Page 1

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

~ tipka

Tema broja: Kako učimo?

Dobri stari zakoni Dan tipkovnice Državna smotra simuliranih suđenja William Shakespeare Jesen u meni

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016:::::


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Školski časopis "Tipka" Broj: 21 Zagreb, srpanj 2016. Upravna škola Zagreb Novinari: Ariana Baronica, Mia Bartulović, prof. Sanja

Veliko hvala svim učenicima i nastavnicima koji su uložili trud i vrijeme kako bi ovaj broj našeg dugogodišnjeg školskog lista poprimio ovaj oblik!

Cetinjanin Thes, Ivona Črnjak, Jasmina Garibović, Medina Garibović, Dorotea Grgić, Doria Knežević, Antonija Koren, Martin Korić, Lucija Kožarec, Ema Marečić, Hrvoje Mareković, Maja Medanović, Petra Merle, Maja Miladinović, Mihaela Mlinarić, prof. Marica Piršlin, Antonio Šoški, Ivan Vuković, Fran Zdilar, Marija Zorić Grafičko oblikovanje: učenica Antonija Koren i nastavnica Vlatka Guberina Urednica: Vlatka Guberina, prof. njem. jezika

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 2


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

U ovom broju: Obilježavanje Europskog dana jezika

4

Dan kravate

6

Dan s knjigom u ruci

8

Dobri stari zakoni

10

Kako učimo

13

Kuća ljubavi

20

Državna smotra simuliranih suđenja

22

Dan tipkovnice

26

Sjećanje na Grad Heroja

28

William Shakespeare

30

Jesen u meni

36

Sport

42

Strasbourg

44

Večer u kazalištu

50

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 3


EUROPSKI DAN JEZIKA

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

EUROPSKI DAN JEZIKA

Europski dan jezika temelji se na inicijativi Vijeća Europe da se potiče učenje i vrjednovanje svih jezika diljem svijeta. Povodom obilježavanja europskog dana jezika naši profesori stranih jezika su zajedno sa svojim učenicima organizirali prezentacije, pomoću kojih su se svi prisutni mogli upoznati s različitim aspektima pojedinih jezika.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 4


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Svaka grupa učenika predstavljala je zemlju u kojoj se govori dotični jezik; tako su nas Nijemci uveli u gastronomske čari njemačkih regija, Englezi su na humorističan način pokazali po kojim riječima se razlikuju američki i britanski naglasak te koje su osobitosti engleskog jezika, dok su Talijani savršeno uspjeli dočarati talijansku Dolce Vitu…

Sve činjenice su se, naravno, potkrijepile zornim primjerima, u ovom slučaju – hranom! Svaki profesor i učenik je donio neku deliciju iz zemlje koju su predstavljali. Tako smo svi na kraju mogli uživati u okusima i mirisima Engleske, Njemačke i Italije.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 5

EUROPSKI DAN JEZIKA

Nadamo se, da će se s obzirom na uspješnost ovogodišnje organizacije, podržati daljnje obilježavanje Europskog dana jezika kako bi i sljedeće generacije učenika mogle vidjeti kako učenje stranih jezika može biti itekako zabavno.


DAN KRAVATE

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

MALO O KRAVATI... Kravata je dekorativni odjevni predmet oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna. Smatra se izvornim hrvatskim proizvodom, a u Europu se raširila tijekom 17. stoljeća. Prvi su je prihvatili francuzi, a 1660. ju je u Englesku, prilikom povratka iz izgnanstava doveo kralj Charles II, te se s vremenom počela širiti u drugim europskim državama. Neizostavni je dio poslovnog stila odjevanja. Ime joj dolazi od francuske riječi cravate, koja je nastala 1630-ih kada je tadašnji francuski kralj Louis XIII unajmio puk najamnika iz hrvatske, odjevene u narodne nošnje. Okovratni povez, u ono doba uvijek crvene boje, je u nedostatku gumbova, držao kragnu košulje koja je uglavnom bila preširoka. 2008. godine Hrvatski sabor iskazao je kravati posebnu počast proglasivši Dan kravate koji se obilježava 18. listopada.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 6


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

DAN KRAVATE U UPRAVNOJ ŠKOLI ZAGREB

18. 10. obilježava se Svjetski dan kravate. I naša škola ga tradicionalno obilježava svake godine na taj datum i to na način da pozove sve djelatnike i učenike škole da dođu poslovno odjeveni te da stave kravatu. Razgovarajući s učenicima samo smo potvrdili teoriju da se oni mlađi odazivaju više, nego oni stariji. Mihaela Mlinarić Marija Zorić

DAN KRAVATE :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 7


DAN S KNJIGOM U RUCI

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Dan s knjigom u ruci Dan s knjigom u ruci održao se 1. prosinca 2015. u školskoj čitaonici s početkom u 13:00 sati. Sudionici ovog događaja bili su učenici od 1. do 4. razreda. Svaki je razred odabrao po jednog učenika (ili par) koji je imao najuspješniji rad da nastupi pred vijećem i pokaže svoje vještine. 13:00 je sati, neki članovi vijeća i izvođači kasne, ali ubrzo sve počinje. Velika je gužva u prostoriji, trema je u zraku, od glasova se čuje samo potiho mrmljanje teksta u bradu od onih nesigurnih učenika. Interpretiranje očekivano započinjemo od starijih i iskusnijih, dakle, četvrtih razreda. Prvi nastup bio je iz Kafkina djela "Preobrazba", glumci su u nekoliko navrata zaboravili tekst, ali im to ne možemo zamjeriti s obzirom da su morali otvoriti ovo događanje. Dobili su lijepu podršku pljeskom sviju prisutnih. Četvrti su se razredi uglavnom "preobražavali". Našla se tu i pokoja neprimjerena riječ, ali sve je to dio umjetničke slobode. Kako bi ubila monotoniju, jedna se učenica četvrtog razreda radije odlučila za "čaj i kolačić" i time jako zainteresirala publiku. Nakon silnih "preobražaja" počela je padati i kiša pa smo bili prisiljeni odjenuti svoje kabanice te smo se počeli družiti s trećim razredima i među njima vrlo popularnim Gogoljem. Pronašao se tu August Šenoa, i to u prvom licu. Bila je to najduža interpretacija, ali je bila vrlo zanimljiva i bilo je u nju uloženo puno truda. Prešli smo i na sirotog oca Goriota, točnije, na dijalog njega i njegove kćeri Anastasije. Treći su razredi bili uglavnom naklonjeni duhu realizma, što je :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 8


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

13:49 na pola smo puta. Drugi su razredi bili nešto kraći i sažetiji, ali ne i manje kvalitetni. U nastupima drugih razreda uglavnom smo svjedočili dijalozima i monolozima Dantea, Petrarce i don Quijotea. Najzanimljiviji od njih bio je onaj u kojem se bistri vitez don Quijote od Manche našao na Trgu bana Josipa Jelačića u borbi sa zmajem (tramvajem).

Za mene kao novinara ovo je bilo vrlo lijepo iskustvo i smatram da je ovo jedna od najboljih tradicija naše škole, rame uz rame s Danom obrnutih uloga i Danom kravate. Uvjeren sam da će se Dan s knjigom u ruci nastaviti održavati sve dok više neće postojati knjiga. Antonio Šoški 3.F :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 9

DAN S KNJIGOM U RUCI

U 13:56 na red nam dolaze prvi razredi koji su nas sve ugodno iznenadili kvalitetom svojih izvedbi. Trema je već u potpunosti napustila prostoriju te su interpretacije bile sve tečnije i življe. Glavni junaci iz djela Gustava Schwaba "Najljepše priče klasične starine" imali su svoje misli o današnjem svijetu i o društvu u kojem se sada nalazimo. Mogli smo štošta naučiti, a način na koji su nam ih izvođači prenijeli uvelike je pridonio doživljaju.Dakako ovakav događaj nije mogao proći bez maloga princa koji nas, kao i svaki put, navodi na razmišljanje.Među izvedbama prvih razreda našlo se mnoštvo dubokoumnih misli i životnih poruka koje su okrunile ovaj događaj. Naša ravnateljica Suzana Hitrec održala je završnu riječ. Njezin je govor bio jako dirljiv i motivirajuč, naročito za mlađe generacije. Na kraju su svi sudionici Dana s knjigom u ruci dobili svoje nagrade. Nagrade su bile zanimljive, bile su napravljene u obliku rokovnika u kojem se na svakoj drugoj strani nalazi po jedno književno djelo(ili bar neki ulomak iz djela).


D

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

DOBRI STARI ZAKONI

OBRI STARI ZAKONI

Izložba se održala 14. 3. 2016. godine u prostoru knjižnice gdje je se također održalo predstavljanje knjige „Suzbijanje korupcije u srednjem vijeku“ koju je otvorio autor Zorislav Antun Petrović; autor izložbe i dugogodišnji antikorupcijski aktivist.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 10


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

u jeni l v a st li po u najza i b es ji su e i ko pred nj c š cijsk p Izlo ici i is u r – od i o a k t n u a t ž a i pro knj atut h ak i t e j s n i v v g lji o ra enjS nim be iz p ulansk o d rek rč odre rijih Ko kona p ta za najs olskog d Vino

Danas ti zakoni ne vrijede kao prije u smislu „držati se tih zakona“ ali su nam vrlo bitni kao moralna načela kojih bi se morali pridržavati i zastupati pravdu kao što su i naši preci poku-

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 11

DOBRI STARI ZAKONI

Cilj ove izložbe je podsjetiti koliko pažnje na području Hrvatske u srednjem vijeku se posvećivalo suzbijanju korupcije. U tim zakonima „DOBRI STARI ZAKONI“ smo mogli vidjeti kako u srednjem vijeku su osigu! u g i nj ravali funkcioniranje drušbio k o d o k t tva bez korupcije. e sva j r a Na d


DOBRI STARI ZAKONI

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

PRIMJERIMA IZ HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA UČIMO O VAŽNOSTI NAŠIH BUDUĆIH ZANIMANJA U JAVNOJ UPRAVI I SUDSTVU Dana 14. ožujka ove godine našu su školu posjetili doc. dr. Tomislav Galović i Zorislav Antun Petrović te kao jedni od autora knjige Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku, upoznali su naše učenike sa statutima i zakonicima hrvatskog srednjeg vijeka. Autori su prvenstveno govorili o pravnim aktima koji su nastajali u Dalmaciji. Dalmatinski gradovi su u tadašnje vrijeme imali puno veću trgovačku aktivnost nego danas. Međutim, gdje je trgovina tu je i novac, a gdje ima novca tu ima i korupcije. Opasnost od korupcije je već tada bila na visokoj razini, pa su ljudi vodili brigu o tome kako je zaustaviti. Upravo primjerima iz Vinodolskog zakona (prvi pravni dokument napisan na hrvatskome) i Zadarskog statuta, autori su pokušali predočiti učenicima osviještenost srednjovjekovnih službenika javne uprave i sudstva u vezi korupcije. Pravno uređeni propisi i precizno definiran sukob interesa, samo su jedni od primjera, ali i pokazatelja važnosti pravde u sudstvu i upravi hrvatskog srednjeg vijeka. Na temelju tih činjenica autori su osvijestili naše učenike da su njihova buduća zanimanja u današnjem vremenu izuzetno pod velikim utjecajem mita i korupcije te da kao i najmanje ovlašteni službenici moraju posvetiti veliku pozornost poštivanju i važnosti zakona i propisa. Svakako je bilo dobro uočiti da je naše društvo već u srednjem vijeku bilo pravno i društveno uređeno za razliku od npr. Velike Britanije čije srednjovjekovno stanovništvo nije bilo još upoznato sa važnošću društvene pravde i jednakosti. Uza sve to, najvažnije je bilo prikazati učenicima da hrvatski pravni akti koji su nastali u srednjem vijeku nisu samo temelji današnjeg prava i upravljanja resursima, nego su ujedno pokazatelji hrvatskog nacionalnog blaga koje treba sačuvati, ali i pomno izučavati. Martin Korić, 3.a.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 12


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Kako učimo? ...a kako bi mogli…. Odlučile smo napraviti kratko istraživanje o navikama učenja srednjoškolaca. Bacile smo se na posao i odlučile ispitati svoje prijatelje, poznanike i rodbinu koji su srednjoškolci. Neki od zanimljivih odgovora na prvo pitanje bili su: „Prvo prođem svo gradivo kad mi se nakupi jer nikad ne učim redovito i onda uglavnom štrebam gradivo dok mi ne uđe u glavu.“ „Sjednem za stol, čitam više puta i pokušavam nešto zapamtiti.“ „Čitam rečenice naglas jer tako bolje pamtim.“ Ovi odgovori naših ispitanika bili su iskreni i smatramo da se većina vas koji ovo trenutno čitate pronašla u njima. Nas dvije smo se također pronašle u tim odgovorima. Neki od smiješnih načina samomotivacije su: „Motivira me to da ne dobijem jedan i da poslije ne moram ispraviti tu ocjenu i ponovo učit.“ „Samu sebe motiviram: „Ti si to odabrala sada to nauči.“ Motivira me to da ne ispadnem glupa pred drugim ljudima.“ Pokušajte i vi sebe na ovaj način motivirati, vjerujemo da ćete uspjeti. Prema odgovorima naših ispitanika zaključile smo da učenici prilikom učenja koriste metode podcrtavanja, letimičnog čitanja, čitanja naglas, izrade bilježaka po kojima uče, umne mape. Naši ispitanici su otkrili nekoliko vlastitih trikova za učenje npr. ispisivanje važnih podataka na papir, povezivanje podataka koje treba zapamtiti sa stvarima iz svakodnevnog života, prilikom učenja je važno biti koncentriran na gradivo što učiš i najbolje bi bilo isključiti Internet na mobitelu, televiziju, računalo i sve stvarčice koje bi te mogle smetati u tvom procesu učenja.

Mia Bartulović i Ariana Baronica, 2.b

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 13

KAKO UČIMO

Nadam se da ste saznali nešto novo i zanimljivo o načinima učenja svojih vršnjaka. Pokušajte neke od metoda učenja ovih učenika primijeniti i na svoj način učenja. Želimo vam puno sreće i uspjeha u vašem načinu učenja.


KAKO UČIMO

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Kako učimo? Alen Juranec, pedagog pripravnik, u Upravnoj školi Zagreb proveo je anketno istraživanje navika učenika od prvog do četvrtog razreda. Razdoblje provedbe u prvim i drugim razredima bilo je od 10.12.2015. do 18.12.2015., a u trećim i četvrtim razredima od 12.1.2016. do 15.1.2016. Analiziran je svaki razred zasebno, zatim svi pojedini razredi zajedno (npr. svi prvi razredi zajedno, svi drugi razredi zajedno itd.) te svi razredi zajedno, tj. svi ispitanici. Upitnik je trebao istražiti koliko učenici uče dnevno, pišu li domaće zadaće i koliko vremena utroše na izvanškolske aktivnosti te zabavu. Rezultati su pokazali kako 88% učenika ne uči svakodnevno (najveći je postotak u trećim razredima, čak 95%). Osim toga, ni pisanje domaćih zadaća nije im omiljeno jer 21% ispitanih učenika uopće ne piše domaće zadaće, dok 49%, gotovo polovica, piše ovisno o kojem se predmetu radi. Više od trećine ispitanih učenika ne uči svaki dan redovito (ili 38%) dok samo 16% učenika uči više od dva sata dnevno. Što se njihovog uspjeha tiče, više od polovice ispitanih učenika izjasnilo se kako imaju negativnih ocjena, dok dvije trećine učenika koji nemaju negativnih ocjena smatra kako bi te ocjene mogle biti i bolje. Ovi rezultati pokazuju kako učenici ne odvajaju dovoljno svojeg slobodnog vremena na školske obaveze. No, jesu li oni toga svjesni ili to čine ne shvaćajući kako su nedovoljno posvećeni školi? Učenici su u anketnom istraživanju potvrdili da shvaćaju posljedice svojih postupaka i ne uče dovoljno. Kako to da, unatoč tome što uviđaju svoje propuste, ništa ne poduzimaju kako bi ispravili loše navike? To možemo objasniti sociološkim pristupom problemu. Svatko od nas nalazi se u socijalnoj interakciji s drugim ljudima, odnosno ostalim članovima društva kojem pripadamo. Ona označava obostrano i uzajamno utjecanje dviju ili više osoba na međusobno ponašanje. Mi kao pojedinci rijetko društvo doživljavamo u okviru širokih struktura. Na naš život češće utječu manje strukture, kao što su obitelj, škola, razred i slično. Stoga ne čudi kako u ovom istraživanju možemo uočiti ponavljanje određenog ponašanja kod većine učenika. To je zato što zajednica učenika u školi zahtjeva prilagodbu svakog pojedinca i repliciranje ponašanja većine. Kroz svako razdoblje svog života čovjek osjeća snažnu potrebu za prilagodbom i prihvaćenošću u društvu, pa tome podređuje i svoje ponašanje. Zbog toga je učenicima uobičajeno činiti ono što čine i njihovi vršnjaci, pa tako i premalo učiti, ne pisati domaće zadaće, provoditi više vremena na društvenim mrežama nego u školskim obvezama. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 14


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016. Planiram svoje vrijeme za učenje, kada i koliko dugo ću učiti

Ipak, izjave učenika u anketi pokazuju kako je njihova svijest o potrebi mijenjanja tih ponašanja budna: "Ja bi trebao svaki dan učiti više od dva sata dnevno umjesto korištenja interneta za zabavu. Trebam planirati vrijeme za učenje i premjestiti mjesto za učenje s mog kreveta na radni stol i isključiti i sakriti moj mobitel i tablet. Ja bi trebao vikendom zamjeniti odlaske u prirodu i internet učenjem."(1.razred). Kako ih potaknuti da ta svijest poluči rezultate i da to ne ostane samo na razmišljanju i planiranju? Tako da uočimo što uzrokuje njihovu „uspavanost“ i nezainteresiranost za školske obveze.

Neki učenici vide i druge razloge pojave ovog problema: „Čini mi se da je prvenstveno problem u tome što većina učenika i učenica ne zna učiti na pravilan način, a opet profesori s druge strane nisu dijagnosticirali taj problem. Oko toga bi trebalo poraditi.“(3. razred). :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 15

KAKO UČIMO

"Učim kada imam volje, a više učim predmete koji su mi zanimljivi."(2. razred) Nitko ne voli učiti o onome što ga ne zanima, zar ne? Određeni predmeti možda u svom sadržaju nisu u korak s vremenom i ne pružaju učenicima jasna i interesantna objašnjenja. Zanimljivost gradiva i njegova prilagodba uzrastu učenika stoga je ključna u približavanju školskog sadržaja đacima, zato je na profesorima velika dužnost i odgovornost da u svoj nastavni plan unesu promjene, ovisno o mogućnostima, kako bi ih što više zainteresirali za gradivo koje se uči i to učenje učinili što bezbolnijim. Usto, brojni učenici zaljubljenici su u sport i žele se njime profesionalno baviti: „Vikendom uglavnom imam treninge po 4 h dnevno pa baš i ne stignem učiti, osim ako imam slijedeći tjedan testove i ispitivanja.“(3. razred). To ne služi kao opravdanje za zanemarivanje škole, ali može objasniti kako različiti učenici imaju različite prioritete, a to pak zahtijeva veće razumijevanje profesora.


KAKO UČIMO

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016. Kako pravilno učiti? Mnogo učenika doskočilo je tome problemu na razne načine: „Uvijek si skuham čaj od kamilice i ugasim sve uređaje (poput TV-a) da me ne dekoncentrira. Ne učim svaki dan, ali kad učim (svaki 2. dan) shvatim to ozbiljno i „primim se posla“.“(4. razred), „Pisanje skripti mi olakšava učenje. Preglednije je i brže pamtim gradivo ako različite dijelove pišem različitim bojama.“(3. razred). "Svakog dana ponovim gradivo što smo taj dan učili u školi i gradivo za sutrašnji dan."(1. razred), „Uvijek unaprijed isplaniram što radim koji dan.“(3. razred). Ova anketa pokazala je kako problem postoji i treba mu posvetiti više pažnje, ali vjerujem da ga je moguće ublažiti, pa čak i otkloniti, u boljoj interakciji učenika i profesora te učenika međusobno. Nadam se da će ovo istraživanje rezultirati mijenjanjem stavova učenika prema školskim obvezama, ali i potaknuti veće razumijevanje profesora za učenike. Želim nam svima puno uspjeha u budućem učenju i radu! Maja Medanović 3.e

!!!!!!! :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 16


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Tijekom obrazovanja moramo usvojiti mnoštvo informacija koje često nisu povezane ili su nam sasvim apstraktne što nam otežava učenje. Mnemotehnike su mentalne strategije koje bi nam trebale pomoći da prebrodimo taj problem i omogući nam pamćenje više informacija no što smo mogli sanjati. Koristili su ih stari Grci i rimski senatori, a vama će zasigurno olakšati put ka uspjehu. Mnemotehnike odnosno specifične mentalne strategije za poboljšavanje pamćenja imaju svrhu olakšati usvajanje informacija koje bismo inače zaboravili. Nastale su još u staroj Grčkoj, a koristili su ih i rimski senatori kako bi impresionirali puk. Princip na kojem funkcioniraju mnemotehnike je prilično jednostavan. Ukoliko želite zapamtiti novu informaciju dovedite je u vezu s nečim poznatim kako bi se probudila vaša predodžba. Cilj je asocijativnim putem nove podatke pohraniti u dugoročno pamćenje te ih zapamtiti na takav način da ih možete koristiti.

Generalno gledano razlikuju se ukupno tri kategorije mnemotehnika, a to su verbalne, slikovne i mješovite. Obzirom na istraživanje koje je proveo časopis Poslovni savjetnik 2008.godine možemo zaključiti da najviše ljudi koristi verbalne mnemotehnike.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 17

KAKO UČIMO

Kad čujemo ili pročitamo neku riječ ili misao mozak automatski stvara auditivnu, kinestetičku ili pak slikovnu predodžbu o tom pojmu. S obzirom na način na koji vaš mozak stvara predodžbu i obrađuje podatke moguće je izabrati odgovarajuću mnemotehniku.


KAKO UČIMO

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016. Najjednostavniji oblik verbalne mnemotehnike je skraćivanje. Njime smanjujemo broj informacija koje trebamo zapamtiti tako da stvaramo lako pamtljive akronime kako bismo usvojili duže riječi ili njihovu kombinaciju. Idealan primjer za ovaj oblik pamćenja je način na koji su učenici u bivšoj Jugoslaviji pamtili imena susjednih država. Učili su da je njihova država okružena BRIGAMA, odnosno da su im susjedi Bugarska, Rumunjska, Italija, Grčka, Albanija, Mađarska i Austrija. Korištenje akronima stvorenog od početnih slova susjednih država uvelike olakšava pamćenje sedam susjednih država bivše Jugoslavije. Na ovaj način možete pamtiti i druge stvari sve dok uspijevate sažeti nepoznatu informaciju u nešto lako pamtljivo.

Elaborirano kodiranje koristimo tako što nepoznatim informacijama dodamo one poznate i zajedno s njima stvorimo lako pamtljivu cjelinu. Ovaj oblik verbalne mnemotehnike olakšava i pamćenje raznih formula iz prirodnih znanosti. Ukoliko želite zapamtiti na primjer raspored boja u spektru, ova će vam tehnika poslužiti bolje od skraćivanja. Ljubičasta. modra, zelena, žuta, narančasta, crvena su boje koje moramo memorirati, a ako bismo pokušali stvoriti akronim ne vjerujem da bi vam mnogo pomogao. LJMZŽNC bismo dobili nakon skraćivanja, no kad bismo to kodirali mogli bismo načiniti smislenu rečenicu. Ljepotica Miluje Zlatnu Žabu Na Cigli bila bi rečenica koja bi vas trebala asocirati na raspored boja u spektru. Na sličan način se može zapamtiti i formula za brzinu. Ona inače glasi v s t * a, a mi je možemo formulirati ka Vidim Tamo Avion.

Ova mnemotehnika funkcionira na način da od pojmova koje želimo upamtiti stvorimo smislenu priču. Za objašnjenje ovog principa zgodan je primjer iz kemije gdje je kod miješanja vode i kemikalije vrlo bitno što se ulijeva u što. Naime, vrlo je opasno lijevati Vodu U Kiselinu. Iskoristimo li prva slova ove sintagme dobivamo riječ VUK. Vuk kao opasna životinja nas može asocirati na opasnost koju u sebi krije lijevanje vode u kiselinu. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 18


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Unošenje ritma i rime u proces učenja uvelike olakšava usvajanje znanja što se posebno dobro očituje kod nižih uzrasta. Profesori su to relativno često koristili kako bi učenicima u osnovnoj školi olakšali pamćenje nekih matematičkih pravila, pa nam je svima poznata poneka rima iz te domene. 'Kvadrat nad hipotenuzom, to znade svako dijete, jednak je zbroju kvadrata nad obje katete' i 'Ja znam, jer sam lumen, gustoća je masa kroz volumen' dobri su primjeri ove mnemotehnike. Ipak ritam i rima često nisu upotrebljivi ili vam mogu oduzeti mnogo vremena. Više o mnemotehnikama možete pročitati u knjizi „Kako nadmudriti test“ DOROTEA GRGIĆ 2.C

KAKO UČIMO :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 19


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Ljudska prava su u Upravnoj školi izborni predmet kojim se učenicima omogućuje da posjećuju razne ustanove. Tako su učenici 3. c i 3.d razred zajedno s profesoricom Bojanom Mić odlučili posjetiti Kuću ljubavi – Carit Ljudska prava su u Upravnoj školi izborni predmet kojim se učenicima omogućuje da U posjet su im odnijeli mnoštvo daposjećuju razne ustanove. rova kao što su plišane igračke i slatkiši, ali i osnovne higijenske potTako su učenici 3. c i 3.d razred zajedno repštine. Na akciju se odazvalo s profesoricom Bojanom Mić odlučili posjemnogo učenika I osoba u školi, te je titi Kuću ljubavi – Caritas. ona uspješno izvršena.

Kuću ljubavi posjetili smo dva puta, jedanput prije blagdana i drugi za vrijeme blagdana. Oba posjeta su ostavili snažan dojam na nas. Ljudi koji se brinu za njih su vrlo profesionalni i pretoplog srca. S djecom s kojom smo se igrali su bila toliko vesela, sretna, zaigrana. Njihovi osmjesi i zagrljaji nikoga ne bi ostavili ravnodušnim.

Zahvaljujemo se svima na odazivu ove akcije! :)

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 20


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Kada se družite s njima i oni i vi ste sretni, ali vi znate da nakon tog posjeta idete doma a oni ostaju tamo. I onda taj posjet čovjeka potakne na razmišljanje. Koliko god se mi žalili i osjećali se loše radi neke nebitne stvari ili sl. zapravo moramo biti zahvalni na tome što trenutno imamo, jer neki nemaju ni to.

aska pr d u j l na aosnov a n to je d o a i t , i č a u n i iskre zapisa mo na a e u r j s i o n n a M oja štiv vi, po ona k a o b n u , j l va nj e prima i e j n va nost.

Učenici stariji od 18 godina se mogu prijaviti za volontiranje na područjima na kojima su smještene

Svrha djelovanja Caritasa Zagrebačke nadbiskupije je promicanje i provođenje organizirane djelotvorne kršćanske ljubavi prema osobama, obiteljima i zajednicama u potrebi radi poboljšanja kvalitete njihova života kroz razne projekte i programe.

ustanove Caritas.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 21


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Državna smotra simuliranih suđenja održana je 12. ožujka 2016. godine na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu. Sudjelovalo je 18 timova koji dolaze iz raznih dijelova Lijepe naše. Grupa ljudskih prava 3.E i 3.F predstavljala je našu školu na simulaciji.

Naši su učenici pokazali zavidnu razinu znanja. Zastupali su svoje stavove, pažljivo tražili „rupe“ u dobivenome predmetu te iznosili istinite, opće poznate činjenice te činjenice koje zakon pretpostavlja. Naravno, kako bi sve to uspjeli trebali su biti ustrajni, ali uz njih je bila i podržavala ih mentorica prof. Ondina Mesar koja ih je bodrila uz pripremu i samo izvođenje. Ono što je najbitnije je da na smotri simuliranog suđenja nije samo jedan tim pobjednik. Pobjednici su svi timovi koji su se pripremali i borili. Kroz simulaciju suđenja mogli su saznati čemu služi pravosudni sustav i koliko je on važan. Mogli su saznati vide li se u pravosuđu te kako je to biti na sudu i braniti osumnjičene ili tužiti te zastupati svoje stavove i ne dati izgubiti samopouzdanje i svoje stavove. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 22


Učenici su imali kazneni predmet u kojem su trebali zastupati Državno odvjetništvo ili biti branitelji osumnjičene Anice Milac.

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Je li osumnjičena Anica Milac uznemiravala doktora Matu Zatezala neželjenim kontaktom, porukama, nametljivim ponašanjem ili ju on optužuje neragumentirano? To su trebale dokazati ili opovrgnuti odvjetničke ekipe.

Nakon što je zamjenica državnog odvjetnika Kristina Klarić pročitala optužnicu upućenu osumnjičenoj Petri Gudek (Anica Milac), odvjetnica Maja Pavlić suprotstavila se optužnici i odgovorila na istu. Neumoljive i pune samopouzdanja odvjetnice Mihaela Mlinarić i Ana Marija Filić postavljale su pitanja svjedoku Nikolini Busiji koja je u ovom predmetu bila Mate Zatezalo koji je optužio Petru Gudek (Anicu Milac) za neželjeno ponašanje i kontakt. Svjedoci koji su dokazivali činjenice Nikoline Busije ( Mate Zatezala), bile su Andrijana Franjčić ( Željana Kardum) i Lucija Matijević ( Iskra Mayer). Svoje uloge odlično su uvježbale te su bile samopouzdane i čvrste u svojim odgovorima. Njihovo samopouzdanje pokušala je poljuljati odvjetnica Aneta Burcar i odvjetnik Ivan Vuković. Vještak Ana-Marija Gaši (Željko Sayko) iznjela je svoje stručno mišljenje o osumnjičenoj. Vještaka su drim,

složenim

pitanjima

mu-

ispitivale

odvjetnice Tamara Jambrišak i Ivona Črnjak koje su bile profesionalno nastrojene i čvrste. Udarne završne riječi uzvišenim govorom iznjeli su odvjetnik Antonio Šoški i odvjetnica Anja Žarković. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 23


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Upravna škola Zagreb u prvom je krugu zastupala Državno odvjetništvo protiv branitelja iz 16. gimnazije iz Zagreba. Državno odvjetništvo odradilo je odličan posao te je osumnjičena Anica Milac kriva za neželjeni kontakt i nametljivo ponašanje prema Mati Zatezalu. U drugom krugu zastupali smo braniteljstvo Anice Milac, a 4. gimnazija Marka Marulića iz Splita zatupala je Državno odvjetništvo. Braniteljstvo je imalo jako težak posao. Svojim znanjem, argumentiranjem i izvrsnim stavovima za osumnjičenu Anicu Milac izborili su samo uvjetnu osudu.

Svjedoci su se pripremili na najbolji mogući način. Odvjetnici su se odlično pripremili te su pokazali da imaju potencijala, talenta te zavidno znanje. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 24


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Pohvale smo dobili i od sudaca Rafaela Krešića i Renate

Pražetine

Kaleb

koji su bili zadivljeni i pozitivno iznenađeni borbom i uživljenosti u uloge.

Za suđenje pripremali smo se mjesec dana te smo u tom kratkom roku napravili najbolje što smo mogli. To se vidjelo i u samoj izvedbi na sudu. Imala sam pozitivnu tremu, ali kada sam ušla u sudnicu nestala je. Koncentrirala sam se samo na svoju ulogu i suparničku stranu. U ovome predmetu zastupala sam braniteljstvo. Braniteljstvo je uloga u pravosuđu koja mora pobiti optužnicu ili tužbu što je jako teško, ali moguće. Bila sam odvjetnica osumnjičene Anice Milac koja je bila optužena za neželjeni kontakt, te nametljivo ponašanje. U suđenju i obrani Anice Milac odlično smo se snašli te smo se izborili za najbolju opciju koja može proizaći iz ove optužbe, jer je u zakonu donesena takva pravna norma iz koje se ne može izvući. Anica Milac dobila je najblažu mjeru upozorenja, uvjetnu osudu. Mislim da smo pokazali zavidno znanje i samopouzdanje koje je oduševilo i same suce. Svatko od nas koji smo išli na simulaciju suđenja i koji smo okusili biti u sudnici i boriti se za nekoga možemo sa sigurnošću reći da bismo to mogli raditi u budućnosti. Ovo iskustvo mnogo nam znači za daljnje opredjeljenje i za rad u budućnosti. Preporučila bih sljedećim generacijama da se prijave i osjete pozitivnu tremu i osjećaje suđenja. Ivona Črnjak; 3.f :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 25


DRŽAVNO PRVENSTVO U KOMPJUTORSKOJ DAKTILOGRAFIJI - 37. DAN TIPKOVNICE

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Sjajni rezultati postignuti su na ovogodišnjoj tradicionalnoj manifestaciji, 37. Danu tipkovnice – Državnom prvenstvu u kompjutorskoj daktilografiji, održanom u prostorijama organizatora natjecanja - Hrvatskog stenografskog društva, u subotu 14. studenoga 2015. godine. Na natjecanju je sudjelovalo više od 45 srednjoškolaca iz raznih hrvatskih gradova, podijeljenih u dvije natjecateljske kategorije (13-16 g. i 17-20 g.). Na ovom tradicionalnom daktilografskom natjecanju svake godine sudjeluju i učenici naše škole koji kontinuirano postižu zavidne rezultate. U A skupini, 30-minutnom prijepisu teksta, pobijedila je po treći put uzastopce Andrea Muženić Vidak, bivša učenica naše škole, a trenutno studentica politologije u Zagrebu s rezultatom internacionalnog velemajstora od 536,47 neto znakova u minuti.

Dan tipkovnice

U kategoriji od 17 do 20 godina, u disciplini 10-minutnog slijepog deseteroprstnog prijepisa, treće mjesto osvojila je maturantica naše škole, učenica 4.b razreda, Jasmina Garibović s postignutih 376 znakova/min. (9 pogrešaka). Jasmina već treću godinu zaredom sudjeluje u ovoj manifestaciji i postiže dobre rezultate uz podršku i vodstvo svoje mentorice i ponosne razrednice, profesorice Sanje Cetinjanin Thes. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 26


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Za učenike srednjih škola i natjecatelje u dobnim skupinama od 13 do 16 g. i 17-20 g., natjecanje je ove godine provedeno preko Taki programa, što znači da je cijeli postupak od prijave, natjecanja i rezultata digitaliziran i javno objavljen na web st ran i ci: w ww .in t e rst e n o .it (Intersteno Internet Contest – National Classifications lists). Od srce čestitamo Andrei i Jasmini te pozivamo sve naše učenike da se dogodine i sami okušaju u ovoj vrsti natjecanja i prezentiraju svoje daktilografske vještine.

REZULTATI na online natjecanju - INTERSTENO 2016 Točnost i brzinu pisanja na kompjutorskoj tipkovnici u vremenu od 10 minuta, provjeravalo je ukupno 1799 natjecatelja iz 278 škola u 19 država svijeta. Iz naše države sudjelovali su natjecatelji iz deset gradova: Čakovec, Đakovo, Dubrovnik, Karlovac, Pitomača, Otočac, Pula, Požega, Varaždin i Zagreb. Boje naše škole u mlađoj dobnoj skupini od 13-16 godina branio je: Robert Hranilović, 1.E – s rezultatom u 2846 znakova s dvije pogreške plasirao se na 61. mjesto od ukupno 275 sudionika. U dobnoj skupini od 17-20 godina sudjelovali su: Jasmina Garibović, 4.A - s rezultatom od 3942 znaka s pet pogrešaka – dovoljno za 60. mjesto u svijetu od ukupno 744 natjecatelja. Ivan Kujundžić, 2.A – napisao je 3787 znakova s dvije pogreške i plasirao se na 61. mjesto. Valentina Krsnik, 3.F – napisala 3670 znakova s šest pogrešaka što je bilo dovoljno za 90. mjesto. Naučili smo i na veće brzine iako su i ove prvoklasne, ali moramo pohvaliti njihovu točnost u pisanju. Čestitamo natjecateljima i njihovim mentoricama: Sanji Cetinjanin Thes, Nikolini Vicković, Celestini Škeljo i Marici Piršlin. Detalje o postignućima možete pogledati na www.intersteno.org – Internet contest – Classifications Lists. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 27


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Dan sjećanja na žrtve grada Vukovara i ove godine 18. studenog obilježili su učenici i djelatnici Upravne škole Zagreb paljenjem svijeća i minutom šutnje ispred škole.

Vukovar je pao 18.11.1991. Poginuli su mnogi, zarobljeni, iseljeni, nestali. Masovne grobnice i danas se otkrivaju – imamo li pravo zaboraviti? :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 28


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Tom simboličnom gestom svake godine prisjećamo se na sve patnje i stradanja tog grada kojeg su zločinačke snage JNA zajedno s paravojnim formacijama iz Srbije pretvorili u zgarište. Vukovar je branilo nekoliko stotina pripadnika zbora narodne garde i policije te oko 1000 dragovoljaca bez vojnog iskustva i skromno naoružanih. Stanovnici i branitelji Vukovara proživljavali su pakao. Stotine tisuća projektila svakodnevno je razaralo grad. Od 25. kolovoza 1991. godine do 18. studenog uspijevali su se odupirati velikoj vojnoj sili. Međutim, bez hrane, sanitetskog materijala, ograničene municije nisu imali šanse jer srcem se ne može protiv tenkova i aviona. Petra Merle, 3.b

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 29


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

William Shakespeare William Shakespeare was great English playwright, dramatist and poet who lived during the late sixteenth and early seventeenth centuries. Shakespeare is considered to be the greatest playwright of all time. No other writer’s plays have been produced so many times or read so widely in so many countries as his.

William Shakespeare was born in Stratford in 1564. He was one of eight children. When William Shakespeare was about seven years old, he probably began attending the Stratford Grammar School with other boys of his social class. Students went to school year round attending school for nine hours a day.

The teachers were strict disciplinarians. Stratford was an exciting place to live. Stratford also had fields and woods surrounding it giving William the opportunity to hunt and trap small game. The River Avon, which ran through the town, endowed him the title the Bard of Avon.

Shakespeare’s poems and plays show love for nature and rural life which reflects his childhood. In London, Shakespeare’s career took off. It is believed that he may have become well I known in London theatrical life by 1592. By that time, he had joined one of die city’s repertory theatre companies. These companies were made up of a permanent cast of actors who presented different plays week after week. The companies were commercial organisations that depended on admission from their audience. Scholars know that Shakespeare belonged to one of the most popular acting companies in London called ‘the Lord Chamberlain’s Men’. He was able to find universal human qualities and put them in a dramatic situation creating characters that are timeless. Yet he had the ability to create characters that are highly individual human beings. Their struggles in life are universal.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 30


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

There is evidence that he was a member of a traveling theatre group. In 1594, he became an actor and playwright for Lord Chamberlain’s Men. In 1599, he became a part owner of the prosperous Globe Theatre. He also was a part owner of the Black friars Theatre as of 1609. Shakespeare retired to Stratford in 1613 where he wrote many of his excellent plays. There are many reasons as to why William Shakespeare is so famous.

Shakespeare was a leading member of the group from 1594. for the rest of his career. 1594. had produced at least six of Shakespeare’s plays; During Shakespeare’s life, there were two monarchs who ruled England. They were Henry the eighth and Elizabeth the first. Both were impressed with Shakespeare, which made his name known. The world has admired and respected many great writers, but only Shakespeare has generated such enormous continuing interest. Shakespeare’s plays are usually divided into their major Categories. These are comedy, tragedy and history. Three plays, which are in the category of comedy, are The Comedy of Errors, The Taming of the Shrew and The Two Gentlemen of Verona. Three plays, which are in die category of tragedy, are Romeo and Juliet, Titus Andronicus and Julius Caesar. In the category of history, three plays are Henry V, Richard II and Richard III. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 31


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

William Shakespeare William Shakespeare bio je veliki engleski dramski pisac, dramaturg i pjesnik koji je živio za vrijeme kasnog šesnaestog i ranog sedamnaestog stoljeća. Shakespeare se smatra najvećim dramaturgom svih vremena. Niti jedna druga predstava nije bila postavljena toliko puta niti je bila toliko čitana u tako mnogo zemalja poput njegovih.

William Shakespeare je rođen u Stratfordu 1564. godine. Bio je jedno od osmero djece. Kada je imao otprilike sedam godina, vjerojatno je počeo pohađati „Stratfordsku Gramatičku Školu“ s drugim dječacima iz njegove socijalne klase. Učenici su išli u školu cijele godine devet sati na dan.

Učitelji su bili strogi i zahtijevali su diciplinu. Stratford je bio uzbudljivo mjesto za život. Također je imao polja i šume, okruženje kakvo je davalo Williamu priliku za lov i hvatanje na malo. Rijeka Avon, koja je protjecala kroz grad, obdarila ga je naslovom „Pjesnik Avona“.

Shakespearove pjesme i predstave pokazuju ljubav prema prirodi i ruralnome životu koji odražava njegovo djetinjstvo. U Londonu, Shakespearova karijera se uzdigla. Vjeruje se da je možda postao poznat u londonskom kazališnom životu do 1592. Do te godine, pridružio se jednoj od gradskih kazališnih skupina. Ove skupine su se sastojale od stalnih postava glumaca koji su izvodili različite predstave iz tjedna u tjedan. Skupine su bile komercijalne organizacije koje su ovisile o dolasku svoje publike. Znanstvenici znaju da je Shakespeare pripadao jednoj od najpoznatijih glumačkih skupina u Londonu koja se zvala „Ljudi Lorda Chamberlaina“. Mogao je pronaći univerzalne ljudske kvalitete i staviti ih u dramatičnu situaciju stvarajući bezvremenske likove. Ipak, imao je sposobnost stvoriti likove koji su bili vrlo individualna ljudska bića. Njihove borbe u životu su univerzalne.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 32


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Postoji dokaz da je on bio član putujuće kazališne grupe. 1954., postao je glumac i pisac za Ljude Lorda Chamberlaina. 1599., postao je dijelom vlasnik uspješnog „Globe Kazališta“. Također je bio dijelom vlasnik „Kazališta Crnog fra“ od 1609. Shakespeare odlazi u mirovinu u Stratford 1613. gdje je napisao mnogo izvrsnih predstava. Mnogo je razloga zašto je William Shakespeare tako slavan.

Shakespeare je bio vodeći član grupe od 1594. do kraja karijere. 1594. je stvorila barem šest Shakespearovih predstava; za vrijeme njegova života, dva su monarha vladala Engleskom. To su bili Henry VIII. i Elizabeth I. Oboje su bili impresionirani Shakespearom, što je učinilo njegovo ime poznatim.

Svijet se divio i poštovao je mnogo velikih pisaca, ali samo je Shakespeare stvorio takav golem, opetovan interes. Shakespearove predstave su obično podijeljene u svoje velike kategorije. To su: komedije, tragedije i povijesne predstave.

Komedije su: „Komedija grešaka“, „Ukroćena Goropadnica“ i „Dva Gospodina Verone“. Predstave u kategoriji tragedije su: „Romeo i Julija“, Titus Andronicus“ i „Julije Cezar“. Povijesne predstave su „Henry V.“, „Richard II.“ i „Richard III.“ :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 33


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Epitaf za Hamleta

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 34


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

2.c :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 35


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

boelnim t s a p iš ljali m rirodu z p a i r j o pisci to b e znati toga š o g P esen j o . J b e “ z c . s n i n i nač oge p o jese – jujući je mn n Volim u h j vijet.” a n c d h i a a r n a d v ea in ni vrlo t ust aš i uč s e n i l jama m e i n a k i n s va god eseni u ove dje je s g , su o j o e k ć a te k prolje očitaj r P drugo . s u t Cam seni. Alber li o je a j l š i zm nici ra

Moja jesen Hodajući već uobičajenim putom do škole, kroz prekrasni Trg žrtava fašizma, zamijetio sam pomalo neobičan miris u zraku. Razgledavao sam okolo, nastojeći pronaći uzrok ovog božanstveno nježnog mirisa, ali nisam trebao dugo. Bio je to red stabala staze kojom obično idem. Bila su tako žuta i prekrasna, poput nečega iz bajke. Lagani jesenski povjetarac njihao je grane koje su već same po sebi bile slabe od jesene hladnoće, a pokojom prilikom krao je zadnje listiće jadnih grančica. Malo po malo, vjetrić je sve svoje sakupljene zlatne listove bacao na tlo, te od njih učinio cijelu stazu nalik na zlatni potok. Prolazeći tim stablima, uvidio sam da imam svaki dan priliku gledati nešto ovako lijepo, ali sam ipak zaokupljen mobitelom. Ulazeći u tramvaj, zadnjim sam se pogledima rastavljao od zlatnog potoka, te mislio da je ovo kraj jesenskih predstava na mom putu do škole. Gadno sam se prevario. Kad sam sišao na stanici pored vojnog sjedišta, zbog uobičajenih kontrolora koji me tjeraju da kupim kartu, vidio sam nešto neprocjenjivo. Bio je to drvored divljih kestena. Inače se ne čudim kad ih vidim jer tamo prolazim svaki dan, ali sad su bili posebni jer ih je posjetila jesen. Njihove zelene listove pretvorila je u krhke i osušene, a grane osiromašila. Iako ih je upropastila iznutra, uljepšala ih je izvana. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 36


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016. Od nekad zdravih listova, jesen je napravila malu žutu haljinu lišća oko stabljike, ostavljajući grane prazne i gole. Doista sam uživao prolazeći ispod tih stabala, misleći kako priroda može napraviti prelijepe i zadivljujuće stvari sa tako malo truda. Najdraži dio tog puta mi je kad zastanem na semaforu. Dobijem još malo vremena osvrnuti se okolo i vidjeti kako će to naizgled nemoćno i ogoljeno drveće opet za nekoliko mjeseci imati gusto zeleno lišće i zračiti životom. Kad sam prošao Cankarovom ulicom, sjetio sam se da pored moje škole ima još i red prekrasnih jablana. Doduše, ova su stabla pružala jači otpor jeseni i nisu davala svoje lišće tako lako, ali ipak će i na njih doći red da vrate prirodi ono što im je dala. Tako sam se posljednjim pogledima odvajao od starih jablana ulazeći u školu, ali nisam bio tužan. Znao sam da ih imam priliku gledati još nekoliko mjeseci dok ne dođe vrijeme kada će se sva ta uspavana priroda početi buditi i opet odjekivati životom. Fran Zdilar, 2.c

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 37


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Kada jutro dočara zagonetnu jesen! Sivo, mutno, maglovito jutro. Ne baš najljepši prizor za početak jednog radnog i napornog dana. Hodam do autobusne stanice sa spuštenom glavom i buljim u cestu dok si pjevušim u bradu stihove neke pjesme koja mi se mota po glavi. Odjednom dođem do djela kad se više ni tračak ceste ne vidi. Sve je prekriveno šuštavim prekrivačem. Gledam svoje noge i svako malo šutnem svojim kišnim čizmama neki tanki listić i ispod njega se krije još pokoji žuti papirić. Ne mogu se odlučiti koji mi je zanimljiviji. Neki su maleni, neki su ogromni, ali svaki je drugačiji i unikatan. Shvatim da mi se zapravo jako sviđaju boje tih živih papirića. Dominira jedna od meni dražih boja. Boja sunca, boja topline i veselja. Mnoštvo nijansi jedne iste boje. Vrlo impresivno i shvaćam da se to vidi samo jednom jer niti jedna nijansa se ne viđa više puta. Svako malo me zapuhne hladan i vlažan zrak te osjećam neki čudan miris. Inače sam osoba kojoj je uvijek hladno i onda je i najmanji vjetrić dovoljan da se svaka dlačica na mom tijelu naježi i da zadrhtim. Neki bi me pitali gdje mi je mladost kada mi je uvijek tako hladno i ledeno, ali u ovakvom nepredvidivom godišnjem dobu poput jeseni za mene je to normalna pojava. Miris postaje intenzivniji i pun vlage, a ako nešto mrzim to je vlaga. To je tako bljak miris i radije bih da mi se u nosnice uvuče miris finog kestena ili pečenog kukuruza, ma bilo što samo ne miris vlage koji stvarno ne volim ni malo, ali trenutno je neizbježan. Melodiju u mojoj glavi prekida snažno i poprilično glasno šuštanje lišća. Stihovi od malo prije odlete iz moje glave te sada čujem samo žive papiriće kako mi zaželjuju dobro jutro svojim zvukom. Okrenem se oko sebe i vidim kako lete na sve strane te nekoliko njih završi na mom kaputu ili u kosi kao prirodni jesenski detalj. Podignem glavu i ostajem zaprepaštena prizorom ispred sebe jer ovih dana ga nisam primijetila, mora da se ovo desilo tijekom jučerašnjeg izuzetno toplog podneva, ali i ledene i ne baš ugodne noći. Vrtim film u glavi i shvaćam da je zapravo vrijeme nepredvidivo i šašavo već nekoliko dana. Zbunjuje me jer ne znam kako se obući. U jednom trenu se osjećam kao santa leda koja je dekorirana crvenim, žutim i smeđim lišćem, dok mi je za nekoliko sati vruće i sunce se stapa s lišćem i tvori još kričaviju žutu atmosferu. Imam osjećaj kao da ako zagrije još jače da bi me oči boljele od toliko žute boje. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 38


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016. Gledam u izrazito umjetnički prizor ispred sebe i shvaćam da je jedan jedini umjetnik zaslužan za to, jesen! Uzela je kist u svoje ruke i svaki listić obojila u neku drugačiju boju ili barem drugačiju nijansu. Inače dosadan šumovit brežuljak pretvorila je u više nego zanimljiv i privlačan pejzaž koji bi čak možda i nekoga mogao potaknuti na pisanje pejzažne pjesme o kraljici jeseni. Šuma izgleda nekako punije i pretrpanije nego inače. Odmah se sjetim nedjeljne šetnje s obitelji, tada ne još tako šarenom šumom, i poželim da se mogu uputiti tamo, a ne prema dosadnom autobusu iz kojeg samo mogu promatrati ljepotu ispred sebe. Zanimljivo je da do sada uopće nisam primjećivala okoliš oko sebe i žalim radi toga jer ovo je raj za oči, kako bi se reklo. Boje nekako opuštaju i čine me smirenom i trenutno ne mislim na školu, testove, ispitivanja i sve obaveze koje imam. Stvaram sebi u glavi neko jesensko kraljevstvo puno plodova i boja. Sve su to tako tople boje i cilj kraljevstva bi bio da se svatko osjeća ugodno i zaštićeno. Onaj neugodna miris vlage se gubi i kao da osjetim miris onoga što mi se mota po glavi, raznolike i moglo bi se reći šarene misli baš kao i ova šuma ispred mene. Miris pečenog kestena, raznolikih gljiva, miris kuhanog vina s cimetom i koricom naranče. Ovaj put se naježim od ugodne, a ne hladnoće. Imam osjećaj kao da sam stranac ove godine, ove jeseni. Pitam se što se dogodilo samnom? Svake godine nepredvidiva jesen u meni budi mnoštvo osjećaja i slika te zamisli. Doživljavam ju na drugačiji način, a to je zato jer je svake godine drugačija. Jedne godine je vesela i topla te puna energije, dok je sljedeće godine Zavodnica. Prevladava više crvene zavodljive boje. Kao da ima neki žar u sebi. Mora da je ove godine nešto treće u pitanju kad je tek sad nakon nešto više od mjesec dana trajanja probudila razmišljanje i uživanje u njoj, barem što se mene tiče. Možda je ove godine zagonetna pa tko je otkrije sretan je i divi joj se dok onaj tko ne, nije niti bitan. Možda bi ove godine naziv za našu svakogodišnju prijateljicu bio Zagonetka. Kako god bilo nije mi niti na kraj pameti bilo da bi jedno, isprva dosadno jutro, moglo postati jedno zadivljujuće i probuđujuće iskustvo. Ova moja šetnja do autobusne stanice pomogla mi je da shvatim ljepotu koju mi besplatno pruža jesen te se uživim u njenu živu sliku. Drago mi je da sam uspjela u ovoj zagonetnoj jeseni otkriti njezine čari i ljepote i sada mogu uživati u njoj dok ona ne odliči odlepršati, a nadomjestiti će ju dosadna zima. Lucija Kožarec, 2.c :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 39


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

JESEN I JA Nije li zlatna jesen baš kao kakva gorda kraljica? Na vlast stupa naglo dok su ljudska srca još obojena ljetnom razigranošću i zavodljivošću… Dolazi i traje – tri će mjeseca ponosno vijoriti barjak hirovitosti i zavodljivosti u toj svojoj različitosti. Bez nje život ne bi bio isti. Možda čak ni ljudi ne bi bili isti? Mirna je jesen dio životne bajke koju čovjek kuša za ovozemaljskoga života. Nepredvidiva mu pak priroda kraljevske jeseni priprema toliko toga. Potrebno je samo prepustiti se užicima! Kontrasti su vidljivi u svakom koraku. Ako je život bajka, jesen bi bila onaj najuzbudljiviji trenutak cijeloga paralelnog svijeta u koji me bajka stavlja. Svakom sekundom osjećam bajkovitost jeseni, pokorno joj se prepuštam, osluškujem… Sanjive mi oči u jesenskom pejzažu pronalaze slike: jedno oko vidi mir, prirodno čarobno pripremanje za novi uzlet, a drugo oko prati lišće koje je osuđeno na drhtanje u ritmu zvonkoga vjetra koji osjećam na licu. Mirišem vjetar, štoviše: zatvorim oči i gledam čarobni jesenski svijet svojom nutrinom istovremeno bijući unutarnje bitke. Kontrasti duši ne daju mirovati – znam da lukava jesen ima dva lica. U svojoj su različitosti tako ista da se ne možeš odlučiti koje ti je draže. Pišući ovaj tekst, jesen mi vjetrom pomiluje obraz, a za nekoliko će sati potvrditi svoju mladost pretvarajući se u čarobne kapljice hladne vode, u rosu koja će se naći na narančastim i žutim listovima pričajući s njima stoljetnu priču o ljepoti i mudrosti. Da, mudra je jesen, veoma… Osjetljivo žuto lišće donosi priču o prolaznosti i istodobno velikoj i maloj ulozi pojedinca u vječnosti. Svaki je dio jeseni misterij koji može i ne mora biti otkriven. Na meni je odgovornost otkrivanja sitnih fragmenata takve neobične životne priče. Mogao bih se pronaći u toj priči uspona i padova, neodlučnosti, suza i sreće, poželjnog i nepoželjnog… Mogao bih, ali ne uspijevam se pronaći. Neznanje nije baš uvijek blaženo, a gorda jesen to dobro pokazuje. Ne znamo li uživati u svakom njenom trenutku i hiru, nećemo uživati ni u jednom od četiriju dijelova naše posebne životne priče. A kakva je to priča kojoj nedostaje tako važan dio? Nije li djelomično besmislena, za zaborav, ne umire li u svakom ciklusu rađajući se sve slabijom i slabijom? Zašto si uopće čovjek dopušta takve misli umjesto da se ugleda u naizgled beznačajni jesenski list? On nikad ne umire uzalud – jesen toga žutog i krhkog starca sigurno vodi do tla kako bi se spojio s prirodom i pripremio za ponovno rađanje. Čovjek se ne želi prepustiti, opire se, ne vidi očite ljepote, a sve to zbog toga što je u otporu. U hladnoj jesenskoj kiši on ne uviđa ljepote, znakovitost i dublje značenje, već samo prepreku koje se treba riješiti ili koja treba proći. I ja se ponekad tako osjećam, ali me mudra jesen upozori. Dâ mi znak koji mogu pročitati što mi daje nade da za mene još nije kasno i da nisam samo biće bez osjećaja. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 40


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Jesen je učiteljica života, dio smisla koji svatko nosi. Nadam se da sam dostojan pisati o jeseni, toj gordoj kraljici koja na nepripremljenu terenu jednostavnim znacima objašnjava čovjeku razlog njegova postojanja. Još je važnije moje nadanje da će ljudi napokon početi razmišljati izvan okvira prestajući se opterećivati nevažnim stvarima, a uzimajući u obzir ono bitno, ono istinski čovječno: povezanost s prirodom, s jeseni, s tim znakovitim kapima kiše, tom hladnom rosom, žutim lišćem, prevrtljivošću… Sve je to jesen, ali sve je to i čovjek. Nije li onda jesen zapravo personifikacija svakoga od nas? Iz toga je lako zaključiti da, ako ne poštujemo i ne shvaćamo jesen, ne shvaćamo ni ljude… a to je već nešto čega se svi boje i što bi svi htjeli izbjeći. Recept, dakle, postoji, a sve je dalje od toga na meni. Jesen me neće vući za ruku. I dobro je da je tako! Hrvoje Mareković, 2.c

Fotografije: Antonija Koren, Ana Kovačević i Sara Stipetić, 3.c :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 41


SPORT

~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

S P O R T U U P R AV N O J Š K O L I ŽUPANIJSKO NATJECANJE – futsal (DEČKI) Malonogometna ekipa našeg sportskog kluba „Upravna“ je nakon kvalifikacija uspješno prošla u 2. krug natjecanja. U subotu 17.10. 2015. na vanjskim mokrim terenima Graditeljske škole, naši dečki uspješno su savladali dvije jake gimnazije: Prvu privatnu ,a zatim i 9.gimnaziju. Uz nekoliko žutih kartona, udaraca loptom u glavu, pokliznuća i pada po asfaltu,sa samo jednim zamjenskim igračem,ekipa je snažnom voljom i znanjem uspjela osigurati prolaz u drugi krug natjecanja i boriti se dalje sa najjačim ekipama u gradu Zagrebu. Ovo je prvi put da su dečki prošli dalje, nakon 3. godine igranja futsala,a obje utakmice dobili smo „na penale“,zahvaljujući snažnim i preciznim udarcima, te odličnom obranom golmana Martina Korića. Sastav ekipe: Petar Živković 4.d,(kapetan),Teo Ćelić 4.d, Mateo Jaković 4.d, Mladen Vereš 3b, Boris Stunja 3.a i golman Martin Korić 3.a razred.. Voditelj ekipe: Višnja Rossi Perkov prof.TZK

ATLETIKA

2.krug natjecanja u atletici održan je na SRC “Mladost”. Lijepo i sunčano vrijeme pomoglo je našim sportašicama da pokažu svoja sportska postignuća u slijedećim disciplinama 100m, 400m, 800m, skok u dalj, skok u vis, bacanje kugle i štafeta 4x100m .

NAJBOLJI REZULTATI 1.mjesto na 100m à Dora F. à 12.59 2.mjesto štafeta 4x100m à Dora F., Ariana B., Katarina Ž., Magdalena B. à52.56

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 42


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

SPORTSKO – REKREACIJSKI DAN Već šest godina naša škola početkom svake školske godine redovito održava sportsko – rekreacijski dan. U početku to je bila ideja prof. tjelesne i zdravstvene kulture Višnje Rossi – Perkov. Uz podršku ostalih profesora, posebno profesorice Ondine Mesar ta ideja je zaživjela. Cilj sportsko-rekreacijskog dana je izvesti mlade u prirodu, potaknuti ih na bavljenje sportom te osvijestiti važnost zdravog življenja koji nam omogućuje bavljenje sportom. U početku se ta ideja pokazala dobrom, no profesorica Rossi – Perkov smatra da bi se trebale uvesti neke male promjene u sportsko – rekreacijski dan. Ove školske godine sportsko – rekreacijski dan se održao 23.9. 2015. s početkom u 9 sati. Mjesto okupljanja i ove godine bilo je na sjeverozapadnom dijelu jezera Jaruna između tribina i ulaza u veslačke klubove. Učenici su mogli birati između različitih aktivnosti: brzog hodanja, rolanja, vožnje biciklom, igranja odbojke, nogometa, košarke Na sportsko – rekreacijskom danu redovito se održava natjecanje u odbojci između učenika i profesora. Sve do prošle godine učenici su nosili titulu pobjednika. Prošle i ove školske godine profesori su pobijedili. Ekipa profesora je ojačala. Svi ostali učenici su uživali u svojim aktivnostima i druženju s prijateljima i profesorima. Mia Bartulović,2.b

SPORT :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 43


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Strasbourg

Cijela priča počinje početkom ove vedre školske godine. Na prvom satu ljudskih prava pričali smo o planu i programu rada za ovu godinu. Uz simulaciju suđenja, simulaciju sjednice Sabora i mnoge druge zadatke na popisu se našao i natječaj Euroscolae. Nagrada za pobjednika natječaja bila je posjet Europarlamentu u Strasbourgu. Zadatak je bio izraditi videozapis ili poster na temu "Europa pred izazovima!". Primili smo se posla, svatko je iznio svoju ideju i može se reći da je sve prštalo od kreativnosti. Ali kao što je poznato naš trud na natječaju nije bio zapažen tako da ne bih baš spominjao taj nemili mi događaj. Osjećali smo se razočarano, ali ne zadugo. Kao i uvijek, tu se našla naša mentorica profesorica Mesar te nam dala ideju, a ujedno i nadu da ćemo ipak vidjeti svjetla Strasbourga. Nedugo zatim obasipali smo mailovima zastupnike koji nas predstavljaju u Parlamentu. Bili smo toliko optimistični da jednostavno nismo mogli prihvatiti ne kao odgovor. Naš se trud isplatio kada su nam gospođa Ruža Tomašić i gospodin Ivan Jakovčić rekli da će nas sa zadovoljstvom ugostiti u Strasbourgu.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 44


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

N

a naše putovanje krenuli smo 12. travnja iza ponoći. Bili smo toliko uzbuđeni da smo i nakon petnaesterosatne vožnje autobusom uspjeli staviti osmjeh na lice kada smo vidjeli tablu "Strasbourg" na ulasku u grad. Nakon dolaska krenuli smo u razgledavanje grada koje je bilo veoma edukativno i zanimljivo. Nakon večere uz rijeku Ill pošli smo na dugoiščekivani počinak jer se pred nama nalazio velik dan. Nakon doručka u hotelu krenuli smo prema Europskom parlamentu. Već iz daljine veličanstven prizor činila je sama zgrada. Nakon podužeg čekanja na ulazu zbog mjera sigurnosti napokon smo ušli u tu veličanstvenu građevinu. Upućeni smo u prostoriju u kojoj smo se trebali sastati s Ružom Tomašić i Ivanom Jakovčićem. Prvi nam se pridružio gospodin Jakovčić. Imali smo na stotine pripremljenih pitanja kojima smo ga obasipali te na koja nam je on vrlo vješto odgovarao. Nakon nekog vremena pridružila nam se i gospođa Tomašić. Vodili smo vrlo ugodan, ujedno i informativan razgovor o njihovom radu, o radu Parlamenta, o uspjesima i postignućima. Paralelno s našim razgovorom, u Parlamentu se odvijala sjednica s temom ulaska Turske u Europsku Uniju. Može se reći da smo bili pravi sretnici što smo prisustvovali raspravi o tako važnoj i aktualnoj temi. Nakon nešto manje od sat vremena slušanja rasprave, morali smo izaći iz Parlamenta. Europski je Parlament na nas ostavio zapanjujuć dojam. Samo to mjesto ćini se kao jedan zaseban svijet, ali svijet koji odlučuje o sudbinama mnogih ljudi. Nakon Parlamenta imali smo nešto slobodnog vremena do večere i počinka. Ujutro smo krenuli prema kući, ali smo se planirano zaustavili u Münchenu. Kratko smo obišli neke osnovne znamenitosti grada te smo dobili slobodnog vremena da se odmorimo za povratak kući. U Zagreb smo stigli u ranim jutarnjim satima u noći s četvrtka 14. travnja na petak 15. travnja. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 45


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Ovo će nam putovanje ostati u pamćenju ne samo zbog samog doživljaja putovanja, već i zbog truda koji smo uložili kako bi uspjeli u svom naumu. Nikad ne treba odustajati jer se trud na kraju uvijek isplati. Pozdrav iz Strasbourga od grupe ljudskih prava 3. E i F razreda. Antonio Šoški, 3. F

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 46


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Diese Reise bleibt für immer in unserem Gedächtnis, nicht nur wegen der Reise, sondern auch wegen der Mühe, die wir uns gegeben haben, um unseren Plan zum Erfolg zu bringen. Deswegen soll man niemals aufgeben, denn am Ende lohnt sich die Mühe. Herzliche Grüße aus Straßburg von der Gruppe „Menschenrechte“ aus der 3.E und F Klasse. Ivan Vuković, 3.F

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 47


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Straßburg

Die ganze Geschite begann am Anfang dieses fröhlichen Schuljahrs. An der ersten Stunde unseres Fachs „Menschenrechte“ haben wir über Pläne für dieses Jahr geredet. Neben dem Scheinprozess, der simulierten Sitzung des Parlaments und noch vielen anderen Projekten fand auch der Euroscolae Wettbewerb seinen Platz. Der Hauptpreis für den Gewinner war eine Reise nach Straßburg. Als Aufgabe für den Wettbewerb sollten wir ein Video oder ein Poster auf das Thema „Europa vor Herausforderungen!“ machen. Wir haben mit den Arbeiten begonnen, jeder hat seine Idee vorgestellt und man kann sagen alles zischte von Kreativität. Unglücklicherwiese wurde unsere Mühe nicht erkannt und deswegen erzähle ich darüber nicht mehr.

Wir fühlten uns frustriert, aber nicht lange. Wie auch immer sprang unsere Mentorin und Lehrerin Mesar ein, gab uns eine Idee und eine Hoffnung, dass wir doch nach Straßbourg reisen könnten. Kurz danach schickten wir ein Berg von E-Mails an unsere Ministren im Europarlament. Wir waren so optimistisch, dass wir kein nein als Antwort akzeptieren konnten. Unsere Mühe lohnte sich, als uns Frau Ruža Tomašić und Herr Ivan Jakovčić sagten, dass wir in Straßburg willkommen wären.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 48


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

U

nsere Reise begann am 12. Mai nach Mitternacht. Wir waren so aufgeregt, dass wir nach einer fünfzehnstündigen Fahrt mit dem Bus ein Lächeln auf unseren Gesichten hatten, als wir das Panel „Strasbourg“ sahen. Nach der Ankunft begann die Besichtigung, die sehr interessant und edukativ war. Nach dem Abendessen am Fluss Ill bekamen wir die langerwartete Ausspannung, da der wichtige Tag vor uns stand. Nach dem Frühstück im Hotel sind wir zum Europarlament gegangen. Schon vom weitem sahen wir das wunderschöne Gebäude. Nach etwas längerem Warten wegen Sicherheitsmaßnahmen sind wir in das ausgezeichnete Gebäude. Dort wurden wir in einen Raum verwiesen, wo wir uns mit Frau Tomašić und Herr Jakovčić treffen sollten. Zuerst kam Herr Jakovčić in den Raum. Wir hatten hunderterlei Fragen vorbereitet, mit denen wir ihn überfallen haben, und die er auch geschickt beantwortete. Nach einer Weile betrat Frau Tomašić auch den Raum. Wir haben sowohl ein schönes als auch ein informatives Gespräch über die Arbeit und Erfolgen des Parlaments geführt. Während unseres Gesprächs fand eine Sitzung des Parlaments mit dem Thema „Türken in der EU“. Man kann sagen das wir Glück hatten, bei der Sitzung teilnehmen zu dürfen. Nach etwa einer halben Stunde des Zuhörens mussten wir das Parlament verlassen. Das Europarlament hat auf uns einen erstaunlichen Eindruck hinterlassen. Dieser Platz hinterlässt auch ein Gefühl von einer getrennten Welt, einer Welt, die viele Schicksale entscheidet. Nach dem Besuch des Parlaments hatten wir etwas Freizeit vor dem Abendessen. Am Morgen reisten wir Richtung München weiter. Für ein kurze Zeit bummelten wir durch die Stadt und sahen viele schöne Sehenswürdigkeiten und dann erhielten wir etwas Freizeit vor der Rückfahrt. Nach Zagreb kamen wir frühmorgens am 15. Mai.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 49


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

VEČER U KAZALIŠTU ... Svake godine u Upravnoj školi Zagreb održava se večer u kazalištu. Tako je bilo i ove godine, 1.3.2016. godine u 19:30 učenici su se okupili pred gradskim kazalištem Gavella kako bi pogledali predstavu „Umišljeni bolesnik“.

Umišljeni bolesnik , komedija-balet u tri čin djelo, premijerno izvedeno 1673. godine. O život umišljenog bolesnika Argana koji misl liječenje troši silno bogatstvo. Njegova žen gova bogatstva pa se pretvara da se brine kćer Angelique udati za Thomasa Diafoiru liječnika. Na taj način on bi uvijek imao Angeliquea je zaljubljena u drugog muškar škinja Toinette odluči pomoći Angeliquei da ju predstava ima sretan kraj Argan postaje iz kuće i dopušta kćeri da se uda za Cleantea :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 50


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Meni se osobno predstava jako svidjela, a u razgovoru s ostalim učenicima shvatila sam da je i njima bilo lijepo. Nakon završetka predstave komentirali smo neke smješne scene koje su nam se posebno svidjele kao npr. razgovori Argana i Toinette (Toinette je vikala na Argana i to je bilo jako komično). Također, stekla sam dojam da je Toinette veći učenika bila najzanimljiviji lik u predstavi i da im se svidio način na koji je ona odigrala svoju ulogu. Tomu svjedoči i veliki aplauz kada je Toinette izašla na pozornicu da se pozdravi sa publikom.

i čina, posljednje je Molierevo ne. Ova predstava prikazala je misli da je veoma bolestan i na žena Beline želi se domoći njerine o njemu. Argan želi svoju oirusa koji je bio sin poznatog mao doktora pored sebe. No, karca Cleantea. Arganova sluda se uda za Cleantea.Na krastaje doktor , otjera svoju ženu ntea. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 51


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Viktor lik opičen Formulama kićen Brojevima barata Viši je od vrata Donosi nam dobre vijesti Kad profe su jedva pri svijesti Nosi pruge Nema mu druge Cvike fura Školom rula Snažan kao kula Šalje učenike doma Kad ih hvat koma Kad bježe od testa Ili im treba siesta Tome nema mjesta Voli predavat brzo Da se nitko nije trzo A meni mozak zamrzo Kad rješenje problema traži Moj um je u garaži Možda i na plaži On bradu pušta Niz stube se spušta Imenik u ruci Matematika u struci Na ploči pravac povuci Od broda prema luci

Kad kaže: ''Bez priče!'' Veliko je njegovo biće Kad glas diže Rezultat stiže Od te frekvencije Odletješe potencije Po zraku vitlam rukom Kad rješenje ne dobih ni mukom Nekad srećom pukom I svojom brukom pred publikom Viktor kao vektor Učionica mu sektor Kad kaže ima lakši način To je njegov začin Za matematičku juhu U njegovom duhu Kad mi kaže rješenje točno Ja kažem konačno Našim glupostima se smije Razočaranje krije Još malo vremena se s vama družim 'ajd' bar sad nešto kužim

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 52


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

Sve mane, kada su u modi, smatraju se vrlinama U današnje vrijeme mnogo neobičnih stvari se smatraju modernim ili normalnim. Svi prate jedni druge. Ako poznata osoba pokrene neki "trend", svi će ga slijediti, bez obzira na to da li im se sviđa ili dali im pristaje. Svi žele biti popularni i napravit će apsolutno sve samo da se ne ističu po tome što su drugačiji. Prije pedeset godina bila je sramota nositi poderane hlače, danas je to moderno i skoro svaka djevojka ima barem jedan par takvih hlača. Naravno, svatko ima pravo odijevati se kako želi i svatko ima pravo na svoj izbor. U dvadeset i prvom stoljeću sve se svodi na jedno te isto. Svi smo lijeni, tromi i vječno umorni. Umorni od čekanja nečega što niti sami ne znamo čega. Dosada i umor su postale osobine prosječne osobe. Ne znam kako su ljudi provodili dane prije ali sigurna sam da su uvijek našli nešto korisnije od tipkanja po mobitelu po cijele dane. Danas je sramota biti drugačiji i po meni je to jako tužno. Svi se uporno bunimo protiv današnjeg društva i okoline a nitko ništa ne poduzima u vezi tog problema. Zapravo se bunimo protiv samih sebe. Mediji su uspjeli ono što pokušavaju a to je stvoriti nam sliku savršenog lika što je zapravo osoba sa četrdeset kila sa lošim ukusom u odijevanje. Možda je vrijeme za neko novo vrijeme, za promjenu. Prvo moramo početi od samih sebe jer poznato je da si upravo ti svoj najveći neprijatelj. Doria Knežević, 2.c :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 53


~ tipka ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~2016.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::2016::::: 54

Tipka 2016  

Školski list Upravne škole Zagreb

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you