Page 1


ENCIKLOPEDIJA


ENCIKLOPEDIJA 6YHäWRWUHEDWH]QDWLXVWROMHýX


4

ENCIKLOPEDIJA Copyright © 2007 Peter Delius Verlag GmbH & Co. KG, Berlin Copyright za Hrvatsku © 2009 Naklada Uliks, Rijeka National Geographic je registrirani zaštitni znak društva National Geographic Society. 6YDVXSUDYDSULGUæDQD1LMHGDQGLRRYHNQMLJHQLMHGRSXäWHQR XPQDæDWLLSUHQRVLWLQDELORNRMLQDÿLQEH]SUHWKRGQRJ pismenog odobrenja nositelja prava. Nakladnik: NAKLADA ULIKS þDYDOVNR 51000 Rijeka Tel: 051/ 648 068 Fax: 051/ 648 069 Mob: 098/431 513 Za nakladnika: 6LOYDQR)UDQÿLäNRYLý Urednik hrvatskog izdanja: 0LUR%RæLý Prijevod: 1HYHQND)DELMDQLý 6WUXÿQDUHFHQ]LMDKUYDWVNRJL]GDQMD PUVF1DWDäD7HSLý PUVF6XQÿLFD%DUWROXFL %RMDQ.RYDÿHYLýSURI Mirela Kessler, dipl. oecc. GU-DVQD)DELMDQLý 9MHNRVODY)DELMDQLýLQJHO GUVF$QGUHMD5DGRYLý Priprema za tisak: Naklada Uliks, Rijeka &,3]DSLVGRVWXSDQXUDÿXQDOQRPNDWDORJX 6YHXÿLOLäQHNQMLæQLFH5LMHNDSRGEURMHP

Autori: &RULQQD%DXP 3VLKRORJLMD $QNH%UHPHU ,VODP $QMD%UXJ /LNRYQDXPMHWQRVW 0DWWKLDV'HOO )LOP &OLYH'HQQLV $UKLWHNWXUD +HLNH'HWWPDU 0HGLML 'U)UDQN)ULFN .HPLMD  $QMD)ULHEQHU 6XYUHPHQLæLYRW=GUDYOMH 'LDQD)ULHGHPDQQ )L]LNDLWHKQRORJLMD -XOLD)U|KOLFK +LQGXL]DP%XGL]DP -DQD *DOLQRZVN\ 6XYUHPHQLæLYRW0HGLML 8ZH*OR\ =HPOMD 9LFWRU +DEHUPDQQ 0DWHPDWLND 0DUNXV+DWWVWHLQ 3RYLMHVWNXOWXUH Pravo, Tradicionalne religije, Religije Kine i Japana, Nove religije, 6HNWH 'U&KULVWLDQ-lJHU )LOR]RÀMD 'U&KULVWLDQH-DNRE %LRORJLMD *LOOHV.HQQHG\ 6XYUHPHQLæLYRW.XOWXUDPODGLK  3URI8UVXOD.RFKHU .QMLæHYQRVW 'U$QQD&DUROD.UDXVVH /LNRYQDXPMHWQRVW &KULVWRSK0DU[ 'UXäWYRLSROLWLND 0DUWLQ 0RKQ )L]LNDLWHKQRORJLMD 0LFKDHO0OOHU 6YHPLU $OH[5DG]\QHU (NRQRPLMDLGUXäWYR 3URI%ULWWD6ZHHUV *OD]ED 'U0LFKDHO7LOO\ åLGRYVWYR.UäýDQVWYR 'U0HODQLH8QVHOG *OD]ED 'U0DUF)LOLS :LHFKPDQQ =HPOMD

6DYMHWQLFL 'U/RZHOO$EUDPVSURIHVRUPDWHPDWLNH6YHXÿLOLäWH*HRUJH Washington; Dr. George Allen, doktor kemije; Dr. Ghazala Anwar, SURIHVRUÀOR]RÀMHLUHOLJLMH6YHXÿLOLäWHX&DQWHUEXU\MX'U0LFKDHO %DU]HOD\SURIHVRUMDYQRJXSUDYOMDQMD/RQGRQ6FKRRORI(FRQRPLFV DQG3ROLWLFDO6FLHQFH'U&KULVWRSKHU/&DKLOOSURIHVRUNHPLMH 6YHXÿLOLäWH*HRUJH:DVKLQJWRQ0LFKDHO&URPDUWLHSRWSUHGVMHGQLN Ethics and Public Policy Center, Washington DC; Dorothea Diehl, ELRORJUDGLODX3ULURGRVORYQRPPX]HMXX/EHFNX'U0DULD/ 'LWWULFKSURIHVRU.DWHGUD]DSVLKRORJLMX6YHXÿLOLäWH*HRUJH :DVKLQJWRQ'U5REHUW3'RQDOGVRQSURIHVRUELRORJLMH.DWHGUD ]DELRORJLMX6YHXÿLOLäWH*HRUJH:DVKLQJWRQ6XVDQ7\OHU +LWFKFRFNGRNWRUHQJOHVNRJMH]LND6YHXÿLOLäWH9LUJLQLD,UD+ Klugerman, direktor i izvršni producent, Educational Film Center ()& :DVKLQJWRQ'&'U.HLFKL.RGDLUDSUHGVHGQLN62.(1'$, -DSDQ'U6XVDQ1RUODQGSUHGDYDÿQMHPÿDNHNQMLæHYQRVWL 6YHXÿLOLäWH*HRUJH:DVKLQJWRQ'U6DXOR5RGULJXHVJHRORJ &HQWHUIRU6XVWDLQDEOH'HYHORSPHQW6YHXÿLOLäWH%UDVtOLD 'U3HWHU5ROOEHUJSURIHVRUVODYLVWLNHLÀOPD6YHXÿLOLäWH*HRUJH :DVKLQJWRQ'U$QGUp5RVRZVN\6$&/$<)UDQFXVND'U6XZDQQD 6DWKD$QDQGSURIHVRUQD.DWHGUL]DSVLKRORJLMX6YHXÿLOLäWH &KXODORQJNRUQ7DMODQG'U5REHUW:7XWWOHSURIHVRUSUDYD 6YHXÿLOLäWH*HRUJH:DVKLQJWRQ'U$QJOLND:LW]HOOLMHÿQLN

ISBN 978-953-7306-46-5 7LVNDQRX.LQLYHOMDÿD www.naklada-uliks.com

Ilustratori: Johann Brandstetter, Dirk Brauns, Uwe Gloy, Cybermedia India, Anna Krenz, Michael Römer

)RWRJUDÀMHDNJLPDJHV%HUOLQ/RQGRQ3DULV‹9*%LOG.XQVW%RQQ%HFNPDQQ%UDTXH&DOGHU&KDJDOO'DOĚ'XFKDPS-XGG.DQGLQVN\.RROKDDVGH.RRQLQJ/LFKWHQVWHLQ0DJULWWH 0DQ5D\0LUR0RKRO\1DJ\0XQFK1DXPDQ1HZPDQ3LFDVVR3ROORFN5DXVFKHQEHUJ6FKZLWWHUV‹7KH(VWDWHRI)UDQFLV%DFRQ9*%LOG.XQVW%RQQ‹6DOYDGRU'DOt)XQGDFLy*DOD 6DOYDGRU'DOt9*%LOG.XQVW%RQQ'DOt‹6XFFHVVLRQ0DUFHO'XFKDPS9*%LOG.XQVW%RQQ'XFKDPS‹$UW-XGG)RXQGDWLRQ/LFHQVHGE\9$*$1HZ<RUN9*%LOG.XQVW%RQQ -XGG‹7KH:LOOHPGH.RRQLQJ)RXQGDWLRQ1HZ<RUN9*%LOG.XQVW%RQQGH.RRQLQJ‹0DQ5D\7UXVW3DULV9*%LOG.XQVW%RQQ0DQ5D\‹6XFFHVVLRQ+0DWLVVH9* %LOG.XQVW%RQQ0DWLVVH‹6XFFHVVLy0LUy9*%LOG.XQVW%RQQ0LUy‹0XQFKRYPX]HXM7KH0XQFK(OOLQJVHQ*URXS9*%LOG.XQVW%RQQ0XQFK‹6XFFHVVLRQ 3LFDVVR9*%LOG.XQVW%RQQ3LFDVVR‹3ROORFN.UDVQHU)RXQGDWLRQ9*%LOG.XQVW%RQQ3ROORFN‹5REHUW5DXVFKHQEHUJ9*%LOG.XQVW%RQQ5DXVFKHQEHUJ$UWLÀFH ,PDJHV$VWURIRWRELJVWRFNSKRWR&DQVWRFNSKRWR&ODXGLD&DVDJUDQGDGSD'HXWVFKH3UHVVH$JHQWXU'LJLWDOVWRFN(6$²(XURSHDQ6SDFH$JHQF\(62²(XURSHDQ2UJDQLVDWLRQIRU$VWURQRPLFDO 5HVHDUFKLQWKH6RXWKHUQ+HPLVSKHUHIRWROLD,QWHUIRWR,VWRFNSKRWR/HEUHFKW0XVLF$UWV0XVHXPIU1DWXUNXQGH%HUOLQ1$6$²1DWLRQDO$HURQDXWLFVDQG6SDFH3KRWRJUDSKHUVGLUHFWFRP 3L[HOTXHOOH6HLOQDFKW:LNLSHGLDFRPPRQV=$.$UFKLYH'HOLXV3URGXFLQJ8QLYHUVLW\RI:DVKLQJWRQ%HUOLQHU9HUNHKUVEHWULHEHQ %9* 6WDQG%LRORJLHEXFK/LQGHU9HUODJ%0: 0RWRUUDG0QFKHQ%XQGHVYHUEDQG:lUPH3XPSH %:3 H9&DQWRQ(OHNWURQLN*PE+&R.*‹&RROLQJ6WDWLRQQHW‹&RS\ULJKW/LQGHQ5HVHDUFKLQIR#DSKDOLQHFRP$3+$/,1(.ULP $*‹07$HURVSDFH$*‹(ED\)LUPD&DQQRQGDOH0RGHOO3HUSHWUDWRU)DFKKRFKVFKXOH/LSSHXQG+|[WHU$EW3K\VLN/HPJR)RUVFKXQJV]HQWUXP-OLFK‹*LJD%\WH7HFKQRORJ\&R/WG8ZH *OR\'U+HEHUW,QF0HGYHGHY#SLFOHDVH‹.RGDN´/D4XLQ]DLQH/LWWHUDLUHµ‹'DYLG/LQGURWK,QF3ÁDQ]HQOLHEHGH‹3KLOLSSV.RPSHWHQ]]HQWUXP+DQVH1DQR7HF630*UXSSHYRQ3URI 5RODQG:LHVHQGDQJHU8QLYHUVLWlW+DPEXUJ*HRUJ0DGHU1DWLRQDO*HRJUDSKLF6RFLHW\*HRUJ2OHVFKLQVNLSDQJHDVWDQIRUGHGX3UHVVHUHIHUDW F 5(:DOODFH86*HRORJLFDO6XUYH\ 0HGLHQ]HQWUXPNOLQLNXPXQLKHLGHOEHUJGH0HUFHGHV%HQ]GH‹06,7HFKQRORJ\*PE+‹-DQH5HHG+DUYDUG1HZV2IÀFH5DPJHLV6FKLHEHO(OHNWURQLVFKH*HUDHWH*PE+'LHWHU 6FKXOWH‹6LHPHQV$*0QFKHQ%HUOLQ6WRFKDVWLNHGLWLRQFQQFRP‹3HJJ\6HHJHU‹6KXUH(XURSH*PE+‹VRODUFRVDGH‹6RQ\'LUN7UHEEHOV6YHXÿLOLäWHX:DVKLQJWRQX‹:LNLSHGLD*18 :LNLSHGLD‹+HUUHQNQHFKW‹:HUNVIRWR'*)OXJ]HXJEDX%UXFKVDO‹ZZZGGHVLJQPHGLDGH‹ZZZRWLVFRP‹ZZZPDULQHWXUELQHVFRP‹ZZZJOREHWURWWHUGHFHR#VKDUNED\ZDJRYDXFV# VXHVVZDVVHUWDXFKHQFRPZZZ$IIHQEHUJ6DOHPGHZZZI]NGHLPYWZZZIUHLJHLVWFFZZZHOHDUQLQJIRUNLGVRUJZZZHEHUVSDHFKHUFRPZZZFRQWLRQOLQHFRP ZZZVFKLHEHOQHW ‹ZZZ LWNPHVVWHFKQLNGHZZZOLYLQJRQZDWHUGHZZZPWIRWRGNPDOHQH=LPEDUGRZZZSULVRQH[SRUJKWWSSHQSK\VLNXQLNOGHPHGLHQ00 ,OXVWUDFLMHQDNRULFDPDSUHGQMHNRULFH6YHIRWRJUDÀMHL]6KXWWHUVWRFNRVLPKLGURJHQVNHERPEHNRMDMHL]DPHULÿNH$LU)RUFH'HIHQVH1XFOHDU$JHQF\EHUOLQVNRJ]LGDL].QXG1LHOVHQ L6WRFNSKRWRLOHWMHOLFH'LVFRYHU\L]1$6$H6WUDæQMHNRULFH6YHIRWRJUDÀMHL]6KXWWHUVWRFNRVLPSWLFHGLQRVDXUDNRMDMHL]2/RXLV0D]]DWHQWD1*6,PDJH&ROOHFWLRQLPHWHRULWDL]'DYLV0HOW]HU NGS Image Collection. =DGHWDOMQMLHSRGDWNHRIRWRJUDÀMDPDLFUWHæLPDSRVMHWLWHZZZ7KH.QRZOHGJH3DJHFRP


KAKO SE KORISTITI KNJIGOM 5

KAKO SE KORISTITI KNJIGOM -HGLQVWYHQLGL]DMQLRUJDQL]DFLMDRYHNQMLJHRODNäDYDMXQMH]LQRNRULäWHQMHLXÌLWDN ÿLWDQMD$NRNQMLJXRWYRULWHQDELORNRMRMVWUDQLFLPRÌHWHEU]RLVODNRýRPXRÿLWLR NRMRMVHWHPLJRYRUL

Naslovi poglavlja odnose se na naziv WHPHNRMDREXKYDýD stranice u sklopu poglavlja.

.OMXĂżQLSRGDFL L]QRVHQDMYDĂŚQLMH podatke poglavlja.

Uvodni dio VDĂŚLPDWHPXRNRMRM se govori na stranici. . *UDĂ&#x20AC;ĂżNLSULND]REXKYDĂ˝D slike, karte i dijagrame.

Popratni podaci naglaĹĄavaju glavni tekst zanimljivim i relevantnim dodatnim podacima.

394 POÄ&#x152;ECI

POÄ&#x152;ECI 395 Ä&#x152;INJENICE

Naseljavanje | Arhitektura ranih civilizacija | Rane civilizacije: 3500.-500. pr. Kr. PALEOLITSKE graÄ&#x2018;evine bile su od prirodnih materijala koje je izgradio Homo erectus prije oko 500.000 g. LOVCI-SAKUPLJAÄ&#x152;I su izgradili kamene hramove za vrijeme neolitika, oko 9000 g. pr. Kr.

ARHITEKTURA PRVIH CIVILIZACIJA Rana naselja su imala sustav vodovoda do 6. tis. pr. Kr. i do 3. tis. pr. Kr. sagraÄ&#x2018;eni su ceste, viĹĄekatne zgrade i kanalizacijski sustav.

POÄ&#x152;ECI Poznavanje drevnih kultura je postalo moguÄ&#x2021;e prouÄ?avanjem njihovih arhitektonskih ostataka. Menhiri i kromleci pretpovijesni su dokazi sposobnosti skupina ljudi koje su Ĺživjele prije nekoliko tisuÄ&#x2021;a godina, a koji su postigli veliÄ?anstvena inĹženjerska rjeĹĄenja koristeÄ&#x2021;i jednostavnije alate od danaĹĄnjih. Razvoj uzgoja stoke i biljnih kultura poveÄ&#x2021;ali su arhitektonske projekte na razinu gdje su se mogle graditi ogromne strukture, poput piramida u Egiptu.

katova, vodu je dobivala izgubljena. Oni koji su akveduktom i imala je otkriveni pokazuju razliÄ?ite stilove hramova, kanalizacijski sustav. Posebna karakteristika minojske sagraÄ&#x2018;ene s kamenim arhitekture je oblik stupova koji stupovima i gredama ili PalaÄ?a u Knososu, Kreta (sagraÄ&#x2018;ena su bili uski kod baze i ĹĄirili se u urezane u stijene, kao i izmeÄ&#x2018;u 1700. i 1400. pr. Kr.) P Prve zgrade su nastale prije nego su moderni ljudi postojali. promjeru razmjerno s visinom. piramide. To je bilo stoga jer su debla estetika zadrĹžana i kad su Minojci Piramide, velike poÄ?eli koristiti kamene stupove. grobnice faraona, razvile Ä?empresa koja su se prvo koristila za stupove stupove bila bila postavljena postavljena Mikenjani Mikenja ni, suvremenic suv remenicii Minojaca, Minojaca, Minojaca Mikenjani, suvremenici su se iz iz skromnih skromnih Klimatske promjene ene ep pr prije ije j oko 10.000 10 000 godina g promijenile promij p jenile enile su su g globa globalnu lnu okolinu okolinu tako tako da su su u naopako kako bi bi se sp rijeÄ?ilo rijeÄ?il Ä? o sprijeÄ?ilo Ĺživjeli su na kopnu kopnu. Njihov je mastaba t b â&#x20AC;&#x201C; pravokutnih pravokutnih k t ih Velika e ap piramida iramida u G Gizi ((sagraÄ&#x2018;en (sagraÄ&#x2018;ena sag aÄ&#x2018;e a 2570. sagraÄ&#x2018;en 2570 p pr Kr pr. Kr.)) Ä?jiima ma svijeta ljudi lj di poÄ?eli Ä? li uzgajati g j ti Ĺživoti Ĺži tinje j i Ĺživjeti Ĺži j ti u zbij bijenim i naseljima. naseljima. lji odreÄ&#x2018;enim podruÄ?jima Ĺživotinje zbijenim ponovno ukorijenjivanje. Ova je graditeljski stil obiljeĹžen stvaranjem nadzemnih struktura bila je najviĹĄa zgrada do 1300. g. masivnih struktura od vapnenca sagraÄ&#x2018;enih za ukop. 104 RAZNOLIKOST Ĺ˝IVOTINJSKOG SVIJETA RAZNOLIKOST Ĺ˝IVOTINJSKOG SVIJETA Najranija naselja koja ko oja a su su koristili Najranije civilizacije nastale su znanstvenog projekta, uzrok kao i utvrÄ&#x2018;enih naselja. Gradnja slijeda mastaba ljudi bila su privremena na mnogobrojnim lokacijama na ena a i pokretna, pokretna, motivacije i dalje ostaje nepoznat. koje se smanjuju po IzmeÄ&#x2018;u vode i kopna Ĺžaba, kreÄ&#x2021;u se su ojaÄ?ani kalcijevim fosfatom, za odraĹžavala su naÄ?in svijetu, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i i Amerike i Kinu. veliÄ?ini bio je prvi korak n Ĺživota Ĺžiivota lovacaKao potomci koĹĄtanih riba koje meÄ&#x2018;u vodenim i razliku od ďŹ&#x201A;eksibilnih hrskaviÄ?nih Catal HĂśyĂźk sakupljaÄ?a koji su ih MeÄ&#x2018;utim, one koje su nastale na h koristili. korisstili. Lako prema stepenastoj Kao najstarija skupina kraljeĹžnjaka, ribe predstavljaju i najveÄ&#x2021;u Vodozemci su potomci prvih kraljeĹžnjaka koji su izaĹĄli na obalu. su izmigoljile na kopno s ojaÄ?anim kopnenim staniĹĄtima u Za vrijeme neolitika (8000 â&#x20AC;&#x201C; riba poput morskih pasa i raĹža koje prenosivi materijali, kosti, Bliskom istoku, oko Sredozemlja ko osti,, drvo, drvo, piramidi iz oko 2700. raznolikost, s preko 30 tisuÄ&#x2021;a vrsta, a 10% ih Ĺživi u slatkim vodama. uglavnom Ĺžive u oceanima. JoĹĄ uvijek vode dvostruki Ĺživot provodeÄ&#x2021;i vrijeme kao larve u perajama vodozemci pokazuju 3000 g. pr. Kr.) promjena klime glina i blato bili su glavni i u sjevernoj Indiji su meÄ&#x2018;u lavvni g. pr. Kr. Prve piramide MEZOPOTAMIJA M EZOPOTAMIJ J A se odnosi na regiju izmeÄ&#x2018;utijeku godine ili u tijeku Stonehenge, Engleska: megalitska vodi i ostatak Ĺživota na kopnu. E ufrata i Tigrisa, Tigrissa,i uvodenih Eufrata danaĹĄnjem Iraku. karakteristike i kopnenih Ĺživota. To moĹže ukljuÄ?iti omoguÄ&#x2021;ila je razvoj i ĹĄirenje graÄ&#x2018;evinski materijali najstarijima i najbolje istraĹženima. ali u to to vrijeme, i glatkih stranica struktura sagraÄ&#x2018;ena oko 3000. g. pr. Kr. Anatomija ribe kraljeĹžnjaka. Najzanimljivija je i putovanja od nekoliko BABILONSKA B ABILONSKA K KULA ULA iz Biblije se vjerojatno poljodjelstva, zbog Ä?ega su nastala malo je takvih graÄ&#x2018;evina evin na ostalo. ostalo. sagraÄ&#x2018;ene su 2600. pr. Iskopine kod Terra Amate kod Nice, ttemeljila emeljilametamorfoza na zziguratima ig guratima koje su gradili Tijelo ribe je veÄ&#x2021; graÄ&#x2018;eno oko g. pr. Kr. njihova od plivaÄ?a sa kilometara ili Koncentracija moÄ&#x2021;i trajna naselja koja su svoju Najstarija otkrivena skloniĹĄta sk klo oniĹĄĹĄta je postojalo oko 7000 Kr., najveÄ&#x2021;a je Velika Francuska, otkrile su ostatke Bubreg B abilonci. Babilonci. naulica, koju su spojena ĹĄkrgama kao ĹĄto su punoglavci ili viĹĄe. Prepreke Prve civilizacije opÄ&#x2021;enito energiju poÄ?ela ulagati u gradnju kraljeĹžnice sagradio Homo erectus ctu us prije prije ij Nije bilo najvjerojatnije su piramida u Gizi. paleolitskog skloniĹĄta Bubreg i slobodne riblje larve u Ĺžabu ili daĹždevnjaka koji poput cesta se razvijaju sa sustavom trajnih kuÄ&#x2021;a od drveta, pletenog rebrakrovovi 500.000 godina na mjestu mjjestu kod sluĹžili kaokosti. puteviOblik i PlivajuÄ&#x2021;i odreÄ&#x2018;enom udiĹĄu zrak. mogu biti Monolitne hramove kod GĂśbekli Dolina Inda navodnjavanja. Ove koncentrirane, ĹĄiblja, cigle i kamena. Catal HĂśyĂźkje prilagoÄ&#x2018;en Chichibua u Japanu,, gdje gdje e su su stanovnici su ulazili unaÄ?inu svoje kuÄ&#x2021;e mjehur GuĹĄteraÄ?a Rekonstrukcija a Vrata IĹĄtar u Babilonu, vrste scigle dnakroz mora, kao u Vodozemci su hladnokrvni jer Ĺ˝uÄ&#x2021;ni mjehur Civilizacija doline Tepea iz oko 9000 g. pr. Kr. mogli sjedilaÄ?ke zajednice koje su je jedno od najranijih i najveÄ&#x2021;ih Ĺživota. pronaÄ&#x2018;eni iskopani otvori otvvori u odNeke nepeÄ?ene otvore ssagraÄ&#x2018;ena agraÄ&#x2018;ena oko ok ko 575. pr. Kr. Arterija MokraÄ&#x2021;ni mjehur riba list su plosnate. Brzi lovci ne mogu regulirati svoju tjelesnu IzluÄ?evine koĹžnih Inda, subrahijalnog sagraditi jedino lovci-sakupljaÄ?i, poznatih nastale u ovim uvjetima imale su vulkanskom pepelu.. MlaÄ&#x2018;i MlaÄ&#x2018;i ostaci, krovu. Ä&#x152;ini se da naselje nije imalo Jetra Ä?iji su ostaci Jajnik neolitiÄ?kih nalaziĹĄta Jetra Ĺžlijezda luka poput ĹĄtuke tijelo oblika zidne temperaturu te preuzimaju otkriveni poÄ? 19. st. druĹĄtvenu organizaciju koja je MokraÄ&#x2021;ni i naselje od prije 400.000 godina odina a pronaÄ&#x2018;eni pronaÄ&#x2018;eni buduÄ&#x2021;i da u to vrijeme, javne jav javn neimaju zgrade. Ĺ˝ivopisne Ĺ˝uÄ&#x2021;ni koje mjehurje pjegavog mjehur GuĹĄteraÄ&#x2021;a torpeda. Peraje pomaĹžu u su na temperaturu okoline. Mnoge postojala je izmeÄ&#x2018;u 3300. i 1700. poljoprivreda nije nigdje razvijena razzvijena su kod Terra Amate u Francuskoj Francuskoj sslike sl ike pronaÄ&#x2018;ene MigracijeomoguÄ&#x2021;ila riba i pojednostavljenje daĹždevnjaka POVIJEST ARHITEKTURE Mezopotamije zapoÄ?e ela jezimu 4000. pr. Kr. sa Sumera- ĹĄtite ih od upravljanju i kretanjui prema vrstezapoÄ?ela provode u rupama Ĺžutoâ&#x20AC;&#x201C;ĹživÄ?ani, zeleno-probavni, pr. Kr. nam nevjerojatnu u svijetu. Struktura se sastoji sasttoji svjetloplavo-diĹĄni, ljubiÄ?asto-izluÄ?evni, gradnje i odrĹžavanje sustava gdje je niz kamenja no nosio osio skloniĹĄta skloniĹĄtaSustavi: unutarnjim u un nutarnjim vanjskim riblje ljestve Sustavi: Ĺžutoi pokazuje â&#x20AC;&#x201C; ĹživÄ?ani, zeleno-probavni, svjetloplavo-diĹĄni, ljubiÄ?asto-izluÄ?evni, podruÄ?je kasnije doĹĄlo pod vlast Asiraca i Babilonaca, razliÄ?ite nima. Iako je vlas s t naranÄ?asto-reproduktivni, ruĹžiÄ?asto-miĹĄiÄ&#x2021;ni grabeĹžljivaca. naranÄ?asto-reproduktivni, ruĹžiÄ?asto-miĹĄiÄ&#x2021;ni pod zemljom ili ispod hrpe liĹĄÄ&#x2021;a. razinu arhitektonskih postignuÄ&#x2021;a od monolitnih stupova od napravljena od ĹĄtapova. povva. zi idovima. naprijed. zidovima. Neke ribe migrirajunavodnjavanja izmeÄ&#x2018;u slatkih i drugih velikih mezopotamske civilizacije su pokazale visoku u razinu kontinuiteta u svojoj arUparene Njihova osjetljiva koĹža â&#x20AC;&#x201C; koja i slanih voda u druga staniĹĄta.gradnje. Lotog vremena. Ulice su bile u vapnenca oblika slova projekata hitekturi. sos migrira iz mora u rijeke zbog hladnokrvne prsne i skakanje. Tri Ĺžabe imaju ljepljive Skupina vodozemaca ukljuÄ?uje se ne smije isuĹĄiti - ima funkciju Arhitektura lovaca-sakupljaÄ?a a-ss a k u pljaÄ?a Ribe pravilnom geometrijskom T, sâ&#x20AC;&#x201C;urezanim NAJISTAKNUTIJE od svih graÄ&#x2018;evina regije bili su su zigurati: stepenaste piramide NEPOZNATO O POZNATOME polaganja jaja, a europske jegulje (str. 105)likovima, koje diĹĄu zdjeliÄ?ne na nogama zbog Ä?ega se Ĺživotinje s repomi poput disanja, zamjenjuje pluÄ&#x2021;a. Do nedavno se vjerovalo ero ovalo da je Ĺživotinje Drevni Egipat rasporedu sve su pravokutne jastuÄ?iÄ&#x2021;e Ĺživotinjskim od nepeÄ?ene poploÄ?ene ciglo o m erozije. Ove se strukture gline, peÄ?enom ciglom radi napuĹĄtaju slatke vode kako bi se â&#x20AC;&#x201C; nalaze sei teĹĄkim u peraje pomaĹžu mogu odliÄ?no penjati. kaopovezane i Ĺživotinje Opremljeni sunego i Ĺžlijezdama kojeu koje su DIVOVI I PATULJCI: Japanski divovski BuduÄ&#x2021;i da su gradovi drevnog daĹždevnjaka jedino sjedilaÄ?ka, zemljoradniÄ?ka em mljjora adniÄ?kaĹĄkrgama zgrade bile visokim do 7m oko o nisu koristile kao u Egip ptu, grobnice, ĹĄto je sluÄ?aj Egiptu, kao hramovi, razmnoĹžavale u moru. Larve obiju staniĹĄtima. kod manevriranja, a poput Ĺžaba. sustavom, koji je izluÄ?uju ili gorke cigle, tekuÄ&#x2021;ine Egipta od nepeÄ?ene cigle i bez repa populacija imala sposobnost oso obnost gra- vodenim kanalizacijskim 50 tona. Ovo je nalaziĹĄte b bilo ilo smjeli jedino sveÄ&#x2021;enici. KuÄ&#x2021;e u gradovima suotrovne b ile od nepeÄ?ene bile ali buduÄ&#x2021;i daĹždevnjak je dug do 1,5 m, dok vrsta se vraÄ&#x2021;aju kako bi bili dovrĹĄile su neke tropske Ĺžabe manje od Ä?ine veliku leÄ&#x2018;na, analna i repna kako bi otjerali da je takva cigla osjetljiva na eroziju, je Ä?estograbeĹžljivce. zgrade je trebalo obnavljati. Nove nastali poplavnim mjestima diti monumentalne spomenike. spo omenike. KoĹĄtane tako sloĹžen da su kanalizacijska prvoribe na svijetu koje je pokazalo poka azalo da ovaj ciklus. Prepreke poputna brana 2,5 cm. su strukture graÄ&#x2018;ene na ostacima starih ĹĄto znaÄ?i da je razina naselja polaRepaĹĄi i bezrepci usporedbi s hrskaviÄ?nim peraja pomaĹžu u blokiraju ove migracije. ri- je zauvijek rijeke Danas Nil veÄ&#x2021;ina Posljednja otkriÄ&#x2021;a kod od d GĂśbekli GĂśbekli veÄ&#x2021;inu, voda i pitka voda odvojene. Ljudi su ulovci-sakupljaÄ?i znali graditi gra aditi DOMOROCI koriste otrovnu izluÄ?evinu gano rasla zbog Ä?ega su blje ljestve funkcioniraju sliÄ?no RepaĹĄi u koje iz spadaju ZaĹĄto Ĺžabe krekeÄ?u OvesloĹžene prve nastanjuju stabiliziranju. Jedinstveni Tepea u Turskoj promijenili miije enili su ribama. civilizacija doline Inda bili su velike, trajne strukture. struk kture. Ribe u Ĺžabe otrovne strelice kako bi im naselja rasla na umjettropskim kao ustave kanala kako bi pomo21. STOLJEÄ&#x2020;E Ĺ˝abe imaju odliÄ?an osjet sluha â&#x20AC;&#x201C; daĹždevnjaci ukljuÄ?uju oceanske dubine (7.620 m), rijeke, pokret plivanja rezultira ovo stanoviĹĄte. meÄ&#x2018;u prvima su koristili luk. koji400 Bilo kao dio vjerskog obreda da ili oruĹžje bilo uÄ?inkovitije. nim breĹžuljcima. morima su Ä?esto Ĺžarkih boja. Losos gle ribama savladati ove prekao i snaĹžan glas. MuĹžjaci su vrsta koje Ĺžive na Sjevernoj polutki Ä?ak i jezera. Neke migriraju izmeÄ&#x2018;u iz guranja repne peraje CATAL H HĂ&#x2013;YĂ&#x153;K, Ă&#x2013;YĂ&#x153;K, GĂ&#x2013;BEKLI TEPE i drugi je tipiÄ?na migracijska riba. OPEKOTINE KOD Ĺ˝ABA: preke. lokaliteti drevni lo okaliteti nastavljaju se razvili ljubavni zov kako bi i ameriÄ?kim slatke i slane vode. Njihovi kosturi prema naprijed i simultanog GrÄ?ka tropima. i Kreta Imaju UltraljubiÄ?asto zraÄ?enje moĹže oĹĄtetiti iskapati i joĹĄ boljim tehnikama kako koĹžu vodozemaca. iznad: Riblje ljestve u rijeci privukli Ĺženke. DaĹždevnjaci, izduljenaKreta tijela,jedva savijanja tijela. bilapara dom najranije GĂśbekli Tepe, oko 9000. g. pr. Kr., bi se otk krio naÄ?in Ĺživota naĹĄih otkrio s druge strane, Ä&#x2021;e privuÄ&#x2021;i sliÄ?nihpoznate nogu i dugi rep. Velike Ribe reguliraju svoje plutanje VELIKA BIJELA PSINA moĹže narasti izmeÄ&#x2018;u 3 i 7 m najstarije je poznato svetiĹĄte civilizacije â&#x20AC;&#x201C; europske predaka a. predaka. duljine i teĹžiti 1500 kg. a muĹžjak ispuĹĄta mlijeÄ? u vodu smrtonosne. JoĹĄ jedan razlog za partnere ispuĹĄtanjem mirisa oÄ?i suminojske. tipiÄ?no svojstvo. zrakom ispunjenim plivajuÄ&#x2021;im MinojciOko su sagradili DANAĹ NJI DANAĹ N N JI SUSTAV podjele sata i RAĹ˝E imaju velike prsne peraje poput krila koje su otprilike u isto vrijeme. Broj opadanje broja vodozemaca u ili Ĺžarkim bojama. Rituali 4.000velike vrsta palaÄ?e u skupini mjehurom. Lateralna linija tijela je i naselja s vremen na na 12, nasljeÄ&#x2018;e je od vremena UtvrÄ&#x2018;eni grad Babilon, se stopile s njihovim glavama. ispuĹĄtenih jajaĹĄca ovisi o vrsti svijetu je ĹĄiroka primjena snubljenja kod vodozemaca bezrepaca â&#x20AC;&#x201C; Ĺžabe cestama i Sumera ana. Sumerana. poploÄ?enim oko 2000. pr. sagraÄ&#x2018;en na obali NEPOZNATO O POZNATOME Naselje Turska postojalo je izmeÄ&#x2018;u Eufrata, bio je prijeKITOPSINA je najveÄ&#x2021;a riba na svijetu. HraniCatal se HĂśyĂźk u Anatoliji, ribe. insekticida i otrova za korov mogu biti vrlo sloĹženi. krastaÄ?e â&#x20AC;&#x201C; Ĺžive u Knososu, sagraÄ&#x2018;ena Kr. PalaÄ?a NEDAVNA NEDAVN N A ISKOPAVANJA u Peruu 8000 i 6500 g. pr. Kr. Pretpostavlja se da je na vrhuncu moÄ&#x2021;i stolnica Babilonskog planktonom i drugim malim organizmima. pokazuju pokazuj ju da je civilizacija Caral Supesvugdje Samo nekoliko, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i kojim se uniĹĄtava njihov izvor MuĹžjak ispuĹĄta spermu u pr. Kr. sadrĹžavala je Ĺ˝arke boje okoosim 1500. MORKI ondje Ĺživjelo oko 10 tisuÄ&#x2021;a ljudi.KONJIÄ&#x2020;I su ribe unatoÄ? carstva. Ĺžabe otrovne strelice gradila piramide istovremeno s piramide hrane ili se apsorbira kroz njihovu crnopjegavog ĹĄaranÄ?iÄ&#x2021;a i morske kako bi oplodio jajaĹĄca koja su polarnim podruÄ?jma. Njihovena duge njihovom neobiÄ?nom vanjskom preko 1000 prostorija viĹĄei signaliziraju: Upozorenje, otrovna sam! EgipÄ&#x2021;an nima. EgipÄ&#x2021;anima. Boja omoguÄ&#x2021;uje raĹžama da se stope s okolinom, a izgledu. tanku koĹžu. pse, raÄ&#x2018;a Ĺžive mlade. Jaja se poslagana u nakupini u vodi snaĹžne straĹžnje noge koriste se za neke imaju otrovne bodlje. P vidi joĹĄ: Rane kulture, Povijest kulture, str. 20-21 RIBA Ä&#x152;ISTAÄ&#x152; Ä?isti parazite i mrtvu oploÄ&#x2018;uju u Ĺženki s muĹĄkim (jezerske Ĺžabe) ili koĹžu s drugih riba. organom koji se zove gonopodijum. Ĺženka uzima spermu za MUĹ˝JAK koljuĹĄke preuzima obavezu Nakon raÄ&#x2018;anja mladunci obiÄ?no unutraĹĄnju oplodnju brige za mlade. I REPAĹ I I BEZREPCI se razmnoĹža- Jaja su omotana Larva ili punoglavac diĹĄe MORSKI PSI POSTOJE u gotovo neizmijenjenom izgledu veÄ&#x2021; posljednjih 300 miĹ˝abe penjaÄ?ice koriste ljepljive mogu samostalno plivati unutar (daĹždevnjaci). Nakupine ĹĄkrgama i ima rep. vaju u proljeÄ&#x2021;e. ZapoÄ?inju polaga- Ĺželatinoznom masom. jastuÄ?iÄ&#x2021;e na nogama kako bi se lijuna godina kao vrhunski plivaÄ?i otvorenih oceana. Posjeduju precizan osjet 24 sata. jajaĹĄca mogu biti vrlo mogle penjati. njem jaja, najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e u jezeru. Nakon mirisa, te u velikom radijusu osjete malene koliÄ?ine krvi i druge tvari koje izluslijed organa koji osjete strujanje velike (preko 10 tisuÄ&#x2021;a razvoja iz oploÄ&#x2018;enog jajaĹĄca â&#x20AC;&#x201C; puÄ?uje plijen. Neki morski psi polaĹžu jaja s velikim Ĺžumanjcima, a drugi raÄ&#x2018;aju vode i blizinu predmeta, dna mora i jaja) ili male, u nekim noglavci, u sluÄ?aju Ĺžaba â&#x20AC;&#x201C; mogu se Ĺžive mlade. Specijalizirane zdjeliÄ?ne peraje koriste se za unutraĹĄnju oplodnju. pretvoriti u odrasle Ĺžabe u nekoliko druga Ĺživa biÄ&#x2021;a. sluÄ?ajevima je Njihovi izuzetno ratjedana. Ĺ˝abe i krastaÄ?e prolaze zvijeni zubi koji su Ribama je koĹža presvuÄ?ena poloĹženo samo jedno kroz vrlo dramatiÄ?nu promjenu. Rase razvili iz oÄ?vrsnuzaĹĄtitnim ljuskama. One su obiÄ?no jaje. Neki vodozemci zvijaju noge i pluÄ&#x2021;a kako postupno lih ljuski nisu ďŹ ksinaÄ?injene od koĹĄtanog materijala. Ä?ak raÄ&#x2018;aju Ĺžive mlade. gube rep i vidljive ĹĄkrge. Punoglavci rani u Ä?eljusti. Mor21. STOLJEÄ&#x2020;E Samo se nekoliko vrsta su vegetarijanci, a larve daĹždevski psi mogu proguPrehrana i razmnoĹžavanje razmnoĹžava izvan vode RIBOLOV vojgama moĹže biti vrlo njaka se hrane kukcima. tati cijeli plijen ili raproduktivan buduÄ&#x2021;i da neke vrste Ribe se hrane biljkama, polaĹžuÄ&#x2021;i jaja u trulom skomadati dijelove (sardine i haringe) tvore jata od svojim snaĹžnim Ä?eplanktonom ili drugim ribama. liĹĄÄ&#x2021;u ili ĹĄupljim deblima. nekoliko milijuna riba. ljustima. PoloĹžaj ustiju Ä?esto je pokazatelj GODIĹ NJI ULOV svjetskog ribolova je Opasnost iz zasjede njihovih prehrambenih navika. Odrasla Ĺžaba ima oko 140 milijuna tona. Morski psi dominiraju svjetskim oceanima veÄ&#x2021; Razvijaju se prednje noge, noge i udiĹĄe zrak. Mnoge vrste VeÄ&#x2021;ina se riba razmnoĹžava rep postupno nestaje. milijunima godina. PRETJERANI IZLOV uzrokuje veliko vodozemaca, poput vantjelesno. Ĺ˝enka poloĹži jajaĹĄca, smanjenje broja riba.

RANE CIVILIZACIJE, koje su se prvi put pojavile oko 3500 g. pr. Kr., intenzivno su obraÄ&#x2018;ivale zemlju i izgradile sustav navodnjavanja, palaÄ?e, ceste i kanalizaciju.

ARHITEKTURA

RIBE

VODOZEMCI

105

Životni ciklus vodozemaca

Morski psi

Tematska polja daju detaljne podatke YH]DQHX]RGUHÄ&#x20AC;HQX temu i pojaĹĄnjavaju sam tekst.

BIOLOGIJA

Mezopotamija Mezopota Mezo pota tamija mij mija

BIOLOGIJA

ARHITEKTURA

NASELJAVANJE

Nepoznato o poznatome SUXÌD]DQLPOMLYHODNR SDPWOMLYHÿLQMHQLFHNRMH ýH]DRNXSLWLÿLWDWHOMD

VWROMHýH iznosi najsuvremenije podatke vezane uz temu.

Obojene zastavice R]QDĂżXMXQD]LYSRJODYOMD $QDOLWLĂżNDSROMD GDMXDQDOL]XRGUHÄ&#x20AC;Hnog pojma i koncepta YDĂŚQRJ]DVDPXWHPX na stranici.


3RYLMHVWNXOWXUHVYLMHWD Stonehenge, jedan od najpoznatijih pretpovijesnih kulturnih spomenika u svijetu, str. 18

12

6YHPLUMaglica Orion, mjesto nastanka mnogih zvijezda, str. 44

=HPOMD 71% Zemljine povrĹĄine je prekriveno vodom, str. 80

PREDGOVOR

3/$9, 3/$1(7 16

POVIJEST KULTURE SVIJETA

40 42   

SVEMIR Pozornica naťeg postojanja =YLMH]GH²LQDVWDVYMHWORVW 3ODQHWDUQLVXVWDYL²VYHPLUVNLYUWXOMFL 1HEHVNDWLMHODQDäHJ6XQÿHYRJVXVWDYD

56 58 60   68 76 80 

ZEMLJA Karta svijeta Porijeklo Zemlje *UDÄ&#x20AC;HYQLPDWHULMDO=HPOMH²PLQHUDOLLVWLMHQH 3RYLMHVW=HPOMH²SULOLNH]DĂŚLYRW Zemlja u pokretu Sirovine Zemlje Mora i oceani $WPRVIHUD²=HPOMLQSOLQVNLäWLW

=HPOMD Nastanak planina subdukcijom, str. 70

=HPOMD NaĹĄ je planet sadaĹĄnji oblik dobio prije oko 30 milijuna godina, str. 60


%LRORJLMD/MHSRWDLIXQNFLRQDOQRVWĂżHVWR idu ruku pod ruku u prirodi, str. 97

.HPLMD Vidljiv proces kemijske reakcije, str. 134

)L]LNDLWHKQRORJLMD Dijelovi CPU-a, str. 184

0DWHPDWLND*UDĂ&#x20AC;NDGRELYHQD PDWHPDWLĂżNRPIRUPXORPVWU

27.5,Ăź$ , ,=80,

%LRORJLMD .ROLEULĂ˝ zamahne svojim krilima 80 puta u sekundi, str. 107

90  94 96  108 116 118

BIOLOGIJA 3RULMHNORĂŚLYRWD Rast i reprodukcija Svijet biljaka 5D]QROLNRVWĂŚLYRWLQMVNRJVYLMHWD Sisavci PonaĹĄanje: akcija i reakcija Ljudi

128      

KEMIJA 7YDU²VYLMHWPDWHULMD .HPLMVNHWYDUL²PDWHULMDXSRNUHWX 6YDNRGQHYQHWYDUL²NHPLMDRGUHÄ&#x20AC;XMHQDäHĂŚLYRWH *RVSRGDUVWYRLHNRORJLMD²QHSUHNLQXWDVXUDGQMD 5DGNHPLĂżDUD 0DWHULMDOLEXGXĂ˝QRVWL

146  154  170 176  190

FIZIKA I TEHNOLOGIJA 2VQRYHĂ&#x20AC;]LNH Automobilska industrija *UDÄ&#x20AC;HYLQDUVWYR Energija Proizvodna tehnologija 5DĂżXQDOQDWHKQRORJLMD Komunikacija i tehnologija za razonodu

196 198     208

MATEMATIKA Predmet matematike .ODVLĂżQDPDWHPDWLND $QDOLWLĂżNDJHRPHWULMD ,QĂ&#x20AC;QLWH]LPDOQLUDĂżXQ .DGEURMHYLODĂŚX Stara i nova matematika

%LRORJLMD.UYRĂŚLOQLVXVWDY ĂżRYMHNDVWU


'UXäWYRSROLWLNDLSUDYR0LURYQLDNWLYLVWLVWDOQRSULYODÿHSR]RUQRVWQDVYRMD pitanja spektakularnim akcijama, str. 231

*RVSRGDUVWYRLGUXäWYR7YRUQLÿNHWUDNHXDXWRPRELOVNRMLQGXVWULMLVXVUFH mnogih gospodarstava, str. 274

'58ã79(1, å,927 210  216      248

DRUÅ T VO, POLITIKA I PRAVO 'UXäWYRREOLFLGUæDYDLYODGD Diktatorski oblici vladanja 1DÿHODGHPRNUDFLMH 3ROLWLÿNHLGHRORJLMH 0HÄ&#x20AC;XQDURGQHRUJDQL]DFLMH 7UHQGRYLVWROMHýD 3UDYGDLUHG²RVQRYHSUDYD Primjena prava

252 254 256 264 270  276

GOSPODARST VO I DRUŠT VO Nacionalna gospodarstva Upravljanje gospodarstvima Globalizacija Ekonomija i poslovanje 1DÿLQSRVORYDQMD Pokretanje vlastite tvrtke

'UXäWYRSROLWLNDLSUDYR Justitia, simbol pravde, str. 242

'UXäWYRSROLWLNDLSUDYR Capitol u Washingtonu, str. 225


)LOR]RÃ&#x20AC;MD Rodinov poznati 0LVOLODF predstavlja kontemplaciju, str. 326

5HOLJLMDåLGRYVNLSUD]QLN+DQXNNDKVODYLÿXGRWYRUQRSDOMHQMHVYLMHýDX+UDPX 164. pr. Kr., str. 300

3VLKRORJLMD Izrazi lica govore univerzalnim jezikom, str. 350

5$=80 , '8ã$ 280 282   296    314

RELIGIJA Temelji religije i tradicionalne religije +LQGXL]DP²VYMHWVNDUHOLJLMDL]PHÄ&#x20AC;XMHGLQVWYDLUD]OLÿLWRVWL %XGL]DP²VUHGQMLSXWNDQLUYDQL Religije Kine i Japana Ã¥LGRYVWYR²æLYRWSUHPD%RæMLP]DSRYLMHGLPD .UäýDQVWYR²RGæLGRYVNHVHNWHGRVYMHWVNHUHOLJLMH ,VODP²SRNRUQRVW$ODKX Nove religije i kultovi

316  322    

FILOZOFIJA )LOR]RÃ&#x20AC;MDSRÿHFL Znanje i vjera 3RÿHWDNQRYRJGRED )LOR]RIVNLVXVWDYLLNOHYHWQLFLVXVWDYD 2YDMVYLMHWLL]YDQQMHJD²MH]LN )LOR]RÃ&#x20AC;MDQDSUHNUHWQLFL

344 346 350 356 360

PSIHOLOGIJA Pojava psihologije kao znanstvene discipline Osnove psihologije Primjene psihologije Psihoanaliza

5HOLJLMD+LQGXLVWLÿNDERæLFDãLYD izvodi sveti ples, str. 287


$UKLWHNWXUDS Muzejom Guggenheim u Bilbaou, Frank Gehry je stvorio PHÄ&#x20AC;XQDURGQXLNRQXPRGHUQHDUKLWHNWXUHVWU

/LNRYQDXPMHWQRVW Vermeerova Djevojka VELVHUQRPQDXäQLFRP, str. 379

.QMLæHYQRVW Orhan Pamuk, dobitnik Nobelove nagrade, str. 439

80-(71267 362  366 368 370 372 376    392   398 400 402 408

LIKOVNA UMJETNOST 3UHWSRYLMHVQDLXURÄ&#x20AC;HQLÿNDXPMHWQRVW Umjetnost starog vijeka Azijska i islamska umjetnost Umjetnost srednjeg vijeka Renesansa i manirizam Barok VWROMHýH VWROMHýH VWROMHýH ARHITEKTURA 3RÿHFL .ODVLÿQDDUKLWHNWXUD Arhitektura izvan Europe Srednjovjekovna arhitektura Rana moderna arhitektura Arhitektura od industrijskih vremena do danas

/LNRYQDXPMHWQRVW,]QLPQRUHDOLVWLÿQR SRSUVMHNUDOMLFH1HIHUWLWLVWU

$UKLWHNWXUD'YRUDF&KDPERUGVDJUDÄ&#x20AC;HQ XVWLOXIUDQFXVNHUHQHVDQVHVWU


*OD]ED Kralj Sunce, Luj XIV. PleĹĄe u baletu J. P. Lullyja, str. 446

)LOP8PD7KXUPDQXĂ&#x20AC;OPXPakleni ĹĄund4XHQWLQD7DUDQWLQDVWU

3UHKUDQDL]GUDYOMH Zdrava hrana, str. 483

0HGLML6YDWNRPRĂŚHELWL]YLMH]GDQD internetu, str. 495

412        

.1-,ü(91267 3RÿHFL²PLWRYLLVOLNH .ODVLÿQDDQWLND²DUKHWLSLVPMHU 6UHGQMLYLMHN²YMHURYDQMHOMXEDYLMXQDäWYR 5DQLPRGHUQL]DP²UHIRUPDLRELOMH 5DFLRQDOL]DPL]DQRV²RGSURVYMHWLWHOMVWYDGRURPDQWL]PD 5HDOL]DPLQDWXUDOL]DP²SUHWHÿHPRGHUQL]PD 0RGHUQLSOXUDOL]DP²L]ULÿDMLREMHNWLYQRVW =DNOMXÿLYDQMHLUD]LODÌHQMH

440 442    460  464

GLAZBA Srednji vijek i renesansa %DURN²DSVROXWLVWLÿNLVMDM .ODVLFL]DP²ÿLVWRýDIRUPH 5RPDQWL]DP²SRJOHGXQXWUD Moderna glazba 1RYDJOD]ED²PQRJREURMQHPRJXýQRVWL Svjetska glazba

468 

FILM )LOP²VHGPDXPMHWQRVW

6895(0(1, ĂĽ,927 480  

Zdravlje 0HGLML²VYHSULVXWQLSUDWLWHOML .XOWXUDPODGLK²äWRVHYLäHPLMHQMDYLäHRVWDMHLVWD

504

Kazalo

6XYUHPHQLĂŚLYRW8OLĂżQRSOHVDQMH je dio kulture mladih, str. 501


12 PREDGOVOR

2GDELUUHOHYDQWQLKSRGDWDNDLSULVWXSYHOLNRPEURMXÿLWDWHOMDYHýMHVWROMHýLPD]DGDWDNL]GDYDÿDNQMLJDNDRLNQMLÌQLFD

ZaĹĄto znanje?

O

GUDVWDRVDPRNUXĂŚHQNQMLJDPDXVYDNRM

moji su roditelji umrli, i ja imam svoju djecu, pa

SURVWRULML2GUDVWDMXýL]DYULMHPH'HSUHVLMH LSDNMRäXYLMHNXÌLYDPLVWUDÌXMXýLVYLMHW]QDQMDL MRäXYLMHNXÌLYDPXÿLWLRVYHPXLVYDÿHPX moji roditelji si nisu mogli priuťtiti odlazak na IDNXOWHWDOLQLNDGQLVXSUHVWDOLSURPDWUDWLVYLMHW

0RJDRELKYDPUHýLGDVDPPRWLYLUDQQDÿHORP

NDRMHGQXYHOLNXSULOLNX]DXÿHQMH.RGQMLKVDP ´]QDQMHMHPRý¾LOLGD]QDQMHYRGLGRYHýLK YLGLRXÌLWDNNRMLMHL]D]LYDORÿLWDQMHWDNRGDVDP prihoda, ali istina je, da me je pokretala PDMNX]DPROLRGDPHQDXÿLÿLWDWLSULMHQHJRVDP MHGQRVWDYQD]QDWLÌHOMD1DWLRQDO*HRJUDSKLF (QFLNORSHGLMDSUXÌDÿLWDWHOMXSUHJOHGOMXGVNRJ krenuo u ťkolu. Roditelji su mi dali (QFLNORSHGLMXVYLMHWDLSRÿHRVDPMXÿLWDWL

]QDQMD8RYRYULMHPHVSHFLMDOL]DFLMHSRGVMHýD

vikendom ujutro dok su moji roditelji joť spavali. nas da postoji veliki raspon tema koje se mogu SURXÿDYDWL%XGXýLGDNQMLJDRPRJXýXMH 1DNUDMXYHýLQHÿODQDNDX(QFLNORSHGLMLELRMH SRSLVGRGDWQHOLWHUDWXUHDMDVDPLWRSURÿLWDR

MHGQRVWDYDQSULVWXSRYRPPQRäWYXÿLWDWHOMD

ĂžHVWRELKVHWROLNR]DGXELRXQHNXWHPXNRMD

uvodi u teme o kojima malo zna, ali koje se

YLäHQLMHLPDODYH]HVRQRPVNRMRPVDPSRÿHR mogu pokazati vrlo uzbudljivima. Kad smo moj otac Irving Wallace i ja dovrťili prvi svezak The Ponekad bih knjigu otvorio nasumce, preťao SUVWRPSRVWUDQLFLL]DWLPSURÿLWDRÿODQDNQD

3HRSOH¡V$OPDQDFK 1975. rekli smo da je to

NRMHPVH]DXVWDYLRPRMSUVW'HVHWOMHýDNDVQLMH NQMLJD]DÿLWDQMHVXÌLWNRP1DWLRQDO*HRJUDSKLF


PREDGOVOR 13

GRJDÄ&#x20AC;DMLPDL]SURäORVWLEROMHPRĂŚHPRUD]XPMHWL DVSHNWHVDGDäQMRVWLNRMLELVHLQDĂżHĂżLQLOL ]EXQMXMXĂ˝LPDLPRĂŚHPRODNäHDQWLFLSLUDWL WUHQGRYHXEXGXĂ˝QRVWL6DGDäQMRVWMHL]QDG VYHJDVDPRWRĂżNLFDNRMDVHNUHĂ˝HXNRQWLQXXPX NRMLSRYH]XMHSURäORVWVEXGXĂ˝QRäýX´3RYLMHVWÂľ NDNRMHQDSLVDR1RUPDQ&RXVLQV´MHRJURPDQ VXVWDYUDQRJXSR]RUHQMDÂľ%DUHPELSRYLMHVWWR WUHEDODELWL1DĂŚDORVWPQRJLGRQRVLWHOMLRGOXND pretpostavljaju da se moderni svijet uvelike razlikuje od onoga prije tako da ignoriraju OHNFLMHL]SRYLMHVWLLĂżLQHSRJUHäNHNRMHVHPRJX 3RSXW.RSHUQLNDVYLĂŚHOLPREROMHUD]XPMHWLVYRMVYLMHWLSREROMäDWLYODVWLWH sposobnosti. Znanje prethodi i olakĹĄava ovakvu potragu.

L]EMHýL Dok sam iťao u srednju ťkolu moj je otac napisao roman The Prize, o jednom dobitniku

(QFLNORSHGLMD je joĹĄ jedan primjer koji pokazuje

Nobelove nagrade. Nije imao problema stvoriti

GDSRYLMHVW]QDQRVWLXĂżHQMHQHPRUDMXELWL

radnju i likove, ali kad je trebao izmisliti neki

dosadni. G. K. Chesterton je 1905. napisao,

L]XP]ERJNRMHJýHQMHJRYOLNGRELWL1REHORYX

´1HSRVWRMLQD=HPOMLLäWDQH]DQLPOMLYRMHGLQR

QDJUDGXXNDWHJRULMLNHPLMHIL]LNHLIL]LRORJLMH

PRĂŚHSRVWRMDWLQH]DQLPOMLYDRVREDÂľ

ili medicine, ostao je zbunjen jer je imao

ĂĽLYLPRXYULMHPHYHOLNHVORĂŚHQRVWLLSRSODYH

VDPRRVQRYQR]QDQMHL]RYLKSRGUXĂżMD6

LQIRUPDFLMD6DYODGDYDQMHRYLKSUHSUHND

oduťevljenjem sam pratio sustavni pristup koji ]YXNRYDLGHMDRGYODÿHQMDSDÌQMHPRÌHELWLYUOR je imao moj otac u pokuťaju rjeťavanja ove X]QHPLUXMXýH$NRVHQDYLNQHPRQDYHOLNL GLOHPH3UYRMHÿLWDRRRVQRYQLPQDÿHOLPDVYDNH UDVSRQ]QDQMDPRÌHPRVWHýLVDPRSRX]GDQMH

RGRYLKGLVFLSOLQD=DWLPMHĂżLWDRRSRYLMHVWL

kako bismo odabrali o kojim idejama i NRQFHSWLPDÌHOLPRYLäHQDXÿLWL3UHPDULMHÿLPD 9HURQLNH:HGJZRRG´8ÿHQÿRYMHNELRQHÿHPX VYHWUHEDR]QDWLLQHäWRRVYHPX¾6XVUHýHP ljude, mlade i stare, koji ne vide smisao u XÿHQMXSRYLMHVWLMHUPLVOHGDQLMHYDÌDQ]D QMLKRYHÌLYRWH6ODÌHPVHGDRQRäWRVHGRJRGLOR MXÿHULOLGDQDVLPDYLäHXWMHFDMDQDQDVQHJR ono ťto se dogodilo prije 100 godina, ali odluke NRMHGRQRVLPRXVYDNRGQHYQRPÌLYRWXVXSRG VQDÌQLPXWMHFDMHPJHQHUDFLMDNRMHGROD]HEH] RE]LUDVKYDýDPROLPLWRLOLQH8ÿHýLRLGHMDPD NRMHVXSUHYODGDYDOHXGUXJLPSRGUXÿMLPDL

8LQIRUPDFLMVNRPGREX]QDQMHMH]QDÿDMQLHOHPHQWPRýL


14 PREDGOVOR

znanosti i njezinim granama. Nakon toga je

VSRPLQMHPSUDYRERUEXLOLILOR]RILMX8VWYDUL

ĂżLWDRRVYDNRPGRELWQLNXL]RGUHÄ&#x20AC;HQHNDWHJRULMH VYDNDRVREDNRMDMHLNDGĂŚLYMHODL]DVHEHMH 1DNUDMXMHSURXĂżDYDRWDGDäQMHWUHQGRYHX RVWDYLODEDäWLQXVYRMLKGMHODLRVMHĂ˝DMD%LORGD LVWUDĂŚLYDQMXVYDNHRGRYLKGLVFLSOLQD=DWLPMH

QDQMLKREUDýDPRSR]RUQRVWLOLQHÌLYLPRVYRMH

SRÿHRUD]PLäOMDWLREXGXýLPRWNULýLPDNRMDEL

ÌLYRWHXVNORSXDNXPXODFLMHRYLKEDäWLQD$NR

mogla donijeti nagradu i vratio se pisanju svog

QHĂŚHOLPRXĂżLWLRGUXJLPUHOLJLMDPDRVLPRVYRMRM

romana. Na kraju je proĹĄla svaka od njegovih

na putu smo ka propasti. Neki se ljudi boje

L]PLäOMHQLKL]XPD0DUOMLYLPLVWUDĂŚLYDQMHPPRMMH XĂżHQMDRGUXJLPUHOLJLMDPDNDRGDVHL]ODĂŚX RWDFQDXĂżLRGRYROMQRRRGUHÄ&#x20AC;HQRPSRGUXĂżMXGD UD]QROLNRVWLYMHUVNLKLILOR]RIVNLKLGHMDNRMHĂ˝HLP MHPRJDRWRĂżQRSUHGYLGMHWL]QDQVWYHQH

SRNYDULWL]QDQMHLOLLK]EXQLWLLOLĂżDNSRUHPHWLWL

trendove. Nikad nisam zaboravio ovu lekciju:

UDYQRWHĂŚX9MHUXMHPGDMHVXSURWQRLVWLQLWR

umjesto izbjegavanja novih tema mogu o njima

8ĂżHQMHRGUXJLPUHOLJLMDPDSRPDĂŚHEROMH

QDXĂżLWLDNRNUHQHPRGRVQRYDLVWUSOMLYR

razumjeti vlastitu. OlakĹĄava razumijevanje

SURäLUXMHPVYRMHLVWUDÌLYDQMH

VYMHWVNLKGRJDÄ&#x20AC;DMD1DSULPMHUX6$'XQDNRQ

6YLMHWLQIRUPDFLMDVYLMHW]QDQMDMHVWYDUQR

WHURULVWLĂżNRJQDSDGDUXMQDPQRJLVX

VYLMHWOMXGL,]DVYDNRJ]QDQVWYHQRJRWNULýD

$PHULNDQFLEXGXýLGDQLäWDQLVX]QDOLRLVODPX

LQĂŚHQMHUVNRJSRWKYDWDILOPDSMHVPHLOL

pretpostavili da su svi muslimani potencijalni

XPMHWQLĂżNRJGMHODSRYLMHVQRJGRJDÄ&#x20AC;DMDQDOD]L

WHURULVWL$OL]DRQH$PHULNDQFHNRMLVXRGOXĂżLOL

VHĂżRYMHN2YLOMXGLVWYDUQLOMXGLNRMH

QDXÿLWLQHäWRRRVQRYDPDLVODPDSRVWDORMH

VYDNRGQHYQRVXVUHýHPRSRVWLÌXVYRMHUH]XOWDWH jasno da su teroristi koji su izveli napad kao i razmiťljanjem, radom i konzultiranjem. QMLPDVOLÿQLYUORHNVWUHPQHL]QLPNHXQXWDU 5D]PLVOLWHRSRVOMHGQMHPILOPXXNRMHPVWH

YMHUVNH]DMHGQLFHNRMDREXKYDýDJRWRYR

XÌLYDOL9HýLQDVHRERÌDYDWHOMDVMHýDLPHQD

milijardu i pol ljudi.

JODYQLKJOXPDFDLJOXPLFD6WXGHQWLILOPDSDPWH

ÞHVWRVHNDÌHGDMH´PDOR]QDQMDRSDVQD

UHĂŚLVHUHLVFHQDULVWH8VWYDUQRVWLXQDVWDQDN

VWYDUÂľ8QHNLPVOXĂżDMHYLPDWRELPRJORELWL

ILOPDMHXNOMXÿHQRQDWLVXýHOMXGLNDNRELILOP

istinito. No, neznanje je opasnije od malo

stigao do publike. Posljednji Harry Potter, na

znanja i najbolje je ako se stekne malo viĹĄe od

primjer, daje u popisu 750 ljudi, s tim da oni ne

PDOR]QDQMD'RNĂżLWDWHRYHULMHĂżL]DXVWDYLWHVH

XNOMXÿXMXOMXGHXPDUNHWLQJXRJODäDYDQMX

na trenutak i razmislite o vlastitom svijetu.

distribuciji i kinima. Nemojmo zaboraviti ljude

9MHURMDWQRVWHRNUXĂŚHQLSURVWRULMRPNRMDMHGLR

NRMLVXL]XPLOLILOPLRQHNRMLVXXVDYUäLOLRYDM

]JUDGH,]YDQQMHMHVYLMHWOMXGLĂŚLYRWLQMDL

medij, kao i one koji su izumili i usavrĹĄili

predmeta. Postoji grad, narod, kontinent,

SRVHEQHXUHÄ&#x20AC;DMHSRSXWNDPHUDUHIOHNWRUD

]HPOMDGUXJLSODQHWL6XQĂżHYVXVWDYGUXJL

opreme za snimanje i projektora. Mnogo od njih

VXQĂżHYLVXVWDYLLVYHPLU=DWLPVHYUDWLWHL

VXGDYQRRWLäOLSDLSDNNDGJOHGDPRILOP

UD]PLVOLWHRVYLMHWXXVHEL9DäDNRÌDL]JOHG

moramo biti svjesni da su svi oni doprinjeli

VDPRVXGLRNRMLSULND]XMHWHVYLMHWX8WRMMHNRĂŚL

QDäHPLVNXVWYX2QRäWRYULMHGL]DILOPYULMHGLL

L]QLPQRVORĂŚHQVXVWDYRNRMHPULMHWNRNDG

za arhitekturu ili web stranicu, a da ne

razmiĹĄljamo osim ako se neĹĄto poremeti.


PREDGOVOR 15

3RYHýDQRPEU]LQRPNRPXQLNDFLMHUD]OLÿLWHNXOWXUHVXUDÄ&#x20AC;XMXLXYHOLNHUDGH]DMHGQRYLäHQHJRLNDGSULMHNDNRELL]JUDGLOHJOREDOL]LUDQRGUXäWYR %H]GXERNRJSR]QDYDQMDVYLKSROMDNDRLPHÄ&#x20AC;XVREQRJSR]QDYDQMDWRVHQLNDGQHELPRJORSRVWLýL

Naravno, ono Å¡to je u nama nisu samo organi,

äWRMHMHGQDNRYDæQR]ERJREOLNDRKUDEUXMH

nego i misli, uvjerenja, strahovi i nadanja.

ÿLWDWHOMDGDVNDÿHVWHPHQDWHPXSUHPD

2YDNQMLJDQDPPRæHSRPRýLEROMHUD]XPMHWL

]QDWLæHOMLþLWDMXýLSRJODYOMDNQMLJHQHVPLMHPR

VYLMHWNRMLQDVRNUXæXMHLVYLMHWNRMLPL

]DERUDYLWLGDNROLNRJRGMH]QDQMHYDæQR

RNUXæXMHPR

QDMYHýDRWNULýDLSRVWLJQXýDVHQHPRJX

3RVYHWLRVDPYHýLQXVYRMHJæLYRWD

ostvariti jedino znanjem. Kao Å¡to je rekao

SURXÿDYDQMXÿLQMHQLFDLGHMDLNRQFHSDWD

$OEHUW(LQVWHLQ´0DäWDMHYDæQLMDRG]QDQMDµ

L]DWLPSUHGVWDYOMDPRQRäWRVDPQDXÿLRQD

0DäWDMHNYDOLWHWDNRMDQDPRPRJXýXMHVDQMDQMH

QDÿLQNRMLýHQDGDPVHPRMLPÿLWDWHOMLPD

o tome kakav bi svijet trebao biti, a znanje je

RPRJXýLWLQDGDKQXýH]DGDOMQMLLQWHOHNWXDOQL

PDWHULMDONRMLQDPRPRJXýXMHGDWHVQRYH

razvoj. Vjerujem da 1DWLRQDO*HRJUDSKLF

pretvorimo u stvarnost.

(QFLNORSHGLMDPRæHVOXæLWLNDRRGVNRÿQD GDVND2QDMHDODWNRMLÿLWDWHOMXRPRJXýXMHXÿLWL David Wallechinsky je autor knjige The 20th Century: History With Boring Parts Left Out. bez da se brine oko kasnijeg testiranja. I ono


16


17

POVIJEST KULTURE SVIJETA 2G SRMDYH MH]LND X SUHWSRYLMHVWL GR GDQDäQMH VYH YHýH WHQGHQFLMHNDJOREDOL]DFLMLSRYLMHVWNXOWXUHÿRYMHÿDQVWYD VHSURWHæHNUR]YULMHPH,VSUYDMHNXOWXUDLPDODXORJXOMHSLODGDVSRML]DMHGQRVNXSLQHUDGLSUHæLYOMDYDQMD1DVWDjanje prvih naselja postaje jasan dokaz o naglašenoj poOLWLÿNRM RUJDQL]DFLML NDR NRG HJLSDWVNLK SLUDPLGD .ODVLÿQR GRED MH XWHPHOMLOR RVQRYH UHQHVDQVH NRMD MH XWUODSXWL]D]RYLPDGUXäWYHQLKLSROLWLÿNLKNRQYHQFLMDX SURVYMHWLWHOMVWYXNRMHVXXYHOLNHXWMHFDOHQDQDÿLQNDNR GDQDV UD]PLäOMDPR R XSUDYOMDÿNLP VWUXNWXUDPD .RG XÿHQMDRSRYLMHVWLNXOWXUHÿRYMHÿDQVWYDQHVDPRGDVX YH]HL]PHĀXSURäORVWLLVDGDäQMRVWLMDVQLMHQHJRSRPDæX X EROMHP UD]XPLMHYDQMX UD]OLÿLWLK NXOWXUD QDäHJ VXYUHPHQRJ VYLMHWD ÿLMH PHĀXVREQH XGDOMHQRVWL QHVWDMX X jeku globalizacije i novih komunikacijskih medija.


18 32Ăž(7$. Lov, vatra i jezik

329,-(67.8/785(69,-(7$

3RULMHNORFLYLOL]DFLMHÿRYMHÿDQVWYD nalazi se dva milijuna godina u proťlosti kad je Homo habilis QDSXVWLR]DäWLWXDIULÿNHäXPHNDNR bi lovio u savanama. Ovaj prijelaz RGVDNXSOMDÿNRJGUXäWYDNRMHMH ÌLYMHORLVNOMXÿLYRQDYRýXLGUXJLP biljkama, u lovce koji jedu meso ELORMH]QDÿDMQLMHRGVDPH promjene prehrane. Lov je zahtijevao napor skupine i sredstva komunikacije kako bi se ljudi organizirali u lovne grupice. Tako je razvoj govornog MH]LNDSRVWDRYDÌDQ ]DSUHÌLYOMDYDQMH -HGQDNRYDÌQRUDQL VXOMXGLQDXÿLOL

kontrolirati vatru, koju su koristili da ugriju spilje i kuhaju hranu.

Izgradnja zajednica ĂĽLYHĂ˝LXPDOLPRELWHOMVNLP VNXSLQDPDUDQLVXOMXGLSRĂżHOL organizirati aktivnosti prema podjeli rada. Lov je bio posao PXäNDUDFDDĂŚHQHVXVH brinule za vatru i djecu. 6SLOMVNDVOLNDX$OWDPLULĂŁSDQMROVND Najraniji tehnoloĹĄki razvoj XNOMXĂżLYDRMHSURL]YRGQMXLREUDGX alata od kamena, drveta i kosti. No, RGUHÄ&#x20AC;HQLNXOWRYLLXNRSQLRELĂżDML QDM]QDĂżDMQLMDNXOWXURORäNDLQRYDFLMD .XWXUDVHNRULVWLODGDSRYHĂŚH ranih ljudi bio je nastanak jezika zajednice. kompozicijom glasova i simbola. -H]LNMHRPRJXĂ˝LROMXGLPDGDL]UD]H Ljudi osnivaju naselja Dokazi o razumijevanju svijeta VYRMHPLVOLLRVMHĂ˝DMHLGD UDQLKOMXGLXNOMXĂżXMHXPMHWQLĂżNH razmjenjuju podatke o radove kamenog doba poput VYDNRGQHYQRPĂŚLYRWX .DNRVHUDVSRQL]UDĂŚDYDQMDUDQLK spiljskog slikarstva, obrade kamena i malene skulpture, kao i OMXGLSRYHĂ˝DRUD]YRMHPMH]LND njihova percepcija svijeta oko sebe radove koji govore o vjerovanjima i VHWDNRÄ&#x20AC;HUSURäLULOD2GSRĂżHWNDVX ukopnim obredima. Premda njihovo promatranje i interpretacija bili AZIJA povezani. Ljudsko iskustvo je prije oko 1,7 mil. postalo razumljivo kad je do 300.000 god.: REMDäQMHQRXWHUPLQLPDRGUHÄ&#x20AC;HQRJ ĂžRYMHNV-DYH svjetonazora. Tako su nastali AFRIKA SVIJET

prije oko 1,8 milijuna godina: +RPRHUHFWXV QDSXäWD$IULNX

1HROLWVNDVMHNLUDLĂżHNLĂ˝

prije oko 1,8 do 1 milijun godina: Razvoj jezika za komunikaciju

AFRIKA prije oko 6 milijuna godina: Prvi hominRLGL Orrorin tugenesis SRMDYOMXMXVH XLVWRĂżQRM$IULFL

AFRICA

SVIJET prije oko 2,3 do 1,5 milijuna godina: Homo habilis koristi NDPHQRRUXÄ&#x20AC;H3UYL znakovi kulture i ĂŚUWYRYDQMDĂŚLYRWLQMD

prije viĹĄe od 6 milijuna godina: Prvi dokaz hominoida u $IULFL

SVIJET

J

prije oko 1,8 milijuna godina: Hominoidi migriraju sjeverno LLVWRĂżQRRG$IULNH

SVIJET prije oko 500.000 godina: Prva upotreba vatre

prije oko 2,5 milijuna do 10.000 godina: Staro kameno GRED SDOHROLWLN

PRETPOVIJEST

AFRIKA

J

J


32Ăž(7$. 19 QDVHOMHQLK]HPOMRUDGQLNDLOXWDMXĂ˝LK GXJRURĂżQLXVSMHKXSROMRSULYUHGQRP druĹĄtvu bio je potreban sustav nomadskih plemena. QDYRGQMDYDQMD6WRJDVXSUYDYHĂ˝D Metalni alati i nakit QDVHOMDLUDQHGUĂŚDYHVPMHäWHQLX] 8WUHĂ˝HPWLVXĂ˝OMHĂ˝XVXWNDQLQHL ULMHNH8PHÄ&#x20AC;XYUHPHQXL]JUDÄ&#x20AC;HQH GUYHQRSRVXÄ&#x20AC;HNDRLSRVXGHRG su brane i kanali kako bi se dobile NDPHQDLNHUDPLNHELOLXRELĂżDMHQLX plodne ravnice. Promatranje svakodnevnoj upotrebi. No, joĹĄ je zvijezda, kao i ciklusi poplava i jedan pomak postignut u razvoju ĂŚHWYHGRYHOLVXGRUD]YRMDSUYRJ ljudske civilizacije razvojem NDOHQGDUD7RMHR]QDĂżLOR vjeĹĄtina obrade metala. Prvo su se RULMHQWDFLMXOMXGLSUHPDQDĂżHOX RG]ODWDLEDNUDL]UDÄ&#x20AC;LYDOLQDNLWL YUHPHQD2GVDPRJSRĂżHWNDĂżLQLVH upotrebni predmeti. Kasnije su da je ovaj zadatak imao vjersku EURQFDLĂŚHOMH]RNRULäWHQLNDNRELVH YDĂŚQRVWL]DWRVXJDSURYRGLOL L]UDGLOLRUXÄ&#x20AC;HLRUXĂŚMH6WRJDVX SROLWLĂżNLYRÄ&#x20AC;HLVYHĂ˝HQLFL metalne rude postale vrijednost 3RQDYOMDMXĂ˝LFLNOXVLSURPDWUDQL zajedno sa solju, krznom, tekstilom na nebu su se interpretirali u i poljoprivrednim proizvodima. Ovim duhovnom kontekstu, a arheoloĹĄki se dobrima uskoro trgovalo iz regije QDOD]LJRYRUHGDVXYMHUVNLIHVWLYDOL u regiju i tako je uspostavljena bili organizirani s tim u skladu. kulturoloĹĄka razmjena. Ovi su tehnoloĹĄki pomaci poticali razvoj UD]OLĂżLWLK]DQLPDQMDäWRMHGRYHOR GRSRYHĂ˝DQHSRGMHOHUDGDX druĹĄtvu i daljnjeg raslojavanja druĹĄtva. U zemljoradnji, izum pluga koji PRĂŚHYXĂ˝LVWRNDLOLNRQMLSRYHĂ˝DRMH produktivnost. No, kako bi imali

329,-(67.8/785(69,-(7$

]QDĂżHQMHLGDOMHRVWDMHQHSR]QDQLFD RYDRWNULĂ˝DSRND]XMXGDMHSRJOHG QDVYLMHWUDQRJĂżRYMHNDELRL]YDQ RVQRYQRJIXQNFLRQDOQRJRGQRVD 8PMHVWRWRJDUDQLVXOMXGLĂŚHOMHOL VDYODGDWLRNROLQXX]SRPRĂ˝ UHOLJLMVNLKLPDJLĂżQLKYMHURYDQMD kao i kreativne umjetnosti. 3RVHEQRGDOHNRVHĂŚDQUD]YRMELOD je neolitska revolucija koja je ]DSRĂżHODRNRJSU.U 1DSXVWLYäLĂŚLYRWORYDFDLVDNXSOMDĂżD neke su se skupine smjestile na jednom mjestu kako bi sijale usjeve LX]JDMDOHĂŚLYRWLQMH2YDMQRYLQDĂżLQ ĂŚLYRWDGRQLRMHQRYRVWLNDR posjedovanje imovine i akumulaciju viĹĄka hrane. To je bio posebno YDĂŚDQUD]YRMMHUMHRPRJXĂ˝LRYLäH rada i tako druĹĄtveno raslojavanje. Kod ovih su agrikulturalnih GUXäWDYDUH]HUYHKUDQHELOHYDĂŚQH ]DSUHĂŚLYOMDYDQMHXWHäNLP vremenima, a i njihova je zaĹĄtita ELODYDĂŚQD7DNRVXQDMUDQLMD naselja nastajala na strateĹĄki YDĂŚQLPEUHĂŚXOMFLPDLXVNRURVXELOD RNUXĂŚHQD]LGLQDPD3RYLMHVWUDQLK OMXGLLVSXQMHQDMHVXNRELPDL]PHÄ&#x20AC;X

Keramika iz neolitske kulture

AFRIKA I AZIJA od 3000 g. pr. Kr.: Prve visoke kulture u Mezopotamiji 6XPHUDQL  Egiptu, Pakistanu

SVIJET EUROPA prije oko 150.000 do 30.000 godina: Neandertalac, Homo neanderthalensis

od oko 10.000 g. pr. Kr.: Neolitik ²SULMHOD]QD poljoprivredu i VWRÿDUVWYR

BLISKI ISTOK od oko 7000 g. pr. Kr.: Veliko naselje Ă&#x2021;atal +|\Â NX$QDWROLML u Turskoj

AZIJA od oko 4500 g. pr. Kr.: Kultura Long Shang u Kini

EUROPA prije oko 40.000 g.: Kromanjonci u (XURSL Homo sapiens sapiens 

AZIJA

BLISKI ISTOK BLISKI ISTOK BLISKI ISTOK

prije oko 600.000 do 200.000 g.: 3HNLQäNLÿRYMHN

od oko 9000 g. pr. Kr.: Veliko naselje Jerihon u Palestini

J

J

od oko 5000 g. pr. Kr.: Proizvodnja i obrada metala na Bliskom istoku, zajedno s bakrom

J

5. do 4. tis. pr. Kr.: Kulture Tell u Mezopotamiji

SVIJET Od 3. tis. pr. Kr.: Proizvodnja i obrada bronce

J

PRETPOVIJEST


National Geographic - Enciklopedija  

Sve što trebate znati u 21. stoljeću Enciklopedija National Geographica je organizirana u sedam glavnih poglavlja koja obuhvaćaju ljudsko zn...

Advertisement