__MAIN_TEXT__

Page 1


MUZEJI SVIJETA REMEK-DJEL A ARHITEKTURE


SADŽAJ

UVOD

12

GRAD ZNANOSTI I UMJETNOSTI, VALENCIA

158

MUZEJ KIASMA, HELSINKI

26

MART, ROVERETO

166

BRITANSKI MUZEJ, LONDON

32

GALERIJA UFFIZI, FIRENZE

172

MUZEJ VIKTORIJE I ALBERTA, LONDON

40

VATIKANSKI MUZEJI, VATIKAN

180

NACIONALNA GALERIJA, LONDON

48

NACIONALNI ARHEOLOŠKI MUZEJ, ATENA

190

PUŠKINOV MUZEJ LIJEPIH UMJETNOSTI, MOSKVA

194

TATE MODERN, LONDON

56A

PRIRODOSLOVNI MUZEJ, LONDON

62

HERMITAGE, ST. PETERSBURG

200

RIJKSMUSEUM, AMSTERDAM

66

EGIPATSKI MUZEJ, KAIRO

214

MUZEJ PERGAMON, BERLIN

70

MUZEJ YAD VASHEM, JERUZALEM

218

ŽIDOVSKI MUZEJ, BERLIN

74

TOKIJSKI NACIONALNI MUZEJ, TOKIO

226

MUZEJ VITRA DESIGN, WEIL AM RHEIN

78

AGNSW NOVE AZIJSKE GALERIJE, SYDNEY

230

MUZEJ MERCEDES-BENZ, STUTTGART

82

NACIONALNA GALERIJA VIKTORIJE, MELBOURNE

236

MUZEJ POVIJESTI UMJETNOSTI, BEČ

88

NACIONALNA GALERIJA KANADE, OTTAWA

240

LOUVRE, PARIZ

92

MUZEJ LIJEPE UMJETNOSTI, BOSTON

248

CENTAR POMPIDOU, PARIZ

102

MUZEJ METROPOLITAN, NEW YORK

254

MUZEJ GUIMET, PARIZ

108

MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI, NEW YORK

260

MUZEJ D'ORSAY, PARIZ

112

MUZEJ SOLOMON R. GUGGENHEIM, NEW YORK

268

MUZEJ DU QUAI BRANLY, PARIZ

120

INSTITUT SMITHSONIAN, WASHINGTON D.C.

274

MUZEJ CAREE D'ART, NIMES

128

DVORANA SLAVNIH I MUZEJ ROCK AND ROLLA, CLEVELAND

280

MUZEJ LES ABATTOIRS, TOULOUSE

132

MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI, SAN FRANCISCO

284

OCEANOGRAFSKI MUZEJ, MONTE CARLO

136

NACIONALNI ANTROPOLOŠKI MUZEJ, MEXICO CITY

294

MUZEJ GUGGENHEIM, BILBAO

142

MUZEJ PRADO, MADRID

150 KAZALO

300

MUZEJ NACIONALNO SREDIŠTE UMJETNOSTI KRALJICE SOFIJE, MADRID 154

T EKST Giulia Carmin P ROJEKTNI UREDNIK Valeria Manferto De Fabianis U REDNIK SURADNIK Laura Accomazzo G RAFIČKO

OBLIKOVANJE

Paola Piacco G RAFIČKI IZGLED Stefania Costanzo

1 Nacrt za Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu, djelo Maria Botta, 1995. g. 2 – 3 Piramide u Louvreu, djelo I. M. Pei, 1988. g. 4 – 5 Stakleni krov Velikog predvorja Britanskog muzeja, djelo Normana Fostera, 2000. g. © 2007 White Star s.p.a. Via Candido Sassone, 22/24 - 13100 Vercelli, Italy www.whitestar.it TRANSLATION: SARAH POINTING All rights reserved. This book, or any portion thereof, may not be reproduced in any form without written permission of the publisher. White Star Publishers® is a registered trademark property of White Star s.p.a.

ISBN 978-88-544-0280-5 Reprints: 1 2 3 4 5 6 11 10 09 08 07 Printed in China

11


UVOD

P

ovijest svjetskih muzeja je neizmjerno očarava-

ve. Zajednička nit, koja ujedinjuje vrlo različita mjesta i zbirke

juća tema. Nakon što su se dugo smatrali pra-

poput ovih prikazanih u knjizi, je želja za sakupljanjem, konzer-

šnjavim spremištima sjećanja na prošlost, danas

viranjem, prikazivanjem i ostavljanjem nasljeđa prošlosti. Ono

predstavljaju najučinkovitiju i najneosporavaniju metaforu

se mora prevesti u užitak znanja, mora se prikazati u sadašnjo-

društva, prošlog i sadašnjeg, čije promjene i mnoga njegova

sti i sačuvati za budućnost. Ovaj aspekt ujedinjuje muzeje koji

lica dokumentiraju. Muzeji su, ustvari, vrlo dinamična i živahna

su poput enciklopedija tipični za razdoblje prosvjetiteljstva s

mjesta, koja su sposobna stalno se mijenjati i držati korak s

modernijim, i često vrlo specijaliziranim primjerima. Jesu li muzeji samo spremnici? Sigurno da nisu: priča o

vremenom. Upravo kada se činilo da se približava kraj jedne stare insti-

osnivačima, njihovim graditeljima i zaposlenicima – i onima

tucije koja se teško borila ostati suvremena, muzeji su odgo-

koji su ih oblikovali traženjem i organiziranjem predmeta od

vorili na krizu i izazov tako što su ojačali, procvjetali i razvili se

ekonomske i kulturne vrijednosti – omogućuju nam da istraži-

do neviđenih dimenzija. Veliki je broj gradova u čitavom svije-

mo nevjerojatno i bogato tlo kulturne povijesti i sjećanje na

tu osnovao nove muzeje započevši krajem dvadesetog stolje-

mnoge različite kulture koje su nastale i održale se u svijetu.

ća, a vodile su ih različite vizije i ideje. U tome im je pomogla

Kada su rođeni muzeji i kako su se razvijali kroz vrijeme?

muzejska arhitektura koja se razvila i stvorila nove načine obli-

Kako bismo ušli u trag nastanka ove institucije moramo se vra-

kovanja ovih mjesta sjećanja i kolektivnog identiteta i na taj

titi u povijest antike, kada je – kako i sam naziv govori – muzej

način naglasila njihovu važnost.

bio Museion, hram muza. Bio je to sveti hram u koji su smjeli

Ova knjiga predstavlja izbor muzeja iz cijeloga svijeta, pre-

samo svećenici. Prvi proslavljeni primjer u povijesti ove klasi-

pričavajući povijest zbirki kao i građevina u kojima su smješte-

čne tradicije je poznata građevina koju je dao sagraditi

ni na zadivljujućim fotografijama koje pokazuju njihove pre-

Ptolomej II. Philadelphus u Aleksandriji u 3. st. prije Krista. Bila

krasne karakteristike. Na taj način prati čitatelja na putu kroz

je to na neki način antička državna kulturna institucija u kojoj su

vrijeme gdje otkriva značajne ljude koji su sudjelovali u razvo-

se čuvali razni tekstovi, rukopisi i rijetke knjige, ali i skulpture i

ju muzeja koji se odvijao dugo vremensko razdoblje. Ove pre-

umjetničke i vjerske rukotvorine, a imala je političku ulogu

krasne i iznenađujuće priče ne omogućuju nam samo da pra-

povezivanja novog kraljevstva s carem Aleksandrom Velikim.

timo živote i talente careva, papa, privatnih kolekcionara,

Najraniji slučaj kada je riječ muzej upotrijebljena kako bi

znanstvenika i običnih ljudi koji su slijedili svoj san o njihovom

se označila privatna zbirka umjetničkih djela bilo je u 16. st. a

osnivanju, nego i da otkrijemo povijest čovječanstva očima

odnosilo se na veličanstvenu kolekciju portreta poznatih ljudi

ljudi koji su ih željeli zaštititi od zuba vremena, proučavati ih i

koju je sakupio Paolo Giovio u svojoj palači na jezeru Como.

ostaviti ih za buduće generacije.

Ustvari, Cosimo I. mu je odao počast tako što je po njemu

Muzeologija je zamršena vrsta sakupljanja, znanstvenog i

nazvao Galeriju Gioviana u Uffiziju.

tehnolokog napretka, arhitektonskih promjena i inovacija,

U razdoblju kasne renesanse bile su moderne tzv. Dvorane

proučavanja povijesti civilizacija prošlosti i mukotrpnog – i

čuda. Termin se odnosio na privatne zbirke neobičnih pred-

gotovo paradoksalnog – zadatka historiziranja suvremenog

meta čija je namjera bila ne katalogizirati ili klasificirati ih u

vremena u sadašnjosti. U pregledu koji ovdje nudim, muzeji se

znanstvenom smislu kako bi ih se smjestilo u logičan kontekst

čine u svoj svojoj raznolikosti i heterogenosti, različiti zbog

nego ih prikazati kao neobične izloške i raritete s jedinim

svoje snažne osobnosti koja naglašava različite povijesti i pute-

ciljem poticanja čuđenja i divljenja. U vrijeme prosvjetiteljstva

6 – 7 Ambasadorove stube iz Muzeja Hermitage, St. Petersburg 8 – 9 Dvorana Blanche i A. L. Levinea, Muzej Metropolitan, New York, 1939.-1985. 10 Znak i logo Muzeja moderne umjetnosti, New York 11 Stube na ulazu u Muzej povijesti umjetnosti, Beč, 1891. 12 Muzej znanosti princa Felipea, Valencia, djelo Santiaga Calatrave, 2000. 13


rođena je institucija koja u sebi utjelovljuje modernu ideju

Postmoderni muzeji našeg doba postali su kulturni magne-

muzeja. U ovom su razdoblju mnogobrojne zbirke bile posve-

ti, koji privlače ogroman broj ljudi i postaju dinamičnija mje-

ćene određenim temama u pokušaju da se postigne enciklo-

sta na kojima posjetitelji ne samo da pronalaze zbirke kojima

pedijska univerzalnost koja je karakterizirala to razdoblje.

se dive, nego sudjeluju u događajima i situacijama koji se

Žeđ za sustavno katalogiziranim znanjem koju su pokaziva-

ondje organiziraju.

li muzeji u vrijeme prosvjetiteljstva savršeno se odrazila na

Muzeji su tako postali strojevi kulturne proizvodnje s

prve enciklopedije koje su tada tiskane, uključujući

Centrom Pompidou u Parizu, njegovom futurističkom i inže-

Encylopédie (1751. g.) Denisa Diderota. Muzej prosvjetiteljstva

njerskom strukturom vidljivih sustava, koji su dizajnirali Renzo

postao je najvažniji hram znanja u kojem se moraju prikazati

Piano i Richard Rogers, a otvoren je 1977. g.

najvažnija djela umjetnosti i prirode. U tom su povijesnom tre-

No, 21. st. je i vrijeme spektakularne arhitekture, koju

nutku muzeji pretpostavili svoju najvažniju društvenu odgovor-

predstavlja još jedna značajna građevina koja je ostavila svoj

nost koja im omogućuje da i danas predstavljaju važnu ulogu

pečat u odnosu između dizajna i arhitekture muzeja. Lučki je

u zajednici. Štoviše, imaju važnu obrazovnu i odgojnu funkciju,

grad u Baskiji u Španjolskoj, daleko od utabanih turističkih

prenoseći znanje i šireći horizonte onih koji ih posjećuju.

puteva, 1997. postao međunarodnim fenomenom s usađe-

Dvije nesravnjive ustanove u povijesti muzeja bile su proiz-

nom novom slavom i prestižom koji su nastupili nakon izgra-

vod duha: Britanski muzej u Londonu, osnovan 1759. g., i

dnje novog muzeja iz Zaklade Guggenheim. Naravno, radi se

Louvre u Parizu, koji je otvoren za javnost 1793. g. Ove su

o Bilbaou, i slici s kojom se ovaj grad sada poistovjećuje:

dvije institucije i dalje univerzalni simboli žeđi za univerzalnim

nevjerojatna skulpturalna arhitektura Franka O. Gehryja, koja

znanjem i riznice ogromnih vrijednih zbirki koje je muzej po

ne samo da u sebi udomljuje nego je i sama u konkurenciji

prvi puta otvorio za oči javnosti, neopozivo određujući svoju

suvremene umjetnosti.

društvenu ulogu u demokratskom obliku što je bilo potpuno

Galerije ili svjetovni hramovi, nekad prilično aseptični i

suprotno nekadašnjoj elitističkoj ulozi, kada je bio namijenjen

neutralni u smislu prostora za prikazivanje sada su sve više

samo nekolicini odabranih.

predmetom teških rasprava. Imamo nevjerojatnu arhitekturu s

Želju prosvjetiteljstva da predstavlja sve aspekte znanja

privlačnim i zavodljivim oblicima koja je sama po sebi sposo-

zamijenile su određenije zbirke i muzeji koji su svoju pažnju i

bna privući javnost. Primjeri uključuju Guggenheim muzej u

trud usmjerili raznolikosti različitih žanrova. Ovaj novi smjer

Bilbaou djelo Franka O. Gehryja, ali i Židovski muzej u Berlinu,

odražavao je povijesne, ekonomske i društvene promjene,

djelo Daniela Libeskinda, Muzej Yad Vashem u Jeruzalemu,

izražavajući različita politička stajališta, i uvijek su postajali

djelo Moshea Safdiea, zatim Muzej Vitra Design u Weil am

instrumenti moći, ne samo društveni nego i politički, što i

Rhein, djelo Zaa Hadida, te Muzej znanosti u Valenciji, djelo

dokazuju razni muzeji koji su nastajali pod kolonijalnom vlašću.

Santiaga Calatrave, Muzej du Quai Branly u Parizu, djelo

Zadivljujuća prevrtljivost kolekcionara i pokrovitelja koji su

Jeana Nouvela i Muzej Mercedes-Benz u Stuttgartu djelo UN-

ljudima ponudili mjesta neusporedive vrijednosti je neraskidi-

ovog studija. Svima se njima možete diviti uživajući u fotogra-

vom vezom povezana s raznolikim transformacijama arhitektu-

fijama u ovoj knjizi.

re muzeja koja je doživjela snažan rast između dvadesetog i

Zanimljiv aspekt ovih građevina proizlazi iz novih metoda arhitektonskog dizajna za njihovo oblikovanje i simboličkog

dvadest i prvog stoljeća. Moderno je doba bilo svjedokom transformacije hramova

sadržaja forme kako je vidljivo u radu Daniela Libeskinda

starina, panteona i hodnika palača, veličanstvenih kraljevskih

u Berlinu i Moshea Safdiea u Jeruzalemu. Oba su muzeja

rezidencija u kojima su zbirke predstavljale statusne simbole,

posvećeni dramatičnom povijesnom događaju – holokaustu –

sobe čuda, i istinske prizore sjećanja. Međutim, muzeji otvore-

i predstavljaju reprezentativne primjere građevina koje

ni za javnost zahtijevaju veći prostor za ispravan užitak u djeli-

su oblikovane ne samo kao mjesta na kojima će se prikazi-

ma, postaju javna mjesta i kao takva djelom moderne industri-

vati i čuvati povijesna sjećanja nego i kao istinski spome-

je kulture i zabave.

nici.

15 Nacionalna galerija, London, djelo Williama Wilkinsa, 1838. 16 Muzej Guggenheim, Bilbao, djelo Franka O. Gehryja, 1997. 18 – 19 Muzej povijesti umjetnosti, Beč, 1891. 14


Također postoje mnogobrojni jednako monumentalni i

Međutim, povijest svih a posebno posljednjih sagrađenih

spektakularni muzeji s potpuno drugačijim ciljevima. Arhitekti

muzeja je vrlo slojevita i kako bismo držali korak s vremenom

iz UN-ovog studija dizajnirali su Muzej Mercedes-Benz u

trebamo im pristupiti dinamički što se odražava na njihove kul-

Sttutgartu preradivši proizvođačevu trostranu zvijezdu i stva-

turne aktivnosti i programe kao i na njihove pokušaje poveća-

rajući evocirajuće prostore koji se temelje na dvostrukoj spira-

nja i preuređenja prostora. Dosljedno tome, u 20. st., povijesni

li, dok je Santiago Calatrava kreirao efektnu monumentalnu

muzeji prošlosti započeli su s naručivanjem proširenja koja su

strukturu za Muzej znanosti u Valenciji, a Jean Nouvel je dizaj-

dizajnirali poznati suvremeni arhitekti i tako je nastao spoj tra-

nirao zadivljujuću novu građevinu u kojoj se nalaze antropolo-

dicionalnog s modernim. Primjeri uključuju poznatu piramidu I.

ške i etnografske zbirke Muzeja du Quai Branly u Parizu.

M. Peia, koja je sada simbol Louvrea gotovo jednako kao i

S druge strane, pronalazimo arhitekturu kojom prevladava

Mona Lisa; Krilo Sainsbury, koje su dizajnirali Robert Venturi i

linearna i jednostavnija filozofija, koja je osmišljena za neutral-

Denise Scott Brown za Nacionalnu galeriju u Londonu; Veliko

ne izložbene prostore. Primjeri uključuju radove mnogih svjet-

predvorje Britanskog muzeja djelo Normana Fostera i dodatak

ski poznatih arhitekata, uključujući Maria Bottu, i također, ali u

za Muzej kraljice Sofije u Madridu, djelo Jeana Nouvela.

manjoj mjeri, Renza Piana, Tadaa Anda, Herzoga i De Meurona

Izbor djela u ovoj knjizi predstavlja pregled vodećih svjet-

i Yoshia Taniguchija. Muzeji ovih arhitekata suvremene su

skih muzeja, koji predstavljaju različite zbirke ali i arhitekton-

katedrale koje predstavljaju duhovnu vezu s prostorom koji

ska postignuća samih muzeja. Uključuju prve institucije enci-

obuhvaćaju, ponekad na granici nematerijalnog.

klopedijskog stila, muzeje koji su ispunjeni arheološkim i

U ovim slučajevima možemo upotrijebiti popularni opis

antropološkim zbirkama koje pričaju o velikim civilizacijama

'bijele kocke', što označava građevinu koja je dizajnirana kao

prošlosti, kultna sastajališta za uživanje u umjetnosti, od rene-

neutralni i aseptični spremnik čiji je jedini cilj pojačati svoj

sanse do sada te prirodoslovne muzeje i muzeje znanosti i

sadržaj. Još jedan primjer je široki prazan prostor Dvorane za

tehnologije, u kojima se nalaze nevjerojatna svjedočanstva

turbine u Tate Modernu u Londonu, gdje su švicarski arhitekti

rođenja, evolucije i napretka ne samo čovječanstva nego i bilj-

Herzog i De Meuron primijenili projekt industrijske arheologi-

nih i životinjskih carstava.

je kako bi pojačali već postojeću građevinu. Temeljna upotre-

Svjetski muzeji su oduvijek bili i ostat će metaforama žeđi

ba prirodnog svjetla, koje ulazi u prostor karakterizira i novi

čovječanstva za znanjem i osvještavanjem svijeta oko sebe

Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, djelo Yoshia

koje je s vremenom stvorilo mjesta gdje bi kultura i znanje

Taniguchija kao i djelo Maria Botta, kao što je MART u

mogli postati vrijedan demokratski alat za obogaćenje pojedi-

Roveretu ili Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu.

naca i čitavog društva.

20 – 21 Detalj Prirodoslovnog muzeja u Londonu, Francis Fowke i Alfred Waterhouse, 1885. 22 – 23 Muzej du Quai Branly, Pariz, Jean Nouvel, 2005. 24 – 25 Židovski muzej, Berlin, Daniel Libeskind, 2001. 17


26


E U R O P A

Muzej Kiasma HELSINKI, FINSKA

M

uzej suvremene umjetnosti Kiasma u Helsinkiju otvoren je u svibnju 1998. g. Njegov se stalni postav sastoji od preko

9000 djela likovne umjetnosti svih smjerova i stilova i uvijek ga prate mnogobrojni projekti, seminari, konferencije i kazališne produkcije, i to ga istovremeno čini i galerijom i aktivnim kulturnim centrom koji je anagažiran u promoviranju i upoznavanju javnosti s umjetnošću i suvremenom kulturom. Neobičnu zgradu u kojoj je smješten i prema kojoj je dobio ime, dizajnirao je Amerikanac Steven Holl, jedan od najvećih suvremenih arhitekata. Muzej kombinira veliku pozornost na detalje kontinuiranom jedinstvenošću i fluidnošću prostora. Unatoč tome što je antispektakularan i isprepleten s urbanom teksturom i okolinom u kojoj se nalazi na moderan a ipak vrlo radikalno prirodan način, uvijek iznenađuje posjetitelje svojom nepredvidljivošću. Naziv Kiasma potječe od činjenice da je arhitektonska struktura građevine temeljena na skulpturalnim kontrastima između dvosmislenog odnosa njegovih presijecajućih dijelova, koji čini pravocrtni blok nadvišen i omeđen zakrivljenom, valovitom strukturom. Njegova je jednostavnost odmah zamjetljiva u formi, materijalima i boji. Velike krivulje od cinka, titana i bakra oblikuju krov i čitavu zgradu podsjećajući na prekrasno prirodno okruženje u kojem se nalazi i na blizinu Zaljeva Töölo. 26 – 27 Muzej suvremene umjetnosti Kiasma od 1993. g. sastavni je dio krajolika Helsinkija i savršeno je integriran u njegov raspored i urbanističku geometriju. Osjetljiva krivulja građevine čini se da obavija grad i njegovu kulturu, čineći kulturnu vezu s okolnim građevinama (posebno sa zgradom finskog parlamenta).

26 dolje i 27 gore Kiasma se sastoji od dva međusobno ispresijecana dijela: pravokutnog bloka koji je paralelan s cestom (na fotografiji lijevo) i zakrivljenog dijela s raznim presijecima, s jednim prilično uskim dijelom (na fotografiji desno) i drugim prilično širokim, koji podsjeća na tunel, koji se vidi u pozadini na lijevo. Ova asimetrična struktura se djelomično odražava i u unutrašnjosti građevine.

Treperavi bijeli zidovi prate fluidne zakrivljene linije i forme, i tvore 25 blago nakošenih galerija, od kojih je svaka drugačija. Međutim, različitost je uvijek povezana s određenom funkcijom prikazivanja raznovrsnih rezultata eksperimentiranja suvremene umjetnosti. Slijed zidova predstavlja beskrajnu seriju stalno izmjenjivih perspektiva i pogleda, uvlačeći posjetitelja u trajni osjećaj novih otkrića arhitekture i djela koja se ondje nalaze. Odnos između prirodne svjetlosti i osvjetljenja unutrašnjosti igra vrlo važnu ulogu: svaka je galerija osvijetljena drugačije, od umjetnog neonskog osvjetljenja i namjerno poluosvjetljenih dijelova do vrlo snažno osvjetljenih galerija s ocakljenim otvorima koji hvataju horizontalnu prirodnu svjetlost sjeverne zemljopisne širine. 27


E U R O P A

Muzej Kiasma

28 Posjetitelji muzeja doživljavaju kontinuirano izmjenjivanje perspektiva što vodi do dinamične kvalitete pojedinih izložaka i samog koncepta muzeja. Steven Holl na ovaj način izražava odbijanje uspostavljenih vrijednosti nudeći alternativna rješenja.

28

29 Iznenađujuće perspektive unutar Kiasme rezultat su precizne pažnje arhitekta na proučavanju strukturalnih deformacija kako bi stvorio nestatičke dojmove. Cilj je uvući posjetitelja u arhitekturu i sadržaj građevine naglašavajući fizički doživljaj tog istog prostora.


30


E U R O P A

Muzej Kiasma

30 – 31 i 31 Zbog asimetričnosti strukture i presijecanja, izrazita tunelska krivulja južnog dijela kompleksa odzvanja u nekoliko različitih prostorija. Sve ove karakteristike čine galerije prilagodljivim za različite oblike suvremene umjetnosti i istovremeno oslobađaju posjetitelja okova strogog muzejskog stila. Hollova je građevina osvojila i javnost i kritičare, čak i svojim imenom

(koji je toliko smislen da je upotrebljen za označavanje projekta u fazi natječaja). Označava osnovni prijelaz, u ovom slučaju između dva dijela zgrade i između grada i same građevine, izazivajući njihove dublje veze i na taj način smještajući muzej u urbano tkivo i, osjećajno, u sam duh grada.

31


Profile for Naklada Uliks

Najljepši muzeji svijeta  

SADRŽAJ: Svjetski muzeji su svevremenske metafore ljudske žeđi za znanjem. Cilj im je osvjetliti područja u kojima kultura i znanje mogu po...

Najljepši muzeji svijeta  

SADRŽAJ: Svjetski muzeji su svevremenske metafore ljudske žeđi za znanjem. Cilj im je osvjetliti područja u kojima kultura i znanje mogu po...

Profile for uliks
Advertisement