Page 20

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013. – 2018.

osoba u radno aktivnom stanovništvu iznosi 15,2% na dan 30.09.2010. godine, ili 7.011 osoba u apsolutnom iznosu. Prosječna stopa nezaposlenosti u prvih 9 mjeseci u 2010. godini na nivou RH je bila 17,3%, a za KKŽ 16,1%, što ukazuje na nešto manji intenzitet izgubljenih radnih mjesta u Županiji u odnosu na hrvatski prosjek. Nažalost, u strukturi nezaposlenih bilježi se velik udio – preko 36,6% - mladih osoba (do 30 godina). Što se tiče poljoprivrede, na području Županije nalazi se više vrsta poljoprivrednog tla, što uvjetuje njihovu različitu namjenu. Veći dio Županije je pogodan za poljoprivrednu proizvodnju, u kojoj se ističe proizvodnja mesa i mlijeka, u čijoj je funkciji oko 75% ukupno obradivih površina. Sektor poljoprivrede, lova i šumarstva sudjeluje u ukupnim prihodima KKŽ s nešto više od 5%, a u dobiti prije oporezivanja s 3%. Od 2001. raste broj registriranih tvrtki, kao i ukupni prihodi, dok dobit, zaposleni i isplaćene plaće bilježe oscilacije unatrag dvije godine. Oko 65% ukupnih prihoda ostvaruju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a 34% trgovačka društva, što u usporedbi s podatkom da je oko 93% poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu ilustrira razliku u produktivnosti i profitabilnosti između individualnih proizvođača i većih subjekata. Slično širem okruženju, posjedi su rascjepkani (prosječna veličina posjeda je 3,73 ha) pa oko 74% poljoprivrednih kućanstava raspolaže s manje od 5 ha poljoprivrednog zemljišta. Na usitnjenim obiteljskim kućanstvima živi 51.638 osoba, od kojih je 31% osoba starijih od 55 godina. Prema tome, prevladavaju staračka domaćinstva, što dodatno ugrožava učinkovitost u većem dijelu poljoprivrednog sektora. Sukladno kon nuiranom rastu stočarske proizvodnje (meso i mlijeko), ratarska proizvodnja orijentira se dominantno na kulture koje su namijenjene ishrani stoke (65-70% ukupnih površina; od kultura dominira kukuruz na oko 40.000 ha ili 53% oranica), mada subvencijama za primarnu poljoprivrednu proizvodnju KKŽ potiče razvoj uzgoja povrća i cvijeća u zatvorenim (plastenici, staklenici) i otvorenim prostorima s navodnjavanjem. Iako po tipologiji tla, klimatskim i morfološkim obilježjima postoji potencijal za intenzivniju proizvodnju kultura veće dodane vrijednosti (voće, vinogradarstvo), u poljoprivredi dominira stočarstvo koje je izrazito razvijeno u odnosu prema drugim regijama RH, i to prema kriterijima kao što su broj grla stoke, broj uzgajatelja i njihov tržišni udjel na domaćem tržištu. Najznačajnija je specijalizacija u proizvodnji mlijeka, kojega se u KKŽ proizvodi oko 94 milijuna litara na godinu (prema podacima iz 2009. godine), odnosno više od 16,7% ukupne količine mlijeka u Hrvatskoj. Iako prepoznat kao sektor od strateške vrijednosti za razvoj, turizam je nedovoljno razvijen u Županiji. Prema Strateškom marketinškom planu turizma koji je izradio Institut za turizam, KKŽ se na turis čkom tržištu pozicionira kao «cjelogodišnja izletnička, športsko-rekreacijska des nacija očuvane i raznolike prirode, te naglašenih tradicionalnih vrijednos oplemenjenih u suvremenom izrazu naivnog slikarstva, domaće kuhinje, manifestacija, folklora, gostoljubivosti i vjere». Na cijelom prostoru županije ukupno je evidentirano 14 različi h objekata koji pružaju usluge smještaja, od čega su 4 hotela, a krajem kolovoza 2009. godine evidentirano je ukupno 251 soba, apartmana i mjesta za kampiranje te 515 kreveta. Od ukupno ostvarenih 28.126 noćenja u 2009. godini, 62% su ostvarili domaći, a ostatak strani turisti (10.774 ili 38%). Postojeći potencijal nije značajnije iskorišten, što se odražava i u činjenici da se više od 90% turis čkog prometa odvija u obliku jednodnevnih izleta bez noćenja. Dugoročno gledano, KKŽ svoje komparativne prednosti prepoznaje u povoljnom geoprometnom položaju (na sjecištu prometnih pravaca, u blizini Zagreba, Mađarske, Slovenije pa i Italije), kapacitetima za bavljenje ruralnim turizmom različitih oblika (cikloturizam po postojećim biciklis čkim stazama uz rijeku Dravu, planinarski turizam, adrenalinski turizam na Kalniku, pružanje usluga pripreme

Rujan 2012

20 of 168

Profile for Tomislav Jakopčić

Strategija razvoja Grada Križevaca  

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013.-2018.

Strategija razvoja Grada Križevaca  

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013.-2018.

Profile for tomislavj
Advertisement