Page 19

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013. – 2018.

kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom u zgradama i ustanovama u vlasništvu gradova i KKŽ. U pogledu cestovne i željezničke infrastrukture, ističe se potreba za izgradnjom autoceste Gradec – mađarska granica i Podravske magistrale (Varaždin – Ilok), problem velikih troškova održavanja i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta te mogućnosti povećanja konkurentnosti željezničkog prijevoza u KKŽ putem nabave mobilnih sredstava (traženih serija vagona, lokomotiva za vuču), rekonstrukcije nekih industrijskih i utovarnoistovarnih kolosijeka te izgradnje drugog kolosijeka do Dugog Sela i kontejnerskog terminala. Prema osnovnim ekonomskim pokazateljima, bruto domaćem proizvodu (BDP) i bruto dodanoj vrijednosti 4

(BDV) u godini 2009. , ekonomija KKŽ je očekivano osjetila utjecaje globalne recesije, ali bilježi dobre rezultate relativno u odnosu na druge županije. Tako je BDP po stanovniku u 2009. iznosio 9.371 EUR, što je 92,7% RH prosjeka (koji iznosi 10.111 EUR), čime se KKŽ svrstava u skupinu vodećih županija u RH (podacima iz 2009., prema na 5. mjestu u Hrvatskoj, uključujući Grad Zagreb koji s 17.814 EUR BDP po glavi stanovnika daleko odskače od svih ostalih županija). Prema drugom glavnom indikatoru produktivnosti, bruto dodanoj vrijednosti (BDV), udio KKŽ u ukupnoj BDV Republike Hrvatske u 2009. godini je iznosio 2,5%, čime je Županija bila na tek 12. mjestu u usporedbi s ostalim županijama. U pogledu strukture gospodarstva, očekivano statistički prevladavaju mala i srednja poduzeća, čiji je broj iz godine u godinu u porastu - od ukupnih 1.291 trgovačkih društava u 2009., 8 je velikih (0,6%), 21 srednje (1,6%), i 1.262 mala (97,8%). Ipak, prema drugim pokazateljima, udio u ukupnom ekonomskom rezultatu je skoro istovjetan u slučaju velikih i malih/srednjih poduzeća – kod velikih poduzetnika zaposleno je oko 43% radnika, dok MSP sektor zapošljava ostalih 57%, a po ukupno ostvarenim prihodima rezultat je upravo obrnut (veliki poduzetnici 53%, MSP 47%), dok po dobiti nakon oporezivanja udio je skoro 50:50%. Valja međutim istaknuti indikativan podatak koji daje drugačije svijetlo na ovako balansiranu strukturu poduzeća, a to je gubitak nakon oporezivanja koji je za mala i srednja poduzeća u 2009. godini iznosio 120.255.000,00 kn, čime je MSP sektor sudjelovao s 25% u ukupno ostvarenim gubitcima. Generalno gledajući, financijski rezultati (ostvarena dobit, gubitci, ukupan prihod, porez na dobit) isto kao i investicije te vanjskotrgovinska razmjena reflektiraju nacionalne trendove – od kontinuiranih pozitivnih rezultata u razdoblju od 2002. do 2008., u zadnje 3-4 godine bilježe se negativni trendovi, što je direktna posljedica nacionalne i globalne recesije. Sektorski, u strukturi gospodarstva prevladava prerađivačka industrija koja ostvaruje oko 50% ukupnih prihoda KKŽ. Slijede je trgovina na veliko i malo (27,2%), građevinska djelatnost (7,9%), poljoprivreda (5,3%) te ostale djelatnosti. Unutar prerađivačke industrije, najveće prihode ostvaruje prehrambena industrija, slijede je industrija pića, farmaceutska, papirna i drvno-prerađivačka industrija, a potom metaloprerađivačka, tekstilna i kožna industrija. Po ostvarenoj dobiti prije oporezivanja, odlične rezultate bilježi industrija proizvodnje kemikalija, a slijedi je prehrambena industrija. Po broju zaposlenih, u prerađivačkoj industriji daleko prednjači prehrambena industrija, a potom drvno-prerađivačka, farmaceutska i papirna industrija. Nadalje, broj zaposlenih osoba na području KKŽ, njih 38.150 (2,5% zaposlenih u RH), bilježi pad, čemu je jedan od uzroka stalni trend smanjenja radno aktivnog stanovništva (odlazak u mirovinu). Trend nezaposlenosti u razdoblju od 1997. do 2009. godine otkriva da je najveća nezaposlenost zabilježena 2002., od kada se ista smanjuje. Stopa nezaposlenosti, izražena kao udio registriranih nezaposlenih

4

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-02_01_2012.htm

Rujan 2012

19 of 168

Profile for Tomislav Jakopčić

Strategija razvoja Grada Križevaca  

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013.-2018.

Strategija razvoja Grada Križevaca  

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013.-2018.

Profile for tomislavj
Advertisement