Giorgio Agamben: "Goloća"

Page 1


drugi smjer



Giorgio Agamben

Goloća s talijanskoga prevela Vanda Mikšić, ogled “Što je suvremenost?” preveo Ivan Molek

Zagreb 2010.


Edicija DRUGI SMJER Knjiga 4

PRIJEVOD DJELA nuditÀ NAKLADNIK MEANDARMEDIA za nakladnika BRANKO ČEGEC urednici edicije BRANKO ČEGEC TVRTKO VUKOVIĆ KNJIGU UREDIO BRANKO ČEGEC lektura/korektura jasmina han dizajn bestias prijelom meandarmedia TISAK kikagraf

© 2009 nottetempo srl Via zanardelli, 34-00186 Roma © MEANDARMEDIA 2010, za hrvatsko izdanje Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 742451 ISBN 978-953-7355-66-1

printed in Croatia 9/2010


Sadržaj Stvaranje i spasenje Što je suvremenost? K. O korisnosti i nepogodnostima života među sablastima O onome što možemo ne činiti Identitet bez osobe Goloća Slavno tijelo Volovska glad Posljednje poglavlje svjetske povijesti Popis najvažnijih citiranih djela

7 18 32 57 64 68 80 125 142 155 158



Stvaranje i spasenje 1. Proroci rano nestaju iz zapadne povijesti. Koliko je točno da judaizam ne možemo razumjeti bez figure nabija, te da proroci po svemu zauzimaju središnje mjesto u Bibliji, toliko je točno i da se unutar judaizma zarana mobiliziraju snage koje teže ograničiti djelatnost i razdoblje prorokovanja. Tako rabinska tradicija nastoji zatvoriti prorokovanje u idealnu prošlost koja se zaključuje uništenjem Prvoga hrama 587. godine prije Krista. “Nakon smrti posljednjih proroka Hagaja, Zaharije i Malahije sveti se dah udaljio iz Izraela”, podučavaju rabini. “Ipak, nebeske mu poruke donosi bat kol” (doslovce “kći glasa”, odnosno usmena tradicija i rad na komentiranju i tumačenju Tore). U tome smislu i kršćanstvo priznaje bitnu ulogu proroštva, štoviše, na njemu gradi poveznicu između Starog i Novog zavjeta. No samim tim što se Mesija pojavio na Zemlji i ispunio obećanje, prorok gubi smisao postojanja, pa se Pavao, Petar i njihovi drugovi predstavljaju kao apostoli (to jest “poslanici”), nikada kao pro7


giorgio agamben

roci. Stoga onoga koji na sebe preuzima ulogu proroka ortodoksna kršćanska tradicija nužno gleda sa sumnjom. Kršćanin koji se na neki način želi vezati za proroštvo može to učiniti jedino tumačenjem Svetog pisma, iščitavajući ga na nov način ili mu vraćajući izgubljeno izvorno značenje. Baš kao u judaizmu i u kršćanstvu je hermeneutika zauzela mjesto prorokovanja, pa se proroštvo može širiti jedino u vidu tumačenja. Dakako, time prorok nije posve iščeznuo iz zapadne kulture. Prerušen u razna ruha, on diskretno nastavlja svoju djelatnost, možda čak i izvan uskoga hermeneutičkog okružja. Tako je Aby Warburg u Nietzscheu i Jakobu Burckhardtu vidio dvije oprečne vrste nabija, jednu okrenutu prema budućnosti, drugu prema prošlosti; Michel Foucault je pak u predavanju održanom 1. veljače 1984. na Collège de France uočio četiri vrste istinozboraca u antičkome svijetu – to su prorok, mudrac, tehničar i parezijast – a već je u sljedećem predavanju pokušao ući u trag njihovim nasljednicima u povijesti moderne filozofije. Ipak, globalno govoreći, danas nitko ne bi izravno pretendirao na položaj proroka. 2. Poznato je da u islamu prorok po mogućnosti ima još važniju ulogu. Prorocima se smatraju ne samo biblijski proroci u užem smislu nego i Abraham, Mojsije te Isus. Ipak, i ovdje je prorok par excellence, a to je Muhamed, 8


goloća

“pečat svih proroka”, onaj koji svojom knjigom definitivno zaključuje povijest prorokovanja (koje se i u islamu potajno nastavlja komentiranjem i tumačenjem Kurana). Znakovito je međutim da islamska tradicija neraskidivo povezuje lik i ulogu proroka s jednim od dvaju božanskih djela ili djelovanja. Prema toj doktrini, u Bogu postoje dva različita djela ili prakse (sunan): stvaranje i spasenje (ili Imperativ). Za ovo potonje vezuju se proroci, koji su posrednici u eshatološkom spasenju, dok se ono prvo vezuje za anđele (među kojima je glavni Iblis, anđeo kojemu je isprva povjereno kraljevstvo i koji odbija obožavati Adama). Šahrastani je napisao: “Bog ima dva djela ili prakse: jedno se odnosi na njegovo stvaranje, a drugo na njegov Imperativ. Proroci služe kao posrednici u afirmiranju Imperativa, dok su anđeli posrednici stvaranja. Budući da je Imperativ uzvišeniji od stvaranja, posrednik Imperativa [to jest prorok] uzvišeniji je od posrednika stvaranja”. U kršćanskoj teologiji ta su dva djela, ujedinjena u Bogu, dodijeljena dvjema osobama iz Svetoga Trojstva, Ocu i Sinu, svemoćnome Stvoritelju i Otkupitelju, u koje je Bog ispraznio svoju snagu. U islamskoj je tradiciji međutim ključna činjenica da je otkupljenje po rangu ispred stvaranja, da ono što naizgled slijedi zapravo prethodi. Otkupljenje nije lijek za čovjekov pad, nego ono što stvaranje tek čini razumljivim, što mu daje smisao. Stoga je u 9


giorgio agamben

islamu prorokovo svjetlo prvo među bićima (baš kao što je u judaizmu Mesijino ime nastalo prije postanka svijeta, a u kršćanstvu je Sin Ocu – iako je od njega rođen – konsupstancijalan i suvremen). I prednost spasenja pred stvaranjem ništa ne može izraziti bolje od činjenice da se ono nadaje kao potreba ispravljanja koja, u svijetu, prethodi pojavi pogreške. Jedan hadis kaže: “Kad je Bog stvorio anđele, pogledali su u nebo i pitali: ‘Gospodaru, s kim si?’ On im je odgovorio: ‘S onim tko je žrtva nepravde, sve dok ne dobije natrag svoje pravo’”. 3. Znanstvenike je mučilo značenje dvaju Božjih djela koja se zajedno spominju u jednom stihu Kurana (“Njemu samo pripadaju stvaranje i Imperativ”, Kur, 7, 541). Prema nekima, riječ je o dubinskome proturječju koje u monoteističkim religijama suprotstavlja Boga Stvoritelja i Boga Spasitelja (ili koje, u gnostičkoj ili marcionističkoj inačici, do krajnosti dovodi opreku između zlog demijurga, stvoritelja svijeta, te Boga koji je svijetu tuđ, a donosi otkupljenje i spasenje). Bez obzira na podrijetlo tih dvaju djela sigurno je da stvaranje i spasenje određuju – i to ne samo u islamu – dva pola Božjega djelovanja. Ali i ljudU prijevodu Besima Korkuta, primjerice, stoji: “Samo On stvara i upravlja”, dok u prijevodu Alija Rize Karabega nailazimo na ovaj prijevod: “Njemu samo pripada stvaranje i vladanje svim stvarima”, A. Cesarec, Zagreb, str. 105. Autorov izraz “Imperativ” ipak zadržavamo zbog daljnjih referencija u tekstu (op. prev.). 1

10


goloća

skog, ako je točno da je Bog mjesto na kojemu ljudi promišljaju svoje ključne probleme. Utoliko je zanimljivija spona koja povezuje ta dva djela: ona su različita i međusobno oprečna, a ipak nerazdvojna. Tko djeluje i proizvodi, mora i spasiti i otkupiti ono što je stvorio. Nije dovoljno činiti, valja znati i spasiti učinjeno. Štoviše, zadaća spasenja prethodi zadaći stvaranja, i gotovo da činjenje i proizvodnju opravdava jedino sposobnost otkupljenja učinjenog i proizvedenog. U svakom je ljudskom životu doista jedinstvena ta tiha i neraskidiva sprega ovih dvaju djela, proročke i stvaralačke riječi koje napreduju jedna uz drugu, ali jasno odijeljene; moći anđela, zahvaljujući kojoj neprestano proizvodimo i gledamo naprijed, te moći proroka koji jednako neumorno nastavlja, razara i zaustavlja napredovanje stvaranja, na taj ga način ostvarujući i otkupljujući. Jedinstveno je i vrijeme koje ih drži zajedno, ritam prema kojemu stvaranje prethodi otkupljenju, iako ga zapravo slijedi, a otkupljenje slijedi stvaranje, iako mu u pravome smislu prethodi. 4. Iako po rangu dolazi ispred djela stvaranja, djelo je spasenja u islamu i judaizmu dodijeljeno jednoj osobi, proroku ili Mesiji (u kršćanstvu se to potvrđuje činjenicom da je Sin, iako konsupstancijalan Ocu, od njega rođen, iako ne i stvoren). Citirani Šahrastanijev odlomak 11


edicija drugi smjer 1. Emil Cioran: Brevijar poraženih 2. Giorgio Agamben: Bartleby ili o kontingenciji 3. Tvrtko Vuković: Ljubi Žižeka svoga 4. Giorgio Agamben: Goloća

MEANDARMEDIA, Grškovićeva 39, HR - 10 000 ZAGREB tel: +385 1 481 3323 fax: +385 1 481 3022 www.meandar.hr e-mail: prodaja@meandar.hr KNJIŽARA: UŽITAK&TEKST, Centar Kaptol, Nova ves 17, HR - 10 000, ZAGREB e-mail: meandar.media2@zg.t-com.hr tel/fax: +385 1 4666 187



Millions discover their favorite reads on issuu every month.

Give your content the digital home it deserves. Get it to any device in seconds.