Vodimo vas na...
BALI
tip: Kavu Kopi Luwak možete kupiti u trgovinama širom Balija, ali po skupljoj cijeni od obične balijske kave. A kako izgleda cibetka, možete vidjeti u nekom od brojnih vrtova sa začinima, čajevima i kavom, u koje se ulaz ne naplaćuje.
Fotografije: vulkan i jezero Batur (gore lijevo); motiv s kružnog toka na raskrižju (gore sredina); priprema kave Kopi Luwak (gore desno); cibetka (dolje lijevo); plod kave i prženje kave (dolje desno).
128 tipTravelMagazine kolovoz - listopad 2015.
Najskuplja kava na svijetu Središnjim dijelom otoka dominiraju planine s vulkanima. Najistočnija planina, Agung, je sa svojih 3.013 metara visine ujedno i najviša, a ima i aktivan vulkan. Ipak, najfotografiranija je najniža planina Batur, s ugaslim vulkanom i istoimenim jezerom u podnožju. Zahvaljujući vulkanskoj prirodi otoka i jakim kišama u planinskim je predjelima agrikultura iznimno produktivna. Južno od planina teren blago pada te se ovdje uzgaja najveća količina riže dugog zrna na Baliju. Sjeverni obronci planina strmiji su pa je to područje poznato po proizvodnji kave. Uzgoj kave je važan za ovaj otok, a još je važnija proizvodnja posebne vrste kave Kopi Luwak, ujedno i najskuplje na svijetu. Ova se kava dobiva,
vjerovali ili ne, iz izmeta cibetke - divlje mačke koja živi na otoku, a nazivaju je luwak. Cibetka jede plodove kave dok su još zeleni, ali ih guta bez žvakanja, te tako cjeloviti plodovi u njezinom probavnom sustavu fermentiraju i "oplemenjuju se" probavnim sokovima koji mijenjaju njihovu strukturu. Prije ili kasnije cibetka ih izbaci u svom izmetu, koji se skuplja, a iz izmeta se vade zrna kave koja potom prolaze uobičajeni način proizvodnje: prženje, drobljenje, mljevenje. Međutim, ova je kava drugačijeg okusa te ima manje kofeina od uobičajene kave. Budući da je kava od cibetke postala trendy napitak, počela je i njezina masovna proizvodnja. Ljudi su počeli loviti cibetke, zatvarati ih u kaveze i hraniti plodovima kave kako bi dobili što više ovih cijenjenih zrnaca.
Posebna pravila Bali nazivaju i "otokom 1000 hramova". Hramovi i svetišta nalaze se posvuda po otoku, a njihova je važnost za lokalno stanovništvo velika. Osnovna razlika između hramova i svetišta je ta što su hramovi opasani zidom, dok svetišta nemaju zid. Svako selo ima nekoliko hramova: jedan posvećen utemeljiteljima mjesta, drugi posvećen duhovima koji štite i čuvaju mještane te hram mrtvih, a svaki dom ima i svoj jednostavan obiteljski, kućni hram. Na Baliju, zapravo, ima više hramova nego kuća. Svetišta se, primjerice, nalaze na nesvakidašnjim mjestima poput raskrižja, na starom drveću ili usred rižinih polja.