Page 11

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013. – 2018.

II.

Socio-ekonomski profil i šire razvojno okruženje

Ovaj dio predstavlja analitičku podlogu strategije - obrađuje teme šireg razvojnog okruženja koje su utjecale na formulaciju strategije: europsko, nacionalno, regionalno i lokalno okruženje i razvojna pitanja. Krajnji cilj svake lokalne razvojne strategije jest kreiranje, zadržavanje ili unaprjeđenje konkurentnosti grada ili općine. Osim što se strategija temelji na lokalnim specifičnostima – razvojnim potrebama i potencijalima, ona mora biti smještena u širi kontekst – regionalni i nacionalni – obzirom da lokalni razvoj uvelike ovisi o širim gospodarskim i društvenim trendovima. Stoga je važno strategiju lokalnog razvoja – u ovom slučaju Grada Križevaca, smjestiti u kontekst Koprivničko-križevačke županije, Republike Hrvatske i Europske unije.

II. 1. Republika Hrvatska u kontekstu ulaska u EU 2.1.1. Razvojni prioriteti Republike Hrvatske Republika Hrvatska sredinom 2013. godine postaje punopravna članica Europske unije. Proces pristupanja EU bio je dug i zahtjevan, ali je uveo procese strateškog planiranja razvoja i projektnog promišljanja te je omogućio jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem na svim institucionalnim razinama - središnjoj, regionalnoj i lokalnoj. Danas sve županije i veliki broj gradova imaju razvojne strategije koje su bazirane na stvarnim lokalnim potrebama, a iskorištavaju postojeće razvojne potencijale. Tako planiran razvoj omogućuje kombiniranje izvora sredstava - od lokalnih proračuna do EU fondova. Način na koji Hrvatska planira svoj razvoj zadnjih nekoliko godina – dugoročno, sektorski i regionalno – u kontekstu ulaska u EU, postat će uvriježena praksa i standard za sva buduća planiranja razvoja. Razvoj sektorskih strategija i javnih politika RH na nacionalnoj razini definirani su «Strateškim okvirom za razvoj 2006. – 2013.» (SOR). Sveobuhvatni cilj, kako je definirano SOR-om, je rast i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu djelujući u okvirima europske socijalne države 21. stoljeća. Ta se vizija u potpunosti uklapa u Lisabonsku strategiju i Strategiju 2020 - vodeće strateške dokumente Europske unije. U kontekstu približavanja EU, hrvatski se razvoj promišljao kroz dokumente vezane uz pristupanje, a koji su kompatibilni s europskim strategijama i koji nas stavljaju u europski kontekst. Najvažniji takvi dokumenti su «Okvir za usklađenost strategija», koji pokriva pretpristupno razdoblje i «Nacionalni strateški referentni okvir», koji obuhvaća prvih 6 mjeseci članstva (do kraja 2013. godine). Oba dokumenta utvrđuju glavne razvojne prioritete na temelju kojih će se financirati projekti u četiri glavna područja: regionalna konkurentnost (razvoj malog i srednjeg gospodarstva, komunalna, obrazovna i zdravstvena infrastruktura, znanost i inovacije), razvoj ljudskih potencijala (obrazovanje i tržište rada) te promet i zaštita okoliša. Proces planiranja strateških usmjerenja u narednom programskom razdoblju od 2014. do 2020. na nacionalnoj razini je u tijeku te razvojni ciljevi i prioriteti još nisu poznati javnosti. No, sudeći po pojedinačnim tekućim inicijativama – poput pripreme nove strategije razvoja prometa, izrade strategije znanosti i visokog školstva s izmjenom pripadajućeg zakona, izmjenama koje donosi nova strategija i zakon u području energetike, itd. – očito je da se u svim sektorima, pa tako i na nivou opće razvojne politike vodi računa o komplementarnosti s

Rujan 2012

11 of 168

Profile for Tomislav Jakopčić

Strategija razvoja Grada Križevaca  

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013.-2018.

Strategija razvoja Grada Križevaca  

Strategija razvoja Grada Križevaca 2013.-2018.

Profile for tomislavj
Advertisement