Issuu on Google+

TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Europska Unija i Hrvatska

ZNANJE I ZAJEDNIŠTVO ZA RAZVOJ

EUROPEIZACIJA TEMELJI EUROPE I EUROINTEGRACIJE

EUROPSKE POLITIKE INSTITUCIJE EU I NJIHOV ZNAČAJ

PRILAGODBA UNIJI VRSTE FONDOVA I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA

EUROPA CROEDU

Hrvatska u EU Promotrimo li kao nezavisni promatrači događanja u Hrvatskoj nakon ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine primjetit ćemo da se na europske teme preslikavaju političke konfrontacije kao i u nacionalnom okruženju. Na kritike iz oporbenih redova o slaboj iskorištenosti fondova EU koji su nam na raspolaganju, kao i na lošu pripremu za nova i znatna sredstva strukturnih fondova, vladajuće strukture odgovaraju podacima o dobroj iskorištenosti pretpristupnih fondova i znatnoj pripremi novih projekata. Oporba na to ima argument da se radi o sredstvima i projektima osiguranim njihovim radom u prethodnom razdoblju. WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

Što se u Hrvatskoj promijenilo od 1. srpnja 2013. godine i u kakvoj smo poziciji danas kada sagledavamo rezultate prvih mjeseci članstva u Uniji? &1


TRAVANJ 2014

Druga zamjetna činjenica leži u slaboj zainteresiranosti hrvatskog glasačkog tijela za izbore u europski parlament, ali i o općenito vrlo slabom poznavanju sustava funkcioniranja Europske Unije, te obveza i mogućnosti koje članstvo donosi.

EUROPA CROEDU

Upoznavanje s europskim temama u Hrvatskoj

Europske teme i Hrvatska Hrvatska je za ulazak u Europsku uniju odradila dug i naporan put od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2001. godine, dobivanja statusa kandidatkinje 2004. godine, te rekordno dugih pregovora otvorenih krajem 2005. godine i s trajanjem sve do 2011. godine u čak 35 pregovaračkih poglavlja. Nakon referenduma 2012. godine i konačnog ulaska u članstvo 1. srpnja 2013. godine pozicioniranje Hrvatske kao nove države članice tek započinje iako je važno naglasiti da svaka zemlja članica ima jednako važnu mogućnost utjecaja na procese u EU. Upravo uvjeravanje građanstva da Hrvatska predstavlja jednako važnu članicu predstavlja izazov na kojem se u Hrvatskoj treba raditi. U Hrvatskoj je u pogledu prema EU još snažna percepcija da smo izgubili čak pet godina u pregovorima zbog zastoja oko situacije sa sudom u Haag-u i slovenske blokade pregovora, a da za to nismo dobili odgovarajuću kompenzaciju, kako je to istaknuo europarlamentarac iz redova HDZ-a Andrej Plenković 21. ožujka 2014. na predavanju Centra za europske studije Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Unatoč takvim nespornim činjenicama potrebno je okrenuti se izazovima budućnosti, a to prije svega podrazumijeva da hrvatskim građanima treba približiti europske teme kroz inicijative koje koriste njima. Definiranje strateških dokumentata, od nacionalne strategije do lokalnih strategija traži partnerske konzultacije najšireg kruga dionika čime oni postaju odgovorniji nositelji provedbe projekata. Konstatirati da se kasni u izradi programskih dokumenata, upozoravanja na potrebu jačanja administrativnih kapaciteta, ali i s druge strane traženje da se smanje administracija i broja pravila i procedura ne bi trebali biti jedine aktivnosti krajnjih korisnika. Preuzimanje inicijative, izrada planova i prije svega umrežavanje trebali bi biti prioriteti. Za ostvarenje tih prioriteta i dalje je potrebno raditi na intenzivnom učenje građanstva o tome što je EU, kako funkcionira i koje su naše prilike, ali i obveze članstva.

Nakon ulaska u EU kroz niz tematskih konferencija, okruglih stolova i predavanja hrvatska javnost nastavila se informirati o prilikama koje donosi članstvo u EU. Zamjetno je da su i dalje zamašnjak informiranja institucije EU u Hrvatskoj, poput Predstavništva Europske komisije i Parlamenta te pojedini hrvatski zastupnici u europskom parlamentu. Prema anketama iz 2013. godine dvije trećine građana i dalje se smatra loše ili slabo informiranim o EU.

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&2


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Povijest europskih integracija* Osvrt na okolnosti koje su prethodile i koje su oblikovale današnje integracije u Europi moguć je ako uzmemo u obzir da je politički i povijesni smisao integracije obilježen burnom interakcijom država koje i same posljednja dva stoljeća intenzivno formiraju nacionalnu svijest. U amplitudama tih integracija mnoštvo je faktora koje su davale pozitivne, ali i negativne predznake. Da bi šire sagledali kompleksnost integracija u Europi i bolje razumijeli domete europeizacije nužno je izdvojiti nekoliko ključnih procesa i promatrati ih kroz činjenicu da izgradnja Europe kakvu danas poznajemo počinje u vrijeme kad su države bile već izgrađene u svoje četri bitne dimenzije, kako ih danas široko prihvaća politička znanost: zaštita teritorija, formiranje i održavanje nacije, uvođenje i čuvanje demokracije i regulacija tržišta (Stein Rokkan, Studija o formiranju Europe, 1999). Današnja Unija duboko zadire tek u četvrtu sferu koja se odnosi na tržišne politike, kao i na one politike koje imaju veću ili manju vezu s tržištem. Unatoč tome od prvih utemeljiteljskih dana pa do danas rasprostranjeno je mišljenje da se europeizacijom formira sustav koji će zamijeniti države, umanjujući ili potpuno oduzimajući nacionalne identitete i manevarski prostor država članica. Ova razmišljanja zastupljena su i kod dobrih poznavatelja prilika u Europi (euroskeptici), ali i onih koji slabo poznaju europske integracije i institucije, ali će spremno svoje protivljenje europeizaciji pozicionirati u tom ozračju. Činjenica je da je današnja Europska unija obilježena okolnostima njenih začetaka nakon Drugog svjetskog rata. Winston Churchill prvi je

predložio tzv. „Sjedinjene Države Europe“, no stvarnu integraciju povela je pragmatična struja na čelu sa Jean Monnetom i Robertom Schumanom. Između utjecaja SAD-a i sovjetske prijetnje, u doba intenzivnog formiranja međunarodnih organizacija poput NATO-a, Vijeća Europe, UN-a, MMF-a, Svjetske banke europski angažman šest zemalja (Luxemburg, Belgija, Nizozemska, Francuska, Italija, Njemačka) bio je jamstvo gospodarske i vojne sigurnosti. No ambicije udruživanja u svojoj podlozi ipak imaju manje idealizirane porive i prevladava ambicija, pogotovo u Italiji i Njemačkoj, da udruživanje posluži ponovnom stjecanju suverentiteta i reafirmaciji uloge u europskom i svjetskom poretku. Pitanje izgradnje Europe razvijalo se kroz kompromise koji su i danas u temeljima europskog projekta. Projekt koji je razradio Jean Monnet, a preuzela francuska vlada i iz kojeg proizlazi 1951. godine Europska zajednica za ugljen i čelik podrazumijeva izgradnju institucija koje će imati zajamčenu samostalnost kao nadnacionalne, a angažmani država u tim institucijama biti konkretni i obvezujući i u ograničenim područjima. Takav pristup, poznat pod nazivom komunitarna metoda, osigurao je ravnotežu zagovaratelja WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&3


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

integracije i onih koji su zagovarali oprezniji pristup. Međuvladina suradnja time nije zamijenjena, već unaprijeđena, a kratkoročnost ciljeva politike, zaštita pojedinih interesa države i ovisnost političara u državama o izbornim ciklusima zamijenjena je (ili je barem to trebao biti cilj) stručnošću i nadnacionalnim karakterom Visoke vlasti (prethodnice današnje Komisije), dok se nacionalna protuteža očitovala kroz Vijeće ministara i Parlament. Zajednička suradnja očitovala se u segmentu regulacije tržišta koja svoj formalni okvir dobiva Rimskim ugovorom 1957. godine i nastankom Europske ekonomske zajednice što postaje prvi u nizu sporazuma u kojima vodeći računa o svojim koristima svaka država prihvaćala cijeli paket. Šezdesete godine obilježile su nastavak politike kompromisa, ali uz značajnu institucionalnu krizu uzrokovanu nepovjerenjem francuske politike prema nadnacionalnim mehanizmima i tijelima. Francuska je primjenjujući politiku prazne stolice blokirala funkcioniranje Zajednice, a politike veta koje su znale primjenjivati sve članice štitila je status quo i uzrokovala tromost zajednice i njeno sporo napredovanje sve do osamdesetih godina. U 1973. godini EEZu su se pridružile Velika Britanija, Irska i Danska, 1981. Grčka, a 1986. Španjolska i Portugal. Donošenjem Jedinstvenog europskog akta 1986. godine širi se domet načela slobodnog tržišnog natjecanja, uvode se propisi u oblasti koje imaju utjecaj na tržište ( zaštita okoliša, javno zdravlje, prava potrošača, ravnopravnost spolova), a Komisija počinje strožije nadzirati državne potpore i restriktivnije tumačiti iznimke koje štite javni monopol. Odgovor Zajednice na pad berlinskog zida ogleda su u Maastrichtskom ugovoru 1991. godine (stupio na snagu 1993). Maastricht donosi jedinstvenu valutu euro, monetarnu uniju (u koju nisu ušle sve zemlje, dok nove članice moraju zadovoljiti kriterije za ulazak). Zajedničko se tržište upotpunjuje političkim aspektima kroz koordinaciju vanjske politike i politike unutarnje sigurnosti, koristi se pojam Unije, a Europskom parlamentu daje znatnija moć suodlučivanja. U Kopenhagenu 1993., te u Madridu 1995. utvrđena su četiri kriterija (politički, ekonomski, pravni, administrativni) koje su zemlje kandidati morale ispuniti kako bi mogle postati punopravne članice, te je 1997. godine službeno započeo proces pripreme za članstvo bivših komunističkih zemalja Srednje i Istočne Europe, Malte i Cipra. Ugovorom iz Amsterdama 1999. godine uvode se dodatne izmjene i dopune, a reformom koju donosi Ugovor iz Nice 2001, u provedbi od 2003. godine povećana je Europska Komisija i Europski Parlament, te je reformiran način glasovanja u Vijeću Ministara čime su institucije pripremljene za ulazak predstavnika iz novih zemalja članica. Lisabonski ugovor zamjena je za Europski Ustav koji je propao nakon negativnih referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj početkom 2000-tih. Većina promjena koje donosi vrlo su slične onima koje je trebao donijeti Europski Ustav, s tim da su uklonjene ili ublažene one sporne odredbe za koje se smatralo da su razlog odbijanja Ustava jer su suviše otvoreno zadirale u nacionalni suverenitet. Lisabonski ugovor prihvaćen je na Europskom vijeću u prosincu 2007., te je nakon ratifikacije stupio na snagu 1. siječnja 2009. Najvažnije promjene koje donosi Lisabonski ugovor su konsolidiranje EU u jednu pravnu osobu, institucionaliziranje Europskog Vijeća i uvođenje pozicije Predsjednika Europskog Vijeća, reforma i jačanje uloge Visokog predstavnika za sigurnosnu i vanjsku politiku, reforma Vijeću Ministara, proširenje postupka suodlučivanja na 40-ak novih područja i definiranje suodlučivanja kao standardnog zakonodavnog postupka Unije, davanje kontrolne uloge nacionalnim parlamentima pri donošenju europskog zakonodavstva, uvođenje institucije građanske inicijative, integriranje Povelje o temeljnim ljudskim pravima u temeljno pravo EU, te definiranje veličine EP-a (751 zastupnik). Fenomen europeizacije gledano i vremenski i po angažmanu aktera zasigurno nije bio ravnomjeran, a i danas je daleko od završetka, ako se uopće i može definirati njegova završna faza. Prilagodbe pod vanjskim pritiscima, usuglašavanje stavova članica i uloga sve razvijenijih nadnacionalnih institucija čine svakodnevicu europskih integracija. Činjenica je da danas Unija državama ostavlja gotovo potpunu nadležnost nad tradicionalnim područjima djelovanja kao što su sigurnost, politike identiteta i unutarnji politički ustroj. Europske integracije utječu na gospodarske politike, a i praktično gledajući treba uzeti u obzir da i proračun Unije iznosi ne više od 1,2% ukupnog bruto nacionalno dohodka država članica. *članak je kratki sažetak dijela knjige "Politički sustav Europske Unije" Paul Magnetta, izdanje Biblioteke politička misao i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, 2013.

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&4


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Europske institucije 1. Europski Parlament - zakonodavno tijelo Europske Unije (suzakonodavno zajedno s Vijećem ministara) koje predstavlja građane EU; jedina demokratski izabrana EU institucija s ovlastima koje su u stalnom porastu, a s izravnim biranjem od 1979. godine

2. Europsko Vijeće – čine ga šefovi vlada i država zemalja članica, a svrha mu je davanje poticaja za daljnji razvoj Unije, te odlučivanje o najvažnijim pitanjima na najvišoj razini 3. Vijeće Europske Unije (Vijeće Ministara) zakonodavno tijelo Europske Unije (suzakonodavno zajedno s parlamentom) koje predstavlja međuvladini aspekt odlučivanja u političkom sustavu Europske Unije

4. E u r o p s k a Komisija političko i izvršnoadministrativno tijelo koje djeluje na supranacionalnoj osnovi, a glavne zadaće su mu predlaganje zakona, nadzor nad njihovom provedbom, arbitarska uloga, upravljanje financijama i vanjsko predstavljanje EU

5. Europski sud pravde – vrhovna zakonodavna vlast i najviši prizivni sud Europske Unije

6. Europska središnja banka – nadležna je za zajedničku valutu: Euro

7. Revizorski sud - neovisno tijelo čija je zadaća računovodstveni nadzor nad prihodima i rashodima Na fotografiji gore: trenutni čelnici europskih institucija: Predsjednik Europske Komisije Jose Manuel Barroso, predsjednik Europskog Vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Europskog Parlamenta Martin Schulz. Simbolički odnos zgodno zabilježen u trenutku fotografije govori o neslužbenom odnosu snaga tih triju institucija i osjećaju da Europska Komisija predstavlja najvažnije tijelo i da je mnogi smatraju Vladom EU, dok je funkcija predsjednika Vijeća uvedena tek Lisabonskim ugovorom (iako baš EV okuplja kao strateško tijelo ključne aktere-premijere i predsjednike država), a Europski Parlament kontinuirano radi na jačanju svoje uloge i značaja. WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&5


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Strategija Europa 2020 "Europa 2020 strategija je rasta EU-a za sljedeće desetljeće. U svijetu koji se stalno mijenja želimo da EU ima pametno, održivo i inkluzivno gospodarstvo. Navedena tri prioriteta, koja se međusobno jačaju, trebala bi pomoći Europskoj uniji i državama članicama ostvariti visoke razine u području zapošljavanja, produktivnosti i kohezije. Unija je, konkretno, postavila pet ambicioznih ciljeva: u području zapošljavanja, inovacija, obrazovanja, socijalnog uključivanja i klime/energije koje je potrebno ostvariti do 2020. godine. Svaka je država članica prihvatila vlastite nacionalne ciljeve u svakom od navedenih područja. Strategiju određuju konkretne aktivnosti na razini EU-a i pojedinih država članica."

José Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije

Prioriteti plana Europa 2020 Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti rast koji je pametan – učinkovitijim ulaganjem u obrazovanje, istraživanje i inovacije, održiv – zahvaljujući odlučnom zaokretu ka niskougljičnom gospodarstvu i uključiv – stavljanjem velikog naglaska na stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva. Strategija ima ambiciozne ciljeve u pet područja: zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i klima/energetika.

Pet ciljeva za EU u 2020.

1. Zapošljavanje • zaposleno je 75 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine 2. Istraživanje i razvoj • 3 % BDP-a EU-a ulaže se u istraživanje i razvoj 3. Klimatske promjene i energetska održivost • emisije stakleničkih plinova smanjene su za 20 % (ili čak 30 %) u odnosu na 1990. • 20 % energije crpi se iz obnovljivih izvora • energetska učinkovitost povećana je za 20 % 4. Obrazovanje • stopa ranog napuštanja školovanja manja je od 10 % • barem 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine završilo je visokoškolsko obrazovanje 5. Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti • barem 20 milijuna ljudi manje živi u siromaštvu ili u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&6


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Europski semestar Izvor: http://ec.europa.eu/europe2020/making-it-happen/index_hr.htm Sve države članice obvezale su se ostvariti ciljeve strategije Europe 2020. i prenijele su ih u nacionalne ciljeve i politike za jačanje rasta. Međutim, željeni učinak na rast može se postići samo koordiniranim i usredotočenim naporima pojedinačnih država članica. Stoga je Europska komisija uspostavila godišnji ciklus koordinacije gospodarske politike pod nazivom Europski semestar. Europska komisija svake godine provodi iscrpnu analizu programa gospodarskih i strukturnih reformi država članica EU-a i daje im preporuke za sljedećih 12 – 28 mjeseci. Europski semestar počinje kada Komisija donese godišnji pregled rasta, obično pred kraj godine, u kojem se određuju prioriteti EU-a za sljedeću godinu za poticanje rasta i stvaranje radnih mjesta. U ožujku, čelnici država i vlada EU-a izdaju smjernice za nacionalne politike na temelju godišnjeg pregleda rasta. Na temelju godišnjeg pregleda rasta na proljetnom se sastanku Europskog vijeća predstavlja: • opća makroekonomska situacija • napredak u ostvarivanju pet ciljeva na razini EU-a • napredak u ostvarivanju najvažnijih inicijativa. Na tom se sastanku donose političke smjernice povezane s poreznom i makroekonomskom strukturnom reformom i područjima u kojima se potiče rast te se daju savjeti o njihovu povezivanju. U travnju države članice predaju svoje planove za ostvarivanje stabilnih javnih financija (programi stabilnosti ili konvergencije) te reforme i mjere za ostvarivanje napretka prema pametnom, održivom i uključivom rastu u područjima kao što su zapošljavanje, istraživanje, inovacije, energija i socijalna uključenost (nacionalni programi reformi). U svibnju/lipnju Komisija ocjenjuje te programe i prema potrebi daje posebne preporuke po državama članicama. Vijeće raspravlja o preporukama, a Europsko vijeće ih odobrava. Na taj se način državama članicama daju savjeti o politikama prije nego što počnu dovršavati nacrte proračuna za sljedeću godinu.Konačno, krajem lipnja ili početkom srpnja, Vijeće službeno donosi posebne preporuke po državama članicama. Ako se u skladu s preporukama ne djeluje u danom vremenskom okviru, izdaju se upozorenja prema politikama. U slučaju pretjerane makroekonomske i proračunske neravnoteže i velikog deficita postoji mogućnost provedbe putem poticaja i sankcija. Na rast BDP-a ključnu ulogu ima rast investicija. Upravo je zato poželjno da se za velike infrastrukturne projekte, ali i druge investicije, koriste sredstava EU fondova jer u izračun vrijednosti deficita i duga ulaze samo vrijednosti kojima država sufinancira projekt, a ne i sredstava iz fondova. U nastavku ćemo upoznati glavne fondove Europske Unije. WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&7


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Europski strukturni i investicijski fondovi Izvor: http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/panorama/pdf/mag48/mag48_hr.pdf

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&8


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Ciljevi kohezijske politike EU-a u periodu 2014-2020 kroz 10 ključnih točaka Izvor: http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-1011_en.htm Prema memoramdumu Europske komisije izdanom 19. studenog 2013. u okviru proračuna EU-a 2014. – 2020. kroz kohezijsku politiku uložit će se 325 milijardi EUR u države članice EU-a, njihove regije i gradove radi postizanja općih ciljeva EU-a u području rasta i stvaranja radnih mjesta te rješavanja pitanja klimatskih promjena, energetske ovisnosti i socijalne isključenosti. Uzimajući u obzir nacionalni doprinos država članica i učinak poluge financijskih instrumenata, sveukupni učinak očekivan je u vrijednosti većoj od 500 milijardi EUR. Reformom kohezijske politike ulaganja će se više prilagoditi pojedinačnim potrebama regija i gradova. Ključni elementi reforme su: 1. Ulaganje u sve regije EU-a i prilagodba iznosa potpore i nacionalnog doprinosa (stopa sufinanciranja) njihovim razinama razvijenosti: • manje razvijene regije (BDP < 75 % prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a) • tranzicijske regije (BDP 75 % do 90 % prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a) • razvijenije regije (BDP > 90 % prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a). 2. Usmjerivanje sredstava na sektore ključne za rast: Ulaganja u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) usredotočit će se, ovisno o kategoriji regije (manje razvijene regije: 50 %, tranzicijske regije: 60 % i razvijenije regije: 80 %), na četiri ključna prioriteta: inovacije i istraživanje, digitalna agenda, potpora za mala i srednja poduzeća te gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Približno će se 100 milijardi EUR namijeniti tim sektorima, od kojih će se najmanje 23 milijarde EUR iskoristiti za potporu prijelaza na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika (energetska učinkovitost i obnovljive energije). U tom se pogledu obveze namjene sredstava iz EFRR-a razlikuju (manje razvijene regije: 12 %, tranzicijske regije: 15 % i razvijenije regije: 20 %). Približno 66 milijardi EUR namijenit će se u okviru Kohezijskog fonda prioritetnim transeuropskim prometnim vezama i ključnim projektima ekološke infrastrukture. Europskim socijalnim fondom (ESF) u okviru kohezijske politike omogućit će se značajan doprinos prioritetima EU-a u području zapošljavanja, primjerice putem osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, obrazovanja i socijalne uključenosti (svaka država članica morat će u tu svrhu iskoristiti najmanje 20 % sredstava ESF-a). Sredstva ESF-a bit će dodijeljena ovisno o potrebama svake države članice, ona će ovisiti o prethodno utvrđenom minimumu, a sveukupno će iznositi najmanje 70 milijardi EUR. Novom

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&9


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Inicijativom za zapošljavanje mladih povezanom s ESF-om i vrijednom najmanje 6 milijardi EUR podržat će se provedba Jamstva za mlade.

3. Utvrđivanje jasnih, transparentnih i mjerljivih ciljeva za postizanje odgovornosti i rezultata: Države i regije morat će unaprijed odrediti ciljeve koje s raspoloživim sredstvima žele postići i precizno utvrditi način na koji će se mjeriti napredovanje prema tim ciljevima. Tako će se omogućiti rasprava o načinu iskorištavanja financijskih sredstava i njegovo redovito praćenje. Što će značiti da će se pred kraj razdoblja za uspješnije programe moći omogućiti dodatna sredstva (iz takozvane „pričuve na temelju postignutih rezultata”). 4. Utvrđivanje uvjeta prije prijenosa sredstava u cilju postizanja učinkovitijeg ulaganja. Primjerice, nužni su preduvjeti strategije „pametne specijalizacije” za utvrđivanje posebnih prednosti i potencijala, reforme koje pogoduju poslovanju, prometne strategije, mjere poboljšanja sustava javne nabave, sukladnost sa zakonima u području zaštite okoliša, strategije za suzbijanje nezaposlenosti mladih, ranog napuštanja školovanja te promicanje jednakosti spolova i nediskriminacija. 5. Utvrđivanje zajedničke strategije kako bi se postigla veća usklađenosti i smanjilo preklapanje: Zajednički strateški okvir temelj je za postizanje bolje usklađenosti europskih strukturnih i investicijskih fondova (EFRR, Kohezijski fond i ESF – tri fonda u okviru kohezijske politike te fondovi za ruralni razvoj i ribarstvo). Tako će se omogućiti i bolje povezivanje s ostalim instrumentima EU-a poput Obzora 2020., instrumenta za povezivanje Europe i Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije. 6. Smanjenje birokracije i pojednostavnjenje korištenja ulaganja EU-a zajedničkim pravilima za sve europske strukturne i investicijske fondove te jednostavnija računovodstvena pravila, precizniji zahtjevi povezani s izvješćivanjem, šira uporaba digitalne tehnologije („e-kohezija”). 7. Unaprjeđivanje urbane dimenzije politike izdvajanjem minimalnog iznosa sredstava u okviru EFRR-a koji je potrebno iskoristiti za integrirane projekte u gradovima povrh dodatnih troškova u urbanim područjima. 8. Jačanje prekogranične suradnje i jednostavnije uspostavljanje prekograničnih projekata. Isto tako osiguravanje da su makroregionalne strategije poput Dunavske i Baltičke strategije poduprte nacionalnim i regionalnim programima. 9. Osiguravanje da je kohezijska politika bolje povezana sa širim gospodarskim upravljanjem EU-a: Programi će morat biti usklađeni s nacionalnim programima reforme i usmjereni prema odgovarajućim reformama utvrđenima u preporukama koje su za pojedinačnu državu sastavljene u okviru Europskog semestra. Prema potrebi Komisija može, u okviru takozvane klauzule „makroekonomske uvjetovanosti”, zatražiti od države članice da programe izmjeni kako bi se njima poduprle strukturne reforme. Kao krajnje sredstvo Komisija može obustaviti financiranje ako se neprestano i ozbiljno krše gospodarske preporuke. 10. Podržavanje većeg korištenja financijskih instrumenata u cilju osiguravanja veće potpore i lakšeg pristupa kreditima malim i srednjim poduzećima: Zajmovi, jamstva i vlasnički/poduzetnički kapital podupirat će se sredstvima fondova EU-a zajedničkim pravilima, širenjem opsega njihove upotrebe i pružanjem poticaja (npr. više stope sufinanciranja). Stavljanjem naglaska na zajmove, a ne na bespovratna sredstva, trebala bi se poboljšati kvaliteta projekata i odvratiti od ovisnost o potporama.

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&1 0


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Kohezijski fond Kohezijski fond je namijenjen državama članicama čija je vrijednost bruto nacionalnog proizvoda (BNP) po stanovniku manja od 90 % prosjeka EU-a. On služi smanjivanju gospodarskih i socijalnih razlika, kao i promicanju održivog razvoja. Za razdoblje od 2014. – 2020. godine, Kohezijski fond je usmjeren na Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Republiku Češku, Estoniju, Grčku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. Kohezijski fond dodjeljuje ukupno 66 milijardi eura aktivnostima pod ovim kategorijama:

• transeuropske mreže prijevoza, posebno prioritetni projekti od europskog interesa, kako je odredila EU. Kohezijski fond će podržavati infrastrukturne projekte pod inicijativom Connecting Europe Facility (Program povezivanja Europe);

• okoliš; ovdje Kohezijski fond može također podržati projekte vezane uz energiju ili prijevoz, ako vidljivo pridonose dobrobiti okoliša u pogledu energetske učinkovitosti, uporabe obnovljivih izvora energije, razvoja željezničkog prijevoza, podržavanja intermodalnosti, jačanja javnog prijevoza, itd. Financijska pomoć Kohezijskog fonda se može obustaviti odlukom Vijeća (donesenom kvalificiranom većinom), ako neka država članica pokaže pretjerani javni deficit i ako ne razriješi situaciju ili ne poduzme odgovarajuće mjere za rješenje.

‣ 1989-1993 Prvo razdoblje sa zajedničkim pravilima za Strukturne fondove i uspostava Kohezijskog fonda 1993. godine

‣ 1994 - 1999 Drugo zajedničko programsko razdoblje

‣ 2000-2006 Treće programsko razdoblje, alokacija iznosi 213 mlrd EUR za 15 članica prije proširenja 2004 deset novih država ulazi u EU, stanovništvo u porastu 20%, ali BDP svega 5%

‣ 2007-2013 Programsko razdoblje s alokacijom 308 mlrd EUR za instrumente Kohezijske politike (za 27 članica i RH od sredine 2013)

‣ 2014-2020 novo programsko razdoblje s planiranom alokacijom od 325 mlrd eur, od čega više od 8 mlrd EUR za RH WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&1 1


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Europski fond za regionalni razvoj ERDF ima za cilj ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju u Europskoj uniji ispravljanjem neravnoteže između njezinih regija. ERDF usmjerava svoja ulaganja u nekoliko ključnih prioritetnih područja, kroz tzv. "tematske koncentracije": • Inovacija i istraživanje; • Digitalni program; • Podrška za male i srednje poduzetnike (SME); • Ekonomija s niskim emisijama ugljika. Resursi ERDF-a moraju se osobito usmjeriti prema projektima gospodarstva s niskim emisijama ugljika: • Razvijenije regije: 20%; • Tranzicijske regije: 15 %; i • Manje razvijene regije: 12%. Brošura: "Investing in our regions" sadrži detaljno opisano 150 projekata sufinanciranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj u proteklim godinama. Nalazi se na web podstranici Europske komisije Inforegio koja pokriva teme iz regionalne politike za koju je jedan od ključnih fondova i Europski fond za regionalni razvoj. Brošura se može preuzeti s lokacije:

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/presenta/projectbook/ dg_regio_project_book_en.pdf Brojni projekti iz ove brošure, kao i ostali primjeri koji se navode na stranicama Europake komisije - Inforegio predstavljaju izvrsnu polaznu točku za brainstorming novih ideja, ali i za testiranje vlastitih projekata. Ukoliko imate projekt koji je u fazi ideje ili početnoj fazi, a sličan je nekom od brojnih navedenih projekata možete ga korisiti kao ogledni primjerak, a također i stupiti u kontakt s izvoditeljima tog projekta kako bi razumijenili iskustva te iz prakse saznali važne podatke koje vam mogu pomoći u izradi projekta i prijavi za sufinanciranje iz fonda za regionalni razvoj.

Primjer obnove sredstvima ERDF-a u poljskom gradu Bydgoszcz. U samom centru nalazi se otok okružen rijekom koji je bio devastiran i s oronulom soc. industrijskom infrastrukturom. Nakon obnove lokacije je postala središte grada te mnoštvom muzeja, ljepotom parka i brojnošću događanja privlači ne samo građane Bydgoszcza, već i brojne turiste. WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&1 2


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Vodič za lokalna i regionalna tijela uprave Komisija za regije objavila je novi „Vodič za lokalna i regionalna tijela uprave“. Ova publikacija dio je veće komunikacijske kampanje s ciljem podizanja svijesti o strategiji Europa 2020. Ovaj vodič ocrtava politički ciklus i ciljeve strategije, a zatim objašnjava kako lokalna i regionalna tijela uprave mogu integrirati vlastite aktivnosti s politikom i financijskim alatima EU-a da bi povećali pametan, održiv i uključiv rast. Prikazani su mnogi praktični primjeri dobre prakse iz regija diljem EU-a, zajedno s nizom veza na zanimljive programe, projekte i instrumente. Konačno, tu je i popis udruga, mreža i nagrada koje potiču

dijeljenje informacija i priznavanje pozitivnih rezultata. Ovaj vodič priručnik trebao bi postati jedan od ključnih alata pri izradi strategija razvoja kako za općine, tako i gradove i županije, a odgovorne osobe za strateško planiranje i financiranje u jedinicama lokalne samouprave morale bi izvrsno usvojiti smjernice iz ovog priručnika! Vodič se može preuzeti s lokacije: http://cor.europa.eu/hr/documentation/brochures/Pages/delivering-europe-2020-strategy.aspx

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&1 3


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Europski socijalni fond ESF ESF je jedan od pet Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Od 2014. godine ovi će fondovi djelovati pod zajedničkim okvirom i imati međusobno komplementarne ciljeve. Glavni su izvor ulaganja na razini EU-a za pomoć državama članicama u povećanju njihova rasta i osiguravanju većeg broja radnih mjesta, istovremeno osiguravajući održivi razvoj u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. Ciljevi ESF-a u programskom razdoblju 2014-2020 su: • Zaposliti ljude: ESF će pružiti potporu organizacijama EU-a za provođenje projekata koji uključuju osposobljavanje i pomoć u zapošljavanju. Financijska potpora pružit će se inicijativama koje potpomažu start-up tvrtke i poduzeća koja se bore sa restrukturiranjem ili nedostatkom kvalitetnih radnika. Pomaganje mladih ljudi za ulazak na tržište rada bit će prioritet ESF-a u svim zemljama EU-a. • Socijalna uključenost: zapošljavanje je najučinkovitiji način pružanja neovisnosti, financijske sigurnosti i osjećaja pripadnosti za sve ljude. ESF će i dalje financirati tisuće projekata koji pomažu ljudima u teškoćama i u nepovoljnom položaju kako bi usvojili vještine, pronašli posao i imali jednake mogućnosti kao i drugi. • Bolje obrazovanje: Diljem EU-a ESF financira inicijative za poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja kako bi mladi dovršili svoje obrazovanje i usvojili vještine kojima će biti konkurentniji na tržištu rada. Prioritet je smanjenje broja ljudi koji napuštaju školu, kao i poboljšanje strukovnih mogućnosti i mogućnosti tercijarnog obrazovanja. • Snažnija javna uprava: ESF će pružiti podršku državama članica u njihovom nastojanju da poboljšaju kvalitetu javne uprave i upravljanja i tako pružaju podršku u njihovim strukturalnim reformama davajući im potrebne administrativne i institucionalne kapacitete.

Aktivnosti ESF-a JAČANJE ZAPOŠLJAVANJA I MOBILNOSTI Cilj ESF-a je potaknuti zapošljavanje interesnih skupina u svim sektorima uz poseban naglasak na skupine koje se suočavaju s najvećim poteškoćama i one koje mogu imati značajne koristi od aktivnosti ESF-a na sljedećim područjima: •Nove mogućnosti zapošljavanja •Stvaranje prilika za mlade •Promicanje poduzetništva • Razvoj karijera

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&1 4


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

BOLJE OBRAZOVANJE ESF diljem Europske unije financira inicijative za poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja te omogućuje mladim osobama da dovrše svoje školovanje i steknu vještine koje će ih učiniti konkurentnijima na tržištu rada. Pri tome je prioritet smanjenje broja osoba koje prerano napuštaju školovanje zajedno s poboljšanjem mogućnosti strukovnog i tercijarnog obrazovanja. Programi i projekti ESF-a pomažu u poboljšanju rezultata u cijelom obrazovnom sektoru, od vrtića do škola i sveučilišta do sustava cjeloživotnog učenja i strukovnog osposobljavanja. Tri glavna cilja su: •Nove mogućnosti za učenje •Pomoć u ostvarivanju viših ciljeva •Učinkovito osposobljavanje

PRILIKE ZA SVE Zapošljavanje je najučinkovitiji način osiguravanja neovisnosti, financijske sigurnosti i osjećaja pripadnosti. ESF financira projekte koji ljudima u poteškoćama i osobama iz skupina u nepovoljnom položaju pomažu steći vještine, pronaći radno mjesto i iskoristiti jednake mogućnosti. Pružanjem pomoći pojedincima i skupinama koje su u nepovoljnom položaju da steknu odgovarajuće obrazovanje i pronađu posao, ESF im pomaže odigrati potpune uloge u svojim zajednicama. Aktivnosti ESF-a na tom području usklađene su sa četiri prioriteta: • Borba protiv marginalizacije • Promicanje socijalnog poduzetništva • Potpora lokalnim partnerstvima • Uključivi pristupi

KVALITETNIJE JAVNE SLUŽBE Smanjenje zakonodavnih i administrativnih opterećenja te promicanje visokih standarda transparentnosti, integriteta i odgovornosti u javnoj administraciji pomaže povećati produktivnosti i ojačati konkurentnost. U manje razvijenim državama članicama i regijama, javne službe odgovorne za razvoj strategija usmjerenih na zapošljavanje i njihovu implementaciju možda nemaju dovoljne kapacitete kojima bi taj zadatak obavile

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&1 5


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

na pravi način i uz učinkovito upravljanje troškovima. Stoga projekti ESF-a pomažu u jačanju učinkovitosti javne administracije u cilju pružanja javnih usluga u svim sektorima. Podrška se pruža unutar dva prioritetna područja: • Učinkovitije institucije: promicanje kvalitete široke lepeze usluga dostupnih građanima, radnicima i osobama koje traže zaposlenje u njihovim mjestima, gradovima i regijama. • Partnerstva za napredak: pružanje pomoći javnim službama i dionicima poput nevladinih organizacija u osmišljavanju i implementaciji uspješnih programa. Publikacija "Making Difference in Life" Europske Komisije obrađuje više stotina primjera uspješnih priča korisnika Europskog socijalnog fonda u proteklim godinama. Ova publikacija, kao i kratki filmovi koji se nalaze odmah na naslovnici web lokacije Europskog socijalnog fonda, može biti odličan materijal za brainstorming ideja o prilikama i mogućnostima za razvoj poduzetničkih inicijativa u građanstvu. Idealan primjer korištenja i analize ovih materijala bio bi na radionicama koje bi organizirali čelnici lokalne samouprave kao inicijatori, a pojedinci, male tvrtke, udruge i inicijative građana bi zajednički prepoznavali mogućnosti koje možda već i imaju kao projektnu ideju te ih uspoređivali s ovim uspješnim primjerima. Publikacija se nalazi na stranici: http://ec.europa.eu/esf/BlobServlet?docId=142&langId=en

Primjeri su podijeljeni prema poglavljima: •Mladi •Ravnopravnost žena i muškaraca •Osobe s posebnim potrebama •Starije osobe •Poduzetništvo •Nova znanja •Edukacija i trening •Socijalno uključivanje •Borba protiv diskriminacije. Svaki od tih uspješnih primjera dokaz je kako su sredstva iz ESF-a pridonijela uključivanju korisnika na tržište rada i u normalan život, čime su osigurali bolje životne mogućnosti za sebe i svoje obitelji, te pridonijeli kvaliteti života svojih sugrađana i lokalne zajednice. Svi oni su radeći na ostvarenju svojih ciljeva pridonijeli i nacionalnim razvojnim ciljevima svojih zemalja, ali i ciljevima Europske Unije.

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&1 6


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

EU fondovi i prilike za Hrvatsku Upoznavši europske fondove na prethodnim primjerima možemo kvalitetnije sagledati i kakve prilike oni donose za Hrvatsku. Naglasak je na prilikama jer korištenje fondova u prvom redu ovisi o sposobnosti usklađivanja razvojnih ciljeva Hrvatske s razvojnim ciljevima Europe 2020. Ono što se može financirati iz strukturnih fondova EU definira se programskim dokumentima i operativnim programima. Temeljni dokument je Partnerski sporazum, nacionalni strateški dokument za korištenje fondova s utvrđenim načinima provedbe. Europska komisija sa stanjem od početka travnja 2014. godine analizira službene Sporazume o partnerstvu (PA) koje je primila od 15 država članica te nacrte Operativnih programa o politici kohezije (OP) koje je primila od 9 članica, a u kojima su opisani investicijski planovi za strukturne i investicijske fondove EU-a tijekom programskog razdoblja od 2014. do 2020. Hrvatska još nije među onima koji su predali ove dokumente na odobrenje Europskoj Komisiji što se tumači činjenicom da je ulazak u članstvo 1. srpnja 2013. godine značio i potrebu pripreme Nacionalnog i strateškog referentnog okvira kako bi se utvrdili prioriteti korištenja sredstava iz strukturnih instrumenata za programsko razdoblje 2007-2013. U tom razdoblju na čiji smo sam kraj ušli na raspolaganju nam je oko 450 milijuna eura koji se po sistemu n+3 mogu koristiti do kraja 2016. godine. Drugi razlog je činjenica da je Hrvatska u periodu prije pristupanja bila korisnica pretpristupnih programa pod nazivom IPA te je svoje programske i kadrovske kapacitete imala prilagođene za tu vrstu fondova koji su po iznosima bili i do 10 puta manji od onog što nam je danas na raspolaganju. Neiskustvo u izradi strateških dokumenta, promjene vlasti i razni drugi faktori u kombinaciji utječu na to da se početkom 2014. govori o ozbiljnom i zabrinjavajućem kašnjenju u kadrovskoj i programskoj pripremi za korištenje fondova. Pripremljenost s druge strane uključuje i korisnike koji bi morali imati i do dva puta veću zalihu projekata i ostvarivanju projektnih ideja kako bi u sinergiji s državnim tijelima uspješno iskoristili oko 8,1 milijarde eura iz nove financijske perspektive. Kako bi Hrvatska mogla ispuniti ciljeve Europe 2020 od presudne je važnosti dobro definirati prioritete i strategije po područjima. Tako lokalne strategije općina, gradova i LAG-ova moraju biti usklađene s županijskim razvojnim strategijama, a one pak s regionalnim i nacionalnim strateškim dokumentima. Za navedenu usklađenost vazno je poznavanje već postojećih strategija (vidjeti savjete iz Vodiča za lokalnu i regionalnu samoupravu) Europe 2020.

Institucionalni okvir Hrvatska sukladno europskoj regulativi za upravljanje fondovima ima propisana obvezna tijela s raspodijelom odgovornosti i ustroja. Ključno tijelo nadležno za koordinaciju je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU s zadaćom uspostave sustava, programiranja, donošenje pravila, razvoj integriranog sustava upravljanja MIS (u javnosti dobro poznat kao "Grčićev software" čime se aludira na činjenicu da je zbog složenosti ovog sustava i nespremnosti hrvatske administracije akreditacija za korištenje sustava kasnila), praćenje provedbe na nacionalnoj razini i koordinaciju s Europskom Komisijom.

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&1 7


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Tijela koja upravljaju operativnim programima su Upravljačka tijela, tj. pojedina ministarstva zadužena za provođenje operativnih programa. Posrednička tijela razine 1 su tijela koja pripremaju kriterije za odabir projekata, raspisuju natječaje i provede postupak ocjenjivanja te donose odluke o financiranju odabranih projekata. Također zaključuje ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnicima i Posrednickim tijelom razine 2 te savjetuje korisnike o njihovim pravima i obvezama. Posrednička tijela razine 2 obavljaju poslove provjere jesu li financirani proizvodi i usluge isporučeni, jesu li izdaci koje je korisnik prikazao za projekt stvarno nastali te vode računa o stalnoj usklađenosti projekta s nacionalnim i EU pravilima. Također zaključuju ugovore s korisnicima i Postedničkim tijelom razine 1.

Izvor: "Mogućnosti financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova" brošura: Poduzetnici pred izazovom korištenja EU fondova, izdavač ured europarlamentarke HDZ/EPP Ivane Maletić, travanj 2014.

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&1 8


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Gdje započeti? Centralno mjesto kreirano od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na kojem se objavljuju sve relevantne informacije o EU fondovima i trenutni natječaji je web stranica Strukturni fondovi. Nalazi se na web adresi: www.strukturnifondovi.hr

Na stranicama se mogu pronaći opisi postojećih operativnih programa za financijski period 2007-2013. iz kojih su i raspisani neki natječaji do sada. Postojeći operativni programi osim što su preduvijet raspisivanju natječaja predstavljaju i dokument, zajedno s Nacionalnim i strateškim referentnim okvirom na koji se treba pozvati kada u natječajnoj dokumentaciji i prije svega u poslovnom planu i studiji objašnjavamo povezanost našeg projekta i koristi koje on donosi. Za razdoblje 2007-2013. donešena su četri operativna programa: Operativni program

Ukupna alokacija (u EUR)

EU doprinos

OP PROMET

278.803.890

236.983.305

OP OKOLIŠ

330.704.726

281.099.011

OP REGIONALNA KONKURENTNOST

223.615.126

187.779.595

OP RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

179.309.591

152.413.107

Ukupno

1.012.433.333

858.275.018

Svaki od programa ima svoje strateške ciljeve, specifične ciljeve i prioritetne osi. Tako je strateški cilj OP-a Okoliš poboljšanje okolišne infrastrukture i kvalitete povezanih usluga, OP-a Promet razvoj modernih prometnih mreža i povećanje dostupnosti regija, OP-a Regionalna konkurentnost povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva te potpora gospodarstvu temeljnom na znanju, dok je strateški cilj OP-a Razvoj ljudskih potencijala poboljšanje efikasnosti tržišta rada, razvoj ljudskog kapitala i jačanje socijalnog uključivanja.

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&1 9


TRAVANJ 2014

EUROPA CROEDU

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske Paralelno s izradom programskih dokumenta za novo programsko razdoblje 2014-2020 izrađuje se Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske koji je upućen na neformalne konzultacije u Opću upravu za poljoprivredu (DG Agri), iz koje će biti proslijeđen u ostale Opće uprave. Temelj ovog programa je Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (usvojena u prosincu 2013.) Program sadrži čak šest prioriteta: • PRIORITET 1: Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima • PRIORITET 2: Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama • PRIORITET 3: Promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi • PRIORITETI 4: Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo • PRIORITET 5: Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru • PRIORITET 6: Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima Unatoč očekivanim izmjenama traženim od Europske Komisije završna verzija ne bi trebala sadržavati bitno drugačije smjernice i ciljeve te bi kroz procese partnerskih konzultacija najšireg kruga dionika iz jedinica lokalne samouprave trebalo biti spremno na prijavu projekata već s krajem 2014. godine. Izrada analize stanja, swot analiza, odabir mjera i podmjera te razrada poslovnih ideja za svaku podmjeru trebali bi biti prioriteti kroz 2014. godinu. S obzirom na iskustvo vodeći partneri trebali bi biti jedinice lokalne samouprave koje bi trebale koordinirati partnere iz lokalne sredine koji će koristi mjere Programa ruralnog razvoja.

Fotografije na stranici preuzete iz brošure 50 godina Zajedničke poljoprivredne politike EU.

WWW.TOMISLAVPINTER.WORDPRESS.COM

&2 0


Europa CroEDU