva nadošla za dva-tri metra, te da ni najstariji stanovnici Travnika ne pamte veću poplavu, mada se poplava iz 1906. godine, kada je zabilježen maksimalni vodostaj na vodomjernoj stanici Travnik od 180 cm, nije bila desila tako davno.32


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

svojih korita i poplavili brojne gradove i sela. Situacija u ovom dijelu Bosne i Hercegovine narednih dana bila je još dramatičnija jer su 14. i 15. novembra na gotovo svim vodomjernim stanicama u slivovima Vrbasa, Une i Sane zabilježeni do tada rekordni vodostaji, koji neće biti dostignuti niti premašeni do početka Drugog svjetskog rata, ali ni kasnije. U slivu Vrbasa historijski maksimumi zabilježeni su na 13 od ukupno 15 vodomjernih stanica, na rijeci Uni na svih osam33 i na rijeci Sani na svih pet tada postojećih vodomjernih stanica. Sva veća naseljena mjesta na rijeci Plivi (Šipovo, Jezero i Jajce) i Vrbasu (Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Banja Luka) bila su u manjoj ili većoj mjeri poplavljena.34 U Jajcu su poplavljene dvije gradske ulice, oštećeno je više privatnih kuća, a veliku štetu su pretrpjeli Tvornica za elektrinu, skladišta balvana (šteta oko 800.000 dinara), Franjevački samostan (šteta oko 50.000 dinara), ali i druga privredna društva. Vrbas je srušio sve drvene mostove oko Jajca, a pruga između Jajca i Donjeg Vakufa bila je prekinuta na sedam mjesta.35 Uzvodno uz Plivu bili su poplavljeni i Jezero i Šipovo.36 U Bugojnu je Vrbas poplavio 70-ak kuća, a jedan novinski izvještaj govori o čak sedam mrtvih u ovom gradu.37 Novinskih izvje33 Narednih godina historijski maksimum je premašen samo na vodomjeru u Rmanj-Manastiru 1933. godine. 34 „Na Plivi i Vrbasu“. Vreme. Beograd: 16. 11. 1925. 3; „Poplava u Bugojnu“. Vreme. Beograd: 16. 11. 1925. 3; „Poplave u Bosni“. Večernja pošta. Sarajevo: 16. 11. 1925. 2; „Poplava u Jajcu“. Večernja pošta. Sarajevo: 21. 11. 1925. 3. 35 „Poplava u Jajcu“. Večernja pošta. Sarajevo: 21. 11. 1925. 3; „Pruga Sarajevo – Brod pod vodom“. Vreme. Beograd: 18. 11. 1925. 3. 36 37

„Na Plivi i Vrbasu“. Vreme. Beograd: 16. 11. 1925. 3.

„Poplava u Bugojnu“. Vreme. Beograd: 16. 11. 1925. 3. U drugim listovima koji su u to vrijeme izvještavali o poplavama nije bilo informacije o sedam

40


Rijeka Sana je napravila ogromne štete od Ključa do ušća u Unu u Bosanskom Novom. Pored plavljenja okolnog plodnog zemljišta pod vodom su bili dijelovi Sanskog Mosta, Prijedora, u kome je poplavljeno oko 100 kuća u Starom Gradu na Adi, te posebno Bosanski Novi.38 Una je poplavila područja uz rijeku, uključujući i brojna naseljena mjesta, od Kulen-Vakufa do ušća u Savu – stradali su gradovi Bosanska Krupa, gdje je pored Une veliku štetu u gradu i okolini napravila i rječica Krušnica, Bosanski Novi i Bosanska Dubica, te sela Draksenić, Demirovac, Međeđa i Jašik.39 Najveće štete pretrpio je Bosanski Novi, koji su preplavile i Una i Sana, na čijim je ulicama voda dostizala visinu od dva metra i koji je pretrpio višemilionske štete.40 Komunikacije između gradova u Bosanskoj krajini na mnogim mjestima bile su prekinute. Saobraćaj je bio obustavljen između Bosanske Krupe i Bosanskog Novog.41 U Bosanskoj Dubici voda je odnijela most i pre-

mrtvih u Bugojnu. 38

„Poplave u Bosni“. Večernja pošta. Sarajevo: 16. 11. 1925. 2; „Poplave u zemlji – Opasnosti nema“. Vreme. Beograd: 19. 11. 1925. 5. 39

„Poplave u Hrvatskoj i Sloveniji“. Politika. Beograd: 15. 11. 1925. 3; „Velike poplave.“ Novi glasnik Jugoslovenske muslimanske organizacije. Sarajevo: 17. 11. 1925. 4; „Poplave i štete“. Pravda. Beograd: 17. 11. 1925. 2; „Poplave na sve strane“. Pravda. Beograd: 18. 11. 1925. 4.

40

ARSBL, KBUVB, V, 32, 7432/30; „Poplave u Kraljevini“. Jugoslovenski list. Sarajevo: 14. 11. 1925. 1; „Velike poplave.“ Novi glasnik Jugoslovenske muslimanske organizacije. Sarajevo: 17. 11. 1925. 4; „Poplave u Bosni“. Večernja pošta. Sarajevo: 16. 11. 1925. 2. 41

„Poplave i štete“. Pravda. Beograd: 17. 11. 1925. 2.

41

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

štaja o poplavama nije bilo iz Banje Luke, ali će kasnija procjena štete pokazati da je i najveći krajiški grad i njegova okolina pretrpio štete.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

kinuti su putevi prema okolnim selima.42 Pruga između Bosanskog Novog i Bihaća bila je poplavljena i saobraćaj obustavljen, kao i pruga Sunja – Banja Luka na dionici između Dobrljina i Prijedora.43 Novinski i drugi izvještaji ne govore da je u dolini Une i Sane bilo ljudskih žrtava mada u nekim gradovima opasnost nije uočena na vrijeme, pa je veliki broj ljudi ostao zarobljen na tavanima vlastitih kuća.44 Na rijeci Savi postalo je dramatično već 10. novembra, kada je premašen srednji godišnji vodostaj. Vodostaji su postepeno rasli tokom novembra, s vrhuncem 21. novembra u Bosanskoj Gradišci, 23. i 24. novembra u Bosanskom Brodu,45 a 28. i 29. novembra u Brčkom, dok je u Bosanskoj Rači maksimalni vodostaj zabilježen još 13. novembra zbog visokog vodostaja Drine.46 Za razliku od bujičnih poplava na većini drugih bosanskohercegovačkih rijeka, od kojih praktično nema adekvatne zaštite, predjeli uz Savu su izloženi sasvim drugačijoj opasnosti. 42

„Velike poplave.“ Novi glasnik Jugoslovenske muslimanske organizacije. Sarajevo: 17. 11. 1925. 4; „Poplave i štete“. Pravda. Beograd: 17. 11. 1925. 2. 43

„Poplave u Hrvatskoj i Sloveniji“. Politika. Beograd: 16. 11. 1925. 4; „Reke opadaju“. Politika. Beograd: 18. 11. 1925. 4.

44

„Velike poplave.“ Novi glasnik Jugoslovenske muslimanske organizacije. Sarajevo: 17. 11. 1925. 4. 45 U novinskim izvještajima govori se da je maksimalni vodostaj u Bosanskom Brodu dostignut 25. novembra i da je iznosio 845 cm. Međutim, riječ je o grešci. Maksimalni vodostaj na Savi u Bosanskom Brodu prema Izvještaju o vodostajima dostignut je 23. i 24. novembra i iznosio je 787 cm. Do greške je došlo najvjerovatnije nenamjerno, jer je na slavonskoj strani, u Slavonskom Brodu, zaista postignut historijski maksimum, doduše 844 cm, ali je onda taj podatak pogrešno pripisivan godinu dana ranije uspostavljenom vodomjeru u Bosanskom Brodu. 46

Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1925. godinu. Beograd: Hidrotehničko odjeljenje Kraljevine SHS, 1930.

42


Uz rijeku Savu najteže je bio pogođen srez Bosanska Gradiška. Zbog pucanja nasipa na rječicama Vrbaška i Jurkovica i nadolaska Save poplavljen je dio grada Bosanska Gradiška, kao i brojna sela u njenoj okolini. Novinski izvještaji s kraja novembra govore o 15 poplavljenih sela i potapanju oko 16.000 ha plodne zemlje koja nije plavljena posljednjih 25 godina, a šteta je procjenjivana na oko 12 miliona dinara.48 Ipak, komisije za procjenu štete naknadno su utvrdile da je u srezu Bosanska Gradiška bilo

47

„Poplave u Hrvatskoj i Sloveniji.“ Politika. Beograd: 14. 11. 1925. 5.

48

„Reke provaljuju nasipe i plave sela“. Vreme. Beograd: 27. 11. 1925. 5.

43

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

Postepeno povećanje vodostaja i u to vrijeme djelimično uređeni odbrambeni nasipi i kanali davali su priliku lokalnom stanovništvu i organima vlasti da brane ugrožena područja i pokušaju štetu svesti na najmanju moguću mjeru. Tako su već od 13. novembra poduzimane mjere za evakuaciju ljudi i stoke te sprečavanju katastrofe, a s tim ciljem iz Brčkog i Bosanskog Šamca pozivi za slanje pomoći upućivani su i vojsci.47 Međutim, i pored poduzetih mjera, uz Savu su na nekoliko mjesta provaljeni ili preliveni odbrambeni nasipi i poplavljena polja i brojna naselja. Na mnogo mjesta bile su prekinute putne komunikacije. U direktnom slivu rijeke Save situacija je bila najkritičnija. Poplavljeno je nekoliko hiljada hektara najplodnije zemlje, u velikoj mjeri zasijane ozimim usjevima, kao i brojna naselja uz Savu i njene pritoke. Mali broj vodomjernih stanica u direktnom slivu rijeke Save, četiri na bosanskoj strani i sedam na manjim rijekama koje se ulijevaju u Savu, ne daju potpunu sliku, a na samo jednoj stanici zabilježen je rekordan vodostaj.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

poplavljeno 1.425 domaćinstava u 34 naseljena mjesta.49 U tim naseljima porušeno je ili oštećeno oko 1.000 kuća, nekoliko stotina pomoćnih objekata, poplavljene su površine zasijane ozimim usjevima, a stradala je i pokupljena ljetina – sijeno, kukuruz, pšenica, kao i veliki broj stoke. Ukupna procijenjena šteta od novembarske poplave u srezu Bosanska Gradiška iznosila je 3.263.363 dinara, ali ovdje je riječ samo o šteti na privatnim posjedima, a ne i na nasipima, putnim komunikacijama itd., te se ne može reći da ukupna šteta u ovom srezu nije dostigla ranije spominjanu cifru od 12 miliona dinara.50 Dalje nizvodno, na području Prnjavorskog sreza poplavljeno je šest sela, a ukupna šteta je procijenjena na 385.820 dinara.51 U Derventskom srezu Sava je 25. novembra provalila nasip kod Bosanskog Broda i poplavila oko 60 domaćinstava, dok je još oko 2.000 bilo ugroženo. Poduzete mjere na terenu spriječile su nastanak ljudskih žrtava, jer je stanovništvo na vrijeme evakuirano iz ugroženih sela.52 Oko Bosanskog Broda bila su poplavljena i sela Korače 49

U Bosanskogradiškom srezu stradalo je 158 domaćinstava u gradu Bosanska Gradiška, 138 u selu Mokrice, 28 u Žeravicama, 30 u Dušanovcu, 2 u Limanu, 22 u Bataru, 7 u Ćikulama, 2 u Staroj Gradišci, 24 u Čatrnji, 18 u Bok-Jankovcu, 57 u Junuzovcima, 68 u Kukuljama, 33 u Kosijerevu, 25 u Otokama, 138 u Bajincima, 34 u Bardači, 47 u Gaju, 40 u Bosanskoj Orubici, 27 u Donjoj Dolini, 46 u Kladarima, 81 u Glamočanima, 27 u Dubrave-Lamincima, 56 u Gornjoj Dolini, 40 u Novom Selu, 33 u Lilićima, 54 u Razboju, 13 u Dugom Polju, 33 u T. Dubravama, 13 u Bistrici, 12 u Orahovoj, 56 u Romanovcima, 2 u Petrovom Selu, 23 u Vrbaškoj, 43 u S. Lamincima i 3 u Gaštici. ARSBL, VŽVO, 39, 722/26.

50

ARSBL, VŽVO, 39, 722/26.

51

ARSBL, VŽVO, 39, 15633/26.

52

„Katastrofalna poplava u Brodu“. Večernja pošta. Sarajevo: 25. 11. 1925. 1; „Poplava u Bosanskom Brodu“. Politika. Beograd: 26. 11. 1925. 6.

44


Nizvodno niz Savu bila su ugrožena i područja oko Brčkog, iz kojeg su još 13. novembra upućivani pozivi vojsci da pritekne u pomoć, ali nismo pronašli podatke o konkretnim štetama na tom području.56 U isto vrijeme kritično je bilo i na ušću Drine u Savu. Na Savi je čak u to vrijeme dostignut maksimalni vodostaj kod Bosanske Rače zbog nadolaska rijeke Drine, te su bila i poplavljena neka naselja oko Bijeljine. U većem dijelu Bosne i Hercegovine organi vlasti u trenutku poplave nisu mogli učiniti gotovo ništa jer je uglavnom riječ o planinskim rijekama i bujičnim poplavama koje naglo dolaze i isto tako naglo prolaze. Neuređena i neodržavana riječna korita na većini bosanskohercegovačkih rijeka nisu mogla apsorbovati ni periodične poplave, a taj problem je posebno bio izražen u nekim 53

„Poplave u Posavini“. Večernja pošta. Sarajevo: 2. 12. 1925. 4.

54

„Reke provaljuju nasipe i plave sela“. Vreme. Beograd: 27. 11. 1925. 5.

55

ARSBL, VŽVO, 39, 15633/26.

56

„Poplave u Hrvatskoj i Sloveniji.“ Politika. Beograd: 14. 11. 1925. 5.

45

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

(djelomično), Donja Močila, Kričanovo, Katoličke Kolibe, Turske Kolibe, Poloj, Struga, Liješće i Vinska (djelomično).53 Nizvodno od Bosanskog Broda na području od Gornjeg Svilaja do Šamca (također Derventski srez) stradala su i naselja u sreskoj ispostavi Odžak – Donji Svilaj, Novi Grad, Dubica Donja i Prud, u kojima je poplavljeno oko 8.000 hektara zemlje.54 Prve procjene su govorile o šteti od oko 6-7 miliona dinara, ali je tokom zvanične komisijske procjene u navedenim naseljima prijavljena šteta na 250 domaćinstava, te je procijenjena na 128.340 dinara.55 Naravno, i ovdje je riječ samo o šteti na privatnim posjedima, a ne o ukupnoj šteti.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

gradovima, npr. u Bosanskom Novom. U najboljem slučaju, lokalni organi vlasti mogli su raditi na spašavanju i evakuaciji ljudi, stoke i pokretne imovine, a kasnije na nadoknadi štete i izgradnji odbrambenih objekata koji bi spriječili buduće poplave. S druge strane, uz Savu je situacija bila nešto drugačija. Vodostaji na Savi rasli su sporije i ostavljali mogućnost da se organi vlasti i lokalno stanovništvo pripreme i organiziraju odbranu, te eventualnu evakuaciju stanovništva. Međutim, i pored svega, čak je i na Savi bilo izuzetno teško braniti ugrožena područja jer je sistem odbrane od poplava 1925. godine još uvijek bio u povoju. U trenutku poplave u novembru 1925. godine sav teret odbrane od poplava bio je na lokalnim, gradskim i sreskim organima vlasti. Iz rijetkih sačuvanih dokumenata vidljivo je da lokalni organi vlasti nisu imali tehnička kao ni neophodna finansijska sredstva za organiziranje odbrane od poplava. Gradske i sreske vlasti angažirale su radnike iz lokalnih zajednica kao i mještane iz ugroženih područja za izvođenje interventnih radova na iskopavanju odvodnih kanala, podizanju nivoa na već postojećim nasipima ili izgradnji privremenih nasipa, a sve s ciljem zaštite ugroženih područja.57 Pored aktivnosti na odbrani od poplave sprovođena je i evakuacija ugroženog stanovništva i stoke, organiziran je privremeni smještaj evakuisanog i postradalog stanovništva, prikupljana i dijeljena pomoć u odjeći, hrani, građevinskom materijalu za sanaciju kuća i privrednih objekata, sjemena za sjetvu itd.58 Lokalne vlasti su novembra 1925. godine tražile pomoć i od vojske, ali 57

ARSBL, VŽVO, 39, 9527/26.

58

ARSBL, VŽVO, 39.

46


Tokom i neposredno nakon velike poplave iz novembra 1925. godine svi nivoi vlasti, od srezova do Savjeta ministara, uključili su se u procjenu i sanaciju nastalih šteta. U nekoliko navrata Savjet ministara Kraljevine SHS i pojedina ministarstva odobravala su određene novčane iznose koji su kao interventna sredstva trebali biti upućeni postradalim područjima. Tako je Ministarstvo unutrašnjih dela već 3. decembra 1925. godine odobrilo interventna sredstva za teritoriju Vrbaske oblasti (koja je, očigledno, najviše stradala u novembarskoj poplavi 1925. godine) u iznosu od 120.000 dinara,60 a odlukom od 28. januara 1926. godine Savjet ministara Kraljevine SHS dodijelilo je velikom županu Vrbaske oblasti 495.000 dinara.61 Ova interventna sredstva predstavljala su samo mali dio stvarnih potreba na terenu i trebala su biti proslijeđena na najugroženija područja i podijeljena najviše postradalom stanovništvu prema utvrđenim kriterijima. Navedena sredstva dijeljena su između srezova prema stepenu procijenjene štete, tako da je u Vrbaskoj oblasti najviše novca usmjeravano u Bosanskogradiški srez. Od ukupnog iznosa od 120.000 dinara dodijeljenih od Ministarstva unutrašnjih dela 70.000 dinara dodijeljeno je srezu Bosanska Gradiška, Bosanskom Novom 30.000 dinara, 10.000 Bosanskoj Dubici i 10.000 dinara Seoskom srezu u Banjoj Luci.62 Na isti način je podijeljena i suma 59

„Poplave u Hrvatskoj i Sloveniji.“ Politika. Beograd: 14. 11. 1925. 5.

60

ARSBL, VŽVO, 39, 4304/28.

61

ARSBL, VŽVO, 39, 1429/26.

62

ARSBL, VŽVO, 39, 4304/28.

47

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

nemamo podataka u kojem obimu je vojska angažirana u poplavljenim područjima Bosne i Hercegovine.59


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

od Savjeta ministara – Bosanskogradiškom srezu pripalo je 200.000 dinara kao najviše postradalom, zatim srezu Bosanski Novi 140.000, srezu Derventa (za Bosanski Brod) 40.000, Seoskom srezu Banja Luka 40.000, Bosanskoj Dubici 35.000, Prijedoru 20.000 i gradu Banja Luka 20.000 dinara.63 Međutim, i pored očigledne hitnosti kod donošenja odluka o dodjeljivanju finansijskih sredstava za pomoć najugroženijim, odobrena sredstva vrlo često nisu bila odmah i operativna, odnosno nisu odmah bila na raspolaganju sreskim i gradskim vlastima koje su bile zadužene za njihovu raspodjelu do krajnjih korisnika. Spomenuta sredstva dodijeljena Vrbaskoj oblasti odlukama Ministarstva unutrašnjih dela i Savjeta ministara još početkom decembra 1925. godine ni u februaru 1926. godine nisu bila na raspolaganju sreskim vlastima te nisu bila ni podijeljena postradalom stanovništvu.64

„Ovo nikada nije bilo“65 Sljedeća poplava koju u našem radu obrađujemo kao „veliku“ jeste ona iz aprila 1932. godine. Naglo topljenje snijega, a zatim i obilne kiše uzrokovali su poplavu koja, za razliku od novembarske iz 1925. godine, nije ostala upamćena po rekordnim vodostajima, niti je zahvatila tako veliku teritoriju. Razmjere katastrofalne poplave poprimila je „samo“ uz rijeku Savu i u njenom 63

ARSBL, VŽVO, 39, 1429/26.

64

ARSBL, VŽVO, 39, 2036/26, 4304/28.

65

„Očajno postradalo stanovništvo treba što pre pomoć hranom i odelom“. Politika. Beograd: 21. 4. 1932. 4.

48


66

Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1932. godinu. 1934. 241-242.

49

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

direktnom slivu. Ukoliko bismo posmatrali samo izvještaje o vodostajima, ne bismo stekli utisak da je riječ o velikoj poplavi jer je na samo jednom mjernom mjestu, Krepšić na rijeci Tinja, uoči početka Drugog svjetskog rata kao rekordan vodostaj naveden onaj iz aprila 1932. godine. Međutim, razlog tome može biti i to što je na Savi i njenom direktnom slivu bilo mnogo manje mjernih stanica u odnosu na druge dijelove Bosne i Hercegovine, a dijelom i što su nakon 1932. godine na nekim mjernim mjestima zabilježeni veći vodostaji. Kada posmatramo vodomjerne stanice na Savi u Bosni i Hercegovini, u Bosanskoj Gradišci i Brčkom, ne stječemo dojam da je riječ o katastrofalnoj poplavi, jer je u Brčkom maksimalan vodostaj od 804 cm dostignut 18/19. aprila 1932. godine, a historijski maksimum postignut je 25. decembra 1923. godine – 900 cm. U Bosanskoj Gradišci bilo je 795 cm 16. aprila 1932. godine, što je samo 1 cm manje od vodostaja koji je zabilježen 12. decembra 1923. godine, ali je rekordni vodostaj zabilježen 21. decembra 1937. godine – 833 cm. Ipak, tada su na hrvatskoj strani rijeke Save na gotovo svim vodomjernim stanicama zabilježeni maksimalni, historijski vodostaji koji narednih godina uglavnom nisu dostizani – u Davoru 16. aprila 854 cm, u Slavonskom Brodu 16. aprila 864 cm, u Slavonskom Šamcu 16. aprila 747 cm, u Županji 18. aprila 1013 cm, u Sremskoj Rači 19. aprila 792 cm, dok na nekim mjestima ti maksimumi 1932. godine nisu premašeni – u Kobašu 931 cm, manje od 958 cm (što je rekord).66 Situacija je daleko jasnija kada se baci pogled na onovremenu štampu i dramatične izvještaje organa vlasti sa terena.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

Premda je aprilska poplava iz 1932. godine najviše pogodila područja uz Savu, nisu bili pošteđeni ni drugi dijelovi Bosne i Hercegovine. Topljenje snijega u drugoj polovini marta, a zatim i početkom aprila 1932. godine uzrokovalo je pojavu bujičnih poplava, te su vodostaji na većini bosanskohercegovačkih rijeka tada povećani. Međutim, uglavnom su to bile tzv. periodične poplave, a vodostaji na bosanskohercegovačkim rijekama nisu prelazili višegodišnje prosjeke, niti su se približavali rekordnim vodostajima. Ipak, na određenim (mikro)lokacijama izlijevanje rijeka uzrokovalo je velike štete, a riječ je uglavnom o onim mjestima koja su bila izložena snažnom utjecaju rijeka i bez ekstremnih uvjeta. Tako je i te godine Bosanski Novi bio pod vodom.67 Rijeka Pliva je 3. i 4. aprila 1932. godine poplavila dio Jajca i mjesto Jezero, poplavljeno zbog rječice Jošavke i rijeke Plive, a putna komunikacija Jajce – Mrkonjić-Grad bila je nakratko pod vodom.68 Rijeka Vrbanja izlila se iz korita između Čelinca i Vrbanje, a Sana je potopila prugu između Sanskog Mosta, Prijedora i Bosanskog Novog.69 Ukrina je napravila štetu u selima Derventskog sreza, a djelomično je bio potopljen i put Prnjavor – Derventa. Također, i rijeka Bosna se izlila, te je kod Maglaja potopila dio željezničke pruge.70 U Banjalučkom i Prijedorskom srezu velike štete je napravio potok Gomionica, Mahovska rijeka je popla67

„Sava i njene pritoke plave sve veće površine zemljišta“. Politika. Beograd: 6. 4. 1932. 5.

68

„Poplava u Jajcu i Jezeru“. Politika, Beograd: 5. 4. 1932. 5.

69

„Sava i njene pritoke plave sve veće površine zemljišta“. Politika. Beograd: 7. 4. 1932. 5

70

„Bosanska Gradiška i Bosanski Svinjar koje je Sava poplavila“. Politika. Beograd: 8. 4. 1932. 5.

50


Na rijeci Savi vodostaji su počeli polahko rasti još od 19. marta 1932. godine, kada su premašeni godišnji prosjeci vodostaja na rijetkim vodomjerima na Savi. U narednim danima visok vodostaj Save varirao je unutar jednog metra, ali tokom cijelog marta uvijek je bio 2-3 metra ispod historijskih maksimuma. Tek 31. marta vodostaji na Savi počinju dalje rasti, što je bila posljedica pojačanog priliva pritoka usljed naglog topljenja snijega, a nešto kasnije i obilnih kišnih padavina, kako na prostoru Bosne i Hercegovine, tako i u gornjem toku rijeke Save. Visoki vodostaj Save ugrozio je područja sedam srezova u Bosni i Hercegovini – Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška, Prnjavor, Derventa, Gradačac, Brčko i Bijeljina. Prve veće probleme Sava počinje praviti od 6. aprila, kada su poplavljena naseljena mjesta u okolini Bosanske Gradiške (Gaj, Orubica, Dolina, Bajinci, Bosanski Svinjar /Srbac/ i sve do Bosanskog Kobaša), a voda je prodrla kroz odbrambene nasipe i u Lijevče polje. Istog dana Sava se izlila i u okolini Bosanskog Broda, a bilo je poplavljeno i nekoliko kuća u samom gradu.72 Dan kasnije, 7. aprila, Sava je samo u Bosanskogradiškom srezu poplavila već oko 200.000 dunuma zemlje, te je prekinula i putnu komunikaciju Bo71

„Sava i njene pritoke plave sve veće površine zemljišta“. Politika. Beograd: 7. 4. 1932. 5.

72

„Sava i njene pritoke plave sve veće površine zemljišta“. Politika. Beograd: 7. 4. 1932. 5.

51

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

vila zasijano zemljište u Lijevču polju, dok je u Bosanskogradiškom srezu potok Matura poplavio sela Trošelji, Kukulji i dio sela Bajinaca. Vrbas se izlio iz korita između Petoševaca i Bosanskog Svinjara plaveći okolnu zemlju i noseći mlinove na rijeci.71


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

sanska Gradiška – Banja Luka,73 a 9. aprila dio Bosanske Gradiške koji je ostao nepotopljen i Stara Gradiška oko kaznionice predstavljali su samo dva mala ostrva u Savi, koja je na nekim mjestima tada podsjećala na more i bila široka više od 20 km.74 Dalje niz Savu poplavljena je okolina Bosanskog Šamca, gdje je prvo stradalo selo Prud, a od 9. aprila potopljena su i brojna sela oko Bijeljine, koja je također sa svih strana bila opkoljena vodom.75 Nakon toga nastupa kratkotrajni period stagnacije, ponegdje i blagog opadanja vodostaja. Odbrana nasipa i nepoplavljenih područja bila je uglavnom uspješna, a na tim poslovima bili su angažirane sreske vlasti, lokalno stanovništvo i vojska. Samo na odbrani državnog puta Bosanski Šamac – Orašje, koji je istovremeno bio i odbrambeni nasip, bilo je angažirano nekoliko stotina radnika svaki dan. Pored navedenog, organi vlasti su radili i na evakuaciji i zbrinjavanju stanovništva i stoke iz sela koja su bila ugrožena ili već poplavljena. Rekvirirani su brodovi i čamci potrebni za evakuiranje postradalih, a na evakuaciji je bila angažirana i vojska sa pontonima, osnivani su odbori za pomoć postradalim, postavljane su vojne poljske kuhinje kao i one Crvenog krsta, te uspostavljane sanitetske službe, a izbjeglice su najčešće bile smještene u školske zgrade. Prema nekim izvještajima, samo na prostoru oko Bijeljine do 10. aprila bilo je evakuirano oko 15.000 ljudi, ali su duž Save u mnogim poplavljenim selima ljudi ostali zarobljeni na tavanima 73

„Bosanska Gradiška i Bosanski Svinjar koje je Sava poplavila“. Politika. Beograd: 8. 4. 1932. 5.

74

„Očekuje se i dalji porast vodostaja u rekama“. Politika. Beograd: 10. 4. 1932. 5.

75

„Očekuje se i dalji porast vodostaja u rekama“. Politika. Beograd: 10. 4. 1932. 4.

52


Međutim, nove padavine, uglavnom snijeg, koji je na mjestima bio visok i do 50 cm, vjetar i zahlađenje od 13/14. aprila dovode do novih komplikacija uz rijeku Savu zbog rasta vodostaja i Save i njenih desnih pritoka. Već 15. aprila na području Vodne zadruge Novi Grad, između Svilaja i Bosanskog Šamca, zbog tzv. unutrašnjih voda koje nisu mogle otjecati u Savu poplavljena su područja koja nikada do tada nisu plavljena. Zbog toga je prestala odbrana ovog područja, a sve snage su usmjerene na evakuiranje stanovništva. Nizvodno od Bosanskog Šamca, koji je ugrožavala i Bosna i Sava, prema Brčkom glavni nasip Šamac– Domaljevac prelivao je cijelom svojom dužinom, ali je nastavljena odbrana nasipa Vidovice–Orašje–Donja Mahala–Toliski nasip do Kostrča. Na tom području pod vodom su bila sela Vidovice, Kopanice, Vučilovac, Teplica, Vukova Greda, Krepšić, Oštra Luka, Bok i Prud. U njima je bilo nastanjeno oko 3.800 ljudi, a do 15. aprila brodovima, čamcima, dereglijama, pontonima bilo je evakuirano oko 2.500 osoba i oko 12.000 grla stoke. Dana 15. aprila prošireno je poplavljeno područje i u okolini Bijeljine na sela Vršani i Pobarska.77 Dan kasnije počeo je popuštati i nasip Bosanski Brod–Donji Klakar, ali je njegova odbrana i dalje nastavljena uz pomoć pristigle vojske. Dalje niz Savu, u okolini 76 „Očekuje se i dalji porast vodostaja u rekama“. Politika. Beograd: 10. 4. 1932. 4; „Jake kiše i vetar pogoršali su situaciju na rekama“.Politika. Beograd: 15. 4. 1932. 5; „Zbog snega i kiše sve reke su ponovo nadošle“. Politika. Beograd: 16. 4. 1932. 5-6. 77

AJ, MUP KJ (14), 14-206-748; „Zbog snega i kiše sve reke su ponovo nadošle“. Politika. Beograd: 16. 4. 1932. 5-6.

53

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

vlastitih kuća ili na pojedinim nasipima koji su još uvijek virili iz vode.76


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

Bosanskog Šamca uveliko je trajala evakuacija stanovništva i stoke. Tokom 15/16. aprila okončana je evakuacija iz sela Prud i dijelom iz Grebnica, dok je u poplavljenom Domaljevcu ostalo gotovo sve stanovništvo. Evakuirano stanovništvo s ovog područja smještano je u Bosanski Šamac, koji je i sam bio ugrožen. Loše vijesti stizale su jedna za drugom i u noći 16. aprila. Dva kilometra nizvodno od Orašja provaljen je nasip Orašje–Vidovice, a zatim i nasip Tolisa–Kostrč. Veoma brzo poplavljena su sela Matići, Bok, Oštra Luka, Ugljare, Tolisa i Donja Mahala, čime je bilo ugroženo preko 1.200 stanovnika, a potopljeno je i Orašje. Stanovništvo iz Orašja i okolnih sela u narednim danima je evakuirano i smještano u izbjegličke centre u Bosanskom Brodu, Županji i Slatini. Ipak, popuštanje nasipa oko Orašja olakšalo je odbranu drugih sekcija uz Savu jer je vodostaj opao za nekoliko centimetara.78 Nasipi koji su štitili okolinu Bosanske Gradiške, odnosno Lijevče polje, te nizvodno oko Bosanskog Broda uz velike napore i pored teških oštećenja uspješno su branjeni narednih dana. S druge strane, poplavljena područja oko Bosanskog Šamca i Orašja znatno su proširena, čak i na područja koja do tada nikada nisu plavljena.79 Uz velike teškoće nastavljena je evakuacija iz poplavljenih sela. Samo iz sela između Bosanskog Broda i Bosanskog Šamca do 18. aprila bilo je evakuirano oko 7.300 stanovnika i oko 11.400 grla krupne stoke, ali je u potopoljenim selima još uvijek na evakuaciju čekalo oko 7.000 osoba. 78

AJ, MUP KJ (14), 14-206-748; „Kominike odbora za odbranu od poplave pri Ministarstvu unutrašnjih poslova“. Politika. Beograd: 18. 4. 1932. 5; „Katastrofalna poplava Save uzima sve veći obim“. Politika. Beograd: 19. 4. 1932. 5-6. 79

AJ, MUP KJ (14), 14-206-748; „Kominike odbora za odbranu od poplave pri Ministarstvu unutrašnjih poslova“. Politika. Beograd: 18. 4. 1932. 6.

54


80

„U okolini Bosanskog Šamca“. Politika. Beograd: 18. 4. 1932. 5; „Broj evakuisanih u Bosanskom Šamcu“. Politika. 20. 4. 1932. 6; „Stanovništvo spaseno od poplave zahvalno je vojsci i ostalim vlastima“. Politika. Beograd: 22. 4. 1932. 5-6.

81

AJ, MUP KJ (14), 14-206-748.„Očajno postradalo stanovništvo treba što pre pomoć hranom i odelom“. Politika. Beograd: 21. 4. 1932. 4

82

„Sava i dalje nadolazi i plavi“. „U srezu brčanskom“. Politika. Beograd: 18. 4. 1932. 5-6.

55

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

Bosanski Šamac, koji je i sam bio ugrožen, a neki dijelovi i evakuirani, postao je izbjeglički centar u kojem je smješteno oko 6.000 evakuiranih osoba, dok je ostalo stanovništvo iz okoline Bosanskog Šamca bilo smješteno s druge strane Save. Izbjeglice su bile smještene u šamačku osnovnu školu, obdanište i sokolski dom. Ishranu izbjeglica organizirao je Crveni krst, a pored novčane i pomoći u hrani koja je upućena od Glavnog odbora Crvenog krsta iz Beograda (10.000 dinara i 2½ vagona hrane), neophodna hrana je prikupljana i dobrovoljnim prilozima građana. Pored toga, Banska uprava iz Sarajeva kao pomoć u Bosanski Šamac uputila je 70.000 dinara. U općinskoj sudnici bila je smještena improvizirana bolnica, a izbjeglice su vakcinisane protiv tifusa i srdobolje.80 Istovremeno, iz Orašja i sela u njegovoj okolini (u poplavljenom Orašju voda je bila visine oko 2 metra, a u njegovoj okolini poplavljeno oko 40 sela) bilo je evakuirano više od 4.000 osoba, od kojih je polovina smještena u Brčko, a druga polovina u Bosanski Brod, Županju i Slatinu.81 U Brčkom je od 16. aprila organizovan odbor za pomoć i zbrinjavanje postradalih, koji su već naredni dan počeli pristizati brodovima i šlepovima. Izbjeglice su smještane u školske zgrade, a kuhinje podmlatka Crvenog krsta i vojne kuhinje angažirane su na osiguravanju ishrane postradalih.82 Dana 19. aprila u Brčkom je bilo smješteno oko 800 izbjeglica iz okolnih poplavljenih sela, ali je


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

evakuacija i dalje trajala. Interesantan je podatak da su vlasti u okolini Brčkog iz nekih sela morale silom da evakuiraju stanovništvo sklonjeno na tavane kuća.83 Oko Bijeljine su u to vrijeme veće probleme stvarale tzv. unutrašnje vode, a ranije poplavljeno područje nije značajnije prošireno. U okolini Bijeljine bilo je potopljeno oko 2.000 kuća, oko 11.000 stanovnika i oko 20.000 ha plodne zemlje. Na pomoći postradalom stanovništvu u okolini Bijeljine bio je angažiran Crveni krst, koji je organizirao javnu kuhinju i starao se o ishrani postradalog i evakuiranog stanovništva. Pored toga, Glavni odbor Crvenog krsta iz Beograda u nekoliko navrata slao je i novčanu pomoć: 9. aprila 10.000, a 13. aprila 20.000 dinara. Također, dva ljekara vršila su sanitetsku službu.84 Nakon što je 18. i 19. aprila 1932. godine dostignut maksimalni nivo vodostaja, na bosanskoj strani Save vodostaji počinju polahko opadati. Opadanje je bilo sporo i trajalo je narednih 30-ak dana, dok se nije spustilo na nivo višegodišnjeg prosjeka. Dok su vodostaji na Savi i dalje rasli kroz Srbiju, u Bosni i Hercegovini su na odbrani nasipa bili angažirani vojska i lokalno stanovništvo. Ranije poplavljene površine ostale su još danima pod vodom. Polagano opadanje vodostaja nije omogućilo brzo vraćanje situacije na normalu na poplavljenim područjima. O tome govore i izvještaji organa vlasti i novinske vijesti tokom treće dekade aprila. Organi vlasti na terenu nastavili su rad na odbrani nasipa, evakuaciji i smještanju stanovništva, organiziranju njihove prehrane i zdravstve83 84

„Evakuacija sela u okolini Brčkog“. Politika. Beograd: 20. 4. 1932. 6.

AJ, MUP KJ (14), 14-206-748; „Zbog snega i kiše sve reke su ponovo nadošle“. Politika. Beograd: 16. 4. 1932. 5-6; „Pomoć Crvenog krsta postradalom stanovništvu od poplave“. Politika. Beograd: 17. 4. 1932. 6.

56


Poplavljena područja uz Savu su, nakon što se voda počela polahko povlačiti, počeli posjećivati i političari. Odlukom Ministarskog savjeta u poplavljene krajeve je 22. aprila upućena delegacija koju su činili ministar socijalne politike i narodnog zdravlja Ivan Pucelj, ministar saobraćaja Laza Radivojević, ministar vojske i mornarice Dragomir Stojanović, kao i načelnik Odjeljenja javne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova i član Državnog odbora za poplavu Žika Simonović. Ova delegacija je obišla poplavljena područja i podnijela Ministarskom savjetu izvještaj, na osnovu kojeg je trebalo sačiniti plan aktivnosti u narednom periodu. Delegacija je u Bosni obišla Brčko, Bosanski Šamac i Orašje, a u izvještaju se navodi da je samo na području Drinske banovine bilo evakuirano iz svojih domova 30.396 osoba i 58.548 stoke.86 Tokom ministarskog obilaska poplavlje85

„Stanje odbrane od poplave u savskoj dolini“. „Očajno postradalo stanovništvo treba što pre pomoć hranom i odelom“. Politika. Beograd: 21. 4. 1932. 3-4. 86

„Ministri među poplavljenima“. Politika. Beograd: 23. 4. 1932. 6; „Članovi vlade obilaze poplavljena mesta“. Vreme. Beograd: 23. 4. 1932. 3.

57

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

ne službe, ali i snabdijevanju hranom stanovništva koje još uvijek nije bilo evakuirano te na osiguravanju napuštene imovine. Nastavljena je evakuacija stanovništva iz ugroženih područja. U Brčko je 20. aprila stigao treći kontingent evakuiranog stanovništva iz Posavine od oko 1.500 osoba, pa je po nekim procjenama u Brčkom u to vrijeme bilo već oko 5.000 izbjeglica. Procijenjeno je da je u Posavini bilo poplavljeno ukupno 5.987 kuća, a od toga je bilo porušeno oko 500 i oko 2.000 teško oštećeno. U isto vrijeme u Orašju i potopljenim selima u njegovoj okolini bilo je stanovništva po tavanima kuća, te je i za njih organizirano dostavljanje hrane dok su čekali evakuaciju.85


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

nih krajeva novinar beogradskog lista Vreme uspio je u samo nekoliko rečenica dočarati očajno stanje izbjeglica, ali i pokazati kako se život nastavlja i u tako teškim uvjetima: „Obilazimo i poljske kuhinje. Pod kazanima vatre plamte, a unutra vri pasulj sa mesom. Biće za svakog, ne da se najede, već da ne bude gladan. U blizini je i privremena bolnica i porodilište. Ima tri prevremena porođaja. Svršili su se svi srećno. I dete, koje je, umesto rode donela poplava, jedro je i zdravo“.87 Poplavljene krajeve obišao je i podban Drinske banovine, koji je iskoristio priliku da novinarima predstavi i projekt osiguranja desne obale Save od Bosanskog Šamca do Obrenovca koji je trebao u budućnosti spriječiti slične katastrofe.88 Krajem aprila i početkom maja 1932. godine postradali krajevi uz Savu još uvijek su u fokusu i vlasti i javnosti. Opadanje vodostaja Save omogućavalo je otvaranje ustava na branjenim područjima i ispuštanje tzv. unutrašnjih voda, ali istovremeno se javljaju novi problemi. U Brčanskom srezu na nekoliko mjesta javila su se klizišta, pa su u selu Gornjem Zoviku porušene 4 kuće, u Jablanici 2 i jedna kuća u Čeliću.89 Krajevi oko Save koji su stalno izloženi poplavama bili su mnogo izloženiji bolestima poput tuberkuloze, difterije, malarije i trbušnog tifusa, te se zbog navedenog počinju sprovoditi aktivnosti na asanaciji poplavljenih krajeva kako bi se posljedice po zdravlje ugroženog stanovništva što manje osjetile.90 87

„Članovi vlade obilaze poplavljena mesta“. „Poljske kuhinje, bolnica i porodilište“. Vreme. Beograd: 23. 4. 1932. 3. 88

„Stanovništvo spaseno od poplave zahvalno je vojsci i ostalim vlastima“. Politika. Beograd: 22. 4. 1932. 5-6. 89

„Odronjavanje stena i brda“. Politika. Beograd: 27. 4. 1932. 5.

90

„Brza asanacija poplavljenih krajeva“. Politika: Beograd: 27. 4. 1932. 5-6.

58


Posljednjih dana aprila i početkom maja 1932. godine s postepenim povlačenjem rijeke Save novinski članci i izvještaji iz poplavljenih područja postaju sve manji i rjeđi. Javnost se još izvjesno vrijeme obavještavala o opadanju vodostaja, otvaranju ustava na mjestima gdje su postojale vodne zadruge s odbrambenim nasipima, prosijecanju nasipa kako bi istekle unutrašnje vode, povlačenju brodova i drugih plovnih objekata koji su bili rekvirirani za evaku91

„Pšenica za postradale krajeve“. Politika. Beograd: 27. 4. 1932. 5.

92

„Drinska banovina za poplavljene“. Politika. Beograd: 27. 4. 1932. 5.

93

„Vagoni za evakuisano stanovništvo“. Politika. Beograd: 27. 4. 1932. 5.

59

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

Nastavljene su i druge aktivnosti na pomoći postradalim krajevima. Tako je ministar socijalne politike i narodnog zdravlja donio odluku da se poplavljenim krajevima uputi pomoć od 20 vagona pšenice. U Bosni je Odžak trebao dobiti jedan vagon, Bosanska Gradiška jedan, Bosanska Dubica dva, Bosanski Novi jedan, Bosanski Brod jedan, Bosanski Šamac tri, Brčko dva, Bijeljina tri, a pomoć su dobili i: Sremska Mitrovica dva, Šabac jedan, Bogatić jedan, Prnjavor jedan i Obrenovac jedan vagon.91 Banska uprava Drinske banovine dodijelila je kao pomoć postradalom stanovništvu u srezovima Bijeljina 100.000 dinara, Bosanski Šamac 75.000 dinara, Brčko 95.000 dinara, Bogatić 10.000 dinara i Obrenovcu 65.000 dinara.92 Kako bi se ublažio problem smještaja izbjeglica, sarajevska željeznička direkcija uputila je na željezničku stanicu Bosanski Brod i Sijekovac 178 vagona uzanog kolosijeka i 40 vagona normalnog kolosijeka kako bi se u njih smjestilo evakuirano stanovništvo. Planirano je da vagoni budu prepravljeni u stanove, te da se teretni vagoni pripreme za smještaj stoke.93


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

aciju stanovništva i stoke itd., nakon čega se sve vraća u normalu, osim onim preko kojih je poplava prešla.

„Da Bog sačuva i gledati, a kamoli doživeti“94 Kao posljednji primjer velike poplave u periodu između dva svjetska rata skrećemo pažnju na poplavu iz novembra 1934. godine. U prvoj dekadi novembra 1934. godine vodostaji na bosanskohercegovačkim rijekama rasli su zbog obilnih kiša. Iako su se na pojedinim mjestima rijeke izlijevale iz korita i plavile okolna područja, uglavnom zasijane površine i pojedina naseljena mjesta, vodostaji su na većini rijeka bili daleko od do tada postignutih historijskih maksimuma. Na rijeci Savi i njenom direktnom slivu vodostaji su i na bosanskoj i na hrvatskoj strani rijeke bili 2-2,5 m ispod rekordnih vodostaja. Slična je situacija bila i na rijekama u slivovima Une, Vrbasa, Bosne i Drine, gdje su vodostaji, iako povećani, bili daleko ispod historijskih maksimuma. U navedenim slivovima tek su na pojedinim mikrolokacijama obilne padavine prouzrokovale bujične poplave. Tako su 13. novembra 1934. godine Una i Sana poplavile dio zasijanog zemljišta uz navedene rijeke, Vrbas se izlio kod Laktaša i Bosanskog Svinjara, te odnio jedan pontonski most u Banjoj Luci, dok je rijeka Sava poplavila nekoliko sela u Bosanskogradiškom srezu (Dolina, Orubica i Bajinci).95 Vodostaj Save rastao je i narednih dana. U okolini Bosanskog Broda od 17. novembra bili su poplavljeni neki 94

„Da Bog sačuva i gledati, a kamoli doživeti“. Politika. Beograd: 22. 11. 1934. 7.

95

„Sava i Drava, u svojim gornjim tokovima izlile su se iz svojih korita i počele da plave“. Politika. Beograd: 14. 11. 1934. 6.

60


96

„Sava još raste u srednjem i donjem svome toku“. Politika. Beograd: 18. 11. 1934. 7.

97

„Kod sela Svinjarevca Sava je provalila nasip u velikoj širini“. Politika. Beograd: 21. 11. 1934. 5.

98

„Na desnoj strani, Sava je, kod sela Visoča, napravila tri prodora i kroz njih se razlila plaveći bosanska polja“. Politika. Beograd: 22. 11. 1934. 7.

99 „Reke u Bosni i Hercegovini naglo su nadošle i počele da plave“. Politika. Beograd: 16. 11. 1934. 6. 100

„Lašva se vratila u svoje korito“. Politika, god XXXI. Beograd: 19. 11. 1934. 5; „Sava će poplaviti preko 200.000 katastarskih jutara ravnice i desetak sela“. Pravda. Beograd: 21. 11. 1934. 6; U Izvještaju o vodostajima nema podataka sa vodomjera u Travniku za period od 13. do 30. novembra 1934. godine, ali u listu Pravda spominje se da je vodostaj u Travniku bio 186 cm – 6 cm više od do tada zabilježenog rekorda. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1934. godinu. 1935. 293.

101

„Rogatica pod vodom“. „I Busovača pod vodom“. Politika. Beograd: 20. 11.

61

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

kompleksi zemljišta, ali sve to bilo je na nivou redovnih, periodičnih poplava, koje je stanovništvo uz Savu prihvatalo kao normalnu pojavu.96 Dana 20. novembra Sava je poplavila i nekoliko sela oko Bijeljine, ali je stanovništvo na vrijeme evakuirano.97 Također, 21. novembra Sava se izlila i u okolini Bosanske Rače, ali bez katastrofalnih posljedica.98 U Sarajevu i njegovoj okolini Miljacka i Bosna 15. novembra 1934. godine su nadošle, pa je Miljacka čak ugrozila i nekoliko gradskih mostova, koje su zapravo najviše oštetili balvani nošeni bujicom, dok je nabujala Bosna odnijela i jednu žrtvu – u selu Osijek iz Bosne izvučeno je tijelo terzije Ethema Šehića. Bosna, ali i rječica Kočeva, istog dana su se izlile iz svojih korita u Zenici poplavivši nekoliko ulica, a na nekoliko mjesta nizvodno prema Nemili državna cesta bila je prekrivena nanesenim blatom.99 Lašva je 17. novembra poplavila Travnik i druga manja mjesta, kao i dio zasijanih površina u njenom toku,100 a 19. novembra stradali su Rogatica i Busovača.101


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

S druge strane, gotovo cijela Hercegovina, odnosno prostor koji pripada slivu Jadranskog mora bio je novembra 1934. godine izložen velikom nevremenu. Dugotrajne i jake kiše, uz odsustvo bujnije vegetacije, posebno oko izvora rijeke Neretve uzrokovali su brzo akumuliranje vode i bujične poplave u gotovo cijeloj Hercegovini. Već od 13. novembra 1934. godine vodostaji na pojedinim mjernim mjestima na Neretvi i njenim pritokama počeli su rasti, a 16. novembra stradao je Ostrožac, u kome su bili uništeni tek napravljeni lokalni putevi i nekoliko manjih mostova. Također, u Ostrošcu je bilo uništeno i tek uređeno pazarište i prekinut saobraćaj na glavnom putu između Jablanice i Ostrošca. U naredna dva dana, 17. i 18. novembra, stradao je i Stari Ostrožac, kao i nekoliko sela na manjim pritokama Neretve – Parsovići, Solakova Kula, Seonica i Pothum – iz kojih je i stanovništvo bilo evakuirano. U gornjem dijelu neretvanskog sliva i rijeka Rama je napravila velike štete na željezničkoj infrastrukturi.102 Tačka kulminacije u slivu Neretve, ali i ostatku Hercegovine, bila je 18. i 19. novembra, kada su postignuti rekordni vodostaji na pet od šest vodomjernih stanica na rijeci Neretvi, na četiri od osam vodomjernih stanica 1934. 8; „Sava još uvek naglo nadolazi u srednjem toku“. „U Rogatici i okolini poplava je pričinila znatnu štetu“. Vreme. Beograd: 20. 11. 1934. 7; Na vodomjernoj stanici na Rakitnici u Rogatici 19. novembra 1934. godine zabilježen je vodostaj od 232 cm, što je bio rekordni vodostaj koji nije premašen do početka Drugog svjetskog rata. To je ujedno i jedina vodomjerna stanica van jadranskog sliva u Bosni i Hercegovini na kojoj je u novembru 1934. godine zabilježen rekordan vodostaj. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1934. godinu. 1935. 301. 102

„Pošto je ozbiljno zapretila naseljima duž svoje obale, i počela ih plaviti, Neretva je juče naglo opala i povukla se u svoje korito“. Politika. Beograd: 20. 11. 1934. 7; „Sava još uvek naglo nadolazi u srednjem toku“. „Naglo nadošla Neretva oštetila je železničku prugu“. Vreme. Beograd: 20. 11. 1934. 7.

62


Dalje prema Jablanici i Mostaru Neretva je na nekoliko mjesta oštetila državni put Sarajevo – Mostar i željezničku prugu, a odnijela je i jedan drveni most, koji je kasnije kompletan prošao kroz Mostar. U Mostaru je nezapamćen vodostaj ugrozio i neke gradske mostove. Na starom mostu Musala, koji je u to vrijeme bio nazvan po kralju Petru, bio je zabranjen saobraćaj. Vatrogasci su dežurali na obalama i mostovima, a posebno su bili aktivni na osiguravanju prohodnosti ispod mostova za koje su se kačili balvani i druge stvari koje je nanosila bujica. U Mostaru su bile poplavljene i neke kuće, te su dijelovi grada 103

Vidjeti prilog na kraju rada.

104

„Pošto je ozbiljno zapretila naseljima duž svoje obale, i počela ih plaviti, Neretva je juče naglo opala i povukla se u svoje korito“. Politika. Beograd: 20. 11. 1934. 7; „Konjic i Stolac pod vodom“. Pravda. Beograd: 20. 11. 1934. 7.

63

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

na Neretvinim pritokama, gdje je tokom 1940. godine na vodomjeru u Humcu na Trebižatu taj rekord bio premašen, te na još pet vodomjernih stanica od ukupno tridesetak u ostatku jadranskog sliva, odnosno u ostatku Hercegovine.103 Već na samom izvoru vodostaj Neretve bio je ogroman, pa je vodomjerna stanica u Ulogu, koja je bila najbliža izvoru Neretve, 18. novembra uništena. Nabujala Neretva rušila je sve pred sobom, ali zahvaljujući činjenici da na dijelu koji ide do Konjica nema mnogo naselja koje je mogla ugroziti te da je Neretva duboko usječena u okolni reljef, prvi izvještaji o posljedicama poplave dolaze upravo iz Konjica. Put iz Konjica prema Boračkom jezeru bio je prekinut na nekoliko mjesta, poplavljeno je naselje Polje na ulazu u Konjic, kao i nekoliko zgrada i trgovina u samom gradu. U gradu je bio ugrožen i stari kameni most, a nizvodno je stanovništvo sela Lisičići bilo evakuirano.104


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

bili evakuirani.105 Nešto južnije teško su stradala i naselja na obalama Bune. U Blagaju je poplava potpuno uništila pet porodičnih kuća u vlasništvu Hasana Makevića, Avde Džankića, te Sulje, Zulfe i Ibrahima Drljevića i nekoliko privrednih objekata, a mnogo drugih kuća je oštećeno. Stradao je i jedan mlin kao i muslimansko groblje. U selima Buni, Hodbini i Malom Polju stradalo je dosta zasijanih površina, vinograda, voćnjaka i bašti.106 Najveće štete nastale su južno od Mostara, gdje su Neretva i njene pritoke poplavile okolna polja i naselja uz rijeke, a na pojedinim dijelovima nastala su prava jezera. Tako je velika površina od Počitelja pa nizvodno praktično bila pretvorena u veliko jezero koje se spajalo sa Hutovim blatom. Okolina Čapljine posebno je stradala, kako od Neretve, tako i od Bregave. Dosta stanovništva nije uspjelo izići iz kuća prije poplave, a tome je doprinijela i činjenica da nakon kvara telefonske linije između Mostara i Čapljine nije bilo moguće javiti u Čapljinu o opasnosti koja joj prijeti. Premda je Neretva planinska rijeka, u svom donjem toku se u ovom slučaju ponašala kao Sava i treći dan nakon kulminacije vodostaja prostor oko Čapljine i Gabela polja još uvijek je bio pod vodom, potopljena su bila i sela Čeljevo, Višići, Dračevo, Doljani i druga. U tom dijelu Hercegovine moglo se kretati samo čamcima, a iz „jezera“ je ponegdje virio samo državni put prema Metkoviću.107 105

„Pustošenje Neretve, Bune i Bregave“. Politika. Beograd: 20. 11. 1934. 7.

106

„Pošto je ozbiljno zapretila naseljima duž svoje obale, i počela ih plaviti, Neretva je juče naglo opala i povukla se u svoje korito“. Politika. Beograd: 20. 11. 1934. 7; „U Mostaru Neretva je opala za šest metara“. Politika. Beograd: 21. 11. 1934. 5.

107

64

„Da Bog sačuva i gledati, a kamoli i doživeti“. Politika. Beograd: 22. 11. 1934. 7.


O razmjerama bujice govore novinski izvještaji koji prate poplavu Neretve i njenih pritoka od izvora pa gotovo do ušća. Međutim, u većini novina koje smo pregledali vijesti o novembarskoj poplavi 1934. godine „protutnjale“ su baš kao Neretva kroz Hercegovinu – brzo, tokom jednog ili dva dana, i isto tako brzo se povukle. Nešto više pisalo se o stanju uz Savu, iako je Sava u to vrijeme bila daleko od historijskih maksimuma. Izuzetak je beogradska Politika, u kojoj je praćenje situacije u Hercegovini potrajalo nekoliko dana. Prve stranice novina u to vrijeme i dalje su bile rezervisane za vijesti o Marsejskom atentatu i njegove odjeke u zemlji i inostranstvu.

Kako spriječiti velike poplave ubuduće? Prilikom obilaska postradalih krajeva uz rijeku Savu 21. aprila 1932. godine podbana Drinske banovine dočekala su i pomalo neugodna novinarska pitanja. Jed108

„Konjic i Stolac pod vodom“. Pravda. Beograd: 20. 11. 1934. 7; „Sava i dalje naglo opada“. Vreme. Beograd: 23. 11. 1934. 3.

109

„Sava još uvek naglo nadolazi u srednjem toku“. „Veliko nevreme u Hercegovini“. Vreme. Beograd: 20. 11. 1934. 7.

65

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

Teško je stradao i ostatak Stolačkog sreza. Rijeka Bregava je poplavila Stolac, u kojem je oštećeno mnogo kuća i gradski vodovod. Trinaest stolačkih porodica ostalo je bez domova i privremeno su bili smješteni u lokalnu bolnicu. I putevi u okolini Stoca bili su u potpunosti uništeni.108 Bujice su potpuno onemogućile saobraćaj i u zapadnom dijelu Hercegovine. Bile su prekinute komunikacije između Posušja i Tomislav-Grada, a u Duvanjskom polju potpuno su uništena tri mosta.109


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

no od njih glasilo je: „Da li se misli šta preduzeti da se bar za buduće otklone ovakve katastrofalne poplave?“ Naravno, podban je na postavljeno pitanje imao spreman odgovor: „U Banskoj upravi je izrađen projekat za osiguranje desne obale Save od Bosanskog Šamca do Obrenovca. Sam nasip na tome području stajao bi prema proračunu oko šezdeset pet miliona dinara, a svi ostali uređaji oko pedeset i osam miliona dinara“.110 Međutim, želje i mogućnosti često ne idu ruku pod ruku. Vrijeme koje je prethodilo aprilskoj poplavi iz 1932. godine, ali i ono koje je uslijedilo, pokazuje da su izdvojena i utrošena sredstva predstavljala samo mali dio stvarnih potreba, a preduzete mjere nisu bile dovoljne za sistematsko rješavanje odbrane od poplava. O nedostatku novca potrebnog za sanaciju nastalih šteta ili izgradnju novih odbrambenih objekata praktično govore gotovo svi postupci organa vlasti tokom poplava, neposredno nakon njih i u godinama koje su uslijedile, a tokom kojih je bilo potrebno nositi se sa velikim nesrazmjerom između stvarnih potreba na terenu i odobrenih sredstava. Sistem odbrane od poplava u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata bio je tek u povoju. U nekim bosanskohercegovačkim gradovima riječna korita bila su samo djelimično uređena i regulirana, ali na vrlo ograničenim teritorijama, te nisu predstavljala sistemska rješenja za borbu sa poplavama, često ni sa periodičnim, a posebno ne sa tzv. historijskim. Nešto ozbiljniji radovi na regulaciji riječnih tokova, gradnji nasipa i kanala, te melioraciji zemljišta izvedeni su samo uz rijeku Savu.

110

66

„Izjava podbana Drinske banovine“. Politika. Beograd: 22. 4. 1932. 6.


Najveći dio tih odbrambenih sistema činio je zasebne, međusobno neuvezane cjeline. Tim odbrambenim sistemima upravljale su Vodne zadruge – „Lijevče polje“ (srez Bosanska Gradiška), „Ivanjsko polje“ (oko Bosanskog Broda) i „Novi Grad“ (kod Odžaka), dok je Vodna zadruga u Bijeljini formirana tek 1935. godine.112 Van vodnih zadruga u vremenu između dva svjetska rata bili su odbrambeni objekti (nasipi, kanali i sl.) oko Orašja, a kasnije i oni oko Bosanskog Šamca, u Bosanskodubičkom srezu uz Savu itd., a koji su postepeno građeni u periodu između dva svjetska rata. Vodne zadruge osnivane su sa svrhom izgradnje i održavanja odbrambenih i melioracionih objekata – nasipa, kanala za odvodnju brdskih voda i kanala za isušivanje zemljišta, pumpi za izbacivanje tzv. unutrašnjih voda i drugih objekata na zaštićenim područjima. Svi vlasnici zemljišta na području jedne zadruge bili su automatski i 111

Karta za odbranu od poplava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Razmjera 1 : 1 000 000. Beograd: Ministarstvo poljoprivrede i voda, Generalna direkcija voda, januar 1926. godine. 112

ARS-KD, HSBB.

67

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

Dostupni izvorni materijali i karte pružaju mogućnost uvida u sisteme za odbranu od poplava koji su postojali početkom 1926. godine iz kojih je vidljivo da su u to vrijeme na teritoriji Bosne i Hercegovine samo uz Savu na pojedinim sekcijama postojali sistemi za odbranu od poplava – oko Bosanske Gradiške, oko Bosanskog Broda, kod Odžaka i kod Orašja. Međutim, čak ni na tim područjima nisu bili završeni svi melioracioni radovi i objekti za odbranu od poplava, dok je u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine tek bila predviđena njihova gradnja.111


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

njeni članovi, koji su imali obavezu aktivno sudjelovati u radu njenih organa, ali i novčanim prilozima (članarinama) i kulukom sudjelovati u radovima na njenom području.113 Svaka od zadruga imala je pravila po kojima je osnivana i po kojima je radila, te poseban Pravilnik za odbranu od poplava, kojim su propisane dužnosti i obaveze zadruga i zadrugara tokom normalnih vodostaja i vanrednih situacija, zatim podjela na sektore i rejone sa rasporedom kulučara i kola koje svaka općina i selo mora dati za potrebe odbrane od poplave. Njime se utvrđuju granični vodostaji za poduzimanje određenih radnji i mjera itd. Najvažniju ulogu tokom vanrednih situacija imali su imenovani komesari za odbranu od poplava koji su mogli biti i uglavnom i jesu bili načelnici srezova ili upravitelji sreskih ispostava na čijem se području nalazila dotična zadruga. Tako je za komesara za odbranu od poplava u zadruzi Lijevče polje u pravilu postavljan načelnik sreza Bosanska Gradiška, u Ivanjskom polju upravitelj sreske ispostave iz Bosanskog Broda, te u Novom Gradu upravitelj ispostave u Odžaku ili Bosanskom Šamcu.114 Najveća i najuređenija bila je Vodna zadruga „Lijevče polje“, koja je sa više od 70 km nasipa i kanala štitila i upravljala područjem od 23.400 ha plodnih površina u Bosanskogradiškom srezu između rijeka Save i Vrbasa.115

113

ARS-KD, HSBB.

114

ARSBL, KBUVB, V, 38, 5181/30, 475/31; ARSBL, KBUVB, V, 38-39 (spisi bez broja); ARS-KD, HSBB. 115

68

ARSBL, KBUVB, V, 38-39 (spisi bez broja).


Teritorijalno nešto manje bile su ostale zadruge. Vodna zadruga „Ivanjsko polje“, srez Derventa, sreska ispostava Bosanski Brod, upravljala je sa 30 km nasipa koji su štitili područje od oko 7.800 ha, dok jeVodna zadruga „Novi Grad“, srez Derventa, sreska ispostava Odžak imala oko 17 km nasipa, te odvodne kanale, ustave i sl. koji su štitili oko 8.200 ha plodnog zemljišta i naselja uz Savu od Svilaja do Pruda kod Bosanskog Šamca.116

116

ARSBL, KBUVB, V, 38-39 (spisi bez broja).

69

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

Fotografija 2: Vodna zadruga „Lijevče polje“. Izvor: ARSBL, KBUVB, 39-39 (spisi bez broja).


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

Fotografija 3: Vodne zadruge „Ivanjsko polje“ i „Novi Grad“. Izvor: ARSBL, KBUVB, 39-39 (spisi bez broja).

U obrađenim primjerima velikih poplava u Bosni i Hercegovini vidimo, između ostaloga, i kako su organi vlasti reagirali u vrijeme vanrednih situacija, ali to je samo jedna strana medalje. S druge strane nalaze se redovne, svakodnevne aktivnosti finansirane od različitih nivoa vlasti, koje su bile usmjerene na sanaciju nastalih šteta nakon poplava i prevenciju sličnih događaja u budućnosti. Kada su u pitanju radovi usmjereni na odbranu od poplava (izgradnja nasipa, kanala, ustava, čišćenje korita i regulacija rijeka, potoka itd.), najviše energije i novca usmjeravano je u najugroženija područja, tj. ona uz rijeku Savu, na kojima su osnivane i djelovale vodne zadruge, ali i na Uni, Sani, Vrbasu, Bosni itd.117 Kao pre117

70

ARSBL, KBUVB, V, 38; ARSBL, KBUVB, V, 32, 9138/30, 10679/30, 11977/30,


13912/30; ARS-KD, HSBB. 118

ARSBL, VŽVO, 67, 3806/26.

119

ARSBL, VŽVO, 67, 2924/26.

120

Sredinom juna 1930. godine odobrena je suma iz državnog budžeta od 122.921 dinar za održavanje nasipa Bosanski Brod – Klakar, te još 70.000 dinara iz banovinskog budžeta za istu namjenu. Istim rješenjem dodijeljen je novac

71

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

ventivne, ali i mjere sanacije šteta nastalih u poplavama, periodičnim ili velikim, vršena su i čišćenja i produbljivanja korita rijeka i djelimične izmjene tokova kako bi se spriječilo izlijevanje i plavljenje na određenim mikrolokacijama.118 Te aktivnosti bile su nešto izraženije i vidljivije nakon velikih poplava. Naprimjer, nasip Bosanski Brod – Klakar, dužine 13 kilometara, pretrpio je velike štete u novembru 1925. godine. Premda su porušeni dijelovi nasipa bili zatrpani još tokom odbrane u novembru 1925. godine, procijenjeno je da te „zakrpe“, a time i čitav odbrambeni sistem oko Bosanskog Broda ne bi izdržali ni one periodične poplave na Savi. Ukupna šteta na ovom nasipu procijenjena je na više od milion dinara, a za njegovu popravku početkom 1926. godine odobreno je svega stotinjak hiljada dinara. Ovaj problem sa nedostatkom finansija lokalne vlasti pokušavale su riješiti na druge načine, pa se upravitelj sreske ispostave u Bosanskom Brodu angažirao na organiziranju mještana ugroženih naselja koji su se uglavnom pozitivno izjasnili o ideji da radnom snagom i novčanim prilozima pomognu popravku oštećenja na nasipima.119 U narednim godinama odobravana su nova sredstva za održavanje navedenog nasipa, ali izgleda da nije bilo novca za izgradnju novih hidrotehničkih objekata u okolini Bosanskog Broda, odnosno na teritoriji Vodne zadruge „Ivanjsko polje“, i za proširenje postojećeg sistema odbrane.120


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

I u drugim aktivnostima usmjerenim na sanaciju nastalih šteta nakon velike poplave 1925. godine vidljiv je hronični nedostatak novca za ove namjene. Samo jedan u nizu primjera možemo pronaći u Jajcu, gdje se još 1930. godine pokušavaju osigurati sredstva za sanaciju tridesetak metara na obali Plive i oštećenja na željezničkom mostu, a koja su nastala još tokom velike poplave iz 1925. godine.121 Privremena sanacija oštećenja koju su neposredno nakon poplave uradile lokalne vlasti gotovo se pretvorila u trajno rješenje, jer je tromoj državnoj administraciji bilo potrebno pet godina da se angažira na trajnoj sanaciji ovih oštećenja, iako je njima bio ugrožen i jedan željeznički most. Na kraju, sanacija oštećenja na koritu Plive, u dužini od 30-ak metara, završena je za nepuna dva mjeseca tokom oktobra i novembra 1930. godine.122 Veliku poplavu iz novembra 1925. godine u nekim lokalnim zajednicama pokušali su iskoristiti za rješavanje dugogodišnjih i nagomilanih problema izazvanih stalnim izlijevanjem rijeka. Dobar primjer imamo iz Bosanskog Novog, koji je često stradao u poplavama Une i Sane. Godine 1930. gradski načelnik se po ko zna koji put obraćao banu Vrbaske banovine ističući kao glavni problem ovoga grada stalne poplave i uz njih vezane probleme, a koje nastaju zbog neregulisanih riječnih tokova u gradu. Pri tome se referira i na veliku poplavu iz 1925. godine, kada je grad teško stradao. Iste apele gradonačelnik i istaknutiji građani Bosanskog Novog upućivali su i Savjetu ministara, i za održavanje i popravak nasipa i kanala, te izgradnju mosta preko Mahovske rijeke u Vodnoj zadruzi „Lijevče polje“ (oko 230.000 dinara) i „Novi Grad“ (oko 450.000 dinara). ARSBL, KBUVB, V, 32, 9138/30. 121

ARSBL, KBUVB, V, 32, 6077/30.

122

ARSBL, KBUVB, V, 32, 20556/30, 20558/30.

72


O tromosti birokratije i nedostatku novca za potrebe osiguranja od poplava, ili bar saniranja šteta nastalih tokom poplava, govori nam i slučaj uređenja lijeve obale rijeke Bosne u selu Gornja Dubica u srezu Gradačac. Budući da je još od kraja XIX stoljeća rijeka Bosna podrivala dio lijeve obale u ovom selu i na taj način ugrožavala Gornju Dubicu, posebno mjesno groblje i crkvu, na molbu mještana 1924. godine napravljen je projekt sanacije oštećenja i uređenja lijeve obale u dužini od 1050 m. Međutim, tih nešto više od kilometar obale pokazao se kao nepremostiva prepreka za državnu administraciju. U nekoliko navrata tokom 1924. godine glavni projekt je odbijan, ali je ipak do kraja godine iz interventnih sredstava privremeno sanirana početna dionica od 110 m zabijanjem šipova i nabacivanjem lomljenog kamena. Međutim, na tome se stalo. Narednih godina nije rađeno ništa sve do 1927. godine, kada je uređena obala u duljini od 73 m, zatim 1928. godine od 91 m, a za 1929. godinu plani123

ARSBL, KBUVB, V, 32, 7432/30.

73

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

Ministarstvu građevina i drugim institucijama tražeći da se hitno osiguraju sredstva za reguliranje riječnih tokova Une i Sane u Bosanskom Novom i oko njega. O ozbiljnosti problema i neophodnosti hitnih intervencija govori i podatak da gotovo 90% stanovnika ovoga grada ima problema sa tuberkulozom, za što gradonačelnik Bosanskog Novog uzrok tome ističe upravo stalnu izloženost poplavama.123 Iako je ovaj postotak oboljelih od tuberkuloze najvjerovatnije pretjeran, on ipak govori koliko poplave na često ugroženim područjima nisu predstavljale samo kratkotrajne pojave, nego dugotrajan problem koji se nije mogao izraziti samo u novcu.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

rano je dotatnih 55 m.124 I tokom 1934. godine radovi na ovoj lokaciji i dalje su bili u toku. Tokom 1933/1934. godine iz banovinskog i državnog budžeta izdvojeno je oko 95.000 dinara za nastavak rada na ovom projektu, ali bez izgleda da radovi uskoro budu završeni u potpunosti.125 I na području postojećih vodnih zadruga stalno je trajala borba između onih koji su ugroženi velikim poplavama i onih koji su mogli finansirati podizanje odbrane od poplava na veći nivo. Početkom 30-ih godina XX stoljeća sistem odbrane od poplava u Vodnoj zadruzi „Novi Grad“ još uvijek nije bio završen u potpunosti. Nasip koji je štitio ovo područje od rijeke Save nije bio izgrađen prema projektnoj dokumentaciji. Početnih 400 m bilo je urađeno tako da nadilazi najviši dotadašnji vodostaj Save za 1 m, a ostatak nasipa je bio niži 1-2 m ispod projektovane visine.126 Pored toga, zadružno područje uopće nije bilo zaštićeno od rijeke Bosne, te je bilo potrebno graditi i taj nasip. Taj tzv. bosanski nasip započet je 1927. godine, ali je zbog nedostatka novca taj posao zadruga uskoro obustavila. Tokom 1930. godine iz zadruge su predlagali da se podigne nivo savskog nasipa, nastavi gradnja bosanskog nasipa i osigura odvođenje potoka Bukovice izvan zaštićenog zadružnog područja. Predlagani su i modeli za finansiranje nastavka gradnje bosanskog nasipa, ali više instance vlasti nisu imale sluha ni novca za navedene radove.127 Međutim, uskoro je sve došlo na naplatu. 124

AJ, MGKJ (62), 62-1319.

125

ARSBL, KBUVB, V, 51, 6950/34.

126

ARSBL, KBUVB, V, 38-39.

127

Iz zadruge su predlagali da se iznos od 228.480 dinara za nastavak gradnje nasipa na Bosni izdvoji iz državnog budžeta iz stavke za hitne mjere odbrane od poplave. Međutim, njihov zahtjev je odbijen uz obrazloženje da se sred-

74


stva namijenjena za hitne mjere borbe protiv poplava mogu iskoristiti samo za te namjene. ARSBL, KBUVB, V, 38, 12091/30. Također, predlagano je da se umjesto klasičnog nasipa odobri povišenje nivoa dijela puta Derventa – Odžak – Bosanski Šamac u dužini od 3000 m kroz Donju Dubicu. Time bi se postiglo da navedeni put, koji stalno plavi, bude stalno prohodan i traži se dozvola da se kao radna snaga angažuje lokalno stanovništvo kulukom, a njegovo pošljunjčenje sredstvima banske uprave. ARSBL, KBUVB, V, 38, 13933/30.

75

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

U vrijeme aprilske poplave 1932. godine ovo područje je vrlo brzo poplavljeno zahvaljujući prvo velikom prilivu tzv. unutrašnjih voda, a potom je i Sava prelila nasip, koji je cijelom dužinom bio 50-70 cm pod vodom. No, aprilska poplava iz 1932. godine doprinijela je i da se ranije predlagani radovi konačno počnu realizirati. Izvođeni su radovi popravljanja nasipa na onim mjestima na kojima je stradao ili bio oštećen tokom aprilske poplave, te je vršeno i njegovo povišenje, na određenim dijelovima na projektovanu visinu, a negdje 50 cm ispod nje. Za rad na nasipu angažovana je lokalna radna snaga – zadrugari, koji su imali obavezu besplatnim radom doprinijeti podizanju sigurnosti izgradnjom nasipa. Međutim, planirani posao tekao je mnogo sporije nego je bilo planirano, a velika odgovornost za sporost prebačena je upravo na lokalno stanovništvo koje su organi vlasti optuživali da se nije dovoljno angažovalo na radu. Do augusta 1934. godine u nasip je ugrađeno oko 60.000 m3 materijala od planiranih 66.744 m3 i nasip je povišen prema projektu na ukupno 15.100 od planiranih 16.800 metara. Na nešto više od 1.500 m radovi na povišenju nasipa ili nisu bili započeti nikako ili nisu bili završeni. Ovaj nedovršeni dio odnosio se na ukupno 78 „rupa“ manje ili veće dužine za koje je bilo potrebno oko 7.500 m3 zemlje da se posao u potpunosti dovrši. Međutim, čak i nakon što se završi


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

ovaj posao, područje Vodne zadruge „Novi Grad“ nije bilo u potpunosti osigurano jer je popratni nasip obodnog kanala Potočani – Svilaj bio mnogo niži od savskog nasipa, te bi se u slučaju velikih voda Sava izlijevala preko njega. Za otklanjanje ove opasnosti bilo je potrebno povišenje navedenog nasipa u dužini od 850 m, te je bio izrađen i projekt za taj dio posla. Treći problem kod ove vodne zadruge odnosio se na korito rijeke Bosne, na kojem je odbrambeni sistem još uvijek bio u povoju. Samo djelimično izgrađeni tzv. bosanski nasip počinjao je u selu Prud od savskog nasipa i 1934. godine bilo je izgrađeno samo 720 m od planiranih 8.500 m. Budući da je bilo izgledno da zamišljeni projekt neće biti moguće završiti u skorije vrijeme, onda se pristupilo improviziranju, pa se u sistem odbrane uklapao postojeći put od Bosanskog Šamca prema Odžaku. Taj put je na nekim dionicama povišen i preuzeo je ulogu odbrambenog nasipa. Ovo povišenje obavljeno je na nekoliko kilometara puta, ali su komplikacije stvarale administrativne granice i preklapanje nadležnosti jer je jedna sekcija tog puta (oko 1.100 m) bila na teritoriji Drinske, a ne Vrbaske banovine, pa je praktično Drinska banovina morala poduzeti radove na tom dijelu. Problem je postojao i s obodnim kanalom Potočani – Svilaj, koji je štitio područje zadruge od brdskih (unutrašnjih) voda, ali je i on bio u lošem stanju zbog neodržavanja i maćehinskog odnosa lokalnog stanovništva prema javnom dobru. Dodatne probleme radu ove vodne zadruge stvarala je njena očajna finansijska situacija. Zadrugari već nekoliko godina nisu plaćali članarinu, a i dotacije državnih i banovinskih organa nisu bile dovoljne za njeno normalno funkcioniranje. Zadruga je imala ogroman dug prema bankama – originalni dug prema 76


Kada je u pitanju podizanje novih odbrambenih objekata i održavanje postojećih, i na prostoru drugih vodnih zadruga kao i na onim područjima koja nisu bila obuhvaćena njenim radom situacija je bila slična.129 I pored toga što se povremeno stvarao privid velikih radova i velikih ulaganja, uvijek je mnogo više novca ulagano u druge infrastrukturne objekte nego u hidrotehničke. Kada posmatramo samo područje Vrbaske banovine u periodu od osnivanja Banovine do kraja 1933. godine, iz banovinskog i državnog budžeta izdvojeno je i utrošeno na izgradnju i popravku hidrotehničkih objekata ukupno 7.678.133 dinara, s tim što je više od ⅔ ove sume došlo iz banovinskog, a malo manje od ⅓ iz državnog budžeta. Posmatrano u cjelini, na novogradnju je utrošeno 7.235.118 dinara, a na popravke 443.133 dinara. Razloženo po pojedinim stavkama, novac u novogradnji utrošen je na sljedeći način: na regulaciju rijeka i ponora 2.678.618,04 dinara, na snabdijevanje vodom za piće 2.076.059,32 dinara, na prethodne radove za melioracije 627.288,02 dinara, na kanale 586.835,42 dinara, na nasipe 427.070,19 dinara, na ponore 346.702,46 dinara, uređenje banja 302.292,72 dinara, hidrografsku i „ombrom.“ službu 106.766,05 dinara, na odbranu od poplava 65.486,06 dinara. U rubrici za popravke situacija je sljedeća: nasipi 218.916,10 dinara, snabdijevanje vodom za piće 107.795,11 dinara, regulacija rijeka i ponora 75.676,25 dinara, ponori 40.348,47 dinara, hidrografska i „ombrom.“ služba 398 dinara. Ka128

ARSBL. KBUVB, V, 38-39.

129

ARSBL. KBUVB, V, 38.

77

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

banci od 9.277.200 dinara u 1934. godini već je narastao na 26.262.131 dinar.128


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

kvo mjesto u raspodjeli novca unutar državnog aparata zauzimaju hidrotehnički poslovi, govori nam podatak da je u istom periodu, unutar Tehničkog odjeljenja Vrbaske banovine za I odsjek (Putevi i mostovi) izdvojeno 73.925.934,62 dinara, a za III odsjek (Arhitekt. i elektrom. rad.) 53.812.406,40 dinara.130 Ipak, čini se da je nekoliko katastrofalnih poplava u relativno kratkom periodu utjecalo na postepeno intenziviranje radova na podizanju odbrambenih objekata. Tako je npr. u julu 1936. godine odobrena suma od 2.500.000 dinara za iskop odvodnih kanala (Mera I, II, III, IV) na području Vodne zadruge „Novi Grad“, a potrebni novac je trebao biti uzet iz Državnog fonda za izvođenje javnih radova.131 Također, tokom vanrednih situacija sve više su se koristila i iskustva iz prošlosti. Naprimjer, naredbe koje sreski načelnik u Bosanskoj Gradišci, istovremeno i tzv. poplavni komesar, izdaje tokom povećanih vodostaja Save tokom 1937. godine pokazuju mnogo veći stepen organizacije odbrane od poplava nego što je to bilo tokom aprilske poplave iz 1932. godine. Na mnogim mjestima u istim naređenjima podsjeća se na greške načinjene 1932. godine, te se skreće pažnja da se iste ne ponove.132

***

130

ARSBL, KBUVB, V, 51, 6956/34.

131

ARSBL, KBUVB, V, 38, 13922/36.

132

ARSBL, KBUVB, V, 38.

78


79

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

Iz naprijed izloženog možemo zaključiti da su „velike“ poplave iz novembra 1925, aprila 1932. i novembra 1934. godine prema utvrđenim kriterijima zaista zaslužile da budu nazvane velikim, historijskim, stoljetnim ili katastrofalnim. Premda nisu zahvatale jednako velike teritorije, svaka od analiziranih poplava imala je ogroman utjecaj, i kratkoročno i dugoročno, na stanovništvo postradalih krajeva. Uglavnom, neuređena i neodržavana riječna korita na većini bosanskohercegovačkih rijeka najčešće nisu mogla apsorbovati ni periodične poplave, a taj problem je posebno bio izražen u pojedinim gradovima. U najboljem slučaju, lokalni organi vlasti mogli su raditi na spašavanju i evakuaciji ljudi, stoke i pokretne imovine, a kasnije na nadoknadi štete i izgradnji odbrambenih objekata koji bi spriječili buduće poplave. Dramatični izvještaji sa terena tokom poplava, ali i izvještaji iz postradalih područja nakon povlačenja rijeka u korita svjedoče ne samo o razmjerama stradanja i nanesenim štetama nego i o nepripremljenosti organa vlasti, od najnižih do najviših, za borbu protiv velikih poplava, kao i o (ne)sposobnosti za borbu s njihovim posljedicama. Mada su velike poplave na ugroženim područjima ostavljale pustoš, dugoročno gledano, bile su i pokretači pozitivnih promjena – kako odnosa države prema potrebi održavanja, izgradnje i proširenja odbrambenih objekata, tako i odnosa lokalnog stanovništva na ugroženim područjima prema vlastitoj sigurnosti. U posmatranom periodu te se promjene mogu uočiti i povezati s velikim poplavama – intenziviraju se preventivne aktivnosti kao što su formiranje vodnih zadruga, planiranje mjera za slučaj velikih poplava, izgradnja objekata za zaštitu od poplava, čišćenje i uređenje korita rijeka, planiranje i


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

izvođenje asanacionih radova nakon poplava itd., ali se značajno poboljšava i djelovanje državnih organa tokom vanrednih situacija, što vidimo kroz formiranje odbora za odbranu od poplava koji je koordinirao sve aktivnosti odbora na ugroženim područjima, korištenje više resursa koje je država imala na raspolaganju, korištenje prethodnih iskustava itd. Međutim, činjenica je i da je pored ostvarenih pomaka sve vrijeme između dva svjetska rata u gotovo svim postupcima organa vlasti tokom poplava, neposredno nakon njih i u godinama koje slijede vidljiv ogroman nesrazmjer između stvarnih potreba na terenu i odobrenih i uloženih sredstava.

80


735 cm 24. III 1934. 679 cm 19. XI 1934.

1.

Bosanska Gradiška

Sava

Save

85,63

1890. 833

826 cm 21. XII 1937. 21. XI 1925.

2.

Bosanski Brod133

Sava

Save

82,50

1924. 787

23/24. XI 1925.

3.

Brčko

Sava

Save

76,62

1890. 900

716 cm 25. XII 1923. 28/29. XI 1925.

4.

Bosanska Rača134

Sava

Save

75,38

1894.

5.

Berek

Jurkovica Save

105,63

1900. 286

6.

Flezagić135

Borna

Save

99,13

1900.

7.

Derventa

Ukrina

S ave

103,99

1892. 394

310 cm 13. VII 1926. 15. XI 1925.

337 cm 26. 335 cm IV 1932. 14. XI 1934.

8.

Oštra Luka

Tolisa

Save

86,00

1899. 286

235 cm 23. XI 1940. 26. XI 1925.

283 cm 19. 132 cm IV 1932. 21. XI 1934.

9.

Bok (D. Žabari)

Brijeznica Save

90,00

1924. 170

11-17. III 1932.

787 cm 23/24. XI 1925. 804 cm 18/19. IV 1932.

664 cm 21. XI 1934.

719 cm 13. XI 1925. 249 cm 20. VI 1921. 12. XI 1925.

233 cm 19 200 cm 15. III 1932. XI 1934.

50 cm 15. XI 1925.

8 cm 27-30.XI 1925.

170 cm 11. 126 cm III 1932. 15. XI 1934.

133

Vodomjerna stanica Bosanski Brod osnovana je 1924. godine i radila je samo do 17. septembra 1926. godine, kada je posljednji put očitan i zabilježen vodostaj.

134

Podaci sa vodomjerne stanice u Bosanskoj Rači postoje zaključno sa 1930. godinom, a nakon toga ova se vodomjerna stanica više ne spominje. Fragmentarno očuvani podaci ne dozvoljavaju nam da sa sigurnošću utvrdimo kada je zabilježen najveći vodostaj na ovoj vodomjernoj stanici.

135

Vodomjerna stanica Flezagić postojala je do 1927. godine, a posljednji vodostaj zabilježen je 19. jula 1927. godine.

81

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

795 cm 16. IV 1932.

Najveći vodostaj 1934. godine

Najveći vodostaj 1932. godine

Najveći vodostaj 1925. godine

Datum najvećeg vodostaja do 1941. godine

Najveći vodostaj (cm) zabilježen do 1941. godine

Godina osnivanja stanice

Nadmorska visina kote „0“

Sliv

Rijeka

Redni broj

Naziv vodomjerne stanice

Prilog 1: Tabelarni pregled maksimalnih vodostaja na vodomjernim stanicama u Bosni i Hercegovini u vrijeme velikih poplava


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

455 cm 19. IV 1932. 30. XI 1925.

420 cm 595 cm 19. 20/21. XI IV 1932. 1934.

10.

Krepšić (Brčko)

Tinja

Save

79,27

11.

Brod

Brka

Save

102,70136 1904. 470

21/22. XII 1925.

12.

Drvar

Unac

Une

469,84

1927. 210

24. III 1937.

13.

Rmanj Manastir Una

Une

310,00

1924. 220

192 cm 20. IV 1933. 15. XI 1925.

14.

Kulen-Vakuf

Una

Une

299,81

1895. 360

360 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

270 cm 4. IV 1932.

250 cm 1. I 1934.

15.

Bihać

Una

Une

219,84

1890. 230

230 cm 14. XI 1925. 14. XI 1925.

160 cm 4. IV 1932.

140 cm 1. I 1934.

16.

Bosanska Krupa Una

Une

150,97

1890. 340

340 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

17.

Bosanski Novi

Una

Une

117,08

523/ 1904. 528/ 545137

523 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

1924. 595

470 cm 11/22. XII 1925.

400 cm 13. XI 1934. 195 cm 2/3. IV 1932.

130 cm 1. III 1934 148 cm 1. I 1934.

216 cm 1. I 1934.

136

Vodomjerna stanica postojala je od 1904. do 1930. godine, tokom 1931. i 1932. godine ne postoji, a od 1933. godine ponovo je uspostavljena, ali sa kotom „0“ na 85,81 metara nadmorske visine. 137

Mnogo je primjera koji ukazuju na nepouzdanost statističkih materijala u hidrološkim godišnjacima, a jedan od primjera se odnosi na vodomjernu stanicu u Bosanskom Novom. Naime, zaključno sa 1927. godinom u Bosanskom Novom postojale su dvije vodomjerne stanice – jedna na 117,08 metara nadmorske visine, a druga na 116,21 metar nadmorske visine (ili 115,988 metara nadmorske visine, različito upisivano u različitim godinama). U vrijeme velike poplave u novembru 1925. godine na prvoj (117,08 metara nadmorske visine) maksimalni vodostaj od 523 cm zabilježen je 15. novembra, a na drugoj (116,21 metar nadmorske visine) 528 cm istog dana. Nakon 1927. godine postoje podaci za samo jednu vodomjernu stanicu, ali se kao kota „0“ u nekim godinama navodi 116,21, a u drugim 117,08 metara nadmorske visine. Pored toga, od 1932. godine, od kada se za svaku vodomjernu stanicu u Bosni i Hercegovini navode i podaci o maksimalnim i minimalnim vodostajima, za vodomjernu stanicu u Bosanskom Novom kao maksimalni vodostaj navode se različiti podaci – 545 cm 15. novembra 1924. godine ili 546 cm 15. novembra 1925. godine, a u Izvještaju za 1934. godinu navedeno je da se ovaj vodomjer nalazio na rijeci Sani, a ne na Uni. Priređivači Izvještaja nakon 1932. godine očigledno miješaju i ne razlikuju vodomjerne stanice u Bosanskom Novom na Uni i na Sani jer je upravo na sanskoj vodomjernoj stanici u Bosanskom Novom 15. novembra 1925. godine zbilježen maksimalni vodostaj od 546 cm. Kao relevantne vodostaje smatrat ćemo one koji su izvorno zabilježeni, a ne one koji su očigledno posljedica tehničke greške prilikom pripreme Izvještaja u narednim godinama.

82


470 cm 3. IV 1932.

460 cm 2. I 1934.

1892. 500

500 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.138

425 cm 3. IV 1932.

460 cm 1. I 1934.

94,04

1890. 612

612 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.139

494 cm 4. IV 1932.

450 cm 1. I 1934.

Sane

247,02

1902. 285140

285 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

210 cm 4. IV 1932.

160 cm 1. I 1934.

Sana

Sane

158,02

1898. 457

457 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

350 cm 3. IV 1932.

280 cm I 1934.

1.

Čarakovo141

Sana

Sane

131,22

1924. 552

552 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

24.

Prijedor

Sana

Sane

129,70

1890. 470

470 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

415 cm 3. IV 1932.

412 cm I 1934.

1.

25.

Bosanski Novi

Sana

Sane

116,17

1890. 546

546 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

468 cm 3. 454 cm IV 1932. I 1934.

1.

26.

Bugojno

Vrbas

Vrbasa

558,70

1892. 270

270 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

135 cm 19. 170 cm 18. III 1932. XI 1934.

27.

Jajce (Han-SkeVrbas la)

Vrbasa

349,00

1891. 430

430 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

182 cm 3. IV 1932.

28.

Jajce (Kozluk)

Vrbas

Vrbasa

342,47

1924. 420142

420 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

230 cm 19. 390 cm III 1932. I 1934.

29.

Tuk-Tunel

Vrbas

Vrbasa

327,64

1896. 585

585 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

330 cm 19. 320 cm 18. III 1932. XI 1934.

Bosanski Novi

Una

Une

116,21

1904.

19.

Bosanska Kostajnica

Una

Une

103,43

20.

Bosanska Dubica

Una

Une

21.

Ključ

Sana

22.

Sanski Most

23.

185 cm 18. XI 1934.

138

Maksimalni vodostaj na Uni u Bosanskoj Kostajnici zabilježen je 15. novembra 1925. godine, ali se od 1932. godine u Izvještajima ponavlja pogrešan podatak da je navedeni vodostaj zabilježen 16. novembra 1925. godine.

139 Na ovoj vodomjernoj stanici maksimalni vodostaj zabilježen je 15. novembra 1925. godine, ali se od 1932. godine kao maksimalni vodostaj greškom navodi vodostaj od 16. novembra 1925. godine (506 cm). 140

U Izvještaju iz 1925. godine zabilježen je maksimalni vodostaj od 285 cm 15. novembra, ali se od 1932. godine navodi da je taj dan dostignut vodostaj od 352 cm. Tek je u godišnjaku iz 1941. godine ova greška ispravljena i unesen podatak da je maksimalni vodostaj 285 cm zabilježen 15. XI 1925. godine. 141

Vodomjerna stanica Čarakovo bila je aktivna samo u periodu 1924-1927. godine. 142

Iako je 1925. godine maksimalni vodostaj od 420 cm zabilježen 15. novembra, u svim godišnjacima nakon 1932. godine greškom se kao maksimalni vodostaj navodi vodostaj od 480 cm na datum 15. novembar 1925. godine.

83

1.

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

528 cm 15. XI 1925.

18.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

30.

Crna Rijeka

Vrbas

Vrbasa

249,42

1924. 421143

421 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

282 cm 26. 285 cm 13. IV 1932. XI 1934.

31.

Banja Luka

Vrbas

Vrbasa

151,55

1892. 550144

550 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

330 cm 20. 400 cm 15. III 1932. XI 1934.

32.

Delibašino Selo Vrbas (g.v.)

Vrbasa

144,22

1924. 560

560 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

330 cm 19. 320 cm III 1932. 14. XI 1934.

33.

Delibašino Selo Vrbas (d.v.)

Vrbasa

141,68

1924. 600

15. XI 1925. 600 cm

418 cm 26. 380 cm 12. IV 1932. XI 1934.

34.

Delibašino Selo Vrbas (limnigraf)

Vrbasa

141,60

1924. 555145

15. XI 15. XI 1925. 1925.

411 cm 26. 307 cm IV 1932. I 1934.

35.

Klašnica

Vrbas

Vrbasa

126,17

1892. 500146

19. IV 1907.

-

170 cm 26. 190 cm 13. IV 1932. XI 1934.

36.

Razboj

Vrbas

Vrbasa

91,48

1892. 480

4. VII 1915.

458 cm 15. XI 1925.

396 cm 26. 310 cm IV 1932. 1. I 1934.

37.

Jezero kod Jajca Pliva

Vrbasa

426,99

1899. 120(2)147 14. XI 1925.

120(230) cm 14. XI 1925.

137 cm 3. 140 cm IV 1932. 1. I 1934.

143

Ova vodomjerna stanica postojala je od 1924. do 1940. godine, kada je zabilježen posljednji vodostaj. U bilježenju vodostaja na ovoj vodomjernoj stanici ima dosta nedosljednosti. Naime, 1925. godine zabilježen je vodostaj od 421 cm na dan 15. novembra. Međutim, upravo od tog datuma vodostaji nisu odštampani, nego su naknadno upisani rukom. Od 1932. godine, kada su uz godišnje izvještaje navođeni i maksimalno zabilježeni vodostaji na svim mjernim mjestima, na ovoj vodomjernoj stanici kao maksimalni vodostaj navodi se 282 cm na dan 26. aprila 1932. godine, a od 1933. godine kao maksimalni vodostaj vodi se onaj zabilježen 31. decembra 1933. godine – 385 cm.

144 Premda je u Izvještaju za 1925. godinu zabilježeno da je 15. novembra 1925. godine dostignut vodostaj od 550 cm, u svim Izvještajima nakon 1932. godine stoji da je tada izmjereno 600 cm. 145

Ova vodomjerna stanica postojala je od 1924. do 1934. godine, nakon čega više nema izvještaja o vodostajima. Maksimalni vodostaj zabilježen je upravo 15. novembra 1925. godine i nikada nije premašen tokom rada vodomjerne stanice.

146

Na ovoj vodomjernoj stanici u Izvještaju za 1925. godinu nema podataka o vodostajima za period 22. oktobar – 31. decembar 1925. godine. Iako je vrlo vjerovatno i na ovoj vodomjernoj stanici 15. novembra 1925. godine nivo Vrbasa bio na rekordnom nivou, ipak se u kasnijim godinama kao maksimalni vodostaj vodi onaj postignut 1907. godine.

147

U Izvještaju za 1925. godinu zabilježeno je da je 14. novembra 1925. godine dostignut vodostaj od 120 cm, ali u svim izvještajima nakon 1932. godine kao maksimalni vodostaj zabilježen na ovoj vodomjernoj stanici navodi se da je 14. novembra 1925. godine zabilježen maksimalni vodostaj od 230 cm.

84

1.


130(150) cm 15. XI 1925.

109 cm 19. 109 cm 13. III 1932. XI 1934.

Sarići

Janja

Vrbasa

504,17

1924.

39.

Kotor-Varoš149

Vrbanja

Vrbasa

260,70

1923. 256

220 cm 11. VII 1926. 16. XI 1925.

40.

Vrbanja

Vrbanja

Vrbasa

157,54

1922. 424

424 cm 15. XI 1925. 15. XI 1925.

41.

Ilidža

Željeznica Bosne

495,74

1892. 430

19. VI 1915.

160 cm 230 cm 18. 160 cm 9. XI 1925. III 1932. 15. XI 1934.

42.

Reljevo

Bosna

Bosne

478,46

1904. 460

30. X 1940.

249 cm 11. XI 1925.

345 cm 5. IV 1932.

43.

Visoko

Bosna

Bosne

411,95

1890. 420

3. I 1929.

154 cm 15. XI 1925.

320 cm 19. 170 cm III 1932. 16. XI 1934.

44.

Zenica

Bosna

Bosne

312,05

1890. 281

160 cm 20. XII 1906. 15. XI 1925.

215 cm 19. 145 cm III 1932. 18. XI 1934.

45.

Zavidovići

Bosna

Bosne

200,06

1924. 590

290 cm 28. III 1939. 15. XI 1925.

350 cm 3. IV 1932.

46.

Maglaj

Bosna

Bosne

168,95

1914. 640

4. VII 1915.

47.

Trbuk150

Bosna

Bosne

150,81

1908.

48.

Usora

Bosna

Bosne

140,15

1908. 670

3. XI 1940.

550 cm 15. XI 1925.

390 cm 440 cm 19. III 1932. 13. XI 1934.

49.

Doboj

Bosna

Bosne

137,03

1892. 610

370 cm 16. VI 1921. 15. XI 1925.

475 cm 19 340 cm III 1932. 13. XI 1934.

50.

Modriča

Bosna

Bosne

99,69

1896. 505

4. VII 1915.

321 cm 15. XI 1925.

384 cm 270 cm 19. III 1932. 13. XI 1934.

51.

Gornja Dubica151

Bosna

Bosne

86,46

1924. 298

250 cm 15. VII 1926. 16/17. XI 1925

52.

Blažuj

Zujevina

Bosne

521,74

1926. 152

12. XI 1937.

15. XI 1925.

280 cm 15. XI 1925.

260 cm 25. IV 1932.

240 cm 4. IX 1934.

359 cm 15. XI 1934.

320 cm 18. XI 1934.

310 cm 19. 194 cm III 1932. 18. XI 1934.

300 cm 15. XI 1925.

150 cm 3 IV 1932.

102 cm 2. III 1934.

148

U Izvještaju iz 1925. godine zabilježeno je da je 15. novembra 1925. godine dostignut vodostaj od 130 cm, ali u svim izvještajima nakon 1932. godine kao maksimalni vodostaj zabilježen na ovoj vodomjernoj stanici navodi se da je 15. novembra 1925. godine bio 150 cm.

149

Ova vodomjerna stanica uspostavljena je 1923. godine, a izvještaje o vodostajima imamo za 1925, 1926. i do jula 1927. godine, nakon čega se više ne spominje u godišnjim izvještajima. 150

Vodomjerna stanica postojala je od 1908. do 1928. godine. Kako nemamo sačuvane izvještaje o vodostajima prije 1923. godine, a stanica je ugašena prije 1932. godine, nismo bili u mogućnosti navesti maksimalni vodostaj na ovoj stanici. 151

Vodomjerna stanica postojala je samo od 1924. do 1926. godine.

85

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

130 (150)148

38.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

53.

Sarajevo

Miljacka

Bosne

539,35

1892. 195

23. V 1913.

?152

130 cm 135 cm 19. III 1932. 15. XI 1934.

54.

Visoko

Fojnica

Bosne

413,83

1892. 300

4. XII 1915.

140 cm 15. XI 1925.

260 cm 160 cm 19. III 1932. 18. XI 1934.

55.

Travnik

Lašva

Bosne

508,30

1892. 180

120 cm 29. XII 1906. 15. XI 1925.

60 cm 3. IV 1932.

56.

Olovo

Krivaja

Bosne

531,41

1898. 810

460 cm 24. VII 1915. 11. XI 1925.

550 cm 19. 398 cm III 1932. 2. III 1934.

57.

Zavidovići

Krivaja

Bosne

200,05

1892. 750

4. VII 1915.

58.

Rajševo153

Usora

Bosne

274,61

1924. 210

180 cm 11. VII 1926. 15. XI 1925.

59.

Teslić154

Usora

Bosne

200,00

1924. 390

150 cm 11. VII 1926. 15. XI 1925.

60.

Makljenovac (Kraševo)155

Usora

Bosne

143,82

1908.

61.

Lukavac

Spreča

Bosne

181,19

1905. 560

5. II 1901.

218 cm 12. XI 1925.

318 cm 270 cm 19. III 1932. 13. XI 1934.

62.

Stanić-Rijeka (Doboj)

Spreča

Bosne

138,64

1890. 630

26. V 1938.

380 cm 15. XI 1925.

415 cm 20. 370 cm III 1932. 14. XI 1934.

63.

Tuzla

Jala

Spreče

227,26

1900. 470

27. VI 1913.

141 cm 12. XI 1925.

20 cm 30. X 1932.

64.

Kiseljak

Lepenica

Bosne

464,46

1929. 262

28. X 1931.

65.

Bastasi

Drina

Drine

435,00156 1898. 720

20. X 1927.

66.

Foča I (most)157

Drina

Drine

379,60 385,10

420 cm 10. XI 1896. 11. XI 11. XI 1925. 1925.

1890.

360 cm 15. XI 1925.

350 cm 3. IV 1932.

60 cm 1. I 1934.

350 cm 4. IX 1934.

24 cm 15/16 XI 1925.

860 420

220 cm 12. XI 1934.

146 cm 148 cm 19. III 1932. 16. III 1934. 600 cm 11. XI 1925.

390 cm 3. 400 cm IV 1932. 17. XI 1934. 210 cm 3. IV 1932.

152

Nisu sačuvani podaci o vodostajima iz 1925. godine.

153

Vodomjerna stanica postojala je do kraja novembra 1927. godine.

154

Vodomjerna stanica postojala je do kraja oktobra 1927. godine.

155

Vodomjerna stanica postojala je do kraja augusta 1927. godine.

150 cm 19. XI 1934.

156

Kota „0“ vodomjerne stanice u Bastasima bila je postavljena na 435,00 metara nadmorske visine i u dostupnim izvještajima ova se kota navodi zaključno sa 1929. godinom. Međutim, od 1. januara 1930. godine kao kota „0“ ove vodomjerne stanice počinje se navoditi 424,42 metara nadmorske visine iako se iz raspoloživih podataka vidi da nije bilo prekida u radu vodomjerne stanice, a podaci o vodostajima logički se nastavljaju jedan na drugi (31. 12. 1929. godine 110 cm, a 1. 1. 1930. godine 110 cm.). Također, podaci o maksimalnim i minimalnim vodostajima na ovoj vodomjernoj stanici ukazuju da nije došlo do promjene kote „0“, jer se 30-ih godina konstantno ponavlja podatak da je maksimalni vodostaj zabilježen 20. X 1927. godine (720 cm). 157

86

Kota „0“ na ovoj vodomjernoj stanici bila je 379,60 metara nadmorske vi-


Foča II (kod klanice)

Drina

Drine

385,96

1927. 450

20. X 1927.

300 cm 3. 270 cm IV 1932. 18. XI 1934.

68.

Višegrad

Drina

Drine

294, 60158

1890. 1460

600 cm 10. XI 1896. 11. XI 1925.

390 cm 19. 330 cm III i 3. IV 19. XI 1934. 1932.

69.

Mihaljevići

Drina

Drine

166,53

1905. 680

680 cm 11. XI 1925. 11. XI 1925.

460 cm 4. IV 1932.

470 cm 19. XI 1934.

70.

Zvornik

Drina

Drine

134,69

1890. 840

578 cm 10. XI 1896. 12. XI 1925.

450 cm 4. IV 1932.

420 cm 19. XI 1934.

71.

Vikoč

Čehotina

Drine

489,60

1898. 389

1 XII 1903.

270 cm 11. XI 1925.

215 cm 3. 158 cm IV 1932. 19. XI 1934.

72.

Foča

Čehotina

Drine

381,00

1892. 250

1 XII 1903.

220 cm 11. XI 1925.

150 cm 3. IV 1932.

73.

Mesići

Prača

Drine

465,00

1901. 500

400 cm 20. XI 1940. 11. XI 1925.

190 cm 19. 310 cm III 1932. 19. XI 1934.

74.

Ustiprača

Prača

Drine

327,22

1925. 600

398 cm 20. XI 1940. 11. XI 1925.

240 cm 19. 170 cm III 1932. 17. XI 1934.

75.

Rogatica

Rakitnica Drine

500,00

1926. 232

19. XI 1934.

174 cm 19. 232 cm III 1932. 19. XI 1934.

76.

Rudo

Lim

Lima

348,61

1892. 600

400 cm 13. III 1923. 11. XI 1925.

360 cm 3. IV 1932.

288 cm 19. XI 1934.

77.

Most na Limu

Lim

Lima

300,00

1924. 1200

20. X 1927.

700 cm 3. IV 1932.

600 cm 19. XI 1934.

78.

Višegrad

Rzav

Drine

288,24

1924. 400

400 cm 11. XI 1925. 11. XI 1925.

200 cm 3. IV 1932.

220 cm 19. XI 1934.

79.

Drinjača

Drinjača

Drine

148,67

1892. 620

2. XII 1903.

210 cm 4. IV 1932.

220 cm 1. I 1934.

80.

Drinjača

Zeleni Jadar

Drine

165, 20

1926. 380

19. VII 1937.

184 cm 8. IV 1932.

196 cm 21. IX 1934.

4. VI 1940.

405 cm 19. 380 cm III 1932. 13. XI 1934.

81.

Janja

Janja

Drine

100,92

1926. 506

1066 cm 11. XI 1925.

48 cm 12. XI 1925.

70 cm 1. I i 19. XI 1934.

sine do 1929. godine, a od 1930. godine kao kota „0“ vodi se na 385,10 metara nadmorske visine. Kada je 1927. godine na Drini u Foči uspostavljena još jedna vodomjerna stanica (Foča II, Klanica), ova vodomjerna stanica označavana je kao Foča I (most). Dugo se kao maksimalni vodostaj vodio onaj od 10. XI 1896. godine (860 cm), ali se od 1940. godine kao maksimalni vodostaj navodi 420 cm, koji je dostignut 11. XI 1925. godine. 158

Zaključno sa 1930. godinom kota „0“ bila je na 294,60 metara nadmorske visine, a od 1931. godine navodi se da je kota „0“ na ovoj vodomjernoj stanici na 285,97 (286,03) metara nadmorske visine. Ipak, u izvještajima se sve do 1940. godine kao maksimalni vodostaj navodi onaj postignut još 1896. godine, a tek od 1940. godine kao maksimalni vodostaj navodi se onaj od 11. XI 1925. godine (600 cm).

87

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

67.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

210 cm 265 cm 18. 400 cm 9. XI 1925. III 1932. 18. XI 1934.

82.

Ulog

Neretva

Neretve

631,60

1892. 700159

18. XI 1934.

83.

Konjic

Neretva

Neretve

268,77

1887. 398

300 cm 20. XI 1940. 11. XI 1925.

298 cm 19. 350 cm III 1932. 18. XI 1934.

84.

Jablanica

Neretva

Neretve

158,81

1904. 800

500 cm 18. XI 1934. 12-14. XI 1925.

400 cm 19. 800 cm 18. XI 1934. III 1932.

85.

Mostar

Neretva

Neretve

40,00

1887. 1380

1130 cm 18. XI 1934. 15. XI 1925.

1085 cm 1380 cm 19. III 1932. 18. XI 1934.

86.

Žitomislić

Neretva

Neretve

16,21

1909. 600

500 cm 1934, 1937. i 15. XI 1940. 1925.

452 cm 19. 600 cm III 1932. 18. XI 1934.

87.

Gabela

Neretva

Neretve

0,78

1908. 580

440 cm 18. XI 1934. 16. XI 1925.

390 cm 19. 580 cm III 1932. 18. XI 1934.

88.

Slatina

Rama

Neretve

217,39

1892. 320

250 cm 23. XI 1923. 15. XI 1925.

264 cm 190 cm 19. 16-18. XI III 1932. 1934.

89.

Buna

Buna

Neretve

43,06

1922. 380

280 cm 18. XI 1934. 11. XI 1925.

250 cm 20/21. III 1932.

90.

Stolac

Bregava

Neretve

56,45

1892. 270

150 cm 18. XI 1934. 22/23. XI 1925.

135 cm 22. 270 cm IV 1932. 18. XI 1934.

91.

Klepci

Bregava

Neretve

4,54

1922. 600

282 cm 19. XI 1934. 15. XI 1925.

300 cm 6. XII 1932.

600 cm 19. XI 1934.

92.

Tihaljina

Tihaljina

Neretve

125,38

1903. 192

14. XI 1925.160

192 cm 14. XI 1925.

132 cm 6. XII 1932.

159 cm 17. XII 1934.

93.

Klobuk

Tihaljina

Neretve

107,55

1892. 185

170 cm 1935. i 1936. 14/15. XI 1925.

165 cm 6. XII 1932.

170 cm 18. XII 1934.

94.

Humac

Trebižat

Neretve

67,83

1883. 353

30. X 1940.

342 cm 15. XI 1925.

322 cm 6. XII 1932.

350 cm 17. XII 1934.

95.

Struge

Trebižat

Neretve

6,19

1888. 365

2. XII 1903.

280 cm 15. XI 1925.

142 cm 6/7. XII 1932.

244 cm 17. XI 1934.

380 cm 18. XI 1934.

159

Na ovoj vodomjernoj stanici 18. novembra 1934. godine registriran je vodostaj od 400 cm, nakon čega više nema podataka o vodostajima sve do 1. aprila 1938. godine, kada je vodomjer ponovo uspostavljen na istom mjestu i sa istom kotom „0“ (631,60 m). U Izvještaju o vodostajima iz 1940. godine kao rekordni vodostaj zabilježen je upravo taj od 18. novembra 1934. godine (400 cm), ali već u Izvještaju za 1941. godinu kao rekordan vodostaj navodi se opet 18. novembar 1934. godine, ali sada 700 cm. Nije jasno zašto je došlo do ove promjene, ali je evidentno da je tokom novembarske poplave 1934. godine stradao vodomjer u Ulogu, nakon što je registriran vodostaj od 400 cm. Također, očigledno je da je vodostaj na tom mjernom mjestu tada bio i veći, ali nije jasno na koji se način kasnije došlo do procjene od 700 cm. 160

Zbog očigledne greške kod prepisivanja od 1932. godine navođeno je da je maksimalni vodostaj od 192 cm na ovoj vodomjernoj stanici postignut 14. novembra 1921. godine, a u Izvještaju za 1941. godinu navedeno je da je ovaj vodostaj (192 cm) dostignut 14. novembra 1935. godine.

88


Dračevo

Krupa

Jadr. mora 0,13

1892. 620

496 cm 18. XI 1934. 16. XI 1925.

97.

Kazanci

Ševar. Jar.

Oblast Karsta

701,60

1897. 750

9-11. III 1933.

98.

Vrbica

Vrb. Jar.

Oblast Karsta

702,00

1897. 1074

650 cm 15. XII 1923. 16/17. XI 1925.

99.

Ćaprazlije

Tovar. Jar.

Oblast karsta

691,10

1897. 1290

16. XI 1937.

100.

Podgreda (Kinov ponor)

Ribnjak

Oblast karsta

903,00

1924. 400

66 cm 16. VI 1936. 15. XI 1925.

101.

Mladeškovci

Pon. Jez.

Oblast karsta

900,00

1924. 380

22-26. XII 1927.

102.

Skucani ponor

Jaruga

Oblast karsta

895,00

1924. 108

103.

Vidimlje

Kriva Jaruga

Oblast karsta

883,00

104.

Dragnić

Kriva Jaruga

Oblast karsta

105.

Čajić prolog KaPloča meniti ponor

106.

Čajić prolog Opaki ponor

107.

694 cm 16. XI 1925.

1160 cm 17. XI 1925.

380 cm 11. 620 cm XII 1932. 18. XI 1934. 650 cm 21/22. III 1932.

520 cm 18/19. XI 1934.

600 cm 10. 400 cm I i 6. XII 1. I 1934. 1932. 1000 cm 1160 cm 21. III 1932. 1. II 1934. Suho 1932.

40 cm 28. II 1934.

322 cm 14-18. XI 1925.

370 cm 5. IV 1932.

290 cm 11-22. III 1934.

14/15. XI 1933.

Suho 1925.

57 cm 18. III 1932.

100 cm 9-16. XI 1934.

1892. 556

7. XI 1926.

500 cm 14. XI 1925.

394 cm 16. 250 cm III 1932. 2/3. I 1934.

880,95

1892. 789

11. V 1924.

560 cm 23-29. XI 1925.

554 cm 1. VI 1932.

Oblast karsta

702,80

1897. 740

10-12. IV 1924. i 19-22. IV 1924.

730 cm 17/18. XI 1925.

492 cm 13. 722 cm XII 1932. 1. i 2. I 1934.

Ploča

Oblast karsta

702,80

1910. 1310

725 cm 13. IV 1930. 17/18. XI 1925.

Čajić prolog Veliki ponor

Ploča

Oblast karsta

695,50

1897. 2162

9. XI 1939.

108.

Livno

Bistrica

Oblast karsta

722,20

1924. 136

109.

Rapovina

Žabljak

Oblast karsta

712,55

625 cm 30. IV 1934.

718 cm 15. 767 cm I 1932. 2. I 1934. 1052 cm 13/14. XII 1932.

1535 cm 23. XI 1934.

100 cm 16. XII 1937. 15. XI 1925.

75 cm 1. XII 1932.

110 cm 18. XI 1934.

1924. 105

92 cm 16. XII 1934. 15. XI 1925.

88 cm 16. X 1932.

105 cm 16. XII 1934.

120 cm 16. 110 cm X 1932. 17. XI 1934.

180 cm 200 cm 18/19. XI 5/6. I 1932. 1934.

1460 cm 17/18. XI 1925.

110.

Guber

Struba

Oblast karsta

716,20

1924. 120

Nema podataka za okto1932. i 1935. bar-decembar 1925. godine

111.

Mokronoge

Šujica

Oblast karsta

880,00

1892. 220

14. XI 1925. 220 cm 14. XI i 20. XII 1925. 1925.

112.

Kovači

Šujica

Oblast karsta

850,00

1892. 700

18-20. XI 1925.

570 cm 30. XI 1925. 10. III 1923. (600 cm 5/6. XII 1925.)

113.

Rašteljka-Korito

Ričina

Oblast karsta

689,79

1916. 805

114.

Prisoje

Ričina

Oblast karsta

704,10

1916.

700 cm 18-20. XI 1925.

150 cm 18/19. III 1932.

690 cm 18. XI 1934.

450 cm 14. 600 cm XI 1932. 19. XII 1934.

180 cm 15-18. XI 1925.

89

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

96.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

18-21. III 1935.

622 cm 31. 1116 cm XII 1932. 31. XII 1934.

1 IV 1935.

571 cm 31. 1068 cm XII 1932. 31. XII 1934.

1916. 270

17. XI 1934.

148 cm 19. 270 cm 17. XI 1934. III 1932.

262,64

1888. 400

24. X 1937.

Oblast karsta

221,56

1892. 1109

662 cm 24. XII 1937. 30. XI 1925.

Zalomska

Oblast karsta

799,06

1902. 3830

20-21. XI 1934.

3540 cm 17. XI 1925.

2450 cm 15. IV 1932.

Gračanica

Gračanica

Oblast karsta

946,03

1887. 290

28. X 1936.

180 cm 11. XI 1925.

170 cm 16. 190 cm X 1932. 18. XI 1934.

Srđevica

Mušnica

Oblast karsta

932,08

1887. 256

256 cm XI 1925. i XI 11. XI 1934. 1925.

186 cm 11. 256 cm III 1932. 17. XI 1934.

Oblast karsta

478,03

1888. 1370

1100 cm 30. XI 1925. II i III 1941. (1190 cm 5/6. XII 1925.)

1260 cm 355 cm 17. 26/27. XI IV 1932. 1934.

476,36

1888. 1010

26-27. XI 1934.

850 cm 120 cm 30. XI 1925. (980 3-13. I cm 28. XII 1932. 1925.) 1720 cm 30. Xi 1925. (2310 cm 30. XII 1925.)

945 cm 30. 2185 cm IV 1932. 16. XI 1934.

340 cm 11. XI 1925.

340 cm 1. I 350 cm 1932. 18. XI 1934.

115.

Drinovci Vrlika

Jez. Nuga

Oblast karsta

248,65

1887. 1222

116.

Drinovci

Ponor Šajin.

Oblast karsta

250,64

-

117.

Prisoje-Karlov Han

Rečina

Oblast karsta

704,10

118.

Široki Brijeg

Lištica

Oblast karsta

119.

Kruševo

Lištica

120.

Biograd (Nevesinje)

121.

122.

123.

Kuti

Opačica

124.

Bijeljani

Opačica Oblast (Dakarsta bar-Polje)

1113

469,90

1888. 2530

14-15. XII 1923.

230 cm 15. XI 1925.

170 cm 2. I 1932.

180 cm 15/16. XI 1934.

445 cm 17. 742 cm XII 1932. 21. XII 1934. 3830 cm 20/21. XI 1934.

1010 cm 26/27. XI 1934.

125.

Obod

Fatnica

Oblast karsta

126.

Bileća

Trebišnjica

Trebišnjice

322,14

1888. 430

7. II 1930.

127.

Trebinje (Arslanagića most)

Trebišnjica

Trebišnjice

272,43

1888. 310161

480 cm 11. i 15. XI 200 cm 14. 240 cm 23. XI 1923. 1925. (510 IV 1932. 18. XI 1934. cm 29. XI 1925.)

128.

Dobromani

Trebišnjica

Trebišnjice

250,19

1891. 1065

1 III 1941.

792 cm 11. XI 1925.

740 cm 14. 770 cm IV 1932. 19. XI 1934.

129.

Zavala

Trebišnjica

Trebišnjice

240,43

1888. 1960

28. II-1. III 1941.

Nema podataka o ovoj stanici

523 cm 1. V 1932.

1263 cm 5. I 1934.

130.

Dobri Do

Trebišnjica

Trebišnjice

226,47

1888. 3394

1 III 1941.

2586 cm 30. XI 1925.

1950 cm 30. IV 1932.

2688 cm 4/5. I 1934.

161

Iz nepoznatog razloga od 1932. godine nema podataka o maksimalnom postignutom vodostaju za ovu vodomjernu stanicu sve do 1940. godine, ali je tada (greškom) navedeno da je maksimalni vodostaj od 310 cm postignut 23. XI 1923. godine.

90


IZVORI a. Neobjavljeni izvori Arhiv Jugoslavije, Beograd (AJ): 1. Fond: Ministarstvo unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije (MUPKJ, 14) 2. Fond: Ministarstvo građevina Kraljevine Jugoslavije (MG KJ, 62) 3. Fond: Ministarstvo poljoprivrede Kraljevine Jugoslavije (MPKJ, 67)

Arhiv Republike Srpske, Banja Luka (ARSBL) 1. Fond: Veliki župan Vrbaske oblasti (VŽVO) 2. Fond: Kraljevska banska uprava Vrbaske banvovine (KBUVB)

Arhiv Republike Srpske, Kancelarija Doboj (ARS-KD) 1. Fond: Hidrotehnička sekcija Bosanski Brod (HSBB)

91

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

IZVORI I LITERATURA


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

b. Objavljeni izvori 1. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1923. godinu. 1925. Sarajevo: Generalna direkcija voda Ministarstva poljoprivrede i voda Kraljevine SHS, Beograd. 2. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1925. godinu. 1930. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 3. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1926. godinu. 1931. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 4. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1927. godinu. 1931. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 5. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1928. godinu. 1932. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 6. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1929. godinu. 1932. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 7.

Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1930. godinu. 1932. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd.

8. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1931. godinu. 1933. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 92


10. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1933. godinu. 1934. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 11. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1934. godinu. 1935. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 12. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1935. godinu. 1936. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 13. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1936. godinu. 1937. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 14. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1937. godinu. 1938. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 15. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1938. godinu. 1939. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd. 16. Izvještaji o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode u bivšoj Kraljevini Jugoslaviji za 1939. godinu. 1940. Sarajevo: Geofizički zavod Nezavisne države Hrvatske, Zagreb. 17. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1940. godinu. 1946. Beograd: Hidrotehničko odjeljenje Ministarstva građevina Federativne narodne republike Jugoslavije. 93

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

9. Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1932. godinu. 1934. Sarajevo: Hidrotehničko odelenje Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije, Beograd.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

18. Godišnjak o vodostajima za 1941. godinu. 1947. Beograd: Savezna uprava hidrometeorološke službe Federativne narodne republike Jugoslavije. 19. Karta za odbranu od poplava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 1926. Razmjera: 1 : 1 000 000. Beograd: Ministarstvo poljoprivrede i voda, Generalna direkcija voda.

c. Štampa 1. Jugoslovenski list, Sarajevo 2. Novi glasnik Jugoslovenske muslimanske organizacije, Sarajevo 3. Politika, Beograd 4. Pravda, Beograd 5. Večernja pošta, Sarajevo 6. Vrbaske novine, Banja Luka 7.

Vreme, Beograd

d. Internet 1. Karta slivova rijeka u Bosni i Hercegovini (Izvor: http:// www.fhmzbih.gov.ba/latinica/HIDROLOGIJA/karakteristike.html)

94


Summary In May 2014 great floods struck Bosnia and Herzegovina and the entire region. They have brought back into the Bosnian and Herzegovinian public sphere the almost forgotten and seldom used terms such as – “big floods”, “catastrophic floods”, “historic floods” and “centennial floods”. At the same time they pointed to the fact that in Bosnian and Herzegovinian historiography floods, as a narrow term, and natural disasters as a broad term and their influence on society have not been researched. Without pretensions to “introduce” ecological topics as the “big” topics into Bosnian and Herzegovinian historiography, with this paper we want to draw attention to a completely neglected segment of Bosnian and Herzegovinian history. As a basic criterion for the classification of floods and the determination whether the floods were considered “big” or periodic, we used the data about maximum water levels of Bosnian and Herzegovinian rivers, the size of the flooded area and the data about the consequences i.e. damage caused by floods. Analysing this information from published and unpublished archival sources and the contemporary printed media, we have discovered that in the period from 1918 to 1941, the floods from November 1925, April 1932 and November 1934 had the elements of “big”, “catastrophic”, “historic” or “centennial” floods. 95

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

BIG FLOODS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA (1918-1941)


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

Chronologically, the first flood in the interwar period that particularly stands out not only by the number of measurement locations where the water level reached its maximum but also by the size of the flooded area and the damage that was caused, was the flood from November 1925. During November 1925, due to heavy rainfall the water levels of the majority of rivers in Bosnia and Herzegovina rose and several measurement locations recorded maximum water levels. On 29 measurement locations the records that were set in November 1925 were neither reached nor surpassed until the beginning of Second World War and on many locations they have not been surpassed to the present day. Record water levels were registered on all existing measurement locations of river basins of Una and Vrbas, several measurement locations in the direct basin of river Sava, in the basin of river Neretva, river Tihaljina, Šuica and Mušnica and the basin of river Drina on several measurement locations. Also on other measurement points of the mentioned river basins, water levels were near historic maximum whereas in the basin of river Bosna despite a rise, the water levels were not close to historic maximum. Along the mentioned rivers, communication structures were flooded and damaged (roads, railways, bridges, ferry lines, telephone and telegraph lines). Numerous towns and villages were flooded as well as housing and industrial buildings; livestock were destroyed, arable land etc. The towns that were heavily affected were Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanska Dubica, Prijedor, Jajce, Bugojno, Gornji Vakuf, Bosanska Gradiška, Travnik and numerous villages in the valleys of almost all Bosnian and Herzegovinian rivers.

96


As the third instance of a big flood we have analysed the flood from November 1934. Long and heavy rainfall and lack of vegetation, especially around the source of river Neretva caused rapid water accumulation and flooding torrents in almost entire Herzegovina recording historic water level maximum on five out of six measurement locations along the river Neretva, on four out of eight measurement locations along Neretva tributaries and on another five measurement points (around 30) of the Adriatic drainage basin. The greatest damage were registered in Konjic, Ostrožac, Mostar, Blagaj, Stolac and especially in the area of Čapljina and Gabela field where Neretva and Bregava formed a lake which remained there 97

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

The next flood was in April 1932 when the area around the river Sava was heavily struck. Even though according to reports from Bosnian and Herzegovinian measurement locations the flood from 1932 did not represent a catastrophic flood, the field reports and the data from measurement locations on the Croatian side of the river Sava portrayed a completely different picture. All seven counties in Bosnia and Herzegovina located along the river Sava were affected by this flood. Hundreds of villages and thousands of houses were flooded, and tens of thousands of people became refugees. Bosanska Gradiška, Bosanski Šamac, Bosanski Brod and Bijeljina were turned into islands in the new Pannonian Sea from where only the roofs of the flooded houses protruded. Even though the April flood from 1932 mainly hit the areas along Sava, other parts of Bosnia and Herzegovina were not spared, especially in the valleys of the rivers Pliva, Vrbas, Una, Sana and Ukrina.


Enes S. Omerović - VELIKE POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1918-1941)

for days after the decline of water levels. In November of 1934, the areas and regions along the rivers Sava, Una, Sana and Vrbas also suffered damages. Even though these floods did not hit equally big areas, each one of the analysed floods had a great impact, short-term and long-term, on the residents of the flooded area. Mainly unregulated and poorly maintained riverbeds of most Bosnian and Herzegovinian rivers could not even absorb periodic floods and this problem became prominent in some towns. Local authorities could have, in the best case, tried to save and evacuate people, cattle and property and later to work on compensation of damage and rebuilding of defensive objects in order to prevent future floods. Dramatic reports from the field during the floods, but also the reports from flooded areas after the withdrawal of water into riverbeds testify not only of the proportions of damage and loss, but also of (un)preparedness of authorities, from the lowest to the highest level, for the fight against big floods and the (dis) ability to deal with their consequences. Even though big floods in the affected areas left wasteland behind, on a long-term basis, they were at the same time, initiators of positive changes – from the relation of the state towards the need of maintenance, building and enlargement of defensive objects to the relation of local residents form the endangered areas towards their own security. Within the analysed period these changes could be noticed and linked with big floods. Preventive activities were intensified (formation of water cooperative associations, planning of measures for the case of big floods, building of objects for the protection of floods, cleaning and re98


Key words: Bosnia and Herzegovina, big floods, ecohistory, Bosna, Una, Sana, Vrbas, Drina, Neretva, Sava.

99

POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: PRILOZI EKOHISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

gulation of the riverbeds, planning and doing repair works after floods etc.), but the activities of authorities were also significantly improved in emergency situations (formation of boards for the defence from floods, usage of resources which the state had at its disposal, usage of previous experience etc.) However, the fact that despite the achieved progress, the whole period between the two world wars in almost every activity of authorities during the floods and immediately after them, and in the following years, great disproportions were visible between real needs on the field and approved and invested resources.


Millions discover their favorite reads on issuu every month.

Give your content the digital home it deserves. Get it to any device in seconds.