Page 1

2013.

16.4. / 29.4. dražen lapić jedan, dva – tri izložba fotografija


izložba fotografija

2013.

16.4. / 29.4. dražen lapić jedan, dva – tri


Matematička konstanta u kreiranju triptiha Dražena Lapića

Izložbeni projekt “Jedan, dva - tri” Dražena Lapića nije, dakle, samo izložba fotografija već projektna cjelina koja na neki daleki način asocira na rad Ladislava Galete “Water Pulu 1869-1896” iz 1987. Riječ je dakako o istraživanju dva potpuno različita medija, o filmu i o fotografiji, no poveznica im je ideja centra (središta). Da je kojim slučajem ovaj Lapićev projekt nastao 2002. bio bi svakako uvršten u izložbu “Od miga do micanja” koja je pokušavala pojasniti meke granice između art filma i fotografije, odnosno fokusirati se na problem miga, stanja kratkog okidanja, i micanja, dakle pokreta kojim se postižu određeni likovni učinci. Lapićev projekt bavi se problemom miga i micanja s naglaskom na izrez (kadar).

/ branka hlevnjak

Projekt “Jedan, dva - tri” Dražen Lapić oformio je na bazi istraživanja centralne fotografske osi. Prva fotografija podijeljena je na pola, te zajedno sa svojim dijelovima čini triptih. Bila bi to jednostavna formula 2:1:1. Međutim, triptih je daleko složeniji i svaka se polovica odnosi prema cjelini kao zasebna i originalna fotografija koja s početnom fotografijom, od koje je nastala i osamostalila se, ima tek zajednički početni motiv. Da bi izbjegao banalnost obične diobe, autor odmjerava centralnu os za prvu sliku s lijeve strane odnosno za drugu s desne (može i obratno) dodajući im nezamjetni prostor (razlohane osi, što je asocijacija na vrtnju Zemlje) u vidu određene matematičke konstante (k). Tako postiže da se tripih čita kao 2: 1+k : k+1, što otvara prostor drugačijem viđenju istog. Fotografski gledano, Lapić je unutar odabranog početnog kadra minimalno pomicao očište (poziciju) i dobio slijed ili niz kadrova koji se razlikuju od filmskog slijeda koji je sedamdesetih godina bio određeni novum. U takvim fotografskofilmskim nizovima naglasak je uvijek stavljen na vrijeme okidanja: na primjer, isti portret ostvaren u tri za redom različita okidanja, s tri minimalno pomaknute kretnje. Vrijeme je, pritom bilo značajan faktor. Lapić se ovdje, međutim, ne bavi vremenom, nego kadrom (izrezom) kao takvim. Minimalni pomak izreza znači drugu fotografiju s time da se taj pomak događa računalno, stabilno 2

galerija ulupuh

i matematički točno, za razliku od hvatanja motiva uživo. Učinak je mirna, stabilna i slikovita kompozicija triptiha. Autor je motivom vezan uz strukturalnu fotografiju, onu koja zahvaća motiv detaljno, prilaženjem i približavanjem žarišta, izbacujući sve ono što bi moglo narušiti ideju promatranja površine, sjena, to jest strukture (građe). Strukturalna fotografija je pedesetih i šezdesetih godina zagospodarila fotografijom, a jednako je privlačna i danas. Međutim, ta struktura nije sama sebi svrhom, nego je dio projekta kojim Lapić razrađujući izrez, postiže učinke slikovitosti. Svaka od tri fotografije u nizu ima svoju originalnost, koja je, gleda li se triptih kao cjelina, trostruko pojačana. Trostruko je pojačan doživljaj oronulog zida, vrata, prozora, rešetaka, sjena itd. Visokom osjetljivošću na boje, ritam, strukture, vođen suvremenom potrebom da se u običnom i zanemarenom vidi ljepota više, Lapić bira intimne i nereprezentativne kutke, naglašavajući lirski ugođaj nježnih odlazećih boja ili pak svježinu novog kolorita. Fotografija uključuje socijalnu osjetljivost i maštovitu asocijativnost kao proširena područja gledanja. Odabir motiva također ima važno mjesto u projektu. Njegova asimetričnost, vidljiva već na početnoj fotografiji, bitan je element u spomenutom dijeljenju uz matematičku konstantu. Asimetričnost motiva pridonosi vizualnoj posebnosti podijeljenih “slika” do vrste fotoiluzije. Naime, triptih se čini kao filmski to jest vremenski a ne geometrijsko matematički niz. Moderna ideja pokreta zamijenjena je postmodernim računalnim kalkulacijama. Autor je postavio novi modularni sustav foto-triptiha čiji sklad osim u suvremenom marginalnom motivu i njegovom osobitom koloritu leži i u matematici. U kontrapunktu između minimaliziranog arhitektonskogeometrijskog motiva s jedne strane i njegovog podvrgavanja racionalnom istraživanju optičkih efekata s druge, Dražen Lapić postigao je nove likovne efekte enformelskog dojma računajući na izazove meditativne naravi.


2013. 3

galerija ulupuh


4

galerija ulupuh


2013. 5

galerija ulupuh


6

galerija ulupuh


2013. 7

galerija ulupuh


8

galerija ulupuh


2013. 9

galerija ulupuh


10

galerija ulupuh


Dražen Lapić rođen je u Zagrebu, 13. siječnja 1963. godine. Nakon završene srednje Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu, na Odsjeku za fotografiju u klasi profesora Aleksandra Kukeca, aktivno započinje karijeru profesionalnog fotografa. Surađuje sa vodećim marketinškim agencijama i mnogim eminentnim hrvatskim tvrtkama na projektima reklamnih kampanja, oglašavanja, kao i na projektima knjiga, monografija, kalendara i kataloga. Ostvaruje san da profesionalna, primijenjena i umjetnička fotografija budu njegov životni poziv i izazov. Dugogodišnja uspješna karijera, više od 25 godina rada i iskustva, omogućuje mu da se zadnjih desetak godina posveti umjetničkoj fotografiji “izložbenog formata” stvarajući “oku ugodna djela”, atmosfere pejzaža, interijera i portreta. Godine 1997. započinje kontinuirani umjetničko - fotografski projekt “PRIRODNA STVAR” kojim kroz vizure pejzažne fotografije istražuje retoriku prirodne tvari - stvari. Putujući prirodom profesije, vučen snagom znatiželje, spontano počinje umjetničkom fotografijom, nekonvencionalnim pristupom, bilježiti ljepote Hrvatske, te 2004. godine nastaje ideja za umjetnički projekt “POSEBNOSTI OKRUŽENJA”. U okviru tog projekta u slijedećih će deset godina ostvariti deset umjetničkih foto monografija i izložbi. Iste, 2004. godine osniva neprofitnu umjetničku organizaciju FOTO ART UNIJA. Radeći u timu sa grupom autora, kao umjetnički voditelj i organizator, Dražen Lapić do danas je realizirao dvadeset i tri izložbe i sedam umjetničkih foto monografija. Proteklih sedam godina angažiran je u poslovnom tjedniku “Lider” kao fotograf i urednik fotografije. Član je ULUPUH - a od 1986. godine, a HZSU-a (samostalni umjetnik fotografije) od 1990. godine. Kontakt: lapic.d@gmail.com ++385(0)91 504 13 98

11

galerija ulupuh

2013.

Biografija


Nakladnik

za nakladnika urednica predgovor grafičko oblikovanje i priprema tisak prostorno-likovni postav izložbe financijski pokrovitelj

isbn

galerija ulupuh

12

ULUPUH Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Preradovićeva 44/1, Zagreb, Hrvatska Ivana Bakal, predsjednica ULUPUH-a Maša Štrbac Branka Hlevnjak kuna zlatica Printera grupa, Zagreb, 2013. Dražen Lapić Ministarstvo kulture RH 978-953-327-043-2

a / Tkalčićeva 14, Zagreb, Croatia P/F / +385 (0)1 4813 746 E / galerija-ulupuh@zg.t-com.hr w / www.ulupuh.hr galerija ulupuh


2013.


oblikovala kunazlatica

Dražen Lapić  

photography exhibitino catalogue

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you