{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade.

Page 1


KAKO NAPISATI SVOJ PRVI ROMAN Oscar Collier i Frances Spatz Leighton


Naslov izvornika Oscar Collier & Frances Spatz Leighton HOW TO WRITE & SELL YOUR FIRST NOVEL Copyright © 1997 by Oscar Collier and Frances Spatz Leighton Copyright za Hrvatsku © Naklada Uliks, 2007. Sva su prava pridr`ana. Nijedan dio ove knjige nije dopu{teno umna`ati i prenositi na bilo koji na~in bez prethodnog pismenog odobrenja nositelja prava. Nakladnik NAKLADA ULIKS ^avalsko 17, 51000 Rijeka Tel: 051/ 648068 051/ 648069 Za nakladnika Silvano Fran~i{kovi} Urednik Miro Bo`i} Prijevod Katarina Trava{i} Lektura Meri Farac Jemri} Dizajn naslovne strane i priprema za tisak Naklada Uliks, Rijeka Tisak mtg-topgraf Velika Gorica, travanj 2007. ISBN 978-953-7306-08-3 CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEU^ILI[NA KNJI@NICA – RIJEKA UDK 808.1(035) 82:658.8>(035) 659:82>(035) COLLIER, Oscar Kako napisati svoj prvi roman / Oscar Collier, Frances Spatz Leighton; prevela Katarina Trava{i}. - Rijeka : Naklada Uliks, 2007. Prijevod djela: How to write & sell your first novel. - Bibliografija. - Kazalo. ISBN 978-953-7306-08-3 1. Leighton, Frances Spatz I. Kreativno pisanje – Priru~nik II. Knji`evnost -- Marketing 110828094


Kako napisati svoj prvi roman Oscar Collier i Frances Spatz Leighton

Rijeka, 2007.


Sadr`aj Uvod 9

Prvi dio:

Kako napisati svoj prvi roman 1. Bit stvari 19 Kako su prvi romani Johna Wessela, Toma Clancyja, Olivije Goldsmith i Helen Hooven Santmyer postali bestseleri. Njihova tajna: pri~anje pri~e koja rasplamsava ~itateljevu znati`elju, stvaranje fiktivnog svijeta kojeg ~itatelji `ele istra`iti.

2. Mainstream? Krimi}? Znanstvena fantastika? Literarni? Koju vrstu romana vi `elite pisati? 32 Nau~ite {to o glavnim vrstama kako biste najbolje mogli uporabiti pripovjedne snage i vje{tine u stvaranju pri~e do koje }e i vama i ~itatelju biti stalo.

3. Po~injem li od likova ili od radnje? 49 U~inite likove nezaboravnima daju}i im individualne zna~ajke. Neka budu simpati~ni ljudi koji do`ivljavaju promjene. Neka govore zanimljive stvari.

4. ^etiri koraka i gotovo 63 ^etiri koraka do u~inkovite fikcije: uvod koji mami; zanimljiva radnja; sredi{nji dio u kojem se ~itatelj nada, poga|a i upli}e te uspje{an zavr{etak. Rabite predvi|anja i prisje}anja kako biste gradili napetost. Odaberite najbolju to~ku gledi{ta.

5. Psovke, scene seksa i druge zbunjuju}e stvari 81 Savjeti o problemima koji mu~e mnoge pisce-po~etnike: izbor imena, stvaranje ðpravog’ broja likova, navodi, psovke i seks, uporaba struje svijesti, osmi{ljavanje dobrih naslova.

6. Priprema i pisanje 92 Gdje, kad i koliko pisati svaki dan.

5


7. Ure|ivanje rukopisa 103 U~inite svoj rukopis povezanim. Ponovo ga pregledajte i uredite za objavljivanje.

8. Prodaja, ugovori i novac, jao! 120 Pronala`enje i rad sa zastupnikom ili samostalna u~inkovita promid`ba romana. Predujmovi, ugovori i honorari. Kako je Jacquelyn Mitchard dobila predujam od pola milijuna dolara.

9. Nakladnici i urednici 143 Razumjeti stavove, ciljeve i procedure nakladnika i urednika kako bi va{ roman imao najbolju i najrealniju priliku za uspjeh.

Drugi dio:

Kako je dvadeset troje romanopisaca probilo led 10. Nisu uvijek bili superzvijezde: kakav je bio po~etak za {estero poznatih romanopisaca 157 Po~eci, borbe i prvi romani Johna Grishama, Johna le Carrea, Stephena Kinga, Robina Cooka, Mary Higgins Clark i Jackie Collins.

11. Pisati o onome {to znate 173 Dvojica su se novih romanopisaca okrenula pisanju nakon drugih interesa i zanimanja – Steven Linakis, George O’Toole.

12. Suradnja sa stru~njakom 191 Uspje{na suradnja: kako su Nan F. Salerno i profesorica Rosamond M. Vanderburgh sastavile Shaman’s Daughter.

13. Romanopisci `anrovskih romana 206 Po~etnici koji stvaraju popularne `anrove: Russell Kirk (goti~ki), Karen Brush i Niel Hancock (fantazija), Anna Lee Waldo (povijesni), Susan Johnson, Joan Wolf i Lola Smith (ljubavni).

14. Od poslovnog ~ovjeka do romanopisca 224 Kako je B. H. Friedman napisao i prodao svoj prvi roman Circles i {to se kasnije dogodilo.

6


15. Lov na predujam od 50.000 dolara 235 Kad je umjetni~ka karijera Ellen Recknor do{la do drasti~nog preokreta, svoju je kreativnost usmjerila na pisanje – i potpisala ugovor za vi{e knjiga s velikim nakladnikom ljubavnih romana. Sada, nakon deset godina, {iri se na druge `anrove i budu}nost joj je svjetlija nego ikad prije.

16. Razgovori s petero novih romanopisaca 241 17. Kona~na provjera: sedam dobrih i sedam lo{ih stvari 254 Zahvale 256 Kazalo 258 Bilje{ke o autorima 264

7


Uvod U trideset sedam godina rada u nakladni{tvu, jedno od mojih najve}ih zadovoljstava bilo je pomaganje romanopiscima na putu do objavljivanja njihovih djela – te dijeljenje toga zadovoljstva s drugim nakladnicima koji osje}aju isto. Pomisao da poma`em tim novim piscima u oboga}ivanju `ive ameri~ke knji`evnosti bila je sna`na motivacija. Od pisanja prvog izdanja ove knjige 1985. godine, Frances Spatz Leighton i ja primili smo mnoga pisma od ~itatelja koja su jo{ vi{e oja~ala na{ osje}aj da pisci-po~etnici trebaju i cijene knjigu koja im mo`e biti dru`icom dok se bave osamljenim, ali kreativnim poslom pisanja romana. Posebno su nam zadovoljstvo donijela neka od pisama koja su meni i mojoj suautorici zahvaljivala na pomo}i koju smo pru`ili njihovim piscima u pisanju i prodavanju njihovih prvih romana! Za~u|uju}e je kako ~injenice o objavljivanju knjiga ostaju iste unato~ promjenama osoblja i vlasni{tva u nakladni~kim ku}ama. Nije va`no koliko se, i onako velikih, udru`i u ogromne ku}e jer se, kao i uvijek, ra|aju novi mali nakladnici i neki od njih rastu. Bez obzira na to jesu li krajnji vlasnici nakladnika Amerikanci, Britanci, Australci, Kana|ani, Nijemci ili Japanci, bez obzira na to jesu li oni medijski konglomerati ili me{etari s Wall Streeta ili ~ak proizvo|a~i alkoholnih pi}a, svejedno moraju zaposliti iste vrste urednika koji }e odlu~iti kupiti iste vrste popularnih knjiga od autora koji znaju ispri~ati dobre pri~e. I bez obzira na to koliko se mo}nima, hladno poslovnima i dominantnima ~ine lanci knji`ara da bi uspjeli, svejedno moraju biti predvo|eni menad`erima i prodava~ima koji vole knjige. Ostaje ~injenica da nakladnici – bilo da su veliki, stari, si}u{ni ili novi – i prodava~i knjiga – bilo da su veliki lanci ili neovisni – jo{ uvijek trebaju dobre romanopisce-po~etnike. Oko objavljivanja romana novog

9


Kako napisati svoj prvi roman

autora, koji nikad nije do`ivio neuspjeh, ~esto ima puno uzbu|enja i dramatike; mogu}e je sanjati o neograni~enom uspjehu. Urednici velikih nakladnika govore o objavljivanju samo dokazano uspje{nih vrsta. [tovi{e, nerado ulaze u promjene, a zapravo kupuju i objavljuju mnoga djela jednostavno zato {to su predobra da bi ih ignorirali, bez obzira na to uklapaju li se u neku odre|enu vrstu ili ne. Uz to, svjedoci smo pojave mnogih malih nakladnika i objavljivanja prvih romana u nakladi sveu~ili{nih naklada. Stvorena je potpuno nova vrsta fikcije, New Age roman, i homoseksualno nakladni{tvo postiglo je visok stupanj prepoznatljivosti s ~itavim odjelima u knji`arama. Neke fiktivne vrste, poput ljubavnih i znanstveno-fantasti~nih romana, imaju male nakladnike posve}ene samo njima. Audio zapisi romana, uklju~uju}i izvorne romane upravo napisane za specijaliziranu audio publiku poput voza~a kamiona, tako|er su prekomjerno porasli. Objavljuje se vi{e pisanih romana, a jedan je od njih Maus autora Arta Spiegelmana. Roman je postao bestseler. Mnogi nakladnici eksperimentiraju s elektronskim izdanjima te tako osiguravaju budu}nost romanima na na{em putu prema dru{tvu bez papira. Nakladni{tvo je u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama industrija od trideset dvije milijarde dolara, a autori se pojavljuju na godi{njim popisima Amerikanaca s najvi{im prihodima. Ne{to je manje obe}avaju}a pojava romana koji su posve posve}eni ekstremnom nasilju s detaljnim opisima seksualnih zlo~ina, kanibalizma i ostalih lo{ih stvari. Objavljivanje takvih djela, ponekad u nakladi velikih nakladnika, potaknulo je pobunu feministkinja, nekih knji`ara i periodi~nih tiskovina. Kako se pisci danas okre}u ra~unalima, dodali smo kratak dio o uporabi ra~unala i programa pisanja i ure|ivanja romana – prednosti i opasnosti koje treba izbjegavati. Trend prema decentralizaciji, koji smo prvi put zabilje`ili u izdanju iz 1990. godine, postao je jo{ nagla{eniji. Svugdje ima sve vi{e dobrih novih nakladnika. Zastupnici su sve ~e{}e na razli~itim lokacijama. I ja sam se sam, nakon dvadeset sedam godina kao zastupnik u New Yorku, preselio u Ohio, a sredi{nji ured agencije sada vodi nova menad`erica Dianna Collier na Floridi. Uz moderna sredstva sporazumijevanja – telefon, telefaks, elektroni~ku po{tu, dostavlja~ke slu`be koje u roku od jednog dana dostav-

10


Uvod

ljaju pisma, ugovore i rukopise, zrakoplovni prijevoz i video prezentacije autora koji predstavljaju svoje knjige – dr`ava se ~ini manjom, i ove nove lokacije mogu biti jednako djelotvorne kao stara centralisti~ka sredi{ta poput New Yorka, Chicaga, Bostona ili Philadelphije. Nau~io sam da `elja za novim, kreativnim radom nije zemljopisno ograni~ena. Sje}am se kad sam, kao zastupnik, poslao obe}avaju}i rukopis prvog romana Donaldu L. Fineu, nakladniku s dugogodi{njim iskustvom. Svidio mu se i objavio ga je. ðObjavio ga je’ mo`e se ~initi poput jednostavne fraze, dok se ne sjetite {to to sve zna~i. To zna~i da ga je pro~itao, da ga je dao drugima na ~itanje, da se dogovorio oko ugovora, unaprijed platio piscu honorar za autorska prava, kao i usluge slagara, dizajnera, proizvo|a~a papira, tiska i uveza, te da je posvetio vlastito vrijeme njegovu ure|ivanju i predstavljanju. Kona~no su gotovi primjerci bili dostupni i poslao mi je jedan od prvih. Kad sam nazvao kako bih mu zahvalio, pitao me: “Kako te se dojmilo?” “Izvrsno”, odgovorio sam. “To je pravi prvi roman.” S o~itim zadovoljstvom u glasu, rekao je: “U tome le`i bit nakladni{tva.” Za{to se Don Fine i stotine drugih u nakladni{tvu trude ~itati nebrojene upitnike, prou~avati primjere poglavlja i skice te ~itati desetke gotovih rukopisa neobjavljivanih romanopisaca svake godine? Zar ne bi bilo lak{e, i poslovnije, usredoto~iti se na obilnu zalihu novih djela ~iji su autori objavljeni, dokazani pisci, kao {to ~ine neki zastupnici, urednici i nakladnici? Postoje dva va`na razloga za tra`enje novih talenata. Ja, uistinu, u`ivam u mogu}nosti da budem prvi ~itatelj koji }e prepoznati nadarenog novog pisca – bilo da se radi o `anrovskom romanopiscu ili o romanopiscu nove knji`evne vrste. ^itanje obe}avaju}eg novog knji`evnog djela stavlja me ispred svih ostalih ~itatelja na svijetu. A poma`u}i u objavljivanju djela, s autorom dijelim ne{to zbog ~ega se oboje osje}amo dobro – biti prvi. Ako mene obuzme takav osje}aj samo od otkrivanja novog romanopisca, zamislite kako bi tek bilo vama da postanete jedan od njih. Napokon, vi komunicirate sa svim tim ~itateljima, a ne zastupnik ili nakladnik. Moram dodati da smo u ovoj knjizi moja suautorica i ja poku{ali pisati o trenutnim zbivanjima u suvremenom ameri~kom nakladni{tvu. Ne}ete prona}i mnogo upu}ivanja na djela iz dalje pro{losti ni ~este na-

11


Kako napisati svoj prvi roman

vode E. M. Forstera ili Henryja Jamesa, koliko god korisni bili. Poku{ali smo uklopiti stvarna iskustva modernih romanopisaca dok su radili bore}i se da do|u do publikacije, te smo poku{ali probrati ogromne koli~ine materijala napisane o romanopiscima u popularnom tisku i dati vrlo korisne informacije za “novope~ene” romanopisce. Moram priznati da sam ubacio i nekoliko anegdota iz vlastita iskustva, jednostavno, zabavne su i `elio sam ih podijeliti. A moja suautorica Fran Leighton sakupila je neke ~injenice i brojke o financijskim uspjesima suvremenih romanopisaca koje }e zagolicati i va{ um. Statistike koje analiziraju broj i vrstu knjiga koje se izdaju u Americi, a koje se svake godine pojavljuju u ~asopisu Publishers Weekly, tijekom posljednjih deset godina pokazuju da se svake godine u Americi objavi oko pet tisu}a knjiga fikcije. Nema stvarne brojke, koliko mi je poznato, koja bi nam rekla koliko je me|u njima novih romanopisaca, jer su mnoge masovne naklade mekih korica upravo prvi romani, a njihovi nakladnici ne brinu zbog toga. Ann Burns, koja sakuplja informacije o prvim romanima za Library Journal, zna za “dvije do tri stotine prvih romana svake godine” od onih nakladnika koji se odazivaju na njihov polugodi{nji upitnik. Ali ona ka`e i kako se neki ne odazivaju, i to pogotovo nakladnici mekoukori~enih `anrovskih romana. Sada {alje upitnik samo nakladnicima za koje misli da bi mogli objaviti prve romane jer zna da su to nekad ~inili. Njezin je dojam, kad smo ponovo razgovarali za ovo novo izdanje, bio da se broj objavljenih prvih romana nije pove}ao tijekom posljednjih deset godina. Zanemaruju}i vanity press romane (kada pisac pla}a nakladniku sve tro{kove oko objavljivanja svog romana), ~ak i ako 10 posto od svih fikcijskih djela objavljenih unutar jedne godine ~ine prvi romani, samo pet stotina novih romanopisaca vide svoja djela u tisku s komercijalnim nakladnicma, te jo{ njih nekoliko koji sami objave svoje djelo. U ~lanku iz ~asopisa The New York Times Book Review procjenjuje se da se nakladnicima knjiga godi{nje preda trideset tisu}a romana, dok ~asopis Books: The Culture and Commerce of Publishing bilje`i da 60 posto urednika primi vi{e od tisu}u romana svake godine. Ta se brojka sla`e s mojim iskustvom jer moja mala agencija, godinu za godinom, dobiva otprilike tisu}u upita od romanopisaca po~etnika. To

12


Uvod

pokazuje da, zasigurno, ima puno romanopisaca koji pi{u – puno vi{e nego onih koji objavljuju svoja djela. Uzmimo brojku od trideset tisu}a i pretpostavimo da se neki romani predaju na vi{e mjesta – mo`emo re}i da se svake godine dovr{i i preda pet tisu}a prvih romana. Zatim, ako je mojih pet stotina i ne{to brojka koja otprilike pokazuje koliko ih se objavi, zaklju~ak je da imate mogu}nost 1 naprema 10 da vam objave djelo, ako to ne u~inite sami. O~ito je da postoji velika konkurencija u ovom podru~ju. Tko su ti prvi romanopisci? Moje mi iskustvo zastupnika, urednika i nakladnika govori da, zapravo, dolaze sa svih strana. To su knji`ni~ari, ku}anice, milijuna{i, odvjetnici, pisci scenarija, novinari, kriminalci u zatvoru, lije~nici, profesori, studenti, ra~unalni programeri, policajci, vojnici i moreplovci, senatori, uhode, urednici i drugi ljudi koji imaju {to za re}i u obliku fikcije. To su ljudi sa `eljom za komuniciranjem. To su mu{karci i `ene, mladi i stari, ljudi razli~iti u svakom pogledu. Kako prije}i put od ambicioznog piskarala do objavljenog romanopisca? Ova }e vam knjiga re}i kako su pisci – i oni poznati i oni koji }e to tek biti – to postigli i pru`iti natuknice iz njihove pro{losti koje bi vam mogle pomo}i. Isplatilo bi se opona{ati neke od njihovih tehnika. Jedna od lekcija koju su me nau~ile godine u nakladni{tvu jest ta da vas sama dobra vje{tina ne}e nu`no dovesti do objavljivanja. Naravno, morate te`iti odre|enim zahtjevima: pokazati dar za pri~anje pri~a; ponuditi osje}aj za karakterizaciju likova; smisliti prolaznu radnju; rabiti zanimljivo i detaljno mjesto radnje, vremenski okvir i splet okolnosti; te pokazati smisao za usmeni i pismeni izi~aj. Ali, i velik broj drugih elemenata ulazi u ukupnu sliku i poku{at }emo ih istaknuti, davaju}i vam pri tome sve potrebne savjete u ovoj knjizi. Koliko sam puta ~uo izmu~en uzvik: “Ali moj je roman bolji od onih koji su objavljeni!” I koliko je ~esto to bilo istinito! Tu istinu potvr|uje ~injenica da su prvi romani koji su puno puta bili odbijeni kasnije bili prihva}eni i uspje{ni u javnosti – toliko da su se prodavali u milijun i vi{e primjeraka. Da takav roman nikad nije prona{ao pravog nakladnika kojemu je ba{ tada trebalo dodatno fiktivno djelo ili urednika kojemu se djelo svidjelo, nikad ne bi i{ao u tisak. Bio bi jednako dobar, ali tko bi to znao. U istinitim pri~ama o uspjehu iz ove knjige saznat }ete kako su romanopisci po~etnici evoluirali do metoda rada koje su osvojile tiskanje.

13


Kako napisati svoj prvi roman

Vidjet }ete niti istkane kroz njihove pri~e o uspjehu: upornost, `elju za uspjehom, pozornost za detalje, znanje o podru~ju, volju za tra`enjem pomo}i od prijatelja i profesionalaca, te dosjetljivost u prevladavanju svakodnevnih prepreka kao {to je pronala`enje vremena za neometan rad. Ono va`no u `ivotima nekih od tih pisaca jest to {to su vidjeli ili stvorili priliku, i bili dovoljno hrabri da je zgrabe. Na temelju iskustva primijetio sam mnoge ~este gre{ke i probleme romanopisaca po~etnika. Zbog toga moja suautorica i ja ne}emo samo predlagati ono {to biste mogli u~initi, ve} }emo se usredoto~iti na ono {to biste trebali izbjegavati. Tu`na je ~injenica da se u nakladni{tvu ponekad dogodi da se novo djelo objavi samo zato {to nakladnik ne mo`e prona}i dovoljno razloga da ga ne objavi. Kad vas va{ urednik ili zastupnik poku{ava progurati, mora pobijediti barem jednog vra`jeg pomo}nika – a to ponekad mo`e biti glavni urednik koji poku{ava o~uvati nov~ana sredstva tvrtke. Ta }e osoba zahtjevati da doka`ete za{to treba uzeti va{ rukopis. Dakle, svaka pogre{ka koju mo`ete izbje}i u svom prvom romanu dovodi ga jedan korak bli`e objavljivanju. Postoji nekoliko odre|enja naziva ðprvi roman’. Jedni bi usko ograni~ili taj naziv na knjige autora koji su objavili roman prije objavljivanja bilo koje druge vrste knjiga (poput biografije ili ud`benika). Drugi misle da je prvi zavr{eni rukopis romanopisca njegov prvi roman, bez obzira na to je li objavljen ili neobjavljen, ili je objavljen kasnije. Zatim su tu oni koji bi toliko pro{irili odre|enje naziva i nazvali ga autorov prvi mainstream roman, ili autorova prva knjiga objavljena pod njegovim pravim imenom, te bi zanemarili ranije ðljubavne knjige’ ili druge objavljene `anrovske naslove, ne ubrajaju}i ih u prave romane. Ja smatram `anrovske romane prvo romanima, a zatim podvrstama. ðLjubi}i’ nisu samo knjige, ve} i romani, ba{ kao {to su to i jeftine knjige. U ovoj se knjizi naziv ðprvi roman’ jednostavno odnosi na prvi roman koji je autor objavio i ponudio javnosti, ~ak i ako je taj isti autor prije objavio neke druge vrste knjiga. Nije va`no radi li se o mainstream, ljubavnom ili nekom drugom `anru, kao ni je li autor mo`da prije rabio neki pseudonim za objavljivanje romana – sama uporaba pravog imena ne zna~i da je autor debitant. Nadalje, ja ne brojim nikakve druge rukopise koje autor mo`e imati negdje u ladici ili ~ak pod ugovorom za objavu u to vrijeme. Prvi objavljeni roman jest ðprvi roman’.

14


Uvod

Rabim ovakvo odre|enje jer je ovo knjiga o prvom pojavljivanju romanopisca u tisku. Za mene, va{ }e prvi roman biti onaj koji }e se prvi na}i na policama knji`ara. Stoga znajte da ovo {to kanite pro~itati nisu smjernice za pisanje ðvelikog ameri~kog romana’. Moja suautorica i ja odnosimo se jednako ozbiljno prema ljubavnoj limunadi kao i prema velikoj literarnoj ambiciji. Ovo nije kriti~ko djelo, ve} djelo o tome kako napisati i prodati svoj prvi roman. Sretno! 26. velja~e 1997. Oscar Collier Seaman, Ohio

15


Prvi dio

KAKO NAPISATI SVOJ PRVI ROMAN


1. Bit stvari

Ne mo`ete biti tmurniji od Johna Wessela koji je radio u knji`ari. Bio je okru`en knjigama, a ni na jednoj nije bilo napisano njegovo ime. Kona~no je odmahnuo rukom i rekao: “Radije }u pisati, ~ak i lo{e, nego slagati knjige drugih ljudi za `ivot.” Napisao je krimi} This Far, No Further, stavio ga pod ruku i oti{ao na skup pisaca. Nije shva}ao da mu se ve} tada `ivot po~eo mijenjati. Spisateljica krimi}a Sue Grafton pro~itala je njegov rukopis, rekla mu {to nije dobro i kako da to prepravi. Grafton je obe}ala da }e ga pokazati zastupnici Molly Friedrich ako ga prepravi prema njezinim uputama. I voilà, Friedrich ga nije samo smjestila uz Simona i Schustera, ve} je i dogovorila dvije knjige za 900.000 dolara – ~ak, dok je Wessel kr{io ruke i strahovao: “[to ako nitko ne da ponudu?”

19


Kako napisati svoj prvi roman

Kad su je kasnije pitali o tome, Molly Friedrich rekla je za Publishers Weekly: “Isticao se ve} od prve stranice.” A {to je zapisano na prvoj stranici? Prva re~enica knjige prili~no le`erno govori o nasilju. “Tu~e te? Nisam znala da te tu~e.” Kao {to pi{e u uvodniku, “Wessel je usredoto~en na okrutnost u na{im `ivotima i od nje stvara no}nu moru.” Nije va`no {to vam je bilo ili jest zanimanje. Sada ste pisac. Barbara Mikulski bila je ameri~ka senatorica. Sada je spisateljica. Imala je ideju za kriminalisti~ki roman. Nije dovoljno vjerovala u sebe da bi ga napisala sama. Radila je sa suautoricom, biv{om izvjestiteljicom Los Angeles Timesa, Marylouise Oates, a rezultat je Capitol Offense, ~iji je nakladnik Dutton. A koja ju je to ideja mu~ila dok ga nije napisala? Pa, radi se o senatoru koji padne mrtav ple{u}i polku i senatorici koja ga zamijeni, odlu~na da rije{i taj zlo~in. Janet Leigh bila je filmska zvijezda, supruga i majka filmske zvijezde. Sada je autorica triju knjiga – dviju koje nisu fikcijske i svog prvog romana House of Destiny, nakladnika Harlequin. Sad mo`ete re}i: “Ali ja nisam poznata osoba i nikad nisam upoznao Sue Grafton. Nisam ni radio u knji`ari. Ja sam samo obi~na osoba. Nikad ne bih mogao napisati ne{to {to bi nakladnici htjeli, a kamoli se borili za to.” Kako znate? Ako to ne napi{ete, ne mo`ete objaviti. @iva istina. Ba{ kao {to je istina da obi~ni ljudi poput vas svake godine ulaze u redove pisaca. Hajde, popri~ajmo sad o ~ovjeku ~ije je ime poznato u svakoj obitelji koja ~ita knjige, gleda filmove ili se posebno zanima za vojsku – to je Tom Clancy. Godina je bila 1975., a on je imao dvadeset osam godina. Nikad nije bio u podmornici. Nikad nije bio u mornarici, ni u bilo kojoj drugoj grani vojske, zbog slaba vida. Bio je prodava~ osiguranja, i to dobar. Danas je ljubimac vojske i autor romana Lov na Crveni oktobar i niza bestselera koji su slijedili. [to se dogodilo? Dogodilo se da je Clancy jo{ 1975. godine bio o~aran novinskim izvje{}ima o ruskom razara~u ~ija je posada poku{ala prebje}i u [vedsku. Brod je bio Storo`evoj, a poku{aj prebjega predvodio je ~asnik Valerij Sablin. Na`alost, Sablin nije uspio, Sovjeti su ga uhvatili i pogubili.

20


Bit stvari

Clancy nije mogao izbiti taj slu~aj iz glave. Postalo mu je jasno da bi bilo te`e prona}i brod da je bio nuklearna podmornica. Palo mu je na pamet napisati knjigu. I prije je pomi{ljao na pisanje knjige, ali uvijek je odustajao. Ovaj je put bio ozbiljan. Po~eo je istra`ivati tisu}e stvari koje je trebao znati da bi takva knjiga djelovala autenti~no. Knjige kao {to su Vodi~ kroz sovjetsku mornaricu i Borbene flote svijeta postale su mu omiljeno {tivo. Prije kraja, pro~itao je ili prelistao oko tri stotine knjiga i usudio se nazvati brojne mornari~ke slu`benike i civilne stru~njake o podmornicama i projektilima da bi dobio odgovore na pitanja koja su ga zanimala. Usput je nau~io mornari~ki `argon – i ameri~ki i ruski – koji je trebao za autenti~ne dijaloge. Do 1982. godine bio je spreman za pisanje. Do 1985. zavr{io je rukopis i predao ga Naval Institute Pressu koji mu je u uvelike pomogao u istra`ivanju i koji je bio zainteresiran za objavljivanje tog djela kao svog prvog fiktivnog djela. U Clancyjevu high-tech me|unarodnom trileru, kapetan najnaprednije podmornice Sovjetskog Saveza poku{ava prebje}i u Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave, a Bijela ku}a saznaje za to. Dolazi do utrke izme|u Rusa, koji poku{avaju prona}i i uni{titi vlastitu podmornicu prije nego stigne u ameri~ke vode, i Amerikanaca koji je poku{avaju spasiti. “Nikad nisam razmi{ljao o tome da ga dam nekom drugom nakladniku”, rekao je Clancy mojoj suautorici Franci Leighton. “Bili su mi od velike pomo}i, a osim toga nisam znao bi li ijedan drugi nakladnik bio zainteresiran. Ali, blago sam negodovao kad su mi ponudili predujam od tri tisu}e dolara. Rekao sam da `elim barem pet tisu}a. Odmah su se slo`ili, a ja nisam poku{ao dobiti vi{e.” Ali, sve je dobro {to se dobro svr{i. Autorska prava za knjigu mekih korica koja je postala bestseler prodana su za 49.500 dolara i Clancy je po~eo ðprosijavati’ filmske ponude. Zatim je, uz VIP tretman, bio proveden kroz prvu podmornicu koju je ikad posjetio. Godine 1989. njegov je roman Jasna i neposredna opasnost do{ao na prvo mjesto liste bestselera ve} prvog tjedna nakon izlaska iz tiska; u isto je vrijeme drugo izdanje njegove prethodne knjige The Cardinal of the Kremlin bilo na prvom mjestu liste bestselera mekih korica. Romani su nastavili pr{tati iz Clancyja. Trebale su mu dvije godine da napi{e knjigu nakon istra`ivanja. Trebale su mu dvije godine i da napi{e drugu knjigu Red Storm Rising, objavljenu 1986. godine, ~ija je

21


Kako napisati svoj prvi roman

tema tako|er ameri~ko-sovjetski hladni rat. Ovaj je put njegov nakladnik bio G. P. Putnam’s Sons koji je bio nakladnik i njegovih sljede}ih osam knjiga, od Patriotskih igara iz 1987. do Izvr{nih naredbi iz 1996. godine. Pribli`avaju}i se svom pedesetom ro|endanu 1997. godine, svima je bilo jasno da je Tom Clancy knjigama i filmovima zaradio vi{e novaca nego bi ga mogao potro{iti za svoga `ivota – primjerice, za Jasnu i neposrednu opasnost dobio je predujam od ~etiri milijuna dolara. Ima sve {to bi itko ikad mogao po`eljeti, ubrojiv{i i ogromno imanje. A ipak, uza sve to, nije u potpunosti zadovoljan. Prijateljima je mnogo puta rekao: “Mijenjao bih sve to da budem zapovjednik broda.” Walteru Shapiru iz ~asopisa Time rekao je: “…zapovijedanje brodom zasigurno je najbolji posao na svijetu.” Premda ga je lo{ vid sprije~io u ostvarivanju vojne karijere o kojoj je uvijek sanjao, ironi~no je to {to ga je upravo vojska po~ela obo`avati i zavidjeti mu. [tovi{e, Ross Thomas posebno ga je istaknuo kad ga je za Washington Post Bookworld nazvao “romanopiscem laureatom unutar vojno-industrijskih tema”. Knjige Toma Clancyja posebno privla~e mu{karce. Upoznajmo sada pisca ~ije knjige posebno privla~e `ene. Olivia Goldsmith bila je menad`erica-konzultantica na Manhattanu, ali nije bila sretna. Radila je s glavnim ravnateljima va`nih kompanija i shvatila na koji na~in funkcioniraju korporacije. Sretnim slu~ajem cijene su nekih njezinih dionica porasle i odmah ih je unov~ila, dala otkaz i u~inila ugovor sa samom sobom. Radilo se o ovome: poku{at }e napisati roman prije nego {to potro{i sav dobiveni novac, a ako ne uspije odustat }e od sna spisateljice i na}i drugi posao. Goldsmith se sje}a te odluke i ka`e da je to “najhrabrija stvar koju sam ikad napravila. Nisam bila sigurna mogu li zavr{iti knjigu.” Prvo se odlu~ila za naslov Klub prvih supruga. Tek je tada po~ela raditi na fabuli, odlu~na iskoristiti ono {to je u deset godina nau~ila u poslovnom svijetu. Ukratko: 1.) mu{karci jo{ uvijek vladaju svijetom i 2.) kad uspiju, zamjenjuju svoje supruge mla|im, vitkijim modelima koji }e lijepo izgledati kad ih dr`e}i za ruku uvedu u poznate restorane. ð@ene trofeji’, tako ih ona naziva. Olivia Goldsmith uspjela je zavr{iti rukopis koji je preveden na dvadeset i dva svjetska jezika. Knjiga je prodana u vi{e od milijun pri-

22


Bit stvari

mjeraka samo u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama otkako je prvi put objavljena 1993. godine. Ali tek kad je prodala prava na film, njezina je karijera srnula naprijed pa sada potpisuje sedmeroznamenkaste ugovore s Harper Collinsom. Goldsmith je svoj najve}i uspijeh postigla 1996. godine kad je Paramountov film s Bette Midler, Diane Keaton i Goldie Hawn obi{ao kinematografe i zaradio ogromne svote samo u njima. Nakon {to je prona{la svoj put, Goldsmith je nastavila pisati zabavne i blago satiri~ne romane sa `enskog pogleda na `ivot. A {to ona, osobno, misli o mu{karcima? Misli ovo: “Djevojke odrastaju s uvjerenjem da ih tamo negdje ~eka princ na bijelu konju. Nemojte me krivo shvatiti, svi|aju mi se momci. Njih nekoliko ~ak i volim, ali romansa? To je samo nevolja.” Prekrasna stvar u pisanju romana jest {to va{e godine i spol ne utje~u na rukopis kad on do|e u ruke nakladnika. Helen Hooven Santmyer imala je osamdeset osam godina i `ivjela je u stara~kom domu kad ju je slava kona~no zaogrnula u sije~nju 1984. godine. Nije mogla oti}i na predstavljanje po dr`avi, ali Putnam’s nije bio zabrinut zbog toga kad je ugrabio knjigu i isplatio 250.000 dolara za mekoukori~eno izdanje njezina romana …And Ladies of the Club. Santmyer je trebala pedeset godina da zavr{i svoju knjigu. Kasnije }emo je jo{ spominjati, ali ono {to `elim re}i jest da ne trebate ~ekati tako dugo ako slijedite nekoliko jednostavnih prijedloga koje sam sakupio tijekom godina provode}i ih kao literarni zastupnik u radu s autorima, drugim zastupnicima i nakladnicima. U razli~itim sam razdobljima i sam bio zastupnik, urednik i glavni urednik u jednoj nakladni~koj ku}i, te predsjednik druge. Iz svih sam se kutova upoznao s problemima pisanja i objavljivanja knjiga. Zbog toga bih vam mogao otvoriti nove vidike. Razmotrimo pitanje onoga {to trebate imati da biste postali romanopisac – naju~estalije pitanje u mislima po~etnika jest: “Imam li pravu stvar?” John Gardner, dobitnik nagrade National Book Critics Circle za October Light i dobro poznat u~itelj pisanja, rekao je najbolje: “Trebate gotovo demonsku kompulzivnost.” Dodao je i da poma`e ako osoba pati od neke psiholo{ke ozljede ili je gonjena `eljom za promijenom svijeta ili sebe. To se odnosi na gotovo svakoga od nas. A sada, da vidimo kako }ete vi promijeniti svijet ili svoj `ivot, ali ne na na~in da zgrabite revolver ili

23


Kako napisati svoj prvi roman

odete u divlju kupovinu, ve} na na~in da sagradite vlastiti maleni svijet – na papiru. Ne pani~arite. Ne o~ekujem nemogu}e. Sve }ete pripremiti. Ne}ete samo sjesti za pisa}i stroj i re}i: “Kre}emo. Prva stranica”, iako nemam ni{ta protiv ako `elite isku{ati takav plan. Ali ako umjesto toga odlu~ite slijediti moj plan, do trenutka kad sjednete napisati prvu stranicu osje}at }ete se kao riba u vodi; gotovo }ete se osje}ati kao da to nije va{ prvi roman. Prvo razmotrimo problem i upoznajmo se s njime. Treba uzeti u obzir nekoliko pitanja.

[TO ^ITATELJ O^EKUJE OD MENE? Pri~u. ^itatelj `eli da mu ispri~ate pri~u. On kao da govori: “Dajte mi novu pustolovinu! Omogu}ite mi da pobjegnem od opasnosti”, ili, “dajte mi novi, seksi `ivot. Odvedite me daleko i dajte mi da vidim plavo nebo, visoke planine; dajte mi da budem na strani dobrih momaka”, ili, “dajte mi da pobjegnem u neko drugo stolje}e (pro{lo ili budu}e); umoran sam od ovoga.” Va{ }e se ~itatelj poistovjetiti s nekim u va{oj knjizi. I to ne mora biti nitko poseban. Mo`e na trenutak, onoliko koliko mu je potrebno za ~itanje va{e knjige, postati velik ra~unalni genij koji plja~ka banke ili {ef sindikata kriminalaca. Ili mo`e ponovo postati dijete, ali ono koje se pridru`uje bandi razbojnika. Bez obzira na to {to ste odabrali za temu, morate uvjeriti ~itatelja ve} u prvoj re~enici da }ete ga upoznati s njegovim novim identitetom. Uzmite, primjerice, uvodnu re~enicu djela The Moon and Sixpence Somerseta Maughama: “Priznajem da kad sam prvi put upoznao Charlesa Stricklanda ni na trenutak nisam pomislio kako u njemu ima i~eg neobi~nog.” ^itatelj zna da }e uroniti u ne~iji `ivot kroz pripovjeda~a koji pri~a u prvoj osobi te da }e svjedo~iti ne~emu neobi~nome. Radoznalost okre}e stranice, a va{a uvodna re~enica postoji upravo zato da potakne radoznalost. Ali to je samo uvodna re~enica, ka`ete. To nije zastra{uju}e. Pomisao na stvaranje cijelog romana jest stravi~na. No, ne bi trebala biti.

24


Bit stvari

[TO JE ROMAN? Roman je pri~a. To je samo pri~a. Ima uvod, sredinu i zavr{etak. To je sve, i mo`ete se nositi s time. Novela ima iste te stvari, ka`ete. To~no. A ponekad se nekoliko novela sakupljenih oko istog mjesta ili ljudi objedini u zbirci novela i tada dobijete ne{to kao Tales of the South PaciďŹ c Jamesa Michenera ili Winesbury, Ohio Sherwooda Andersona. Novele se vra}aju na velika vrata i ponovo se sakupljaju u zbirke nakon duljeg razdoblja nepopularnosti u krugovima nakladnika. Jedna takva nezaboravna zbirka, koju vrijedi istra`iti, jest djelo Burning Your Books, the Collected Short Stories Angele Carter koju je posmrtno objavio Henry Holt 1996. godine. Ako naginjete tome, isku{ajte se u pisanju novela. Ili pripovjedaka, koje su dulje od novela, ali kra}e od romana. Te`e je objaviti pripovijetku i te`e je dobiti kritiku za nju, ali pisanje takva djela ima svojih dobrih strana. Tobias Wolff uspio je objaviti svoju knjigu od sto jedne stranice The Barracks Thief u Ecco Pressu i, iako niti jedan knji`evni kriti~ar nije napisao kritiku o njoj, bila je tako dobra da je dobio PEN-ovu nagradu za ďŹ kciju i pet tisu}a dolara. Ono {to roman ~ini druk~ijim od novele jesu duljina i slo`enost radnje. Novela uglavnom stavlja u sredi{te jedan jedini sukob koji pokazuje osobnost junaka ili koji mijenja `ivot neke osobe. S druge strane, roman ~ini niz sukoba koji vode do vrhunca, a na kraju tako|er pokazuje pravu osobnost junaka i antagonista – nasilnika, intriganata ili protivnika, ili promjene u njihovim `ivotima. Roman mo`e, i ne mora, imati vi{e likova od novele. Roman se mo`e protezati kroz neograni~eno vremensko razdoblje. Tom Clancy u svojoj knjizi Lov na Crveni oktobar pokriva razdoblje od samo osamnaest dana. James Michener u svojim sagama Poland i Hawaii pokriva mnogo generacija. A tu je i jo{ jedna razlika: novela ~esto ima samo jednu poentu. Roman mo`e, i ne mora, imati jednu ili vi{e sporednih radnja ako ima puno likova. Glavni lik ide k cilju romana, a sporedni je lik usmjeren svome vlastitom cilju. Mora postojati razlog zbog kojeg je sporedni lik u romanu, neka veza s glavnim likom, pa i ako je on ili glavni lik nisu svjesni. Ako nije potreban u toj pri~i, prekri`ite ga ili ga izbacite, i dajte mu vlastitu pri~u u drugoj knjizi.

25


Kako napisati svoj prvi roman

Ja odre|ujem roman kao duga~ko fiktivno djelo koje vas prenosi u odre|enu kulturu ili ðsvijet’. Ta kultura mo`e biti sku~en, egzoti~an svijet patologa Andyja Broussarda iz New Orleansa u detektivskim pri~ama D. J. Donaldsona, ili {iroka panorama Tolstojeva Rata i mira koji vam govori sve o Napoleonovoj invaziji na Rusiju. To mo`e biti i svijet boema, kao u Ju`nom vjetru Normana Douglasa, ili prou~avanje skupine ljudi na putovanju, kao u djelu The Bridge of San Luis Rey Thorntona Wildera. To mo`e biti bilo {to povezano s odre|enim problemom, poput brodoloma u Robinzonu Crusoeu. To mogu biti svi detalji odre|enog, zami{ljenog svijeta, kao u Circle of Light Niela Hancocka. Ali u svakom romanu koji smatram uspje{nim, to jest koji sam u`ivao ~itati, romanopisac je odlu~io to~no {to i kako }e ispri~ati o redosljedu likova na jednom ili vi{e mjesta, koji `ive u odre|enom vremenskom razdoblju. A da bi to bilo u~inkovito, mora odrediti skup pravila i ograni~enja unutar kojih likovi moraju `ivjeti. To je to. Nije vam rekao ni{ta vi{e, niti jednu re~enicu ili rije~ vi{e od toga. Dobar je roman duga~ak to~no onoliko koliko treba biti duga~ak da bi vam rekao sve {to trebate znati kako biste razumjeli pri~u koju vam romanopisac `eli prenijeti. Kad ~itatelj zavr{i ~itati dobar roman, uzdahne i ka`e: “To je bilo dobro, ali `elio bih da ima jo{ malo”, te sa `aljenjem zatvori knjigu. Dio ðda bi vam rekao sve’ ~ini djelo romanom, a ne novelom ili pripovijetkom. Da bih vam bolje predo~io va`nost stvaranja skupa pravila i ograni~enja unutar kojih }ete kreirati svijet svog romana, molim vas, zamislite slikara koji se priprema za slikanje. On izabire platno odre|ene veli~ine koje odgovara njegovoj ideji. Izabire boje koje }e rabiti, mo`da samo zelenu i sme|u. Odlu~uje ho}e li slikati kistovima, no`em ili kapljicama boje koje }e izlijevati iz tube. Odlu~uje se za fine ili grube poteze, ili mo`da samo za kapi boje. Te i druge odluke stvaraju pravila i ograni~enja unutar kojih on mora stvoriti svoju sliku. Ako se njegove prve odluke o veli~ini, tehnici i bojama poka`u neodgovaraju}ima za odre|enu temu, slikar taj prvi poku{aj mo`e smatrati prou~avanjem i po~eti ponovo s novim odabirom veli~ine, boja i tehnika za svoju krajnju ina~icu slike.

26


Bit stvari

Tako i vi morate odlu~iti koje }ete elemente rabiti za izgra|ivanje svijeta svog romana te ih se dr`ati ili po~eti iznova s novim pravilima i ograni~enjima. Ernest Hemingway izgradio je svijet u kojem su ljudi morali pre`ivjeti unato~ neprijateljstvu i nasilnosti oko njih, u kojem su ponekad morali ubiti, ili biti nasilni poput svoje okoline. ^ak i kad bi pobijedili, ponekad bi izgubili. Primjerice, u djelu Starac i more starac kona~no uspije u svojoj mukotrpnoj, fanati~noj borbi s velikom ribom, i to je uspjeh njegova `ivota. A {to se tada dogodi? Morski je psi dohvate. O kojem svijetu vi volite razmi{ljati? Faulkner je razmi{ljao o svijetu ameri~kog juga, o tuzi nakon gra|anskog rata, o starim obiteljima koje jo{ uvijek iz hrpe ratnog pepela poku{avaju iskopati izgubljeno. Izgradio je taj svijet, neki ka`u ðponovo’, i dao mu cini~nu, a ipak poetsku dimenziju. Hemingway je volio razmi{ljati o safarijima u Africi, arenama za bikovske borbe u [panjolskoj i ratovima u kojima su hrabri ljudi gubili `ivote, te je o svim tim temama jednako ozbiljno pisao. Neki pisci znanstvene fantastike vole razmi{ljati o svijetu budu}nosti i zato opisuju upravo njega. Sigurno ne pi{u o svijetu koji poznaju. I kad vam u~itelj pisanja ili neki pisac ka`u da morate pisati o onome s ~ime ste upoznati, mo`ete odgovoriti ili da pi{ete upravo o tome – uklapaju}i ono {to znate u roman, kao Faulkner, ili mo`ete, kao Hemingway, re}i da vi{e volite stvarati svijet po svojoj zamisli. U redu je pisati o onome s ~ime ste upoznati, tako|er je u redu pisati o onome o ~emu samo sanjate. Ako izaberete lete}eg konja svoje ma{te, mo`ete svoje ~itatelje povesti na jednako lijepo putovanje kao {to je ~inio Louis L’Amour u svojim vesternima, i mo`da, poput njega, mo`ete jahati po listama bestselera.

ISTRA@IVANJE Tom Clancy sedam je godina istra`ivao za svoj prvi roman. Za svoj je peti roman Jasna i neposredna opasnost istra`ivao manje od jednog tjedna, uklju~uju}i putovanje u Fort Ord u Kaliforniji tijekom kojeg je u~io o vojnim avionima.

27


Kako napisati svoj prvi roman

Istra`ivanje koje je prethodilo njegovoj prvoj knjizi – potpuno uranjanje u svijet vojske, od vojnog `argona do aviona, brodova, podmornica, projektila i tajnih operacija – pomoglo mu je za sve ostale knjige, uklju~uju}i Jasnu i neposrednu opasnost s tajnim ratom objavljenim kolumbijskim trgovcima drogom i opisima pje{adije i borbenih zrakoplova. Kad je govorio o nedostatku dugog istra`ivanja za Jasnu i neposrednu opasnost, Clancy je rekao kako nije osje}ao potrebu vidjeti kolumbijsku d`unglu, jer ako ste vidjeli jednu d`unglu vidjeli ste ih sve. [to se ti~e likova, rekao je: “Ratnik je ratnik, bilo da se radi o onome u podmornici ili borbenom zrakoplovu…tipovi osobnosti su vi{e-manje isti.” Va`no je naglasiti da }e se va{e istra`ivanje za jedan roman prelijevati u druge ako se izgradite za odre|enu temu. Loli Smith, koja pi{e ljubavne romane smje{tene u 19. stolje}e pod pseudonimom Cleo Chadwick, tako|er je pomoglo temeljito istra`ivanje. Trebalo joj je pet godina prije nego se osjetila dovoljno sigurnom u vremenu engleske povijesti s po~etka 19. stolje}a. Gledaju}i unatrag na taj trud, ka`e: “^ovjek postane antropolog pro{losti, za koju je netko rekao da je uvijek poput strane dr`ave.” Ono {to je rekla mojoj suautorici o istra`ivanju za knjige napisane pod pseudonimom Cleo Chadwick, moglo bi biti od iznimne pomo}i onima od vas koji su zainteresirani za pisanje svog prvog povijesnog romana: “Za pozadinu, povijesni romani ne trebaju samo istra`ivanje o doga|ajima iz tog vremena, nego i o odje}i, ukrasima, rije~ima koje su se rabile, dru{tvenim navikama i mnogim drugim stvarima.” “Rabim brojna specijalizirana djela kao {to su @ivot na engleskom selu, `argonske rje~nike i etimologijske engleske rije~i, opisna djela o podru~ju u koji }e roman biti smje{ten, vodi~e i kuharice. ^itam povijesne knjige o tom razdoblju, kao i biografije i pisma ljudi koji su `ivjeli u to vrijeme. ^itam i romane, poeziju i ~asopise koje su ljudi iz tog vremena ~itali. Sve to otkriva na~in na koji su ljudi razmi{ljali i govorili, kao i brojne sitnice iz njihovih privatnih `ivota.” Mo`ete nau~iti ono {to morate znati. Postoje knjige, mjesta na koja se mo`e otputovati, ljudi s kojima se mo`e razgovarati – specijalisti svih vrsta, od osu|enika, ovisnika i trudnih tinejd`erica do sve}enika, sudaca i bankara, koji su stvarno pro`ivjeli iskustva o kojima `elite pisati. Va{ osobni `ivot mo`e biti pozadina koja }e vam pomo}i u odgonetanju

28


Bit stvari

njihovih misli i osje}aja. Me|utim, ~uvajte se previ{e opse`nog istra`ivanja! Nancy Hale, autorica knjiga kao {to su The Empress’s Ring, The Young Die Good i Dear Beast, bila je sretna {to joj je urednik bio Maxwell Perkins, kojemu je rekla da mora oti}i u Pariz radi istra`ivanja za knjigu koju je zamislila. Na njezino iznena|enje, Perkins nije bio odu{evljen. “Ne `eli{ znati previ{e o tome”, rekao joj je legendarni urednik. Pi{u}i o tom sukobu u svojoj knjizi o pisanju The Realities of Fiction, Nancy Hale dodaje: “Ubojita ruka istra`ivanja nadvila se nad previ{e romana.” Ka`e kako je shvatila da je Perkins bio u pravu kad joj je rekao da pisac mora stvari ðizmisliti u svojoj glavi’. Premda mislim da su Perkinsonove rije~i malo prete{ke, mogu}e je da preveliko znanje o nekoj temi sre`e va{u ma{tu. Upamtite, ako `elite, u svom romanu mo`ete ðponovo sagraditi’ svijet koji poznajete i pretvoriti ga u {to novo.

TREBATE LI PISATI RADI NOVCA? Pisci koje sam predstavljao kao zastupnik ili ~ije sam knjige ure|ivao, ili objavljivao, bez iznimke su pisali da bi izrazili svoje misli, osje}aje, … `eljeli su biti pla}eni, naravno, jer su njihovi honorari bili opipljiv dokaz da javnost cijeni njihovu poruku. Kao {to Adam Smith u The Money Gameu ka`e: “Novac je sredstvo kojim se bilje`i uspjeh.” Ali, novac je na drugome mjestu, ne na prvom. Dopustite mi da vam dam primjer. Kad je Norman Mailer zavr{io Park jelena, meni najdra`i od svih njegovih romana, nakladnik s kojim je bio vezan ugovorom zahtijevao je da promijeni {est redaka koje je smatrao previ{e razbludnima, on je to odbio i nastavio odbijati, mada je to ugro`avalo objavljivanje romana. Nakladnik je razvrgnuo ugovor i nije bilo lako prona}i drugog nakladnika. Bennett Cerf se, primjerice, navodi da je komentirao kad je njegova tvrtka Random House odbila izdavanje: “Ovaj }e roman unazaditi nakladni{tvo dvadeset pet godina.” U to vrijeme sloboda autora da izraze svoja zapa`anja o seksualnoj stvarnosti bila je pomicanje granica slobode pisanja.

29


Kako napisati svoj prvi roman

Naposljetku, Mailer je uspio sklopiti ugovor o objavljivanju s G. P. Putnam’s Sonsom, roman je objavljen i do`ivio je uspjeh jer je dokazao svoj integritet. Ovaj je primjer nadahnu}e, ali to nije bila Mailerova prva knjiga. Za svoju je prvu knjigu Goli i mrtvi, vodio raspravu sa savjetnicima i nakladnikom o tome kako bi trebao obraditi dobro poznatu psovku ~estu u vojnim krugovima. U toj knjizi o Drugom svjetskom ratu ona glasi ðfug’, {to je eufemizam engleske rije~i ðfuck’. Dakle, s prvim }ete romanom mo`da morati u~initi neke prakti~ne ustupke. Iako su rijetki slu~ajevi poput ovog Mailerovog, mo`da }ete morati poslu{ati prijedloge svog nakladnika i unijeti neke promjene. Samo se sjetite da nakladnik `eli bestseler jednako sna`no kao vi, te da je vodio mnoge knjige k uspjehu. Nakladnici grije{e, naravno, i odbijaju knjige da bi kasnije s gor~inom u ustima `alili zbog toga, ili cenzuriraju knjige koje se kasnije objave u cijelosti. Stoga, malo sva|e s urednikom ne mo`e na{koditi. Ali u svakom slu~aju, dok knjiga ne bude gotova vi ste {ef. Dakle, slijede}i neke moje op}e smjernice, napi{ite je kako `elite.

TREBATE LI PRI^ATI O SVOM RUKOPISU? Nekim je romanopiscima-po~etnicima bolje ako nitko ne zna {to pi{u ili ako nitko ne zna da uop}e pi{u. Iz iskustva s piscima znam da je gotovo svima bolje ako ne pri~aju o svojim rukopisima ili ako ne tra`e savjete od prijatelja i rodbine. Evo jedne istinite pri~e. Dok je radio na rukopisu, urednik je piscu govorio da ponovo napi{e neku scenu, a ovaj bi to u~inio te je pokazao svojoj supruzi. Tada bi uredniku javio: “Supruga je rekla da je scena u`asna!” Urednik je primijetio da se ponavlja uvijek isto: {to je scena bolja, to se supruzi manje svi|a. I uporabio je to. Rekao bi: “[to tvoja supruga misli o ovoj sceni?” i ako bi joj se svidjela, rekao bi piscu da je promijeni. Ova anegdota slu`i kao dobar komentar o vrijednosti savjeta autsajdera ili amatera. Drugi su pisci otkrili da im je dosadno pisati pri~u koju su ve} ispri~ali prijateljima, pa to ne ~ine. Moj je savjet da budete tajanstveni.

30


Bit stvari

IMATE LI VREMENA ZA PISANJE ROMANA? OMILJENA IZLIKA … Nemojte mi re}i da biste voljeli pisati da mo`ete, ali da nemate vremena. Mo`da imate izvrstan rukopis s kojim se ve} neko vrijeme igrate, ili ðzamisao za roman’, ili glavnog junaka – kakvu biste pri~u mogli izgraditi s njime! Ali pretpostavljate da to nikad ne}ete u~initi. “Nemam vremena”, ka`ete. To je glupost i iskustva zaposlenih karijerista koji uz posao pi{u knjige to dokazuju. U sljede}em }u vam poglavlju re}i razuman na~in na koji mo`ete napisati svoj roman u tri mjeseca – devedeset dana! – bez i~eg dramati~nog, kao {to je dobivanje otkaza, izlu|ivanje obitelji ili agonija usamljenosti. Ali kao prvo, dopustite mi da vam ka`em kako se govori da je Voltaire napisao svoje djelo Candide za tri dana. Ken Kesey navodno je napisao Let iznad kukavi~jeg gnijezda za ~etiri dana. To zapravo i nije va`no – osim za Guinnessovu knjigu rekorda. Ako je knjiga izvrsna, nikome nije va`no koliko ju je dugo trebalo pisati. Nije potrebno slijediti primjere ove dvojice pisaca, mada biste mogli. To sam rekao samo da vas potaknem, da vam pru`im malo samopouzdanja, da vam uka`em na to kako imate vremena. Ako jo{ uvijek niste uvjereni da imate dovoljno vremena za pisanje romana, pro~itajte neke od razgovora s prvim romanopiscima koji se nalaze u drugom dijelu ove knjige. Steven Linakis radio je puno radno vrijeme kao knji`ni~ar, `eljeznicom je dugo putovao na posao i s posla, i, ipak, uspio je napisati svoj prvi roman kojim je zaradio vi{e od 200.000 dolara. Dobro, suo~ili smo se s va{im sumnjama i stekli uvid u nove perspektive za promatranje va{e situacije, odgovaraju}i na neka od po~etnih pitanja. Vrijeme je da postanemo odre|eniji.

31


Profile for Naklada Uliks

Oscar Collier, Frances Spatz Leighton  

Knjiga Kako napisati svoj prvi roman donosi 100 stručnih savjeta o pisanju i objavljivanju svog prvog romana koji uključuju: odabiranje vrst...

Oscar Collier, Frances Spatz Leighton  

Knjiga Kako napisati svoj prvi roman donosi 100 stručnih savjeta o pisanju i objavljivanju svog prvog romana koji uključuju: odabiranje vrst...

Profile for uliks
Advertisement