Page 1


Povijest svijeta


Povijest svijeta

Rijeka, 2009.


4

Impresum

POVIJEST SVIJETA Copyright © 2005 Peter Delius Verlag, Berlin Copyright za Hrvatsku © 2009 Naklada Uliks, Rijeka Sva su prava pridržana. Nijedan dio ove knjige nije dopušteno umnažati i prenositi na bilo koji način bez prethodnog pismenog odobrenja nositelja prava.

Nakladnik: NAKLADA ULIKS Čavalsko 17 51000 Rijeka Tel: 051/ 648 068 Fax: 051/ 648 069 Mob: 098/431 513

Autori:

Za nakladnika:

Dr. Klaus Berndl, 8. poglavlje (Europa, str. 530-585), bez str. 569

Silvano Frančišković

Markus Hattstein, poglavlja 1, 2, 3, 4 (Islam, 224-241), 5 i 8 (Europa, str. 586-649)

Urednik hrvatskog izdanja:

Arthur Knebel, 7. poglavlje

Miro Božić

Hermann-Josef Udelhoven, poglavlja 4 i 6 Prijevod: Stručni suradnici:

Nevenka Fabijanić

prof. dr. Dominik Bonatz, Drevni Orijent dr. Christiane Coester, Novija povijest Europe

Stručna recenzija hrvatskog izdanja:

prof. dr. Renate Dürr, Rani novi vijek u Europi

mr. sc. Beata Buzov

prof. dr. Marie-Luise Favreau-Lilie, Europski srednji vijek

Lucija Božić, dipl. pol.

dr. Karl Heinz Golzio, Indija, Južna Azija

Bojan Kovačević, prof.

dr. sc. Bernd Hausberger, Drevna i Latinska Amerika prof. dr. Peter Heine, Povijest islama

Priprema za tisak:

prof. dr. Mechthild Leutner, Kina

Naklada Uliks, Rijeka

dr. sc. Carola Metzner-Nebelsick, Rana povijest dr. Heinrich Schlange-Schöningen, Antika

Tiskano u Kini, rujan 2009.

dr. Christoph Studt, Svjetski ratovi i međuratno razdoblje dr. Siegfried Weichlein, Suvremena povijest Europe

www.naklada-uliks.com

dr. sc. Thomas Zitelmann, Afrika

ISBN 978-953-7306-42-7 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 120301051

Sve slike su iz AKG-Images Berlin/London/Paris osim sljedećih koje su iz DPA - Deutsche Presse Agentur, Hamburg: 11/dolje desno, gore 2. v. lijevo, gore desno; 12/1 lijevo, 2 lijevo; 13/3 lijevo; 14/1 lijevo, 2 lijevo; 15/4 lijevo, desno; 224/4; 225/6, 9; 432/1; 456/2, 5; 496/4; 502 polje dolje lijevo; 508/5; 509/6, 7, polje lijevo; 517/25; 528; 530/2; 531/6-9; 532/1; 533/11; 534/1-4 polje lijevo; 535/5–7, 10, 11; 537/9, polje; 542/polje; 543/8, 9; 545/7; 546/5, 7; 547/9–11, 13; 548/1–6; 549/7, 9, 11, Polje; 551/polje; 552/2–5; 553/6–9, polje lijevo i desno; 554/1–4, 6; 555/8–10, 13; 557/polje; 559/8, 9, 11; 560/2–5; 561/9–11; 562/1–5; 563/8–10, polje; 564/4, polje; 565/6, 9, polje lijevo; 566/4–6, polje; 567/7–12, polje; 568/2–5; 569/6–10, polje; 570/1–7; 571/8, 10–12, polje; 572/1–3, 5, 6; 573/7–11; 574/1–3, 5; 575/6, 7, 9–12; 576/2; 577/7, 10–13; 578/2, 5, 6, Polje; 579/7, 9–14; 580/1, 2, 4, 5; 581/7–11, polje; 582/1, 2, 4, 5; 583/6–11, polje; 584/1–5, polje; 585/6–11; 588/1–3, 7; 589/10, 14, polje; 590/3–5, polje lijevo i desno; 591/6– 11; 592/1–8; 593/9–15; 594/1, 2, 4–6; 595/10, 12, 13, polje; 596/1; 597/8, 10–13, polje; 598/1, 4, 6; 599/8, 10–13, polje; 600/2, 6; 601/8–10, 12, 13; 602/1–4, 6, 7; 603/9, 10, 12–14, polje; 604/2–8; 605/9–13; 606/2–4; 607/8–10, 12, 13; 608/2, 4, 5; 609/9–13, polje; 610/1–5; 611/11, polje lijevo; 612/1–5; 613/6–11; 614/1–6, polje; 615/7, 8, 10, 11; 616/1, 2, 4, 5, polje; 618/3; 619/7, 9, 11, 12; 620/1–7; 621/9–13; 622/1, 4, 5, 7, polje; 623/8, 10– 14; 624/2–6; 625/7–11, polje; 626/1, 3; 627/9, 11, polje; 628/2, 3, 5–7; 629/8–12, polje; 630/3–5, 7, 8; 631/9–13, polje; 632/1–8; 633/9, 11, 12, 14, polje; 634/1–7; 635/8–14; 639/8, 9, 13; 640/1, 2, 6, polje; 641/7, 9–12; 642/1–8; 643/9–14, polje; 644/1–6; 645/7–13; 646/1, 2, 4, 5, 7; 647/8, 9, 11; 648/1–5; 649/6–8.


Kako se služiti knjigom

Kako se služiti knjigom

Uvod u poglavlje

Jedinstveni dizajn i organizacija ove opširne knjige omogućuju jednostavno korištenje i brzo snalaženje. Otvarajući knjigu na bilo kojoj stranici čitatelj može brzo i s lakoćom otkriti o kojoj je zemlji i o kojem povijesnom razdoblju riječ.

sažima široku skupinu tema koje se mogu prostirati od 2 do 12 stranica. Naslov poglavlja Uvod na stranicu

sažima temu koja se obrađuje na toj stranici. 1854. – 1912. g.

Japan

Japan

1854. – 1912. g.

Modernizacija i teritorijalno širenje

1854. –1912. g.

Japan je od 17. st. gotovo u potpunosti bio izoliran od Zapada pod šogunima Tokugawa. Vladala je plemenitaška visoka klasa sa šogunom na čelu. Iako je to pružilo carstvu dugo mirno razdoblje kulturnog procvata 1, također je spriječilo prodor zapadnjačke modernizacije u tehnologiji i politici. Pod unutrašnjim političkim pritiskom posljednji je šogun prisiljen odstupiti 1868. u korist cara, koji je krenuo s modernizacijom. Za vrijeme razdoblja Meijija Japan je ubrzo preuzeo vodstvo u industrijalizaciji Azije i bio je uspješan u vanjskim poslovima.

Reforme Meijija dovele su Japan u moderno doba i učinile ga vodećom političkom i vojnom silom Azije.

Rat Boshi, kratki građanski rat protiv posljednih sljedbenika Tokugawe, doveo je direktno do postavljanja Meijija. 6 Car Mutsuhito, nazvan Meiji (Prosvjetljen) odredio je za cilj modernizaciju Japana

Veliki val, obojeni drvorez, Hokusai, 1830.

Kraj osamljenosti i promjene u zemlji

Moderno doba

1854. – 1912. g.

Zapadne države su doprinijele razvoju Japana u tržišno i trgovinsko središte. Kriza u zemlji je dovela do kraja šogunata.

Na početku 19. st. šoguni Tokugawa su pokušali zadržati Japan izoliranim od Zapada. Međutim, SAD je zahtijevao otvaranje Japana i prisilio 1854. Sporazum iz Kanagawe 2 koji je osigurao Amerikancima korištenje dviju luka za trUkiyo-e: Slikelebdećegsvijeta Porijeklom iz 17. st. u obliku akvarelom oslikanih drvenih ploča s otiskom s temama iz visokog sloja umjetnost škole Ukiyo-e prikazivala je glumce i polusvijet. Kasnije su oslikavali prirodu i gradske scene. Ando Hiroshige i Hokusai su istaknuti slikari škole Ukiyo-e koja je oslabjela u razdoblju Meiji.

govinu. 3 Europske države su tada potpisale slične sporazume i 1860. japanski su izaslanici putovali u Europu kako bi započeli trgovinu sa Zapadom. Mnogi sporazumi su bili loši za Japan često osiguravajući značajne povlastice za Zapad. Ovo otvaranje zemlje imalo je posljedica u samoj državi. Strance je stanovništvo smatralo neprijateljima. Kada je nekoliko nacionalističkih samuraja 4 napalo strane trgovce europski je ratni brod obasuo topovskom paljbom Kagoshimu 1863. i Shimonoseki 1864. Utjecajna skupina koja je zahtijevala političku reorga-

nizaciju i uspostavljanje cara oformila se u Japanu. Japanski modernizatori, kao i naoružane strane sile, označili su nadolazeći pad šogunata Tokugawa. Šoguni su priznali da Japan mora prilagoditi svoje politike novim okolnostima. Njih su pretekli vojni vođe provincija Satsume, Choshua i Tose koji su osvojili carsku palaču 5 u Kyotu 3. siječnja 1868. Tokugawa Yoshinobu je caru predao vlast koja je bila u rukama šoguna preko 250 godina. Edo je proglašen prijestolnicom 1868. i preimenovan u Tokyo i car Mutsuhito (Meiji) se ondje preselio 1869.

Samuraj u oklopu

Carska palača u Kyotu, oko 1900.

Komercijalni sporazum između SAD-a i Japana, 31. ožujka 1854.

Japanski napad na kineske branitelje

značajnim reformama. To se ponajviše postiglo uz pomoć njegovih moćnih ministara Kida Takayoshija, Saiga Takamorija i Okube Toshimichija. U dekretu iz 1871. ukinute su tradiconalne feudalne struktuEuropski i američki brodovi u Yokohami

Mjesec nad krajolikom s rijekom, obojeni drvorez, Ando Hiroshige

1854. | Sporazum Kanagawa

1864. | Europski napad na Shimonoseki

1863. | Europski napad na Kagoshimu

419

Službena objava rata Japana Rusiji 10. veljače 1904.

1871. | Ukinut feudalizam

3. siječanj 1868. | Osvojena carska palača u Kyotu

1877. | Ustanak Satsume

re i postavljeni guverneri kako bi se zamijenio raniji sustav lokalne samouprave. Europski vojni savjetnici i inžinjeri restrukturirali su vojsku, industriju i 8 transport. Zakoni i obrazovne institucije su

uveo obaveznu vojnu službu – bio je prisiljen ugušiti ustanak Satsume. Prusija je poslužila kao model kad je pripreman novi ustav 1889. koji je formalno označio Japan kao ustavnu monarhiju. Parlament s gornjim i donjim domom je osnovan 1890. iako je car još uvijek mogao intervenirati u politku dekretima ili raspuštanjem donjeg doma. Vojska je imala pravo uložiti veto na položaje ministara. Industrijalizacija je zahtijevala proširenje teritorija zemlje ponajviše zbog sirovina i tržišta u inozemstvu. Japan je 1870-ih sklopio sporazum s Rusijom oko otoka Kurila sjeverno od Japana i okupirao kineske otoke Ryukyu obnovljene po zapadnom mo- na jugu. Japanci su iskoristili delu. Ubrzani tijek ovih proustanak u Koreji kako bi osvomjena je također uzrokovao i jili dodatne kineske teritorije. otpor. Kad je 1877. ratnička Pobijedili su u 7 Sino-japanklasa samuraja raspuštena, mi- skom ratu 1894.-95. i Sponistar rata Yamagata Aritomo razumom iz Shimonosekija – koji je po pruskom modelu, zauzeli Tajvan i Pecadores. Japan je pobijedio i u 9 Ruskojapanskom ratu 1904.-1905. koji se vodio zbog Mandžurije i Koreje. U sporazumu iz Portsmoutha, New Hampshire, 1905. Japan je dobio južnu polovicu otoka Sakhalin i najam poluotoka Liaodong. Anektirao je Koreju 1910. Car 0 Mutsuhito je umro 1912. u Tokyu. Za vrijeme njegove vladavine Japan je postao najbrže industrijalizirana zemlja u Aziji i glavna Smrt cara Mutsuhita, obojena grafika, politička i vojna sila. 1912. 1904.-05. | Rusko-japanski rat

1877. | Raspušteni samuraji

1895. | Sporazum iz Shimonosekija

Car Mutsuhito (Prosvjetljeni) s obitelji

Željeznička postaja između Uena i Nakasenda

SaigoTakamori General Saigo Takamori bio je zapovjednik trupa u Boshinskom ratu i vodio preko 50 tisuća samuraja. Uz Kida Takayoshija i Okubu Toshimichija bio je jedan od trojice heroja vlade Meijija. Uskoro se povukao iz javnog života i osnovao školu za samuraje koji su napustili svoje položaje. Saigo je 1877. u Satsumi vodio ustanak samuraja, koji su se osjećali obečašćeni gubitkom svojih povastica. Ozbiljno ozlijeđen u bitki, tražio je od svojih suboraca da mu odrube glavu kako bi izbjegao hvatanje i daljnje poniženje.

1854. – 1912. g.

Japan

Moderno doba

418

zajedno s povijesnim razdobljem pojavljuje se pri vrhu svake stranice.

Samuraj u stavu za napad

1912. | Car Mutsuhito umire u Tokyu 1910. | Japan anektirao Koreju

Obojena polja Vremenska skala

daje kratak pregled glavnih događaja koja se obrađuju na stranici.

Uokvirena polja

naglašavaju glavni tekst zanimljivim i važnim dodatnim podacima.

Brojevi slika

pojavljuju se u tekstu i smještaju slike u povijesni kontekst.

sadrže citate koji se odnose na djela ili biografije važnih osoba. Obojene zastavice Sva imena ljudi

koja se spominju u tekstu mogu se pronaći i u Kazalu.

označuju razdoblje i poglavlje teme koja se obrađuje.

5


6

Sadržaj

Prva umjetnička djela čovjeka: Spiljsko slikarstvo iz kamenog doba, str. 21

Sumerani: Vrlo napredna civilizacija razvila se u Mezopotamiji, str. 34

Egipatske piramide: važni spomenici ranih faraona, str. 43

Babilonska kula: ima mitološki i interkulturalni značaj, str. 41

12 Zašto povijest?

28 Prva carstva

16 Pretpovijest

Oko 7000. g. prije Krista do 200. g. poslije Krista

Do otprilike 4000. g. prije Krista 18 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27

Kameno doba: počeci čovječanstva Sve je počelo u Africi Rani hominoidi Teritorijalno širenje Naselja i uporaba oruđa Vatra i lov Jezik i ukop preminulih Religija i kultovi Umjetnost prvog čovjeka Neolitska revolucija Kulture razvijene u naseljima na brežuljcima

Ispunjena tajnovitošću i bezvremenskom ljepotom: egipatska kraljica Nefertiti, str. 45

30 32 34 42 50 52 54 58 60 64 66 68 72

Prve velike civilizacije Migracija naroda Rane države u Mezopotamiji Stari Egipat Hetiti Kraljevine oko Plodnog polumjeseca Sirija i Palestina Židovstvo Međani i Perzijsko carstvo Ahemenida Nomadi euroazijskih stepa Religije Indije, Kine i Japana Indija od početaka do invazije Aleksandra Velikog Rana Kina do razdoblja ‘Zaraćenih država’


Sadržaj

Partenon, hram na Akropoli: Veličanstveni primjer klasične grčke arhitekture i dokaz moći polisa Atene, str. 87

Veliki Kineski zid: Baština prvih kineskih careva, str. 152

Jedan od najvećih vojskovođa Rima: Gaj Julije Cezar, str. 120

74 Antički svijet

Oko 2500 g. prije Krista do 900 g. poslije Krista 76 78 82 94 102 106 108 110 114 120 128 130 136 138 140 146

Kultura Grka i Rimljana Kreta i Mikena – počeci grčke kulture Klasična Grčka od kulture polisa do kraja neovisnosti Uspon i pad svjetske sile: od Makedonije do ratova Dijadoha Judeja i Arabija prije Rimljana Kartaga: svjetska sila i rimski suparnik Etruščani: saveznici Rimskog Carstva Rim: od početaka do propasti Republike Rimsko Carstvo Vladavina generala i carskog Rima Od Konstantina do uspona Bizanta Kršćanstvo Armenija i Mala Azija od Dijadoha do Rimljana Perzija pod Partima i Sasanidima Kelti, Slaveni i germanska plemena Velika seoba naroda

148 150 152 154

Nomadska carstva euroazijskih stepa Drevna Indija Prvi kineski carevi – dinastije Qin i Han Prva kraljevstva Sjeverne i Sjeveroistočne Afrike

August, prvi rimski car, str. 122

7


8

Sadržaj

Progon: Prorok Muhamed se skriva pred neprijateljima, str. 226

Krunidba: Karlo Veliki, franački kralj, okrunjeni car, str. 165

156 Srednji vijek

Arhitektura hramova utjelovljuje filozofiju: Angkor Vat, kmerski hram u tropskoj džungli Kambodže, str. 246

252 Rano moderno doba

5. st. – 15. st. 158 160 162 166 174 176 180 182 188 190 198 200 202 206 210 214 218 224 226 236 240 242 244 246 248 250

Srednji vijek Germanska carstva Franačko kraljevstvo Sveto Rimsko Carstvo u kasnom srednjem vijeku Švicarska Francuska u kasnom srednjem vijeku Burgundija i Nizozemska Engleska u srednjem vijeku Irska i Škotska u srednjem vijeku Italija u srednjem vijeku Španjolska i Portugal u srednjem vijeku Sjeverna Europa Istočna Europa Rusija Bizantsko Carstvo Jugoistočna Europa Križarski ratovi Islam Širenje islama Mongolsko Carstvo i njegovi nasljednici Indija Kina nakon dinastije Han Japan Jugoistočna Azija Subsaharska Afrika Naselja i rane visoke kulture Amerike

16. st. – 18. st. 254 256 258 266 270 276 282 288 292 296 302 306 308 312 314 318 322 326 330 332 334 340 344

Rano moderno doba Njemačko Carstvo: Reformacija i posljedice Reformacija Tridesetogodišnji rat Sveto Rimsko Carstvo pod prosvjetiteljskim apsolutizmom Francuska: od vjerskih ratova do uoči revolucije Uspon Engleske Nizozemska: od borbe za neovisnost do francuske okupacije Italija papa i prinčeva Španjolska i Portugal Istočna Europa i Skandinavija Uspon Rusije do velike sile Osmanlijsko Carstvo, velika sila Istoka Sjeverna Afrika Perzija pod Safavidima i Qajarima Mogulska Indija i europske trgovačke korporacije Kina pod carevima dinastija Ming i Mandžu Japan od Muromahija do šogunata Tokugawa Jugoistočna Azija Afrika Drevna američka carstva i osvajanja Španjolaca i Portugalaca Sjeverna Amerika do osnivanja Kanade i SAD-a Oceanija i Australija do dolaska Europljana


Sadržaj

Osvajanja: Španjolski vojnici osvajaju meksičko carstvo Azteka, str. 335

Reformacija: Luter brani svoje ideje pred carem Karlom V., str. 256

Palača Versailles: Spavaonica Luja XIV., kralja Francuske, str. 279

Jurišanje na Bastillu: Početak Francuske revolucije, str. 350

346 Moderno doba

1789. – 1914. 348 350 354 360 368 374 380 384 386 390 394 396 398 400 402 406 408 410 412 414 416 418 420

Građansko doba Francuska revolucija Francuska revolucija 1789. – 1799. Napoleonova dominacija Industrijska revolucija započinje u Europi Njemačke države: preoblikovanje Austrije i Prusije Carska Njemačka Austro-Ugarska Francuska Velika Britanija Zemlje Beneluksa Italija od Bečkog kongresa do početka Prvog svjetskog rata Portugal i Španjolska Skandinavija Rusija od Sporazuma iz Tilsita do abdikacije posljednjeg cara Balkan Osmanlijsko Carstvo Egipat Perzija i Afganistan Indija Kina do posljednjeg cara Japan Jugoistočna Azija

422 Izgradnja afričkih država i kolonizacija 426 SAD: počeci i uspon do svjetske sile 432 Latinska Amerika

Francuski car Napoleon Bonaparte, str. 360

9


10

Sadržaj

Prvi svjetski rat: Ljudi i životinje nose zaštitne maske, str. 440

Lenjin, vođa boljševičke Oktobarske revolucije u Rusiji, str. 480

Svjetska gospodarska kriza: pad burze, tzv. Crni četvrtak, str. 506

Propadandni plakat za jedinice SS-a, str. 510

436 Svjetski ratovi i međuratno razdoblje

1914. – 1945. 438 440 446 448 450 454 456 458 462 466 468 470 472 474 476 478 480 484 486 488 490 492 494 496

Razdoblje svjetskih ratova Prvi svjetski rat Ideologije 20. stoljeća Nepopularna demokracija: Njemački Reich Pod svastikom: nacistička Njemačka Austrija: od Habsburškog Carstva do Njemačkog “Ostmarka” Švicarska: otok stabilnosti Francuska: nesigurnost i okupacija Britanija između dva rata Irska: podjela i neovisnost Belgija i Nizozemska: predmeti njemačke politike moći Italija pod fašizmom Španjolska i Portugal Skandinavija i Baltik Poljska Mađarska i Čehoslovačka Sovjetski Savez Jugoistočna Europa između dva rata Propast Osmanlijskog Carstva Reorganizacija Arabije Iran i Afganistan: borba za neovisnost Put Indije ka neovisnosti Kina između carstva i komunizma Carski Japan i Jugoistočna Azija

500 Britanski Commonwealth: emancipacija britanskih kolonija 502 Afrika pod kolonijalnom upravom 504 Etiopija i Egipat: između podjarmljivanja i neovisnosti 506 Euforija i depresija: SAD između dva rata 508 Latinska Amerika 510 Drugi svjetski rat 514 Drugi svjetski rat 1939. – 1945.

Androgena elegancija: Dvije dame iz 1920-ih, str. 506


Sadržaj

Djeca bježe u Vijetnamu nakon američkog napada napalm bombom, str. 617

Prokazivanje za vrijeme kineske ‘Kulturne revolucije’, str. 619

Stanovnici Berlina slave rušenje Zida, str. 544

Trenuci terora: drugi avion trenutak prije sudara s WTC-om, str. 643

528 Suvremeni svijet

Od 1945. do danas 530 532 536 538 546 548 550 554 556 560 564 568 572 574 576 580 582 586 594 596 598 610 612 618 624

Suvremena povijest nakon 1945. Trendovi u svjetskoj politici Put ka europskom ujedinjenju Njemačka Austrija Švicarska Ujedinjeno Kraljevstvo: od Commonwealtha do Europske unije Irska Francuska Belgija, Nizozemska i Luksemburg Italija Španjolska: od vojne diktature do ustavne monarhije Portugal Sjeverna Europa Istočna i Srednja Europa Jugoslavija i države sljednice Grčka i Turska Sovjetski Savez i države sljednice Sjeverozapadna Afrika Izrael Arapski svijet i Bliski Istok Pakistan i Indija Jugoistočna Azija Kina, Japan i Koreja Australija, Novi Zeland i Oceanija

626 634 636 644 648

Afrika poslije neovisnosti njezinih naroda Kanada SAD: globalna sila Latinska Amerika Globalizacija

650 Kazalo

Nelson Mandela i Willem de Klerk se rukuju i tako zapečaćuju kraj apartheida, str. 633

11


12

Uvod

1

2

Internet nam daje najnovije podatke o trenutnim događajima, ali se naše povijesno znanje temelji na radu znanstvenika.

Moguli prošlosti i sadašnjosti: Australski medijski mogul Rupert Murdoch i prikaz dvora velikih indijskih mogula 17. stoljeća.

Zašto povijest?

V

rijeme u kojem živimo je pomahnitalo, a 24-satne vijesti kojima smo neprestano izloženi stvaraju nam osjećaj da smo u zaostatku za vremenom ili da smo nevažni. Na internetu 1, tračevi u nanosekundi stječu status činjenica. Mislimo da do znanja o održivom razvoju možemo doći jednim klikom miša. Naša je povijest koju istražujemo na Googleu kao brza hrana, spremna za brzu konzumaciju. Stigao je web, virtualni vulkan koji izbacuje masu u svim smjerovima, bez ikakve zapreke koja bi spriječila protok nefiltriranih riječi i iskrivljenih slika. Zapeli smo i pokušavamo pronaći smisao u zasljepljujućoj magli krivih informacija. Povijesna istina predstavlja robu do koje je teško doći. Povremeno moramo stati na tren, doći do daha, sabrati se, izravnati ovratnike i shvatiti da povijest svijeta, kao sve ostalo vrijedno truda, zahtijeva temeljito proučavanje velike kvalitete. To je razlog zašto se u ovo doba ‘istina’ koje se nalaze u tabloidima okrećem Društvu National Geographic, znanstvenoj i obrazovnoj organizaciji koja je financirala Hirama Binghama i njegovo ponovno otkriće Machu Picchua 1911. godine jednako kao i uspješnu potragu Roberta Ballarda za ostacima Titanika 1985. godine. U sjedištu Društva koje izgleda poput bunkera, u 17. ulici u Washingtonu, proveo sam mnoge besane noći radeći na posebnim projektima. Zgrada je toliko velika da obuhvaća cijeli gradski blok. Kada prođete supercroca, jednog od najvećih krokodila na svijetu, i kosture dinosaura koji se nalaze u predvorju muzejskog izgleda, uđete u privatne urede i nezaključane laboratorije, tada shvatite da je

Društvo zapravo naš tumač kulture, povijesti i geografije. Urednici, istraživači, znanstvenici i povjesničari čine neumorne istraživače povijesti. I oni nemaju granica: oceansko dno, krateri na Marsu, bojišta građanskih ratova i rimski ostaci, što god vam padne na pamet, National Geographic to istražuje i izvještava o znanju jednako kao i o znanosti; njihov je cilj obrazovati nas o našem svijetu i o našoj galaksiji. Što nas dovodi do ove knjige? Jedna pametna osoba jednom mi je rekla da je prvo pravilo sakupljanja znanja shvaćanje koliko toga zapravo ne znamo. Čitanje i uživanje u predivnim ilustracijama ove zgodne knjige naziva Povijest svijeta podsjetilo me na onaj korisni dio narodne mudrosti. S obzirom da naše živote živimo prema naprijed, dan po dan i sat po sat, rijetko imamo razloga da se osvrnemo unatrag. “Čini se da je sve što pripada prošlosti palo u more”, napisao je Henry Miller u svom romanu Rakova obratnica. “Sjećanja postoje, no slike su izgubile živost, čine se mrtvima i nesuvislima, poput mumija koje je nagrizlo vrijeme i koje su zapele u kaljuži.” Miller je u pravu. 2 Ruperta Murdocha i Donalda Trumpa smatramo ‘mogulima’, no ne znamo ništa o indijskom Mogulskom Carstvu iz 14. stoljeća. Neki od nas nedjeljom radi molitve posjećuju luteranske i metodističke crkve te se nazivaju 3 ‘protestantima’ bez da išta znaju o mir u Augsburgu potpisanom 1955. godine. Naše je kolektivo pamćenje kratkotrajno. Dovoljno je teško razmišljati o patnjama vojnika 4 Drugog svjetskog rata, a kamoli procjenjivati kušnje ‘Pekinškog čovjeka’, jednog


Uvod

3

4

Vjera 340 milijuna protestanata temelji se na reformaciji koja je započela 1517. g. objavom 95 Teza Martina Luthera.

Američki vojnici za vrijeme Drugog svjetskog rata i revolucionari na barikadama u Parizu 1848: u borbi protiv represije i za slobodu građana.

od najstarijih arheoloških nalaza ljudskih ostataka. Njegova je starost između 300 i 400 tisuća godina, a tijelo je otkriveno pokraj Pekinga 1920-ih. No, tko zna? Možda je postojao neki drugi Pekinški čovjek 400 tisuća godina prije njega. Mi smo ga otkrili pukim slučajem. Što da jednostavno nismo iskopali njegove milijune godina stare prethodnike? Naravno. On je naš predak iz razdoblja samog postanka čovjeka. Međutim, njegove kosti postavljaju više pitanja nego što pružaju odgovora. Zbog toga je tako teško točno odrediti povijest. Zahtijevamo odgovore, no kada ih dobijemo, oni samo vode do novih pitanja. To je krug koji izaziva ogorčenje i koji je čak i neumornog Arnolda Toynbeeja i Durantove izbacio iz njihovih istraživačkih sjedala. Ovaj krug odgovora i pitanja iskusio sam i sam dok sam radio za National Geographic na knjizi o vizualnoj povijesti naziva Mississippi: Making of a Nation (Mississippi: Stvaranje naroda), djelu koje sadrži na stotine slika u boji i još više povijesnih činjenica. Zajedno sa snovima koji su bili izvor energije ljudskog duha, rijeka je stvorila povijest: istraživanje, izgradnja carstva i izumi. Svaku smo istinu spoznali putujući rijekom; činjenica da su drevni Indijanci Hopewell živjeli na istočnoj obali Mississippija i na kraju nestali dovodi nas do toga da postavimo dodatna pitanja poput “Zašto su nestali?” Budimo realni. Jedina sigurnost koja postoji jest ta da ništa nije zauvijek sigurno. Bilo da proučavamo njemačke prinčeve, grčke bogove, vladare Inka ili moreplovce Oceanije, naše će znanje o njima sigurno biti krajnje ograničeno. Povijest svijeta, gledana pod suvremenim mikroskopom, razlama se na milijarde i milijarde posve različitih kultura, ljudi i događaja, s brojnim tajnama o svakoj činje-

nici koju znamo o njima. Nesigurnost je vrhovni vladar u povijesnoj domeni, a oni koji tvrde da su pronašli konačne odgovore nisu u pravu. Povijest svijeta je ciklona koja uklanja svaku česticu i olujni oblak koji je ikada postojao pod njenim naslovom. Što nije povijest svijeta? Nije ni čudo što su oni koji su se stvarno uhvatili u koštac s definicijom ‘povijesti svijeta’, poput Descartesa i Nietzschea, poludjeli. Jednostavno postoji previše toga što bi trebalo obuhvatiti pa često zanemarujemo prošlost. Većina se ljudi ne može sjetiti o čemu su razmišljali dan prije, a kamoli što su Konfucije i Aristotel mislili stoljećima prije. Stoga je njihovo rješenje razumno: povlačenje. Zašto razmišljati o beskrajnoj, nezasitnoj i neodgonetljivoj prošlosti? To je pošteno pitanje: “Zašto proučavati povijest svijeta?” Prečesto je rutinski odgovor taj da nam ona pomaže da postanemo dobro obaviješteni građani. Glupost. Većini nas prilično je dobro i bez da znamo da je Dionizije živio od 430. do 367. g. prije Krista ili da je Orrorin tugenensis “Milenijski čovjek” pronađen u Keniji 2000. g. Zašto je potrebno znati da je Hefestion umro 324. g. prije Krista ili da je Marija Terezija preuzela kontrolu nad Bohemijom i Mađarskom 1740. g.? Na koji način poznavanje tih činjenica unapređuje naše trenutno stanje? Da bih dobio te odgovore, okrećem se filozofu Williamu Jamesu koji je inzistirao na tome kako ljudi, za razliku od drugih živih bića, žude za ili čak zahtijevaju “divlje činjenice bez zavlačenja ili podijele na kategorije”. To je ono što ljudi žele. A u naše postmodernističko doba, vizualne nam slike, poput divnih ilustracija u ovoj profinjenoj knjizi, pomažu da potaknemo našu zaboravljenu znatiželju. Tim se slikama pokazalo nemogućim oduprijeti i uz njih nema mjesta dosadi.

13


14

Uvod

1

2

Čovječanstvo pomiče nove granice na Zemlji i na nebu. Znatiželja i žeđ za znanjem stalno nanovo mijenjaju poglede na svijet.

Više od skladišta knjiga: Aleksandrijska bilioteka u Egiptu i Sudska biblioteka u Beču svjedoče o kulturi i duhu svoga vremena.

Zamislite najjasniju uspomenu astronauta 1 Neila Armstronga kao prvog čovjeka koji je hodao po Mjesecu. Kada sam prije nekoliko godina razgovarao s njim o misiji Apolla 11 iz 1969. g., kazao mi je: “Bilo je to vidjeti Zemlju. Bila je veličanstvena.” Govorio je o tome kako je vidio Grenland i Antarktik, o tome kako je gledao odbljesak sunčevih zraka o jezero Čad u Središnjoj Africi, sve iz njegove perspektive solarnog sustava. Vidio je populaciju svijeta kao ujedinjenu cjelinu. Otkada je osnovano u drugoj polovici 19. st., Društvo National Geographic bori se za širenje znanja o našem svijetu, sve od meteora do gnjezdišta plamenaca i motela s neonskim natpisima koji se protežu napuštenim dijelovima autoceste Route 66. Obično nam jedna slika National Geographica govori više o pojedinom građanskom ratu u Africi ili lansiranju svemirske letjelice ili pak sastanku na vrhu skupine G-8 od kilometara novinarske proze. Radi se o živopisnim slikama koje se zadržavaju u našoj svijesti. Slike, poput onih koje se nalaze u ovoj knjizi, privlače pažnju naših uspavanih osjetila. Ostaju prisutne i postaju jedna vrsta kulturne valute. Izazivaju čuđenje. Sjajne slike nude trajan izvor hrane. Stalno nas progone. Poput Michelangelovog kipa ili Picassovog akta, savršena fotografija, jednom viđena, zauvijek ostaje u nečijem sjećanju. Ono što je najdojmljivije u vezi ove knjige jest broj od gotovo 4 tisuće slika koje služe kao dodatak tekstu. One pomažu čitatelju da ostane usredotočen. Pri početku čitanja pružaju pomoć, pomažu da se mašta uhvati ukoštac s povijesnim događajima. Dok razmatrate ovu knjigu, mogli biste pitati “Zašto još jedna povijest svijeta?” Ovo se pitanje odnosi na mene osobno. Ne postoji ništa što može više obeshrabiti autora poput mene od šetnje 2 hodnici-

ma bizantskih knjižnica pritom gledajući tisuće knjiga uredno posloženih na prenatrpanim policama. Sve je na svom mjestu, no čini se tako sterilnim i beživotnim. I svaka se knjiga čini poput zrna pijeska na plaži bez povratka. Previše je otisnutih stranica da bi znali otkuda početi ili što učiniti. To je razlog zašto mladi često smatraju povijest dosadnom. Sada je scenarij već jednako poznat kao i slika Normana Rockwella: adolescenti odu u knjižnicu, uzmu knjigu o povijesti, postane im dosadno i u roku od sat vremena postanu omamljeni od zamora, spremni da izađu na svježi zrak ili započnu zanimljiv razgovor ili, još bolje, odu spavati. Većina ovih ogromnih knjiga u knjižicama izgleda poput mrtvih riječi, poput prašnjave mrtvačnice nestvarnog obrazovanja i tradicionalnog razmišljanja. Ova knjiga nije jedan od onih suhoparnih znanstvenih svezaka. Povijest svijeta izaziva osjetila, poput snažnog udisaja mirisnih soli i snagom povijesti na skladan, zabavan i nadahnut način razbuđuje um koji se nalazi duboko u podsvjesti. Njezine su stranice pune života, bacaju iskre u svim smjerovima, u njima je više života nego u gotovo bilo kojoj drugoj ‘povijesti svijeta’. Njen je smisao da potiče znatiželju. Ona sama po sebi nije potpuna. Bilo da se čita od korice do korice ili da se baca pogled na nju radi brzog zadovoljstva, konačni je rezultat izuzetan. Vlasnik se osjeća mudrim samim time što se ova knjiga nalazi u kući, na stoliću za kavu ili noćnom ormariću. Riječi i slike u ovoj knjizi djeluju istinito i njihovo predstavljanje u bajtima informacija omogućuju osobi koja ih čita da doživi jedno gotovo interaktivno iskustvo. Boje i slike blješte. One su razlog zbog kojeg se zadržavate, zbog kojeg ne bježite. One ponovno pokreću maštu. Zbog njih želite


Uvod

3

4

Nadahnjujuća baština faraona: Priča o kraljici Kleopatri i dalje nadahnjuje pisce, skladatelje i režisere.

Razvoj civilizacije: Futuristički Šangaj vodi kroz 21. st., dok nas istovremeno oduševljavaju korijeni civilizacije antičkih kultura.

vidjeti 3 Sfingu, Kineski zid i Nacionalni park Grand Canyon. Počnete žaliti zbog činjenice da ste tratili vrijeme črčkajući po papiru na satovima geografije u srednjoj školi ili na predavanjima Odsjeka za povijest na fakultetu. Sada je prekasno. Ova posljednja tvrdnja zaslužuje detaljnije objašnjenje. Kada smo bili mladi, svi smo mi bili Huckleberry Finnovi i Tom Sawyeri, nestrpljivi da se oslobodimo sputavajućih okova učionice i prepustimo uzbuđenjima Mississippija. Većina bi nas umjesto posla za koji smo prikovani od devet do pet radije bila svjetski putnici koji kupovinu obavljaju u Bombaju u Indiji ili gledaju kroz otvoreni hotelski prozor u bernskim Alpama u Švicarskoj. Povijest nudi bijeg od stvarnosti, i što više znamo o našoj prošlosti, na više mjesta možemo pobjeći. Povijest svijeta nešto je poput čarobnog autobusa kojim putujemo kroz vrijeme; njena potpuna jasnoća ponovno oživljava razdoblja koja su iza nas. Stoljeća stupaju na pozornicu sa svih strana, nakratko izvedu svoj ples i odu, ostavljajući prostora za neko drugo razdoblje koje će na glasan i iznenadan način postati središtem pažnje. Kada već ne možemo posjetiti najudaljenije indonezijske otoke svijeta u 15. st. ili u današnje vrijeme otputovati u Šangaj 4, barem ih možemo zamisliti listajući ove stranice. National Geographicu i dolikuje to što objavljuje ovu povijest svijeta, s obzirom na to da se radi o organizaciji čiji je doseg svjetskih razmjera. Iako mnogi u Americi to vjerojatno ne znaju, Društvo National Geographic, osim na engleskom, objavljuje časopise i knjige na mnogim drugim jezicima poput japanskog, španjolskog, hebrejskog, grčkog, hrvatskog, francuskog, njemačkog, poljskog, indonezijskog, korejskog, portugalskog, kineskog, češkog,

rumunjskog, ruskog, norveškog, turskog i nizozemskog. No, njihove sjajne slike ne trebaju prijevod. Njihova je privlačnost sveopća. Primjer toga naslovna je stranica časopisa iz 1985. g. na kojoj se nalazila afganistanska djevojčica nezaboravnih zelenih očiju čiji je pogled bio uperen ravno u fotoaparat. Bol prikazana na toj fotografiji bila je izuzetna. Nakon operacije Trajna sloboda (Operation Enduring Freedom) provedena je istraga kako bi se pronašla ova djevojka koja je dirnula mnoga srca diljem svijeta. Kada se 2002. godine pokazalo da je siromašna pripadnica plemena Paštun koje je živjelo tobože nomadskim načinom života upravo ona, svijet je klicao. Časopis je objavio nastavak njezine priče i prikazao kako ona izgleda danas. Na neki su način slike Sharbat Gule, to joj je ime, jednako opominjale na užas rata kao i na otpornost ljudskog duha. Društvo National Geographic na sličan način pronalazi povijest kroz slike i ilustracije koje se nalaze u ovoj velikoj knjizi. Da sam ja taj koji treba popisati ovu knjigu u knjižari, stavio bih ju na policu pod nazivom ‘primjenjiva povijest’. Ovo je knjiga koju treba posjedovati, cijeniti i koristiti. Ona je dar National Geographica u kojem uživa cijela obitelj i zaslužuje istaknuto mjesto u kućnoj biblioteci. No, ne zaboravite: konačnom znanju niste ni blizu. U stvari, vaše je putovanje tek započelo. Douglas Brinkley, New Orleans Lipanj 2005. g.

15


16 158


17

Pretpovijest Do otprilike 4000. g. prije Krista

K

ada se usporedi s poviješću čovječanstva, barem ovim na Zemlji, istraživanje razvoja, korijena i odnosa ljudi je, ustvari, vrlo mlado. Do 18. st. biblijska priča o nastanku čovjeka – “Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju stvori ga; muško i žensko, stvori ih.” – bila je prihvaćena kao nepobitna istina u mnogim dijelovima svijeta. Zatim se, pojavio – Charles Darwin – najpoznatiji i najprihvaćeniji prirodoslovac. Znanstvenici su sumnjali u poseban status koji je Biblija dodijelila ljudima i sagledavali su razvoj ljudi u kontekstu teorije evolucije. Od tada se ova teorija podupire i dalje razvija otkrićima kostura, primitivnih alata i ostacima prvih naselja. Njihova klasifikacija, datiranje i procjena korištenjem suvremenih tehnologija omogućili su nastanak vrlo točnog poimanja o porijeklu čovjeka.

Rekonstrukcija scene lova iz kasnog kamenog doba, oko 30.000 – 25.000 pr. Kr. Za kromanjonce je mamut bio željeni plijen jer su mogli iskoristiti meso, kožu i kljove.


Pretpovijest

Do otprilike 4000. g. pr. Kr.

18

Kameno doba: počeci čovječanstva

Od početaka do otprilike 4000. g. prije Krista

Kameno doba: počeci čovječanstva Od početaka do otprilike 4000. g. prije Krista

Čak ni danas još uvijek ne postoje konačni odgovori na pitanje o porijeklu čovjeka. Godine 1871. Charles Darwin je izazvao odgovore koje je pružala Biblija o postanku svijeta svojom teorijom o evoluciji. Prema teoriji evolucije čovjek je 1 porijeklom nastao od antropoida. Afrika, na kojoj su pronađeni najraniji hominoidi, smatra se ‘kolijevkom čovječanstva’. Evolucija današnjih Homo sapiensa može se pratiti po ostacima kostura, oruđa, prvih naseobina – i spiljskog slikarstva – koji su preživjeli do današnjih dana. 1

Evolucija od čovjekolikog majmuna do Hom o sapiensa

Sve je počelo u Africi

Podjelapretpovijesti

Razvojem teorije evolucije i potkrepljujućim identifikacijama i klasifikacijama ostataka hominoida pronađenima još u 19. st., danas je opće privaćena teza o afričkom porijeklu ljudi. vot 3, 4, 5, 6 stalno razvijao i u kojoj je naglasio povezanost porijekla čovjeka i životinjskog svijeta, posebno primata. Darwinova je teorija ponudila napredne i profinjene intelektualne, društvene i kreativne sposobnosti ranog čovjeka. Svoju je teoriju prikazao u odnosu na korištenje oruđa i životni stil čovjeka, od lovaca i sakupljača do prvih ratara i stočara. Istovremeno se u 19. st. započelo sa sustavnim obilježavanjima i klasifikacijama fosila hominoi2 da i kamenog oruEvolucija od Australopithecusa anamensisa (plavo) do Homo habilisa, Homo rudolfensisa, Homo đa. Posebna se pažerectusa i arhaičnog Homo sapiensa do Homo nja posvećivala daneanderthalensisa i Homo sapiensa sapiensa

Pretpovijest se dijeli na staro kameno doba ili paleolitik, mlađe kameno doba ili neolitik, brončano doba i željezno doba: Donji paleolitik: 2,5 milijuna godina – 250.000 g. pr. Kr. Srednji paleolitik: 250.000 – 30.000 g. pr. Kr. Gornji paleolitik: 30.000 – 10.000 g. pr. Kr. Neolitik: 10.000/8000 – 4000./1800. g. pr. Kr. Brončano doba: 4000. – 700. g. pr. Kr. (Srednji istok) oko 1800. – 800. g. pr. Kr. (Europa) Željezno doba: 1100./800. g. pr. Kr.

Priča 2 o porijeklu čovjeka i evoluciji bila je u 19. st. predmetom žestokih kontroverzi. Postojale su dvije struje misli. Prema doktrini nastanka monoteističkih religija, čovjeka je stvorio Bog, nakon čega se on razvio. Nasuprot toj teoriji stajala je teorija evolucije Charlesa Darwina, prema kojoj se ži-

4

3

|

Pretpovijest čovječanstva odvijala se kroz geološko razdoblje kvartar: Rani pleistocen: 1,8 milijuna – 800.000 g. pr. Kr. Srednji pleistocen: 800.000 – 127.000 g. pr. Kr. Kasni pleistocen: 127.000 – 10.000. g. pr. Kr. Holocen (nakon ledenog doba): 10.000. g. pr. Kr. – danas

taciji fosila, međutim, točno je datiranje otkrivenih ostataka postalo pouzdano tek 1947. g. otkrićem metode datiranja s C-14, profesora Willarda F. Libbyja sa Sveučilišta u Chicagu.

prije 6 milijuna g. Orrorin tugenensis

Budući da su najstariji hominoidi pronađeni u Istočnoj Africi, nastala je teorija koja je Afriku obilježila ‘kolijevkom čovječanstva’. Ova je teza podržana s otkrićem ‘bebe Taung’ 1924. g., fosilom Australopithecusa africanusa, starim 2,2 milijuna godina. S lijeva: (3) Australopithecus anamensis (prije otprilike 4,2 milijuna g.), (4) Autralopithecus afarensis (prije otprilike 4-3 milijuna g.), (5) Australopithecus africanus (prije otprilike 2,8-2 milijuna g.) i (6) Hom o erectus (prije otprilike 1,9 milijuna-200.000 g.), rekonstrukcija.

6

5

Paleolitsko strugalo

|

prije 4,2–3,9 milijuna g. Australopithecus

|

prije 5,5-4 milijuna g. Ardipithecus ram idus

|

prije 4-3 milijuna g. Australopithecus afarensis


Prema najnovijim se istraživanjima počeci čovjeka mogu pratiti do prije više od šest milijuna godina. U nizu naprednih faza najraniji su hominoidi ubrzo razvili mnogobrojne vještine. S vremenom su, iako sporo, ljudi počeli napuštati svoju afričku ‘kolijevku’. raznovrsniju hranu od ranijih hominoida. Nova je prehrana uključivala meso i životinjsku mast. Do tada su hominoidi bili isključivo vegetarijanci. Homo habilis je bio prvi hominoid koji je napustio šumu i q lovio u savanama. Njemu se pripisuje 7 8 najranije klesano kameno orulijevo: Lubanje Australopithecusa africanusa i Australopithecusa boisei đe, koje je vjerojatno koristio desno: Lubanja Australopithecusa s dodanom donjom vilicom 9 za razbijanje kostiju kako bi Slijedeći Darwinovu teoriju, nijski čovjek). Živio je prije otdošao do koštane srži. paleontolozi su tražili ‘kariku prilike šest milijuna godina u Homo ergaster (Homo erectus), koja nedostaje’ između čovje- Keniji. Sljedeća faza nakon Ardi- koji je živio otprilike prije 1,8 – ka i njegovog najbližeg rođaka, pithecusa bio je Australopithecus 7, 1 mil. godina, raširio se čitavim čimpanze. Od tada su otkrive- 8, koji je živio prije 3,7 – 1,3 mi- afričkim kontinentom i bio je ne mnoge vrste hominoida, od lijuna godina i već je koristio prvi hominoid koji je veličinom kojih nisu sve direktni preci primitivno oruđe od oblutaka. i proporcijama sličio modermodernog Homo sapiensa. Australopithecus afarensis je ponom čovjeku. Hodao je uspraDugo se Ardipithecus ramidus, stao poznat kroz ‘Lucy’ čiji je vno, spremao zalihe hrane i ra- 10 gore i iznad: Ručne sjekire od koji je živio prije 5,5 do 4 miliju- kostur pronađen 1974. dio kamena umjetnička djela. kremena, paleolitik na godina na području današnje Sljedeća razvojna faza bio je Prije otprilike 1,6 mil. godina Etiopije, smatrao najranijim ho- Homo genus. Homo habilis, koji je izradio je prvu ručnu sjekiru 9 , noid koji je putovao dalje od minoidom. Međutim, 2000. g. je živio prije 1,5 – 2,3 milijuna go- 0 koju je koristio i kao pijuk. Afrike, postupno naseljavajući otkriven Orrorin tugenensis (Mile- dina, imao je veći mozak i jeo Homo ergaster je bio i prvi homi- najbliže dijelove Azije i Europe. “Lucy” Niti jedno drugo otkriće hominoida nije izazvalo toliko divljenja kao gotovo čitav kostur duljine 107 cm, žene Australopithecusa afarensisa, koji je otkriven u regiji Afar u sjeveroistočnoj Etiopiji 1974. g. Nazvan je Lucy po pjesmi Beatlesa koja je svirala u istraživačkom kampu. Tisak ju je nazvao ‘karikom koja nedostaje’. Pripada filogenskoj liniji čovjeka i ima sve anatomske preduvjete uspravnog hoda. Njezine kosti i zubi pružaju vrijedne informacije o njezinu načinu života. 11 Australopithecus u lovu u nizini, paleolitik

|

prije oko 2,8-2 mil. g. Australopithecus africanus

|

prije 1,9 mil. – 200.000 g. Hom o erectus

|

prije 2,3-1,5 mil. g. Hom o habilis

|

prije 1,6 milijuna g. Prva kremena

Do otprilike 4000. g. pr. Kr.

Rani hominoidi

19

Pretpovijest

Kameno doba: počeci čovječanstva

Od početaka do otprilike 4000. g. prije Krista


Povijest svijeta  

Povijest svijeta je opsežna, sveobuhvatna i bogato ilustrirana knjiga koja obuhvaća razdoblja od pojave prvih ljudi i nastanka prvih civiliz...

Povijest svijeta  

Povijest svijeta je opsežna, sveobuhvatna i bogato ilustrirana knjiga koja obuhvaća razdoblja od pojave prvih ljudi i nastanka prvih civiliz...

Advertisement