Page 14

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013. – 2018.

II. 2. Regionalna obilježja 2.2.1. Smjernice razvoja susjednih županija i pograničnog područja Koprivničko-križevačka županija graniči s pet hrvatskih županija: na sjeveru s Međimurskom županijom, na istoku s Virovitičko-podravskom, na jugu s Bjelovarsko-bilogorskom te na zapadu sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom. Od navedenih županija dvije su sudionice prekograničnog programa s Mađarskom (Međimurska i Virovitičko-podravska). Iako nemaju zajedničku granicu, Osječko-baranjska županija zajedno s Koprivničko-križevačkom, Međimurskom i Virovitičko-podravskom županijom tvori pograničnu cjelinu prema Republici Mađarskoj te sudjeluje u IPA prekograničnom programu u sklopu kojeg je u posljednjih nekoliko godina realiziran veliki broj razvojnih projekata i u kojem su mnoge jedinice lokalne samouprave, uključujući i Grad Križevci, našle svoje mjesto i priliku da osiguraju dodatna potrebna sredstva za provedbu razvojnih projekata. Analizirajući razvojne probleme te strateška opredjeljenja uobličena u ciljeve, prioritete i mjere strateških dokumenata, u ove četiri županije mogu se uočiti mnoge sličnosti kao i neke specifičnosti pojedinih županija. Koprivničko-križevačka županija se svojim Regionalnim operativnim programom za razdoblje 2006.-2013. godine (ROP-om) opredijelila za četiri glavna strateška cilja: konkurentno gospodarstvo, razvoj prometne i komunalne infrastrukture, jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenih standarda te održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara i okoliša. U sklopu prvog cilja identificirane su mjere koje se, između ostalog, tiču i razvoja konkurentne primarne poljoprivrede, razvoja selektivnih oblika turizma te razvoja i korištenja obnovljivih izvora energije. Međimurska županija je svojim ROP-om predvidjela tri strateška cilja za razdoblje od 2006.-2013. godine: jačanje konkurentnosti gospodarstva, jačanje ljudskih resursa i njihovo uključivanje u razvoj te očuvanje okoliša i gospodarenje prirodnim resursima i kulturnom baštinom. U sklopu prvog strateškog cilja Međimurska županija je predvidjela prioritet koji se tiče razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja, dok je kroz mjere trećeg strateškog cilja istaknula važnost korištenja prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog i kongresnog turizma. Virovitičko-podravska županija se u svojoj Županijskoj razvojnoj strategiji opredijelila za tri strateška cilja: razvoj konkurentnog gospodarstva temeljem razvoja konkurentne poljoprivrede, poduzetništva i izvozne industrije, a uz očuvanje prirodnog okoliša, zatim za izgradnju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta te za poboljšanje kvalitete života i očuvanje okoliša, prirodnog, povijesnog i kulturnog nasljeđa. Poljoprivreda i turizam izdvojeni su kao zasebne mjere pod trećim prioritetom prvog cilja. Županijska razvojna strategija Osječko-baranjske županije za razdoblje od 2011.-2013. je svoje strateške odrednice definirala kroz tri strateška cilja: održivi razvoj i unapređenje prostora, razvoj konkurentnog gospodarstva te razvoj ljudskih resursa i kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba građana. Kroz prioritete i mjere drugog cilja formulirane su ideje o potrebi razvoja konkurentne poljoprivrede i o razvoju kontinentalnog/ruralnog turizma.

Rujan 2012

14 of 168

Profile for Tomislav Jakopčić

Strategija razvoja Grada Križevaca  

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013.-2018.

Strategija razvoja Grada Križevaca  

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013.-2018.

Profile for tomislavj
Advertisement