Page 1

www.spi.hr

Sustav izvještavanja Porezne uprave JOPPD – novi zakonski obrazac Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja

Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 79/13.) obrazac JOPPD - Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja uvodi se od 1. siječnja 2014. godine.

Naši konzultanti su za Vas pripremili novu aplikaciju pod nazivom SPI/Sustav izvještavanja Porezne uprave. Obzirom da JOPPD obrazac mora sadržavati sve primitke koji se isplaćuju fizičkim osobama, naša tvrtka je kroz SPI sustav omogućila automatsko punjenje JOPPD obrasca iz svih aplikacija koje u sebi sadržavaju isplate fizičkim osobama.

Nova aplikacija Vam omogućava da se svi Vaši podaci u JOPPD obrazac unose automatski iz ostalih naših aplikacija, kao što su Obračun plaća i naknada, Evidencija i obračun putnih naloga, Blagajna, Evidencija socijalne skrbi, Virmani. Programsko rješenje prati niz radionica napredne obuke koje su planirane za prosinac 2013. godine, više informacija možete pronaći na www.spi.hr. Za više informacija molimo da se obratite Odjelu marketinga i prodaje na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.

TIM4PIN MAGAZIN • studeni • 2013.

Novi obrazac bi trebao zamijeniti dosadašnje obrasce ID, IDD, IDD-1, ID-1, IP i R-Sm.


TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

RASPORED RADIONICA

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

organizira

II. DAN

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE -

Zagreb, hotel Central, 21. i 22. studenoga Zagreb, hotel Palace, 12. i 13. prosinca od 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h) II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE: I. DAN 1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumentaciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h) 5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h) 6. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila). Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave se mogu izvršiti i na e-mail: prijave@tim4pin.hr i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Posjetite našu internetsku stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN Voditeljica: Ivana Maletić

Uskoro u prodaji izdanje: Primjena Zakona o proračunu! Ova publikacija daje osvrt na sadržaj, praktične aspekte i provedbu odredbi Zakona o proračunu s posebnim naglaskom na promjene u Zakonu te službena tumačenja pojedinih odredbi Zakona. Upravo zbog utjecaja koje odredbe Zakona o proračunu imaju na primjenu proračunskih procesa na svim razinama, ova će publikacija, svojim praktičnim pristupom, olakšati i pomoći svim proračunskim korisnicima, kao što su dječji vrtići, škole, javne vatrogasne postrojbe, muzeji, kazališta, arhivi, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, nacionalni parkovi i parkovi prirode, fakulteti, instituti, sudovi i ostali, kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ministarstvima i drugim državnim tijelima u lakšem razumijevanju obveza u procesu upravljanja proračunskim sredstvima.

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave OIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici) e-mail Kontakt telefon Prijava za školu (zaokružiti) Prijavljujem se na (zaokružiti)

Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen) Predbilježbe za izdanje primamo na mail: prijave@tim4pin.hr

1) 21. i 22. studenoga, Zagreb, hotel Central 2) 12. i 13. prosinca, Zagreb, hotel Palace A. PRVI DAN B. DRUGI DAN C. OBA DANA Datum: Potpis:


PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Na početku časopisa obično se osrvrćemo na situaciju u našoj ekonomskoj i političkoj stvarnosti. Događaji i aktualna zbivanja mijenjaju se, no nažalost zajednički im je nazivnik da nas kratkoročno ne raduju niti ohrabruju. I zato ovaj put nećemo o tome, jer smo već dovoljno informacijski okupirani štrajkovima u zdravstvu, novim i starim inanijskim aferama, skidanjem ploča s dvojezičnim natpisima i de inicijom braka, dok istodobno tonemo na globalnoj ljestvici konkurentnosti i ulazimo u zonu prekomjernog proračunskog de icita, gdje nas sve izvjesnije čeka MMF. Osvrnimo se stoga na neke važne stručne teme obrađene u ovome broju časopisa. Posebno se značajnim čini intenziviranje aktivnosti na podizanju razine e ikasnosti upravljanja državnom imovinom. Državna bilanca, s obrazloženjem čekanja na okončanje procesa sukcesije, zapostavljena je i podcijenjena već dva desetljeća i zaista je krajnje vrijeme da se ovaj temeljni izvještaj o stanju i inancijskom položaju države rea irmira. Institucionalno i zakonski su napravljene sve pretpostavke, a sada je na redu široka aktivnost svih korisnika državne imovine da sustavno popišu imovinu koju koriste i da usklade ili ustroje svoje knjigovodstvene evidencije, prema stvarnom stanju. Idealan trenutak za ove aktivnosti je upravo nadolazeće razdoblje provođenja redovitog godišnjeg popisa imovine i obveza za 2013. godinu. O tome više pišemo u prvom članku časopisa, a sigurno je da će ova kompleksna tema biti zastupljena i u sljedećim brojevima. Zbog speci ične primjene sustava PDV-a u sustavu proračuna i nepro itnih organizacija i u ovom broju pažnju posvećujemo važnom pitanju ispostavljanja računa, kao osnovi funkcioniranja ovog sustava. Uz navedeno, sadržajem časopisa nastojali smo, kao i do sada, obuhvatiti široku lepezu vrlo aktualnih ekonomskih, pravnih i inancijskih tema. Ovaj broj je pretposljednji u 2013. godini, i prilika je ovdje pozvati vas na nastavak suradnje i u sljedećoj pretplatničkoj godini. Ponuda stručne literature je bogata, i pred vama je ponovo odluka što čitati iduće godine. Nadamo se i vjerujemo, da je naš časopis u svojoj prvoj godini izlaženja ispunio vaša očekivanja i opravdao vaše povjerenje, te da ostajemo zajedno u kreiranju e ikasnog i ekonomičnog proračunskog i nepro itnog sektora, kako propisi i praksa ne bi bili dvije oprečne strane. Zahvaljujemo na primljenim pohvalama, kao i sugestijama i prijedlozima, koje smo nastojali uvažiti.

Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje,

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www.tim4pin.hr E-mail: centar@tim4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, mag. oec. Glorija Raguž

Predsjednica Centra: mr. sc. Ivana Maletić

Oblikovanje naslovnice: Dinko Bažulić

Za nakladnika: Glorija Raguž, mag. oec.

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

1


PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ Prikaz programa usavršavanja ...........................

7

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Davor Vašiček Gorana Roje Sveobuhvatni popis i evidentiranje državne imovine ..........................................................

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Davor Galinec O postupku prekomjernog proračunskog de icita...............................................

14

JAVNA NABAVA Sabina Rebrović Primjeri zelene nabave ............................................

43

Glorija Raguž Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi upućen u saborsku proceduru ........................................................................

49

Glorija Raguž Donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave .....................................

54

POREZI I DOPRINOSI

RAČUNOVODSTVO Mladenka Karačić Postupci i knjiženje u svezi godišnjeg obračuna poreza na dohodak pri isplati zadnje plaće u 2012. godini ................................... Gorana Roje Izvješćivanje o dugoročnoj iskalnoj održivosti subjekata javnog sektora ............................................................... Davor Mance Dunja Škalamera-Alilović Certi ikati emisija u okoliš – priznavanje u inancijskim izvještajima ....................................................................

Ljubica Javor Računi za isporuke pravnih osoba koje nisu porezni obveznici ........................................................ 21

24

56

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Desanka Sarvan Europska građanska inicijativa - najširi demokratski proces u Europi ............

60

Ivana Galić Provedba ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (tzv. grant ugovori) s osvrtom na prihvatljivost troškova .............................................

65

27 JAVNA UPRAVA

REVIZIJA Nikolina Bibić Danijela Stepić Provjera kvalitete rada unutarnje revizije ...............................................................................

36

Bernardica Rubčić Povjeravanje poslova na temelju ugovora o djelu ................................................................................

69

Nina Ban Glasnović Upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske prema novim uredbama .........................................................

72

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pratiti na internetskim stranicama:

www.tim4pin.hr 2

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Sandra Vajda Pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada ...................................................

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Mirela Zagorac Osiguranje učenika i studenata za vrijeme praktične nastave, stručne prakse i stručnih putovanja ...............................................

78

96

LOKALNA SAMOUPRAVA Dragica Kemeter Centralizacija kao nepovjerenje prema JLS – primjer komunalnog gospodarstva ...... 108

ŠKOLSTVO Fadila Bahović Centralni obračun plaća u školskim ustanovama ....................................................................

81

SUDSTVO Ana Polić Naplata i knjiženje usluga preslika sudskih akata ................................................................

86

KULTURA Anamaria Ester Galinec Ustanove u kulturi kao obveznici poreza na dodanu vrijednost ................................................

88

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ivana Jakir-Bajo Knjigovodstvene evidencije inancijske imovine kod nepro itnih organizacija ....................................................................

92

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina............................................................. 2. Naknade korisnika državnog proračuna ............................................................... 3. Plaće ........................................................................... 4. Naknada plaće zbog bolovanja ................... 5. Ovrhe ......................................................................... 6. Drugi dohodak ............................................... 7. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka izičkim osobama ....................... 8. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine ...... 9. Kamate...................................................................... 10. Računovodstvene informacije.................... 11. Ostale obavijesti .................................................

108 109 110 114 115 117 119

121 121 122 123

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu, hotel Palace, 27. – 29. studeni, s početkom u 9.30 sati

Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30h Cijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

3


U prodaji knjiga

SUSTAV JAVNE NABAVE 2013./2014.! redaktor: Glorija Raguž, dipl. oec. Knjiga je namijenjena osobama koje aktivno sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave. • Što nam donose nove odredbe zakonodavnog okvira u sustavu javne nabave? • Kako planirati javnu nabavu i pripremiti Plan nabave? • Kako uskladiti iskalnu odgovornost i javnu nabavu? • Kako organizirati instituciju naručitelja i povećati razinu stručnosti djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave sukladno novim propisima? • Kako komunicirati s gospodarskim subjektima? • Kako kvalitetno izraditi dokumentaciju za nadmetanje, e ikasno pripremiti i provesti postupak javne nabave, nabaviti i zadovoljiti stvarne potrebe naručitelja, pratiti realizaciju ugovora? • Koje su nove odrednice u pravnoj zaštiti? Odgovore na navedena pitanja pripremili su za vas stručnjaci koji su pisali propise iz područja javne nabave, kao i stručnjaci koji su sve postupke u praksi i provodili. Cijena izdanja: 300 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete slati mailom na: prijave@tim4pin.hr, faksom na broj 01/5531-335 ili on-line: www.tim4pin.hr. Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ Kontakt telefon: _______________________________ Fax: ________________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: _______________________________________ E-mail: ______________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 prijave@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Narudžbenica broj ________ Datum:   Cijena/kom R. br. Opis 1. Sustav javne nabave 2013/2014 300,00 (uključen PDV)  

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: IBAN: Svrha uplate:

Komada

Ukupna cijena

OIB pravne osobe - 54 00   HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013/2014 _______________________________________ potpis i žig naručitelja

4


TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE u Zagrebu, 14. studeni – 04. prosinca 2013. godine, jednodnevni (8 sati) i dvodnevni programi (16 sati) usavršavanja Pozivano zainteresirane da sudjeluju u Programima usavršavanja odobrenim od Ministarstva gospodarstva, Uprave za sustav javne nabave, a koji su važni u svakodnevnom poslovanju, uspostavi i primjeni dobrog procesa nabave i inancijskog upravljanja. Programe usavršavanja provode ovlašteni treneri javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Naziv programa

Trajanje Datum održavanja

1.

Javna nabava za revizore

16 sati

14.-15. studeni 2013.

2.

• • • •

Održavanje objekata (građevinsko - obrtnički radovi i usluge); Usluge čišćenja; Zelena nabava; Upravljanje izvršenjem ugovora

8 sati

20. studeni 2013.

• • • • • • • • • • •

Nabava: zaštitarskih, odvjetničkih, javnobilježničkih usluga i aviokarata; Praksa Državne komisije i upravljanje izvršenjem ugovora. Planiranje za 2014. godinu; Upravljanje nabavama do 70.000 kuna; Fiskalna odgovornost. Planiranje za 2014. godinu; Fiskalna odgovornost; Nabava prehrambenih proizvoda; Upravljanje izvršenjem ugovora. Nabava uredskog materijala; Nabava potrošnog materijala (sredstva za čišćenje i sredstva za održavanje higijene); Zelena nabava; Izvršenje ugovora o javnoj nabavi po okvirnim sporazumima. Kako pripremiti dokumentaciju za nadmetanje za nabavu: električne energije, poštanskih usluga i usluga komercijalne revizije; upravljanje izvršenjem ugovora Kako pripremiti dokumentaciju za nadmetanje za nabavu: uredskog materijala; potrošnog materijala (sredstva za čišćenje i sredstva za održavanje higijene); središnja nabava; upravljanje izvršenjem ugovora Nabava građevinskih radova; projektantske usluge i usluge stručnog nadzora; održavanje objekata (nabava građevinsko-obrtničkih radova i usluga); pravna zaštita u sustavu javne nabave-

8 sati

21. studeni 2013.

8 sati

22. studeni 2013.

8 sati

26. studeni 2013.

8 sati

27. studeni 2013.

8 sati

03. prosinca 2013.

8 sati

04. prosinca 2013.

8 sati

28. siječnja 2014.

3. 4.

5.

6.

7.

8.

9.

• • • • •

Nastavni materijal na svim usavršavanjima: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. i prezentacije predavača. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 1.100 kuna (uključen PDV), za dvodnevno usavršavanje 1.800 kuna (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijaviti se možete: • putem e-mail adrese: prijave@tim4pin.hr • on-line: www.tim4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

5


TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu, hotel Palace, 27. – 29. studeni, s početkom u 9.30 sati U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnostima i u različitim pravnim oblicima. Svi subjekti primjenjuju propisani sustav računovodstva i inancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe inancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenosti proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja inancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem iskalne odgovornosti čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurirati svoja znanja nužna za dobro inancijsko upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovornosti, sastavljanju i razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata. Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/ proračuna Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30h Cijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Programski sadržaj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

9. 10. 11. 12.

13.

14. 15.

Obilježja i funkcije sustava proračuna Osnove uspostavljanja iskalne odgovornosti Financijsko upravljanje Osnovna obilježja i načela računovodstva – instrumenti i regulatorni okvir Priznavanje i mjerenje imovine Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda Povezanost među ekonomskim kategorijama Sadržaj i proces upravljanja, iskalna odgovornost, programi i aktivnosti proračunskih subjekata, izrada inancijskog plana – praktični primjeri Planiranje proračuna – propisana metodologija i sustav klasi ikacija, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda– praktični primjeri Računovodstveno evidentiranje vrijednosnih papira, danih i primljenih zajmova, depozita, vlasničkih udjela– praktični primjeri Računovodstveno evidentiranje prihoda iz proračuna, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine, vlastitih i ostalih prihoda– praktični primjeri Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda/primitaka i rashoda/ izdataka. Bilanca. P-VRIO. NT. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana/proračuna.

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijaviti se možete: • putem e-mail adrese: prijave@tim4pin.hr • on-line: www.tim4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

6


PRIKAZ

Prikaz programa usavršavanja AKTUALNOSTI U SUSTAVU JAVNE NABAVE, Zagreb, 1. listopada Ana Zorić, viša stručna savjetnica za nadzor — specijalistica u Odjelu za nadzor proračuna, Uprava za informacijske sustave, inancije i proračun, Ministarstvo obrane, započela je seminar temom Javna nabava u kontekstu Zakona o iskalnoj odgovornosti s posebnim osvrtom na sprečavanje sukoba interesa s prikazom najčešćih nepravilnosti gdje je obradila sustav iskalne odgovornosti u Republici Hrvatskoj — tko su obveznici primjene i koje su izmjene Zakona o iskalnoj odgovornosti, zatim Izjavu o iskalnoj odgovornosti - obrazac Izjave o iskalnoj odgovornosti, način sastavljanja izjave, koji se dokumenti prilažu uz izjavu, testiranja Upitnika o iskalnoj odgovornosti, sadržaj predmeta o iskalnoj odgovornosti, popunjavanje upitnika, područje javne nabave te sukoba interesa u Upitniku o iskalnoj odgovornosti. Glorija Raguž, direktorica TIM4PIN-a, prezentirala je Novine u sustavu javne nabave — izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi, koje su novine u propisima — planiranje, izuzeća od primjene Zakona, nove odredbe o zajednici ponuditelja, postupke javne nabave — tko su ovlašteni predstavnici naručitelja i kako ih imenovati, nove odredbe vezane za: objavljivanje, pripremu dokumentacije za nadmetanje, obvezne i fakultativne razloge isključenja, dokaze sposobnosti, odredbe o podizvoditeljima, pregled i ocjenu ponuda, neuobičajenu nisku cijenu, odlučivanje, izvršenje ugovora i izmjena ugovornih odredbi, odredbe javne nabave u vezi s Kaznenim zakonom, te novine koje donosi Strategija razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013.-2016. Drugu temu koju je obradila bila je Pravna zaštita u sustavu javne nabave RH objasnivši novine vezane s pravnom zaštitom u sustavu javne nabave: rokove za izjavljivanje žalbe, samo izjavljivanje žalbe i njen sadržaj, zahtjev za odobrenjem nastavka postupka i privremene mjere te odlučivanje Državne komisije. Kristina Zovko, glavna tajnica u Ministarstvu poduzetništva i obrta, je temom: Praksa Europskog suda u području javne nabave objasnila ulogu i sastav Suda, područje rada Suda značajno za javnu nabavu, vrste tužbi, vrste postupaka pred Sudom, izgled i objavljivanje presude, pregled predmeta odnosno primjera iz prakse Europskog suda pravde. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

PRAKSA JAVNE NABAVE: MODEL NABAVE PUTEM SREDIŠNJEG TIJELA ZA JAVNU NABAVU I ZAJEDNIČKA NABAVA, Zagreb, 2. listopada Prednosti zajedničke nabave višestruke su: smanjenje administrativnih troškova, inancijske uštede i povećana razina vještina i stručnosti osoba koje provode postupke javne nabave. Sve to dovodi do kvalitetnijih proizvoda i usluga koji se nabavljaju. Ivica Pranjić, Apis IT d.o.o. i Zoran Turuk, načelnik Sektora za javnu nabavu, informatiku, komunikacije i informacijsku sigurnost pri Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, održali su aktivno predavanje o središnjem tijelu za javnu nabavu i zajedničkoj nabavi. Kako su Zakonom središnje tijelo za javnu nabavu i zajednička nabava de inirane samo jednim člankom, predavači su na primjerima iz prakse i proaktivnim pristupom objasnili organizaciju i način rada središnjeg tijela za javnu nabavu, kako kvalitetno organizirati zajedničke nabave, koji su razlozi objedinjavanja nabave, koje su speci ičnosti ovakve nabave, kako sklopiti i izvršiti ugovor o

7


PRIKAZ NABAVA PREHRAMBENIH PROIZVODA, Zagreb, 04. listopada

javnoj nabavi ili okvirni sporazum, te kako pratiti izvršenje ugovorenih nabava.

UPRAVLJANJE NABAVOM DO 70. 000 KUNA, Zagreb, 03. listopada Ovim programom riješene su nedoumice koje uvijek postoje kod nabava vrijednosti do 70.000 kuna – trebaju li se planirati, kako i kada provesti postupak nabave, kako komunicirati s potencijalnim ponuditeljima, kako prikupiti ponude, te trebaju li se i kako dostavljati izvješća u EOJN RH. Glorija Raguž započela je predavanje obrazlaganjem organizacije i funkcioniranja nabave i javne nabava, što je proces javne nabave i kako ga de inirati, ustrojstvo javne nabave kod naručitelja koje će osigurati e ikasno ugovaranje i zadovoljavanje potreba naručitelja, sprječavanje sukoba interesa i poštivanje načela javne nabave u praksi. Nadalje, obradila je proces planiranja nabava do 70. 000 kuna, objasnila je kako planirati nabave do 70.000 kuna a da se ne prekrši Zakon o javnoj nabavi, kako odrediti predmet nabave i procijenjenu vrijednost, te kako tretirati nabave do 20.000 kuna. Martina Juričić, Odjel nabave za dugotrajnu imovinu Ureda za javnu nabavu u Hrvatskoj pošti d.d. prezentirala je temu Komunikacija s ponuditeljima za nabave do 70.000 kuna – kako organizirati komunikaciju između naručitelja i potencijalnih ponuditelja odnosno kako staviti na raspolaganje informacije vezane za nabave do 70.000 kuna kroz: poziv na dostavu ponude, opis predmeta nabave, uvjete nabave, sastavne dijelove ponude, bitne uvjete za izvršenje ugovora, način dostave ponude i priloge ponude, analiza i odabir ponuda, obavještavanje ponuditelja o rezultatima nabave te kada odrediti izdavanje narudžbenice ili sklapanje ugovora. Prezentaciju je zaključila izlaganjem potrebnih izvješća za bagatelnu nabavu. Drugi dio svog predavanja, nastavila je pregledno obrazlažući plan nabave, komunikaciju s ponuditeljima i realizaciju nabave na primjerima iz prakse. 8

Glorija Raguž i Maja Leskovar, specijalistica nabave u Hrvatskoj lutriji d.d. bile su predavačice ovog programa. Uvodna tema bila je Kako pripremiti dokumentaciju za nadmetanje, gdje je primjerima objašnjen zakonodavni okvir, kada započeti pripremu izrade dokumentacije, kako odrediti i opisati predmet nabave, kako pripremiti kvalitetnu dokumentaciju za nadmetanje, razloge isključenja i dokaze sposobnosti, koje odredbe navesti u dokumentaciji da bi izvršenje ugovora bilo zadovoljavajuće za naručitelja. Zatim slijede teme Nabava mesa i mesnih prerađevina; mlijeka i mliječnih prerađevina, nabava kruha i ostalih pekarskih proizvoda te nabava voća i povrća. Objasnivši koje zakonodavne okvire treba pratiti za nabavu određene hrane, kako odrediti predmet nabave, kako postići nabavu kvalitetne hrane i koje dokaze sposobnosti tražiti detaljno je obrađeno primjerima. Također dani su odgovori što nabaviti bez primjene postupka javne nabave, kako planirati i kako naručivati bagatelne nabave. Ovaj program posebno je zanimljiv za vrtiće, škole, domove, ustanove u zdravstvu i socijalnoj skrbi, te ustanove koje za potrebe svojih zaposlenika organizira prehranu.

POSTUPAK NABAVE GRAĐEVINSKIH RADOVA, Zagreb, 21. listopada Lidija Žunić, Odjel nabave za dugotrajnu imovinu Ureda za javnu nabavu u Hrvatskoj pošti d.d., objasnila je način izrade dokumentacije za nadmetanje za nabavu građevinskih radova uz poštivanje odredbi Zakona o javnoj nabavi i drugih pozitivnih propisa, koji reguliraju ovo područje, kako opisati predmet nabave i sastaviti troškovnik na zakonit način, koji su razlozi isključenja ponuditelja i kako ih primijeniti, dokazivanje sposobnosti: pravnu

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


PRIKAZ

sposobnost, poslovnu sposobnost — suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, način postupanja u slučaju stranih izvođača, dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, inancijsku sposobnost, tehničku i stručnu sposobnost, kako postupati sa zajednicom ponuditelja i podizvoditelja, određivanje uvjeta za izvršenje ugovora, te primjere iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Kristina Zovko, glavna tajnica u Ministarstvu poduzetništva i obrta, obradila je temu jamstva, i to najčešće korištene oblike/sredstva — bjanko zadužnicu i bankarsku garanciju, zatim jamstvo za preplatu za slučaj povrata preplata, jamstvo za uredno ispunjenje ugovorne obveze, jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku, jamstvo o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti.

skoj pošti d.d. i Glorija Raguž obradile su teme u vezi s komunikacijom i razmjenom informacija između gospodarskih subjekata i naručitelja u postupcima javne nabave u Hrvatskoj i Europskoj uniji, obrazložile i pojasnile Elektronički oglasnik javne nabave RH, Tenders Electronic Daily (TED), EUR-Lex – pristup Službenom listu EU, N-Lex – pristup nacionalnom zakonodavstvu, EU Bookshop, te eCertis. Također, važna tema bila je i osvrt na Zakon o izmjenama dopunama Zakona o javnoj nabavi, s obzirom na sposobnost gospodarskih subjekata te detaljne primjere iz prakse, kako pripremiti valjanu ponudu, na što treba obratiti pozornost prilikom sastavljanja ponuda te kako osigurati zaštitu prava u sustavu javne nabave. Na svakoj od pojedinih radionica obrađivali su se konkretni primjeri iz prakse, ukazalo se na potencijalne probleme i pogreške u praksi te kako navedeno ispraviti, kako povećati razinu kvalitete i stručnosti pri organiziranju javne nabave u instituciji naručitelja, provođenju postupaka javne nabave i ugovaranju. Detaljnije programe održanih radnica možete pogledati na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr – Arhiva radionica. Ne propustite nadolazeće programe usavršavanja u području javne nabave u studenom i prosincu!

JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJE, Zagreb, 22. listopada Kvalitetna i e ikasna komunikacija između naručitelja i gospodarskih subjekata bitna je kako bi se s jedne strane izradila valjana ponuda odnosno kako bi se s druge strane zadovoljila stvarna potreba naručitelja. Predavačice Martina Juričić, Odjel nabave za dugotrajnu imovinu Ureda za javnu nabavu u Hrvatskoj pošti d.d., Sanda Božičević, direktorica Službe za upravljanje postupcima nabave u Hrvat-

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pratiti na internetskim stranicama:

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

9


AKUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Davor Vašiček *

UDK 657.2

Gorana Roje **

Sveobuhvatni popis i evidentiranje državne imovine Strategija upravljanja i raspolaganja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine operacionalizira se Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13) te uredbama kojima se uređujuju ključna pitanja upravljanja i raspolaganja (o kojima također pišemo u ovom broju časopisa). Ishodišno pitanje učinkovitog upravljanja imovinom je sveobuhvatni kvantitativni i kvalitativni popis odnosno registar. Registar je formalno-pravno ustrojen Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11), no za njegovu potpunu funkcionalnost nužna je jedinstvena metodologija obuhvata, evidentiranja, priznavanja i procjenjivanja, koju će primijeniti vlasnici i korisnici državne imovine na svim razinama. To je učinjeno obvezujućim napucima i uputama, koje je Ministarstvo inancija donijelo i ovih dana uputilo svim relevantnim čimbenicima upravljanja državnom imovinom. Njihov sadržaj sažeto prikazujemo ovim člankom.

1. Osvrt na stanje u evidentiranju državne imovine Državna imovina u Republici Hrvatskoj klasi icira se, evidentira i vrednuje na neodgovarajući način. Glavna knjiga Državne riznice ne sadrži u cijelosti podatke o ukupnoj imovini u vlasništvu Republike Hrvatske na što redovito ukazuje i Državni ured za reviziju u svojim izvješćima o obavljenoj reviziji godišnjih izvještaja o izvršenju Državnog proračuna. Dokumentacija o državnoj imovini nepotpuna je, a uz to i raspršena u različitim evidencijama državnih institucija – korisnika. Neki oblici državne imovine u svojoj ukupnosti, zbog svojih su posebnosti, kao i zbog primijenjenog računovodstvenog koncepta, potpuno izostavljeni iz računovodstvenih i drugih evidencija ili su podaci o njima nepotpuni. Radi se prije svega o tzv. baštinskoj imovini (povijesnim, kulturnim i sl. dobrima) i prirodnim bo*

Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Mr. sc. Gorana Roje, neovisni ekonomski stručnjak-konzultant, Zagreb. **

10

gatstvima. Podaci o poslovnoj (operativnoj) imovini evidentiraju se u bilančnim, izvanbilančnim i analitičkim evidencijama nadležnih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, pri čemu pojedine imovinske čestice, zbog nedostatne formalno pravne uređenosti i dokumentiranosti vlasništva, nisu primjereno vrednovane niti cjelovito iskazane. Sve navedeno rezultira činjenicom da podaci o državnoj imovini iskazani u konsolidiranoj državnoj Bilanci nisu realni. U cilju objedinjavanja evidencija o imovini u Glavnoj knjizi Državne riznice nužno je stoga sastaviti sveobuhvatni popis državne imovine koje će biti priznata, procijenjena i evidentirana na temelju međunarodno prihvatljivih kriterija, dobre prakse i relevantnih proračunskih klasi ikacija, koje se univerzalno primjenjuju u postupku inancijskog izvještavanja u sustavu proračuna, dakle sukladno propisima koji uređuju proračunsko računovodstvo. Zakonodavni okvir relevantan za provođenje sveobuhvatnog popisa i sustavno evidentiranje državne imovine čine: • Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13), • Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), • Zakon o iskalnoj odgovornosti (NN, br.j 139/10), • Uredba o Registru državne imovine (NN, br. 55/11), • Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (NN, br. 118/13), • Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), • Pravilnik o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11). Sukladno članku 60. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, Registar državne imovine je središnji registar državne imovine (dalje u tekstu: Središnji registar), koji objedinjuje sve pojavne oblike imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Pojedini pojavni oblici državne imovine de inirani su u članku 4. Zakona. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


AKUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 2. Postupak priznavanja, mjerenja i evidentiranja imovine u vlasništvu RH Ministarstvo inancija Republike Hrvatske svojim je aktom (KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 51305-02/13-7) dostavilo na postupanje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centru za postupanje i prodaju: Naputak o vrsti, načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potrebe vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine. Također, svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog i lokalnih proračuna te svim drugim korisnicima državne imovine dostavljena je obvezujuća Uputa o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (KLASA: 400-06/1201/127; URBROJ: 513-05-02/13-7). U nastavku se daje osnovni sadržaj i naglašava intencija ovih akata.

2.1. Obveznici primjene i obuhvat imovine Obveznici primjene ove Upute su proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svi ostali korisnici državne imovine. Državnu imovinu, sukladno članku 61. Zakona o proračunu čini inancijska i ne inancijska imovina u vlasništvu države i JLP(R)S klasi icirana slijedom strukture Računskog plana proračuna. Ovo je važno naglasiti jer ovaj pristup zapravo znači da se i u upravljanju državnom imovinom a irmiraju računovodstvene, međunarodno prepoznatljive i usporedive klasi ikacije.

skom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), dok se trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlastima, kao i ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske pridržavaju odredbi propisa, koji uređuju računovodstveni sustav sukladno njihovom pravnom statusu. Na temelju provedenog popisa i konstatiranog stvarnog stanja potrebno je uskladiti/ustrojiti analitičke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim pojavnim oblicima imovine, i to na način da: • Analitičke evidencije i pomoćne knjige o nekretninama moraju najmanje sadržavati podatke i informacije propisane Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11)1. • Analitičke evidencije i pomoćne knjige o inancijskoj imovini-dionicama i udjelima moraju najmanje sadržavati podatke i informacije propisane Uredbom o Registru državne imovine. • Analitičke evidencije i pomoćne knjige o ostalim oblicima imovine moraju sadržavati podatke potrebne za učinkovito upravljanje. Analitička knjigovodstva i evidencije imovine obvezno se usklađuju s podacima u glavnoj knjizi.

2.3. Načela iskazivanja vrijednosti imovine Sukladno Uputi:

Prema obvezujućoj Uputi, Državni proračun i proračuni JLP(R)S te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici, kao i drugi vlasnici i/ili korisnici državne imovine dužni su sa stanjem, na dan 31. prosinca svake godine, provesti sveobuhvatni popis državne imovine kojom raspolažu/upravljaju, a neovisno o pravnoj osnovi korištenja te imovine (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova korištenja, bez dokumentirane pravne osnove) i neovisno o svom pravnom statusu.

• Svi pojavni oblici državne imovine, pojedinačno i zbirno, moraju se iskazati vrijednosno. • Procjena vrijednosti imovine temeljno se provodi po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška, što znači da će se prilikom iskazivanja imovinskih čestica u analitičkim evidencijama i zbirno u glavnoj knjizi, imovina prikazati po raspoloživim knjigovodstvenim vrijednostima o revaloriziranom trošku nabave (nabavna vrijednost i ispravak vrijednosti). • Imovinske čestice koje do sada nisu bile evidentirane u poslovnim knjigama priznat će se sukladno načelima Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor i međunarodno prihvaćenoj dobroj praksi. Pritom, nekoliko je ključnih pristupa u vrednovanju državne imovine, koje je moguće primijeniti u vrednovanju do sada neevidentirane imovine: o vrednovanje na temelju procijenjene vrijednosti imovine (trošak zamjene),

Pri tome su se državni proračun i proračuni JLP(R)S te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici dužni pridržavati članka 15. Pravilnika o proračun-

  Oblik analitičke kartice s podacima i informacijama propisanim Uredbom o Registru državne imovine utvrdit će Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

2.2 Usklađivanje knjigovodstvenog stanja i evidencije

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

1

11


AKUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI o vrednovanje na osnovi očekivanih prihoda od uporabe, o tržišno vrednovanje prema pojavnim obilježjima sličnoj imovini (usporedna metoda) i o simbolično evidentiranje po jednoj novčanoj jedinici.

Navedeni način utvrđivanja vrijednosti dan je također Uputom Ministarstva inancija (KLASA: 40006/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7) svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ostalim korisnicima državne imovine kao obveznicima inancijskog izvještavanja i dostavljanja podataka o imovini.

2.5. Knjiženje razlika u proračunskom računovodstvu

Pristup i metodologija vrednovanja ovisi o tome može li se imovina vrednovati prema tržišnom principu ili ne. Ako ne može, tada se vrijednost državne imovine utvrđuje na osnovu procijenjenih troškova zamjene uvažavajući i stupanj otpisanosti (amortiziranosti), na osnovu troškova alternativne uporabe ili jednom novčanom jedinicom.

2.4. Postupak procjene vrijednosti imovine Postupak procjene vrijednosti do sada neevidentirane imovine obveza je svih vlasnika/korisnika imovine, a dužni su je provesti u okviru redovnog postupka ažuriranja poslovnih knjiga i osiguranja realnosti svojih inancijskih izvještaja. Postupak procjene vrijednosti do sada neevidentirane imovine provodit će se: 1) Internom procjenom – po radnom povjerenstvu proračunskog i izvanproračunskog korisnika, na temelju aproksimativne usporedne metode (koristeći dostupne informacije s tržišta, Porezne uprave, katastra i dr.). 2) Po ovlaštenom procjenitelju – u iznimnim slučajevima, ako je imovina u postupku otuđenja, zamjene, pred otuđenjem i sl. 3) U iznosu od 1 (jedne) kune po imovinskoj čestici – za svaku pojedinu imovinsku česticu čiju vrijednost zbog njezinih speci ičnih obilježja nije opravdano, niti moguće procijenjivati. Radi se isključivo o speci ičnim vrstama imovine, koja spada u kategoriju kulturno-povijesne baštine, neotuđivih prirodnih bogatstava, nekih infrastrukturnih objekata i sl. Uputom se preciziraju pozicije Računskog plana predviđene za praćenje ove imovine. 12

Na temelju obavljenog popisa i provedenog postupka procjene vrijednosti imovine, za ustanovljene razlike ažuriraju se analitičke evidencije i pomoćne knjige. Knjiženje razlika u glavnoj knjizi provodi se sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu proračuna, i to: • za odstupanja u količini i vrijednosti evidentirane imovine provest će se odgovarajuća knjiženja u razredu 0 (račun predviđen za pojedini oblik imovine) u korist ili na teret izvora vlasništva na računima podskupine 9111 (posredstvom skupine 915), i • za odstupanja u količini i vrijednosti imovine koja do sada nije bila evidentirana, na teret odgovarajućih računa u razredu 0, a na teret računa u podskupini 9112 – Ostali vlastiti izvori (posredstvom skupine 915).

3. Obveze Državnog ureda za upravljanje i Centra za restrukturiranje i prodaju U provođenju sveobuhvatnog popisa državne imovine posebnu ulogu imaju specijalizirane institucije utemeljene za upravljanje državnom imovinom. Prema navedenom Naputku, a s ciljem usklađivanja i obuhvaćanja cjelokupne državne, DUUDI je dužan: 1) Ne inancijsku imovinu koja se sastoji od: • građevinskog zemljišta i građevina, • poljoprivrednog zemljišta, • šuma i šumskog zemljišta, • javnog vodnog dobra, • stambenih objekata, • poslovnih prostora, • nekretnina koje koriste tijela državne uprave, • rezidencijalnih objekata i vila, • nekretnina koje se koriste za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti, te obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske; klasi icirati je prema rasporedu osnovnih računa iz Računskog plana. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


AKUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI dno klasi ikaciji iz Računskog plana) s oznakom načina utvrđivanja vrijednosti: c.1. knjigovodstvena vrijednost – revalorizirani trošak nabave, c.2. interna procjena – evidencijska (aproksimativna) vrijednost, c.3. po ovlaštenom procjenitelju – tržišna vrijednost, c.4. evidencijska vrijednost jedne novčane jedinice.

2) Financijsku imovinu iz Središnjeg registra reklasi icirati prema osnovnim računima u Računskom planu proračuna. 3) U svrhu korištenja podataka iz Središnjeg registra za ažuriranje/sastavljanje bilance državne imovine, te za potrebe upravljanja imovinom, propisane podatke u Središnjem registru nadopuniti podacima o: • broju iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (RKP broj vlasnika/korisnika imovine), • broju računa iz računskog plana (na razni osnovnog računa) za svaku imovinsku česticu, • vrijednosti imovine po bruto principu (nabavna i otpisana vrijednost) za svaku jedinicu (primjerice svaku zemljišnu česticu) svakog pojavnog oblika imovine (primjerice poljoprivredno zemljište, građevinsko zemljište, sukla-

4) Sukladno potrebama e ikasnijeg upravljanja imovinom u Središnji registar dodati i podatke o ocjeni funkcionalnosti i izičkom stanju imovine, te o načinu korištenja imovine. Temeljem navedenoga obveza je DUUDI-a kreirati i svim korisnicima državne imovine dostaviti prošireni obrazac za unos u Središnji registrar.

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu, hotel Palace, 27. – 29. studeni, s početkom u 9.30 sati Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30h Cijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

13


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Davor Galinec *

UDK 336.2

O postupku prekomjernog proračunskog de icita Ulazak Republike Hrvatske u mehanizam Postupka prekomjernog proračunskog de icita (PPPD, odnosno u izvornom izrazu: EDP – Excessive De icit Procedure) je vrlo izvjestan u skorije vrijeme, o čemu se tijekom posljednjih pola godine dosta pisalo i u domaćim medijima. Također, spominje se i čega su svjesni kreatori naše ekonomske politike, koji u zadnje vrijeme i predlažu mjere na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna, s ciljem smanjenja proračunskog de icita u sljedećih nekoliko godina. Osnovni je cilj ovog rada informirati čitatelje o osnovnim pojmovima vezanim s PPPD-om i formalnim procedurama vezanim s ulaskom i izlaskom zemlje iz PPPD-a, mjerama koje su poduzimale druge države članice u svrhu izlaska iz PPPD-a, te o mogućim implikacijama u segmentu izvještavanja JLP(R)S-a.

1. Uvod Dana 21. listopada 2013. Statistički ured Europske komisije (Eurostat) objavio je Izvješće o stanju proračunskog de icita i javnog duga za 28 država članica EU (uključujući po prvi puta i podatke za Republiku Hrvatsku). Isti dan je i Državni zavod za statistiku (DZS) po prvi puta objavio Izvješće o stanju proračunskog de icita i javnog duga za Republiku Hrvatsku, sukladno metodologiji ESA 95 i ostalim pravilima za primjenu postupka prekomjernog proračunskog de icita. Objavljena vrijednost pokazatelja proračunskog de icita od 5% BDP-a u 2012. godini ukazuje na postojanje situacije prekomjernog proračunskog de icita, budući da je iskalnim kriterijima Ugovora iz Maastrichta propisano, da proračunski de icit države članice ne smije biti veći od 3% BDP-a. Konsolidirani dug opće države u 2012. godini dosegao je vrijednost od 55,5% BDP-a, tj. nije prešao granicu od 60% BDP-a, propisanu iskalnim kriterijima Ugovora iz Maastrichta.

2. Što je Postupak prekomjernog proračunskog de icita (PPPD)? Prema de iniciji, PPPD predstavlja postupak kojim Europska Komisija i Vijeće prate kretanja pokazatelja salda nacionalnih državnih proračuna (koji su uglavnom u de icitu) i nacionalnog javnog duga, sa svrhom procjene i/ili otklanjanja rizika od prekomjernog de icita u svakoj državi članici. Osnovni pravni okvir za provođenje EDP-a sačinjavaju Protokol br. 12 o Postupku prekomjernog de icita, koji je dodan u obliku dodatka članku 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Uredba Vijeća (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog manjka te Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 o primjeni Protokola o postupku prekomjernog proračunskog manjka. Mehanizmom Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) predviđen je poseban postupak u slučaju prekomjernoga de icita (engl. Excessive de icit procedure – EDP) nad državama članicama koje ne zadovoljavaju mastriške kriterije iz područja državnih inancija (ne smiju ostvarivati na godišnjoj razini de icit opće države veći od 3% BDP-a i ne smiju imati javni dug konsolidirane opće države veći od 60% BDP-a), ali i u slučaju kada se predviđa da će država članica prekoračiti vrijednost jednog od parametara u sljedećoj iskalnoj godini. Pokretanjem PPPD-a Europska komisija donosi preporuke i državi članici određuje rok od najviše šest mjeseci da poduzme učinkovite radnje za smanjenje de icita i javnog duga. Utvrdi li da takve radnje nisu poduzete, ide se na neku vrstu pritiska, javnu objavu preporuka te uvođenje kazni kao krajnju mjeru. U slučaju primjene kazni, predviđene kazne za zemlje članice Eurozone su novčane (u obliku depozita) i utvrđuju se u iznosu od 0,2 do 0,5 % BDP-a dotične zemlje (sukladno odredbama tzv. Six pack seta pravnih akata EU1), dok ostale članice EU mogu biti   Tzv. Six pack zakonodavni set sastoji se od 5 uredbi i 1 direktive, stupio je na snagu 13. 12. 2011. sa svrhom reguliranja područja proračunskog i makroekonomskog nadzora zemalja članica, inancijskih sankcija za zemlje koje ne provode preporuke za smanjenje de icita i javnog duga te kao takav predstavlja dodatnu podršku mehanizmu Pakta o Stabilnosti i rastu (SGP) u segmentu iskalnih politika. 1

 Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Direkcija za statistiku, Hrvatska narodna banka, Zagreb. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen niti drugih institucija koje se spominju u radu, niti ih na bilo koji način obvezuju.)

*

14

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE privremeno uskraćene (do izlaska iz PPPD-a) za mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova.

3. Prikupljanje, analiza i veri ikacija nacionalnih EDP-e statistika (Eurostat) Podaci statistike državnih inancija (engl. Government Finance Statistics – GFS) imaju vrlo važnu ulogu u procesu praćenja ekonomskih pokazatelja u EU, što se posebno odnosi na podatke o državnom de icitu i dugu za potrebe PPPD-a. Za prikupljanje PPPD podataka za potrebe EK nadležan je Eurostat (Statistički ured EK), koji se nalazi u Luxembourgu i odgovoran je za prikupljanje kvalitetnih i vjerodostojnih podataka u okviru EDP statistika od država članica. Isto tako, Eurostat vodi brigu o tome da države članice ispravno primjenjuju ESA95 metodologiju i da se drže odredbi Eurostatovog priručnika o državnom de icitu i dugu (engl. Manual of Government De icit and Debt – MGDD). U slučaju postojanja metodoloških dvojbi (općih metodoloških ili speci ičnih za neku zemlju), Eurostat donosi i kontrolira provedbu Odluka (engl. Decisions for GFS)2, računovodstvenih smjernica za PPPD i GFS statistike (engl. Guidance notes on accounting rules for EDP and GFS)3, koje se javno objavljuju na Eurostatovim mrežnim stranicama.

preporuke i objavljuje ih javno u rubrici: Savjeti državama članicama (engl. Advice to Member States)4. Uzevši u obzir navedene pravne i metodološke okvire, države članice imaju obvezu dostave podataka PPPD statistika dva puta godišnje: krajem ožujka (preliminarni podaci za prethodnu godinu, preliminarni/konačni podaci za još tri prethodne godine, prve projekcije za tekuću započetu godinu) i krajem rujna (preliminarni revidirani podaci za prethodnu godinu, ažurirani preliminarni/konačni podaci za još tri prethodne godine, revidirana projekcija tekuće godine). Podaci koji se dostavljaju krajem ožujka su u većoj mjeri preliminarni, jer nacionalni sastavljači PPPD statistika u to vrijeme ne raspolažu npr. s konačnim godišnjim izvješćima proračunskih korisnika, pa se često koriste procjenama, stoga su podaci koji se dostavljaju krajem rujna mnogo vjerodostojniji, jer su sastavljačima nakon proteka 9 mjeseci na raspolaganju mnogo kvalitetniji ulazni podaci, i temeljem aktualnih kretanja imaju mnogo više spoznaja za korekciju plana tekuće godine. Nadalje, svaka država članica mora Eurostatu dostaviti i vrlo detaljnu metodologiju sastavljanja PPPD statistika s opisima izvora podataka za svaku izvještajnu poziciju u standardiziranom formatu, koja se također javno objavljuje na mrežnim stranicama Eurostata5. Po zaprimanju PPPD izvještajnih setova stručne nadležne službe Eurostata obavljaju kontrolu zaprimljenih podataka, nakon čega započinje proces veri ikacije podataka između Eurostata i nacionalnih sastavljača PPPD statistika. Po okončanju tog procesa Eurostat na svojim mrežnim stranicama javno objavljuje setove: PPPD obavijesnih tablica svih država članica6, koje ujedno imaju i obvezuju nacionalne javne objave. Temeljem veri iciranih podataka PPPD statistike, Europska komisija i njena tijela rade analize PPPD statistika svake države članice, što ujedno predstavlja i podlogu za pokretanja postupka uvođenja PPPD postupaka nad državama članicama, ali i za pokretanje postupka izlaska iz PPPD-a, ako je dr-

U slučaju speci ičnih metodoloških dvojbi kod pojedinih država članica, Eurostat ispituje svaki pojedinačni slučaj (npr. tretman transakcija po osnovi davanja poslova izgradnje autoputa Tracia u Bugarskoj na bazi koncesije 2006. godine), donosi metodološke

 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_ inance_statistics/methodology/advice_member_ states.

4

 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_ inance_statistics/excessive_de icit/edp_inventories.

5

 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_ inance_statistics/excessive_de icit/edp_noti ication_tables. Trenutno nema objavljenih podataka za Republiku Hrvatsku pošto RH nije bila članica u vrijeme travanjskog ciklusa EDP noti ikacije. Prvi podaci za Hrvatsku biti će objavljeni na mrežnim stranicama Eurostata u listopadu 2013. (podaci koji se dostavljaju do kraja rujna).

6 2  http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_ inance_statistics/methodology/decisions_for_GFS.

 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_ inance_statistics/methodology/guidance_accounting_rules. 3

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

15


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE žava članica uspješno provela mjere i preporuke za smanjenje duga i de icita, koje joj je EK preporučila u Europskom semestru, odnosno za vrijeme trajanja PPPD-a. Pri tome nužno je spomenuti da se referentne vrijednosti de icita i duga ne utvrđuju prema GFS konceptu Međunarodnog monetarnog fonda (prema kojem naše Ministarstvo inancija objavljuje te pokazatelje), nego prema konceptu Europskog sustava računa iz 1995. godine (ESA95), koji je širi i sveobuhvatniji. Dok se GFS koncept MMF-a zasniva na pokazateljima državnih inancija izračunatih korištenjem podataka nacionalnih ministarstva inancija ( inancijska izvješća proračunskih korisnika i transakcije državne riznice), ESA95 koncept podrazumijeva korištenje inancijskih izvješća svih jedinica statistički sektoriziranih u sektor države (gdje se na prijedlog EK obično uvrštavaju i određena poduzeća u državnom vlasništvu, koja stvaraju gubitke i kumuliraju dugove, tako da njihovi gubici ulaze u vrijednost državnog de icita i duga, bez obzira što ta poduzeća nisu korisnici državnog proračuna), kao i uključivanje ne inancijskih transakcija, koje imaju utjecaj na de icit i/ili dug (npr. jednostrani otpisi dugova od strane države kao vjerovnika određenim kategorijama dužnika, pretvaranje državnih potraživanja u vlasničke udjele države i sl.). Osim toga, Eurostat svake godine organizira višednevne dijaloške posjete (EDP Dialog Visit) državama članica, kako bi se na licu mjesta uvjerio u konzistentnost i smislenost brojki koje sastavljači PPPD statistika u državama članicama iskazuju u izvješćima, te njihovu metodološku usklađenost s ESA95, analizirao izvore podataka i procedure koje sastavljači koriste u svom radu i sl. Što se tiče organizacijskog aspekta izrade PPPD statistika, do prije nekoliko godina posao sastavljača te statistike bio je gotovo ekskluzivno rezerviran za nacionalna ministarstva inancija. Nakon što je Eurostat otkrio da je PPPD izvješće koje je dostavila Grčka suštinski lažirano (iako je to izvješće bilo konzistentno s aspekta vodoravnih i okomitih zbrojeva redaka i kolona), proces sastavljanja tih izvješća prenesen je na nacionalne statističke zavode. Prijenos sastavljačkih ovlasti s Ministarstva inancija RH na Državni zavod za statistiku je obavljen, što je i formalizirano Sporazumom o suradnji na području statistike nacionalnih računa opće države i s njom povezanih statistika7, koji su kra-

jem srpnja 2013. godine potpisali ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, guverner Hrvatske narodne banke i Ministar inancija. Predmetnim Sporazumom de inirana je podjela poslova i odgovornosti u sveukupnoj domeni iskalnih statistika, uključujući i PPPD statistiku. U slučaju da Eurostat ima dvojbi oko vjerodostojnosti i metodološke usklađenosti pokazatelja iskazanih u PPPD izvješćima država članica te korištenih računovodstvenih politika i poštivanja rokova dostave (pri čemu smatra da objašnjavajući argumenti država članica nisu dovoljno uvjerljivi), Eurostat može javno iskazati tzv. rezervacije na kvalitetu podataka (engl. reservations on the quality of data) i korigirati pokazatelje de icita i duga, koje je u PPPD izvješću iskazala država članica. Isto tako, Eurostat redovno izvještava EFC i Europski parlament o kvaliteti PPPD statistika, koje je dostavila svaka država članica u obliku Izvješća8.

4. Pokretanje PPPD-a nad državama članicama i izlazak iz procedure (Europska komisija i Vijeće EU) Kada država članica zabilježi vrijednost de icita većeg od 3% BDP-a, Europska komisija priprema Izvješće Komisije, a u roku od mjesec do dva i sljedeća tri dokumenta (koji se objavljuju isti dan): Mišljenje Komisije o postojanju prekomjernog de icita, Preporuku Komisije za izradu Odluke Vijeća EU o postojanju prekomjernog de icita, te Preporuku Komisije za izradu preporuke Vijeća EU za prestanak situacije prekomjernog de icita. Temeljem tih dokumenata Vijeće EU u roku od cca 10 dana do 2 mjeseca donosi na isti dan Odluku o postojanju prekomjernog de icita i Preporuku za prestanak situacije prekomjernog de icita9. U toj Preporuci Vijeće EU poziva državu članicu da predloži mjere koje planira poduzeti i rok do kada država članica mora provesti mjere koje rezultiraju smanjenjem de icita ispod granice od 3% BDP-a10, te joj zadaje za koliko u prosjeku godišnje mora biti ostvareno smanjenje de icita u odnosu na BDP11. Nakon što država članica predlaže mjere za smanjenje de icita sukladno zadanoj dinamici i roku, Europska komisija potvrđuje realnost predloženih mjera i re  Report on the quality of iscal data reported by Member States, dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_ inance_statistics/publications/quality_reports. 8

  Council recommendation to end the excessive de icit situation.

9

 http://www.dzs.hr/Hrv/institutional/Sporazum%20potpisan%20bez%20priloga.pdf ili http://www.hnb.hr/statistika/sporazumi_suradnja/h-sporazum_statistika-nacionalnoh-racuna-opce-drzave.pdf. 7

16

  Cit.: „...specify the measures that are necessary to achieve the correction of the excessive de icit by 20XX. „. 10

11   Cit.: „ensure an average annual iscal effort of X % of GDP over the period 20XX-20YY“.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE dovito prati njihovo ostvarenje. Po isteku razdoblja od šest mjeseci, EK ocjenjuje kako je država članica provela predložene i s njom usuglašene mjere smanjenje prekomjernog de icita u obliku Komunikacije Komisije prema Vijeću EU, a Vijeće EU u roku od mjesec dana donosi Zaključke. Nakon toga EK redovito promatra ispunjavaju li se mjere i postavljeni ciljevi. U slučaju da država članica provodi dogovorene mjere i ispunjava ciljeve u zadanim rokovima, Komisija donosi Preporuku za izradu preporuke Vijeća o završetku situacije prekomjernog de icita, što Vijeće u pravilu usvaja u roku od oko mjesec dana (engl. Council recommendation to end the excessive de icit situation). To se obično događa početkom godine, koja slijedi godinu koja je postavljena kao ciljna za izlazak iz Procedure, da bi okončanjem Europskog semestra i uz kontinuirano praćenje situacije sredinom iste godine došlo i do formalnog izlaska države članice iz PPPD-a. Formalnu Odluku donosi Vijeće EU na preporuku EK. Ako država članica ne ostvaruje uspjeh u smanjenju de icita, nakon objave Zaključaka Vijeća, Vijeće EU objavljuje novu Preporuku za prestanak situacije prekomjernog de icita, gdje je obično iskazan novi rok za okončanje situacije prekomjernog de icita12, nove egzaktne ciljne veličine de icita za svaku godinu produljenog trajanja13, poziv na ustrajniju provedbu prvobitno predloženih mjera u ostvarenju ciljeva14, kao i poziv za podnošenje prijedloga za provedbu dodatnih mjera15. Od država članica EU, jedino Estonija, Švedska i Hrvatska nisu nikada bile obuhvaćene PPPD-om (Hrvatska zbog činjenice da je 01.07.2013. ušla u punopravno članstvo EU i formalno prije niti nije mogla ući u PPPD). Sredinom 2012. godine (na kraju Europskog semestra) iz mehanizma PPPD-a formalnom odlukom Vijeća EU izašle su Bugarska i Njemačka, a prije toga Luxembourg (2010) i Finska (2011). Po završetku Europskog semestra 2013. godine iz EDP procedure izašle su Italija, Mađarska,  Cit.: „Country X should bring an end to the present excessive de icit situation by 20XX“.

12

 Cit.: „Country X should reach a headline general government de icit target of X% of GDP in 2013, Y% of GDP in 2014 and Z% of GDP in 2015“.

13

 Cit.: „Country X should rigorously implement the measures already adopted to increase mainly tax revenue and reduce the public sector wage bill...“.

14

 Cit.: „In addition, Country X should specify, adopt and implement new structural consolidation measures, on top of those already included in the Commission services’ updated 2013 Forecast that are necessary to achieve the correction of the excessive de icit by 20XX“.

15

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Litva, Latvija i Rumunjska, a nad Maltom je ponovno pokrenut PPPD, što znači da se trenutno 16 država članica nalazi u mehanizmu PPPD-a. EDP procedure. Većina tih država ušla je u EDP proceduru 2009. godine, s izuzetkom Cipra i Danske (2010) te Velike Britanije (2008). Od svih država članica koje su ušle u EDP proceduru 2009. godine, iz nje su nakon tri godine (2012.), koliko je na početku bilo postavljeno trajanje procedure izašle Italija, Rumunjska, Latvija i Litva. Belgiji je trajanje PPPD-a produljeno i na 2013. godinu, a vjerojatno će se i još produljiti, budući da su joj određene nove mjere u svrhu smanjenja de icita, jer do sada poduzete mjere nisu bile e ikasne. Isto tako, nakon proteka 3 godine (2012.), Nizozemska, Portugal, Slovenija, Poljska, Francuska i Španjolska nisu u potpunosti uspjele ostvariti zadane im ciljeve i preporuke, tako da im je trajanje PPPD-a produljeno do 2014. ili 2015. godine. Mađarska je izašla iz PPPD-a ove godine, no bitno je spomenuti da je Mađarska ušla u PPPD sredinom 2004. godine. Dakle, ako država članica potpadne pod PPPD, taj proces traje minimalno tri godine, a uz produljenja zbog nee ikasnosti u ostvarivanju zadanih ciljeva i poduzimanju mjera može se protegnuti i na devet godina (slučaj Mađarske). Država članica koja uđe u PPPD mora cijelo vrijeme trajanja postupka aktivno provoditi mjere iskalne politike zbog ostvarivanja tih ciljeva, vodeći pri tome računa i da se osigura i gospodarski rast (u uvjetima smanjenja rashoda u državnom proračunu i tendencija povećanja iskalnih prihoda). Da bi se ostvario rast u takvim uvjetima, od velike pomoći je i povlačenje sredstava iz EU fondova, kako se ne bi suvišno opterećivao državni proračun, no s druge strane i povlačenje tih sredstava može biti privremeno zamrznuto od EK-a, ako mjere koje vlada poduzima zbog smanjenja de icita i duga nisu dovoljno učinkovite.

5. Mjere koje su poduzimale države članice u svrhu izlaska iz PPPD-a U sklopu napora za izlazak iz situacije PPPD-a, države članice provodile su razne mjere na prihodnoj (tablica 1) i rashodnoj (tablica 2) strani državnog proračuna. Na prihodnoj strani proračuna većina ih je povećavala trošarine na energente, cigarete i duhanske proizvode, uvele su porez na premije osiguranja, kvalitetnije naplaćivale poreze i doprinose (naročito zaostale porezne dugove), provodile učinkovitiji porezni nadzor, povećale opće ili snižene stope PDV-a, povećale stope poreza na imovinu, povlačile dividende iz dobiti javnih poduzeća, povećale neporezne prihode, povećale cestarine itd. 17


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Tablica 1. Pregled poduzetih mjera za izlazak iz PPPD-a na prihodnoj strani proračuna

Na rashodnoj strani proračuna promatrane zemlje su u sklopu provedbe mjera zamrzavale i/ili smanjivale plaće u javnom sektoru (u nekim slučajevima i na razini jedinica lokalne samouprave), ukidale bonuse na plaće u javnom sektoru i privremeno obustavljale napredovanja zaposlenika, smanjivale potpore, privremeno odgodile usklađivanje mirovina ili su ih čak smanjivale, povećavale učinkovitost i ograničavale zapošljavanje u javnom sektoru, smanjivale socijalne naknade, ograničavale potrošnju po pojedinim proračunskim stavkama, unaprjeđivale upravljanje javnim dugom (radi smanjenja troškova kamata), smanjivale subvencije i potpore, smanjivale dječje doplatke, rodiljine naknade i naknade za bolovanje, smanjivale broj korisnika invalidskih mirovina, postupno povećavale starosnu dob za od-

18

lazak u mirovinu, smanjivale rashode iz proračuna za investicije (na način da se investicije inanciraju iz EU fondova, pri čemu izdatak za državu predstavlja samo iznos u kojem država su inancira projekt), reformirale sustav državne uprave (racionalizacija i smanjenje broja ministarstava i drugih tijela, prebacivanje agencija u proračun), itd. U provedbi restriktivnih mjera na rashodnoj strani državnog proračuna posebno je bila uspješna Latvija. Na žalost, te mjere su se odrazile i na pad standarda stanovništva. Latvija je sredinom 2013. uspješno izašla iz EDP procedure, a početkom 2014. ostvarit će i drugi cilj – ulazak u Eurozonu i uvesti euro. Osim što je uspješno smanjila proračunski deicit na 1,2% BDP-a u 2012. Latvija je zadržala razinu javnog duga na prihvatljivih 40,7% BDP-a.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Tablica 2. Pregled poduzetih mjera za izlazak iz PPPD-a na rashodnoj strani proračuna

Što se tiče mjera koje će primjenjivati Hrvatska po ulasku u PPPD, neke od za sada najavljenih mjera hrvatskih vlasti možemo prepoznati u gornjim tablicama. Jedini je problem što su neke mjere koje su provodile druge države članice na prihodnoj strani proračuna u slučaju primjene u Hrvatskoj potencijalno ograničene (budući da imamo već sada jednu od najviših stopa PDV-a unutar EU), tako da bi težište mjera u Hrvatskoj moglo biti u većoj mjeri prisutno na rashodnoj strani proračuna.

6. Izvještavanje za potrebe PPPD-a i moguće implikacije po izvještavanje JLP(R)S Kod izrade PPPD statistika za potrebe dostave u Eurostat, posljednjih nekoliko godina velika pažnja se posvećuje upravljanju kvalitetom (QM) na području statistika javnih inancija, međuinstitucionalnim tijekovima podataka i procedurama, kao i potpunom obuhvatu skupa izvještajnih jedinica. Podsektor lokalne države (S.1313, u našem slučaju JLP(R)S) sastavni je dio sektora opće države (S.13), tako da dug i de icit jedinica JLP(R)S ulazi u vrijednost de icita i duga sektora Opće države. Budući da se i najmanja jedinica JLP(R)S može zaduživati i trošiti, Eurostat inzistira na punom obuhvatu podsektora lokalne TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

države kod izvještavanja, tj. da su obuhvaćena inancijska izvješća svih postojećih JLP(R)S. Nadalje, Eurostat može organizirati tzv. Upstream Dialogue Visit (UDV) u sklopu kojeg se velika pažnja posvećuje procedurama i izvorima podataka te njihovoj kompletnosti, pri čemu eksperti Eurostata imaju pravo pristupa pojedinačnim podacima koje izvještajne institucije dostavljaju sastavljačima PPPD statistika (neposredno ili putem nacionalnog Ministarstva inancija), uključujući baze podataka. Isto tako, rokovi dostave PPPD statistika Eurostatu kraći su u odnosu na postojeće rokove, koje imaju jedinice JLP(R)S za dostavu svojih inancijskih izvješća u FINU, što dolazi posebno do izražaja krajem ožujka (travanjska PPPD noti ikacija Eurostata), pošto je rok za predaju konsolidiranih inancijskih izvještaja razdjela državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a obično početkom travnja (što je prekasno u odnosu na rok za dostavu podataka PPPD statistika u Eurostat). Slijedom navedenog, moglo bi se očekivati skraćenje rokova za dostavu izvještaja JLP(R)S-a prema FINI, kao i pojačana kvalitativna kontrola dostavljenih izvješća JLP(R)S-a od Ministarstva inancija – Državne riznice kao korisnika tih izvještaja, što uključuje i intenzivnije mjere prema jedinicama JLP(R)S-a, 19


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE koje ne dostavljaju FINI svoje propisane izvještaje u zadanim rokovima (ili ih pak u ekstremnim slučajevima uopće ne dostavljaju), sve s ciljem osiguravanja potpunog obuhvata svih jedinica JLP(R)S-a za potrebe izrada PPPD statistika. Eurostat zahtijeva i dostavu povijesnih serija PPPD statistika, tako da se može dogoditi i da se od pojedinih JLP(R)S-a može zatražiti i naknadna dostava (ili ispravak) pojedinih izvješća, koja nisu dostavljena (ili imaju pogreške pri popunjavanju) za neko razdoblje koje se odnosi na prethodne godine. Važnost izvještavanja jedinica podsektora lokalne države (S.1313) vidljiva je i iz ovogodišnje objave rezultata listopadskog PPPD statističkog izvještajnog ciklusa16: naime, Austrija je jedina od svih država članica dobila javnu rezervaciju na kvalitetu podataka, za dostavljene PPPD statistike. Razlog tome je nalaz austrijske državne revizije (Rechnungshof ) 16  http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/221102013-AP/EN/2-21102013-AP-EN.PDF .

koja je provodila revizorski nadzor nad Pokrajinom Salzburg (Salzburg Land), u kojem su ustanovljene slabosti u segmentu inancijskog upravljanja i obuhvata izvještajnih računa te jedinice. Implikacije nalaza austrijske državne revizije po pokazatelje de icita i javnog duga Austrije procjenjivao je austrijski statistički ured (Statistik Austria) u suradnji s Eurostatom. Prve procjene učinaka izvještavanja Pokrajine Salzburg na dug i de icit Austrije u 2012. godini ukazuju da bi stvarna razina duga trebala biti veća za oko 0,5% BDP-a u odnosu na razinu iskazanu u PPPD statistikama, s time da je procijenjeni utjecaj na ukupni de icit Austrije nešto manji. Ovaj slučaj dovoljno nam ilustrira važnost ispravnog izvještavanja od jedinica podsektora Lokalne države (S.1313), budući da nekvalitetno izvještavanje jedne lokalne jedinice može dovesti u pitanje kvalitetu cjelokupne PPPD statistike neke države članice i vjerodostojnost podataka, koji se dostavljaju Eurostatu i koji mogu biti podloga za uključivanje te države u mehanizam PPPD-a.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Central, 21. i 22. studenoga Zagreb, hotel Palace, 12. i 13. prosinca Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju znati više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. • Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, proračunskim procesima, zanimljivostima u

primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasi iciranju i evidentiranju speci ičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju inancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

• Drugi dan radit će se vrlo praktično po pitanjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti te ćete

nakon radionice znati kako dobro popuniti Upitnik i dati Izjavu te kako kontrolirati Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete znati što i kako napraviti da biste riješili slabosti i nepravilnosti u sustavu inancijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnostima i primjenu Naputka u praksi. Detaljan program radionice možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.

20

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


RAČUNOVODSTVO Mladenka Karačić *

UDK 657.2

Postupci i knjiženje u svezi godišnjeg obračuna poreza na dohodak pri isplati zadnje plaće u 2012. godini Autorica u tekstu obrađuje vrlo aktualnu temu postupanja s razlikama od utvrđenog iznosa godišnje obveze poreza na dohodak s fokusom na knjigovodstvene evidencije. Autorica se posebice osvrće na speci ičnosti kod korisnika koji posluju u sustavu državne riznice, ali daje i knjigovodstvena rješenja za ostale obveznike u sustavu proračuna.

1. Obveza konačnog obračuna Temeljem članka 38. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH-120/13, 125/13), prilikom zadnje isplate plaće-dohotka od nesamostalnog rada u godini, poslodavac je obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak u slučajevima kada je porezno opterećenje tijekom godine bilo različito pa radnik, na temelju godišnjeg obračuna poreza, zbog ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osnovice, ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza. Obveza se odnosi na radnike: • koji su bili u radnom odnosu kod poslodavca, odnosno ostvarivali primitke u cijelom poreznom razdoblju, • nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između općina i gradova, koji su propisali plaćanje prireza na porez. Razlike od utvrđenog iznosa godišnje porezne obveze poslodavac može izravnati prilikom zadnje isplate poreza na dohodak od nesamostalnog rada u godini umanjenjem tekuće porezne obveze radnika, koji je tijekom godine preplatio porez na dohodak. Ako je tekuća porezna obveza radnika manja od preplaćenog iznosa poreza na dohodak i prireza, razlika se može izravnati umanjenjem tekuće porezne obveze ostalih radnika s područja iste općine ili grada, a ako ni to nije dovoljno, nakon isplate preplaćenog iznosa iz svojih sredstava, poslodavac podnosi zahtjev za povrat ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu. *  Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

2. Isplata iz sredstava državnog proračuna i zahtjevi za povrat Ministarstvo inancija je u godinama od 2010. do 2012. uputilo proračunske korisnike državnog proračuna, čije se plaće isplaćuju iz državne riznice da, za iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prireza, koji nije moguće vratiti radniku iz obračunatog poreza na dohodak i prireza svih radnika s područja jedne općine, terete račun 129110003 Potraživanje za konačni obračun poreza na dohodak, prilikom unosa u sustav državne riznice zahtjeva za plaćanje za plaću, koja se isplaćuje u prosincu za mjesec studeni. U siječnju, prilikom predaje ID obrasca za prosinac, proračunski korisnici državnog proračuna trebali su nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza na račun državnog proračuna 10010051863000160, s modelom 33 i pozivom na broj 129139-razdjel/glava s kontrolnim brojem -RKP. Neki proračunski korisnici državnog proračuna nisu slijedili upute Ministarstva inancija te su iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prireza platili iz državnog proračuna tereteći konto 31111 Bruto plaće. Samo u tom slučaju trebalo je tražiti povrat na račun državnog proračuna 10010051863000160 s modelom 64 i pozivom na broj 7196RKP-2012. Korisnici državnog proračuna koji će pri obračunu plaće za studeni u prosincu 2013., imati više uplaćenog poreza na dohodak i prireza koji nije moguće vratiti radniku iz obračunatog poreza na dohodak i prireza svih radnika s područja jedne općine, prilikom unosa zahtjeva za plaću u sustav državne riznice, trebaju za taj iznos teretiti račun 124110000 Potraživanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak. U siječnju 2014. navedeni korisnici trebaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza na račun državnog proračuna 1001005-1863000160, s modelom 33 i pozivom na broj 124119-razdjel/glava s kontrolnim brojem -RKP. 21


RAČUNOVODSTVO 3. Knjiženje kod korisnika državnog proračuna Proračunski korisnici državnog proračuna, čije se plaće isplaćuju s jedinstvenog računa državnog proračuna u svom knjigovodstvu evidentiraju iznos više plaćenog poreza na dohodak i prireza u obračunu plaće zaduženjem računa 12411 Potraživanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak uz odobrenje računa iz odjeljka 2311 Obveze za plaće – neto, dok isplatu iz riznice evidentiraju zaduženjem računa iz odjeljka 2311 Obveze za plaće – neto i odobrenjem računa 23954 Ostale nespomenute obveze. Evidentirano potraživanje za više plaćeni porez i prirez na dohodak, te obvezu za uplatu u proračun zatvaraju tek po uplati povrata u državni proračun.

Opis 1. Obračun 2. Isplata plaće iz državnog proračuna 3. Povrat na račun državnog proračuna

Račun Duguje Potražuje 12411 2311 2311

23954

23954

12411

Proračunski korisnici državnog proračuna kojima je Porezna uprava izvršila povrat na jedinstveni račun državnog proračuna, stanje na računu 129110003 (za prethodne godine), odnosno 124110000 (za 2013.) mogu vidjeti u izvještaju iz SAP sustava državne riznice FBL3N Stavke konta glavne knjige. Nadležna ministarstva trebaju dostaviti izvještaj korisnicima treće razine (sudovima, fakultetima i ostalim korisnicima), koji nemaju pristup SAP sustavu državne riznice.

Primjer evidencije iz SAP sustava za korisnika, čija su potraživanja zatvorena:

Pojedini proračunski korisnici državnog proračuna nisu tražili povrat od Porezne uprave smatrajući da je dovoljno da radnik dobije svoja sredstva. Stoga u Glavnoj knjizi državne riznice još uvijek stoje otvorena potraživanja za konačni obračun poreza na dohodak iz ranijih godina. Ministarstvo inancija

je dopisom Klasa: 400-06/13-01/241, Urbroj: 51305-02/13-3, od 22. listopada 2013. zatražilo od tih korisnika obrazloženje zašto navedena potraživanja nisu naplaćena, odnosno dokaz da je uplata na račun državnog proračuna izvršena na način različit od onog navedenog u uputi.

Primjer evidencije iz SAP sustava za korisnika, čija potraživanja nisu zatvorena:

 Potraživanja se u sustavu državne riznice zadužuju i odobravaju kumulativno po glavama organizacijske klasi ikacije, a ne po korisnicima. Nadležna ministarstva imaju podatke o iznosu više plaćenog po22

reza na dohodak i prireza po pojedinim korisnicima, te temeljem izvještaja iz SAP sustava mogu utvrditi, čija su potraživanja ostala otvorena.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


RAČUNOVODSTVO Primjer evidencije iz SAP sustava za razinu glave organizacijske klasi ikacije, na kojoj su evidentirana otvorena potraživanja:

 Ako proračunski korisnik u evidenciji Porezne uprave ima nepodmirenih obveza, temeljem dostavljenog zahtjeva za povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza Porezna uprava zatvara te obveze. U tom slučaju korisnik je obvezan Ministarstvu inancija dostaviti nalog za preknjiženje, kojim će teretiti odgovarajući rashod prema vrsti zatvorene obveze, a odobriti račun 129110003 Potraživanje za konačni obračun poreza na dohodak. Nalog za preknjiženje potrebno je poslati i u slučaju neslaganja iznosa koji je isplaćen iz državne riznice terećenjem konta 129110003 s iznosom za koji se traži povrat od Porezne uprave.

4. Isplate s računa proračunskog korisnike ili računa JLP(R)S Proračunski korisnici koji ne posluju preko računa državne riznice, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prireza podmirili sa svog računa, u zahtjevu za povrat trebaju navesti svoj ra-

čun. Lokalne riznice trebaju svojim korisnicima dati upute za isplatu radnicima i povrat sredstava više uplaćenog poreza na dohodak i prireza, koji nije moguće vratiti radniku iz obračunatog poreza na dohodak i prireza svih radnika s područja jedne općine. Proračunski korisnici koji su zaposlenicima isplatili razliku poreza na dohodak i prireza iz svojih sredstava, ovu isplatu evidentiraju zaduženjem računa 12411 Potraživanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak uz odobrenje računa 11121 Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka. Potraživanje zatvaraju nakon uplaćenog povrata na račun. Opis 1. Obračun

Račun Duguje Potražuje 12411 2311

2. Isplata plaće s računa korisnika

2311

11121

3. Povrat na račun korisnika

11121

12411

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu, hotel Palace, 27. – 29. studeni, s početkom u 9.30 sati Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna. Detaljniji program možete pogledati na 6. stranici magazina ili na internetskoj stranici: www.tim4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

23


RAČUNOVODSTVO Gorana Roje *

UDK 657.2

Izvješćivanje o dugoročnoj iskalnoj održivosti subjekata javnog sektora Uvođenje Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, skora je perspektiva zemalja članica EU. Republiku Hrvatsku također čeka dogradnja državnog računovodstvenog sustava u tom pravcu. Premda dokumenti međunarodnih računovodstvenih tijela kod nas još nemaju izravnu aplikativnu vrijednost, nastojimo čitetelje informirati o suvremenim trendovima na međunarodnoj stručnoj sceni koji mogu poslužiti za kvalitetnu pripremu i promišljanje o informativnim mogućnostima računovodstvenih informacija u upravljanju i sagledavanju iskalne održivosti naših lokalnih jedinica.

1. Uvod U srpnju 2013. godine Odbor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor objavio je prve praktične smjernice (engl. Recommended Practice Guidelines – RPG), čija se provedba preporuča subjektima javnog sektora, koji u inancijskom izvješćivanju primjenjuju Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (MRSJS)1. Riječ je o dvjema publikacijama: Izvješćivanje o dugoročnoj iskalnoj održivosti subjekata javnog sektora (RPG 1)2 i Analiza inancijskih izvješća i dodatna pojašnjenja (RPG 2)3. Objava praktičnih smjernica potaknuta je izradom Koncepcijskog okvira za inancijsko izvješćivanje za jedinice javnog sektora4 kao podloge za daljnji razvoj MRSJS-a na obračunskoj osnovi. Koncepcijski okvir u pripremi kao i obje publikacije –RPG 1 i RPG 2 ukazuju na to da Odbor, uz prezentiranje inancijskih izvješća opće namjene, snažno potiče cjelovitije inancijsko izvješćivanje, odnosno objavu ( inancijskih) informacija koje nisu obuhvaćene spomenutim Mr. sc. Gorana Roje, dipl. oec., neovisni ekonomski stručnjak-konzultant, Zagreb. *

 Engl. IPSAS (International Public Sector Accounting Standards).

1

 Recommended Practice Guidelines 1 (RPG1): Reporting on the Long-Term Sustainability of an Entity’s Finances.

2

 Recommended Practice Guidelines 2 (RPG2): Financial Statement Discussion and Analysis.

3

 Engl. Conceptual Framework for General Purpose Financial Reporting by Public Sector Entities (Chapters 1-4), siječanj 2013.

4

24

izvješćima. Praktične smjernice kao i Koncepcijski okvir dostupni su javnosti na mrežnim stranicama Odbora5. U nastavku teksta autorica nastoji sažeto približiti čitateljima sadržaj spomenutih publikacija.

2. Koncepcijski okvir za inancijsko izvješćivanje za jedinice javnog sektora Izrada Koncepcijskog okvira za inancijsko izvješćivanje za jedinice javnog sektora trenutno je prioritetni projekt Odbora za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (dalje u tekstu: Odbor)6, a u odnosu na postojeći koncepcijski okvir za inancijsko izvješćivanje u privatnom sektoru kojeg je donio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde7, Odbor će odražavati speci ičnosti računovodstva javnog sektora (u terminološkom i sadržajnom pogledu). Svrha donošenja Koncepcijskog okvira za inancijsko izvješćivanje za jedinice javnog sektora je uspostaviti načela koja će poduprijeti inancijsko izvješćivanje jedinica javnog sektora koje su usvojile računovodstveno načelo nastanka događaja. Prva četiri poglavlja koncepcijskog okvira objavljena su u siječnju 2013. godine i sastavni su dio Priručnika 20138, a drugi su u procesu izrade te se njihova objava očekuje u 2014. godini. U trenutno razvijenim i objavljenim poglavljima de inira se uloga Koncepcijskog okvira u razvoju MRSJS-a, utvrđuju se praktične smjernice za potrebe inancijskog izvješćivanja, utvrđuju se primarni korisnici temeljnih inancijskih izvješća, navode se ciljevi inancijskog izvješćivanja tijela javnih vlasti, te se identi iciraju kvalitativne karakteristike i ograničenja informacija u inancijskim izvješćima.  ht tp://w w w.ifac.org/sites/default/ iles/publications/ iles/RPG%201%20Longterm%20Sustainability%20of%20 Public%20Finances%20DRAFT%20July%2016,%202013_0. pdf; https://www.ifac.org/sites/default/ iles/publications/ iles /RPG%202%20Financial%20Statement%20Discussion%20 and%20Analysis%20July%2016,%202013%20DRAFT.pdf. 5

 Engl. IPSASB (International Public Sector Accounting Standards Board). 6

 Engl. IASB (International Accounting Standards Board).

7

 Engl. Handbook of International Public Sector Accounting Pronouncements (2013). 8

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


RAČUNOVODSTVO 3. RPG 1: Dugoročna održivost javnih inancija 3.1. Ciljevi i djelokrug RPG-om 1 osiguravaju se smjernice za prezentiranje informacija o kapacitetu subjekta javnog sektora za pružanje društvenih koristi na postojećim razinama, održavanje postojećih poreznih prihoda, i redovito ispunjenje inancijskih obveza. Očekuje se da će izvješćivanje ovakvog tipa poslužiti kao naznaka dugoročne iskalne održivosti subjekata javnog sektora, što se drži osobito važnim u situacijama, kada su čelnicima potrebne informacije o dugoročnim učincima donesenih mjera i odluka. Ciljevi ovog RPG-a uključuju projekciju primitaka i izdataka i nisu ograničeni isključivo na tijekove u svezi s programima pružanja društvenih koristi. Iako se ovim RPG-om izravno ne uređuje pitanje izvješćivanja na temu održivosti okoliša, smjernice navode da subjekt javnog sektora treba procijeniti inancijski utjecaj čimbenika okoliša i uzeti ga u obzir pri izradi projekcija ukupnih primitka i izdataka.

3.3. Informacije o dugoročnoj iskalnoj održivosti Oblik i sadržaj informacija o dugoročnoj iskalnoj održivosti razlikuju se ovisno o prirodi subjekta i regulatornom okruženju u kojem subjekt posluje, te se iz tog razloga ne potiče jedinstven pristup izvješćivanja o informacijama o dugoročnoj iskalnoj održivosti. Općenito, informacije o dugoročnoj iskalnoj održivosti subjekta uključuju sljedeće komponente: • projekcije budućih primitaka i izdataka mogu se prikazati tabelarno ili gra ički s popratnim tekstualnim pojašnjenjem; • dodatna pojašnjenja (tzv. bilješke) o važnosti i odrednicama dugoročne iskalne održivosti uključujući sve pokazatelje koji se koriste za predstavljanje odrednica; • dodatna pojašnjenja (tzv. bilješke) o načelima, pretpostavkama i metodologiji na kojima se temelje projekcije.

3.2. Odluka o izvješćivanju o dugoročnoj iskalnoj održivosti Pri donošenju odluke da li izvješćivati o dugoročnoj iskalnoj održivosti, izvještajni subjekt treba procijeniti postoje li potencijalni korisnici unaprijednih inancijskih informacija. Naime, informacija o dugoročnoj iskalnoj održivosti u svojem je opsegu šira od informacije koja proizlazi iz inancijskih izvješća, u smislu da uključuje i predviđene buduće primitke i izdatke koji se odnose na dostupnost roba i pružanje usluga, kao i na programe kojima se osiguravaju društvene koristi, i to u višegodišnjem razdoblju. Preciznije kazano, uzimaju se u obzir odluke koje se donose na dan bilance ili prije dana bilance, a koje će rezultirati porastom budućih izdataka ili primitaka koji na dan bilance nisu udovoljavali de iniciji/kriteriju priznavanja obveze ili imovine. Kreće se dakle od pretpostavke da će mjere i odluke, koje se donose u tekućem periodu utjecati na buduće primitke i izdatke u dužem vremenskog periodu, te da je stoga nužno imati informacije o učincima donesenih mjera i odluka, a koje služe kao nadogradnja postojećim stavkama u inancijskim izvješćima opće namjene. Namjera je da se spomenutim dodatnim informacijama korisnicima omogući uvid u različite aspekte sagledavanja dugoročne iskalne stabilnosti subjekata, uključivo i prirodu i opseg inancijskih rizika s kojima se subjekt suočava. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Projekcije valja pripremiti na temelju postojećih mjera i politika, te prema pretpostavkama i saznanjima o budućim gospodarskim i drugim uvjetima. Odgovarajući izbor vremenskog razdoblja se također drži presudnim. S povećanjem vremenskog razdoblja, pretpostavke na kojima se temelje projekcije postaju manje robusne i potencijalno manje dokazive. Isto tako, pretjerano kratka razdoblja mogu povećati rizik da se posljedice događanja izvan danog vremenskog razdoblja previde, čime se umanjuje važnost projekcija.

3.4. Dimenzije dugoročne iskalne održivosti Sastavni dio izvješća o dugoročnoj iskalnoj održivosti čine i dodatna pisana pojašnjenja o svakoj pojedinoj dimenziji iskalne održivosti, odnosno o sljedećim kategorijama – usluge, prihodi i dug. 25


RAČUNOVODSTVO Dimenzije su međusobno povezane, pa stoga i promjene u jednoj dimenziji utječu na ostale kategorije. Primjerice, buduće usluge i prava korisnika inanciraju se prihodima i/ili dugom. Dimenzija usluga ima fokus praćenje: (a) kapaciteta subjekta u zadržavanju postojećeg obujma i kvalitete usluga ili prava na programe koje pruža; (b) izloženost subjekta čimbenicima poput spremnosti ili otpora korisnika usluga kod prihvaćanja promjena u opsegu usluga i prava koje su posljedica odluke subjekata druge razine javne vlasti. Dimenzija prihodi odnosi se na poreze i druge izvore prihoda u razdobljima projekcije, uzimajući u obzir važeće mjere i politike o pružanju usluga, kao i prava na povlastice uz krajnje ograničenje iznosa duga. Ova dimenzija usmjerena je na mjerenje: (a) mogućnosti subjekta, kada je riječ o promjenama postojeće razine oporezivanja ili uvođenja novih izvora prihoda; (b) izloženosti subjekta čimbenicima poput spremnosti ili otpora poreznih obveznika kod prihvaćanja povećanja poreznih iznosa; (c) opsega ovisnosti subjekata javnog sektora o prihodima na koje nemaju kontrolu niti utjecaj u pogledu utvrđivanja iznosa istih. Dimenzija duga odnosi se na informacije o razini duga u razdobljima projekcije, uzimajući u obzir važeće mjere i politike o pružanju usluga, kao i prava na povlastice te prihode od poreza i drugih izvora. Ova dimenzija usmjerena je na mjerenje: (a) uspješnosti subjekta u ispunjavanju njegovih dospijelih inancijskih obveza, mogućnostima re inanciranja obveza ili povećanje duga prema potrebi, a s tim i na održivost razine duga; (b) izloženosti subjekta tržišnim rizicima, povjerenju prema vjerovniku, riziku kamatne stope. Informacija o iznosu neto duga drži se važnom informacijom u procjeni dimenzije duga, budući da na dan bilance predstavlja iznos koji se odnosi na već pružene usluge/dobra, koje će se tek inancirati u budućim razdobljima.

4. RPG 2: Analiza inancijskih izvješća i dodatna pojašnjenja Publikacija RPG 2 dodatak je publikaciji RPG 1 i ima za svrhu pomoći korisnicima u razumijevanju inancijskog položaja, inancijske uspješnosti i novčanih tijekova u inancijskim izvješćima opće namjene subjekata javnog sektora, tako što sadrži smjernice

26

za pripremu i prezentiranje dodatnih pojašnjenja i analize inancijskih izvješća. Smjernice koje se vezuju s analizom inancijskih izvješća i dodatna pojašnjenja odnose se na: • pregled poslovanja subjekta kao i okruženja u kojem subjekt djeluje, • informacije o ciljevima i strategijama u poslovanju subjekata, • analiza inancijskih izvješća subjekta, uključujući značajne promjene i trendove, • rizike i neizvjesnosti koji se vezuju uz pojedine stavke inancijskih izvješća. Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da oblik i sadržaj informacija ovise o prirodi poslovanja subjekta i njegovog regulatornog okruženja. Spomenute RPG 2 smjernice mogu se koristiti kao primjer dobre prakse pri utvrđivanju statusa, ciljeva i obuhvata informacija, a iste bi trebale potaknuti subjekte javnog sektora u pružanju spomenutih informacija korisnicima, kako bi isti stekli detaljniji uvid u poslovanje subjekta, kao i uvid u izvješćivanje o dugoročnoj iskalnoj održivosti subjekta. Značaj smjernica iskazuje se i u promoviranju usporedivosti subjekata, kao i u vremenskoj leksibilnosti pri samoj provedbi analize.

Popis literature: • IPSASB (2013): Reporting on the Long-Term Sustainability of an Entity’s Finances (RPG 1). • IPSASB (2013): Financial Statement Discussion and Analysis (RPG 2). • IPSAS Outlook August 2013; http://www.ey.com/ Publication/vwLUAssets/EY_-_IPSAS_Outlook_ August_2013/$FILE/EY-Outlook-IPSAS-Aug2013. pdf. • IPSASB (2013): Handbook of International Public Sector Accounting Pronouncements, Volume I (pp. 1-905) and Volume II (pp. 906-1688); http:// www.ifac.org/publications-resources/2013-handbook-inter nat ional-public-sec tor-accounting-pronouncements. • IPSASB (2013): Conceptual Framework for General Purpose Financial Reporting by Public Sector Entities (Chapters 1-4), siječanj, 2013.; http:// www.ifac.org/publications-resources/conceptual-framework-general-purpose- inancial-reporting-public-sector-enti-6.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


RAČUNOVODSTVO Davor Mance * Dunja Škalamera-Alilović **

UDK 657.2 Pregledni rad

Certi ikati emisija u okoliš – priznavanje u inancijskim izvještajima Rad obuhvaća priznavanje, vrednovanje, te prestanak priznavanja certi ikata emisija u okoliš, u okviru Međunarodnih standarda inancijskog izvještavanja (MSFI). U radu se analiziraju različiti računovodstveni postupci te njihovi utjecaji na dobit ili gubitak te kapital društva, te se na taj način pokušava premostiti praznina nastala ukidanjem Tumačenja br. 3 Odbora za tumačenja Međunarodnih standarda inancijskog izvještavanja: Prava emitiranja u okoliš. Prikazana problematika vrlo je aktualna u EU i globalno, pa je stoga i za hrvatske emitente u okoliš, poglavito u energetskom sektoru, potencijalno značajna.

1. Uvod Računovodstvo certi ikata emisija u okoliš je u ovom trenutku jedan od najaktualnijih neriješenih pitanja u računovodstvu. Jedinstvena trgovina certi ikatima emisija u okoliš za zemlje Europske unije, započela je 1. siječnja 2005. godine s konačnim ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova. Sustav je zamišljen tako da se propišu maksimalno dozvoljene količine emisija stakleničkih plinova, te se certi ikati u iznosu ekvivalentnih emisija u okoliš ponude na tržištu. Poduzeća koja nisu na neki drugi način u mogućnosti smanjiti emisije stakleničkih plinova, kupuju certi ikate emisija u okoliš, te ih prezentiraju po potrebi regulatornim tijelima, u ime podmirenja obveze nastale u trenutku emisije stakleničkog plina u atmosferu. Kupnja certi ikata jedinica emisija u okoliš je u Europskoj uniji zamišljena kao alternativa neuspjelom projektu uvođenja jedinstvenog poreza na emisije u okoliš. Sustav obuhvaća emisije u atmosferu stakleničkih plinova te onih za koje je dokazano da imaju štetan utjecaj na ozonski omotač. Svi plinovi su denominirani u ekvivalente ugljičnog dioksida (CO2)

*

Davor Mance, mag. oec., Ekonomski fakultet u Rijeci.

Doc. dr. sc. Dunja Škalamera-Alilović, Ekonomski fakultet u Rijeci.

**

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

prema formulama konverzije, koje se zasnivaju na očekivanom negativnom utjecaju na okoliš u odnosu na jednu metričku tonu CO2. Tako ustrojen sustav s burzom i jasnim pravilima, omogućuje potpuno iskorištavanje tržišnih mehanizama alokacije, ali u isto vrijeme i učinkovite alokacije investicija u čiste tehnologije, te učinkovito pridržavanje međunarodnim obvezama smanjena emisija stakleničkih plinova. Certi ikati emisija ugljičnog dioksida postali su tako rijetko dobro, koje stvara vrijednost. DEFINICIJA: Certi ikati jedinica emisija u okoliš Europske unije su utržive vrijednosnice, koje onečišćivači, koji se nalaze u sustavu trgovine jedinicama emisija u okoliš Europske unije (EUETS), moraju predati nadležnom državnom tijelu za podmirenje obveze, koja nastaje emisijom stakleničkih plinova u okoliš. Alokativna e ikasnost je osnovni argument za uspostavu ovog sustava. Ovim se sustavom na osnovama ekonomskih teorija R. H. Coasa (1960.), H. Demsetza (1967.), J. H. Dalesa (1968.) i M. Weitzmanna (1974.) stvara novi oblik imovine i novo tržište. Sustav trgovanja emisijskim pravima Europske unije pruža mogućnost poduzećima da se natječu u smanjenju emisija u okoliš na alokativno učinkovit način. Zbog kvantitativne prirode regulacije tržišta, granični trošak umanjenja onečišćenja je upravo jednak graničnom prihodu dodatne jedinice onečišćenja u proizvodnji, a što je jednako cijeni prava na emisiju u okoliš. Izjednačavanjem graničnih troškova zagađenja izbjegavaju se neželjeni diskriminatorni utjecaji koji bi mogli nastati različitim troškovnim opterećenjima različitih poslovnih subjekata. Jedno od osnovnih načela zajedničkog Europskog slobodnog tržišta je zabrana svakog oblika diskriminacije. U nemogućnosti provedbe zajedničke politike oporezivanja emisija u okoliš zbog zahtjeva jednoglasnosti kod uvođenja poreza, Europska komisija je bila prisiljena količinski ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu za što ne postoje prepreke političke naravi. 27


RAČUNOVODSTVO Financijsko prikazivanje certi ikata emisija u okoliš pretpostavlja rješenje tri problema: 1) prethodno besplatna aktivnost postala je ili će postati trošak; 2) Europska unija je stvorila nove oblike imovine i obveza; 3) za nove oblike imovine i obveza potrebno je pronaći primjerene računovodstvene metode priznavanja, mjerenja, inancijskog i menedžerskog izvještavanja te prestanka priznavanja. Primijenjene metode i mehanizmi inancijskog računovodstva poslovnih subjekata iskazuju samo djelomično praćenje poslovnih promjena vezanih za certi ikate emisija u okoliš, i to uglavnom na načine koji nisu sukladni Međunarodnim standardima inancijskog izvještavanja. Problem nastaje zbog međusobne neusuglašenosti pojedinih standarda inancijskog izvještavanja s računovodstvom fer vrijednosti kao osnovnim računovodstvenim načelom priznavanja imovine. Za razliku od računovodstvenih načela priznavanja i prestanka priznavanja imovine sadržanih u okviru Međunarodnih standarda inancijskog izvještavanja (povijesni trošak, zamjenska vrijednost, nadoknadiva vrijednost i vrijednost u uporabi), računovodstvo fer vrijednosti zahtijeva potpunu reviziju i usuglašavanje svih starijih standarda. Svi sudionici na tržištu su slobodni kupovati i prodavati certi ikate. Stoga svaki sudionik ima tri mogućnosti s obzirom na kombinacije kupoprodaje i emisije u okoliš: 1) može ograničiti emisije u okoliš do dozvoljene gornje granice navedene na stečenim certi ikatima; 2) može ograničiti emisije u okoliš ispod dozvoljene gornje granice stečenih certi ikata te razliku do gornje granice vrijednosti certi ikata može prodati na tržištu ili ih prenijeti u sljedeće razdoblje u kojem ih može iskoristiti; 3) može emitirati u okoliš više onečišćenja nego što je to prvobitno navedeno na zaprimljenim certi ikatima, te u tom slučaju mora dokupiti certi ikate. Ako poduzeće ne dostavi certi ikate do regulatornog roka (mjesec travanj nakon referentne godine) mora platiti kaznu koja ga ne oslobađa obveze naknadne dostave certi ikata iz slijedeće referentne godine. U Republici Hrvatskoj je certi iciranje emisijskih jedinica stakleničkih plinova regulirano Uredbom o Emisijskim certi ikatima za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj (NN, br. 141/08) donesenoj na temelju članka 39., st. 2. Zakona o zaštiti zraka (NN, br. 178/04 i 60/08), sukladno člancima 28

38-40 novog Zakona o zaštiti zraka (NN, br. 130/11). Planom raspodjele emisijskih certi ikata stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN, br. 76/09) dodjeljuje se ukupna emisija certi ikata, koja je ujedno i gornja granica sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj od 13,310 milijuna tona CO2 ekvivalenata godišnje, uključujući i pričuvu za nove sudionike od 0,858 milijuna tona CO2 ekvivalenata godišnje.

Sve emisijske jedinice (100%) raspodjeljuju se postrojenjima bez naknade, 93,6% emisijskih jedinica, raspodjeljuje se postrojenjima, dok je ostatak (6,4%) namijenjen pričuvi za nova postrojenja. Raspodjela emisijskih certi ikata postrojenjima odvija se u dva koraka – emisijske certi ikate raspodjeljuju se na četiri sektora i potom postrojenjima unutar tih sektora. Prema Planu raspodjele (NN, br. 76/09) odabir četiriju sektora zasniva se na okolnostima koje su važne za Hrvatsku. Kod izrade Plana raspodjele emisijskih certi ikata stakleničkih plinova, postrojenja su raspoređena u četiri sektora (1. energetski sektor; 2. ra inerije mineralnih ulja; 3. postrojenja za proizvodnju cementa i proizvodnju vapna; 4. ostala postrojenja). Novim Zakonom o zaštiti zraka (NN, br. 130/11) donosi se i novi Pravilnik o načinu besplatne dodjele emisijskih jedinica postrojenjima (NN, br. 43/12), te nova Uredba o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (NN, br. 69/12).

2. Financijsko izvještavanje emisija u okoliš Financijsko izvještavanje certi ikata emisija u okoliš je poseban računovodstveni problem, čije rješavanje zahtijeva pregled najmanje 12 računovodstvenih standarda (MRS 2 – Zalihe, MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene u računovodstvenim procjenama i pogreške, MRS 20 – Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći, MRS 32 – Financijski instrumenti: objava i prezentacija, TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


RAČUNOVODSTVO MRS 36 – Umanjenje imovine, MRS 37 – Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina, MRS 38 – Nematerijalna imovina, MRS 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i vrednovanje, MSFI 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, MSFI 7 – Financijski instrumenti: objave, MSFI 9 – Financijski instrumenti, MSFI 13 – fer vrijednost). Ukidanjem tumačenja broj 3 Odbora za tumačenje međunarodnih standarda inancijskog izvještavanja, više ne postoji obvezujuća računovodstvena metodologija priznavanja prava emisija u okoliš. Do objave novog tumačenja, poduzeća uglavnom primjenjuju neku od sljedećih metodologija: 1) Računovodstvo prava emitiranja u okoliš prema ukinutom Tumačenju broj 3 Odbora za tumačenje međunarodnog inancijskog izvještavanja. 2) Računovodstvo prava emitiranja u okoliš prema računovodstvu zaštite od rizika (engl. hedge accounting) odnosno točke 85. – 101. MRS-a 39. 3) Računovodstvo prava emitiranja u okoliš prema računovodstvu fer vrijednosti odnosno MSFI 13. 4) Računovodstvo prava emitiranja u okoliš prema MRS-u 2 – Zalihe. Točan računovodstveni tretman je moguć jedino, ako se u potpunosti shvate sve pojedinosti transakcije primjenjujući načelo nastanka događaja. Prema ukinutom Tumačenju broj 3, ovaj sustav stvara: 1) Poziciju imovine kod početnog priznavanja certiikata jedinica emisija u okoliš. Certi ikat emisija u okoliš zadovoljava kriterije priznavanja imovine, jer se radi o resursu pod kontrolom poduzeća kao rezultatu prošlih događaja, a od kojeg se očekuju priljevi budućih ekonomskih koristi u poduzeće, odnosno ušteda. Poduzeće koje sudjeluje u programu može certi ikat ili prodati ili upotrijebiti za podmirenje obveze. 2) Državnu subvenciju, ako je certi ikat dodijeljen bez naknade, odnosno ispod fer vrijednosti. Razlika između iznosa koji se plaća za certi ikat i njegove fer vrijednosti je državna potpora prema MRS-u 20 – Računovodstvo državnih potpora i objava državne pomoći. Početno se primljena državna potpora u obliku certi ikata jedinica emisija u okoliš priznaje u bilanci kao odgođeni prihod, a tek naknadno kao prihod na sustavan način tijekom razdoblja za koje je dana, bez obzira drže li se certi ikati do njihovog isteka ili će biti prodani. Razlika između fer vrijednosti i nabavne vrijednosti certi ikata kod njihovog početnog priznavanja ne može biti priznana u prihodima, jer se takvi prihodi ne mogu pouzdano izmjeriti TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

do samog trenutka njihovog otuđenja odnosno prestanka priznavanja. 3) Obvezu dostavljanja certi ikata stvaranjem emisija u okoliš. Obveza se priznaje u iznosu fer vrijednosti certi ikata emisija u okoliš u trenutku priznavanja obveze nastale emisijom stakleničkih plinova. Takva je obveza u potpunosti sukladna de iniciji obveze iz Okvira Međunarodnih standarda inancijskog izvještavanja, jer se radi o sadašnjoj obvezi, koja je nastala kao posljedica prošlih događaja, a čije podmirenje će zahtijevati odljev resursa u obliku odljeva ekonomskih koristi. Ta je obveza rezerviranje prema MRS-u 37 – Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina. Dakle, ne dolazi do stvaranja neto imovine ili neto obveza, već se priznaju odvojene pozicije imovine i obveza, odgođenog prihoda i odgođenog troška u izvještaju o inancijskom položaju. Certi ikati emisija u okoliš zadovoljavaju kriterije de inicije nematerijalne imovine, kada se radi o imovini, koja se može identi icirati i koja je bez izičke supstance. Stavka nematerijalne imovine se može identi icirati kada: • je odvojiva, od poduzeća i može se prodati, prenijeti, licencirati, iznajmiti ili razmijeniti, bilo pojedinačno ili zajedno pomoću vezanog ugovora, s nekom drugom stavkom imovine ili obveze, ili • proizlazi iz ugovornih ili drugih zakonskih prava, bez obzira na to jesu li ta prava prenosiva ili odvojiva od poduzeća ili od drugih prava i obveza. Nematerijalnu imovinu treba priznati ako, i samo ako su oba sljedeća uvjeta zadovoljena: • vjerojatno je da će buduće ekonomske koristi, koje se mogu pripisati imovini pritjecati u subjekt, i • trošak imovine se može pouzdano izmjeriti.

Poduzeća su dužna dostaviti dokaze o posjedovanju certi ikata emisija u okoliš koje odgovaraju stvarnim emisijama najkasnije do 30. travnja sljedeće kalendarske godine u kojoj je došlo do emisije u 29


RAČUNOVODSTVO okoliš, što se evidentira u dnevniku transakcija regulatornog tijela. U Republici Hrvatskoj, Agencija za nadzor inancijskih usluga (HANFA) je regulatorno tijelo koje evidentira i nadzire kupoprodaju i konačnu dostavu certi ikata emisija u okoliš, koji su u dematerijaliziranom elektroničkom obliku, a Agencija za zaštitu okoliša (AZO) vodi evidenciju o nastalim emisijama u okoliš. Sustav certi ikata jedinica emisija u okoliš nije sustav oporezivanja emisija u okoliš. Važan čimbenik sustava je mogućnost slobodne trgovine certi ikatima. Jedino na taj način je moguće izjednačiti granične stope troškova zagađenja. Stoga će određeni broj sudionika kupiti certi ikate od ostalih sudionika i računovodstveno ih priznati kao imovinu. Međutim, certi ikati stečeni kupnjom nerazlučivi su od onih izdanih bez naknade od državnih tijela. To je dokaz da su certiikati jedinica emisija u okoliš samostalni oblik imovine. Ne postoji dužničko-vjerovnički odnos između certi ikata jedinica emisija u okoliš i njihove obveze dostave regulatornom tijelu. Njihova dostava je obveza poduzeća; međutim, poduzeće na to ne može biti prisiljeno. Certi ikati i obveze postoje zasebno. Stoga, nije prikladno prebijati taj oblik imovine i obveza.

2.1. Neprikladnost priznavanja certi ikata emisija u okoliš kao zaliha Države koje imaju sustav računovodstva prilagođen proizvođačkim djelatnostima kao npr. Njemačka, Austrija i Španjolska, toleriraju priznavanje certiikata jedinica emisija u okoliš u zalihama prema MRS-u 2 – Zalihe, jer se radi o važnom proizvodnom faktoru, te ga se zbog jednostavnosti tretira kao sirovinu iako ima očiti nematerijalni pojavni oblik. Ovaj pristup ima nekoliko prednosti, ali i mana za proizvodna poduzeća: 1) Certi ikati emisija u okoliš prema ovoj metodi germanskog računovodstva bit će početno priznani po nižoj vrijednosti između troška nabave i neto utržive vrijednosti (LCM – lower of cost or market metoda). Ovdje dolazi do nekonzistentnog prikaza, jer se certi ikati u zalihama evidentiraju prema nižoj vrijednosti između troška nabave i neto utržive vrijednosti, a točka 23 MRS-a 20 – Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći izričito nalaže, da se imovina i državna potpora početno prizna po fer vrijednosti. U trenutnoj III. fazi EU-ETS-a, svi se certi ikati dodjeljuju bez naknade. Neprihvatljivo je početno priznati certi ikate bez vrijednosti ili vrijednosti puno manjoj od fer vrijednosti, ako poduzeće ima alternativu i oportunitetni trošak prodaje certiikata. 30

2) Znatno se pojednostavljuje knjigovodstveno praćenje vrijednosti certi ikata, jer ne zahtijeva komplicirano marking-to-market često praćenje promijene cijene, odnosno fer vrijednosti certi ikata. Izbjegava se knjiženje nerealiziranih prihoda. 3) Certi ikati su roba kao i svaka druga proizvodna sirovina, te se knjigovodstveno evidentiraju na isti način. MRS 2 – Zalihe ne zahtijeva materijalni pojavni oblik zaliha, ali zahtijeva njihov sustavan utrošak tijekom proizvodnog procesa unutar jedne godine ili jednog proizvodnog ciklusa. Međutim, certi ikati se ne troše tijekom proizvodnog procesa. 4) Vrednovanje certi ikata na ovaj način, daje bitno različitu vrijednost certi ikata na dan izvještavanja u odnosu na IFRIC 3, koji vrednuje sukladno fer vrijednosti. Zaključno, ova metoda priznavanja nije prikladna jer višestruko narušava primjenu Međunarodnih standarda inancijskog izvještavanja. Značajno se odstupa od vrednovanja prema fer vrijednosti, te se umanjuju vrijednosti imovine, državnih potpora, obveza, prihoda i rashoda. Prikrivaju se zarade koje su posljedica državnih potpora ( engl. windfall pro its). Nije moguće konzistentno priznavati certiikate u zalihama, a da na kraju inancijski izvještaji budu sastavljeni prema Međunarodnim standardima inancijskog izvještavanja.

2.2. Neprikladnost priznavanja certi ikata kao inancijskih instrumenata Prema nekim alternativnim tumačenjima, certi ikati emisija u okoliš bi mogli biti inancijska imovina prema MRS-u 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. Predloženo je također priznavanje certi ikata kao instrumenata zaštite buduće transakcije (buduće emisije u okoliš). Međutim, certi ikati ne zadovoljavaju uvjete de inicije inancijske imovine sadržane u MRS-u 32 Financijski instrumenti: objava i prezentacija, s obzirom na činjenicu da nisu ni glavnični instrument niti ugovorno pravo pribavljanja novca ili neke druge inancijske imovine. Certi ikati nisu ni izvedenice, budući da nemaju zanemarivu početnu investiciju, odnosno investiciju koja je manja od sličnih ugovora s jednakim odzivom na promjene tržišnih pokazatelja, a i ne podmiruje se na budući datum. Činjenica da se certi ikati mogu steći bez naknade (državna subvencija), ne znači da nemaju (zanemarivu) fer vrijednost. Fer vrijednost certi ikata jedinica emisija u okoliš je njegov oportunitetni trošak odnosno trošak smanjenja zagađenja za jednu jedinicu zagađenja. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


RAČUNOVODSTVO Vrlo često dolazi do pogreške da je i sama kupnja certi ikata jedinica emisija u okoliš oblik zaštite. Certi ikati jedinica emisija u okoliš jesu nematerijalni proizvodni faktor kao npr. licenca i zaštitni znak. Poduzeće se može štititi od luktuacija cijena proizvodnih faktora; međutim, ne i od same proizvodnje, jer proizvodnja je pod potpunom ili pretežitom kontrolom poduzeća. Certi ikati jedinica emisija u okoliš nisu oblik zaštite, ako poduzeće očekuje da će tijekom uobičajenog poslovanja odnosno proizvodnog procesa ispustiti u okoliš očekivane odnosno uobičajene količine stakleničkih plinova. Prema MRS-u 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje, odnosno člancima 85 – 101 koji se bave Računovodstvom zaštite, certi ikati jedinica emisija u okoliš ne zadovoljavaju uvjete priznavanja instrumenta zaštite ni u jednoj od ukupno tri kategorije zaštite: zaštite fer vrijednosti imovine ili obveza poduzeća, zaštite novčanih tokova poduzeća i zaštite neto investicije u inozemstvu. Prigovor da certi ikati štite vrijednost novčanih tokova podmirenja obveza, jer sprječavaju plaćanje kazne zbog emisije stakleničkih plinova ne stoji, jer se radi o očekivanom ishodu intendiranog procesa. Zato certi ikati jedinica emisija u okoliš savršeno zadovoljavaju sve uvjete priznavanja predmeta zaštite. Posljedično, inancijske terminske izvedenice kao što su futures, forwards i opcije, čine savršene instrumente zaštite. Tada se štiti fer vrijednost nematerijalne imovine, ako poduzeće posjeduje dugačku poziciju u predmetu zaštite, odnosno certi ikatima jedinica emisija u okoliš. Štite se novčani tokovi, ako poduzeće posjeduje kratku poziciju u predmetu zaštite, odnosno certi ikatima jedinica emisija u okoliš.

2.3. Metoda troška i neprikladnost amortizacije certi ikata emisija u okoliš Nakon početnog priznavanja i vrednovanja, nematerijalnu se imovinu može naknadno vrednovati prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano umanjenje vrijednosti. Međutim, amortizacija nije prikladna za umanjenje vrijednosti certi ikata jedinica emisija u okoliš. Certi ikati se koriste nelinearno, na kraju obračunskog razdoblja. Njihovo korištenje kao imovine kojom se podmiruje obveza prema regulatornom tijelu nije striktno vezano uz sam nastanak te obveze. Naime, poduzeće ne troši certi ikate kod stvaranja emisija u okoliš. Ono stvara obveze. Vjerojatno je da poduzeće u trenutku stvaranja emisija u okoliš ni nema certi ikate u svom posjedu. Certi ikati ne moTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

raju nužno gubiti vrijednost protekom vremena sve do njihovog isteka. Stoga i rashod certi ikata jedinica emisija u okoliš ni na koji način ne slijedi ni njihovu izičku potrošnju niti zastarijevanje, iako imaju rok do kojeg mogu biti iskorišteni. Certi ikati kupljeni u nekoj godini ne moraju biti iskorišteni u istoj godini, te se mogu prenijeti u sljedeću obračunsku godinu. Certi ikati emisija u okoliš jesu nematerijalna imovina, koja se može iskoristiti za podmirenje obveze nastale emisijom stakleničkih plinova u atmosferu. Zbog neprikladnosti amortizacije, preostaje jedino umanjenje vrijednosti prema MRS-u 36 – Umanjenje vrijednosti.

3. Naknadno vrednovanje, umanjenje vrijednosti i ponovno vrednovanje Ako se certi ikati emisija u okoliš priznaju kao nematerijalna imovina, poduzeće će uvijek i konzistentno kao svoju računovodstvenu politiku njihovog inancijskog izvještavanja koristiti ili metodu troška ili metodu revalorizacije. Cilj naknadnog vrednovanja je osigurati, da je imovina poduzeća iskazana po tržišnoj odnosno fer vrijednosti, a u najgorem slučaju po vrijednosti ne većoj od nadoknadivog iznosa. Nadoknadiva vrijednost imovine je veća vrijednost između nadoknadive vrijednosti, odnosno fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje i vrijednosti u uporabi, odnosno sadašnje vrijednosti budućih očekivanih novčanih tijekova. Kod umanjenja vrijednosti imovine, poduzeće će u izvještaju o dobiti priznati gubitak od umanjenja vrijednosti. Poduzeće je dužno na svaki izvještajni dan ponovno procijeniti postoje li naznake ponovne korekcije vrijednosti. Pritom se može služiti vanjskim izvorima informacija, kao na primjer padom kotirajuće tržišne vrijednosti, te unutarnjim izvorima informacija, kao na primjer značajnim promjenama u opsegu i strukturi proizvodnje, koje će dovesti do promjena u korištenju imovine. Ako je nadoknadivi iznos manji od knjigovodstvenog iznosa, tada se knjigovodstveni iznos umanjuje do nadoknadivog iznosa. To smanjenje predstavlja gubitak od umanjenja vrijednosti. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Gubitak od umanjenja vrijednosti, koji je bio priznat u prethodnom razdoblju, ukida se samo, ako je došlo do promjena ili pogrešaka u procjeni, sukladno MRS-u 8 – Računovodstvene politike, promjene u računovodstvenim procjenama i pogreške. Ponovno povećanje, odnosno revalorizacija prethodno umanjene vrijednosti certi ikata jedinica emisija u oko31


RAČUNOVODSTVO liš pripisuje se stavci vrijednosti imovine, ali samo do iznosa prethodno umanjene vrijednosti. Takva revalorizacija, odnosno poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti, priznaje se na potražnoj strani u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Postupak umanjenja vrijednosti prema točki 110-116 MRS-a 36 Umanjenje vrijednosti, u cijelosti je sukladan postupku sadržanom u MSFI 13 – fer vrijednost. Prema MRS-u 36, najbolji dokaz fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje neke imovine je cijena postignuta u obveznom kupoprodajnom ugovoru sklopljenom bez prisile, umanjena za troškove prodaje.

3.1. Metoda revaloriziranog troška nabave Nakon početnog priznavanja, certi ikat emisija u okoliš vrednuje se po revaloriziranom iznosu, koji čini njegova fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za naknadno akumulirane gubitke od umanjenja. Fer vrijednost se određuje na aktivnom tržištu. Revalorizacija će se provoditi u takvim pravilnim razmacima, da se na datum bilance knjigovodstveni iznos sredstva značajno ne razlikuje od fer vrijednosti. Aktivno tržište je ono na kojem se trguje homogenom imovinom, za koju je u bilo kojem trenutku moguće pronaći spremne kupce i prodavatelje u javnoj kotaciji. Certi ikati emisija u okoliš ispunjavaju sve navedene uvjete. Ako se knjigovodstvena vrijednost certi ikata emisija u okoliš uvećava kao posljedica revalorizacije, tada se povećanje priznaje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod stavkom revalorizacije, te akumulirana u glavnici pod stavkom revalorizacijski višak. Međutim, uvećanje vrijednosti certi ikata će biti priznano direktno u dobiti ili gubitku do iznosa koji poništava prethodna umanjenja revalorizacije iste imovine prethodno priznane u dobiti ili gubitku. Ako se vrijednost certi ikata emisija u okoliš umanjuje, smanjenje će biti prikazano u dobiti ili gubitku. Međutim, smanjenje će biti prikazano u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti do iscrpljenja pozitivnog salda pozicije revalorizacije. Smanjenje priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti umanjuje prethodno akumulirani iznos u glavnici na poziciji revalorizacijskog viška. Certi ikati emisija u okoliš prestaju se priznavati njihovom prodajom, uručenjem regulatornom tijelu kod podmirenja nastalih obveza ili istekom vremena njihovog važenja.

metoda početnog priznavanja, ali i naknadnog vrednovanja nematerijalne imovine i državnih potpora. Fer vrijednost je prema de iniciji sadržanoj u točki 24. Međunarodnog standarda inancijskog izvještavanja broj 13 (IFRS 13 – Fair value): cijena koja bi bila primljena za prodaju imovine ili plaćena za prijenos obveze u normalnoj tržišnoj transakciji na glavnom (ili najpovoljnijem) tržištu, na dan mjerenja, pod tadašnjim tržišnim uvjetima (prodajna cijena umanjena za troškove prodaje) bez obzira je li cijena kotirajuća ili je procijenjena nekom tehnikom vrednovanja. Procjena fer vrijednosti odnosi se na točno određenu imovinu odnosno obvezu na određeni dan. Stoga, kada se procjenjuje fer vrijednost, poduzeće uzima u obzir određena svojstva imovine odnosno obveza na isti način na koji bi i ostali sudionici uzimali u obzir ta svojstva na dan vrednovanja. To sigurno uključuje jedinstvenu uporabnu vrijednost certi ikata jedinica emisija u okoliš: može se iskoristiti samo za podmirenje obveze nastale emisijom stakleničkih plinova u okoliš, unutar točno zadanog vremenskog razdoblja. Oportunitetni trošak dobivenih certi ikata sastoji se od mogućnosti njegove prodaje (po fer vrijednosti na dan prodaje) ili mogućnosti njegovog iskorištenja u procesu proizvodnje. Znači, jedini konačni oportunitetni trošak kupnje certi ikata jest investiranje u čišću tehnologiju proizvodnog procesa, ako ta opcija ima niži očekivani trošak od očekivane fer vrijednosti certi ikata. Stoga je oportunitetni trošak certi ikata emisija u okoliš jednak vrijednosti realne opcije na ulaganje u čistu tehnologiju, odnosno predstavlja fer vrijednost certi ikata emisija u okoliš. Za razliku od drugih prava, vrijednost certi ikata jedinica emisija u okoliš nije određena naknadom ili očekivanim budućim prinosima koji direktno proizlaze iz njihovog posjedovanja odnosno iz ugovornog odnosa, već je to odraz trenutne ponude i potražnje na tržištu. S računovodstvenog stajališta, kotirajuća cijena certi ikata jedinica emisija u okoliš može se očitati na aktivnom sekundarnom tržištu (burzi) te stoga zadovoljava prvu hijerarhijsku razinu prema Međunarodnom standardu inancijskog izvještavanja 13 – fer vrijednost.

3.3. Otuđenje i prestanak priznavanja certi ikata emisija u okoliš

3.2. Fer vrijednost certi ikata jedinica emisija u okoliš

Certi ikati jedinica emisija u okoliš mogu biti otuđeni na sljedeći način:

Sukladno točki 44 MRS-a 38 – Nematerijalna imovina, fer vrijednost je dozvoljena alternativna

1) Mogu biti prodani. U tom slučaju, njihov računovodstveni tretman je sukladan MSFI 5 – Dugo-

32

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


RAČUNOVODSTVO trajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. 2) Mogu biti dostavljeni regulatornom tijelu za podmirenje obveze. 3) Mogu isteći odnosno prestati važiti, a da ne budu iskorišteni. U svim navedenim slučajevima, certi ikati će se prestati priznavati, a svi dobici ili gubici iz prodaje bit će prikazani u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Na kraju obračunskog razdoblja, poduzeće ima obvezu dostaviti regulatornom tijelu (u Hrvatskoj elektroničke zapise certi ikata emisija u okoliš evidentira HANFA) certi ikate jedinica emisija u okoliš jednake ekvivalentnim količinama ispuštenih stakleničkih plinova u okoliš. Do trenutka obračuna, potvrde i dostave regulatornom tijelu, obveza je odgođena (pasivno vremensko razgraničenje), a trošak je nastao. Troškovi certi ikata emisija u okoliš priznaju se u rashode, u trenutku ostvarivanja ekonomskih koristi, koje proizlaze iz ostvarenih prihoda prodanih proizvoda, roba i usluga kod čijeg ostvarenja je došlo do emisija u okoliš. Državne potpore se odgađaju u priznavanju prihoda, ako za posljedicu imaju sustavnu nadoknadu troška. Osnovna svrha dodjele certi ikata emisija u okoliš bez naknade je sustavna nadoknada troškova koje nameće EU-ETS.

4. Računovodstvena evidencija poslovnih događaja certi ikata Primjer: Proizvodno poduzeće energetskog kapaciteta većeg od 20MW i sudionik Sustava trgovine emisijama Europske unije (EU-ETS-a) primilo je na samom početku godine od države, bez naknade, 1 milijun certiikata jedinica onečišćenja ekvivalentnih 1 milijun metričnih tona CO2.

Računovodstvo priznaje u nematerijalnoj imovini fer vrijednost stečenih certi ikata emisija u okoliš. Najbolji pokazatelj fer vrijednosti certi ikata je njihova kotirajuća cijena na glavnom tržištu. Sukladno točki 12 i točki 24 MRS-a 20 – Računovodstvo državnih potpora i objave državnih pomoći, primljena državna potpora u obliku certi ikata jedinica emisija u okoliš priznaje se u bilanci kao odgođeni prihod, a tek naknadno kao prihod na sustavan način tijekom razdoblja za koje je dana. RB Opis Konto Duguje Potražuje 1 Certi ikati emisija u okoliš 011 6.180.000,00 (nematerijalna imovina) Odgođeno priznavanje 294 6.180.000,00 prihoda iz državnih potpora

Tijekom proizvodnje dušične kiseline HNO3, a tijekom katalitičke oksidacije amonijaka NH3 poduzeće je u obračunskom razdoblju do 30. lipnja 2013. godine ispustilo u atmosferu između ostaloga i 1000 tona dušikovog oksida N2O, koje prema tablici konverzije GWP-a (Global Warming Potential) jesu ekvivalentne 310.000 tona CO2. Za emitiranu količinu onečišćenja u zrak, poduzeće u bilanci priznaje obvezu dostave certi ikata u trenutku nastajanja emisije u okoliš u obliku rezervacije. Obveza je odgođena do potvrde regulatornog tijela nakon 31. prosinca tekuće godine. Tada obveza postaje kratkoročna i treba biti podmirena tijekom travnja iduće godine. Vrijednost rezervacije (obveze) dostave certi ikata emisija u okoliš, na dan sastavljanja inancijskih izvještaja, mjeri se najboljom procjenom potrebnog rashoda za podmirenje obveze u trenutku priznanja njezine fer vrijednosti, odnosno trenutne tržišne vrijednosti certi ikata.

Tablica 1. Kotirajuće nominalne cijene certi ikata jedinica emisija u okoliš

 Izvor: European Energy Exchange, URL: http//www.eex.com

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

33


RAČUNOVODSTVO Tablica 2. Kotirajuće nominalne cijene certi ikata jedinica emisija u okoliš

Izvor: European Energy Exchange, URL: http//www.eex.com

Alternativno, najbolja procjena buduće vrijednosti certi ikata je terminska odnosno future vrijednost: Tablica 3. Kotirajuće terminske cijene (futures) certi ikata jedinica emisija u okoliš June 28, 2013

Dec16

€ 4,92

June 28, 2013

Dec15

€ 4,65

June 28, 2013

Dec14

€ 4,54

June 28, 2013

Dec13

€ 4,35

Izvor: European Energy Exchange, URL: http//www.eex.com

Poduzeće 30. lipnja 2013. godine korigira fer vrijednost certi ikata prema kotirajućim cijenama na burzi, priznaje prihod od državnih potpora i rezervira trošak certi ikata za učinjene emisije: RB

2

3

4

Opis Konto Duguje Potražuje Vrijednosno usklađenje dugotrajne 018 1.870.000,00 nematerijalne imovine Trošak vrijednosnog usklađenja dugotrajne 440 1.870.000,00 nematerijalne imovine Odgođeno priznavanje prihoda 294 1.915.800,00 iz državnih potpora Prihodi iz državnih 786 1.915.800,00 potpora Trošak rezerviranja certi ikata emisija u 450 1.336.100,00 okoliš Rezervacija certi ikata emisija 282 1.336.100,00 u okoliš za učinjene emisije

Pretpostavimo da na dan sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja (31. prosinca 2013.) cijena cer34

ti ikata iznosi 5 €/tCO2 te da je poduzeće prodalo neiskorištene certi ikate po toj cijeni. Naše poduzeće knjiži prihode državnih potpora, prihode od ukidanja rezerviranja, te prodaju certi ikata: RB

Opis Konto Duguje Potražuje Odgođeno priznavanje 5 294 4.264.200,00 prihoda iz državnih potpora Prihodi državnih 786 4.264.200,00 potpora Ukidanje rezervacije 6 certi ikata emisija 282 1.336.100,00 u okoliš za učinjene emisije Prihodi od ukidanja 782 1.336.100,00 rezerviranja 7 Kupci 120 3.450.000,00 Certi ikati jedinica 011 4.264.200,00 emisija u okoliš Vrijednosno usklađenje dugotrajne 018 1.290.300,00 nematerijalne imovine Prihodi od prodaje dugotrajne 781 476.100,00 nematerijalne imovine

Ukupna zarada odnosno razlika između prihoda i rashoda iznosi € 4.786.100,00; što je manje od fer vrijednosti državne potpore dodijeljenih certi ikata od € 6.180.000,00.

4. Zaključak U radu su analizirani različiti računovodstveni postupci priznavanja, vrednovanja, naknadnog vrednovanja, te prestanka priznavanja certi ikata emisija u okoliš u računovodstvu te njihova prihvatljivost u inancijskom izvještavanju. Tijekom priznavanja i naknadnog vrednovanja pozicija imovine, obveza i TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


RAČUNOVODSTVO glavnice vezanih uz poslovne promjene certi ikata jedinica emisija u okoliš, dolazi do stvaranja razlike između prihoda i rashoda, iako su npr. svi certi ikati stečeni bez naknade po osnovi državnih potpora. Tumačenje broj 3 Odbora za tumačenja Međunarodnih standarda inancijskog izvještavanja – Prava emitiranja u okoliš još uvijek predstavlja najbolje moguće rješenje inancijskog izvještavanja o certi ikatima emisija u okoliš. Osnovna stručna zamjerka primjeni IFRIC-a 3 je bilo nekonzistentno priznavanje i vrednovanje imovine i obveza. Certi ikati se vrednuju po fer vrijednosti, a obveze po sadašnjoj vrijednosti u trenutku nastanka, a ne u trenutku podmirenja. To dovodi do različitog tretmana istih stavki na dugovnoj i potražnoj strani. To se može izbjeći primjenom računovodstva fer vrijednosti u oba slučaja: kod vrednovanja imovine i kod vrednovanja obveze. Naime, ako se obveza odgodi do trenutka potvrde od strane regulatornog tijela, onda se njezina vrijednost može ispravljati usporedno s promjenama vrijednosti imovine. Odstupanja od fer vrijednosti u troškovima, mogu se riješiti primjenom standardnih troškova i odstupanjima od standardnih troškova.

Literatura Coase, R. H., (1960.) The problem of social cost. Journal of Law and Economics, 3, 1-44. Dales, J. H. (1968.) Land, water and ownership. Canadian Journal of Economics, 1, 791-804. Demsetz, H. (1967.) Toward a Theory of Property Rights. American Economic Review 57, 2 (May): 347-359. Europska komisija (2005.) Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, Reducing the Climate Change Impact of Aviation. COM (2005) 459, Brussels. Europski parlament i Vijeće europske unije (2003.) Directive 2003/87/EC establishing a scheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community and amending Council Directive 96/61/EC. IASB — Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (2011.) Međunarodni standardi inancijskog izvještavanja – International Financial Reporting Standards (IFRS). IASC, London. Weitzman, Martin L. (1974.) Prices vs. Quantities, The Review of Economic Studies, Vol. 41, No. 4, s. 477-491.

Uskoro u prodaji izdanje:

Primjena Zakona o proračunu! Ova publikacija daje osvrt na sadržaj, praktične aspekte i provedbu odredbi Zakona o proračunu s posebnim naglaskom na promjene u Zakonu te službena tumačenja pojedinih odredbi Zakona. Upravo zbog utjecaja koje odredbe Zakona o proračunu imaju na primjenu proračunskih procesa na svim razinama, ova će publikacija, svojim praktičnim pristupom, olakšati i pomoći svim proračunskim korisnicima, kao što su dječji vrtići, škole, javne vatrogasne postrojbe, muzeji, kazališta, arhivi, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, nacionalni parkovi i parkovi prirode, fakulteti, instituti, sudovi i ostali, kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ministarstvima i drugim državnim tijelima u lakšem razumijevanju obveza u procesu upravljanja proračunskim sredstvima. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen)

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

35


REVIZIJA Nikolina Bibić *

UDK 657.2

Danijela Stepić **

Provjera kvalitete rada unutarnje revizije Unutarnja revizija svoju ulogu i svrhu najbolje može potvrditi kvalitetnim radom, pa je stoga kontinuirano procjenjivanje kvalitete rada i njeno unaprjeđenje jedan od imperativa ove profesije. Što o pitanju provjere kvalitete rada unutarnje revizije zahtijevaju Međunarodni standardi za stručnu provedbu unutarnje revizije i Međunarodni okvir profesionalnog djelovanja; kako nacionalna regulativa uređuje ovo područje; koje se aktivnosti očekuju od voditelja jedinica za unutarnju reviziju; a što će o pitanju provjere kvalitete rada unutarnje revizije u narednom razdoblju poduzimati Središnja harmonizacijska jedinica – autorice detaljnije donose u nastavku članka.

1. Uvod Unutarnja revizija razvija se u javnom sektoru Republike Hrvatske skoro već 10 godina. Uvedena je kao nova profesija u sklopu pretpristupnih priprema za članstvo Republike Hrvatske u EU u okviru Poglavlja 32 – Financijski nadzor. Svrha unutarnje revizije je da svojom savjetodavnom ulogom pomaže institucijama javnog sektora procjenjujući funkcionalnost i učinkovitost sustava unutarnjih inancijskih kontrola, te dajući preporuke i savjete najvišoj razini rukovodstva: kako unaprijediti postojeće sustave kontrola i izbjeći moguće probleme, koji mogu imati utjecaj na ostvarenje ciljeva korisnika proračuna. Unutarnja revizija svojom aktivnošću zahvaća sve poslovne sustave i procese, sve organizacijske cjeline unutar institucije, fokusirajući naravno ograničene revizorske resurse na najrizičnija područja poslovanja, a svoje usluge – preporuke i savjete za unapređenja daje najvišoj razini rukovodstva – ministrima, županima, gradonačelnicima, pomoćnicima ministara, pročelnicima upravnih i gradskih odjela i ostalim rukovoditeljima. Upravo širina područja djelovanja i korisnici usluga unutarnje revizije nameću potrebu kvalitetnog rada unutarnje revizije. Svoj rad unutarnja revizija temelji na Međunarodnim standardima za stručnu provedu unutarnje revizije, temeljem kojih je pripremljena i zakonska i *

Nikolina Bibić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

**

Danijela Stepić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

36

podzakonska regulativa, koja uređuje područje unutarnje revizije u javnom sektoru RH, te priručnici, upute i smjernice za rad. Međutim, radi li ili ne unutarnja revizija u skladu s propisanom metodologijom, razvija li metodologiju rada u skladu s potrebama prakse i speci ičnostima u poslovanju svojih institucija, postiže li učinke, prihvaćaju li se i provode revizorske preporuke od strane rukovodstva i koliko je rukovodstvo zadovoljno uslugama unutarnje revizije, te kako vidi i ocjenjuje koristi od njenog funkcioniranja, neka su od pitanja na koje odgovore treba potražiti upravo provjerom kvalitete rada unutarnje revizije. Izgradnja unutarnje revizije kao nove profesije zahtijevala je veliki angažman na stvaranju zakonske i podzakonske regulative, izradi metodologije rada, izgradnji sustava izobrazbe i ovlaštenja za rad, organizacijsko ustrojavanje unutarnje revizije u proračunskim korisnicima na državnoj i lokanoj razini, te popunjavanje kapacitetima unutarnjih revizora. Prethodno razdoblje obilježilo je stvaranje svih tih preduvjeta za funkcioniranje nove profesije, a provjera kvalitete rada unutarnje revizije provodila se u opsegu, koji je omogućavao praćenje napretka u ustrojavanju i funkcioniranju unutarnje revizije. Središnja harmonizacijska jedinica je u okviru godišnjih izvješća o radu unutarnje revizije pratila aktivnosti izrade i provedbe strateških i godišnjih planova unutarnje revizije, provedbe preporuka, područja revidiranja, što je više davalo statističke podatke o aktivnostima unutarnje revizije, nego detaljnije podatke o kvaliteti rada u smislu primjene i razvoja metodologije. Izuzetak su strateški i godišnji planovi i revizorska izvješća, koja su bila dostupna Središnjoj harmonizacijskoj jedinici i koja su analizirana i s aspekta njihove kvalitete u smislu primjene propisane metodologije. Provjera kvalitete uključivala je i aktivnosti nadzora obavljanja unutarnje revizije od samih voditelja jedinica za unutarnju reviziju. Sukladno Priručniku za unutarnje revizore ver. 4.0., studeni 2010., voditelji jedinica za unutarnju reviziju imali su i obvezu izrade Programa osiguranja kvalitete i unaprjeđenja, predložak kojeg je sadržan u dodatku PriručniTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


REVIZIJA ka11 i obvezu provođenja samoprocjene. Međutim, tek manji dio unutarnjih revizija, njih 40% prema podacima Središnje harmonizacijske jedinice, je izradilo Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja u proteklom razdoblju i provelo ga u praksu. Navedeni postupci predstavljaju određene segmente provjere kvalitete rada unutarnje revizije, koje će u narednom razdoblju trebati dalje razvijati i nadopunjavati oblicima i alatima, koji će pomoći da se razvije cjelovit pristup provjeri kvalitete rada unutarnje revizije. Naime, Međunarodni standardi za stručnu provedu unutarnje revizije veliku pažnju posvećuju upravo provjeri kvalitete rada unutarnje revizije i ovom se tematikom bavi nekoliko standarda, koji će se detaljnije predstaviti u nastavku. Pored toga treba naglasiti da je sukladno članku 35. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) Središnja harmonizacijska jedinica između ostalog nadležna za obavljanje provjere kvalitete unutarnje revizije zbog prikupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada. Novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13) objavljen u srpnju 2013. godine detaljnije uređuje područje provjere kvalitete rada unutarnje revizije od strane Središnje harmonizacijske jedinice, ukazujući time također, da će ovo područje biti naročito važno u narednom razdoblju.

2. Tri razine provjere kvalitete rada Provjera kvalitete rada unutarnje revizije u javnom sektoru može se obavljati iz tri razine: • iz razine jedinice za unutarnju reviziju – interno vrednovanje (prema Standardu 1311), • iz razine Središnje harmonizacijske jedinice (prema Zakonu o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru), • iz razine vanjskih, kvali iciranih i neovisnih ocjenjivača – eksterno vrednovanje (prema Standardu 1312). O navedenim razinama provjere kvalitete rada unutarnje revizije Središnja harmonizacijska jedinica često je informirala unutarnje revizije. Prošlogodišnji seminar unutarnjih revizora, organiziran od Središnje harmonizacijske jedinice, u cijelosti je bio posvećen tematici provjere kvalitete unutarnje revizije2. Međutim, još uvijek su prisutne dvojbe i neja1  http://www.m in.hr/adminmax/docs/7.%20Sadrzaj%20 i%20struktura%20Programa%20osiguranja%20kvalitete%20 i%20unapredenja-%20PREDLOZAK.doc.

 Programa 8. Seminara unutarnjih revizora u javnom sektoru i prezentacije sa seminara dostupne su na web stranici Minis-

2

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

snoće u poimanju razlika između navedenih razina provjere kvalitete rada unutarnje revizije, a naročito su česta pitanja zamjenjuje li provjera kvalitete rada unutarnje revizije od Središnje harmonizacijske jedinice eksterno vrednovanje, koje je inače kao takvo uređeno Standardom 1312.

U cilju da se pojasne razlike između navedenih razina provjere kvalitete, kao i uloga i nadležnosti koje ima Središnja harmonizacijska jedinica u ovom području, u nastavku će se detaljnije predstaviti zahtjevi Međunarodnih standarda za stručnu provedu unutarnje revizije o pitanju provjere kvalitete, te njihova primjena u javnom sektoru, uvažavajući njegovu speci ičnost, odnosno postojanje središnje institucije zadužene za koordinaciju aktivnosti na razvoju unutarnje revizije u javnom sektoru.

3. Provjera kvalitete rada sukladno Standardima Međunarodni standardi za stručnu provedu unutarnje revizije (dalje u tekstu: Standardi) pitanja provjere kvalitete uređuju sljedećim Standardima: • Standard 1300 – Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja • Standard 1310 – Zahtjevi programu osiguranja kvalitete i unaprjeđenja • Standard 1311 – Interno vrednovanje • Standard 1312 – Eksterno vrednovanje • Standard 1320 – Izvještavanje o programu osiguranja kvalitete i unaprjeđenja tarstava inancija, Središnje harmonizacijske jedinice http:// w w w.m in.hr/hr/8-seminar-unut arnjih-rev izora-u-javnom-sektoru.

37


REVIZIJA • Standard 1321 – Uporaba izraza: Provedeno u skladu sa Standardima • Standard 1322 – Obavijest o neusklađenosti Standard 1300 – zahtijeva da glavni revizor, odnosno voditelj jedinice za unutarnju reviziju razradi i održava Program osiguranja kvalitete i unapređenja koji obuhvaća sve aspekte aktivnosti unutarnje revizije. U okviru tumačenja ovog Standarda naglašava se da Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja treba biti uspostavljen, tako da omogućava procjenu usklađenosti aktivnosti unutarnje revizije s De inicijom unutarnje revizije, Standardima te procjenu primjene Etičkog kodeksa od strane unutarnjih revizora. Program također služi za procjenu učinkovitosti unutarnje revizije, ali i kao mogućnost za pronalaženje prostora za unaprjeđenje. Program mora biti dovoljno obuhvatan da uključuje sve aspekte djelovanja i upravljanja unutarnjom revizijom, a treba ga provoditi voditelj jedinice za unutarnju reviziju ili provedba mora biti pod njegovim izravnim nadzorom Standard 1310 – zahtijeva da Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja mora uključivati interno i eksterno vrednovanje, što se dalje razrađuje Standardom 1311 (interno vrednovanje) i Standardom 1312 (eksterno vrednovanje). Standard 1311 – zahtijeva da interno vrednovanje uključuje: • Stalne kontrole radnog učinka (uspješnosti) unutarnje revizije. • Povremene kontrole koje se provode samoprocjenom ili vrednovanjem od drugih osoba u organizaciji, koje posjeduju znanje o praksi unutarnje revizije Standard 1312 – zahtijeva da se barem jednom u pet godina provede eksterno (vanjsko) vrednovanje od kvali iciranog, neovisnog ocjenjivača ili ocjenjivačkog tima izvan organizacije. Standard 1320 – zahtijeva da voditelj jedinice za unutarnju reviziju mora obavijestiti više rukovodstvo (čelnika korisnika proračuna) o rezultatima Programa osiguranja kvalitete i unapređenja. Standard 1321 – voditelj jedinice za unutarnju reviziju može navesti da su aktivnosti unutarnje revizije provedene u skladu s Međunarodnim standardima za stručnu provedbu unutarnje revizije, ako rezultati Programa osiguranja kvalitete i unaprjeđenja (uključujući interno i eksterno vrednovanje za jedinice za unutarnje revizije koje postoje najmanje 5 godina) mogu potkrijepiti takvu izjavu. 38

Standard 1322 – zahtijeva da voditelj jedinice za unutarnje revizije u slučaju neusklađenosti s De inicijom unutarnje revizije, Etičkim kodeksom ili Standardima koje imaju utjecaj na cjelokupan opseg ili provedbu unutarnje revizije mora o tome obavijestiti više rukovodstvo tj. čelnika korisnika proračuna. Rezimirajući zahtjeve Standarda može se ukratko navesti sljedeće: • voditelj jedinice za unutarnju reviziju mora izraditi Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja, te provoditi interno vrednovanje uključujući stalne i povremene kontrole, • najmanje jednom u pet godina treba provoditi eksterno vrednovanje, i to od kvali iciranih, neovisnih ocjenjivača ili ocjenjivačkog tima, • izraz: provedeno u skladu s Međunarodnim standardima za stručnu provedbu unutarnje revizije – može se koristiti jedino, ako rezultati Programa osiguranja kvalitete i unaprjeđenja to mogu potvrditi. Standardi ne navode ulogu Središnje harmonizacijske jedinice u provjeri kvalitete, koja je kao takva isključivo svojstvena javnom sektoru. Stoga je važno ukratko podsjetiti na ulogu i svrhu Središnje harmonizacijske jedinice, da bi se lakše razumjela njena uloga i svrha u provjeri kvalitete. Naime, Središnja harmonizacijska jedinica – organizacijska cjelina Ministarstva inancija ima ulogu koordinacije aktivnosti na razvoju metodologije i standarda rada, organizaciju izobrazbe, izradu priručnika, uputa, smjernica i sl. U okviru javnog sektora to je centralna institucija zadužena za koordinaciju aktivnosti na razvoju unutarnje revizije. Središnja harmonizacijska jedinica kao takva mora pratiti aktivnosti unutarnje revizije i provjeravati kvalitetu rada, jer time si osigurava važan izvor informacija za razvoj metodologije i standarda rada. Stoga Zakon o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru daje nadležnost Središnjoj harmonizacijskoj jedinici za obavljanje provjere kvalitete rada unutarnje revizije sa svrhom prikupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada. Provjera kvalitete unutarnje revizije s razine Središnje harmonizacijske jedinice ne zamjenjuje niti ne isključuje eksterno (vanjsko) vrednovanje, koje se zahtijeva sukladno Standardu 1312. Razlog tome je što Središnja harmonizacijska jedinica ne zadovoljava jedno od osnovnih načela eksternog ocjenjivača, a to je neovisnost zbog svoje uključenosti u izradu zakonske i podzakonske regulative, izradu metodologije rada, organizaciju TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


REVIZIJA izobrazbe i druge aktivnosti iz svoje nadležnosti vezane uz razvoj unutarnje revizije. Međutim, obavljanje provjere kvalitete rada unutarnje revizije od Središnje harmonizacijske jedinice neophodno je, i predstavlja dobru pripremu za unaprjeđenje aktivnosti u kojima je uočena mogućnost za poboljšanja, kako bi se što spremnije dočekalo eksterno vrednovanje i kako bi rezultati istoga dali odgovarajuće jamstvo rukovodstvu i ostalim zainteresiranim stranama, da unutarnja revizija postupa u skladu s De inicijom unutarnje revizije, Etičkim kodeksom, Standardima te da posluje na učinkovit i djelotvoran način i kao takva da dodaje vrijednost i unapređuje poslovanje organizacije.

• praćenje povratnih informacija od revidiranih subjekata i ostalih zainteresiranih strana, • ocjenjivanje radne dokumentacije za što je preporuka uključiti i unutarnje revizore koji ne sudjeluju u revizijama vezano za koje se ocjenjuje radna dokumentacija, • kontrola utrošenog vremena, inancijskih i ljudskih resursa za provođenje revizija, • analizu ostalih pokazatelja učinkovitosti (uspješnosti) unutarnje revizije kao što je primjerice praćenje preporuka u smislu koliko ih provedeno, koliko je djelomično provedeno, razlozi ne prihvaćanja preporuka i sl.

4. Interno vrednovanje kvalitete Voditelj jedinice za unutarnju reviziju odgovoran je za provođenje nadzora nad aktivnostima unutarnje revizije, kako bi se pružilo odgovarajuće jamstvo da unutarnja revizija: • postupa u skladu s De inicijom unutarnje revizije, Etičkim kodeksom i Standardima, • posluje na učinkovit i djelotvoran način, • djeluje tako da je zainteresirane strane (prvenstveno rukovodstvo i revidirani subjekti) percipiraju da dodaje vrijednost i unapređuje poslovanje Interno procjenjivanje ili interno vrednovanje kako to Standardi nalažu uključuje: • stalne kontrole radnog učinka (uspješnosti) unutarnje revizije, • povremene kontrole koje se provode putem samoprocjene ili vrednovanja od strane drugih osoba u organizaciji koje posjeduju znanje o praksi unutarnje revizije. Stalna kontrola je sastavni dio svakodnevnog nadzora, kontrole i praćenja aktivnosti unutarnje revizije. Stalna kontrola treba biti dio rutinske prakse upravljanja unutarnjom revizijom te koristiti postupke, alate i informacije, koji se smatraju potrebnim za procjenu usklađenosti s De inicijom unutarnje revizije, Standardima i Etičkim kodeksom. Stalna kontrola u okviru internog vrednovanja uključuje sljedeće: • nadzor nad provođenjem unutarnjih revizija (uključujući nadzor nad svim fazama od planiranja, provođenja revizije, izrade izvješća do praćenja provedbe preporuka), • pridržavanje kontrolnih lista i postupaka (npr. de iniranih Priručnikom za unutarnje revizore, ali i ostalih, ako su na razini jedinice za unutarnju reviziju uspostavljeni), TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Povremene kontrole provode se putem samoprocjene ili vrednovanjem od drugih osoba u organizaciji, koje posjeduju znanje o praksi unutarnje revizije. Sukladno tumačenju Standarda 1311 dostatno poznavanje praksi unutarnje revizije podrazumijeva u najmanju ruku razumijevanje svih elemenata Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja. Povremene kontrole u okviru internog vrednovanja mogu uključiti: • anketiranje revidiranih subjekata i ostalih zainteresiranih strana, • samoprocjenu koju provode sami unutarnji revizori, • kombinaciju samoprocjene i naknadnog pregleda obavljene samoprocjene od strane drugih unutarnjih revizora ili drugih kompetentnih stručnjaka. S obzirom na to da je unutarnja revizija još uvijek relativno nova profesija i da se unutar institucija javnog sektora još uvijek grade kapaciteti unutarnjih revizora, teško je za očekivati da unutar proračunskih korisnika ima drugih osoba, osim unutarnjih revizora unutar jedinice za unutarnju reviziju, koji bi posjedovali dostatna znanja o praksi unutarnje revizije u toj mjeri da bi mogli obaviti kontrolu rada unutarnje revizije. 39


REVIZIJA Stoga se kao oblik povremenog vrednovanja u okviru internog vrednovanja ističe samoprocjena za potrebe koje voditelji jedinica za unutarnju reviziju imaju pripremljen Upitnik u sklopu Priručnika za unutarnje revizore ver. 4.0., studeni 2010. godine3 . Popunjavanje tog upitnika služi u svrhu samoprocjene, koju je potrebno provesti jednom na godišnjoj razini, i ta aktivnost treba biti uključena u Godišnji plan rada unutarnje revizije.

5. Eksterno vrednovanje kvalitete Kao što je već prethodno navedeno Standard 1312 uređuje pitanje eksternog vrednovanja. Sukladno Standardu eksterno vrednovanje treba provesti barem jednom u 5 godina, i to od kvali iciranog neovisnog ocjenjivača ili ocjenjivačkog tima izvan organizacije. Od ocjenjivača se očekuje kompetentnost u dva područja: profesionalnom obavljanju unutarnje revizije i eksternom vrednovanju. Prosudbu pokazuje li ocjenjivač ili ocjenjivački tim dovoljnu kompetentnost i jesu li kvali icirani, treba donijeti voditelj jedinice za unutarnju reviziju. Eksterni ocjenjivači također trebaju biti neovisni, odnosno ne smiju imati obveze ili interese u organizaciji, čije je unutarnja revizija predmet eksternog vrednovanja ili prema zaposlenicima u takvoj organizaciji. Pored toga preporuka za rad uz Standard 1312 navodi da osoba, koja radi kao eksterni ocjenjivač mora: • biti kompetentan, ovlašteni stručnjak za reviziju koji posjeduje aktualno i temeljito znanje o Standardima, • biti dobro upoznat s najboljom praksom struke, • imati barem tri godine aktualnog iskustava u struci unutarnje revizije ili sličnim poslovima na rukovodećoj razini.

Eksterno vrednovanje treba obuhvatiti širok raspon5 koji uključuje sljedeće elemente; • poštivanje De inicije unutarnje revizije, Etičkog kodeksa i Standarda, kao i povelje o unutarnjoj reviziji, planove, politike, postupke, praksu i mjerodavne zakonske i regulatorne zahtjeve, • očekivanja višeg i nižeg menadžmenta od unutarnje revizije, • integriranje unutarnje revizije u upravljačke procese u organizaciji, uključujući odnose među ključnim skupinama, koje sudjeluju u tom procesu, • alate i tehnike koje koristi unutarnja revizija, • kombinaciju znanja, iskustva i struke među osobljem, uključujući usredotočenost osoblja na unaprjeđenje postupaka, • odluku o tome dodaje li ili ne revizija vrijednost i unaprjeđuje li poslovanje organizacije. Preliminarne rezultate eksternog vrednovanja treba raspraviti s voditeljem jedinice za unutarnju reviziju tijekom i na kraju postupka vrednovanja, dok se konačni rezultati moraju priopćiti voditelju jedinice za unutarnju reviziju, a kopiju poslati čelniku korisnika proračuna. Priopćenje rezultata o provedenom eksternom vrednovanju treba sadržavati6: • mišljenje o poštivanju De inicije unutarnje revizije, Etičkog kodeksa i Standarda na osnovi strukturiranog postupka ocjenjivanja (poštivanje, djelomično poštivanje, nepoštivanje), • ocjenu i vrednovanje korištenja najbolje prakse, kako onih koji su uočeni tijekom ocjenjivanja, tako i drugih koje su potencijalno primjenjive na organizaciju, • preporuke za unaprjeđenje prema potrebi, • odgovore voditelja jedinice za unutarnju reviziju, koji uključuju akcijski plan i rokove provedbe.

Voditelji ocjenjivačkih timova trebali bi posjedovati i dodatnu razinu stručnosti i iskustva, što uključuje prethodno iskustvo (rad) u timovima za eksterno vrednovanje, uspješno završenu edukaciju Međunarodnog Instituta Internih revizora o ocjenjivanju kvalitete ili slične edukacije, te iskustvo voditelja jedinice za unutarnju reviziju. Dva su moguća pristupa eksternom vrednovanju4, odnosno eksterni ocjenjivač ili ocjenjivački tim može provesti: • potpuno eksterno vrednovanje, • neovisnu provjeru interne samoprocjene i izvješća, koje je izradila unutarnja revizija.   http://www.m in.hr/hr/regulatorni-okvir-1-2

5

  Preporuka za rad uz Standard 1312-1 točka 4.

6

3 4

40

  Preporuka za rad uz Standard 1312-1 točka 10.   Preporuka za rad uz Standard 1312-1 točka 12. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


REVIZIJA S obzirom na zahtjeve Standarda vezano uz eksterno vrednovanje vidljivo je da je obavljanje postupka eksternog vrednovanja izuzetno zahtjevno. Posebno je zahtjevno i sveobuhvatno obavljanja potpunog eksternog vrednovanja. Analizirajući iskustva ostalih zemalja u okruženju primjena Standarda vezana uz eksterno vrednovanje funkcije unutarnje revizije u javnom sektoru je otežana zbog zahtjeva, koji se postavljaju pred ocjenjivače koji bi obavljali eksterno vrednovanje, ali i činjenice da su potrebna i inancijska sredstva za potrebe provođenja takvog postupka. S obzirom na navedeno, ovaj oblik, bolje rečeno ova razina provjere kvalitete rada unutarnje revizije malo je ili gotovo uopće nije prisutna u javnom sektoru.

6. Provjera kvalitete s razine Središnje harmonizacijske jedinice Središnja harmonizacijska jedinica sukladno članku 35. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru nadležna je za obavljanje provjere kvalitete unutarnje revizije s ciljem odgovarajućeg praćenja provedbe preporuka i njihova usklađenja kod korisnika proračuna, a u svrhu prikupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada. Navedena zakonska obveza je detaljnije uređena Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13), kojim je de inirano da Središnja harmonizacijska jedinica provjeru kvalitete aktivnosti unutarnje revizije obavlja redovitom godišnjom i povremenom provjerom.

6.1. Redovita godišnja provjera Redovita godišnja provjera aktivnosti unutarnje revizije obavlja se na temelju godišnjih izvješća korisnika proračuna o obavljenim unutarnjim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije. Navedena provjera obavlja se kontinuirano od 2005. godine i njome se prikupljaju informacije o stanju i stupnju razvoja unutarnje revizije, te se objedinjenim godišnjim izvješćem o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola o istome izvješćuje Vijeće za unutarnju inancijsku kontrolu u javnom sektoru i Vlada Republike Hrvatske. Podaci koji se prate godišnjim izvješćima o unutarnjoj reviziji prvenstveno se odnose na organizacijsko ustrojstvo i kapacitete unutarnje revizije, jesu li ili ne izrađeni strateški i godišnji planovi rada unutarnje revizije, broj provedenih revizija i eventualna odstupanja izvršenja u odnosno na planirano, područja koja su zahvaćena aktivnošću unutarnje revizije te provedba preporuka. Tako prikupljeni i analizirani podaci više se koriste u svrhu praćenja aktivnosti unutarnje revizije i njenog razvoja u smislu jačanja kapaciteta unutarnje revizije i razine akTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

tivnosti (broj planiranih, broj provedenih revizija, područja koja se zahvaćaju aktivnošću unutarnje revizije i provedba preporuka). Godišnja provjera uključuje sve korisnike proračuna koji imaju ustrojenu unutarnju reviziju, i kao takva ne ostavlja prostor za dublje analize same kvalitete rada u smislu detaljnog pregleda usklađenosti sa Standardima, propisanom regulativom, metodologijom i smjernicama.

6.2. Povremena provjera kvalitete aktivnosti unutarnje revizije Za razliku od godišnje provjere kvalitete, povremena provjera kvalitete aktivnosti unutarnje revizije, kako je de inira novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna, obavlja se povremenim pregledom cjelovitog obavljanja poslova unutarnje revizije. Cilj obavljanja povremene provjere kvalitete je utvrditi stanje i ocijeniti usklađenost aktivnosti unutarnje revizije kod korisnika proračuna sa zakonima i drugim propisima, koji uređuju unutarnju reviziju u Republici Hrvatskoj, te metodologijom rada koju izrađuje Središnja harmonizacijska jedinica. U cilju operacionalizacije obavljanja povremene provjere kvalitete Središnja harmonizacijska jedinica je izradila i na internetskim stranicama Ministarstva inancija objavila7 Uputu o obavljanju povremene provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije kod korisnika proračuna (kolovoz 2013.), kojom su de inirani cilj, opseg provjere kvalitete, planiranje obavljanja provjere kvalitete, osobe koje obavljaju provjeru kvalitete, njihove obveze i odgovornosti, dokumentacija za obavljanje provjere kvalitete, postupak obavljanja provjere kvalitete, izvješćivanje i vođenje očevidnika o obavljenim provjerama kvalitete. S obzirom na opseg obveznika Zakona i broj uspostavljenih unutarnjih revizija u javnom sektoru (do kraja 2012. godine 174 korisnika proračuna su uspostavili unutarnju reviziju na državnoj i lokalnoj razini) Središnja harmonizacijska jedinica će unutarnje revizije, koje će biti predmet povremene provjere, odabrati na temelju kriterija koji su određeni Uputom, a uključuju: a) ustrojstvenu razinu unutarnje revizije i broj unutarnjih ustrojstvenih jedinica u sastavu unutarnje revizije, b) broj godina rada unutarnje revizije, c) broj sistematiziranih i popunjenih radnih mjesta unutarnjih revizora, d) broj obavljenih unutarnjih revizija u prethodnoj godini,   http://www.m in.hr/hr/provjera-kvalitete.

7

41


REVIZIJA e) ostale relevantne informacije vezane uz unutarnju reviziju (nalazi vanjske revizije vezani uz unutarnju reviziju i sl.), f) organizacijska struktura korisnika proračuna, čija je unutarnja revizija predmet provjere kvalitete, g) broj proračunskih i izvanproračunskih korisnika u nadležnosti korisnika proračuna, čija je unutarnja revizija predmet provjere kvalitete, h) iznos proračuna korisnika proračuna, čija je unutarnja revizija predmet provjere kvalitete8. Unutarnje revizije odabrane sukladno navedenim kriterijima bit će uvrštene u Godišnji plan povremene provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije kod korisnika proračuna. Navedeni Godišnji plan Središnja harmonizacijska jedinica ima obvezu izraditi i usvojiti do kraja veljače tekuće godine. Godišnji plan će se također objavljivati na internetskim stranicama Ministarstva inancija s napomenom da ga Središnja harmonizacijska jedinica može po potrebi ažurirati tijekom godine. Uz to što će objavom Godišnjeg plana korisnici proračuna i voditelji jedinica za unutarnju reviziju imati informacije o terminu obavljanja provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije, Središnja harmonizacijska jedinica će, sukladno Uputi, dostaviti korisniku proračuna/unutarnjoj reviziji pisanu obavijest o početku obavljanja provjere kvalitete najmanje 10 dana prije datuma određenog za početak obavljanja provjere. Člancima 14. i 15. Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna je de inirano da će povremenu provjeru kvalitete obavljati djelatnici Središnje harmonizacijske jedinice zajedno sa stručno ovlaštenim unutarnjim revizorima iz drugih korisnika proračuna, koje je predložila Središnja harmonizacija jedinica. Kriteriji za odabir stručno ovlaštenih unutarnjih revizora iz drugih korisnika proračuna su, sukladno navedenoj Uputi; a) najmanje dvije godine radnog iskustva na radnom mjestu voditelja jedinice za unutarnju reviziju, b) istaknuti rezultati rada u području unutarnje revizije (utemeljeni na obavljenoj provjeri kvalitete od Središnje harmonizacijske jedinice), c) da nisu kažnjavani za povredu službene dužnosti. Bitno je naglasiti da je Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna de inirano, da je unutarnja revizija dužna postupiti po preporukama danim u okviru obavljene provjere, a izvješće o rezultatima povremene provjere kvalitete se dostavlja voditelju jedinice za unutarnju reviziju i čelniku korisni  Iznos se uzima na razini razdjela organizacijske klasi ikacije, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za godinu u kojoj se provjera kvalitete planira obaviti.

8

42

ka proračuna. Tako će potvrdu: djeluje li unutarnja revizija u skladu s propisanom metodologijom, te u kojim područjima je potrebno daljnje unaprjeđenje aktivnosti, što bi garantiralo i veću kvalitetu njenog rada – osim voditelja jedinica za unutarnju reviziju, dobiti i čelnik korisnika proračuna. Što se tiče Središnje harmonizacijske jedinice, rezultati obavljenih provjera koristit će se prvenstveno za daljnji razvoj metodologije rada, ali i za ciljano usmjerenje ostalih aktivnosti, kao što su organizacija izobrazbe u područjima za koja je, u okviru obavljenih provjera, uočeno nedostatno razumijevanje, izrada dodatnih smjernica i uputa radi lakše primjene u praksi i sl. Obavljanje provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije će svakako biti i poticaj jedinicama za unutarnju reviziju za kontinuirani razvoj kvalitete njihovih aktivnosti.

7. Zaključak S obzirom na to da unutarnja revizija ima procjeniteljsku i vrlo bitnu savjetodavnu ulogu, odnosno da obavlja procjenu: uspostavljenih kontrolnih mehanizama, njihovu adekvatnost, učinkovitost i djelotvornost te daje preporuke i savjete za poboljšanje poslovanja – svakako bi trebala kontinuirano težiti visokoj razini kvalitete svojih aktivnosti i usluga. Zahtjevi Standarda za uspostavom i održavanjem programa osiguranja kvalitete i unaprjeđenja predviđaju da se i unutarnja revizija nađe kao predmet procjene, i to prvenstveno od voditelja jedinica unutarnje revizije, što predstavlja interno vrednovanje; ali i od neovisnih vanjskih procjenitelja za potrebe vanjskog/eksternog vrednovanja. Osim Standarda, zakonska obveza predviđa da Središnja harmonizacijska jedinica obavlja provjeru kvalitete rada unutarnje revizije sa svrhom prikupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada. Važno je naglasiti da se provjera kvaliteta rada unutarnje revizije s razine Središnje harmonizacijske jedinice ne može izjednačiti s eksternim vrednovanjem onako kako to zahtijevaju Standardi, zato što se Središnja harmonizacijska jedinica ne može smatrati u potpunosti neovisnom, s obzirom na to da izrađuje metodologiju, smjernice i upute za rad unutarnje revizije. Budući da se modeli provjere kvalitete rada unutarnje revizije tek počinj razvijati, naglasak u prvoj fazi razvoja bit će prvenstveno na intenziviranju aktivnosti voditelja jedinica za unutarnju reviziju vezano za interno vrednovanje te obavljanju provjere kvalitete unutarnje revizije s razine Središnje harmonizacijske jedinice. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA NABAVA Sabina Rebrović *

UDK 347.2

Primjeri zelene nabave U prošlom broju časopisa obrađena je tema zelene nabave kroz mogućnosti njezine implementacije u dokumentaciji za nadmetanje te primjer računanja životnih troškova samog proizvoda. U ovom članku prikazat će se klasi iciranje ekoloških oznaka te na primjerima predočiti implementacija zelenih kriterija prilikom nabave električne energije, građevinskih i drvnih komponenata te nabave organski proizvedene hrane.

1. Eko-oznake Kako bi se olakšalo prepoznavanje proizvoda koji zadovoljavaju određene ekološke (okolišne) standarde, na tržištu postoji veliki broj eko-oznaka. Proizvodi moraju zadovoljiti niz zahtjeva prije negoli se dopusti postavljanje oznake. Eko-oznaka se može koristiti na dva različita načina u kontekstu tehničke speci ikacije: • kod izrade tehničkih speci ikacija kako bi se de inirale karakteristike robe, radova i/ili usluga koje se nabavljaju; • da bi se provjerila usklađenost sa zahtjevima, oznaka se prihvaća kao jedan od načina dokazivanja usklađenosti s tehničkim speci ikacijama. Da bi se eko-oznake mogle koristiti u tehničkim speci ikacijama, određeni uvjeti moraju biti zadovoljeni: • obilježja robe ili usluga moraju biti prikladno deinirani. Ovo podrazumijeva da se mogu koristiti samo one eko-oznake koje se odnose na predmet nabave. Ako eko-oznaka sadrži kriterij, koji je povezan s općom praksom upravljanja tvrtke koja nudi proizvod ili uslugu, one nisu prihvatljive kao tehničke speci ikacije; • zahtjevi za eko-oznakama moraju se temeljiti na znanstvenim informacijama; • zahtjevi moraju biti usvojeni korištenjem participativnog pristupa (čl. 23. Direktive 2004/18/ EZ od 31. travnja 2004. godine speci icira da sve zainteresirane strane, kao što su vladina tijela, potrošači, proizvođači, distributeri i organizacije za zaštitu okoliša, moraju biti u mogućnosti su-

djelovati u procesu adaptacije eko-oznaka) i biti dostupni svim zainteresiranim stranama; • ne smije se zahtijevati od ponuditelja da bude registriran pod određenom eko-oznakom, već naručitelj mora prihvatiti bilo koje drugo sredstvo dokazivanja usklađenosti sa zahtjevima, primjerice tehnička dokumentacija proizvođača ili ispitno izvješće priznatog tijela (ispitni laboratoriji, potvrdbena i inspekcijska tijela koja zadovoljavaju primjenjive europske norme). Primjer 1. Implementiranje eko-oznaka, Danska, grad Kolding Grad Kolding, Danska, uključuje EU eko-oznaku, zajedno s drugim ekološkim oznakama u svojim postupcima nabave, s velikim uspjehom. Primjenjivi kriteriji iz eko-oznaka direktno su postavljeni u tehničkim speci ikacijama i/ili kriterijima za odabir ponude. U dokumentaciji za nadmetanje propisuje se da je kopija licence za korištenje eko-oznake dokaz sposobnosti gospodarskog subjekta, ali također da je alternativna dokumentacija prihvatljiva. Postupci javne nabave na kojima su korištene eko-oznake su nabava: sredstava za čišćenje, fotokopirnog papira, radnih odjela, usluga čišćenja robe, usluga printanja, toaletnog papira i održavanja voznog parka. U svijetu postoje deseci dobrovoljnih shema eko-oznaka, bilo da su pokrenuti od strane vlade ili od privatnih i nevladinih organizacija. Većina eko-oznaka koristi višestruke kriterije temeljene na analizi cjeloživotnih troškova. Postoje i eko-oznake koje se temelje samo na jednom kriteriju: utjecaju na okoliš (npr. Energy Star, označavanje energetske e ikasnosti). Eko-oznake mogu biti vrlo korisne naručiteljima. Prilikom propisivanja ekoloških zahtjeva i uvjeta u dokumentaciji za nadmetanje mogu se koristiti i eko-oznake. Proizvod koji nosi eko-oznaku smatra se usklađenim s zahtjevima i uvjetima nabave, pa se tako može uštediti vrijeme potrebno za duge procese veri ikacije, iako dakako i drugi dokazi (prikladna sredstva) moraju biti dopušteni.

2. ISO klasi ikacija *  Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Ako naručitelj želi upotrebljavati kriterije eko-oznaka u dokumentaciji za nadmetanje, ključno je da je 43


JAVNA NABAVA tijelo koje izdaje oznake vjerodostojno i neovisno. U nekim slučajevima, proizvođači mogu sami tvrditi da su njihovi proizvodi zeleni, kako bi postigli određenu prednost u odnosu na druge proizvođače. Da bi se razlikovalo prihvatljivo eko-označavanje od lažnih tvrdnji, Međunarodna organizacija za standarde (ISO) postavila je skup kriterija za određivanje prihvatljive sheme eko-označavanja – ISO 140244. Ključni kriteriji uključuju: • pouzdanost informacija; • transparentnost administrativnih procedura u vezi s eko-shemama; • postojanje službenog procesa konzultacija s dionicima. Prema ISO klasi ikaciji postoje tri tipa eko-označavanja1: 1) Oznake Tipa I Ova grupa oznaka je vjerojatno najkorisnija za javnu nabavu. Oznake proizvoda temelje se na analizi cjeloživotnog utjecaja proizvoda na okoliš. Kriterije postavlja neovisno tijelo, a prate se procesima certi ikacije ili revizije. Transparentnost i kredibilitet osigurani su certi iciranjem od treće strane. Većina postojećih nacionalnih i međunarodnih shema eko-oznaka pripada upravo ovoj grupi oznaka. Neke od eko-oznaka Tip I: • The EU Flower – eko-oznaka Europske unije: www. eco-label.com • The Nordic Swan, Skandinavija: www.svanen.nu • The Blue Angel (Blauer Engel), Njemačka: www. blauer-engel.de • Umweltzeichen, Austrija: www.umweltzeichen.at • NF Environment, Francuska: www.marque-nf.com • Milieukeur, Nizozemska: www.milieukeur.nl • AENOR, Španjolska: www.aenor.es • Energy Star – označavanje energetski e ikasne opreme: www.eu-energystar.org • Popis ostalih eko-oznaka može se pronaći na internetskoj stranici Globalne mreže za eko-označavanje (engl. Global Eco-labelling Network – GEN): www.gen.gr.jp/product.html. 2) Oznake Tipa II Ove oznake su ustvari informativne deklaracije, koje postavljaju proizvođači, uvoznici ili distributeri. Informacije nisu neovisno veri icirane, ne upotrebljavaju prede inirane kriterije i najmanje su informativne od svih tipova oznaka.   Procura+, Vodič za isplativu održivu javnu nabavu, drugo izdanje, str. 29, dostupno na: http://www.sredisnjanabava.hr/ UserDocsImages/Procura+%20prirucnik.pdf 1

44

3) Oznake Tipa III Ove oznake ne opisuju proizvod, već informiraju potrošača o njegovom utjecaju na okoliš. Proizvod se boduje prema učincima na okoliš, koji su određeni korištenjem LCC metode (engl. Life-Cycle-Cost – tj. analiza troškova životnog ciklusa). Ocjenu daje certi icirana agencija, na temelju niza pokazatelja učinaka na okoliš, kao što su potrošnja energije, emisije u zrak i vodu, i dr. Oznaka daje kupcu priliku da usporedi rezultate različitih proizvoda i kupi onaj s najboljim rezultatom, no ne daje smjernice koliko dobar proizvod doista jest.

3. Primjeri provođenja zelene javne nabave 3.1. Izgradnja i obnova građevina Mnoge javne vlasti gledajući kroz okolišne, ekonomske i socijalne elemente, sve više pridaju važnost održivoj izgradnji građevina. Najznačajniji utjecaj građevine na okoliš je u potrošnji energije. Građevine potroše 40% energije, emitiraju 36% CO2, i stvaraju gotovo 50% otpada, dok su troškovi u javnom sektoru 40% za proizvode i usluge vezane s građevinama. Ostali čimbenici koji se uzimaju u obzir su i kvaliteta zraka unutar same građevine, potrošnja vode, utjecaj na promet ili korištenje zemljišta, te na otpad koji se proizvede tijekom građevinskih radova. Zgrade su veoma kompleksni sustavi, sastavljeni od brojnih dijelova, koji utječu na cjelokupnu učinkovitost zgrade. Kako postupati prema GPP-u? • uključiti selekcijske kriterije; za arhitekte i inženjere – iskustvo u izgradnji ekološki održivih građevina, a za izvođače – korištenje odgovarajućih ekoloških mjera upravljanja prilikom gradnje; • speci icirati minimum potrebnih energetskih standarda za ukupnu gradnju prilikom svake faze postupka javne nabave, uz dodjeljivanje dodatnih bodova za ugovore, koji postižu standarde iznad zadanog minimuma; • posavjetovati se o standardima kao što su TC/ CEN 350 (održivost građevinskih radova) i 351 (građevinski nusprodukti – procjena ispuštanja opasnih tvari), kako bi determinirali koje standarde bi trebali uskladiti i navesti u svojoj speci ikaciji ili koje bi ekvivalentne standarde mogli uključiti u speci ikaciju; • dati prednost dizajnu građevina koje daju mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije; • ograničiti korištenje opasnih materijala prilikom gradnje; TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA NABAVA • poticati korištenje materijala od drveta i drugih prirodnih materijala, recikliranih materijala te korištenje već prije upotrijebljenih materijala nakon njihovog korisnog vijeka trajanja; • pridavanje važnosti kvaliteti zraka unutar zgrade, adekvatnoj ventilaciji; • zahtijevati korištenje štednih vodnih instalacija i poticanje iskorištavanja kišnice i prljave vode; • uključiti ugovorne klauzule vezane za otpad i upravljanje resursima te transport građevinskog materijala; • ugovorom obvezati izvođače da prate energetsku učinkovitost određen broj godina nakon gradnje, te da obučavaju korisnike zgrade o održivom korištenju energije unutar zgrade.

Značajni izvori zelenih kriterija su razne eko-oznake za građevinske proizvode i usluge. Međutim, nije lako odrediti zajedničke ili jednake pokazatelje za sve zemlje EU. Postoje različite metode za izračunavanje energetskih potreba zgrada ili kvantitativnih zelenih pokazatelja. Tu su i različiti društveni i tradicionalni čimbenici, koji utječu na ove kriterije. Zbog različitih načina gradnje, dostupnosti održivog materijala i dr., teško se uspostavlja zajednička metodologija za mjerenje održivosti u izgradnji i postavljaju kriteriji za zelenu nabavu. U nekim zemljama postoji i nedostatak podataka vezanih za LCA i LCC, pa je samim time teško uspostaviti pristup provedbe zelene nabave. Eko-oznake za zgrade uglavnom pokrivaju samo građevinske proizvode, a ne i same zgradu u cjelini. U mnogim zemljama postoje neke dodatne nacionalne oznake. Neke od oznaka su: međunarodne: EU Ecolabel i Natura Plus, te nacionalne: Nordic Swan, Blue Angel, IBO IBO Quality Mark; austrijski, mađarski, i nizozemski Ecolabel. Primjer 2. Grad Koprivnica – „Koprivničke šparne hiže” Projektom „Novo lice Koprivnice“ planirano je da u sljedeće tri godine Lenišće – istok postane Zeleni kvart TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

grada Koprivnice s ukupno sedam „Koprivničkih šparnih hiža“ i dvadesetak nisko-energetskih obiteljskih kuća. „Šparna hiža” zgrada je s 28 stanova, veličine od 35 do 66m2 i 46 parkirno-garažnih mjesta. Cijena kvadrata stana bila je 1000€. Projektirana je kao zgrada s maksimalnom potrošnjom energije za grijanje do 15 kWh/m2, čime je uvrštena u A+ energetski razred prema Pravilniku o energetskom certi iciranju zgrada. Cijeli je projekt realiziran po Programu društveno poticane stanogradnje, te je na tako po prvi puta u Hrvatskoj ostvarena kombinacija društveno poticane stanogradnje i energetske e ikasnosti u građevinarstvu. Javnom nabavom je de iniran krajnji cilj – izrada projektne dokumentacije i izgradnja zgrade do potpune gotovosti i funkcionalnosti po sistemu „ključ u ruke“. Tehničke speci ikacije su uključile kriterije prema kojima građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da godišnja potrebna energija za grijanje ne smije biti veća od 15 kWh/m2 NKP, a sam projekt mora biti izrađen poštujući kriterije održive gradnje, uz korištenje materijala, konstrukcija i sustava koji daju najpovoljniji odnos toplinske zaštite objekta i cijene izgradnje, odnosno potrošnje energenata te korištenje obnovljivih izvora energije. Također izvođači radova su morali priložiti dokaz tehničke i stručne sposobnosti u vidu popisa izrađene projektne dokumentacije/izvedenih radova za građevine od kojih je najmanje jedna za koju je izdan energetski certi ikat A ili A+, uz obveznu dostavu certi ikata uz ponudu. Do sada su dovršene i otvorene dvije „Šparne hiže“ dok za treću traje postupak ugovaranja nakon provedenog postupka javne nabave.

3.2. Drvna građa Mnogi javni ugovori uključuju javnu nabavu drveta i drvne građe kao dio građevinskih radova, namještaja i podnih obloga. Koncept održivog i legalnog korištenja drveta od ključne je važnosti u EU, što dovodi do usvajanja brojnih zakonodavnih i dobrovoljnih mjera reguliranja praćenja drvnih kretanja. Računa se da se godišnje u EU uveze između 10-20 milijuna kubika nelegalno posječenog drva! EU želi tome stati na kraj uvođenjem novih mjera, među kojima je i Drvna regulativa. Drvna regulativa zahtjeva da sva drvna građa plasirana na tržište EU potječe iz legalnih izvora i da je dužnost opskrbljivača predočiti dokaz da drvo ili drvna građa nije rezultat nelegalne sječe drva u zemlji podrijetla. Uvoznik mora znati tko je drvo posjekao i gdje, te sve ostale detalje koji se odnose na lanac proizvodnje drva. Kad kupuje drva od neke druge zemlje iz EU ili iz vlastite zemlje, trgovac je dužan imati dokumentaciju o tome od koga je drvo 45


JAVNA NABAVA kupljeno i kome je prodano. FLEGT akcijski plan uključuje bilateralne Dobrovoljne partnerske ugovore, koji osiguravaju legalnost uvezenog drveta. Cerit ikacije poput FSC (engl. Forestry Stewardship Council) ili PEFC (engl. Programme for the endorement of forest certi ication schemes) postoje, i mogu se koristiti za dokazivanje kompetencija nekih ili svih traženih kriterija. Osim FSC i PEFC oznaka, za drvo i proizvode od drva važne su: Blue Angel (za proizvode na bazi drva koji uključuju građevinski materijal, različite vrste papira i kartona, ambalaže, i namještaja), Bra Miljöval (za proizvode od drva ili na drvnoj bazi), Environmental choice (za drvo i proizvode od drva, podove, uredski namještaj i razne vrste papira), Eco Mark (za različite vrste papira, kartona, drva i namještaja te materijala za pakiranje), Enviro Choice (za drvne proizvode, uključujući razne vrste papira, namještaja i podova), EU Flower (za drvne proizvode, uključujući razne vrste papira i građevinskog materijala, Green Seal (za proizvode od drva, uključujući razne vrste papira, namještaja, iverica, vlaknatica te ambalaže), Greenguard (certi icirani proizvodi ispunjavaju zahtjeve US Environmental Protection Agencije, US Green Building vijeća, te njemačke Blue Angel oznake), Swan (za neke proizvode od papira, također potvrđuje da su proizvodi od drva trajni, da ne sadrže teške metale, te da su proizvedeni od šuma kojima se održivo upravlja). Postoje proizvodi koji nose eko-oznake, a zapravo ne odgovaraju ekološkim standardima. Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) i druge institucije daju smjernice o općem deklariranju standarda, kako bi pomogli u odabiru eko-oznake. Kako postupati prema GPP-u? • Zahtijevati da svo drvo bude iz legalnih i održivih izvora, dokaz o sukladnosti može se tražiti veri iciranjem od treće strane, kao i certi ikatima poput FSC ili PEFC, ili FLEGT dozvolu. Alternativne dokaze legalnosti drveta također se moraju prihvatiti. • Uključiti ugovorne klauzule sa zahtjevom od dobavljača da poštuje prava šumskih radnika i starosjedilačkih skupina, koje su odgovorne za gospodarenjem šumom.

toga, od travnja 2010. godine politika nabave drvne građe proširena je na zahtijevanje ugovornih klauzula, kojima se rješavaju društvena pitanja, tako da sva drvna građa mora potjecati iz šumskog izvora, gdje se uzima u obzir: • identi iciranje, dokumentiranje i poštivanje pravnih, uobičajeno i tradicionalnih zakupa i korištenja prava koja se odnose na šume; • mehanizmi za rješavanje pritužbi i sporova, uključujući one koje se odnose na prava posjedovanja i korištenja prava šumskih praksi upravljanja i uvjeta za rad; • očuvanje osnovnih radničkih prava i zdravlja šumskih radnika.

3.3. Hrana i ugostiteljske usluge Prema studiji izrađenoj za EK, sektor hrane i pića utječe s udjelom između 20% i 30% na okoliš u Europi. Glavni zagađivač u ovom sektoru su kemikalije u proizvodnji i tretiranju hrane te njezin transport. Mnoge javne vlasti nastoje povećati udio korištenja organske hrane u školama i poslovnim kantinama, kao i smanjiti udio korištenja mesnih proizvoda. Održivo korištenje morskih resursa i ambalažnog otpada također su važni za razmatranje. Kako postupati prema GPP-u? • odrediti minimalan postotak hrane koja mora biti organski uzgojena (prema Uredbi 2092/91). Također omogućiti dodatno bodovanje prilikom odabira ponuda za postotak organske hrane iznad razine zadane minimumom; • speci icirati minimalan postotak i/ili nagradne bodove za sezonsko voće i povrće te morskih proizvoda; uključiti ugovorne klauzule za minimiziranje otpadaka hrane i otpadaka od prehrambene ambalaže; • za ugostiteljske usluge primijeniti kriterije obveznog primjenjivanja mjera okolišnog menadžmenta (npr. obuka za osoblje). Sve eko-oznake za organski uzgojenu hranu prema Uredbi EU (2092/91) sadrže:

Primjer 3. Održiva nabava drvene građe u Velikoj Britaniji

• Najmanje 95% sastava proizvoda mora biti proizvedeno organski. • Proizvod je usklađen s minimumom zahtjeva Uredbe EU. • Proizvod nosi ime proizvođača, prerađivača ili distributera koji je zadnji rukovao proizvodom.

Britanska vlada u nabavi drvne građe zahtijeva od svih središnjih vladinih odjela da naručuju drvo i drvnu građu samo legalnog i održivog podrijetla ili s FLEGT dozvolom ili drugom odgovarajućom. Osim

Kod održivog ribarstva i akva-kulture na europskoj razini postoje više ekooznaka – međunarodne: International Federation of Organic Agriculture Movement i Eurep-Gap standard; te nacionalne: Naturland,

46

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA NABAVA Soil Association, Debio, KRAV, BioSuisse, Milieukeur, Marine Stewardship Council-MSC. Od prosinca 2006, Nordic Swan ekooznaka pokriva i područje restorana, odnosno svih poduzeća koja serviraju gotovu hranu, koja se konzumira na licu mjesta. To uključuje restorane, institucijske kuhinje, kantine, kuhinje na ulici i ka iću, kantine u školama, bolnicama, i sl.

Swan ekooznakom obilježen restoran osigurava da su ispunjeni strogi zahtjevi za kupovinu sirovina, u pogledu potrošnje energije, gospodarenja otpadom i korištenja kemijskih proizvoda, te da se koriste proporcionalno organska hrana, te posjeduje sustav upravljanja okolišem. To znači da restoran ima pravila i procedure prema kojima proizvodi mogu biti kupljeni, ima uspostavljene ciljeve za stalno poboljšanje zaštite okoliša, i osigurava da su svi članovi osoblja uključeni u mjere zaštite okoliša. Primjer 4. Održiva prehrana u Malmöu Da bi se utvrdila izvodljivost pripreme i posluživanja organske hrane u školama Malmöu-a, proveden je pilot projekt od 2004. do 2007. godine. Cilj projekta bio je posluživanje 100% organske hrane u školskim restoranima. Djupadal škola poslužuje 500 obroka dnevno, a bila je izabrana kao pilot-projekt, jer je njezina kuhinja trebala biti obnovljena. Cilj Malmöa je posluživati 100% organsku hranu u svim svojim javnim ugostiteljskim restoranima do 2020. godine. A 36 milijuna EUR bilo je potrošeno na školske restorane u posljednje 4 godine. Usmjeravanjem na više organsku hranu te izmjenom jelovnika, očekuje se smanjenje emisije stakleničkih plinova nabavom hrane za 40% do 2020. godine u usporedbi s 2002. godinom. Korišteni kriteriji: • Zahtjevi za ponuditelje: Dokazivanje svoje inancijske, tehničke i profesionalne sposobnosti; priložiti dvije reference, te pružanje informacija o svojim ekološkim, društvenim i etičkim uvjerenjima. • Hrana: Meso ne smije sadržavati hormone, te mora biti klasi icirano prema EUROP klasi ikaciji, riblji TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

proizvodi moraju biti u skladu s Marine Stewardship Council (ili odgovarajućim), te organski proizvodi (prema de iniciji Uredbe EU 2092/91) moraju biti uključeni u asortiman proizvoda. • Isporuka i transport: Isporuke bi se obavljale jednom tjedno, a po potrebi i više puta; vozila za prijevoz moraju biti u skladu s kriterijima prometne održivosti usvojenih od strane grada (npr. ispunjava minimum EURO 5 normu za teška vozila). Do kraja pilot-projekta 2007. godine 97% hrane koju je nabavljala Djupadal škola, bila je organska. Iako su često cijene organske hrane veće, promjenom jelovnika restorana omogućila se kupovina organske hrane uz gotovo nepromijenjen proračun. Jedan od načina bio je smanjenje udjela mesa i povećanje udjela sezonskog voća i povrća na jelovniku. Ovaj kompromis proveden je za poboljšanje zdravlja djece te utjecaja ugostiteljskih usluga na okoliš. Do kraja 2009. godine, 43% ukupne hrane koja je bila posluživana, činila je organski uzgojena hrana. Grad Malmöu i odjel za okoliš izračunali su i izmjerili utjecaj emisije stakleničkih plinova korištenjem različitih jelovnika. Bilo je teško mjeriti emisije ugljičnog dioksida generiranog transportom hrane. No, smanjenje količine mesa koja se posluživala, u kombinaciji s posluživanjem povrća, koje nije proizvedeno u staklenicima, postigao se ekološki poželjan pristup za usvajanje.

3.4. Električna energija Električna energija dobivena iz fosilnih goriva jedna je od glavnih izvora emisije stakleničkih plinova na globalnoj razini. Mnoge europske javne vlasti pribavljaju električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. Više o korištenju obnovljivih izvora energije propisano je u Direktivi 2009/28/EZ, koja također obvezuje članice EU da izdaju jamstva podrijetla (potvrde) za zelenu struju, kada god to zatraže distributeri električne energije. Cilj je osigurati da se zelena struja ne proda dva puta, kako se ona izički ne razlikuje od ne-zelene električne energije. Ovo je važan čimbenik u osiguravanju vjerodostojnosti zelene energije. Oznake tipa I zelene nabave električne energije diljem Europe su: Ok-power label, Umweltzeichen, The Technical Inspection Association, 100% green energy, Bra Miljoval, Norppa suosittelee ekoenergia, The Milieukeur label. Kako postupati prema GPP-u? • zahtijevati električnu energiju (ili određen udio energije) proizvedenu iz obnovljivih izvora te zahtijevati jamstvo; 47


JAVNA NABAVA • uzeti u obzir kriterij nagrađivanja za kompletne aktivnosti distributera energije, uštede električne energije vezane sa štednjom električne energije dobivene od distributera električne energije, i to revizijom postojećih obrazaca potrošnje; • tražiti informacije od distributera o e ikasnosti električne energije te postavljanje minimuma faktora učinkovitosti u ugovor. Primjer 5. Nabava električne energije iz obnovljivih izvora, Rivierenland U 2009. godini deset općina iz nizozemske regije Rivierenland odlučilo je zajedničkom nabavom ugovoriti opskrbu električne energije. Okvirne ugovore postavili su tako da općine mogu birati između električne energije dobivene iz fosilnih goriva i između energije dobivene iz obnovljivih izvora. Do sada su svi naručitelji izabrali zelenu električnu energiju, što uz potrošnju od 12,5 GWh godišnje, iznosi oko 5.500 tona smanjenje emisije CO2, što je jednako godišnjoj emisiji 600 građana EU. Primjer 6. Inteligentna energija u Luksemburgu Općina Beckerich u Luksemburgu ima cilj postati energetski samodostatna, te smanjiti emisije CO2. Da bi postala neovisna o energiji dobivenoj iz fosilnih goriva izgrađena su dva bioplinska postrojenja, jedno postrojenje na drvnu biomasu i jedna toplinska mreža. Danas više od 90% energije i više od 40% topline opskrbljuje iz obnovljivih izvora. Sve općinske zgrade su opremljene inteligentnim sustavima upravljanja i spojene su na središnju upravljačku jedinicu. Daljinsko upravljanje sustavom javne rasvjete instalirano je u nekoliko sela, koje omogućuje značajno smanjenje potrošnje energije. Primjer 7. Održiva nabava energije u grofoviji Waterford, Irska U 2009. godini u dokumentaciji za nadmetanje u nabavi električne energije korišteni su kriteriji zelene nabave. Proveden je otvoreni postupak javne nabave za ukupno oko 6,600 MWh godišnje električne energije za grofoviju Waterford (za objekte kojima upravlja grofovija i vijeće uključujući gradske urede, vatroga-

48

sne postaje, knjižnice, stanice za pumpanje vode te stanice za pumpanje kanalizacije). U dokumentaciji za nadmetanje speci icirana je nabava „zelene energije“, gdje je „zeleno“ de inirano kao: „sposobnost opskrbe električnom energijom iz izvora koji je obnovljiv prema Zakonu o električnoj energiji iz 1999. godine (engl. Electricy regulation Act), koji može uključivati vjetar, hidroenergiju, biomasu, otpad (uključujući otpadnu toplinu), biogoriva, geotermalna, snagu valova, solarne izvore. Kriteriji za odabir ponude: Ocjenjivanje ponuda: ukupno 100 bodova raspoređenih na sljedeći način: • Cijena: 75 bodova. • Napajanje obnovljivim izvorima energije (iznad minimalnih zahtjeva, ali u okviru dokumentacije za nadmetanje): 10 bodova. • Dostupnost mrežnog upravljanja energetskog objekta uključujući i povijest korištenja energije i analize: 10 bodova. • Mogućnost pružanje podataka o plaćanju u elektroničkom obliku kompatibilan s formatom, koji koristi grofovija i vijeće: 5 bodova. Zadnja dva kriterija uključena su radi boljeg upravljanja procesima opskrbe energijom. Ugovorne klauzule: Primjena samoregulirajućeg pristupa pri čemu opskrbljivač energije potvrđuje da se struja isporučuje iz 100% obnovljivih izvora. Rezultati: Odabrani ponuditelj potvrdio je 100%-tno nabavljane energije iz obnovljivih izvora. Kao rezultat ove nabave i promjene politike upravljanja energijom, godišnji računi su se s 1.54 milijuna EUR-a u 2008. smanjili na 1.24 milijuna u 2009. godini, donoseći uštedu od 300.000 EUR-a. Zbog povećanja cijena energije u 2010. godini, godišnji električni račun povećao se na 1.35 milijuna EUR-a, no uspoređivanje s cijenama iz prethodnih ugovora (energija iz neobnovljivih izvora) dovela su do uštede od 80.000 EUR-a. Korištenjem obnovljivih izvora električne energije, postiglo se smanjenje emisije ugljičnog dioksida u javnom sektoru, u ovom slučaju oko 2 milijuna kilograma godišnje.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA NABAVA Glorija Raguž *

UDK 347.2

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi upućen u saborsku proceduru Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi je usvojen 24. listopada 2013. godine na 121. sjednici Vlade Republike Hrvatske, te je upućen u proceduru u Hrvatski sabor. Vlada Republike Hrvatske predložila je donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Prema Statističkom izvješću o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu je sklopljeno ugovora o javnoj nabavi u ukupnoj vrijednosti od cca. 40 milijardi kuna (uključen PDV), što čini gotovo 12% BDP-a. Iz toga proizlazi da javna nabava ima neposredan i značajan utjecaj na gospodarstvo Republike Hrvatske, te su prema prijedlogu i obrazloženju Vlade Republike Hrvatske nužne izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi, a sve da bi se ubrzalo i unaprijedilo provođenje postupaka i ugovaranje javne nabave, što će pridonijeti poticanju gospodarskih aktivnosti i razvoju gospodarstva općenito.

1. Razlozi donošenja izmjena i dopuna Zakona Zakon o javnoj nabavi donesen je 15. srpnja 2011. godine, te je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine (NN, br. 90/11). Nakon godinu i pol primjene donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi 21. lipnja 2013. godine, koji je stupio na snagu 9. srpnja 2013. godine (NN, br. 83/13). Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13; dalje u tekstu: Zakon) uređuju se postupci sklapanja ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma radi nabave robe, radova ili usluga, pravna zaštita u vezi s tim postupcima i nadležnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav javne nabave, a primjenjuje se na javne i sektorske naručitelje, te druge subjekte, kada je to Zakonom određeno. Sukladno prijedlogu i obrazloženju Vlade Republike Hrvatske u tijeku provedbe navedenog Zakona uočeni su određeni problemi vezani za njegovu primjenu u praksi, te je potrebno unaprijediti učinkovitost provođenja postupaka javne nabave, a što će pri*

 Glorija Raguž, mag. oec., direktorica TIM4PIN d.o.o, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

donijeti bržem izlasku zemlje iz recesijskih prilika, odnosno poticanju gospodarskih aktivnosti i gospodarskom oporavku. Osnovna pitanja koja su uređena Nacrtom konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi su: • Povećava se prag za procijenjenu vrijednost nabave do kojeg ne postoji obveza primjene Zakona o javnoj nabavi, i to na 200.000,00 kuna bez PDV-a za robe i usluge, te 500.000,00 kuna bez PDV-a za radove. Procedure, način objavljivanja, odnosno općenito način ugovaranja nabava do navedenih vrijednosti uređuje naručitelj internim aktom u okvirima njegova poslovanja. Sukladno obrazloženju Vlade Republike Hrvatske primjena Zakona za predmete nabave, čija je procijenjena vrijednost veća od 70.000,00 kuna bez PDV-a pokazala se općenito u smislu visine tog limita neracionalnom i u ekonomskom smislu upitnom, ako se postave u određenu relaciju administrativni tereti i troškovi provođenja tih postupaka u odnosu na koristi, koji se njihovom primjenom postižu. Navedeni nacionalni prag od 70.000,00 kuna bez PDV-a za tzv. bagatelnu nabavu za koju ne postoji obveza primjene Zakona nije mijenjan od 2008. godine, te je uočeno da je ta vrijednost jedna od najnižih u zemljama članicama EU-a. Pravila javne nabave na razini Europske unije propisana su Direktivom 2004/18/EZ za javne naručitelje i Direktivom 2004/17/EZ za sektorske naručitelje. Države članice EU obvezne su osigurati primjenu navedenih Direktiva iznad sljedećih pragova: 1) Javni naručitelji a) 130.000/200.000 EUR – za robe i usluge, b) 5.000.000 EUR – za radove. 2) Sektorski naručitelji a) 400.000 EUR – za robe i usluge, b) 5.000.000 EUR – za radove. Propisivanje pravila javne nabave ispod europskih pravila u nadležnosti je država članica EU-a pod uvjetom uvažavanja načela iz osnivačkih 49


JAVNA NABAVA ugovora (slobode kretanja robe, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, te načela koja iz njih proizlaze: tržišnog natjecanja, jednakog tretmana, zabrane diskriminacije, uzajamnog priznavanja, razmjernosti i transparentnosti). U nastavku su navedeni nacionalni pragovi pojedinih članica EU-a. U Mađarskoj pragovi ispod kojih javni naručitelji nisu obvezni primijeniti Zakon su oko 26.666 EUR-a za robe i usluge te 50.000 EUR-a za radove. Za sektorske naručitelje u Mađarskoj pragovi su nešto viši i iznose oko 166.600 EUR-a za robe i usluge te oko 333.300 EUR za radove.

sno da ne budu isključeni iz tih postupaka, ako su podmirili porezna i druga propisana davanja nastala nakon otvaranja predstečajne nagodbe. Odredbe Zakona o javnoj nabavi usklađuju se s odredbama Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13), kojim je propisano da u razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja toga postupka dužnik ne smije plaćati obveze koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe (osim tražbina iz čl. 17., st. 2., toč. 1., 6. i 7. toga Zakona).

U Austriji prag za nabavu roba, radova i usluga za javne naručitelje iznosi 50.000 EUR odnosno 75.000 EUR-a za sektorske naručitelje (privremeno su navedeni pragovi povećani zbog gospodarske krize na 100.000 EUR-a za sve naručitelje). U Slovačkoj ti pragovi iznose 30.000 EUR-a za nabavu robe i usluga odnosno 120.000 EUR-a za nabavu radova, dok u Sloveniji i Italiji iznose 20.000 EUR-a za nabavu robe i usluga, te 40.000 EUR-a za radove. Sukladno obrazloženju Vlade Republike Hrvatske, sagledavanjem prakse država članica EU-a za tzv. bagatelne nabave, izveden je zaključak da nacionalni prag u Republici Hrvatskoj iznad kojeg se obvezujuće primjenjuje Zakon o javnoj nabavi treba povećati, te u tom smislu su i predložene izmjene i dopune Zakona.

• U skladu s poslovnim običajima i uzancama u graditeljstvu, pobliže se uređuje pitanje utvrđivanja ukupne cijene izvedenih radova konačnim obračunom, te mogućnost odstupanja od prvotno ugovorene cijene radova.

• Korigira se prag nabave za radove za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava. Ugovori o javnoj nabavi za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu, čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 900.000,00 kuna za robe i usluge, odnosno od 3.500.000,00 kuna za radove sklapaju se sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Navedeno se predlaže izmjenama i dopunama Zakona. Na nabave ispod navedenih pragova primjenjuju se odredbe Pravilnika o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu. • Propisuje se mogućnost zajedničke nabave putem središnjeg tijela za javnu nabavu osnovanog u drugoj državi članici EU. • Od primjene Zakona o javnoj nabavi izuzimaju se ugovori o javnim radovima za gradnju objekata namijenjenih za kulturu, koje javni naručitelji subvencioniraju ili su inanciraju s više od 50%. • Omogućuje se ponuditeljima ili natjecateljima koji su u postupku predstečajne nagodbe, da sudjeluju u postupcima javne nabave, odno50

• Rede iniraju se naknade za pokretanje žalbenog postupka i procijenjene vrijednosti nabave o kojima ovisi iznos naknade. • Pitanje zastare usklađuju se s Prekršajnim zakonom.

Uz navedeno, predmetnim Prijedlogom zakona ispravljaju se i otklanjaju određeni pravno-tehnički nedostaci, primjerice u člancima 7. i 31., stavku 3., te članku 82. važećeg Zakona o javnoj nabavi. Nadalje, brišu se i odredbe kojima se uređivalo izuzeće od primjene Zakona u prijelaznom razdoblju do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a koje su postale neprimjenjive nakon 01. srpnja 2013. godine.

2. Sadržaj izmjena i dopuna Zakona U nastavku teksta navedene su izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi, osnovna pitanja koja se uređuju istima, te obrazloženja i posljedice koje će se postići donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. 1) Javni naručitelji – članak 5., stavak 1., točka 1. Zakona mijenja se, i glasi: „1. Republika HrTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA NABAVA vatska, odnosno državna tijela Republike Hrvatske,”. Ovom odredbom se, kao javni naručitelj izrijekom određuje Republika Hrvatska, a što je u skladu s Direktivnom Europskog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004., koja uređuje područje javne nabave, te između ostalog, de inira državu kao javnog naručitelja. 2) Ugovori koje javni naručitelji subvencioniraju ili su inanciraju s više od 50% – u članku 7., stavku 1., podstavku 1. Zakona riječi: ,,i kulturu“, brišu se. Ovom odredbom se od primjene Zakona izuzimaju ugovori o javnim radovima za gradnju objekata namijenjenih za kulturu, koje javni naručitelji subvencioniraju ili su inanciraju s više od 50%, s obzirom na to da ti objekti nisu obuhvaćeni ni člankom 8. Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (Službeni list Europske unije, br. L 134 od 30. travnja 2004., str. 114). Izmjena predstavlja usklađenje s navedenom Direktivom. 3) Središnje tijelo za javnu nabavu – u članku 8. iza stavka 6. Zakona, dodaje se stavak 7., koji glasi: „(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zajedničke nabave od ili putem središnjeg tijela za javnu nabavu u drugoj državi članici, što se uređuje pisanim sporazumom odnosno ugovorom između naručitelja. U tom slučaju u postupcima nabave primjenjuju se propisi države u kojoj je to središnje tijelo osnovano.“ Navedenom odredbom se otvara mogućnost zajedničke nabave putem središnjih tijela za javnu nabavu osnovanih u drugim državama članicama EU-a, što je naročito vezano za pitanja posebnih nabava u ispunjenju obveza prema međunarodnim sporazumima primjerice za potrebe Hrvatske kontrole zračne plovidbe u realizaciji Sporazuma o uspostavi Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe. 4) Izuzeća od primjene Zakona – u članku 10., stavku 1., točka 12., briše se. U dosadašnjoj točki 13., koja postaje točka 12., u podtočki e) riječi: „ovaj Zakon” zamjenjuju se riječima: „propise o javnoj nabavi”. Ovim člankom briše se odredba članka 10., stavka 1., točke 12. važećeg Zakona o javnoj nabavi, koja se odnosi na prijelazno razdoblje do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, s obzirom na to da je ista neprimjenjiva od 1. srpnja 2013. godine. Izmjenom u točki 13. podtočki e) se na odgovaTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

rajući način usklađuje izričaj odredbe, imajući u vidu da postoji više podzakonskih propisa, koji se odnose na područje javne nabave. 5) Nabava za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava – u članku 12., stavku 1. iza riječi: „od 900.000 kn” dodaju se riječi: „za robu i usluge, odnosno od 3.500.000,00 kn za radove”. Ovim člankom mijenja se limit javne nabave, i to samo za radove za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu na 3,5 milijuna kuna. Za radove preko tog iznosa primjenjuje se Zakon o javnoj nabavi, dok se na postupke nabave, čija je procijenjena vrijednost manja od tog iznosa primjenjuje Pravilnik o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu. Za nabavu roba i usluga, dosadašnji prag od 900.000 kuna se ne mijenja. 6) Procijenjena vrijednost nabave – u članku 18. stavak 3. mijenja se, i glasi: „Ovaj Zakon ne primjenjuje se za nabavu roba i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna, a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.“ Ovim člankom rede iniraju se vrijednosti tzv. bagatelne nabave, na koje se ne treba primjenjivati Zakon o javnoj nabavi, i to za nabavu robe i usluga, čija je procijenjena vrijednost do 200.000,00 kn bez PDV-a, odnosno za nabavu radova, čija je procijenjena vrijednost do 500.000,00 kn bez PDV-a. Međutim, naručitelj mora donijeti interni akt, kojim će se urediti način postupanja, odnosno ugovaranja predmetnih nabava. 7) Plan nabave – u članku 20., stavku 2. riječi: „70.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima: „iznosa iz članka 18. stavka 3. ovoga Zakona”. Ovim člankom usklađuje se odredba članka 20., stavka 2. Zakona o javnoj nabavi, s izmjenom vrijednosti tzv. bagatelne nabave. Navedeno bi značilo da za predmete nabave, čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 200.000,00 kuna (za robe i usluge) odnosno manja od 500.000,00 kuna (za radove), u Plan nabave unose se podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave. Tijek otvorenog postupka javne nabave – u članku 31., stavku 3., iza riječi: „tijekom četvrtog dana”, dodaju se riječi: „prije dana”. Ovim člankom se pojašnjava, odnosno nedvojbeno de inira rok u kojem naručitelj treba potencijalnom ponuditelju dostaviti objaš51


JAVNA NABAVA njenje vezano za dokumentaciju za nadmetanje, a da bi se izbjegli dosadašnji prijepori u iščitanjavanju te odredbe. Sukladno predloženim izmjenama odredba glasi: Za vrijeme roka za dostavu ponuda, gospodarski subjekti mogu zahtijevati objašnjenja i izmjene vezane za dokumentaciju za nadmetanje, a javni naručitelj dužan je odgovor staviti na raspolaganje na istim internetskim stranicama na kojima je dostupna i osnovna dokumentacija bez navođenja podataka o podnositelju zahtjeva. Pod uvjetom da je zahtjev dostavljen pravodobno, javni naručitelj obvezan je odgovor staviti na raspolaganje najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno najkasnije tijekom četvrtog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti. Zahtjev je pravodoban, ako je dostavljen naručitelju najkasnije tijekom osmog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti. 8) Razine objavljivanja – u članku 56., stavku 1., riječi: „od 70.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od iznosa iz članka 18., stavka 3., ovoga Zakona”. Ovim člankom usklađuje se odredba članka 56., stavka 1. Zakona o javnoj nabavi s izmjenom vrijednosti tzv. bagatelne nabave. Nova odredba sada glasi: Sve objave javne nabave za nabave, čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 200.000,00 kuna (za robe i usluge), odnosno jednaka ili veća od 500.000,00 kuna (za radove) obvezno se objavljuju u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. 9) Obvezni razlozi isključenja – u članku 67., stavak 1., točka 2., mijenja se i glasi: „2. ako natjecatelj ili ponuditelj nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osim ako mu prema posebnom zakonu plaćanje tih obveza nije dopušteno ili je odobrena odgoda plaćanja (primjerice u postupku predstečajne nagodbe), u kojem slučaju se to dokazuje dokumentom iz stavka 3. ovoga članka.” Ovom odredbom omogućuje se subjektima koji su u postupku predstečajne nagodbe i koji ne smiju plaćati obveze, koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, da sudje52

luju u postupcima javne nabave, odnosno da ne budu automatski isključeni iz tih postupaka. Treba naglasiti da gospodarski subjekti smiju plaćati porezne obveze i obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, koje su nastale nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, te ako te porezne i druge obveze nisu plaćene, a što je vidljivo iz potvrde Porezne uprave Ministarstva inancija, tada takvi natjecatelji ili ponuditelji moraju biti isključeni iz postupka javne nabave. Pri tome treba imati u vidu da takav natjecatelj ili ponuditelj u ponudi u pravilu treba priložiti i odgovarajuća jamstva, odnosno instrumente osiguranja za dobro izvršenje poslova, koji su propisani Zakonom, pa je shodno tim instrumentima naručitelj na odgovarajući način osiguran za izvršenje ugovora. 10) Ostali razlozi isključenja natjecatelja ili ponuditelja – u članku 68., stavku 1., točki 1. riječi: „ili predstečajna nagodba“ brišu se. U točki 2. iza riječi: „postupka“ zarez i riječi: „predstečajna nagodba“ brišu se. Ovim člankom se u odredbi članka 68., stavka 1., točki 1. Zakona o javnoj nabavi izuzima mogućnost, da naručitelj samostalno odluči eliminirati ponuditelja koji je u postupku predstečajne nagodbe s obzirom na intenciju Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, da se tim subjektima omogući održanje poslovanja. Pri tome treba naglasiti da naručitelj može tražiti odgovarajuća jamstva, odnosno instrumente osiguranja za dobro izvršenje poslova koji su propisani Zakonom, pa je sukladno rečenom naručitelj na odgovarajući način osiguran za izvršenje ugovora.

11) Dokumentacija za nadmetanje – u članku 78., stavku 4., na kraju rečenice briše se točka i dodaju se riječi: „te utvrditi odredbama ugovora.”. Ovim člankom se propisuje, odnosno dodaje da u slučaju primjene uzanci (trgovačkih običaja), uz to što one trebaju biti navedene u doTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA NABAVA kumentaciji za nadmetanje, moraju biti i ugovorom utanačene, a čime se izbjegavaju prijepori u pogledu obveznosti ugovaranja tih uzanci, vezano za odredbe Zakona o obveznim odnosima i samih uzanci (primjerice Uzance o građenju). 12) Kriteriji za odabir ponuda – u članku 82., stavku 4., riječi: „primjerice za arhitektonske, inženjerske ili odvjetničke usluge”, i riječi: „primjerice za školske knjige” – brišu se. Ovim člankom se iz odredbe članka 82., stavka 4. Zakona o javnoj nabavi brišu izrijekom navedeni primjeri, odnosno riječi „primjerice za arhitektonske, inženjerske ili odvjetničke usluge“ te „primjerice za školske knjige“, kao nepotrebne, s obzirom na to da je izričaj odredbe jasan i bez nabrajanja pojedinih slučajeva, a uz to se napominje da primjerice cjenici strukovnih Komora za arhitektonske i inženjerske usluge nisu više na snazi. 13) Posebni programi – Naslov ispred članka i članak 85. brišu se. Članak 85. Zakona o javnoj nabavi se briše, obzirom da se odnosio na prijelazno razdoblje do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te odredbe više nisu primjenjive od 1. srpnja 2013. godine. 14) Izvršenje ugovora o javnoj nabavi – u članku 105., stavak 7. mijenja se, i glasi: „(7) Ako se prema ugovoru o građenju u skladu s običajima i praksom u graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje konačnim obračunom, neovisno da li je građenje ugovoreno po sustavu „ključ u ruke“ ili se ta cijena utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno izvedenim radovima obračunatim u skladu s građevinskom knjigom, ukupan iznos prema konačnom obračunu može biti do 5% viši od predvidive cijene građenja utvrđene ugovorom. U tom slučaju ako je ugovorom o građenju tako određeno, nije potrebno sklapanje dodatka tog ugovora. Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi: „(8) Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi se uz odredbe ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima.“ Ovim člankom se, novim stavkom 7., članka 105. Zakona u skladu s poslovnim običajima i uobičajenom praksom u graditeljstvu, a u skladu i s uzancama o građenju, određuje način utvrđivanja ukupne cijene izvedenih radova i mogućnost odstupanja od prvotno utanačene ukupne cijene radova, a imajući u vidu da iz različitih razloga gotovo uvijek u tijeku građenja dolazi do određenih promjena, koje se moraju rješavati promptno i na licu mjesta, naročito kod rekonstrukcija. Naime, zastoji u građenju i slijedom toga produTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

ženje rokova uvijek nameće dodatne troškove svim sudionicima u gradnji, što znatno povećava troškove investicije, koji posebice imaju posljedice za naručitelja. Ova odredba omogućuje da se ugovori o građenju realiziraju bez prijepora, sukladno uobičajenoj poslovnoj praksi na način na koji se u pravilu ugovara građenje, odnosno izvođenje radova u graditeljstvu. 15) Naknada za pokretanje žalbenog postupka – u članku 169., stavak 1. mijenja se, i glasi: „(1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od: 1) 10.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 1.500.000,00 kuna, 2) 25.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 1.500.000,01 do 7.500.000,00 kuna, 3) 45.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 7.500.000,01 do 25.000.000,00 kuna, 4) 70.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 25.000.000,01 do 60.000.000,00 kuna, 5) 100.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave višu od 60.000.000,00 kuna.“ U stavku 2. brojka: „3.000,00“ zamjenjuje se brojkom: „10.000,00“. Imajući u vidu promjene limita u pogledu tzv. bagatelne nabave ovim člankom se rede iniraju naknade za pokretanje žalbenog postupka. Rasponi procijenjenih vrijednosti te pripadajući iznosi naknada za pokretanje žalbenog postupka korigirani su zbog povećanja praga u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave iznad kojeg su naručitelji obvezni primijeniti Zakon o javnoj nabavi. 16) Zastara – članak 183. mijenja se, i glasi: ,,U pogledu zastara u vezi s prekršajima propisanim ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona.“. U pogledu pitanja zastare u vezi s prekršajima propisanim Zakonom o javnoj nabavi, važećim Prekršajnim zakonom (NN, br. 107/07 i 39/13) uređen je institut zastare na način da ne postoji mogućnost propisivanja posebnih zastarnih rokova, već je to u isključivoj nadležnosti Prekršajnog zakona, te više ne postoji razlika između relativne i apsolutne zastare (čl. 6. citiranog Zakona). 17) Prijelazne i završne odredbe – Prijelaznom odredbom se uređuje pitanje dovršenja postupaka prema Zakonu o javnoj nabavi započetih do stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Zakona, na način da se u tim postupcima primjenjuju zakoni, koji su važili u vrijeme početka postupka javne nabave. 53


JAVNA NABAVA Glorija Raguž *

UDK 347.2

Donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave Hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave na sjednici dana 4. listopada 2013. godine (NN, br. 127/13), koji je stupio na snagu 26. listopada 2013. godine.

1. Razlozi donošenja Zakona Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 18/13; dalje u tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 23. veljače 2013. godine uređuje se nadležnost Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: Državna komisija) i druga pitanja vezana s radom Državne komisije. Sukladno navedenom Zakonu Državna komisija je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva. Državna komisija u žalbenom postupku odlučuje o zakonitosti postupaka, radnji, propuštanja radnji i odluka donesenih u postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva, te o zakonitosti ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma sklopljenih bez provedbe postupaka javne nabave. Državna komisija odlučuje i o drugim zahtjevima, koje su u žalbenim postupcima ovlaštene postaviti stranke te podnosi optužne prijedloge za prekršaje propisane ovim Zakonom i drugim propisima, koji uređuju područje javne nabave. Državna komisija za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru. Sukladno Zakonu Državna komisija ima devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika. Njih imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina s mogućnošću još jednog imenovanja. Zakonom se propisuju i uvjeti za članove Državne komisije u odnosu na stručnu spremu

*

 Glorija Raguž, mag. oec., direktorica TIM4PIN d.o.o, Zagreb.

54

i radno iskustvo, te zapreke za njihovo imenovanje u slučaju pravomoćne osuđenosti za kazneno djelo, vođenja kaznenog postupka za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, postojanja prepreka vezanih uz obavljanje samostalne djelatnosti i posjedovanje vlasničkih udjela u trgovačkim društvima te članstva u političkim strankama. U primjeni navedenoga Zakona uočeni su određeni nedostaci, koji se odnose na propisane uvjete za imenovanje predsjednika, zamjenika predsjednika te članova Državne komisije. Sukladno obrazloženju Vlade Republike Hrvatske uočeno je da su propisani uvjeti prestrogi, ako ih se usporedi s uvjetima propisanim za suce upravnih sudova, a koji u upravnom sporu odlučuju upravo o zakonitosti odluka donesenih od Državne komisije. Naime, člankom 173. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11 i 83/13), koji propisuje da se protiv odluke Državne komisije može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, čime je osigurana sudska zaštita prava i pravnih interesa stranaka u postupcima javne nabave povrijeđenih pojedinačnim odlukama ili postupanjem Državne komisije. Člankom 49. Zakona o državnom sudbenom vijeću (NN, br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13 i 28/13), koji se primjenjivao do 31. prosinca 2012. godine bilo je propisano, da za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je nakon položenog pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili u drugom pravosudnom tijelu najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni nastavnik pravnih znanosti najmanje dvije godine. Člankom 51. Zakona o državnom sudbenom vijeću, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2013. godine propisano je, da za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba, koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike. Sukladno obrazloženju Vlade Republike Hrvatske iz navedenog je razvidno da su uvjeti propisani za imenovanje sudaca upravnog suda, koji u upravnom sporu odlučuju o zakonitosti odluka DrTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA NABAVA će Vlada Republike Hrvatske s time da utvrđeni koe icijent ne može biti viši od koe icijenta pomoćnika ministara.“. • Izmijenjena je odredba vezana za rok imenovanja i trajanje mandata članova Državne komisije. Brisan je rok od 60 dana, te nova odredba sada glasi: „Vlada Republike Hrvatske dužna je prije isteka mandata člana Državne komisije predložiti Hrvatskom saboru razrješenje člana Državne komisije kojem ističe mandat i imenovanje novoga ili reizbor člana Državne komisije.“. žavne komisije u odnosu na godine radnog iskustva blaži od uvjeta propisanih za imenovanje članova Državne komisije. Također, uočeni su i određeni pravno-tehnički nedostaci u članku kojim se propisuje način izračuna plaće predsjednika, zamjenika predsjednika te članova Državne komisije.

2. Sadržaj izmjena i dopuna Zakona Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 127/13): • Ispravljaju se određeni pravno-tehnički propusti u članku, koji uređuje plaću članova Državne komisije, te se propisuje da uz koe icijent Vlada Republike Hrvatske, utvrđuje i osnovicu za izračun plaće članova Državne komisije. Nova odredba sada glasi: „Koe icijent za izračun plaće predsjednika Državne komisije, zamjenika predsjednika Državne komisije te ostalih članova Državne utvrdit

• Izmijenjeni su uvjeti za imenovanje predsjednika i članova Državne komisije, koji se odnose na broj godina radnog iskustva potrebnog za imenovanje. U tom smislu predsjednik Državne komisije mora imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog smjera, položen pravosudni ispit te najmanje deset godina rada u struci, od čega najmanje tri godine u području javne nabave. Osim predsjednika Državne komisije, još najmanje četiri člana Državne komisije moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog smjera te najmanje osam godina rada u struci, od čega najmanje tri u području javne nabave. Ostali članovi Državne komisije moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog, ekonomskog, prirodnog ili tehničkog smjera, te najmanje osam godina rada u struci, od čega najmanje tri u području javne nabave.

Ne propustite!

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE u Zagrebu, 14. studeni 2013. – 28. siječnja 2014. godine, jednodnevni (8 sati) programi i dvodnevni (16 sati) programi • Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. • Potvrda o pohađanju Programa usavršavanja po završetku • Materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. Detaljniji program možete pogledati na 5. stranici magazina ili na internetskoj stranici: www.tim4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

55


POREZI I DOPRINOSI Ljubica Javor *

UDK 336.2

Računi za isporuke pravnih osoba koje nisu porezni obveznici Novim Zakonom o PDV-u, koji se primjenjuje od 01. srpnja 2013. godine, izmijenile su se i mnoge odredbe koje se tiču izdavanja računa, te obveznih podataka koje račun mora sadržavati. Te odredbe se odnose na račune koje izdaju obveznici PDV-a. Međutim, određene isporuke obavljaju i osobe koje nisu porezni obveznici, pa se postavlja pitanje, kakve račune oni moraju izdavati.

prag isporuke, a s tim i porezna nadležnost, odnosno mjesto oporezivanja tih isporuka dobara 3) Isporuke dobara izvršene u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 41., stavak 1. Zakona o PDV-u. Radi se o računima za isporuke dobara unutar Europske unije koje su oslobođene PDV-a.

1. Obveza izdavanja računa i obvezni sadržaj računa

4) Svaki predujam primljen prije obavljene isporuke dobara iz točaka 1. i 2.

Obveza izdavanja i obvezni sadržaj računa propisani su u člancima od 78. do 80. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13; dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) i člancima od 157. do 161. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13 – ispravak; dalje u tekstu: Pravilnika o PDV-u). Prema odredbi članka 78. Zakona o PDV-u, svaki porezni obveznik obvezan je izdati računa za:

5) Svaki predujam primljen od drugog poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije porezni obveznik, prije završetka obavljanja usluge.

1) Isporuke dobara i usluga koje je obavio drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik. Iz ove odredbe, a ona je preuzeta iz Direktive 2006/112/EZ, proizlazi da tzv. mali računi ili kako je to navedeno u odredbama Zakona o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine, računi za gotovinski promet (isječci iz blagajne), nisu računi u smislu odredbi propisa o PDV-u. Zbog toga u Zakonu o PDV-u, oni više nisu de inirani, odnosno nije više de iniran njihov obvezni sadržaj. Odredbe o obveznom sadržaju računa za gotovinski promet, sada su sadržane u članku 54.a. Općeg poreznog zakona, a taj obvezni sadržaj je identičan sadržaju propisanom u članku 15., stavak 6. Zakona o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine. 2) Isporuke dobara u smislu odredbe članka 13., stavci 3. i 4. Zakona o PDV-u. Radi se o računima kod tzv. prodaje na daljinu. Iako su tu kupci krajnji potrošači i u pravilu ne bi bilo obveze izdavanja računa, ona je ipak propisana, jer su računi temeljni dokument kojim se može utvrditi *

 Mr. sc. Ljubica Javor, Javorović, Idžojtić & partneri, Zagreb.

56

Iz odredbe članka 78. Zakona o PDV-u, proizlazi da porezni obveznik mora izdati račun za isporuke obavljene drugim poreznim obveznicima i pravnim osobama koje nisu porezni obveznici. Prema odredbi članka 79. Zakona o PDV-u, račun koji izdaje porezni obveznik drugim poreznim obveznicima i pravnim osobama, koje nisu porezni obveznici, mora sadržavati sljedeće podatke: 1) redni broj i datum izdavanja; 2) ime i prezime (naziv), adresu i PDV identi ikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja); 3) ime i prezime (naziv), adresu i PDV identi ikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra i obavljene usluge (kupca); 4) količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga; 5) datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u računu za predujam; 6) jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po poreznim stopama; 7) popuste ili rabate, ako nisu uključeni u jediničnu cijenu; 8) stopu PDV-a; 9) iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu odredbi Zakona, taj podatak isključen; 10) zbrojni iznos naknade i poreza. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


POREZI I DOPRINOSI Porezni obveznici kojima nije dodijeljen PDV identiikacijski broj, na računima iskazuju OIB. U odnosu na dosadašnje obvezne elemente računa propisane u članku 15., stavak 3. Zakona o PDV-u, koji je na snazi do 30. lipnja 2013. godine razlike su zanemarive. Novi elementi koje mora sadržavati račun jesu popusti i rabati, ako nisu uključeni u jediničnu cijenu (toč. 7.), stopa PDV-a (toč. 8.). Računi se mogu izdavati na papiru i u elektroničkom obliku. Elektronički račun je pobliže de iniran u članku 80. Zakona o PDV-u, i te odredbe su iste kao i odredbe sadašnjeg Pravilnika o PDV-u, koji je na snazi do 30. lipnja 2013. godine. Prema odredbi članka 81. Zakona o PDV-u, računi se izdaju u kunama, i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti, pod uvjetom da je iznos PDV-a iskazan u kunama.

2. Računi koje izdaju pravne osobe iz članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u Poreznim obveznicima se prema članku 6., stavak 5. novog Zakona o PDV-u, ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore, te druga tijela s javnim ovlastima, čak i kada ubiru određene naknade, pristojbe ili plaćanja u svezi s obavljanjem poslova u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Na pravne osobe iz članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, koje nisu obveznici PDV-a, ako zaračunavaju neke isporuke dobara ili usluge, ne odnose se odredbe članka 78. Zakona o PDV-u, u svezi s obvezom izdavanja računa, kao niti odredbe o obveznom sadržaju računa, propisane člankom 79. Zakona o PDV-u.

uređuje pojedina vrsta poreza. Prema odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u, osobe navedene u članku 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, nisu porezni obveznici i za njih nije propisana obveza izdavanja računa za isporuke koje obave. Odredbama članka 54., stavak 4. Općeg poreznog zakona, propisana je obveza izdavanja tzv. gotovinskog računa. Sadržaj takvog računa propisan je odredbom članka 54a. Općeg poreznog zakona, i on mora sadržavati najmanje sljedeće podatke: 1) broj i nadnevak izdavanja; 2) ime (naziv) adresu i osobni identi ikacijski broj poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge, te naznaku mjesta gdje je isporuka dobra ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.); 3) količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara, te vrstu i količinu obavljenih usluga; 4) ukupni iznos naknade i poreza po poreznoj stopi. Međutim, kako proizlazi iz odredbe članka 54. i 54a. Općeg poreznog zakona, ova obveza se odnosi na porezne obveznike. Osobe navedene u članku 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, nisu porezni obveznici, što znači da se na njih ne odnosi obveza izdavanja računa s naprijed propisanim sadržajem, čak i kad bi pojedine isporuke naplaćivali u gotovini. To ne znači da ove osobe ne moraju izdati dokument o tim isporukama. Osobe navedene u članku 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, su u pravilu proračunski korisnici i vode knjigovodstvo prema odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/2010). Prema odredbama članka 11. Pravilnika, knjiženje i evidentiranje u poslovnim knjigama temelji se na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama. Knjigovodstvenom ispravom se smatra pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. Ona mora biti takva da se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena.

U članku 54., stavak 1. Općeg poreznog zakona, propisano je da su porezni obveznici dužni izdavati račune prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Prema odredbi članka 13. Općeg poreznog zakona, porezni obveznik je svaka osoba koja je kao takva određena zakonom kojim se TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Vjerodostojna je isprava koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj. U skladu s navedenim odredbama, pravne osobe koje nisu porezni obveznici, a navedene su u članku 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, za isporuke dobara ili usluga koje obave, moraju izdati odgovarajuću knjigovodstvenu ispravu o toj poslovnoj promjeni, a hoće li se ona zvati račun, potvrda o prodaji, potvrda o plaćanju, uplatnica ili nekako drugačije, to nije bitno. 57


POREZI I DOPRINOSI Osobe navedene u članku 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, mogu biti i porezni obveznici. Kod obavljanja djelatnosti iz njihove nadležnosti, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama, ako bi obavljanje tih djelatnosti kao da nisu porezni obveznici dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja. Dakle, bez obzira što obavljaju djelatnosti u okviru svojih ovlasti, ako obavljajući tu svoju djelatnost, konkuriraju na tržištu drugim poreznim obveznicima, tada oni ipak mogu biti proglašeni poreznim obveznicima. U članku 5., stavak 1. Pravilnika o PDV-u, propisano je da će Porezna uprava utvrditi rješenjem da su naprijed navedene osobe porezni obveznici, ako bi neoporezivanje njihove djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, a stavkom 3. istog članka je propisano, da će Porezna uprava to procjenjivati na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge zainteresirane osobe, te ih može proglasiti poreznim obveznicima. Ono što je novost u odnosu na odredbe Zakona o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine, jest odredba članka 6., stavak 5. novog Zakona o PDV-u, kojom je propisano da će se naprijed navedena tijela, ako obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona o PDV-u, smatrati poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. U Dodatku I. Zakona o PDV-u, navedene su sljedeće djelatnosti: 1) telekomunikacijske usluge; 2) isporuke vode, plina, električne energije i grijanja; 3) prijevoz dobara; 4) lučke usluge i usluge zračnih luka; 5) prijevoz putnika; 6) isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju; 7) transakcije u svezi s poljoprivrednim proizvodima koje obavljaju poljoprivredne interventne službe u skladu s propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta tih proizvoda, organizacija trgovačkih sajmova i izložbi; 8) skladištenje; 9) djelatnost pravnih osoba koje se bave komercijalnim oglašavanjem; 10) djelatnost putničkih agencija; 11) vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga, industrijskih kantina i sl. Skoro sve djelatnosti koje su nabrojane u Dodatku I., u pravilu obavljaju trgovačka društva, tj. obavljanje ovih djelatnosti u pravilu nije organizirano kao djelatnost u okviru tijela državne uprave, tijela lokalne 58

uprave i samouprave. Naime, ovo su odredbe iz Direktive 2006/112/EZ (prije Direktiva 77/388/EZ), koje su donijete još prije gotovo 40 godina, kad su se u mnogim državama članicama, navedene djelatnosti obavljale na taj način. Mnoge od osoba navedenih u članku 6., stavku 5. Zakona o PDV-u, raspolažu s nekretninama koje iznajmljuju. Iznajmljivanje nekretnina nije navedeno u Dodatku I. kao djelatnost temeljem koje bi navedene osobe, za obavljanje te djelatnosti postale automatski obveznici PDV-a. Razlog tome je vjerojatno činjenica da je iznajmljivanje nekretnina oslobođeno PDV-a temeljem odredbe članka 135. Direktive 2006/112/EZ, a države članice mogu ograničiti primjenu tog poreznog oslobođenja. Hrvatska se odlučila za tu varijantu, pa je tako preko odredbama članka 40., stavak 1. točka l) Zakona o PDV-u, oslobođen samo najam stambenih prostorija, dok je najam poslovnih prostora oporeziv. U smislu odredbe članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, razložno je da se za iznajmljivanje poslovnih prostora, naprijed navedene osobe smatraju poreznim obveznicima, osim ako tu djelatnost ne obavljaju u zanemarivom opsegu. Činjenica je da npr. veliki gradovi raspolažu znatnim poslovnim prostorima koje iznajmljuju, a ne radi se o obavljanju isporuka u okviru njihovih javnih ovlasti. Zbog toga je odredbom članka 5., stavak 2. Pravilnika o PDV-u, propisano da se navedene osobe, smatraju poreznim obveznicima i u slučaju, ako osim djelatnosti navedenih u Dodatku I., obavljaju i djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i sl.), osim ako ih ne obavljaju u zanemarivom iznosu. Je li obim tog iskorištavanja materijalne imovine zanemariv ili ne, prema odredbi članka 5., stavak 3. Pravilnika o PDV-u, također će procjenjivati Porezna uprava na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge zainteresirane osobe i u slučaju da nije zanemariv, izdati će tim osobama rješenje da su obveznici PDV-a. Ako su pravne osobe iz članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, dobile rješenje Porezne uprave da su porezni obveznici za dio svoje djelatnosti, npr. ako obavljaju djelatnost navedene u Dodatku I. Zakona o PDV-u, ili usluge iznajmljivanja imovine, ili ako obavljajući djelatnosti iz svoje nadležnosti konkuriraju drugim poreznim obveznicima, tada su za taj dio djelatnosti, odnosno isporuka dobara i usluga koje obave u okviru te oporezive djelatnosti, porezni obveznici, i moraju izdavati račune u skladu s odredbama članaka 78. i 79. Zakona o PDV-u, dok za isporuke koje obave u okviru djelatnosti iz svoje TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


POREZI I DOPRINOSI nadleĹžnosti, ne moraju izdavati raÄ?une Ä?iji je sadrĹžaj propisan Zakonom o PDV-u, odnosno Općim poreznim zakonom, već ispostavljaju raÄ?une, odnosno druge isprave u skladu s propisima o voÄ‘enju knjigovodstva proraÄ?unskih korisnika. Za isporuke koje obavljaju u okviru djelatnosti za koje su dobili rjeĹĄenje Porezne uprave da su porezni obveznici, i oni su temeljem odredbe Ä?lanka 78. Zakona o PDV-u, obvezni izdavati raÄ?une koji sadrĹže podatke propisane u Ä?lanku 79. Zakona o PDV-u, kada isporuke obavljaju i zaraÄ?unavaju ih drugim poreznim obveznicima i pravnim osobama. Propisi o PDV-u, ne prijeÄ?e i da raÄ?un s posebno iskazanim PDV-om, koji je porezni obveznik izdao za isporuke drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, bude plaćen u gotovini.

Dakle, bez obzira na naÄ?in naplate, porezni obveznik treba izdati raÄ?un s podacima iz Ä?lanka 79. Zakona o PDV-u, ako je isporuka obavljena poreznom obvezniku ili pravnoj osobi, koja nije porezni obveznik. MeÄ‘utim, iz odredbi Općeg poreznog zakona, proizlazi da kad se isporuke dobra ili usluge plaćaju u gotovini, porezni obveznici trebaju izdati tzv. gotovinski raÄ?un prema Ä?lanku 54.a Općeg poreznog zakona, Ä?iji sadrĹžaj ne odgovara raÄ?unu u smislu propisa o PDV-u. Na koji naÄ?in će se rijeĹĄiti ta neusklaÄ‘enost ostaje za vidjeti. U sluÄ?aju da osoba iz Ä?lanka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, koja je dobila rjeĹĄenje Porezne uprave da je obveznik PDV-a za dio svoje djelatnosti, za isporuke obavljene iziÄ?koj (privatnoj) osobi u okviru te djelatnosti i naplaćene u gotovini, mora izdati tzv. gotovinski raÄ?un, propisan Ä?lankom 54.a. Općeg poreznog zakona.

Vam ove jeseni i zime donosi radionice napredne obuke

t

Studeni 2013.

Prosinac 2013.

SijeÄ?anj 2013.

KonaÄ?ni obraÄ?un poreza pri zadnjoj isplati plaća

IzvjeĹĄtavanje na obrascu JOPPD izvjeĹĄtaj o primicima, porezu i doprinosima

Priprema financijskih izvjeĹĄtaja u sustavu proraÄ?una

0TOPWOJDJMKSBEJPOJDFKFQPNPÇŽLPSJTOJDJNB V J[SBEJ LPOBÇ?OPH PCSBÇ?VOB QPSF[B LSP[-$BQMJLBDJKF%BUVNJPESäBWBOKBSBEJPOJDBTV18., 19., 20., 21., 22., i 25.11. 2013. godine V-$FEVLBUJWOPNDFOUSV V;BHSFCV

Predaja izjave o fiskalnoj odgovornosti t

0TOPWOJ DJMK SBEJPOJDF KF QPNPÇŽ LPSJTOJDJNB V TBTUBWMKBOKV EPLVNFOBUB QPUSFCOJI [B QPUQJTJWBOKF *[KBWF P ĂśTLBMOPK PEHPWPSOPTUJ 3BEJPOJDB KF OBNJKFOKFOB PTPCBNB VOVUBS +-1 3 4 J QSPSBÇ?VOTLJI LPSJTOJLB ESäBWOJ J +-1 3

4 [BEVäFOF[BUFTUJSBOKFQPTMPWBOKBSBEJ QSJLVQMKBOKBEPLVNFOBUB[BQPUQJTJWBOKF*[KBWFPÜTLBMOPKPEHPWPSOPTUJ%BUVNJPESäBWBOKBSBEJPOJDBTV12., 13., 26. i 27. 11. 2013. godine V-$FEVLBUJWOPN DFOUSVV;BHSFCV

t

1SJNKFOB J  J[NKFOF ;BLPOB P QPSF[V OB EPIPEBL J 1SBWJMOJLB P QPSF[V OB EPIPEBL VOVUBS -$ QSPHSBNB J QP BQMJLBDJKBNB LPKF PCVIWBÇŽB QSJNKFOB +011% PCSBTDB 1SJLB[ J[NKFOB VOVUBS QSPHSBNB 0CSBÇ?VO QMBÇŽF J ESVHPH EPIPULB  1VUOJI OBMPHB  #MBHBKOF  &WJEFODJKF TPDJKBMOF TLSCJ  0CSBÇ?VO OBLOBEF PWMBĂ?UFOPNQSFETUBWOJLV 7JSNBOJ/PWB BQMJLBDJKB 4VTUBW J[WKFĂ?ÇŽJWBOKB 1PSF[OF VQSBWF  Ç?FNV TMVäJ  LBLP GVOLDJPOJSB  LPKFTVQSFEOPTUJBVUPNBUTLPHQVOKFOKB QPEBUBLBJ[ESVHJI-$BQMJLBDJKB%BUVNJ PESäBWBOKB SBEJPOJDB TV 12.12.2013. godine u Osijeku, 11., 12., 13., 18., 19. i 23.12.2013. godine u LC edukativnom centru u Zagrebu, 17. i 18.12.2013. godine u Splitu, 16. i 17.12.2013. godine u PoreÄ?u, te 20.12.2013. godine u Rijeci.

t

$JMK SBEJPOJDF KF VQP[OBUJ LPSJTOJLF T TWJNĂśOBODJKTLJNJ[WKFĂ?UBKJNBVTVTUBWV QSPSBÇ?VOB 1SVäJUJ TWF CJUOF JOGPSNBDJKF WF[BOF [B QSJQSFNV J VTLMBĂŞFOKF QPEBUBLB QSJKF TBNF QSJQSFNF PCSB[BDB UF VQP[OBUJ LPSJTOJLF T TWJN NFUPEBNB QPQVOKBWBOKB J LPOUSPMF ĂśOBODJKTLJ J[WKFĂ?UBKB %BUVNJ PESäBWBOKB SBEJPOJDB TV27., 28., i 29. 01. 2014. godineV-$ FEVLBUJWOPNDFOUSVV;BHSFCV

Usklađenje Salda konti izvjeťtaja sa glavnom knjigom t

$JMKSBEJPOJDFKFQPKBTOJUJJ[SBEVJ[WKFĂ?ÇŽB [BVTLMBĂŞFOKFVTBMEBLPOUJNB UFJ[SBEV J[WKFĂ?ÇŽB [B VTLMBĂŞFOKF V SBÇ?VOPWPETUWV QSPSBÇ?VOB3BEJTFOBQPEBDJNBLPSJTOJLB%BUVNJPESäBWBOKBSBEJPOJDBTV13., 14., i 15. 01. 2014. godineV-$FEVLBUJWOPNDFOUSVV;BHSFCV

ViĹĄe informacija o radionici, sadrĹžaju i naÄ?inu prijave moĹžete pronaći na www.spi.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

59


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Desanka Sarvan *

UDK 341.1

Europska građanska inicijativa - najširi demokratski proces u Europi Europska građanska inicijativa, kao instrument najšire europske demokracije, iskazuje značajne interese europskih građana. To su među inim briga o obrazovanju, problemima okoliša, zaštita životinja, razvoj demokracije i socijalne jednakosti i drugi plementiti ciljevi, što ukazuje na socijalnu osjetljivost i političku ozbiljnost građana Europe. Ovaj vid osobnog izjašnjavanja sada je dostupan i hrvatskim građanima, kako bi kao punopravni građani Europe doprinijeli izgradnji boljeg i pravičnijeg Europskog društva sutrašnjice. U članku autorica predstavlja mogućnosti, proceduru te daje i primjer uspješne i aktualne građanske inicijative – Voda i odvodnja su ljudsko pravo! Voda je javno dobro, a ne roba!

1. Uvod Mogućnost podnošenja građanske inicijative u EU proizlazi iz članka 11. Ugovora EU i članka 24. Ugovora o funkcioniranju EU-a1. Europski parlament i Vijeće EU utvrdili su 16. veljače 2011. godine pravila o građanskoj inicijativi2. Europska komisija je odredila pravila postupka za provedbu Europske građanske inicijative (dalje u tekstu: EGI) u ožujku 20113. Pravila za podnošenje EGI-a, kao najšireg demokratskog procesa u Europi zahtjevna su i složena, te detaljno određuju postupak i uvjete koje mora ispuniti podnositelj EGI-a i njeni potpisnici: a) uvjete za organizatore i potpisnike, b) obvezu registracije građanske inicijative, c) postupak i uvjete za prikupljanje potpisa ili podrške inicijativi i način na koji se potpisi prikupljaju u elektronskom obliku, d) minimalni broj potpisnika građanske inicijative po dr*

Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.

 Consolidated version of the Treaty on European Union 30.3.2010 (Of icial Journal of the European Union C 83/13).

1

 Regulation (EU) No 211/2011 of the European Parliament and of the Council of the EU of 16 February 2011 on the citizens’ initiative 11.3.2011 EN (Of icial Journal of the European Union L 65/1 11.3.2011).

2

 Regulations Commission implementing regulation (EU) No 1179/2011 of 17 November 2011 laying down technical speci ications for online collection systems pursuant to Regulation (EU) No 211/2011 of the European Parliament and of the Council on the citizens’ initiative (Of icial Journal of the European Union 301/3 , 18.11.2011.).

3

60

žavama-članicama, e) veri ikaciju prikupljenih potpisa od država članica, te f) podnošenje građanske inicijative Komisiji i postupak ispitivanja građanske inicijative od Komisije, kao i izvješćivanje javnosti o građanskoj inicijativi. Organizatori EGI-a moraju biti građani EU i ispunjavati uvjet starosne dobi za glasanje na izborima za Europski Parlament. Organizatori EGI-a moraju osnovati vijeće građana od najmanje 7 osoba koji su rezidenti najmanje 7 država članica EU, te odrediti osobu, koja će predstavljati vijeće i njenog zamjenika. Prije početka prikupljanja potpisa građana za predloženu EGI, organizatori moraju registrirati EGI u registru Europske komisije i dostaviti informacije o predmetu, sadržaju i ciljevima predložene EGI4. U roku od 2 mjeseca od zaprimanja zahtjeva za registraciju, Europska komisija će utvrditi jesu li ispunjeni prethodni uvjeti za registraciju EGI-a, i to: a) da su vijeće građana formirale osobe, sukladno propisanim zahtjevima, b) da je predmet prijedloga EGI-a u nadležnosti Komisije, d) da prijedlog EGI-a nije uvredljiv, neozbiljan ili uznemirujući, te e) da prijedlog EGI-a nije protivan vrijednostima EU. Prikupljanje potpisa može biti organizirano u papirnatom ili elektronskim obliku, s time da se građanima jamči povjerljivost podataka. Jedan od uvjeta za uspješnost EGI-a je prikupljanje 1.000.000 potpisa građana EU, s time da potpisnici građanske inicijative moraju poticati iz četvrtine država članica (tj. najmanje iz 7 država članica EU), uz dodatni uvjet prema kojem iz svake od država članica mora biti prikupljen minimalni broj potpisa građana te države, koji se utvrđuje prema broju predstavnika države članice u Europskom Parlamentu u trenutku registracije EGI, pomnožen sa 750, prema točki 1. stavak 1, članak 2, i članak 4. Regulation on the citizens’ initiative. Ispunjavanje ovog uvjeta potvrđuju javne vlasti država članica u propisanom postupku, prije nego se EGI podnese Komisiji na razmatranje. Komisija po primitku pravovaljano provedenog postupka prikupljanja potpisa za EGI, će primiti organizatore EGI-a na odgovarajućoj razini i omogućiti   http://ec.europa.eu/citizens-initiative/public/welcome.

4

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI im izjašnjavanje o detaljima predmeta koji proizlaze iz EGI-a, te će u roku od tri mjeseca saopćiti svoje pravne i političke zaključke o EGI-u, akcije koje će poduzeti i razloge za poduzimanje ili nepoduzimanje akcija. Organizatorima se omogućuje izlaganje EGI-a u Europskom parlamentu.

tehničkih barijera za koje je potrebno tehničko iskustvo.

2. Registriranje EGI U 2012. i 2013. godini registrirano je i bilo 17 EGI-a vrlo različitih interesa i zahtjeva, koji ukazuju na pitanja od interesa za građane Europe, od kojih je 8 EGI-a zaključeno 2. studenog 2013. godine : • EGI Fraternité 2020 – Mobility. Progress. Europe. ECI(2012)000001. Datum registriranja: 09. 05. 2012., zahtjeva izmjenu programa razmjene, kao što su Erasmus ili European Voluntary Service (EVS), u namjeri da doprinese ujedinjenju Europe ne temelju solidarnosti između građana. • EGI Water and sanitation are a human right! Water is a public good, not a commodity! ECI(2012)000003. Datum registriranja: 10.05.2012., poziva Europsku Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog, koji će ostvariti ljudsko pravo na vodu i odvodnju, onako kako ga prepoznaju Ujedinjeni narodi, te koji će promovirati vodoopskrbu i odvodnju kao javne usluge neophodne za sve. • EGI One of us ECI(2012)000005. Datum registriranja: 11.05.2012., zahtjeva sudsku zaštitu dostojanstva, prava na život i integriteta svakog ljudskog bića od samog začeća na području EU, u kojem je takva zaštita od osobite važnosti. • EGI Stop vivisection ECI(2012)000007. Datum registriranja: 22.06.2012., predlaže europski zakonodavni okvir za zabranu eksperimenata na životinjama. • EGI Pour une gestion responsable des déchets, contre les incinérateurs ECI(2012)000009. Datum registriranja: 16.07.2012., predlaže Europskoj komisiji okvirna načela, kako bi se osiguralo odgovorno upravljanje i obrada otpada u svim državama članicama EU. • EGI Suspension of the EU Climate & Energy Package ECI(2012)000010. Datum registriranja: 08.08.2012., zahtjeva odgodu primjene EU paketa ugovora o klimi i energiji (isključujući klauzule o energetskoj učinkovitosti) i drugih propisa o klimi, dok ove ugovore ne potpišu države koje su glavni izvor emisije CO2 – Kina, SAD i Indija. • EGI Central public online collection platform for the European Citizen Initiative ECI(2012)000011. Datum registriranja: 27.08.2012., zahtijeva omogućavanje učestvovanja građana u kreiranju europskih politika uz jednostavne instrumente i bez TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

U tijeku je prikupljanje potpisa za sljedećih 9 EGI-a: • EGI koja zahtjeva jedinstvenu, sveobuhvatnu mjesečnu tarifu za komunikaciju unutar EU-a, je Single Communication Tariff Act ECI(2012)000016. Datum registriranja: 03.12. 2012. • EGI: 30 km/h - making the streets liveable! ECI (2012)000014. Datum registriranja: 13.11.2012 sugerira ograničenje brzine od 30 km/h diljem Europe u urbanim i nastanjenim područjima. Lokalne javne vlasti mogu odrediti druga ograničenja brzine, ako mogu dokazati da su osigurane sigurnosne potrebe najosjetljivijih korisnika cesta i okoliša. • EGI Unconditional Basic Income (UBI) – Exploring a pathway towards emancipatory welfare conditions in the EU ECI(2013)00000. Datum registriranja: 14.01.2013., traži od Komisije podržavanje kooperacije između država članica u istraživanju jedinakih uvjeta za utvrđivanje osnovnog prihoda (Unconditional Basic Income – UBI), kao sredstva za osiguranje sustava socijalne sigurnosti. • End Ecocide in Europe: A Citizens’ Initiative to give the Earth Rights ECI (2013) 000002. Datum registriranja: 21.01.2013. To je EGI koja poziva Europsku Komisiju na prihvaćanje zakonodavstva, koje bi zabranilo, spriječilo i preduhitrilo ekocid, rasprostranjeno oštećivanje uništavanje i gubitak ekosustava i davanje prava planetu Zemlji. • EGI Let me vote ECI(2013)000003. Datum registriranja: 28.01.2013., predlaže jačanje prava građana EU, koji su stanovnici druge države članice, pravo na glasovanje u državi njihovog sjedišta pod istim uvjetima kao i građanima te države. • ACT 4 Growth - ECI(2013)000004. Datum registriranja: 10.06.2013., predlaže 4 konkretne akcije za politike razvoja ženskog poduzetništva kao strategije za održivi gospodarski razvoj u Europi. • EGI Teach for Youth – Upgrade to Erasmus 2.0 ECI(2013)000005. Datum registriranja: 61


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 17.06.2013., zalaže se za eliminaciju nejednakosti u obrazovanju u EU, uključivanjem visokoobrazovanih osoba u obrazovanje u urbanim i ruralnim siromašnim zajednicama diljem EU-a, na rok od jedne do dvije godine. • EGI Do not count education spending as part of the de icit! Education is an investment! ECI (2013) 000006. Datum registriranja: 06.08.2013., predlaže isključenje iz obračuna državnog de icita udijela koji vlade troše na obrazovanje, koji je niže od posljednjeg 5 godina prosjeka eurozone. • Zahtjevi EGI European Initiative for Media Pluralism ECI(2013)000007. Datum registriranja: 19.08.2013., kojima se traži zaštita pluralizma djelomičnom harmonizacijom nacionalnih pravila o vlasništvu medija, transparentnosti, sukoba interesa s javnim vlastima, i nezavisnosti regulatornih tijela u području medija. Registriraju se samo one inicijative koje ispunjavaju uvjete iz članka 4., stavka 2. Uredbe o građanskoj inicijativi, a predloženu inicijativu koja nije u skladu s tim uvjetima Komisija neće registrirati, ali će dostaviti negativan odgovor građanskim odborima, u kojem se navode razlozi odbijanja registracije na temelju uvjeta utvrđenih u prethodno navedenoj Uredbi, te će predlažiti sva moguća pravna sredstva, koja organizatori imaju na raspolaganju.

h) Milijun potpisa za Europu solidarnosti (engl. One Million Signatures for “A Europe of Solidarity”), i) Stvaranje europske javne banke usmjerene na socijalni i ekološki razvoj i razvoj solidarnosti (franc. Création d’une Banque publique européenne axée sur le développement social, écologique et solidaire, j) Ukidanje borbi s bikovima u Europi i korištenje okrutnosti i mučenja bikova u priredbama za zabavu (španj. Abolición en Europa de la tauromaquia y la utilización de toros en iestas de crueldad y tortura por diversión.), k) Preporuka za Europsku himnu na esperantu (engl. Recommend singing the European Anthem in Esperanto ), l) Moj glas protiv nuklearne energije (engl. My voice against nuclear power ), m) Jačanje sudjelovanja građana u odlučivanju o kolektivnom suverenitetu (španj. Fortalecimiento de la participación ciudadana en la toma de decisiones sobre la soberanía colectiva).

3. Jedan primjer uspješno zaključene EGI

Neke od podnesenih prijava EGI, odbijene su jer nisu ispunjavale sve propisane uvjete, ali ipak ukazuju na značajne sfere interesa građana Europe. To su sljedeće EGI:

Jedna od uspješno okončanih EGI-a je EGI o ljudskom pravu na vodu, koji je podnesen je još 10.svibnja 2012. godine, kao treća registrirana (broj ECI (2012)000003), pod nazivom: Voda i odvodnja su ljudsko pravo! Voda je javno dobro, a ne roba! (engl. Water and sanitation are a human right! Water is a public good, not a commodity!).

a) Podržavate li trenutni referendum o povjerenju javnosti Europskoj Vladi? (engl. To hold an immediate EU Referendum on public con idence in European Government’s competence) , b) Manjinski paket sigurnosti – milijun potpisa za raznolikosti u Europi (engl. Minority SafePack – one million signatures for diversity in Europe), c) Stop okrutnosti prema životinjama (engl. Stop cruelty for animals), d) Kohezijska politika za ravnopravnost regija i održivost regionalnih kultura (engl. Cohesion policy for the equality of the regions and sustainability of the regional cultures), e) Zajedno za Europu bez legalizirane prostitucije (franc. Ensemble pour une Europe sans prostitution légalisée), f) Jačanje ljudskog prava na samoopredjeljenje u Europi (engl. Enforcing selfdetermination Human Right in the EU), g) Bezuvjetni osnovni prihod (engl. Unconditional Basic Income),

Organizator EGI-a za ljudsko pravo na vodu u početku je bio Europski savez sindikata javnih službi (EPSU), ali su se kasnije organizaciji pridružile Europska konfederacija sindikata (engl. European Trade Union Confederation – ETUC) i Internacionala javnih službi (engl. Public Services International ISP), te druge nevladine organizacije: Aqua Publica Europea (APE), koja udružuje javne isporučitelje vodnih usluga na europskoj razini u cilju promicanja i jamstva javnog upravljanja vodom. Udruga predstavlja javne isporučitelje pred institucijama EU i promiče e ikasnije upravljanje vodnim resursima. European Anti Poverty Network (EAPN), je nezavisna mreža nevladinih organizacija i neformalnih grupa, osnovana 1990., koja se bori protiv siromaštva i socijalnog isključenja građana u državama članicama EU. European Environmental Bureau (EEB) predstavlja građane Europe u zaštiti okoliša, podržava i promiče prava zaštite okoliša, održivi razvoj i participativnu demokraciju, te objedinjuje oko 140 udruga zaštite okoliša u EU. European Public Health Alliance (EPHA) je udruga na razini

62

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI EU koja promiče javno zdravlje, koju čine nevladine organizacije iz područja javnog zdravstva, udruge pacijenata i zdravstvenog osoblja, kao i grupe za podršku oboljelima koje surađuju u cilju unaprijeđenja javnog zdravlja i zdravlja građana EU. Social platform je organizacija koja objedinjuje na europskoj razini preko 40 nevladinih organizacija, saveza i mreža uključenih u stvarenje inkluzivnog i solidarnog društva, promicanjem načela jednakosti, solidarnosti, nediskriminacije i promicanjem ljudskih prava. Women in Europe for a Common Future (WECF) je međunarodna udruga, koja objedinjava više od 100 udruga žena, udruga zaštite okoliša i socijalno-zdravstvenih udruga koja provodi projekte u 40 zemalja i podržavaja na svjetskoj razini zdrav okoliš za sve, i to djelovanjem u lokalnim zajednicama i utjecajem na međunarodne politike. Federation of Young European Greens (FYEG), koja je osnovana 1988. godine u Belgiji s ciljem objedinjavanja djelovanja svih nevladinih udruga koje se bave zaštitom okoliša u Europi u cilju ostvarenja socijalne pravde i prava okoliša. Primarno je rok za prikupljanje potrebnih potpisa za EGI o pravu na vodu kao ljudskom pravu bio 10. svibnja 2013. godine, ali je Europska komisija odobrila produženje roka do 1. studenog 2013. godine, zbog objektivnih razloga tehničke prirode koji su nastali od početka podnošenja Inicijative5. Već 11. veljače 2013. godine ostvareno je 1.000.000 potpisa potrebnih za provedbu EGI, s time da se potpisivanje građanske inicijative nastavilo zbog potrebe za ispunjenjem posebnih uvjeta zastupljenosti građana, koji potpisuju peticiju po pojedinim državama EU-a, a koji je moguće provjeriti kod javnih vlasti tih država tek nakon zaključenja EGI-a. Iako je minimalni uvjet za osnivanje vijeća za provođenje građanske inicijative sedam članova, u ovoj građanskoj inicijativi osnovano je vijeće građana kao službeni predstavnik EGI, koje se sastojao od 34 predstavnika iz 27 zemalja u kojima se provodi   Novi rok postavljen kao odgovor na pitanja s kojima su se suočili organizatori prvih EGI-a tijekom početne faze EGI-a. Tijekom početne faze ovog najvećeg ikad provedenog eksperimenta transnacionalne participativne demokracije, kako bi Komisija bila apsolutno sigurna da su organizatori prvih EGI-a koristili rok od godine dana za sakupljanje potpisa, a u vezi s nepremostivim preprekama s kojima su se suočili neki od organizatora, kako bi pronašli pogodne elektroničke usluga na tržištu za prikupljanje potpisa elektronskim putem, Komisija je odlučila ponuditi svoju informatičku podršku za EGI (servere), te s time u vezi produžiti rokove za prikupljanje potpisa za podnesene EGI, bez obzira na njihovo korištenje ili nekorištenje informatičke potpore Komisije.

5

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

kampanja za prikupljanje potpisa, u kojima su osnovane nacionalne skupine za kampanju6. Predmet građanske inicijative je poziv Europskoj Komisiji na predlaganje implementacije u zakonodavstvo ljudskog prava na vodu i odvodnju, koje je prepoznao i UN, te promicanje toga prava kao temeljne javne usluge za sve, kao i da zakonodavstvo EU mora zahtijevati od vlada da osiguraju i opskrbe sve građane s dovoljno čiste vode i odvodnjom. Zahtjevi građanske inicijative mogu se sažeti na: a) obvezivanje institucija EU i država članica na osiguranje uživanja prava na vodu i odvodnju svim građanima, b) opskrba vodom i upravljanje vodnim resursima ne smiju biti predmet pravila unutarnjeg tržišta i vodne usluge moraju biti isključene od liberalizacije, c) EU mora podržati i osnažiti napore za dostizanje univerzalnog pristupa vodi i odvodnji. Prijedlozi Europskoj komisiji za primjenu ljudskog prava na vodu i odvodnju obuhvaćaju, inter alia, obveznu uporabu izraza: ljudsko pravo na vodu i odvodnju u svim službenim prepiskama u vezi s vodom i/ili odvodnjom, i jamstvo vode (sigurnu, čistu i pristupačnu) i odvodnju svim stanovnicima država članica EU. Osim toga, zahtjeva se sprječavanje pretvaranja vodnih usluga u komercijalne usluge (komodi ikacija vode), izuzimanjem vode iz internih tržišnih pravila, i to: a) onemogućavanjem liberalizacije vodne opskrbe i odvodnje, b) izuzećem usluga opskrbe vodom za piće i odvodnja iz trgovačkih ugovora poput CETA-e, c) promicanjem javno-javnog partnerstva , d) prihvaćanjem načela da: voda nije roba, WFD u svim politikama EU u vezi s vodama, e) određenjem prednosti zaštite vodnog okoliša ima pred komercijalnim pravilima, f) poticanjem programa potpora korisnicima, koji ne mogu platiti svoj račun, kako bi se spriječilo da budu isključeni iz vodnog sustava, g) osiguranjem transparentnih i javnih ugovora s privatnim tvrtkama, koje upravljaju vodnim uslugama, jer u ovoj javnoj usluzi nema mjesta komercijalnoj povjerljivosti, h) promicanjem sudjelovanja građana u skladu s odredbama Okvirne direktive o vodama. Od Europske Komisije zahtjeva se podržavanje pristupa vodi i odvodnji širom svijeta, i uključenje u   Organizatori su provodili kampanju i u zemljama poput Turske, Hrvatske, Rusije i Norveške, da bi ukazali kako problem prava na vodu, kao ljudskog prava, nije problem samo u EU, već je to globalni problem. 6

63


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI razvojnu politiku EU postignuća univerzalnog pristupa vodi, te odobravanje većeg udjela namjenske službene razvojne pomoći (ODA) za unaprjeđenje vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava, kao i promicanje javno-javnih partnerstva (partnerstva isporučitelja vodnih usluga) utemeljenih na neproitnim načelima i solidarnosti između vodoopskrbnih operatora i radnika u različitim državama, te pružanje podrške isporučiteljima vodnih usluga u državama EU i drugim zemljama kojima nedostaje vlastiti kapital za ulaganje u proširenje vodoopskrbne mreže i kanalizacije za potrebe siromašnih slojeva građana. Zahtjeva se podrška i promicanje isporučitelja vodnih usluga koji investiraju dio svog godišnjeg prometa u partnerstva s vodnim operatorima u zemljama u razvoju (kao što to čine Nizozemska i Francuska), i uvođenje dobrovoljnog europskog sustava za procjenu javnih tvrtki, radi promicanja visokokvalitetnih vodnih usluga. Konačno, zahtjevi EGI-a za vodu usmjereni su na zakonodavstvo EU, te se od Europske Komisije zahtjeva: a) uvrštenje javnih vlasti odredbe o nadzoru nad vodom i vodnim resursima u zakonodavne akte i b) osmišljavanje kodeksa upravljanja za isporučitelje vodnih usluga u 27 država članica EU. Do okončanja roka tj. 1. studenog 2013. godine EGI za ljudsko pravo na vodu sakupila je više od 1,85 milijuna potpisa (1. 857.605 potpisa), što je gotovo dvostruko više od potrebnoga, od čega je najviše potpisa prikupljeno u Njemačkoj (1,3 milijuna potpisa, čak 18 i pol puta više od minimalnog broja koji zahtjeva EU tj. 74 tisuće), a što predstavlja 3/4 svih prikupljenih potpisa. U skupini zemalja koje su u aktualnoj peticiji ispunile kvotu su još Slovačka (35.305 prikuplje-

no/potrebno 9.750), Grčka (33.530/16.500), Litva (14.121/9.000), Finska (15.109/9.750), Mađarska (20.376/16.500), Španjolska (65.640/40.500), Italija (68.370/ 54.750), Luxembourg (5.880/4.500) i Nizozemska (22.255/19.500). Tako je iz Hrvatske stiglo svega 875 potpisa, što je manji broj potpisa od minimuma od 9.000 koji za Hrvatsku propisuje EU. Uz Hrvatsku (prikupljeno 875 potpisa) i Sloveniju (prikupljeno 21.339 glasova, tri i pol puta više od od minimalnog broja koji zahtjeva EU, koji za Sloveniju iznosi 6.000 glasova), zemlje koje nisu prešle očekivani propisani minimum potpisa su Cipar (3.561 /4.500) Portugal (15.677/16.500), Švedska (9.930/15.000), Češka (7.960/16.500), Danska (3.531/9.750), Irska (3.807/9.000), Francuska (21.891/55.500), Malta (1.704/4.500), Estonija (1.245/4.500), Ujedinjeno Kraljevstvo (8.553/54.750), Rumunjska (3.149/24.750), Bugarska (1.611/13.500), Latvija (441/6.750) i Poljska (1.811/38.250).

4. Umjesto zaključka U relativno kratkom vremenu, od nešto više od dvije godine, EGI je kao instrument europske demokracije iskazao značajne interese europskih građana, od kojih istaknuto mjesto zauzima briga o obrazovanju, problemima okoliša, zaštiti životinja od okrutnosti, razvoju demokracije i socijalne jednakosti. To su nesumnjivo vrlo važni, ali i plemeniti ciljevi, koji ukazuju na socijalnu osjetljivost i političku ozbiljnost građana Europe. Građanima Hrvatske potrebno je popularizirati dostupnost ovog vida osobnog izjašnjavanja, da bi ga počeli koristiti u što većoj mjeri, kako bi kao punopravni građani Europe doprinijeli izgradnji boljeg i pravičnijeg Europskog društva sutrašnjice.

Ako želite primati naše obavijesti, pošaljite nam svoj mail na:

centar@tim4pin.hr! 64

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Ivana Galić *

UDK 336.2 - 657.2

Provedba ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (tzv. grant ugovori) s osvrtom na prihvatljivost troškova Autorica u tekstu pojašnjava temeljne pretpostavke uspješne provedbe ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Naglašava potrebu izrade kvalitetnog i realnog Proračuna, u kojem su prikazani svi prihvatljivi troškovi projekta i direktno povezani s projektnim aktivnostima. Korisnik ugovora o bespovratnim sredstvima dužan je svaki nastali trošak opravdati dokumentacijom koja potvrđuje njegov nastanak i plaćanje. Korisnik je, također, obvezan evidentirati sve prihode i troškove po projektu, u skladu s računovodstvenim načelima i principom dvojnog knjigovodstva te čuvati cjelokupnu originalnu dokumentaciju vezanu uz projekt.

1. Uvod Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, instituti, fakulteti te nepro itne organizacije kao što su primjerice udruge, kao i srednji i mali poduzetnici, mogu biti korisnici bespovratnih sredstava, tzv. grant shema, ostvarenih od Europske unije. Pozivi na dostavu projektnih prijedloga koje objavljuju ugovorna tijela (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Središnja agencija za inanciranje i ugovaranje, Agencija za regionalni razvoj) imaju za cilj pružiti potporu nepro itnim i nekomercijalnim projektima, koji se provode za dobrobit zajednice u različitim sektorima, a karakterizira ih direktno inanciranje nepro itne aktivnosti krajnjeg korisnika. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge, mali i srednji poduzetnici, znanstvene institucije osmišljavaju projekt, samostalno ili u suradnji sa svojim partnerima, te se javljaju na pozive za dostavu projektnih prijedloga (tzv. Call for Proposals). Osiguravanje novčanih sredstava za su inanciranje projekta je obvezno. Udio su inanciranja ovisi o uvjetima, odnosno pravilima svakog pojedinog poziva, a ukupni troškovi projekta dijele se između korisnika sredstava i Europske unije. Uspješno ocijenjene prijave rezultiraju potpisanim ugovorom

između ugovornog tijela i korisnika bespovratnih sredstava. Provedba ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava počinje nakon potpisa ugovora od ugovornog tijela i krajnjeg korisnika. Provođenje projektnih aktivnosti nije jednostavan posao. Prije početka same provedbe projekta potrebno je de inirati uloge svih sudionika, urediti međusobna prava i obveze i odabrati tim koji će raditi na projektu (npr. voditelja projekta, osobu zaduženu za inancije i računovodstvo, administratora projekta i sl.). Uspješna provedba zahtijeva od korisnika bespovratnih sredstava provođenje ugovora u skladu s obvezama i procedurama koje su de inirane ugovorom, kao i poštivanje relevantne zakonske regulative. Važan čimbenik na koji bi korisnici trebali posebno obratiti pažnju je vremenski okvir potreban za provedbu ugovorom de iniranih aktivnosti i samog ugovora. Osnovni cilj koji je potrebno postići provedbom ugovora je ostvarivanje rezultata, koji su navedeni u ugovoru, te u realizaciji aktivnosti u deiniranim rokovima. Budući da je rizik od neuspješne provedbe ugovora potrebno minimizirati, za korisnika je od velikog značaja kvalitetno, dobro pripremljeno i točno planiranje aktivnosti. Realizaciju aktivnosti, od početka do kraja provedbe ugovora, korisnik prati izvješćima, propisanim ugovorom. Ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava direktno se inancira aktivnost krajnjeg korisnika. Za određeni projekt krajnji korisnik može dobiti samo jednu potporu iz EU fondova i nacionalnih sredstava. Financiraju se samo troškovi, koji su nastali u vrijeme provedbe projekta, a krajnji korisnik je dužan osigurati su inanciranje projekta u skladu s potpisanim ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

2. Proračun ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (engl. Budget)

 Ivana Galić, dipl. oec., Zagreb.

Kako bi korisnik ostvario jedan od najvažnijih ciljeva zbog kojih se prijavio na poziv za dostavu projektnih prijedloga, a to je dobivanje inancijskih

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

65

*


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI sredstava, treba pripremiti kvalitetan i realan Proračun projekta. U Proračunu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (engl. Budget) prikazani su prihvatljivi troškovi provedbe ugovora. Izradi Proračuna projekta potrebno je posvetiti veliku pažnju, kako bi se na vrijeme planirala i osigurala novčana sredstva za provedbu, a time smanjio rizik od neuspješne provedbe ili povrata novčanih sredstava zbog nepravilnog korištenja. Svaka proračunska stavka prikazana u Proračunu ugovora mora biti direktno povezana s aktivnostima, koje su navedene u ugovoru i temeljena na stvarnim i prihvatljivim troškovima. U nastavku je dan pregled stavki koje čine Proračun ugovora o provedbi bespovratnih sredstava, uz opis popratne dokumentacije kojom se dokazuje nastanak i plaćanje troškova, a time i prihvatljivost inanciranja istih od strane ugovornog tijela. Proračun ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava sastoji se od sljedećih stavki: 1) 2) 3) 4) 5)

Ljudski resursi (engl. Human Resources) Putovanja (engl. Travel) Oprema i roba (engl. Equipment and supplies) Lokalni ured (engl. Local of ice) Ostali troškovi, usluge (engl. Other costs, services) 6) Ostalo (engl. Other)

Proračunske stavke od 7 do 11 služe za izračun ukupnog iznosa troškova: 7) 8) 9) 10) 11)

Podtotal – direktni prihvatljivi troškovi Pričuva za pokriće mogućih rizika Ukupni direktni prihvatljivi troškovi (7+8) Administrativni troškovi (indirektni) Ukupni prihvatljivi troškovi projekta (9+10)

1) Ljudski resursi (engl. Human Resources) Pod ovom proračunskom stavkom prikazuju se troškovi plaća tehničkog i administrativnog kadra, korisnika koje provodi projektne aktivnosti. Spomenuti zaposlenici s korisnikom projekta trebaju imati potpisane ugovore o radu (redoviti radni odnos, ugovor o djelu). U slučaju da korisnik projekta ima jednog ili više partnera, pod ovom stavkom prikazuju se i troškovi plaća zaposlenih kod partnera na projektu. Ugovori o radu mogu biti potpisani na puno ili skraćeno radno vrijeme. Prihvatljivi izdaci za plaće osoblja predstavljaju mjesečno obračunatu bruto plaću uvećanu za doprinose na plaću i troškove prijevoza, koje isplaćuje korisnik projekta ili njegov partner. Ako zaposlenici koji rade na provedbi projekta nisu zaposleni na puno radno vrijeme na provedbi pro66

jekta, potrebno je navesti postotak rada na projektu za svakog od njih. Korisnici ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ugovornom tijelu trebaju dostaviti/prezentirati dokumentaciju, koja će potkrijepiti nastale troškove. Spomenutu dokumentaciju mogu činiti: opisi poslova za sve zaposlenike, koji rade na projektu s popisom aktivnosti na kojima rade i postotak rada na projektu, ugovori o radu između korisnika projekta ili partnera i zaposlenika koji rade na projektu, platne liste za sve zaposlenike koji rade na projektu za sve mjesece u kojima rade na projektu, dokazi o isplati plaće, evidencije rada (tzv. timesheets) za svakog zaposlenika koji radi na projektu, u kojima su navedeni dani kad je zaposlenik radio, kratak opis poslova koje je obavljao uz jasnu poveznicu s odrađenom aktivnosti iz projekta. Korisnici ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostavljaju dokumentaciju u skladu s uputama ugovornog tijela. U ovom dijelu Proračuna ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava prikazuju se i troškovi vezani uz putovanja zaposlenika korisnika projekta ili partnera, koji rade na projektu kojima se nadoknađuju troškovi smještaja, lokalnog prijevoza i hrane, a korisnik projekta može odlučiti hoće li planirati i isplaćivati dnevnice ili tzv. perdiem-e. Za ovako nastale troškove potrebno je imati relevantnu dokumentaciju koja dokazuje njihov nastanak (putni nalog, preslike ili potvrde putnih karata, račun za smještaj i dr.). 2) Putovanja (engl. Travel) Pod stavkom Putovanja navode se troškovi putovanja u inozemstvo i unutar Republike Hrvatske, koji su direktno povezani s provedbom projekta. Prikazuju se troškovi prijevoznih karata (zrakoplov, vlak, brod) uz naznaku da je potrebno koristiti najekonomičniji način prijevoza. Ako se za putovanje koristi osobni automobil, prihvatljivi su troškovi obračunati u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Kao dokaze o nastalim troškovima potrebno je priložiti iskorištene karte za brod, vlak, autobus ili avion (ili drugi dokaz o putovanju), račune za karte, putne naloge, te evidencijski list osobnog vozila korištenog u službene svrhe i dokaze o plaćanju. 3) Oprema i roba (engl. Equipment and supplies) Kada govorimo o stavkama koje se prikazuju o ovom dijelu Proračuna ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava bitno je naglasiti da svaka kupovina ili najam treba biti direktno povezana s provedbom aktivnosti. Oprema se mora koristiti isključivo za potrebe projekta. U ovom dijelu Proračuna ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava prikazuju se TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI troškovi za kupnju ili najam vozila i strojeva, kupnju računalne opreme, namještaja, pričuvnih dijelova i sl. Kupnja rabljene opreme nije dozvoljena i ne predstavlja prihvatljiv trošak. Kako bi troškovi kupnje vozila, strojeva ili opreme bili odobreni i prihvaćeni od ugovornog tijela potrebno ih je planirati, a kao dokaz nastanka istih, ugovornom tijelu dostaviti/pokazati natječajnu dokumentaciju, koja je pripremljena u skladu s potpisanim ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava, ugovor o kupnji vozila, strojeva ili opreme, potvrdu o porijeklu (u skladu s ugovorom), dokaz o isporuci vozila, strojeva ili opreme, račun i dokaz o plaćanju. Kako bi se osigurala održivost projekta, ugovorom je de iniran vremenski rok u kojem je zabranjena prodaja nabavljene imovine iz sredstava projekta. Kada je riječ o najmu vozila, potrebno je u evidenciji imati račune za najam i dokaze da su isti plaćeni. Prihvatljivi su troškovi za najam vozila, koji se odnose na razdoblje trajanja projekta. 4) Lokalni ured (engl. Local of ice) Pod ovom proračunskom stavkom prikazuju se troškovi osiguranja vozila (koji se smatraju prihvatljivim, ako su nastali za vrijeme trajanja projekta), troškovi najma ureda, troškovi potrošnog materijala (pri čemu je važno napomenuti da odabir dobavljača spomenutog materijala treba biti proveden u skladu s uvjetima navedenima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava), troškovi telefona/fax-a, električne energije, pristupa internetu, komunalni troškovi, troškovi održavanja i sl. Svi navedeni troškovi dokazuju se računima i dokazima o plaćanju, a kad se radi o potrošnom materijalu dokazi su, osim navedenog, potpisani ugovori s dobavljačima i dokazi o isporuci robe. 5) Ostali troškovi, usluge (engl. Other costs, services) Pod ovom stavkom se prikazuju troškovi dizajna i tiska kataloga, letaka, brošura, priručnika, troškovi izrade raznih studija, poslovnih planova, istraživanja tržišta, troškovi revizije, troškovi vezani uz stručno vrednovanje rezultata projekta, troškovi prevođenja, troškovi vezani uz organizaciju sastanaka, konferencija, seminara, radionica, troškovi vezani uz osiguranje vidljivosti projekta i sl. Dokazi o pružanju usluge mogu se osigurati na različite načine, a sve ovisno o vrsti usluge. Pružatelji usluga dužni su izraditi izvješće, studiju, priručnik, brošuru (u elektronskom ili papirnatom obliku), koji su dokaz da je usluga obavljena. Kada se TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

radi o uslugama, kao što je npr. organizacija konferencije, kao dokaz se prilažu preslike pozivnica, potpisne liste sudionika, fotogra ije i sl. Za navedene usluge trebaju biti ispostavljeni računi, a potrebno je priložiti i dokaz, da je korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iste platio. 6) Ostalo (engl. Other) Pod ovom proračunskom stavkom prikazuju se troškovi izgradnje, obnove, proširenja zgrada koji su izravno povezani s projektom i koji su potrebni za njegovu provedbu, kao i troškovi nadzora radova. Odabir izvođača radova provodi se u skladu s pravilima de iniranima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. U svrhu dokazivanja prihvatljivosti troškova dostavljaju se preslike natječajne dokumentacije, preslike ugovora o radovima, preslike privremenih i konačne obračunske situacije, i dokaz da su iste plaćene. 7) Administrativni troškovi (engl. Administrative costs) Administrativni troškovi namijenjeni su za pokriće troškova projekta, koje nije moguće direktno povezati s pojedinom projektnom aktivnosti. Postotak prihvatljivosti administrativnih troškova u odnosu na ukupne direktne prihvatljive troškove de iniran je u posebnim uvjetima svakog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Administrativni troškovi su troškovi funkcioniranja ureda (trošak komunalnih usluga, troškovi održavanja, tiskanja i fotokopiranja i sl. ) koji se odnose na redovito funkcioniranje ureda, kao i troškovi vezani uz postupak provedbe javne nabave. Za administrativne troškove nije potrebno dostavljati/prezentirati dokaze, ali korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava treba posjedovati i osigurati dostupnost dokumentacije, koja potvrđuje njihov nastanak i plaćanje. 67


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 3. Dokumentacija koja dokazuje nastale troškove (engl. Supporting documents) Korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava odgovoran je za čuvanje cjelokupne dokumentacije, koja se tiče provedbe ugovora, pa tako i popratne dokumentacije koja služi kao dokaz o nastalim troškovima. Rok u kojem je krajnji korisnik dužan čuvati cjelokupnu dokumentaciju de iniran je ugovorom. Kao što je prethodno rečeno, svi troškovi koji su nastali za vrijeme provedbe ugovora moraju biti potkrijepljeni relevantnom dokumentacijom, koja potvrđuje njihov nastanak i plaćanje. Računi koji su navedeni kao dokazi moraju sadržavati sve zakonom propisane dijelove. Iz spomenutih računa treba biti vidljivo s kojom proračunskom stavkom, odnosno aktivnosti projekta su povezani. Računi moraju biti dovoljno detaljni (trebaju sadržavati podatke o količini, razdoblju na koje se odnose, vrsti robe/usluge), a ako iz računa nije moguće utvrditi s kojom su projektnom aktivnosti vezani, korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava je dužan uz spomenute račune dostaviti i ostalu popratnu dokumentaciju, koja će ugovornom tijelu omogućiti utvrđivanje prihvatljivosti troškova. Za korisnike ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava važno je da od prvog dana provedbe ugovora pažljivo prikupljaju popratnu dokumentaciju koja dokazuje nastale troškove. Preporuča se da se spomenuta dokumentacija prikuplja i slaže kronološki i povezuje s provedbom točno određenih projektnih aktivnosti, odnosno stavki Proračuna ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Popratna dokumentacija se ugovornom tijelu dostavlja uz ugovorom propisana izviješća. Dostavljaju se preslike spomenute dokumentacije, dok se originali pohranjuju kod korisnika bespovratnih sredstava, odnosno partnera. Ugovorno tijelo u svakom trenutku tijekom provedbe projekta može zatražiti dostavu, odnosno uvid u dokumentaciju, koja služi kao dokaz o nastalim troškovima. Kontrola se može provoditi i kod korisnika ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, odnosno partnera na projektu (tzv. on-the-spot-check). Prilikom provedbe kontrole kod korisnika, odnosno partnera, uz provjeru je li isporučena oprema, jesu li izvedeni radovi i je li osigurana vidljivost u skladu s ugovorom, uspoređuje se i dokumentacija, koja je dostavljena uz inancijska izvješća s originalima iste koja se nalazi kod korisnika ili partnera.

4. Računovodstvene evidencije Korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dužan je, u skladu s potpisanim ugovorom, voditi 68

računovodstvene evidencije projekta uz poštivanje računovodstvenih načela u skladu s principom dvojnog knjigovodstva propisanog Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), ako je riječ o korisniku u sustavu proračuna, odnosno Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 11/09), ako je korisnik ugovora nepro itna organizacija te Zakonom o računovodstvu (NN, br. 109/07 i 54/13) ako je korisnik poduzetnik. Napominjemo da se računovodstvenom evidencijom osigurava i jasan revizorski trag. Računovodstvene evidencije moraju biti točne, pravodobne i pouzdane, a korisnik je dužan evidentirati sve troškove i prihode po projektu. Računovodstvene evidencije korisnika ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava predmet su kontrole od ugovornog tijela. Radi lakšeg praćenja važne su pomoćne evidencije za praćenje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (kartica projekta). Međutim, prihodi i rashodi, primici i izdaci (kod korisnika u sustavu proračuna) te bilančne stavke vezane uz projekt trebaju biti i dio glavne knjige korisnika. Pravilnikom o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 26/10 i 120/13) propisana je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskim korisnicima obveza primjene programske klasi ikacije i klasi ikacije po izvorima inanciranja i u dijelu praćenja izvršavanja ovih projekata te računovodstvenog evidentiranja. To znači da su ovi korisnici obvezni posebno pratiti ove projekte propisanim sustavom šifari, dok se nepro itnim organizacijama preporuča isto. Zbog lakšeg praćenja svih novčanih transakcija po projektu, korisnicima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava preporuča se otvaranje posebnog namjenskog bankovnog računa. Ministarstvo inancija dalo je jedinicama lokalna i područne (regionalne) samouprave i svim proračunskim korisnicima takvu preporuku posebnom Uputom. Time je omogućeno lakše praćenje tijeka novčanih sredstava povezanih s provedbom projekta, kao i ostvarenih kamata, a rizik nenamjenskog trošenja novčanih sredstava, koja su dobivena za potrebe provedbe projekta, je smanjen. Korištenje posebnog bankovnog računa za potrebe projekta, odnosno evidencija svih uplata i isplata prema dobavljačima i partnerima projekta, korisniku je od velike pomoći prilikom izrade izvješća koja je u skladu s potpisanim ugovorom, dužan dostavljati ugovornom tijelu. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA UPRAVA Bernardica Rubčić *

UDK 347.2

Povjeravanje poslova na temelju ugovora o djelu Ako poslodavac s osobom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je poslodavac s tom osobom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno. Zbog ove odredbe važno je da poslodavci ne sklapaju ugovor o djelu za poslove za koje bi trebali sklopiti ugovor o radu, jer takvo postupanje za sobom povlači kazne u slučaju uočavanja nepravilnosti od inspekcije rada kao i sudske sporove. U članku autorica iznosi temeljne pravne determinante ugovora o djelu kao i navedene pravne i porezne posljedice nepravilnog postupanja.

1. Općenito o ugovoru o djelu Ugovor o djelu je građansko-pravno obvezni ugovor. Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) de inira ga kao ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva izičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Glavna obilježja ugovora o djelu su: • izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, • naručitelj se obvezuje za obavljeni posao platiti izvođaču naknadu, • naručitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem posla, a izvođač mu je to dužan omogućiti, • izvođač je dužan posao izvršiti za određeno vrijeme, a ako ono nije određeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. Izvođač ne odgovara za zakašnjenje nastalo zbog toga što mu naručitelj nije predao materijal na vrijeme, ili zbog toga što je tražio izmjene, ili što mu nije isplatio dužni predujam i uopće za zakašnjenje nastalo ponašanjem naručitelja, • ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi što drugo, izvođač nije dužan posao obaviti osobno, ali i nadalje odgovara naručitelju za izvršenje posla. Izvođač odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na poslu, koji je preuzeo kao da ga je sam izvršio, *  Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

• nakon pregleda i primanja izvršenog djela izvođač više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti uobičajenim pregledom, osim ako je znao za njih, a nije ih pokazao naručitelju, • naručitelj se može pozvati na skrivene nedostatke, pod uvjetom da o njima obavijesti izvođača što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od njihova otkrivanja. Istekom dvije godine od primitka obavljenog posla, naručitelj se više ne može pozvati na nedostatke.

2. Razlike između ugovora o radu i ugovora o djelu Prema Zakonu o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ako poslodavac s osobom sklopi ugovor za obavljanje posla, koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je poslodavac s tom osobom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno. Zbog ove odredbe jako je važno da poslodavci ne sklapaju ugovor o djelu za poslove za koje bi trebali sklopiti ugovor o radu, jer takvo postupanje za sobom povlači kazne u slučaju uočavanja nepravilnosti od inspekcije rada kao i sudske sporove. Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a iznimno se može sklopiti na određeno vrijeme koje je: • određeno rokom, • izvršenjem određenog posla, • nastupanjem određenog događaja. Razlike između ugovora o radu i ugovora o djelu su sljedeće: a) Ugovor o djelu je ugovor građanskog obveznog prava u kojem izvođač radi za naručitelja samostalno (nema odnosa subordinacije). Izvođač radi za drugog, ali ne u službi drugog, radi u korisnom vremenu, ali ne u određenom ili propisanom radnom vremenu, može raditi osobno, ali posao može povjeriti i drugoj osobi, no unatoč tome osobno odgovara za učinjeno djelo i dužan ga je napraviti po pravilima vještine zanata, te odgovara za mane svog djela po načelima građanskog prava. 69


JAVNA UPRAVA Izvođač za obavljeno djelo prima naknadu po izvršenom djelu, a ne mjesečno. b) Prema ugovoru o radu radnik radi nesamostalno, radi po uputama i nalogu poslodavca (postoji odnos subordinacije), radi u propisanom ili ugovorenom radnom vremenu. Poslodavac je radniku za obavljeni rad dužan isplaćivati plaću jednom mjesečno uz uručenje obračuna plaće. c) Poslodavac može za obavljanje određenog posla s izičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa tj. kada se ne radi o poslovima koji imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos. d) Za rad po ugovoru o djelu nije bitno je li izvođač u radnom odnosu, nezaposlena osoba ili umirovljenik, nego radi li se o poslovima za koje se prema obilježjima rada, mora sklopiti ugovor o radu. Dakle, ako je neki pravni posao po bitnim obilježjima ugovor o radu, onda se prema članku 8., stavku 2. Zakona o radu smatra ugovorom o radu. Pri tome je teret dokazivanja, da se ne radi o ugovoru o radu na poslodavcu. Ako poslodavac ne uspije dokazati da se radi o nekom drugom pravnom poslu npr. ugovoru o djelu smatrat će se da je sklopljen ugovor o radu. Kod ugovora o djelu troškovi koji nastaju pri izvršavanju posla su troškovi izvršitelja (dnevnice, putni troškovi i sl.), dok su kod nesamostalnog rada (ugovor o radu/rješenje) to troškovi koje snosi poslodavac.

poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je poslodavac s tom osobom (radnikom) sklopio ugovor o radu, osim u slučaju kada je posebnim propisom drukčije uređeno, što izričito proizlazi iz odredbe čl. 8. st. 2. ZOR-a. Kod ugovora o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, tj. predati naručitelju djelo, odnosno rezultat rada. Radnik u radnom odnosu poslodavcu stavlja na raspolaganje svoj radni potencijal tj. svoj rad. Ako bi poslodavac s radnikom sklopio neki drugi ugovor (osim ugovora o radu) za obavljanje posla koji s obzirom na izloženo i s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno (čl. 8. st. 2. ZOR-a). Poslodavac će moći za obavljanje određenog posla, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva izičkog ili umnog rada i sl. s izvođačem – izičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda, kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa tj. kada se ne radi o poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos. Narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca koji imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos su faktična pitanja koja sukladno izloženom utvrđuje poslodavac, odnosno nadležna inspekcija ili sud u svakom konkretnom slučaju i nije ih moguće taksativno propisivati zakonom. Valja podsjetiti da su izložena stajališta o ugovorima o djelu i ugovorima o radu potvrđena i sudskom praksom (npr. Odluka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, G-4950/01 od 16. kolovoza 2001.; Odluka Prekršajnog suda u Zagrebu br. 32-229-201 od 30. studenoga 2001.; Odluka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske br. GŽ-3276/02 od 10. svibnja 2002.; Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I1706/2004, od 20. prosinca 2006., i dr.).“

3. Povjeravanje poslova na temelju ugovora o djelu u državnim tijelima U nastavku je izdvojen dio mišljenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava KLASA: 110-01/1101/295, URBROJ: 526-08-01/1-11-2, od 7. rujna 2011., u vezi s pitanjem razlikovanja ugovora o radu od ugovora o djelu, citirano: „U pravnom poretku Republike Hrvatske moguće je s određenom osobom sklopiti neki drugi pravni posao, predmet kojega je rad, tj. osnova obavljanja tog posla ne mora biti radni odnos. No, ako poslodavac s osobom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti 70

Za državne službenike posebnim zakonom propisana su pravila za povjeravanje poslova na temelju ugovora o djelu. Za javne službenike i službenike i namještenike u JLP(R)S posebnim propisima nije uređeno povjeravanje poslova na temelju ugovora o djelu, te se na to pitanje primjenjuju opći propisi o radu odnosno Zakon o radu. Prema Zakonu o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12 – pročišćeni tekst, 37/13 i 38/13), za obavljanje: TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA UPRAVA • privremenih poslova, ili • poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i • radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika, osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi ili poslovi, čiji se opseg privremeno povećao, odnosno do povratka odsutnoga službenika. Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova, čiji se opseg privremeno povećao može trajati najviše godinu dana. Na temelju ugovora o djelu u državnoj službi ne mogu se povjeriti oni poslovi, koje državni službenici u državnom tijelu obavljaju iz djelokruga tog tijela utvrđeni Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenima na temelju Ustava i zakona. Pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, mogu se temeljem ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. Iz članka 3. Zakona o državnim službenicima proizlazi da se temeljem ugovora o djelu mogu povjeriti informatički poslovi, opći i administrativni poslovi, planski, materijalno- inancijski i računovodstveni poslovi te slični poslovi. Na odnos pružatelja usluga i državnog tijela primjenjuju se propisi, kojima se uređuju obveznopravni odnosi. Izdaci za pružatelje stručnih usluga ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za to tijelo. Pružatelji stručnih usluga na temelju ugovora o djelu ne mogu postati državni službenici bez provođenja postupka prijama u državnu službu prema pravilima redovitog ili izvanrednog postupka. Ovdje je zanimljivo spomenuti i da se radno iskustvo na temelju ugovora o djelu priznaje pod zakonom utvrđenim uvjetima u radno iskustvo kod prijama u državnu službu. Prema Zakonu o državnim službenicima osoba koja se prima u državnu službu mora, između ostalih propisanih uvjeta, zadovoljiti i uvjet odgovarajućeg radnog iskustva. Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u odgovarajućoj stručnoj spremi i struci. U radno

iskustvo uračunava se i vrijeme obavljanja poslova na temelju ugovora o djelu, a to bi, kako je prethodno navedeno, bili informatički poslovi, opći i administrativni poslovi, planski, materijalno- inancijski i računovodstveni poslovi te slični poslovi. Primjerice osobi koja se javlja na natječaj za radno mjesto informatičke struke priznat će se u radno iskustvo obavljanje takvih poslova na temelju ugovora o djelu kod tog ili drugog poslodavca.

4. Porezni aspekt ugovora o djelu Od 2003. godine na primitke po osnovi ugovora o djelu obračunavaju se doprinosi. Na primitke po osnovi ugovora o djelu obračunava se i plaća: • doprinos za mirovinsko osiguranje 20% (I stup 15% i II stup 5%), • doprinos za zdravstveno osiguranje 13%, • porez na dohodak po stopi od 25%, • prirez porezu na dohodak prema odluci grada ili općine. Navedeno proizlazi iz Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12 i 144/12) i Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12 i 125/13). Navedenim zakonima predviđene su i kazne za kršenje odredbi Zakona. Tako prema Zakonu o porezu na dohodak pravne i izičke osobe, koje isplate građanima po sklopljenom ugovoru o djelu ne obavljaju preko žiro-računa, odnosno iznimno preko ostalih računa, sukladno posebnim propisim kaznit će se novčanom kaznom od 500 do 50.000 kuna. Odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se kaznom od 500 do 20.000 kuna. Prema Zakonu o doprinosima novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 kuna kaznit će se za prekršaj isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak i sam primatelj primitka neposredno iz inozemstva ili od druge izičke osobe, koji po toj osnovi ne obračuna doprinose ili ne utvrdi osnovicu, odnosno ne uplati doprinose u roku ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan zakonu. Novčanom kaznom od 3.000 do 20.000 kuna kaznit će se za navedeni prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pratiti na internetskim stranicama: www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

71


JAVNA UPRAVA Nina Ban Glasnović *

UDK 351.1

Upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske prema novim uredbama Na temelju Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, Vlada je donijela četiri uredbe kojima se podrobnije reguliraju pitanja iz djelokruga upravljanja državnom imovinom. Uredbe su usvojene na sjednici održanoj 17. listopada 2013. godine i objavljene su 18. listopada 2013. godine u Narodnim novinama, broj 127/2013, te su stupile na snagu osmog dana od dana objave odnosno 26. listopada 2013. godine. U člaku je dan kratak prikaz novosti koje donose spomenute Uredbe.

1. Uvod Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13; dalje u tekstu: Zakon) stupio je na snagu 30. srpnja 2013. godine. Donošenjem novog Zakona je izvršena preuzeta obveza iz Strategije upravljanja i raspolaganja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine, koju je 14. lipnja 2013. godine usvojio Hrvatski sabor. Predmetnim Zakonom uređuju se tijela koja upravljaju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, de iniraju se pojavni oblici državne imovine, načela upravljanja državnom imovinom, dokumenti upravljanja državnom imovinom, načini i uvjeti raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima kao i nekretninama, te djelokrug i ovlasti Državnog ureda upravljanje državnom imovinom, kao središnjeg tijela upravljanja i raspolaganja državnom imovinom. Zakonom je, također propisano, da će se pojedina pitanja u vezi s upravljanjem i raspolaganjem imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske detaljnije urediti uredbama, što je i učinjeno:

nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, 3) Uredbom o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba i 4) Uredbom o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. U nastavku se sažeto prikazuje sadržaj navedenih uredbi.

2. Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH U članku 55. Zakona, propisano je da načine raspolaganja nekretninama, način određivanja početne i tržišne vrijednosti nekretnina i prava građenja, način utvrđivanja i određivanja umanjene tržišne vrijednosti zemljišta zbog osnivanja služnosti, uvjete za osnivanje prava građenja i druga pitanja važna za raspolaganje nekretninama, osim načina i uvjeta koji su već propisani posebnim propisima, uređuje uredbom Vlada Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske je na 120. sjednici održanoj 17. listopada 2013. godine donijela Uredbu o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Navedenom Uredbom uređuju se oblici i načini raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kojima raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom (dalje u tekstu: Državni ured), te kupnja nekretnina za korist Republike Hrvatske. Oblici raspolaganja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u smislu ove Uredbe, a kojima raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom su:

1) Uredbom o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, 2) Uredbom o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na

• prodaja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, • razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, • zamjena nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske s nekretninama u vlasništvu drugih osoba te, • kupnja nekretnina u korist Republike Hrvatske,

 Nina Ban Glasnović, dipl. iur., Savjetnica u Glavnom tajništvu Vlade RH.

s tim da će se ostali oblici raspolaganja nekretninama prema Zakonu urediti posebnom uredbom.

*

72

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA UPRAVA Prije bilo kojeg oblika raspolaganja nekretninama, Državni ured za upravljanje državnom imovinom će utvrditi tržišnu vrijednost nekretnina, po ovlaštenom sudskom vještaku odabranom sukladno članku 50. Zakona.

1.1. Prodaja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske Što se prodaje nekretnina tiče, nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske prodaju se javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda, kombinacijom javnog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda i iznimno bez javnog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda. Postupak prodaje nekretnina u državnom vlasništvu putem javnog nadmetanja ili javnog prikupljanja ponuda, odnosno sadržaj javnog poziva, obveza uplate jamčevine od osobe, koja sudjeluje u postupku prodaje, poslove Povjerenstva za provedbu postupka prodaje, te postupanje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u slučaju kad se nekretnine ne uspiju prodati detaljno su opisani u člancima 5. – 15. Uredbe. Nekretnine se mogu iznimno prodati bez javnog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda, i po tržišnoj cijeni: jedinicama lokalne i jedinicama područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako je to u interesu i s ciljem općega gospodarskog i socijalnog napretka njezinih građana. S tim da se smatra da su nekretnine u interesu i s ciljem općega gospodarskog i socijalnog napretka građana u slučajevima kad se radi o nekretninama za potrebe javnih djelatnosti, infrastrukture, komunalnih objekata i drugih sličnih projekata. U članku 17. Uredbe navedene su ostale posebnosti raspolaganja državnim nekretninama bez javnog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda.

1.2. Razvrgnuće suvlasničke zajednice Daljnji način raspolaganja državnim nekretninama je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina između Republike Hrvatske i drugih osoba na građevinskom zemljištu, zgradama, stanovima i poslovnim prostorima, a kojima upravlja i raspolaže Državni ured, i to geometrijskom diobom nekretnine, kad je to moguće. Iznimno, suvlasnička zajednica može se razvrgnuti isplatom po tržišnoj cijeni i u slučajevima kad je geometrijska dioba moguća ili se ne radi o slučajevima razvrgnuća obvezatnom isplaTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

tom propisanom zakonom, ako tijelo nadležno za raspolaganje nekretninama ocijeni da je to gospodarski opravdano za Republiku Hrvatsku. Odluku o razvrgnuću i načinu razvrgnuća donosi nadležno tijelo ovisno o vrijednosti suvlasničkog dijela nekretnine Republike Hrvatske, a ugovor o razvrgnuću u ime Republike Hrvatske sklapa predstojnik Državnog ureda. Prije donošenja odluke nadležnog tijela izvršit će se procjena tržišne vrijednosti nekretnine po odabranom ovlaštenom sudskom vještaku na način propisan člankom 3. Uredbe.

1.3. Zamjena nekretnina Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske mogu se zamijeniti s nekretninama u vlasništvu drugih osoba, samo u svrhu realizacije projekata od gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku ili jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Radnje koje prethode donošenju odluke o zamjeni nekretnina su: pribavljanje mišljenja središnjeg tijela državne uprave nadležnog s obzirom na svrhu projekta za koji se predlaže zamjena i ministarstva inancija, na temelju kojeg nadležno tijelo posebnom odlukom utvđuje, da je takav način raspolaganja u gospodarskom interesu Republike Hrvatske. Ugovor o zamjeni nekretnina sklapa predstojnik Državnog ureda, ako odlukom nadležnog tijela nije drukčije određeno.

1.4. Kupnja nekretnina za korist RH Posljednji predviđeni način raspolaganja nekretninama je kupnja nekretnina za korist Republike Hrvatske. Kupnja se vrši na temelju obrazloženog prijedloga tijela državne uprave ili drugog korisnika državnog proračuna, koje je dužno prethodno osigurati sredstva na poziciji državnog proračuna. Uredbom, u članku 22., propisano je da u slučajevima kada na temelju posebnog zakona Republika Hrvatska ima pravo prvokupa na nekretninama, Državni ured je dužan prije donošenja odluke o korištenju prava prvokupa, a po pribavljenom mišljenju i preporuci nadležnog tijela o korištenju pravom prvokupa, obaviti procjenu vrijednosti nekretnine na odgovarajući način, kao kod prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Bitno je napomenuti da nadležno tijelo ne može, koristeći pravo prvokupa, kupiti nekretninu po cijeni većoj od tržišne cijene. Tek iznimno Vlada Republike Hrvatske u slučajevima korištenja prava prvokupa može donijeti odluku o kupnji nekretnine, i po cijeni većoj od tržišne cijene, kad ocijeni da je to u interesu Republike Hrvatske. 73


JAVNA UPRAVA 2. Uredba o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu RH Pravna osnova za donošenje ove Uredbe je članak 50., stavak 2. Zakona, u kojem je propisano da će stalni sudski vještaci s liste koja će biti uspostavljena pri Državnom uredu temeljem provedenog javnog natječaja, utvrđivati tržišnu vrijednost nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u skladu s metodama procjene koje propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske. Državni ured će na temelju provedenog javnog natječaja izabrati sudske vještake s popisa stalnih sudskih vještaka, na rok od četiri godine, a koji će utvrđivati tržišnu vrijednost nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, naknadu za osnivanje prava građenja te naknadu za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovom Uredbom uređuju se metode procjene tržišne vrijednosti nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske pod kojima se podrazumijeva: • određivanje početne tržišne vrijednosti, • način određivanja naknade za osnivanje prava građenja, te • način određivanja naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

metode, troškovničke metode, metode kapitalizacije dobiti i metode rezidualne vrijednosti. Također se propisuje obvezno ponderiranje najmanje dvije navedene metode od kojih je usporedna obvezna. Tržišna vrijednost nekretnine procijenjena na navedeni način predstavlja početnu cijenu te nekretnine izraženu u novcu. Naknada za osnivanje prava građenja, kao početni iznos, utvrđuje se uzimajući u obzir: tržišnu vrijednost zemljišta na kojemu se osniva pravo građenja, kao da je dostupno za izgradnju, i to s najvećim stupnjem iskoristivosti, ukupno (bruto) razvijenu površinu građevine koja bi se mogla izgraditi sukladno propisima o prostornom uređenju, zatim vrijednost investicije kao i dužinu trajanja osnovanog prava građenja, a sve primjenjujući pravna pravila instituta zakupa. Zakonom je propisano da Državni ured, prije osnivanja prava služnosti, utvrđuje naknadu za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine uslijed osnivanja služnosti, osim u odnosu na nekretnine za koje je to propisano posebnim propisima. Pa tako naknada za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske prema Uredbi, čini iznos umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine na kojoj se osniva pravo služnosti, a ovisno o utjecaju predviđenih intervencija kojima se smanjuje ili ograničava najbolja iskoristivost predmetne nekretnine. Vrijednost umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine uslijed osnivanja prava služnosti i u ovom slučaju se određuje primjenom važećih pravnih pravila instituta zakupa.

3. Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba

Uredbom se utvrđuje da je tržišna vrijednost nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske vrijednost izražena u novcu, koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu, a ovisi o odnosu ponude i potražnje nekretnina u vrijeme njezinog utvrđivanja u mjestu gdje se nalazi nekretnina, a izračunava se ponderiranjem procijenjenih vrijednosti nekretnina dobivenih primjenom više metoda, i to: usporedne 74

Člankom 59. Zakona propisana je dodjela na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave, a koju obavlja Državni ured. Istim člankom u stavku 4. propisano je da Državni ured upravlja nekretninama koje tijela državne uprave koriste povremeno (objekti posebne namjene – rezidencijalni objekti), a sredstva za troškove tekućeg i investicijskog održavanja, potrebne opreme, kao i drugih troškova, osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji tijela državne uprave, koje koristi predmetnu nekretninu. Mjerila i kriterije te podmirivanje troškova tekućeg i investicijskog održavanja nekretnina, koje se daju na korištenje tijelima državne uprave i drugim osobama, kao i objekte posebne namjene, propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA UPRAVA Istom Uredbom uređuju se mjerila i kriteriji, te način dodjele stanova za službene potrebe tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima za potrebe državnih i pravosudnih dužnosnika, kao i drugim osobama. Predmet dodjele za rad tijela državne uprave i drugih tijela korisnika državnog proračuna, kao i za smještaj državnih i pravosudnih dužnosnika i drugih osoba su nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja Državni ured. U slučaju da Državni ured ne raspolaže traženom nekretninom iz obrazloženog zahtjeva, istima će se od Državnog ureda, posebno vodeći računa o svrhovitosti, ekonomičnosti i racionalnosti korištenja sredstava državnog proračuna, izdati suglasnost za osiguranje smještaja zakupom, najmom ili kupnjom tražene nekretnine, u skladu s potrebama podnositelja zahtjeva. Svako državno tijelo i drugi korisnik državnog proračuna za potrebe svog smještaja dužno je osigurati potrebna inancijska sredstva na svojim pozicijama u državnom proračunu. Uredbom se, u članku 9., propisuje poseban kriterij za davanje na korištenje nekretnina drugim osobama na temelju prava propisanog posebnim zakonom. Uvjet za davanje nekretnina, određenim pravnim osobama, bez provedbe javnog natječaja, vršit će se na njihov obrazloženi zahtjev primjenom odgovarajućih kriterija propisanim posebnim propisima, te ako je svrha korištenja od posebnog značaja za kulturni, socijalni i obrazovni razvoj Republike Hrvatske. Također treba napomenuti da su kriteriji za ovakav način dodjele nekretnina utvrđeni Odlukom o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro, od 3. listopada 2013. godine, a koju je donijelo Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Povjerenstvo). Što se tiče stanova za službene potrebe, u smislu ove Uredbe, to su stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravlja Državni ured, koji se u pravilu nalaze u objektima za službene potrebe i koji su utvrđeni kao stanovi za službene potrebe, te stanovi koje odlukom odredi Povjerenstvo. Iznimku od navedenih stanova čine stanovi za službene potrebe kojima upravlja Ministarstvo obrane. Člancima 13. i 14. taksativno su nabrojeni dužnosnici koji imaju pravo koristiti stanove za službene potreba, a sukladno Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika (NN, br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11 i 22/13). Treba napoTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

menuti da su kriteriji za pravo na dodjelu stana, za određivanje površine stana i pravo prvenstva prilikom postupka odabira stana različiti i ovise u kojoj se skupini dužnosnik tj. nalazi li se u prvoj (I), drugoj (II) ili trećoj (III) skupini. Novina u ovoj Uredbi je pojam koji se prvi put spominje i još uvijek nije reguliran u hrvatskom zakonodavstvu, iako se u posljednje vrijeme često govori o takvoj intenciji, a radi se o osobi s kojom dužnosnik živi u istospolnoj zajednici. S tim u vezi, u člancima 14., 15. i 19. uz bračnog ili izvanbračnog druga dužnosnika, uvrštena je i osoba s kojom dužnosnik živi u istospolnoj zajednici. Dužnosnik koji koristi stan za službene potrebe, bez obzira nalazi li se stan u objektu za službene potrebe ili je riječ o unajmljenom stanu, dužan je sam snositi troškove po osnovi korištenja stana (utrošak električne i toplinske energije, plina, vode, dimnjačarskih usluga, čistoće, komunalne i vodne naknade i drugih troškova stanovanja). Troškove pričuve te troškove tekućeg i investicijskog održavanja za stanove za službene potrebe u vlasništvu Republike Hrvatske snosi Državni ured.

4. Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu RH Poseban način raspolaganja nekretninama, odnosno darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, opisan je u članku 56. Zakona. Pravna osnova za donošenje predmetne Uredbe je članak 56., stavak 5. navedenog Zakona, kojim je propisano da pobliže postupanje u vezi s posebnim načinima raspolaganja nekretninama, uređuje uredbom Vlada Republike Hrvatske. Tako se ovom Uredbom uređuje poseban način raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, darovanjem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kojima, na temelju Zakona, upravlja Državni ured. Ovom Uredbom određuju se obdarenici, razlozi i uvjeti darovanja, te postupak i ograničenja darovanja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojima upravlja Državni ured. Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Državni ured u skladu sa Zakonom, mogu se darovati: • jedinicama lokalne i jedinicama područne (regionalne) samouprave, • trgovačkim društvima čiji je Republika Hrvatska jedini osnivač i vlasnik, te • ustanovama čiji je jedan od osnivača Republika Hrvatska. Iznimno se nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske mogu darovati i drugim izičkim ili pravnim 75


JAVNA UPRAVA osobama, ako Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom utvrdi da je to u interesu Republike Hrvatske, a osobito, ako se predmetnim darovanjem potiče gospodarski napredak, socijalno blagostanje građana i briga za gospodarski razvitak svih krajeva Republike Hrvatske. Također je propisana svrha darovanja, te se nekretnine mogu darovati zbog ostvarenja projekata, koji su od osobitog značaja za gospodarski razvoj – poput izgradnje poduzetničkih zona i drugih sličnih projekata, ostvarenja projekata koji su od općeg javnog ili socijalnog interesa, poput izgradnje škola, dječjih vrtića, bolnica, domova zdravlja, ustanova socijalne skrbi, provođenja programa deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom, groblja, za izgradnju sportskih objekata i drugih sličnih projekata, i provedbe programa prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji, ako se ne osniva pravo građenja, te za izvršenje obveza Republike Hrvatske.

državnoj potpori, ako se ne provodi javni natječaj, ali je predmetna nekretnina procijenjena od neovisnog vještaka za nekretnine i prodana po procijenjenoj vrijednosti, uz moguće odstupanje do 5% od procijenjene vrijednosti. U svim ostalim slučajevima potrebno je obavijestiti Europsku komisiju, koja će procijeniti usklađenost državne potpore sukladno članku 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Zbog svega navedenog u članku 6. Uredbe propisano je da se u postupcima darovanja nekretnina primjenjuju propisi, kojima se uređuju državne potpore. Postupak darovanja pokreće se zahtjevom i dokumentacijom, koji se dostavljaju Državnom uredu. Podnositelj zahtjeva mora detaljno obrazložiti u koju svrhu namjerava koristiti predmetnu nekretninu i koju važnost ima traženo darovanje za ostvarenje te svrhe. Svaki zahtjev za darovanje mora biti potkrijepljen potpunom dokumentacijom, koja uključuje jasan projekt sa svim potrebnim dozvolama i suglasnostima nadležnih tijela, osiguranim inanciranjem projekta, te mišljenjem o usklađenosti projekta s dokumentom prostornog uređenja. Ako dokumentacija priložena uz zahtjev nije potpuna i/ili nisu dostavljeni svi prilozi nabrojani u članku 7. Uredbe, podnositelj zahtjeva dužan je na traženje Državnog ureda dopuniti i dostaviti tražene priloge u roku 30 dana od poziva za dopunu iste. Ako dopunjeni zahtjev, odnosno traženi prilozi ne budu dostavljeni u navedenom roku, smatrat će se da je podnositelj odustao od zahtjeva. Treba naglasiti da do darovanja nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske neće doći, ako obdarenici imaju dospjelih, a nepodmirenih dugovanja prema Republici Hrvatskoj, sve dok dospjeli nepodmireni dug ne plate.

Opravdanost darovanja potvrđuju svojom suglasnošću za darovanje nadležno ministarstvo u odnosu na namjenu darovanja nekretnine i Ministarstvo inancija, a suglasnosti navedenih ministarstva će Državni ured zatražiti nakon zaprimanja potpunog zahtjeva za darovanjem i nakon izvršene procjene tržišne vrijednosti nekretnine. Vrlo je bitno naglasiti da kod darovanja nekretnina izičkim i pravnim osobama, koje obavljaju gospodarsku djelatnost, bez obzira na vlasništvo i pravni oblik, ukupna tržišna vrijednost takve nekretnine predstavlja državnu potporu o čijoj usklađenosti sa zajedničkim tržištem odluku donosi Europska komisija.

Nakon odluke o darovanju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, koju donosi nadležno tijelo sukladno Zakonu, a to su središnja tijela državne uprave i druga tijela, odnosno pravne osobe osnovane posebnim zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, sklapa se Ugovor o darovanju nekretnine, kojeg potpisuju predstojnik Državnog ureda i obdarenik. Ugovor o darovanju je obvezno-pravni ugovor i njegovim sklapanjem se zasniva ugovorni odnos između darovatelja i obdarenika na osnovu kojeg se ugovor o darovanju smatra pravnom osnovom za stjecanje prava vlasništva na strani obdarenika.

Jedino u slučaju kada država postupa istovjetno kao što bi postupio i privatni investitor, što zahtijeva procjenu vezanu za svaki pojedini projekt – ne bi bila riječ o državnoj potpori. Isto tako ne radi se o

Sukladno Zakonu o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) ugovor o darovanju nekretnine mora biti sklopljen u pisanom obliku, a osim obveznog sadržaja ugovora, člankom 11. Uredbe propi-

76

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


JAVNA UPRAVA sani su i ostali obvezni sastojci navedenog ugovora. Valja napomenuti, s obzirom na to da je obdarenik dužan dati izjavu o odricanju svih potraživanja prema Republici Hrvatskoj, kao i eventualno kasnije pronađenih potraživanja koja su nastala do dana potpisivanja ugovora o darovanju, a ovisno o vrijednosti potraživanja, kako je ovdje riječ o ugovoru o mješovitom darovanju, koji je usklađen s člankom 490. Zakona o obveznim odnosima.

5. Zaključno Uređivanje normativnog okvira upravljanja i raspolaganja državnom imovinom bilo je nužno, jer je postojeći model normativno decentraliziran i normiran u desetak zakonskih i podzakonskih akata, a i važećim Zakonom o upravljanju državnom imovinom nisu bili obuhvaćeni svi oblici imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. I prije su načini raspolaganja nekretninama, načini određivanja početne i tržišne vrijednosti nekretnina i prava građenja, načini utvrđivanja i određivanja umanjene tržišne vrijednosti zemljišta uslijed osnivanja služnosti, uvjeti

za osnivanje prava građenja i druga pitanja značajna za raspolaganje nekretninama, detaljnije bili regulirani podzakonskim aktima odnosno Uredbama, i to: • Uredba o raspolaganju nekretninama, koje se daju na korištenje tijelima državne uprave ili drugim tijelima korisnicima državnog proračuna te drugim osobama, (NN, br. 80/11), • Uredba o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, (NN, br. 55/11), • Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 78/11), i • Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 123/11 i 129/11), koje su donošenjem u tekstu opisanih novih podzakonskih propisa stavljene izvan snage. Nakon stupanja na snagu akata o kojima je riječ u ovom članku i početkom njihove primjene na sustavan i jednoznačan način je uređeno raspolaganje državnom imovinom, što bi trebalo pridonijeti i njenim jednostavnijim i učinkovitijim upravljanjem.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Central, 21. i 22. studenoga Zagreb, hotel Palace, 12. i 13. prosinca Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju znati više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. • Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, proračunskim procesima, zanimljivostima u

primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasi iciranju i evidentiranju speci ičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju inancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

• Drugi dan radit će se vrlo praktično po pitanjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti te ćete

nakon radionice znati kako dobro popuniti Upitnik i dati Izjavu te kako kontrolirati Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete znati što i kako napraviti da biste riješili slabosti i nepravilnosti u sustavu inancijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnostima i primjenu Naputka u praksi. Detaljan program radionice možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

77


ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Mirela Zagorac *

UDK 331.2

Osiguranje učenika i studenata za vrijeme praktične nastave, stručne prakse i stručnih putovanja Autorica u tekstu daje potrebne informacije školama, visokoškolskim ustanovama i drugim ustanovama, koje upućuju učenike i studente na praktičnu nastavu ili stručnu praksu, odnosno na stručno putovanje ili obvezan praktični rad, a vezano s novinama u izvješćivanju o obvezi obračuna posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima po stopi od 5% i posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5%.

1. Uvod Srednjoškolske i visokoškolske ustanove koje upućuju učenike i studente na obveznu stručnu praksu, praktičnu nastavu i stručno putovanje obvezne su za njih obračunavati posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za slučajeve invalidnosti i tjelesnog oštećenja, zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti i posebni zdravstveni doprinos za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Podaci koji su se do sad podnosili na obrascima R-Sm i IDD-1, od 2014. godine podnosit će se na jedinstvenom obrascu JOPPD. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta će radi poštivanja rokova plaćanja ovih doprinosa okružnicom obavijestiti obveznike obračunavanja doprinosa (škole, visoka učilišta) o rokovima podnošenja obrasca JOPPD Poreznoj upravi.

2. Propisi koji reguliraju obvezno osiguranje učenika i studenata Prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13) nastavni plan i program strukovnih škola sadrži zajednički općeobrazovni, posebni stručni i fakultativni dio, te međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module. Posebni stručni dio nastavnog plana i programa sadrži strukovne predmete (stru-

*  Mirela Zagorac, spec. menadž. inancija, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb.

78

kovno-teorijske predmete i praktičnu nastavu), koji su vezani za određeno zanimanje. Praktična nastava i vježbe provode se u ustanovi za strukovno obrazovanje, visokom učilištu i/ili kod poslodavca. Ako se praktična nastava provodi kod poslodavca, prava i obveze ustanove, učenika i poslodavca utvrđuju se ugovorom o provedbi praktične nastave u kojemu se obvezno navode i podaci o osiguranju učenika u slučaju nezgode na radu. Iako se tijekom provođenja nastave i vježbi osiguravaju i provode propisane mjere zaštite na radu, učenici i studenti se obvezno, u skladu s posebnim propisima, osiguravaju za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Prema članku 16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 88/13) za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti obvezno se osiguravaju učenici i studenti na redovitom školovanju, prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj za vrijeme praktične nastave, stručne prakse i stručnih putovanja. Prema članku 18. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 139/10, 61/11, 114/11, 76/12, 112/13) učenici i studenti na dodiplomskom studiju su za vrijeme praktične nastave i stručne prakse kod poslodavca osigurani za slučajeve invalidnosti i tjelesnog oštećenja, zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Zakonom o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12) utvrđeni su jedinstveni nazivi tri osnove obveznih osiguranja za koje se propisuje obveza uplata doprinosa – osnove prema radnom i/ili socijalnom statusu osiguranika, osnove obveznih osiguranja u određenim i posebnim okolnostima i osnove radi obvezne zaštite stranaca u Republici Hrvatskoj. Učenici i studenti na redovitom školovanju prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj, za vrijeme praktične nastave, za vrijeme stručne prakse i stručnih putovanja obvezno su osigurani temeljem osnove obveznih osiguranja u određenim i posebnim okolnostima. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 3. Osnovica, stope i obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa Prema članku 163. Zakona o doprinosima, za osiguranike po osnovi učenika i studenata na dodiplomskom studiju za vrijeme praktične nastave i za vrijeme stručne prakse kod poslodavaca i stručnih putovanja, obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa je Republika Hrvatska po ministarstvima mjerodavnima za obrazovanje (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta), a obveznik obračunavanja je škola i/ili visokoškolska ustanova i/ili druga ustanova, koja osiguranika upućuje na praktičnu nastavu ili stručnu praksu, odnosno na stručno putovanje ili obvezan praktični rad. Obračunavaju se i plaćaju dva obvezna doprinosa: 1.) posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima po stopi od 5% i 2.) posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5%. Ministarstvo mjerodavno za obrazovanje do sada nije podmirivalo obvezu, koja je proizlazila iz navedenih propisa, pa je temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske od 15. listopada 2009. godine, za razdoblje od 1996. do 2005. godine, otpisan dospjeli dug na temelju članka 235. Zakona o doprinosima. Kako dug i nadalje nije bio podmirivan, ponovo je nastao porezni dug Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (dalje u tekstu: Ministarstvo) po navedenoj osnovi. Potaknuto ovim značajnim poreznim obvezama i opomenama Porezne uprave, Ministarstvo je pristupilo njihovom rješavanju. U Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2016. planirana su sredstva za podmirivanje doprinosa u okviru razdjela 08005 – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koe icijenta 0,35. Državni zavod za statistiku objavio je visinu prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osoTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

bama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2012. godine u iznosu od 7.867 kuna (NN, br. 132/12), iz čega proizlazi najniža mjesečna osnovica za 2013. godinu u visini 2.753,45 kuna. Propisani doprinosi obračunavaju se na najnižu mjesečnu osnovicu za plaćanje doprinosa utvrđenu razmjerno broju dana, koje je učenik proveo na praktičnoj nastavi, stručnoj praksi ili stručnom putovanju. Primjerice, za 5 učenika srednje strukovne škole koji su obavljali stručnu praksu 10 dana, izračun iznosi 2.753,45 / 30 * 10 dana * 5 učenika = 4.589,08 kuna. Na ovako utvrđenu osnovicu škola će obračunati: • posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima po stopi od 5% = 229,45 kuna, • posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5% = 13,77 kuna.

4. Obrasci i rokovi u 2014. godini Prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za rizik nastanka ozljede na radu i profesionalne bolesti podnosi škola ili visoko učilište, kod kojih je učenik ili student upisan kao redovan učenik ili student na Tiskanici – 5, koja je propisana Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN, br. 1/11, 153/11, 51/12, 126/12, 147/12, 38/13 i 67/13). Tiskanica se podnosi nadležnom Područnom uredu HZZO-a, a koja se može dostaviti i u elektronskom obliku. Prijava se podnosi na razdoblje od početka školske, odnosno akademske godine, pa do njezinog završetka, i to prema službenom rasporedu škole ili visokoškolske ustanove o provođenju obvezne prakse, odnosno praktične nastave ili stručnog putovanja. Do kraja 2013. godine obveznici obračunavanja doprinosa (škole, visoka učilišta) podnose obrazac R-Sm i obrazac IDD-1. Od 1. siječnja 2014. izvješća o isplaćenim plaćama te o svim oporezivim i neoporezivim primitcima podnosit će se na jedinstvenom obrascu JOPPD – Jedinstveni obrazac poreza prireza i doprinosa. Podatke koji su se do sad i još do kraja 2013. podnosili na gore obrascima R-Sm i IDD-1, iskazivat će se na jedinstvenom obrascu koji će se dostavljati u Poreznu upravu. Obrazac JOPPD sastoji se od stranice A i stranice B. Na stranicu B unose se podatci o pojedinom poreznom obvezniku te isplaćenim primitcima raspoređenim i određenim prema pojedinoj vrsti primitka. Zbroj svih iskazanih podataka o pojedi79


ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE nom poreznom obvezniku i pojedinoj vrsti prihoda iskazuje se na stranici A. Na stranici A pod III. 1. upisuju se podaci o podnositelju izvješća (škola, visoko učilište), a pod III. 2. unose se podaci o obvezniku plaćanja doprinosa (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Donje Svetice 38, OIB 49508397045). Također, pod VI. 1. 5. upisuje se ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima, a pod VI. 3. 10. ukupan iznos posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu – za osobe osigurane u određenim okolnostima. Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje. Kako bi do 15. travnja 2014. godine Ministarstvo podmirilo doprinose za obvezna osiguranja za uče-

nike i studente na praktičnom radu i stručnoj praksi za razdoblje od siječanja do ožujaka 2014. godine, obveznicima obračunavanja doprinosa (škole i visoka učilišta) utvrdit će se rok (primjerice do 5. u mjesecu) za dostavu obrasca JOPPD Poreznoj upravi. Porezna uprava će podatak o ukupnoj obvezi Ministarstva za posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima i posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu dostaviti Ministarstvu primjerice do 10. u mjesecu, kako bi Ministarstvo uputilo zahtjev za plaćanje Državnoj riznici i u roku izvršilo plaćanje doprinosa za sve osigurane učenike i studente. Ministarstvo će okružnicom izvijestiti sve obveznike obračunavanja doprinosa (škole, visoka učilišta) o obvezi i rokovima podnošenja JOPPD obrasca u 2014. godini.

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu, hotel Palace, 27. – 29. studeni, s početkom u 9.30 sati Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30h Cijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. 80

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


ŠKOLSTVO Fadila Bahović *

UDK 331.2

Centralni obračun plaća u školskim ustanovama Najavljeni prelazak na centralizirani obračun plaća - COP, za sve ustanove javnog sektora inicirao je niz pitanja na tu temu. Prema planiranom hodogramu, ustanove iz sustava znanosti i obrazovanja među prvima će prijeći na centralizirani obračun plaća. Budući da se radi o najvećem segmentu javnih službi, koji broji preko 92.000 zaposlenika i oko 1.500 ustanova, jasno je da se radi o zahtjevnom projektu. U ovom članku autorica se osvrće na centralizirani obračun plaća za zaposlene u ustanovama obrazovanja s posebnim naglaskom na školske ustanove, kao najbrojnije, te neka od najčešće postavljenih pitanja.

1. Uvod Jedna od mjera strukturnih reformi u Republici Hrvatskoj je i reforma javne uprave koja ima cilj racionalizirati javnu upravu i učiniti je učinkovitijom u odnosu na trenutno stanje. Ova mjera strukturnih reformi sadržana je u raznim strateškim dokumentima pa tako i u Programu Vlade RH za mandat 2011.—2015., i ima visoko mjesto na listi prioriteta. Ovom se mjerom nastoji stvoriti takva javna uprava, koja će biti orijentirana krajnjim korisnicima, a to znači pružiti korisnicima brzu i kvalitetnu uslugu, kako bi se izgradilo povjerenje u javnu upravu. Reforma javne uprave, između ostalog, podrazumijeva bolji način upravljanja ljudskim resursima, kao i sredstvima za inanciranje plaća zaposlenima u javnoj upravi. Da bi se to postiglo neophodno je uspostaviti sustav koji će pratiti, ne samo broj zaposlenika u javnoj upravi, već i njihovu strukturu prema različitim kriterijima (dobnu, spolnu, socijalnu i sl.) te njihova znanja i vještine. Tako će se uspostaviti sustavno praćenje novog zapošljavanja, napredovanja ili stručnog osposobljavanja, utvrđivanja broja zaposlenih, koji posjeduje određena znanja i vještine, uvjete za odlazak u mirovinu i slično. Sve su to podaci koji bi omogućili kvalitetnije upravljanje ljudskim resursima.

 Fadila Bahović, dipl. oec., voditeljica službe za rashode zaposlenih u sustavu znanosti i obrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb. *

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Drugi važan cilj odnosi se na upravljanje inancijskim sredstvima, koja se iz državnog proračuna izdvajaju za zaposlene u javnoj upravi, a to znači kvalitetnije planiranje ukupnih sredstava potrebnih za njihove plaće i druga materijalna prava te raspolaganje podacima o strukturi isplaćenih plaća, kako na razini cijelog sustava, tako i na razini ustanove i svakog zaposlenika ponaosob. Instrument koji treba omogućiti bolje upravljanje ljudskim resursima u javnoj upravi i bolje upravljanje inancijskim sredstvima za plaće zaposlenih u javnoj upravi je centralizirani obračun plaća. Projekt centraliziranog obračuna plaća – COP-a provodi se u dvije faze: 1) faza – uspostava Registra zaposlenih u javnom sektoru i 2) faza – prelazak na centralizirani obračun plaća. U nastavku teksta pojasnit će se svaka od navedenih faza.

2. Registar zaposlenih u javnom sektoru Registar zaposlenih u javnom sektoru (dalje u tekstu: Registar) jedinstvena je baza podataka o svim zaposlenicima u javnom sektoru, koja se vodi u elektroničkom obliku. Uspostavom Registra će po prvi puta na jednom mjestu biti raspoloživi podaci o zaposlenima u javnom sektoru. Time se želi ne samo dobiti informacija o točnom broju zaposlenika javnog sektora, već i njihovoj strukturi, obrazovanju, posebnim znanjima i vještinama, a sve u cilju boljeg upravljanja ljudskim resursima javne uprave. Registar je baza podataka, koja obuhvaća zaposlene u javnom sektoru, a to su državni službenici i namještenici, službenici i namještenici u javnim službama, državni dužnosnici imenovani na dužnost u državnom tijelu ili javnoj službi i pravosudni dužnosnici. Budući da smo u ovom članku usmjereni na javne službe, i to posebice na školske ustanove koje su dio javnih službi, podsjetimo da su javne službe de inirane Zakonom o plaćama u javnim službama (NN, br. 27/01), kao ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, zatim Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se 81


ŠKOLSTVO sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Javne službe su javne ustanove i druge pravne osobe, kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna. Privatne škole koje iz vlastitih prihoda osiguravaju sredstva za plaće svojih zaposlenika ne smatraju se javnim službama i stoga iste ne unose podatke u Registar zaposlenih u javnom sektoru. Izuzetak su one privatne školske ustanove za čije se zaposlenike plaće isplaćuju iz državnog proračuna (radi se o određenom broju vjerskih škola). Dakle, sve školske ustanove, čiji zaposlenici dobivaju plaće iz državnog proračuna obvezne su unijeti podatke o svojim zaposlenicima u Registar zaposlenih u javnom sektoru.

Takva obveza proizlazi iz Zakona o registru zaposlenih u javnom sektoru (NN, br. 34/11), kojim je propisana uspostava i vođenje Registra u elektroničkom obliku. Svaka školska ustanova vodi i korisnik je podataka o zaposlenima u tom tijelu, a Ministarstvo uprave i Ministarstvo inancija korisnici su svih podataka o zaposlenima sadržanim u Registru radi obavljanja redovitih poslova u okviru svog djelokruga rada. Ostala središnja tijela državne uprave korisnici su podataka o zaposlenima u pojedinim javnim službama nad kojima obavljaju nadzor sukladno zakonu, pa će tako i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koristiti podatke o zaposlenima u školskim ustanovama nad kojima obavlja nadzor sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08 do 94/13). Poslove obrade podataka u Registru obavlja Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) sukladno ugovoru sklopljenom s Vladom RH.

3) podatke o radnim mjestima, 4) podatke o zaposlenima i 5) podatke potrebne za obračun plaća. 1) Podaci o ustanovi obuhvaćaju osnovne podatke o ustanovi, poput njenog punog i skraćenog naziva, sjedišta i adrese. 2) Podaci o unutarnjem ustrojstvu ustanove obuhvaćaju naziv akta o unutarnjem ustrojstvu, eventualnim izmjenama i dopunama tog akta, datumu njegovog stupanja na snagu, odnosno prestanka važenja i nazivu unutarnjih ustrojstvenih jedinica rangiranih po hijerarhiji. 3) Kada se govori o radnim mjestima, gore navedenom Uredbom predviđeni su brojni podaci o radnim mjestima poput naziva i opisa radnog mjesta, broja određenog radnog mjesta po sistematizaciji, ukupnog broja izvršitelja (u sjedištu i izvan njega), početak i završetak radnog vremena, vrsta radnog mjesta, stupanj obrazovanja koji se za određeno radno mjesto traži, koe icijenti za obračun plaće tog radnog mjesta i drugo. Za školske je ustanove važno napomenuti da Registar sadrži radna mjesta propisana Uredbom o nazivima radnih mjesta i koe icijentima složenosti poslova u javnim službama (NN, br. 25/13 i 72/13), kojom je za svako radno mjesto propisan određeni koe icijent. Pri unosu podataka o novom zaposleniku, osoba ovlaštena za unos podataka u Registar treba paziti da ne unese pogrešne podatke o radnom mjestu zaposlenika, jer Registar funkcionira tako, da se odabirom radnog mjesta, zaposleniku automatski pridružuje propisani koe icijent za obračun plaće. Na primjer, ako je u Registru za određenog zaposlenika odabrano radno mjesto učitelja1 s visokom stručnom spremom i položenim stručnim ispitom, tom će zaposleniku automatski biti pridružen koe icijent 1,280 koji će se u sustavu centraliziranog obračuna plaće koristiti za obračun njegove plaće. Kada bi osoba ovlaštena za unos podatka u Registar, kojim slučajem pogriješila, te za zaposlenika odabrala pogrešno radno mjesto, primjerice radno mjesto učitelja početnika, zaposleniku bi automatski bio pridružen koe icijent 1,086 i obračun njegove plaće u COP-u bio bi pogrešan. Dakle, Registar i COP će funkcionirati kao dvije povezane aplikacije, jer će sustav centraliziranog obračuna plaće – COP-u postupku obračuna plaće

3. Sadržaj Registra zaposlenih u javnom sektoru Registar sadrži sljedeće grupe podataka: 1) podatke o ustanovi, 2) podatke o njenom unutarnjem ustrojstvu, 82

  Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom članku odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu. 1

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


ŠKOLSTVO koristiti podatke o koe icijentima složenosti poslova iz Registra. 4) Četvrta i najbrojnija grupa podataka u Registru su podaci o zaposlenima. To su osobni podaci poput imena i prezimena zaposlenika, OIB-a, datuma rođenja, prebivališta, stručne spreme, radnog staža, uzdržavanih članova obitelji, bračnog statusa, sudjelovanju u domovinskom ratu, invalidnosti, naznaci radi li se o samohranom roditelju i drugo. Nadalje, to su podaci vezani uz radni odnos zaposlenika, poput datuma zapošljavanja i trajanju radnog odnosa, rasporedu na radno mjesto, statusu zaposlenika, ocjenama i slično. Važno je napomenuti: • prvi unos podataka o zaposlenom obavlja se najkasnije u roku 8 dana od dana početka rada zaposlenog; • sve promjene podataka o zaposlenom ovlaštena osoba školske ustanove dužna je unijeti u Registar odmah čim sazna za promjene ili čim primi dokumentaciju iz koje su promjene vidljive; • unos podataka provodi se na temelju isprava o zaposlenom ili izjave zaposlenoga, ako se unos ne može provesti na temelju isprava; • za sve podatke koji se u Registar unose na temelju odgovarajućih akata nadležnih tijela, unosi se i naziv donositelja akta, brojčana oznaka i datum donošenja akta; • o svim usmenim izjavama na temelju kojih se unosi neki podatak u Registar sastavlja se zapisnik, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak. 5) I peta grupa podataka su podaci potrebni za obračun plaće, koji obuhvaćaju osnovni koe icijent, uvećanje osnovnog koe icijenta, potrebne i stvarne kvali ikacije, banku u kojoj zaposlenik ima otvoren tekući račun, broj njegovog tekućeg računa i slično. Podaci o zaposlenicima unose se na temelju isprava koje se čuvaju u osobnim dosjeima, kao što su domovnica, rodni list, diploma i slično. Važno je napomenuti: • zaposlenik školske ustanove ima pravo od svog poslodavca zatražiti uvid u podatke iz Registra, koji se na njega odnose.

4. Unos i promjene podataka u Registru zaposlenih u javnom sektoru U školskoj ustanovi unos i promjene podataka u Registru obavlja ovlaštena osoba. Školska je ustanova TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

obvezna imenovati jednu ili više osoba ovlaštenih za pristup i rad na informacijskom sustavu Registra te utvrditi njihova prava za pristup i rad na sustavu. Pravo unosa i promjena podataka u Registru, kao i pravo pristupa podacima radi izrade i kreiranja izvješća, imaju osobe koje imaju odgovarajuće odobrenje za unos i promjene podatka, odnosno odobrenje za pristup podacima. Pristup podacima sadržanim u Registru ostvaruje se korištenjem kartice s digitalnim certi ikatom (SMART kartica ili USB token), kojeg izdaje FINA na temelju odobrenja za pristup. Važno je napomenuti: • da bi osoba koju je ravnatelj škole ovlastio za rad u Registru dobila odobrenje unosa i promjene podataka u Registru, ista treba od FINA-e dobiti digitalni certi ikat i PIN broj; • certi ikat ima ograničeno vremensko važenje (2 godine) i potrebno ga je pravovremeno obnoviti. Neposredno prije isteka važenja certi ikata, FINA šalje obavijest svakom imatelju certi ikata, kojom ga upozorava na istek važenja certi ikata. Školska je ustanova obvezna redovno ažurirati podatke o svojim zaposlenicima u Registru. Postavlja se pitanje čija je obveza unosa i ažuriranja podataka u Registru – tajnika, voditelja računovodstva, ravnatelja ili neke treće osobe? U srednjim školama nema dvojbe – to je obveza tajnika. Tako je propisano Pravilnikom o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima, koji se obavljaju u srednjoškolskoj ustanovi (NN, br. 2/11). Navedeni Pravilnik detaljno opisuje poslove koje obavlja tajnik školske ustanove pa tako, između ostaloga, tajnik obavlja poslove vezane uz zasnivanje radnih odnosa, evidencije radnika, kao i poslove vezane uz obradu podataka u elektroničkim maticama (e-Matica, CARNET), ako škola nema zaposlenog administrativnog tajnika. Međutim, takav Pravilnik s detaljnim opisom poslova svakog radnog mjesta, koje spada u tzv. administrativno-tehnička i pomoćna radna mjesta još uvijek nije donesen za osnovne škole (u postupku je izrade), ali bi isto pravilo trebalo vrijediti i za osnovne škole – tajnik škole je osoba zadužena za unos podataka u Registar zaposlenih u javnom sektoru. Pravo pristupa podacima u Registru ostvaruju zaposleni i druge osobe sukladno odredbama Zakona o Registru zaposlenih u javnom sektoru, te zakona koji uređuju područje informacijske sigurnosti, zaštite osobnih podataka i tajnosti podataka te drugih propisa. Pored Zakona o registru zaposlenih u javnom sektoru donesena je i Uredba o sadržaju, načinu 83


ŠKOLSTVO prikupljanja i obrade te mjerama zaštite podataka u Registru zaposlenih u javnom sektoru (NN, br. 55/11). Registar zaposlenih u javnom sektoru ima još jednu iznimno važnu ulogu. On je preduvjet za uvođenje centraliziranog obračuna plaća (COP-a) za sve zaposlene u javnom sektoru. COP će koristiti podatke o zaposleniku iz Registra. Kao što je već ranije rečeno, COP će iz Registra koristiti podatak o koe icijentu složenosti poslova, koji je neophodan za izračun plaće. Ako u Registru bude naveden netočan podatak o koe icijentu složenosti poslova radnog mjesta određenog zaposlenika, i njegova će plaća biti netočno obračunata. Zbog toga je točnost pri unosu i promjeni podataka u Registru iznimno važna za zaposlenike školske ustanove. U tom je smislu važno provjeriti: • jesu li podaci o ustrojstvenim jedinicama i radnim mjestima uneseni sukladno Pravilniku o unutarnjem redu; • je li zaposlenik obveznik II. mirovinskog stupa; • provjeriti i/ili unijeti podatak o prebivalištu/boravištu, jer je isti neophodan za izračun prireza; • u dijelu aplikacije o kompetencijama zaposlenih, kod školovanja, staviti oznaku da se znanstveni stupanj (magistar znanosti ili doktor znanosti) uzima u obzir kod obračuna plaće; • unijeti podatke o računima zaposlenika na koje se isplaćuje plaća, odnosno naknada plaće; • unijeti i/ili ažurirati podatke o uzdržavanim članovima (srodstvo uzdržavanog člana, napomena za dijete, status uzdržavanja, podatke o osobi s kojom se dijeli uzdržavani član); • unijeti podatke o posebnim uvjetima rada za zaposlene (dodaci na posebne uvjete rada); • unijeti podatke o radnom stažu; • provjeriti podatke o invalidnosti, i dr. Prilikom promjene podataka posebno je važno obratiti pažnju na datum koji se unosi u polje Datum primjene. Ovisno o tom datumu novo uneseni ili izmijenjeni podatak uzet će se u obzir kod obračuna plaće. Važno je napomenuti: • dodatnu pomoć u vezi s unosom i ažuriranje podataka u Registru zaposlenih u javnom sektoru školske ustanove mogu dobiti od FINA-e na email adresi: cop@ ina.hr ili na besplatnom info telefonu FINE: 0800-00-80.

osnovni preduvjet za centralizirani obračun plaća u javnom sektoru (COP). Kada su svi potrebni podaci o zaposlenicima škole uneseni u Registar, voditelj računovodstva može pristupiti obračunu plaće pomoću jedinstvene aplikacije za obračun plaće u javnom sektoru – COP-a. Novu aplikaciju za centralizirani obračun plaća neće koristiti samo školske ustanove, već i ustanove u zdravstvu2 i socijalnoj skrbi, kulturi, zaštiti prirode i drugim ustanovama koje se, prema Zakonu o plaćama u javnim službama, svrstavaju u javne službe. I ne samo javne službe. Riječ je o jedinstvenoj programskoj aplikaciji i za javne službe i za državnu upravu. Kao što je već poznato, službenici i namještenici u državnoj upravi prešli su na COP početkom 2013. godine. Svoju prvu plaću obračunatu sustavom COP-a dobili su za siječanj 2013. godine. Dakle, pored tajnika školske ustanove i voditelj računovodstva treba zatražiti od FINE digitalni certi ikat i PIN broj, kako bi mogao pristupiti COP aplikaciji. To u konačnici znači da će svaka školska ustanova imati dva digitalna certi ikata: jedan za tajnika, radi unosa podataka u Registar; a drugi za voditelja računovodstva, radi obračuna plaće u sustavu COP-a. Osobe zadužene za COP, a to su voditelji računovodstva, bit će dužni unositi, mijenjati i provjeravati sve podatke za obračun plaća najkasnije prvi radni dan po isteku mjeseca. Podatke za obračun plaće moći će unositi u aplikaciju cijeli mjesec, a svi će podaci morati biti uneseni najkasnije prvi radni dan po isteku mjeseca (sve obustave, ovrhe i slično). Unos podataka provodit će se na temelju vjerodostojnih isprava o zaposlenom ili pisane izjave zaposlenog u slučaju da se unos ne može provesti na temelju vjerodostojnih isprava. Osoba zadužena za COP bit će obvezna kontrolirati podatke potrebne za obračun plaća, koji su u Registru, i točnost podataka u zaprimljenoj dokumentaciji potrebnih za izradu zahtjeva za plaćanje u sustavu državne riznice i unos podataka u sustav državne riznice. Zaposlenik će biti dužan pratiti svoje obveze prema trećim stranama i o tome obavijestiti osobu zaduženu za COP, te prekontrolirati svoju platnu listu. Općenito, zaposlenik će i nadalje biti obvezan obavijestiti svog poslodavca o bilo kojoj promjeni koja utječe na njegovu plaću ili naknadu prijevoza (npr. promjena prebivališta ili boravišta).

5. COP – centralizirani obračun plaća Završetkom prve faze, a to znači uspostavom Registra zaposlenih u javnom sektoru, bit će ispunjen 84

2   Pet velikih ustanova u zdravstvu već je spremno za isplate prvih plaća obračunatih u ovom sustavu.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


ŠKOLSTVO Planirani hodogram i preduvjeti koji trebaju biti ispunjeni za prelazak na COP: • unijeti sve podatke u Registar, koji su potrebni za obračun plaća; • provesti testni obračun plaća na odabranom uzorku ustanova iz sustava obrazovanja, radi provjere funkcionalnosti novog sustava; • educirati osobe ovlaštene za rad u COP-u o načinu korištenja COP-a kao nove programske aplikacije za centralizirani obračun plaća; • provesti paralelni obračun plaće za određeno razdoblje (procjena je da će to biti obračun plaće za dva mjeseca), kada će se plaća obračunati i sustavom COP-a i dotadašnjim programskim aplikacijama, koje je ustanova koristila, kako bi se usporedbom ta dva obračuna provjerila točnost funkcioniranja novog sustava – COP-a.

6. COP - otvorena pitanja S obzirom na to da prelazak na centralizirani sustav obračuna plaće za oko 230.000 osoba u javnom sektoru, odnosno za oko 74.000 zaposlenika u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima znači veliku promjenu u odnosu na dosadašnju praksu, sasvim su očekivana brojna pitanja školskih ustanova o tome što će prelazak na COP značiti: za voditelje računovodstva, za ostale zaposlenike školskih ustanova, za školske ustanove kao poslodavce, za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a što za javni sektor u cjelini. Za računovođe – dakle za zaposlenike školskih ustanova, koji rade na obračunu plaće, značit će prelazak na novi, jedinstveni (uni icirani) program za obračun plaće, koji bi računovođi trebao olakšati posao, jer više neće biti u obvezi ispunjavati brojne tablice za potrebe Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje ono, sukladno svojim zakonskim ovlastima, koristi u postupku kontrole i odobravanja sredstava školskim ustanovama za bruto plaće i naknade zaposlenika. Dakle, manja potrošnja papira, tonera, manji poštanski troškovi i sl. Korištenje jedinstvenog programa za obračun plaće značit će i manju mogućnost pogreške pri obračunu raznih dodataka na plaću. Aplikacija će imati ugrađene kontrolne mehanizme i metodologiju izračuna dodataka, kao i opciju pomoći koja će korisniku pružiti dodatne informacije. Za školske ustanove – značit će potrebu rede iniranja ugovornih odnosa s informatičkim kućama kao dobavljačima knjigovodstvenih programa. Naime, sada škole samostalno nabavljaju knjigovodstvene programe, koji sadržavaju i dio za obračun plaća. No, ubuduće će, prelaskom na COP i korištenjem jedinstvene aplikacije (programa) za obračun plaća, upravo dio postojeće programske aplikacije škole TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

namijenjen obračunu plaća postati suvišan. Stoga s dobavljačima treba razgovarati o izmjenama knjigovodstvenih programa i smanjenja njihovih cijena. Za zaposlenike – sama činjenica da će se plaće obračunavati pomoću jedinstvenog programa za cijeli javni sektor umanjit će eventualne sumnje zaposlenika u ispravnost obračuna plaće (što se ponekad u praksi zna dogoditi), a doprinijet će i većoj transparentnosti. Svi zaposlenici će na svojim platnim listama moći vidjeti detaljnu strukturu svoje plaće (kako osnovne, tako i svih dodataka na plaću) prikazane jednako za sve. Za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – kao što je poznato, u nadležnosti Ministarstva je nadzor i kontrola namjenskog trošenja sredstava koja se školskim ustanovama odobravaju iz državnog proračuna (čl. 150. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi). Prelaskom na COP, Ministarstvo će i nadalje zadržati kontrolnu ulogu u tom procesu, s time da će se sustavom COP-a dobiti instrument kvalitetnije i brže kontrole temeljene na e-komunikaciji sa školama. Za javni sektor u cjelini – COP će omogućiti centralni obračun plaća za sve ustanove javnog sektora po jedinstvenim pravilima, omogućit će kvalitetno i brzo izvješćivanje o isplaćenim plaćama na razini cijelog sustava, grupe institucija, institucije i pojedinačno – na razini zaposlenika, omogućit će praćenje raznih analitičkih pokazatelja, praćenje pokazatelja u različitim vremenskim jedinicama (dnevno, mjesečno, godišnje itd.), kvalitetnije planiranje potrebnih inancijskih sredstava za plaće, bolji prikaz strukture rashoda za plaće i naknade (rashodi za osnovnu plaću, rashodi za svaki pojedinačni dodatak na plaću, rashodi za pojedinu vrstu naknade i sl.) i dr. Planirani rok za prelazak ustanova iz sustava znanosti i obrazovanja na centralizirani obračun plaća je 31. prosinca 2013. godine. Hoće li u praksi biti moguće ovako zahtjevan projekt realizirati u roku od nekoliko mjeseci u velikoj će mjeri ovisiti o kapacitetima FINE. U njenoj je nadležnosti provedba edukacije krajnjih korisnika o COP-u (ustanova iz sustava obrazovanja), kao i eventualna izmjena postojeće aplikacije za centralizirani obračun plaća tako da se ista prilagodi speci ičnostima rada i obračuna plaće u ustanovama iz sustava obrazovanja, a posebice školskim ustanovama (nepuno radno vrijeme kod dva ili više poslodavca, brojni dodaci na plaću koji proizlaze iz važećih kolektivnih ugovora i drugo). Važna će biti i uloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje će, u postupku uvođenja centraliziranog obračuna plaća, imati ne samo ulogu koordinatora, već i savjetodavnu ulogu (ulogu tzv. call centra). Ministarstvo će pružiti svu potrebnu stručnu pomoć, kako ustanovama iz sustava obrazovanja, tako i FINI te Ministarstvu uprave – kao nositelju projekta. 85


PRAVOSUĐE Ana Polić *

UDK 336.2 - 657.2

Naplata i knjiženje usluga preslika sudskih akata Jedan od vlastitih prihoda koji sudovi i državna odvjetništva ostvaruju je prihod od preslika sudskih akata. Navedena usluga fotokopiranja sastavni je dio djelatnosti, i u uskoj vezi s osnovnom nepoduzetničkom djelatnosti, što proizlazi iz činjenice da se dokumenti, sudski akti, ne mogu niti iznositi niti posuđivati od sudova i državnih odvjetništva, te prema tome uslugu preslike (fotokopiranja) ni ne može obavljati neka druga osoba. Detaljnije o vlastitim prihodima sudova i državnih odvjetništva, kao i o plaćanju rashoda iz ostvarenih vlastitih prihoda može se pročitati u članku: Speci ične knjigovodstvene evidencije kod sudova i državnih odvjetništva, autorice Ivane Jakir-Bajo objavljenog u broju 1/2013. TIM4PIN-a.

1. Porezni status obavljanja usluga pravosudnih tijela Sudovi i odvjetništva se sukladno članku 6. Zakona o PDV-u (NN, br. 73/13 i 99/13) ne smatraju poduzetnicima, odnosno poreznim obveznicima, te prema članku 6. (5) poreznim obveznicima u smislu stavka 1. toga članka ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovoga Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim, ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. Opisana djelatnost – usluga fotokopiranja, također se smatra kao sastavni dio i u neposrednoj svezi s osnovnom nepoduzetničkom djelatnosti, te je ne može obavljati drugi poduzetnik jer se dokumenti ne mogu iznositi,

*

 Ana Polić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

86

posuđivati i sl. Prema tome, u ovom slučaju nije prisutna nikakva konkurencija tržišnim subjektima. A u nastavku iznesenoga, obveza izdavanja računa i sam sadržaj računa pravosudnih i sličnih ustanova ne mora biti u skladu s člankom 79. Zakona o PDV-u. Nesporno je međutim, da se za obavljenu uslugu korisnicima treba izdati račun, jer se radi o isporuci usluge. Pritom račun može imati različite forme, pa smatramo da i numerirana uplatnica za izvršenu uslugu de facto predstavlja račun, ako sadrži minimalne elemente računa. Podaci koje bi račun-uplatnica trebao sadržavati odgovaraju pojednostavljenom računu iz spomenutog članka Zakona o porezu na dodanu vrijednosti, a samo izdavanje računa u skladu je i s Zakonom o obveznim odnosima. Takav račun-uplatnica mogao bi sukladno Zakonu o PDV-u sadržavati: 1) broj računa/uplatnice i datum izdavanja/datum obavljanja usluge, 2) naziv, adresu, OIB suda/državnog odvjetništva, 3) ime i prezime (naziv), adresu, OIB kupca, 4) količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara/usluga, 5) jediničnu cijenu usluge, 6) zbrojni iznos naknade, 7) oznaku: Plaćeno, 8) napomenu: Sukladno članku 6 Zakona o porezu na dodanu vrijednost PDV nije zaračunat. Slika 1. Primjer popunjenog računa-uplatnice Općinski sud Zagrebačka 183, Za Zagreb OIB: 12345678909

Račun – uplatnica br. 75

Kupac: Dobro/usluga: Cijena:

Ivan Horvat, Ilica 523, Zagreb, OIB: 90987654321 Preslika 5 stranica akata A4 formata 1 kn/A4

Ukupno:

4 kuna PLAĆENO

Napomena: Sukladno članku 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost PDV nije zaračunat

Uvažavajući odredbe članka 54. Općeg poreznog Zakona (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) sadržaj računa za gotovinski promet, isječak vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja može biti i manjeg opsega (bez OIB-a kupca), te sadržavati najmanje ove podatke: TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


PRAVOSUĐE

2. Knjiženje prihoda od usluga preslike

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2013. godinu (NN, br. 139/12) omogućuje navedeno izuzeće za sustav izvršenja sankcija, dok za pravosuđe izuzeće nije napravljeno, te su i sudovi i državna odvjetništva obvezni vlastite prihode uplaćivati u Državni proračun. Iz prihoda ostvarenih od obavljanje usluge preslike podmiruju se obveze po rashodima, kako su i planirani u državnom proračunu, a ako se ne potroše u tekućoj godini ne mogu se prenijeti u iduću godinu.

Usluga preslike sudskih akata, kao vlastiti prihod, u poslovnim knjigama sudova odnosno državnih odvjetništva evidentira se na osnovnom računu 66151 – Prihodi od pruženih usluga. Člankom 52. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) propisano je da se prihodi koje proračunski korisnik ostvari od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima uplaćuju u državni proračun. Izuzeće od uplate vlastitih prihoda u državni proračun propisuje se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna.

Novčana sredstva koje stranke plate za presliku sudskih akata iz blagajne je potrebno uplatiti na račun Državnog proračuna. Međutim, kako sudovi i državna odvjetništva za manji dio poslovanja još uvijek imaju otvorene svoje račune za redovno poslovanje, tako se sredstva ostvarena od usluga preslike sudskih akata iz blagajne prvo uplaćuju na račun suda/državnog odvjetništva, a potom sud odnosno državno odvjetništvo daje nalog za uplatu istih na jedinstveni račun državne riznice.

1) broj i nadnevak izdavanja, 2) ime (naziv), adresu i osobni identi ikacijski broj poduzetnika, koji je isporučio dobra ili obavio usluge), 3) količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, 4) ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi (odnosno klauzulu da PDV sukladno čl. 6., nije zaračunat).

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Central, 21. i 22. studenoga Zagreb, hotel Palace, 12. i 13. prosinca Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju znati više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. • Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, proračunskim procesima, zanimljivostima u primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasi iciranju i evidentiranju speci ičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju inancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata. • Drugi dan radit će se vrlo praktično po pitanjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti te ćete nakon radionice znati kako dobro popuniti Upitnik i dati Izjavu te kako kontrolirati Izjave čelnika proračunskih korisnika. Nakon škole točno ćete znati što i kako napraviti da biste riješili slabosti i nepravilnosti u sustavu inancijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnostima i primjenu Naputka u praksi. Detaljan program radionice možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

87


KULTURA Anamaria Ester Galinec *

UDK 336.2

Ustanove u kulturi kao obveznici poreza na dodanu vrijednost Autorica u tekstu daje osvrt na primjenu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost u ustanovama u kulturi, bile one proračunski korisnici ili nepro itne organizacije. Primjerima iz prakse ukazuju se na postupanja kada ustanove u kulturi, kao porezni obveznici sudjeluju na jedinstvenom tržištu te primaju usluge i stječu dobra poreznih obveznika iz država članica. U tekstu je objašnjeno kada ustanova u kulturi postaje obveznik poreza na stjecanje i kada je obvezna oporezivati usluge primljene od poreznih obveznika iz drugih država ili trećih zemalja.

1. Uvod Stupanjem na snagu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/12 i 99/13 – Rješenje USRH; dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) došlo je do značajnih promjena u načinu oporezivanja dobara i usluga, koje se razmjenjuju između ustanova u kulturi i poreznih obveznika u državama članicama, budući da se sada te transakcije obavljaju na jedinstvenom europskom tržištu. Za djelatnosti od javnog interesa primjenjuje se porezno oslobođenje, jednako kao što je to bilo i do sada propisano, s tom razlikom što se usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara samostalnih umjetnika od 1. srpnja 2013. godine više ne smatraju oslobođenim isporukama. Osim toga, Zakon o PDV-u više ne propisuje da javne ustanove ili druge organizacije u kulturi mogu odlučiti hoće li s isporukama dobara i uslugama koje obavljaju, postupati kao s oporezivim isporukama, kako je to bilo regulirano odredbama dosadašnjeg Zakona o PDV-u.

2. Usluge u kulturi kao oslobođene isporuke u tuzemstvu Na usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi, primjenjuje se oslobođenje od PDV-a prema članku  Mr. sc. Anamaria Ester Galinec, voditeljica Odjela u Direkciji računovodstva HNB-a, Zagreb. (Stavovi izneseni u ovom radu osobni su stavovi autorice i ne predstavljaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlena, niti je na bilo koji način obavezuju.) *

88

39. Zakona o PDV-u, a za čije isporuke nema prava na odbitak pretporeza. Institucija koja pored oslobođenih isporuka obavlja i oporezive isporuke smatra se poreznim obveznikom, a zbog pružanja oslobođenih isporuka bez prava na odbitak pretporeza i oporezivih isporuka po kojima ima pravo na odbitak pretporeza, može primjenjivati podjelu pretporeza; budući da ima pravo odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije, odnosno, isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza izračunava se kao razmjerni dio ukupne vrijednosti godišnjih isporuka bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza (brojnik) i iste vrijednosti uvećane za ukupnu vrijednost transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija (nazivnik). Tako dobiveni postotak zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja i čini dio pretporeza, koji se može odbiti te se primjenjuje na godišnjoj razini. Porezni obveznik za porezno razdoblje popunjava obrazac PDV-a u kojem iskazuje vrijednost oslobođenih isporuka (red. br. I. 8.) i vrijednost oporezivih isporuka kao i iznos PDV-a (red. br. II. 1., 2. ili 3., ovisno o poreznoj stopi), te vrijednost primljene isporuke iz tuzemstva i iznos pretporeza (red. br. III. 1.). Primjer 1: Vrijednost oporezivih isporuka koje je kazalište ostvarilo u 2012. godini iznosi 250.000,00 kn, a vrijednost oslobođenih isporuka iznosi 1.000.000,00 kn. Na ulazne račune koji su u funkciji obavljanja i oslobođenih i oporezivih usluga, pretporez se ne priznaje u cijelosti, nego se primjenjuje postotni udio kako bi se priznao pretporez u dijelu koji je jednak udjelu oporezivih usluga u odnosu na ukupne usluge. Izračun svote pretporeza: (250.000,00 (250.000,00 + 1.000.000,00)) * 100 = 20%

kn/

Postotak od 20% primjenjuje se na iskazani PDV po ulaznim računima kako bi se izračunao pretporez koji se može priznati, a ulazni računi odnose se npr. na režijske troškove, nabavu uredskog materijala, održavanje uredske opreme, održavanje zgrade, odnosno, na sve primljene robe i usluge, koje se ne mogu izravno pripisati oslobođenoj ili oporezivoj usluzi. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


KULTURA Institucija koja obavlja usluge u kulturi iz članka 39. Zakona o PDV-u može, dakle, biti porezni obveznik koji u tuzemstvu, odnosno na teritoriju Republike Hrvatske obavlja isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza ili porezni obveznik, koji obavlja mješovite isporuke za koje primjenjuje podjelu pretporeza.

3. Ustanove u kulturi kao obveznici poreza na stjecanje U slučaju kada ustanova u kulturi, koja obavlja isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, stječe dobra iz drugih država članica postaje porezni obveznik na stjecanje dobara prelaskom ili odustajanjem od praga stjecanja koji je za Hrvatsku propisan u iznosu od 77.000,00 kn. Ako ukupna vrijednost nabavljenih dobara u prethodnoj ili tekućoj godini prelazi iznos od 77.000,00 kn, ustanova u kulturi obvezna je 15 dana prije stjecanja dobara, čijom vrijednosti prelazi propisani prag, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV). Pored osoba koje obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, posebnim stjecateljem dobara unutar Europske unije smatraju se i pravne osobe koje nisu porezni obveznici (npr. tijela državne vlasti, tijela državne uprave) i tzv. mali porezni obveznici, koji ne obračunavaju PDV na isporuke niti imaju pravo na odbitak pretporeza. Navedene kategorije osoba nisu registrirani porezni obveznici koji pružaju oporezive isporuke u tuzemstvu niti imaju pravo na odbitak pretporeza, zbog čega su slični izičkim osobama, pa se smatraju krajnjim potrošačima.

Isporuka dobara krajnjim potrošačima u Hrvatskoj od poreznog obveznika iz države članice, oporezuje se prema načelu države porijekla. Isporučitelj dobra oporezuje dobro, u tom slučaju, stopom PDV-a koja TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

se primjenjuje u njegovoj državi. Dostizanje ili odustajanje od praga stjecanja obvezuje posebne stjecatelje da se registriraju za potrebe PDV-a, odnosno, da postanu obveznici poreza na stjecanje. U slučaju kada porezni obveznik iz zemlje članice isporučuje dobro ustanovi u kulturi u tuzemstvu, a koja je registrirana za potrebe PDV-a, jer je npr. prešla prag isporuke i dostavila PDV identi ikacijski broj isporučitelju dobra, primjenjuje se pojednostavljenje postupka oporezivanja. Isporučitelj svoju isporuku oslobađa PDV-a, a ustanova u kulturi kao stjecatelj dobra i porezni obveznik na stjecanje, na vrijednost isporuke obračunava PDV po stopi koja se primjenjuje u Hrvatskoj. Kada ustanova u kulturi postane obveznik plaćanja PDV-a na stjecanje, nema pravo na odbitak pretporeza, budući da nije registrirani porezni obveznik. Vrijednost primljene isporuke, kao i obračunati PDV prikazuje se u obrascu PDV pod red. br. II. 5. – 7., ovisno o poreznoj stopi koja se primjenjuje u tuzemstvu, kao i vrijednost oslobođenih isporuka pod red. br. I. 8. Također, ista vrijednost primljene isporuke prikazuje se i u obrascu PDV-S (Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije) speci icirana po poreznim obveznicima isporučiteljima. Primjer 2: Muzej koji obavlja isključivo oslobođene isporuke te nije registrirani porezni obveznik, nabavio je od poreznog obveznika iz Francuske sustav za rasvjetu u vrijednosti od 60.000,00 kn. Institucija je stjecatelj dobara unutar EU, ali kako se radi o posebnom stjecatelju, primjenjuje se prag stjecanja, kako bi se odredilo je li institucija postala obveznik za potrebe PDV-a. Budući da je vrijednost dobara manja od praga isporuke (77.000,00 kn), institucija nema obvezu tražiti PDV identi ikacijski broj. Dobavljač iz Francuske na računu za isporučenu opremu zaračunava stopu PDV-a koja se primjenjuje u Francuskoj. Idućeg mjeseca primjerice dobavljač iz Njemačke isporučuje muzeju dodatnu opremu u vrijednosti od 20.000,00 kn. Ovom isporukom ukupna vrijednost primljenih isporuka prelazi propisani prag, te je muzej obvezan zatražiti PDV identi ikacijski broj i postaje porezni obveznik radi potrebe PDV-a za vrijednost isporuke od 20.000,00 kn. Ustanova u kulturi koja obavlja mješovite isporuke, odnosno, pored oslobođenih isporuka bez prava na odbitak pretporeza obavlja i oporezive isporuke, registrirani je porezni obveznik, te u slučaju stjecanja dobara od poreznog obveznika iz zemlje članice, ob89


KULTURA vezna je obračunati PDV na stjecanje po stopi važećoj u Hrvatskoj. Pored PDV obrasca kojeg je obvezna dostavljati Poreznoj upravi, budući da je registrirani porezni obveznik, u slučaju stjecanja dobara, vrijednost primljene isporuke prikazuje osim u PDV obrascu i na PDV-S obrascu. Isporuka dobara oslobođena je plaćanja PDV-a, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: da su i isporučitelj i stjecatelj dobra porezni obveznici što se dokazuje valjanim PDV identi ikacijskim brojevima, te da postoji valjani dokument kojim se dokazuje da se dobro stvarno otpremilo iz jedne u drugu državu članicu. Ako nisu ispunjeni uvjeti za oslobođenje isporuke, tada se isporuka oporezuje prema načelu države porijekla.

4. Ustanove u kulturi kod oporezivanja usluga primljenih iz inozemstva Osnovno načelo oporezivanja usluga propisano je člankom 17. Zakona o PDV-u. Ovisno o tome je li porezni obveznik obavio uslugu poreznom obvezniku ili osobi koja to nije, razlikuje se i mjesto obavljanja usluge, odnosno, mjesto oporezivanja. Temeljno pravilo za određivanje mjesta obavljanja usluge poreznom obvezniku koji djeluje kao takav je mjesto sjedišta primatelja usluge (B2B usluge). Temeljno pravilo za određivanje mjesta obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto sjedišta pružatelja usluge (B2C usluge). Prema odredbama Zakona o PDV-u, poreznim obveznikom smatra se i osoba koja obavlja isporuke koje se ne smatraju oporezivim isporukama dobara ili usluga u odnosu na sve usluge koje su joj obavljene. Ustanove u kulturi koje obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza nisu registrirani porezni obveznici, budući da ne obavljaju oporezive isporuke, ali se smatraju poreznim obveznikom kada im usluge pruža porezni obveznik iz druge države članice ili iz trećih zemalja, a mjesto obavljanja tih usluga je u Hrvatskoj, temeljem odredbi o mjestu obavljanja usluga. Kod oporezivanja usluga, osim što je bitno razlikovati kome je usluga obavljena, poreznom obvezniku ili osobi koja to nije, za određivanje mjesta obavljanja usluge važno određenje je i vrsta usluge. Uz osnovna pravila za određivanje mjesta obavljanja usluge propisane su i posebne vrste usluga na koje se ne primjenjuju temeljne odredbe o mjestu oporezivanja usluga. Budući da se ustanove u kulturi, koje obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, smatraju poreznim obveznikom u slučaju kada im porezni obveznik iz 90

druge države članice ili trećih zemalja obavlja uslugu, obvezne su Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identi ikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka primanja takvih usluga. Ako je institucija već registrirana za potrebe PDV-a radi prelaska praga stjecanja ili odustajanja od njega, PDV identi ikacijski broj koristi se i za primljene usluge. Međutim, ako je institucija registrirana za potrebe PDV-a radi primljenih usluga koje joj je obavio porezni obveznik iz drugih država članica ili trećih zemalja i koje se oporezuju u tuzemstvu, ona ne postaje i obveznikom poreza na stjecanje. Institucija postaje obveznikom na stjecanje jedino, ako je odustala ili prešla prag stjecanja. Ako porezni obveznik koristi PDV identi ikacijski broj, kojeg je dobio radi obveze oporezivanja usluga obavljenih od poreznog obveznika iz drugih država članica ili trećih zemalja, i za oporezivanje stjecanja dobara, smatra se da je institucija odustala od praga isporuke. Kada dobavljač u VIES bazi potvrdi ispravnost poreznog broja kojeg mu je dostavila institucija, na ispostavljenom računu za uslugu navodi da se radi o prijenosu porezne obveze (engl. reverse charge), a primatelj usluge na kunsku protuvrijednost zaračunava hrvatsku stopu PDV-a. Prijenos porezne obveze (čl. 75., st. 2. Zakona o PDV-u) predstavlja pojednostavljen postupak oporezivanja, kojim se porezna obveza prenosi s poreznog obveznika, koji je obavio uslugu na poreznog obveznika primatelja usluge. Takvim postupkom izbjegla se obveza registracije radi potrebe PDV-a poreznog obveznika pružatelja usluge u poreznu upravu države članice u kojoj je sjedište poreznog obveznika primatelja usluge. Odredbe o mjestu obavljanja usluge odnosno oporezivanja, ako je to mjesto u tuzemstvu u svakom slučaju osiguravaju porezni prihod. Prijenos porezne obveze pojednostavljuje ubiranje poreza, budući da se takvim postupkom smanjuje broj poreznih obveznika iz drugih država članica, jer su porezni obveznici oni koji primaju usluge. Obračunani PDV na primljenu uslugu iskazuje se u poreznoj prijavi (obrazac PDV) pod red. br. II. 8. – 10. (za usluge iz čl. 17., st. 1.) ovisno o poreznoj stopi, ako se radi o uslugama primljenim od poreznih obveznika iz drugih država članica, te pod red. br. II. 11. i II. 12. ovisno o poreznoj stopi, kada se radi o uslugama primljenim od poreznih obveznika iz trećih zemalja. Pretporez se neće prikazati, budući da se radi o poreznom obvezniku koji obavlja oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza. Ustanova u kulturi koja obavlja mješovite isporuke, odnosno, pored oslobođenih isporuka bez prava na TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


KULTURA odbitak pretporeza obavlja i oporezive isporuke, registrirani je porezni obveznik, te u slučaju da je primila uslugu od poreznog obveznika iz zemlje članice, i da je mjesto oporezivanja usluge u tuzemstvu, obvezna je obračunati PDV na primljenu uslugu, po stopi važećoj u Hrvatskoj. Za razliku od institucije koja obavlja isključivo oslobođene isporuke, ovakav porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u postotku pro rate, što će se prikazati u PDV obrascu pod red. br. III. 4. ili III. 5., ovisno o tome je li uslugu pružio porezni obveznik iz druge zemlje članice ili porezni obveznik iz treće zemlje. Primjer 3: Kazalište obavlja isključivo oslobođene isporuke, te je pozvalo poreznog obveznika iz Italije da postavi scenogra iju. Radi se o usluzi koja se oporezuje prema temeljnom načelu oporezivanja (B2B), odnosno o usluzi koja se ne nalazi u izuzećima, te kazalište kao porezni obveznik obračunava PDV i iskazuje ga na PDV obrascu i obrascu PDV-S. Za određene usluge (čl. 19. – 24.) ne primjenjuje se osnovno načelo oporezivanja usluga, nego se kao izuzeci od osnovnog načela, oporezuju prema posebnom mjestu obavljanja usluge. Neke od tih uslu-

ga su posredničke usluge, usluge u svezi s nekretninama, usluge prijevoza putnika i prijevoza dobara, te usluge i pomoćne usluge u svezi s kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstvenim, obrazovnim, zabavnim i sl. aktivnostima. Ako je za takve usluge posebno mjesto oporezivanja u tuzemstvu, i ako su obavljene poreznom obvezniku, dolazi do prijenosa porezne obveze. Za razliku od usluga koje se oporezuju po temeljnom načelu i koje je obavio porezni obveznik iz države članice, kod kojih se vrijednosti usluga, kao i obračunati PDV, osim u PDV obrascu evidentiraju i u obrascu PDV-S, usluge za koje je propisano posebno mjesto oporezivanja ne evidentiraju se u obrascu PDV-S. Vrijednost i obračunati PDV kod takvih usluga prikazuje se samo u obrascu PDV pod red. br. II. 11. i II. 12., ovisno o poreznoj stopi koja se primjenjuje. Primjer 4: Porezni obveznik iz Austrije organizirao je seminar u Zagrebu za scenske djelatnike. Radi se o usluzi, koja se oporezuje prema mjestu gdje je ona stvarno obavljena. Kazalište je porezni obveznik, budući da je mjesto oporezivanja usluge u tuzemstvu te je obvezan obračunati i platiti PDV kojeg iskazuje u PDV obrascu, ali ne i u obrascu PDV-S.

Ne propustite!

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE u Zagrebu, 14. studeni 2013. – 28. siječnja 2014 godine, jednodnevni (8 sati) programi i dvodnevni (16 sati) programi • Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. • Potvrda o pohađanju Programa usavršavanja po završetku • Materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. Detaljniji program možete pogledati na 5. stranici magazina ili na internetskoj stranici:

www.tim4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

91


POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ivana Jakir-Bajo *

UDK 657.2

Knjigovodstvene evidencije inancijske imovine kod nepro itnih organizacija Autorica se u tekstu osvrće na knjigovodstvene evidencije inancijske imovine s primjerima evidencija podizanja gotovine, danih depozita i zajmova, potraživanja za prihode poslovanja i ostalo.

1. Uvod Uredba o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09), u člancima 31. – 38., daje osnovne značajke inancijske imovine, koja se prati u razredu 1 i obuhvaća: 11 Novac u banci i blagajni, 12 Depozite, 13 Zajmove, 14 Vrijednosne papire, 15 Dionice i udjele u glavnici, 16 Potraživanja za prihode poslovanja, te 19 Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja). U nastavku se daju primjeri knjigovodstvenih evidencija poslovnih događaja i transakcija po vrstama inancijske imovine.

2. Novac u banci i blagajni Novac u banci, izdvojena novčana sredstva te novac i vrijednosnice u blagajni evidentiraju se na skupini računa 11. Nepro itna organizacija je dužna novčana sredstva voditi na računima kod banaka i sva plaćanja obavljati preko tih računa. Svaka pravna osoba može imati jedan ili više računa preko kojih obavlja plaćanja i naplatu. Primjer: Službenom gotovinskom karticom ovlašteni zaposlenik nepro itne organizacije za podizanje gotovine na bankomatu poslovne banke za potrebe poslovanja podigao je 3.000,00 kuna. RB

Opis

1 2 1. Podizanje gotovine s računa poslovne banke 2. Zaprimanje novca u blagajnu

Iznos 3 3.000 3.000

Račun Duguje Potražuje 4 5 1113 1111 1131

1113

Napomena: Za podignuti iznos gotovine s računa banke tereti se prijelazni račun (1113) u korist raču*

 Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Mininstarstvo inancija RH, Zagreb.

92

na kod banke (1111). Po zaprimanju novca u blagajnu evidentira se zaduživanje odjeljka 1131 Glavna blagajna uz odobravanje prijelaznog računa. Primjer: Za potrebe službenog putovanja, odnosno isplata akontacija po putnim nalozima podignuta je 2.000,00 kn gotovine s računa i preneseno u glavnu blagajnu. RB

Opis

1 2 1. Podizanje gotovine s računa poslovne banke 2. Zaprimanje novca u blagajnu 3. Isplaćena akontacija po putnim nalozima

Iznos

Račun Duguje Potražuje

3 2.000

4 1113

5 1111

2.000

1131

1113

2.000

1231

1131

Novčana sredstva mogu se izdvajati za različite namjene, a Uredba o računovodstvu nepro itnih organizacija navodi neke od njih. Sukladno tome dan je i sljedeći prijedlog razrade odjeljka 1121 Izdvojena novčana sredstva: • • • •

11211 Izdvojena novčana sredstva za čekov 11212 Izdvojena novčana sredstva za mjenic 11213 Izdvojena novčana sredstva za akreditiv 11219 Izdvojena novčana sredstva za ostale namjene

Primjer: Nepro itna organizacija je izdvojila novčana sredstva za otvaranje akreditiva dobavljaču opreme u iznosu od 500.000,00 kn. Primljen je račun dobavljača u istom iznosu. Dobavljač se podmirio iz akreditiva. RB 1

Opis

2 Izdvojena novčana 1. sredstva za akreditiv Primljen račun za 2. nabavljenu opremu Oprema je plaćena iz 3. akreditiva

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

500.000

1121

1111

500.000

0521

2424

500.000

2424

1121

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 3. Depoziti Skupinom računa 12 Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo, obuhvaćeni su depoziti u bankama i ostalim inancijskim institucijama, jamčevni polozi, potraživanja od zaposlenih, potraživanja za više plaćene poreze i doprinose te ostala potraživanja. Depoziti su oblik potraživanja na temelju pologa novca kod depozitara – banke i ostalih inancijskih institucija. Evidentiraju se na teret računa 1211 Depoziti u tuzemnim bankama i ostalim inancijskim institucijama/1212 Depoziti u inozemnim bankama i ostalim inancijskim institucijama, a u korist računa novčanih sredstava. Dani depoziti mogu se analitički pratiti po ročnosti: 1211 Depoziti u tuzemnim bankama i ostalim inancijskim institucijama • 12111 Depoziti u tuzemnim bankama i ostalim inancijskim institucijama – kratkoročni • 12112 Depoziti u tuzemnim bankama i ostalim inancijskim institucijama – dugoročni 1212 Depoziti u inozemnim bankama i ostalim inancijskim institucijama • 12121 Depoziti u inozemnim bankama i ostalim inancijskim institucijama – kratkoročni • 12122 Depoziti u inozemnim bankama i ostalim inancijskim institucijama – dugoročni Jamčevni polozi su jamčevine, odnosno kaucije dane kao osiguranje izvršenja ugovorne obveze. Dane jamčevine iskazuju se na odjeljku 1221. Dani depoziti i jamčevine te ostvareni povrati ne evidentiraju se preko računa prihoda i rashoda već utječu samo na promjene u bilančnim računima. Primjer: Nepro itna organizacija je trenutni višak prihoda od 200.000,00 kn poslovanja oročila na tri mjeseca uz kamatnu stopu od 2%. RB

Opis

1 2 1. Oročavanje sredstava Potraživanja za kamate 2. na oročena sredstva Podizanje sredstava protekom tri mjeseca i 3. naplata kamata

Iznos 3 200.000

Račun Duguje Potražuje 4 5 1211 1111

1.000

1641

3413

201.000 200.000 1.000

1111

1211 1641

Napomena: Potraživanja za kamate na oročena sredstva vode se izdvojeno od potraživanja za dane deTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

pozite (1211 Depoziti u tuzemnim bankama i ostalim inancijskim institucijama) i to na računu 1641 Potraživanja za prihode od inancijske imovine. Taj račun može se i analitički pratiti na sljedeći način: 1641 Potraživanja za prihode od inancijske imovine • 16411 Potraživanja za kamate na dane zajmove • 16412 Potraživanja za kamate po vrijednosnim papirim • 16413 Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju • 16414 Potraživanja za zatezne kamate • 16415 Potraživanja za dividende • 16416 Potraživanja za prihode od dobiti trgovačkih društava, banaka i ostalih inancijskih institucija po posebnim propisima • 16419 Potraživanja za ostale prihode od inancijske imovine Primjer: Nepro itna organizacija sudjeluje na natječaju trgovačkog društva XY, koja kao jamstvo ozbiljnosti ponude traži uplatu iznosa od 500,00 kn, koje po zaključivanju natječaja i potpisivanju ugovora s najboljim ponuđačem vraća. RB

Opis

1

2 Primljene uplate od 1. sudionika natječaja Povrat novca od 2. trgovačkog društva

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

500

1111

1221

500

1221

1111

Napomena: U slučaju da je nepro itna organizacija izabrana na natječaju, a potom odustala, uplaćeni iznos postaje rashod organizacije i evidentira se na računu 4294 Ostali nespomenuti materijalni rashodi.

4. Dani zajmovi U okviru skupine računa 13 Zajmovi prate se zajmovi, koje daje nepro itna organizacija. Osnovna podjela zajmova je prema primateljima (građanima i kućanstvima, poduzetnicima i ostalim subjektima), a nepro itne organizacije mogu otvarati daljnju analitiku, primjerice: 131 Zajmovi građanima i kućanstvima • 1311 Zajmovi građanima i kućanstvima o 13111 Zajmovi građanima i kućanstvima – kratkoročni o 13112 Zajmovi građanima i kućanstvima – dugoročni 93


POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 132 Zajmovi poduzetnicima • 1321 Zajmovi pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost o 13211 Zajmovi pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost – kratkoročni o 13212 Zajmovi pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost – dugoročni 133 Zajmovi ostalim subjektima • 1331 Zajmovi ostalim subjektima o 13311 Zajmovi ostalim subjektima – kratkoročni o 13312 Zajmovi ostalim subjektima – dugoročni Ugovorom o zajmu nije propisana obveza ugovaranja kamata. Ipak, Zakon o porezu na dohodak određuje da se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju i svi primici, koje poslodavac u novcu ili naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa. Pod primicima u naravi smatraju se i povoljnije kamate pri odobravanju kredita. Primitkom po osnovi povoljnijih kredita smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, osim kamata po kreditima, koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne članovima uprave. Kamate za dane zajmove evidentiraju se zaduženjem računa potraživanja za kamate na dane zajmove u okviru odjeljka 1641 Potraživanja za prihode od inancijske imovine i odobrenjem računa prihoda od kamata za dane zajmove na odjeljku 3411 Prihodi od kamata za dane zajmove. Kada se kamate naplate, zadužuje se račun novčanih sredstava i odobrava račun potraživanja za kamate. Primjer: Nepro itna organizacija dala je dugoročni zajam trgovačkom društvu u javnom sektoru. Zajam je odobren na 5 godina uz 10% kamata godišnje, anuitet je godišnji. Obračun anuiteta je sljedeći: 1. dani dugoročni zajam 2. kamate za 2013. godinu RB

Opis

500.000,00 kn 50.000,00 kn Iznos

Račun

Duguje Potražuje 1 2 3 4 5 1. Dani dugoročni zajam 500.000 1331 1111 2. Obračunata kamata 50.000 1641 3411 Primljeni povrati u 2013. godini Primljena otplata 3. 90.000 1111 1331 glavnice 4. Naplaćena kamata 50.000 1111 1641

94

Napomena: Dani dugoročni zajmovi, kao i ostvareni povrati prate se isključivo preko bilančnih računa, odnosno računa potraživanja i novčanih sredstava. Takvi plasmani novca ne utječu na rezultat, za razliku od kamata kod kojih se pri obračunu iskazuje prihod, a po naplati zatvaraju potraživanja.

5. Vrijednosni papiri Vrijednosni papir predstavlja dokument kojim se dokazuje vlasništvo, odnosno određeno pravo u gospodarskom odnosu. U vrijednosne papire koji sadrže neko imovinsko pravo ubrajaju se: mjenica, ček, obveznica, dionica, teretnica, skladišnica, certiikat, komercijalni zapis, blagajnički zapis, trezorski zapis, trgovačka uputnica, kreditno pismo, polica osiguranja, certi ikat o depozitu itd. Na odjeljcima skupine računa 14 – Vrijednosni papiri evidentiraju se sljedeći vrijednosni papiri: 141 Čekovi, 142 Komercijalni i blagajnički zapisi, 143 Mjenice, 144 Obveznice, 145 Opcije i drugi inancijski derivati te 146 Ostali vrijednosni papiri. Iako je i dionica vrijednosni papir, u računskom planu prate se izdvojeno u skupini računa 15 Dionice i udjeli u glavnici. Vrijednosni papiri se kupuju radi očuvanja vrijednosti novca, ali i da bi se zaradilo na temelju dividende i kamate ili na temelju njihove prodaje. Pri kupnji vrijednosnih papira uobičajeni su trošak naknada za otvaranje naloga za kupnju i brokerska naknada. Pri prodaji vrijednosnog papira naknadi za otvaranje naloga za prodaju i brokerskoj naknadi pridružuju se troškovi tržišta (mjesta trgovanja) te provizija Središnje depozitarne agencije (ako je vrijednosni papir u sustavu SDA)1. Ulaganja u vrijednosne papire evidentira se po trošku stjecanja. Trošak stjecanja – ulaganja uključuje troškove kupnje (npr. kupovna cijena dionice), ali i troškove kao što su brokerska provizija, honorari, pristojbe i bankarske naknade (već gore istaknuti). U transakcijama s dionicama mogu se pojaviti gubici ili dobici koji mogu biti realizirani ili nerealizirani. Realizirani dobitak nastaje kada se pri prodaji ostvari veća cijena od troškova stjecanja. Ta pozitivna razlika između prodajne cijene i troškova stjecanja iskazuje se na 3418 Ostali prihodi od inancijske 1   Denis Alajbeg i Zoran Bubaš: Vodič kroz hrvatski tržište kapitala za građane, Institut za javne inancije.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA imovine. Na isti način kod prodaje dionica može se ostvariti gubitak, kada se pri prodaji ostvarila manja cijena od troškova stjecanja. Realizirani gubitak se evidentira na računu rashoda 4434 Ostali nespomenuti inancijski rashodi. Primjer: Nepro itna organizacija u svojim poslovnim knjigama ima otvoreno potraživanje prema kupcu «ABC» d.o.o., Zagreb u vrijednosti od 100.000,00 kn. «ABC» d.o.o. je ispostavio mjenicu koja dospijeva na dan 20. 6. 2013. godine. Mjenica je naplaćena po dospijeću. Primljena mjenicu je u ožujku 2013. eskontirana po stopi od 10% zbog trenutačne nelikvidnosti. RB

Opis

1 2 1. Primljena mjenica 1a. Naplaćena mjenica 2. Eskont mjenice

Račun Duguje Potražuje 3 4 5 100.000 1431 1611 100.000 1111 1431 100.000 1431 90.000 1111 10.000 4434 Iznos

Napomena: Nepro itna organizacija je zbog potrebe za povećanjem svoje platežne sposobnosti prodala mjenicu prije dospijeća na naplatu i to uz eskontnu stopu od 10.000 kn. Razlika između nominalne (100.000,00 kn) i eskontne vrijednosti (90.000,00 kn) evidentira se kao inancijski rashod na podskupini računa 4434 Ostali nespomenuti inancijski rashodi. Primjer: Na burzi je kupljeno 100 dionica društva «Alkotel» d.o.o. po cijeni od 200,00 kn. Nominalna vrijednost dionica je 150,00 kn. Nakon mjesec dana od kupljenih je dionica prodano 50 po 220,00 kn po dionici i ostvaren priljev na računu od 11.000,00 kn. RB

Opis

1 2 1. Kupnja 100 dionica 2. Prodaja 50 dionica

Račun Duguje Potražuje 3 4 5 20.000 1521 1111 11.000 1111 10.000 1521 1.000 3418 Iznos

Obrazloženje: Pri prodaju dionica ostvarila se veća cijena – vrijednost od troškova stjecanja dionica. Ta pozitivna razlika između prodajne cijene i troškova stjecanja iskazuje se kao prihod na 3418 Ostali prihodi od inancijske imovine.

6. Potraživanja za prihode Skupina računa 16 Potraživanja za prihode poslovanja sadrži potraživanja: od kupaca, za članarine TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

i članske doprinose, za prihode po posebnim propisima, za prihode od imovine te ostala nespomenuta potraživanja. Sva potraživanja po osnovi prodaje, za naknade po posebnim propisima ili ugovorima ili pravilima nepro itne organizacije evidentiraju se u skupini računa 16 Potraživanja za prihode. Protustavka za knjiženje potraživanja za prihode je najčešće u razredu 3, gdje je predviđeno knjiženje prihoda, no može biti i u skupini 29 za odgođene prihode, koji se odnose na buduće razdoblje. Skupina računa na kojima se knjigovodstveno iskazuju potraživanja za prihode u razradi slijedi najčešće i uobičajene vrste prihoda, koji se javljaju u poslovanju nepro itnih organizacija pa su potraživanja podijeljena na potraživanja: • • • •

od kupaca, za prihode po posebnim propisima, za prihode od imovine, i ostala nespomenuta potraživanja.

Primjer: Ispostavljen je račun za mjesečnu najamninu u iznosu od 15.000,00 kn. Kupac je na ime plaćanja predao ček. Kupcu je ispostavljen obračun zatezne kamate u iznosu od 1.200,00 kn. Račun Duguje Potražuje 1 2 3 4 5 1. Obračunana najamnina 15.000 16421 34211 1.a Primljen ček 15.000 14111 16421 2. Obračun zatezne kamate 1.200 16511 34141

RB

Opis

Iznos

7. Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda Skupina računa 19 Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja), sadrži unaprijed plaćene rashode, koji se ne odnose na izvještajno razdoblje i prihode koji pripadaju određenom obračunskom razdoblju, ali u tom razdoblju nije dospjela njihova naplata ili nisu mogli biti izdani računi. Primjer: U srpnju 2012. plaćena je godišnja premija kasko osiguranja u iznosu od 4.000,00 kn (za razdoblje od 1. 7. 2012. do 31. 5. 2013.). Račun Duguje Potražuje

RB

Opis

Iznos

1

2

3

4

5

4.000 2.000 2.000

4291 1911

2429

Premija osiguranja za 1. razdoblje 1. 7. 2012. do 31. 5. 2013.

95


KOMUNALNO GOSPODARSTVO Sandra Vajda *

UDK 351.1

Pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada Navedenim stručnom radom autorica obrađuje problematiku u vezi s načinom pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13, koji je donio Hrvatski Sabor na sjednici održanoj 15. srpnja 2013. godine, s tim da se isti primjenjuje počevši od 23. srpnja 2013. godine.

1. Uvod Način pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na određenom području putem spremnika, propisan je odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13), gdje se kao kriterij primjenjuje masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja u određenom vremenskom razdoblju. Međutim, što se tiče samog sastava komunalnog otpada on ovisi o sredini u kojoj nastaje, odnosno čimbenicima poput standarda stanovništva, tipa naselja i stupnja ekološke svijesti stanovništva. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisano je da komunalna djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalna djelatnost odlaganja komunalnog otpada više nije u nadležnosti Zakona o komunalnom gospodarstvu, već je to uređeno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.). Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad.

3. Stanje komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj S obzirom na to da ukupne količine otpada odložene na odlagališta u Republici Hrvatskoj ne zadovoljavaju standarde propisane Okvirnom Direktivom o otpadu (2008/98/EZ) od 12. prosinca 2008. godine, potrebno je dodatno smanjivati količine otpada tako da ukupna količina za odlaganje do kraja 2013. godine ne bi smjela prelaziti 1.710.000 tona, odnosno potrebno smanjenje iznosi preko 152.000 tona. Slika 1. Prosječan sastav komunalnog otpada u RH

2. Osnovni pojmovi Gospodarenje komunalnim otpadom predstavlja ukupan skup aktivnosti, odluka i mjera kojima se mora težiti radi sprječavanja nastanka komunalnog otpada, smanjivanja količine nastalog komunalnog otpada, kao i smanjenja ukupnog štetnog djelovanja otpada na okoliš. Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova, koji je po  Sandra Vajda, dipl. ing, preh. teh., Poglavarstvo grada Zagreba.

*

96

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša (AZO)

Podaci koji određuju postupno smanjenje sadržaja biorazgradivih sastojaka u ukupnoj masi komunalTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


KOMUNALNO GOSPODARSTVO nog otpada, koji se može odlagati na odlagališta neopasnog otpada utvrđeni su Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2015. godine. Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada, koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima, što uključuje i neusklađena odlagališta u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini, iznosi: • 75 %, odnosno 567.131 tona do 31. prosinca 2013. • 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016. • 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020.

Gledajući na regionalnoj razini, najveći proizvođači komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj su Grad Zagreb (19,3%), Splitsko-dalmatinska županija (13,88%) i Primorsko-goranska županija (8,24%), dok se najmanja količina komunalnog otpada proizvede u Međimurskoj županiji (1,14%) i Požeško-slavonskoj županiji (0,90%). Slika 3. Godišnje količine proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku u RH

Međutim, što se tiče odlaganja otpada na neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj, najveća godišnja dopuštena masa otpada iznosi: • • • • •

1.710.000 tona do 31. prosinca 2013. 1.410.000 tona do 31. prosinca 2014. 1.210.000 tona do 31. prosinca 2015. 1.010.000 tona do 31. prosinca 2016. 800.000 tona do 31. prosinca 2017.

Prema prijavljenim podacima u informacijskom sustavu Agencije za zaštitu okoliša u 2011. godini, sve općine i gradovi sustavno provode organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada, dok veliki broj jedinica lokalne samouprave ne provodi odvojeno sakupljanje korisnih vrsta otpada iz komunalnog otpada. Ukupna količina proizvedenog otpada u Republici Hrvatskoj tijekom 2011. godine iznosila je 1.629.917 tona, što znači da je svaki stanovnik u prosjeku godišnje proizveo 376,00 kg otpada, odnosno 1.01 kg po stanovniku dnevno. Trenutno je u Republici Hrvatskoj zaustavljen rast proizvedenih količina komunalnog otpada, te su prosječne količine proizvedenog komunalnog otpada znatno manje od prosjeka zemalja Europske unije (502 kg/stanovniku), što je direktna posljedica gospodarske krize u regiji, odnosno primjene boljeg sustava kontrole zbrinutog otpada. Slika 2. Količine proizvedenog otpada u RH

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša (AZO)

4. Prikaz organiziranog sakupljanja komunalnog otpada 1995. – 2011. Od 2011. godine organiziranim skupljanjem komunalnog otpada obuhvaćeni su svi gradovi i općine gdje obuhvat stanovništva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada tijekom posljednje dvije godine iznosi 96%. Slika 4. Obuhvat stanovništva skupljanjem komunalnog otpada u RH

komunalnog

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša (AZO)

5. Kategorije otpada

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša (AZO) TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13), koji je donesen s ciljem da se u čitavom razdoblju trajanja odlagališta smanje štetni utjecaji na okoliš, propisane su između ostalog i kategorije otpada, koje su prihvatljive, odnosno neprihvatljive za odlaganje. 97


KOMUNALNO GOSPODARSTVO 5.1. Otpad neprihvatljiv za odlaganje Prema odredbi članka 5. navedenog Pravilnika na odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj zabranjen je prihvat: • tekućeg otpada, • otpada koji je u uvjetima odlagališta eksplozivan, korozivan, oksidirajući, lako zapaljiv ili zapaljiv prema odredbama posebnih propisa, • komunalnog otpada, ako mu masa biorazgradive komponente premašuje 35% od ukupne mase, • bolničkog i drugog kliničkog otpada koji nastaje u medicinskim i/ili veterinarskim ustanovama i ima svojstva opasnog, infektivnog i potencijalno infektivnog otpada prema posebnim propisima, • otpadnih guma, • animalnog i klaoničkog otpada, životinjskih trupla i životinjskih prerađevina, ako nisu termički obrađeni prema posebnim propisima, • otpadnih industrijskih i automobilskih baterija i akumulatora, otpadnih motornih vozila i njihovih neobrađenih sastavnih dijelova, koji nastaju u postupku obrade i oporabe otpadnih vozila, • otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme, • sve druge vrste otpada koji ne ispunjavaju kriterije za prihvat otpada na odlagališta. Međutim, važno je napomenuti da će počevši od 31. prosinca 2016. godine biti zabranjen prihvat otpada na sva odlagališta komunalnog otpada, ako mu masa biorazgradive komponente premašuje 35% ukupne mase. Odredba da je na odlagališta otpada dozvoljeno odlaganje samo prethodno obrađenog otpada ne primjenjuje se na postojeća odlagališta, koja se prema odobrenim planovima sanacije i/ili zatvaranja koriste za odlaganje otpada do puštanja u rad Centara za gospodarenje otpadom.

5.2. Otpad prihvatljiv za odlaganje Za razliku od otpada, koji nije prihvatljiv za odlaganje, razlikujemo i otpad koji je prihvatljiv za odlaganje. Naime, sukladno dozvoli nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada, dozvoljeno je odlaganje samo prethodno obrađenog otpada, s time da se bez prethodne obrade može odobriti samo odlaganje inertnog otpada kada njegova obrada nije tehnički izvediva i drugog neopasnog otpada, ako njegova obrada ne smanjuje količinu ili svojstva otpada, koji uzrokuju štetne utjecaje na okoliš ili ljudsko zdravlje ili se ne doprinosi ispunjenju ciljeva navedenog Pravilnika. Na odlagalište za neopasni otpad dozvoljeno je odlaganje komunalnog otpada, neopasnog otpada bilo kojeg 98

podrijetla koji ispunjava kriterije za prihvat otpada na odlagališta za neopasni otpad, i stabilnog i nereaktivnog, prethodno obrađenog opasnog otpada, ako granične vrijednosti onečišćenja u otpadu i eluatu ne prelaze granične vrijednosti za prihvat neopasnog otpada na odlagalište sukladno Dodatku 3. Pravilnika. Iznimno, dozvoljeno je odlaganje komunalnog otpada s visokim sadržajem biorazgradivih tvari u posebnom odjeljku odlagališta, koji se posebnim postupcima koristi samo u svrhu proizvodnje energije iz odloženog otpada. Međutim, zabranjeno je miješanje otpada s drugim tvarima ili drugim otpadom u svrhu smanjivanja sadržaja opasnih tvari u otpadu i zadovoljavanja propisanih kriterija za prihvat otpada na odlagališta otpada.

6. Javna usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje novi način pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, koji podrazumijeva prikupljanje navedene kategorije otpada na određenom području, gdje se usluga pruža, i to putem spremnika od pojedinih korisnika što uključuje prijevoz otpada do ovlaštene osobe za njegovu obradu. Područje pružanja javne usluge je područje jedinice lokalne samouprave, s tim da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odrediti pružanje navedene usluge na razini mjesne samouprave. Korisnik usluge na području pružanja javne usluge je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine, kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge.

7. Način pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada može obavljati: • trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, • javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave. Iznimno, jedinica lokalne samouprave može dati koncesiju za obavljanje navedene javne usluge na rok do 10 godina temeljem ugovora o koncesiji. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


KOMUNALNO GOSPODARSTVO Također, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi Odluku o načinu pružanja javnih usluga koja sadrži: 1) kriterij obračuna količine otpada, 2) standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada, 3) najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima, 4) obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, 5) područje pružanja javne usluge, 6) odredbe propisane Uredbom iz članka 29., stavka 10. Zakona (donosi je Vlada RH u roku od 12 mjeseci od stupanja ovog Zakona na snagu), 7) opće uvjete ugovora s korisnicima.

otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika.

8. Uvjeti za davatelja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada Davatelj usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada treba: 1) udovoljavati uvjetima za prijevoz vrste i količine otpada kojeg prikuplja, 2) predati prikupljeni otpad osobi koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom, 3) snositi sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom, 4) raspolagati nužnim inancijskim, ljudskim i tehničkim resursima potrebnim za obavljanje propisanih poslova. Također je važno istaknuti da je davatelju na raspolaganju i mogućnost sklapanja ugovora o pružanju navedene javne usluge s pravnom i izičkom osobom – obrtnikom na njegov zahtjev. Međutim, za direktora, odnosno izičku osoba koja upravlja davateljem usluga propisane su sljedeće zakonske obveze: 1) da mora posjedovati stručna znanja i sposobnosti u vezi s obavljanjem poslova gospodarenja otpadom i propisa o gospodarenja otpadom, 2) da je odgovorna za stručno i učinkovito obavljanje poslova, i s tim u vezi, za provedbu propisa koji uređuju gospodarenje otpadom, 3) da mora posjedovati važeću potvrdu o obavljenoj izobrazbi za gospodarenje otpadom

9. Obračun cijene javne usluge prikupljanja komunalnog otpada Obračun cijene prikupljanja komunalnog otpada od davatelja javne usluge provodi se tako da se osigurava primjena načela: onečišćivač plaća, ekonomski održivo poslovanje, sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja usluge. Cijena javne usluge za pojedinog korisnika određuje se razmjerno količini predanog TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Davatelj javne usluge cjenikom određuje visinu jedinične cijene za masu predanog otpada ili volumen spremnika otpada, s tim da ista obuhvaća: troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada, troškove prijevoza otpada, troškove obrade otpada itd. Međutim, davatelj usluge treba prije primjene ili izmjene cjenika, pribaviti suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave na koju se cjenik odnosi u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje suglasnosti. Naime, ako se izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave ne očituje u navedenom roku, smatra se da je dana suglasnost na cjenik za pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada. Jedinica lokalne samouprave dužna je u roku od tri dana od dana primjene cjenika za pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada obavijestiti Državni inspektorat, Agenciju za zaštitu okoliša i županijski ured u čijem su djelokrugu poslovi gospodarstva, s tim da provedbu usklađenosti cjenika nadzire Državni inspektorat Republike Hrvatske. Državni inspektorat Republike Hrvatske predstavlja nadležno tijelo za postupanje po prigovoru korisnika usluga – potrošača, radi zaštite njihovih prava, odnosno pravnih interesa protiv postupanja davatelja usluga, sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom zakonu.

10. Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada Radi provedbe odvojenog prikupljanja otpada, što predstavlja novost u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja, jedinica lokalne samouprave dužna je izvršiti obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plasti99


KOMUNALNO GOSPODARSTVO ke i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, tako da osigura:

Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada dužna je:

1) funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području; 2) postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje: problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini; 3) obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila; 4) uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

1) zaprimati bez naknade i voditi evidenciju o zaprimljenom sljedećem komunalnom otpadu nastalom u kućanstvu na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište: problematični otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad; 2) odvojeno skladištiti otpad u odgovarajućim spremnicima; 3) predati otpad osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada; 4) sudjelovati u sustavima gospodarenja posebnom kategorijom otpada na način propisan zakonom, kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

11. Postavljanje reciklažnih dvorišta od JLS Radi provedbe odvojenog prikupljanja otpada, jedinica lokalne samouprave: 1) koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice, koja se smatra reciklažnim dvorištem; 2) koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području; 3) koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta, i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području; 4) dužna je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice, koja se smatra reciklažnim dvorištem. Iznimno, Grad Zagreb dužan je osigurati funkcioniranje barem jednog reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti. Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice omogućuje pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice, s tim da je zabranjeno odbacivati i sakupljati krupni (glomazni) otpad na javnoj površini, osim u spremnicima. 100

Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem utvrđuje pravo korištenja usluga reciklažnog dvorišta bez naknade u suradnji s tijelima jedinice lokalne samouprave. Također se u reciklažno dvorište može zaprimati i otpad, koji nije nastao na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave, kao i otpad koji nije nastao u kućanstvu uz uvjet da osoba koja ga predaje snosi sve troškove njegovog gospodarenja. Obavljanje poslova reciklažnog dvorišta i prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge dužan je osigurati davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

12. Gospodarenje komunalnim otpadom do donošenja pravilnika i uredbi Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13) propisano je da će se uredbe i pravilnici za postupanje s komunalnim otpadom donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona tj. do 23. srpnja 2014. godine. Trgovačka društva, javne ustanove i službe – vlastiti pogoni, koji su osnovale jedinice lokalne samouprave i koje su do dana stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom obavljale komunalnu djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada nastavljaju obavljati te djelatnosti sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu do donošenja odluke o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, odnosno donošenja odluke o davanju koncesije. Slijedom navedenoga, na snazi ostaju važeći cjenici za komunalne usluge doneseni na temelju Zakona o TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


KOMUNALNO GOSPODARSTVO komunalnom gospodarstvu do donošenja cjenika u skladu s Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Stupanjem na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom prestaju važiti odredbe članaka 3., 11., 20., 30. i 34. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12) u odnosu na komunalnu djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada.

13. Zaključak Zakonom o održivom gospodarenju otpadom pristupilo se uspostavi cjelovitog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom, da bi se smanjila količina

odloženog miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada odvojenim prikupljanjem komunalnog otpada. Primjena navedenog Zakona uzrokuje svakodnevne probleme u praksi, jer je većina jedinica lokalne samouprave naplatu sakupljanja i odvoza komunalnog otpada obračunavala po kriteriju količine otpada (masa, volumen, broj članova kućanstva), te po m2 stambenog prostora. Naime, iako su Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisane prekršajne odredbe za davatelja usluge, kada istu ne obračunava razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju, proizlazi zaključak da će najveći problem nastati u višestambenim jedinicama, gdje postoji veliki broj korisnika koji dijele zajedničke spremnike za otpad.

U prodaji je knjiga

Sustav javne nabave 2013./2014.! Redaktor: Glorija Raguž Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i institucionalni okvir javne nabave, praktičnu primjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena osobama koje sudjeluju ili će sudjelovati svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, institucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učiniti kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvariti zaštitu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeniti prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 300,00 kn (PDV uključen)

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

101


LOKALNA SAMOUPRAVA Dragica Kemeter *

UDK 352.1

Centralizacija kao nepovjerenje prema JLS – primjer komunalnog gospodarstva Struktura hrvatske lokalne samouprave je presložena, što dovodi do sustava lokalne samouprave koji je nestabilan, neuravnotežen, nedovoljno e ikasan i slabog razvojnog potencijala, pa kao takav osigurava centralistički način upravljanja. Kao osnovni problemi lokalnog djelokruga u RH ističu se njegove manjkavosti, nejasnoće, centralističke tendencije i neusklađenost s europskim trendovima, te nepostojanje jasne strategije regionalnog razvoja. Analizom zakonske regulative i postojećih odnosa, autorica zaključuje da je lokalnu samoupravu, potrebno shvatiti kao vrijednosti i civilizacijske stečevine, a ne kao upravljački i ekonomski problem, kako je se zbog gospodarske krize sve više percipira.

1. Uvod Europska povelja o lokalnoj samoupravi (potvrđena Zakonom, NN – Međunarodni ugovori, br. 14/07, prihvaćena je u Republici Hrvatskoj 1997. godine, i to dio odredbi povelje koje su na snazi od 01. siječnja 1998., da bi ista u potpunosti bila rati icirana 2008., NN – Međunarodni ugovori, br. 4/08), polazi od toga da su lokalne jedinice jedan od glavnih temelja svakog demokratskog sustava, da je pravo građana da sudjeluju u upravljanju javnim poslovima najneposrednije ostvarivo na lokalnoj razini, da postojanje lokalnih jedinica omogućuje upravu, koja je i učinkovita i bliska građanima. Sve to pretpostavlja postojanje lokalnih jedinica kojima su omogućena demokratski oblikovana odlučujuća tijela i korištenje širokog stupnja samouprave vezane s njihovim djelokrugom rada, sredstvima za njihovo obavljanje, i način potreban da bi mogle ispuniti svrhu svojeg postojanja. Dakle, koncepcija lokalne samouprave polazi od prava i mogućnosti lokalnih jedinica, da u okvirima određenih zakonom uređuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost te u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova. Naravno da su te temeljne ovlasti i dužnosti lokalnih jedinica određene Ustavom Republike Hrvatske. Ulaskom Republike Hrvatske u EU zatraženo je *  Mr. sc. Dragica Kemeter, mag. iur., pročelnica Uprave Grada Čakovca.

102

i usklađenje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom pravnom stečevinom EU-a i pravnim aktima Vijeća Europe. Nacionalni propisi kojima se u zakonodavstvo države članice EU prenose direktive, odnosno kojima se provode uredbe, odluke ili drugi pravni akti Europske unije, sadrže pozivanje na te pravne akte Unije. Takva obveza proizlazi za države članice iz članka 288. Ugovora o funkcioniranju EU (bivši čl. 249. UEZ), ali i iz teksta samih direktiva EU-a, u kojima se u konačnim odredbama propisuje obveza za države članice, da prilikom službene objave propisa, kojim se provodi obveza iz pojedine direktive, osiguraju upućivanje na tu odgovarajuću direktivu EU. Je li sve tako? Što se dogodilo s lokalnom samoupravom i nadležnostima, koje joj propisuje Zakon o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13; dalje u tekstu: ZOLIPS) u duhu navedene Europske povelje o lokalnoj samoupravi? Samoupravni djelokrug općina i gradova izmjenama ZOLIPS-a iz 2013. ostao je isti, pa tako općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja, kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom i zakonom dodijeljeni državnim tijelima. Dakle, poslovi koji se odnose na komunalno gospodarstvo i dalje ostaju u samoupravnom djelokrugu jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS). Sadašnja struktura hrvatske lokalne samouprave je presložena, što dovodi do sustava lokalne samouprave koji je nestabilan, neuravnotežen, nedovoljno e ikasan i slabog razvojnog potencijala, pa kao takav osigurava centralistički način upravljanja. Kao osnovni problemi lokalnog djelokruga u RH ističu se manjkavost, nejasnoće, centralističke tendencije i neusklađenost s europskim trendovima, te nepostojanje jasne strategije regionalnog razvoja. Prihodi JLS nisu razmjerni ovlastima, niti slijede stvarne troškove obavljanja lokalnih poslova, što vodi potrebi traženja novih izvora prihoda, posebno ne iskalnih instrumenata inanciranja kapitalnih projekata (obveznice, JPP) i fondova. Hrvatski model proračuna EU ima neodređeni odnos prema položaju i razvoju velikog grada. PraTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


LOKALNA SAMOUPRAVA ćenje položaja i uloge velikih gradova ukazuje na zastarjeli model gradskog upravljanja temeljen na redistributivnoj ulozi gradskih vlasti. Prateći najneposredniji oblik samouprave, dakle mjesne odbore i kod njih je sve određeno samo načelno i nedorečeno, što zajedno s nedovoljnim angažmanom građana i nedostatkom vlastitih prihoda potpuno potiskuje njihove potencijale. Naši oblici lokalne demokracije nisu dostigli razinu koju slične institucije imaju u zemljama konsolidirane demokracije, naročito zbog skučenog samoupravnog djelokruga i relativno male uloge lokalne samouprave u pružanju javnih službi, što vodi slaboj zainteresiranosti građana. Prevladava tradicionalni i administrativni model upravljanja službeničkim osobljem uz naglašene elemente predweberijanskog političkog koncepta. Uspješnih promjena neće biti bez općeg konsenzusa o promjenama bez inancijske decentralizacije te bez širenja ovlasti lokalnih jedinica1. Široki javni sektor, javna uprava i jaka država u velikim su promjenama stoga je javni sektor podvrgnut masovnoj privatizaciji i kontroliranoj liberalizaciji. U javnoj upravi stvaraju se nove institucije koje su nezavisne od državne vlasti i državne uprave, a kojima je zadatak kontrola i regulacija novih sektora tržišta. Nastala je ideja da socijalnu državu treba zamijeniti tzv. regulacijska država. Uz nacionalne posebnosti EU vodi zajedničku politiku na području javnih službi. Postavlja se pitanje opravdanosti podvrgavanja komunalnog gospodarstva tržišnoj utakmici, jer je ono zbog svoje posebne uloge do sada bilo izuzeto od mehanizama tržišta. Regulacijske agencije kao glavni instrument regulacijske države da se promovira tržišno natjecanje, postavljaju određene standarde. Na čelu im nisu političari. Iako Republika Hrvatska ne predviđa posebna regulacijska tijela, Ustav RH govori o tijelima s javnim ovlastima (nisu u kategoriji državnih tijela). Zaštita javnog interesa i korisnika njihov je prioritet.

2. Komunalno gospodarstvo i promjene Komunalno gospodarstvo u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13; dalje u tekstu: ZKG) podrazumijeva obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za izičke i pravne osobe, te inanciranje građenja i održavanje   Iva Lopižić: Ivan Koprić (ur.) Reforma lokalne i regionalne samouprave u RH, HKJU-CCPA, god. 13. (2013.), br. 2. str. 660., 661.

1

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području lokalne samouprave i regionalne, kada je to određeno ZKG-om (čl. 1. ZKG). Komunalno gospodarstvo čini najmanje 60% poslova lokalne samouprave stoga ga prate isti problemi. Promjene su stoga neizbježne.

2.1. Promjene uz ZKG i ZOGO Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13; dalje u tekstu: ZOGO) utvrđuje mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji, te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Utvrđuje sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom (čl. 1. ZOGO). Danom stupanja na snagu ZOGO-a tj. 23. srpnja 2013., prestaju važiti odredbe članaka 3., 11., 20., 30. i 34. ZKG-a u odnosu na komunalnu djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada. Trgovačka društva, javne ustanove te vlastiti pogoni JLS, koji su do dana stupanja na snagu ZOGO-a obavljali komunalnu djelatnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada na temelju odredbi ZKG-a nastavljaju obavljati te djelatnosti sukladno odredbama ZKG-a do donošenja odluke o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, odnosno donošenja odluke o davanju koncesije. Cjenici komunalnih usluga doneseni na temelju ZKG-a u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada važe do primjene cjenika iz članka 33., stavka 5. ZOGO-a. Naime, davatelj usluge sukladno obračunu cijene javne usluge, koji je određen člankom 33., stavcima 1., 2. i 4. ZOGO-a, uredbe koju će donijeti Vlada RH te odluke predstavničkog tijela JLS-a o na103


LOKALNA SAMOUPRAVA činu pružanja javnih usluga (prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada, cjenikom određuje visinu jedinične cijene za masu predanog otpada ili volumen spremnika otpada).

Davatelj usluga dužan je sukladno ZOGO-u cjenik objaviti na svojoj mrežnoj stranici, a prije primjene, odnosno izmjene cjenika mora pribaviti suglasnost izvršnog tijela JLS na koju se cjenik odnosi. Odluka o načinu pružanja javnih usluga predstavničkog tijela JLS sadrži kriterij obračuna količine otpada, standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada, najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima, obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, područje pružanja javne usluge, prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, odredbe propisane uredbom, koju donosi Vlada RH i opće uvjete ugovora s korisnicima. Što se tiče Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture donesenih na temelju ZKG u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada važe do isteka roka na koji su doneseni. Odluke o obvezatnom korištenju komunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada donesene na temelju ZKG primjenjuju se do donošenja odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. Postupci pokrenuti po odredbama članaka 3., 11., 20., 30. i 34. ZKG-a i postupci pokrenuti pred prekršajnim sudom po odredbama tih članaka u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada do dana stupanja na snagu ZOGO-a dovršit će se po odredbama ZKG-a. 104

2.2. Promjene uz ZKG i prijedloge Zakona o gradnji, prostornom uređenju i građevinskoj inspekciji Prijedloga Zakona o gradnji koji je 3. listopada 2013. prošao prvo čitanje i prihvaćen u Saboru između ostalog, iz članka 32. ZKG-a, predviđa izbrisati članak prema kojem tijelo državne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se može graditi, mora u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje tog akta jedan primjerak projektne dokumentacije dostaviti upravnom odjelu JLS nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, radi donošenja rješenja o komunalnom doprinosu. Interesantno je također spomenuti da zakonodavac u članku 113. prijedloga Zakona o gradnji prema kojem investitor tek po izvršnosti građevinske dozvole mora platiti komunalni doprinos i vodni doprinos sukladno posebnim propisima. Što se pak tiče inspekcijskog nadzora, po prijedlogu Zakona o građevinskoj inspekciji, koji je također 3. listopada 2013. prošao prvo čitanje i prihvaćen u Saboru, isti će provoditi upravno tijelo JLS nadležno za poslove komunalnog gospodarstva na čijem se području gradi, odnosno provodi zahvat u prostoru. Radi se o komunalnim redarstvima, koji dobivaju nove poslove i koji će provoditi u funkciji inspektora nadzor nad građenjem i izvođenjem radova koji se prema posebnim propisima grade, odnosno izvode na temelju rješenja donesenog po propisima komunalnog gospodarstva i koji se izvode bez građevinske dozvole, glavnog projekta odnosno drugog akta. Zadatak će im po tom prijedlogu biti provođenje inspekcijskog nadzora i nad uklanjanjem ruševina, otklanjanjem oštećenja na postojećoj građevini, zahvatom u prostoru koji nije građenje, dovršenjem zgrade u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice i provedbi odluke o zabrani građenja, koju donese predstavničko tijelo JLS. Naravno da će to JLS dodatno inancijski opteretiti, jer postojećeg kadra nema dovoljno, a uz to taj je kadar potrebno i školovati.

2.3. Promjene uz zakon o vodama2 Obračun i naplata naknade za priključenje Dosadašnjim člankom 209. ZOV-a bilo je propisano da se građevine i druge nekretnine mogu priključi2   NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13, dalje u tekstu: ZOV, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva; Tumačenje odredbi Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a i Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG od 22. srpnja 2013.) I ZAKON O FINANCIRANJU VODNOG GOSPODARSTVA (NN, br. 153/09, 90/11 i 56/13, u daljnjem tekstu – ZOFVG, Ministarstvo poljo-

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


LOKALNA SAMOUPRAVA ti na komunalne vodne građevine, sukladno odluci koju donosi predstavničko tijelo JLS na prijedlog isporučitelja vodne usluge. Odlukom se utvrđivao: postupak, rokovi za priključenje, naknada za priključenje i način plaćanja naknade za priključenje sukladno zakonu, kojim se uređuje vodno gospodarstvo, način i uvjeti inanciranja gradnje komunalnih vodnih građevina od budućih korisnika, i prekršajne odredbe. Dosadašnji članci od 59. do 63. ZOFVG-a propisivali su između ostalog da predstavničko tijelo JLS može uvesti naknadu za priključenje građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine, te da se naknada za priključenje obračunava rješenjem o obračunu koje donosi nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave. Zakon o izmjenama i dopunama ZOV-a i Zakon o izmjenama i dopunama ZOFVG-a koji su stupili na snagu 18. svibnja 2013. donose promjene: JLS dužne su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu izmijenjenog ZOV-a staviti van snage odluke o priključenju donesene na temelju dosadašnjeg članka 209., stavka 2. ZOV-a, u dijelu koji se odnosi na uvođenje, obračun i naplatu naknade za priključenje, kao i druge opće akte donesene na temelju ZKG koji se odnose na uvođenje, obračun i naplatu naknade za priključenje. Dakle odredbe Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a, u dijelu ukidanja naknade za priključenje, ne primjenjuju se neposredno stupanjem na snagu tog zakona, nego tek kada JLS usklade s odredbama zakona (dakle, najkasnije u roku od 6 mjeseci) svoje Odluke o priključenje na komunalne vodne građevine, odnosno stave izvan snage svoje Odluke u dijelu koji se odnosi na uvođenje, obračun i naplatu naknade za priključenje. To znači da JLS-i svoje odluke moraju uskladiti zaključno s 18. studenim 2013. Člancima od 33. do 38. Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG-a brisane su odredbe članka od 59. do 64. ZOFVG-a, kojima je bila propisana naknada za priključenje, ali i odredba članka 62., kojom je bilo propisano da se naknada za priključenje obračunava rješenjem o obračunu koje donosi nadležno upravno tijelo JLS-a. Brisanje odredbi o naknadi za priključenje zakonodavac tumači navodeći da je Zakonom o izmjenama i dopunama ZOV-a uloga JLS-a zadržana u okviru ovlasti, koje ima osnivač isporučitelja vodne usluge, tj. da JLS-i više nemaju operativne obveze u područprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva; Tumačenje odredbi Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a i Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG od 22. srpnja 2013.) TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

ju vodnih usluga. Naime, JLS-i svoje ingerencije u vodnim uslugama ostvaruju po isporučiteljima vodnih usluga, tj. JLS-i ne mogu imati komunalne vodne građevine u svom direktnom vlasništvu te da je isporučitelj vodne usluge i prema ranijoj odredbi članka 24., stavka 6. ZOV-a jedini investitor komunalnih vodnih građevina. Ujedno zakonodavac navodi da postoji naknada za razvoj iz koje se inancira na lokalnoj razini razvoj komunalnih vodnih građevina, koja je prihod isporučitelja vodnih usluga. Ujedno navodi da stvarni trošak priključenja naplaćuju korisnicima isporučitelji vodnih usluga temeljem članka 212., stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama ZOV. Daljnje obrazloženje je da se komunalna vodna infrastruktura u najvećem dijelu, preko 70% razvila na teret sredstava Hrvatskih voda. Zakonodavac u vezi s tim smatra da nema potrebe da postoje dvije razvojne naknade na lokalnoj razini, te da nema potrebe da korisnik plaća i stvarni trošak priključenja i tzv. para iskalni namet na priključenje, te da je sustav inanciranja razvojnih troškova komunalne vodne infrastrukture na centralnoj razini (naknada za korištenje voda i naknada za zaštitu voda) i na lokalnoj razini (naknada za razvoj) dovoljno osmišljen, zatvoren i cjelovit. Člankom 42. Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG brisane su odredbe članka 71. ZOVFG-a. koji je propisivao nadležnost jedinica lokalne samouprave kao tijela koje provodi ovrhu i ovrhovoditelja u postupcima ovrhe protiv pravnih osoba, obrtnika i osoba koje obavljaju djelatnosti u obliku slobodnih zanimanja, na novčanim sredstvima na poslovnim računima obveznika, radi naplate naknade za priključenje. Novim člankom 42. propisano je da rješenje o izvršenju rješenja radi naplate vodnih naknada donose Hrvatske vode. Ujedno se novim člankom 43. propisuje način provođenja izvršenja protiv obveznika naknade za uređenje voda koja se obračunava uz komunalnu naknadu. Člankom 45. Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG-a brisane su odredbe članka 73. st. 5., ZOFVG koji je propisivao da ovrhu protiv obveznika naknade za priključenje, osim u slučajevima iz članka 71., stavak 3. Zakona pokreću jedinice lokalne samouprave kao ovrhovoditelj po Ovršnom zakonu. Člankom 57. Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG propisano je da će svi upravni postupci pokrenuti po odredbama ZOFVG do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG dovršiti po odredbama ZOFVG, tj. ako je stranka podnijela zahtjev za priključenje prije 18. svibnja 2013. (prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG) i ako je upravni postupak obra105


LOKALNA SAMOUPRAVA čuna predmetne naknade započet, isti će se dovršiti po odredbama ZOFVG-a. Slijedom navedenog, upravni postupak obračuna naknade za priključenje objekta (građevine) na komunalne vodne građevine (javne vodoopskrbe i odvodnje) započet je kada je nadležno upravno tijelo JLS zaprimilo mišljenje isporučitelja vodne usluge da postoje uvjeti za priključenje predmetne građevine na komunalne vodne građevine i da se može izdati rješenje o obračunu naknade za priključenje. Ako je zahtjevom stranke ili mišljenjem javnog isporučitelja vodne usluge pokrenut upravni postupak obračuna predmetne naknade prije 18. svibnja 2013., isti će biti završen po odredbama ZOFVG-a, koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva. Ako je upravni postupak pokrenut nakon 18. svibnja 2013., nadležno upravno tijelo JLS nema zakonskog temelja za donošenje rješenja o obračunu unatoč razdoblju za usklađenje odluke o priključenju propisanom člankom 138. Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a. Također, nadležno upravno tijelo nema mogućnost donošenja rješenja o ovrsi nakon 18. svibnja 2013., na temelju važećih ZOV-a i ZOFVG-a. Upravni postupak u vezi ovrhe naknade za priključenje započinje donošenjem rješenja o ovrsi, a Zakonom o izmjenama i dopunama ZOFVG-a stavljene su van snage odredbe temeljem koje su JLS imale zakonsku osnovu za provođenje ovrhe. Zakonom o izmjenama i dopunama ZOV-a i Zakonom o izmjenama i dopunama ZOFVG-a nisu predviđeni izuzeci od primjene predmetnih zakonskih akata. Zato se odredbe istih primjenjuju onako kako je pojašnjeno. Što se tiče naplate naknade za priključenje gdje je odobrena obročna otplata, naplata iste dovršiti će se po uvjetima utvrđenim rješenjem o obračunu naknade za priključenje, odnosno u upravnom postupku započetom prije 18. svibnja 2013. Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOV nije više na snazi odredba članka 212., stavka 2. ZOV-a, što znači da se može izvršiti priključenje na vodne građevine za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju i građevina izgrađenih bez akta o dopuštenju gradnje odnosno za isporučitelja vodnih usluga ne postoji, sukladno navedenom propisu, zabrana priključenja građevina bez akta o dopuštenju gradnje na komunalne vodne građevine.

Naknada za razvoj Zbog neujednačenosti naknade za razvoj u pojedinim JLS-ima, što je posebno izraženo na područjima isporučitelja vodnih usluga koji pokrivaju više JLS-a 106

(broj varira od 1 do 28), ista se naknada prema članku 32. Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG-a mora koristiti tako da se osigura ravnomjeran razvoj sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na vodoopskrbnom području, aglomeraciji, odnosno uslužnom području, no dio JLS-a kontinuirano vodi politiku inanciranja razvoja isključivo na svom prostoru, zanemarujući objekte koji čine bit sustava, a to su glavni cjevovodi, kolektori, crpne stanice i drugo. Izmjenom se omogućuje ujednačavanje naknade za razvoj pod točno propisanim uvjetima Vijeća za vodne usluge (neovisnog stručnog tijela regulatornih nadležnosti u području vodnih usluga).

JLS-i ne mogu biti vlasnici komunalnih vodnih građevina Zakon o izmjenama i dopunama ZOV-a člankom 15. propisuje da vlasnik komunalnih vodnih građevina može biti jedino javni isporučitelj vodne usluge. Prema tome, brisana je odredba da JLS-i mogu biti vlasnici komunalnih vodnih građevina. Kao razlozi za to navodi se da je preko 90% vodno-komunalne infrastrukture u RH u vlasništvu isporučitelja vodnih usluga. Prednosti ovog modela su višestruke – sve su investicije jeftinije za PDV, jer se isti može odbiti pri građenju tih građevina, obračunava se amortizacija u cijeni vodnih usluga, olakšano je ishođenje dozvola (lokacijske, građevinske, uporabne, vodopravne dozvole za korištenje voda i za ispuštanje otpadnih voda).

Mogući problem da bi se takva infrastruktura mogla naći pod ovrhom, stečajem ili likvidacijom, riješen je sada zakonom (čl. 200., ZOV). Takvim prijedlogom zakonodavac smatra da prati trend reforme u vodno-komunalnom sektoru, jer se samo prijenosom vodno-komunalne infrastrukture na isporučitelja vodne usluge omogućuje ciljano okrupnjavanje isporučitelja vodnih usluga. Zakonodavac također smatra da time ne zadire u prava JLS-a, jer njihova TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


LOKALNA SAMOUPRAVA prava samo mijenjaju svoju kvalitetu tj. iz izravnog vlasničkog prava transformiraju se u prava udjela u temeljnom kapitalu isporučitelja vodnih usluga.

3. Promjene uz privatizaciju u komunalnom gospodarstvu Vlasnici zemljišta, dakle građani kao izičke ili pravne osobe mogu sklapati različite vrste ugovora o inanciranju komunalnog gospodarstva, među kojima su i oni u kojima sudjeluje privatni kapital. Tako članak 136. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 80/13; dalje u tekstu: ZPUG) propisuje da troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja te uređenje građevinskog zemljišta (pristup s prometne površine, propisni broj parkirališnih mjesta, odvodnja otpadnih voda) može snositi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o inanciranju uređenja građevinskog zemljišta. Ugovor ima propisanu formu i objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave. Obvezna je primjena propisa o javnoj nabavi. Nacrtom Prijedloga ZPUG-a, koji je također 3. listopada 2013. prošao prvo čitanje i prihvaćen je u Saboru, izvršene su manje izmjene u ovom članku, pa tako članci iz tog prijedloga ZPUG (od 161. do 163.) uređuju pitanja vezana uz ugovor o inanciranju uređenja građevinskog zemljišta. S druge strane pak, člankom 111. Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a, izvršene su izmjene dosadašnjeg članka 214. ZOV-a, te je sada propisano da u slučaju kada gradnja određene komunalne vodne građevine nije predviđena godišnjim planom gradnje komunalnih vodnih građevina, ali je predviđena višegodišnjim planom gradnje komunalnih vodnih građevina unutar iduće 3 godine budući korisnici vodnih usluga, koji bi se priključili na te građevine mogu sudjelovati u inanciranju njihove gradnje, uz povrat uloženih sredstava u određenom roku, pod uvjetima utvrđenim ugovorom s isporučiteljem vodne usluge (do sada je to bila JLS). Sredstva se uplaćuju na račun isporučitelja vodne usluge (do sada je to bilo na račun JLS-a), a rok povrata sredstava ne može biti dulji od 5 godina od dana sklapanja ugovora.

4. Zaključak Ako se navedenim oblicima centralizacije doda još i činjenica da su centralno-lokalni odnosi ve-

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

zani s ovlastima nadzora državnih tijela nad aktima, radnjama i postupanjima tijela JLS razmatrani kroz ustavnu i zakonsku regulaciju nadzora na šest osnovnih razina nadzornih postupaka (nadzor nad ustavnošću i zakonitošću općih akata, nadzor nad zakonitošću pojedinačnih akata, inspekcijski nadzor upravne inspekcije, poseban nadzor nad zakonitošću rada predstavničkih tijela, postupak za raspuštanje predstavničkog tijela i nadzor Upravnog suda) postavlja se pitanje je li nestalo povjerenje prema lokalnoj samoupravi? Lokalnu samoupravu, pa time i komunalno gospodarstvo potrebno je shvatiti kao vrijednosti i civilizacijske stečevine, a ne kao upravljački i ekonomski problem, kako se lokalna samouprava i komunalno gospodarstvo zbog gospodarske krize sve više percipira. Potrebno je pristupiti decentraliziranom modelu organizacije lokalne samouprave, pa tako i komunalnog gospodarstva ili pak usavršiti sadašnji centralistički model. Postojeći model može se zamijeniti poduzetničkim modelom upravljanja uz rad regulacijskih agencija. Potrebno je uvesti drugačija mjerila učinkovitosti i odgovornosti te partnerske odnose velikih gradova i središnje države. ZOLIPS bi trebao uvažavati veličinu, kapacitete i stupanj urbanizacije lokalnih jedinica, što bi vodilo optimalizaciji lokalnog djelokruga, a lokalne jedinice bi se uspješno prilagodile novim uvjetima, razvile proaktivan stav i postale pokretači razvoja. Uključivanje, edukacija i motiviranje građana na sudjelovanje, nužnost je daljnjih promjena u lokalnoj samoupravi, što znači i u komunalnom gospodarstvu. Komparativnim primjerima uvidjet će se trend širenja lokalnog djelokruga i u sferi komunalnog gospodarstva, koji jača u Europi jačanjem europskih lokalnih jedinica. S uvođenjem nužne decentralizacije važno je znati, da je iz komparativnih iskustava dokazano, da je jačanje lokalne samouprave dugotrajan i postupan proces. Međutim, to je proces kojem treba pristupiti sa svim relevantnim akterima što prije3.

  Iva Lopižić: Ivan Koprić (ur.) Reforma lokalne i regionalne samouprave u RH, HKJU-CCPA, god. 13. (2013.), br. 2. str. 661. – 662. 3

107


TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. br. I. 1.

Vrsta isplate

u visini stvarnih izdataka

2.

Troškovi noćenja na službenom putovanju

3.

Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

II.

Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

4.

Prigodne nagrade (božićnica, naknade sveukupno 2.500,00 za godišnji odmor i sl.) kn godišnje

IV.

POTPORE

samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

2.500,00 kn godišnje

U slučaju smrti zaposlenika

7.500,00 kn

u visini stvarnih izdataka

3.

U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte 2,00 kn po prijeđenom kilometru

4.

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

5.

Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

6.

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7..

Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

8.

Darovanje za zdravstvene potrebe4

9.

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V.

NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1.

Za navršenih: – 10 godina radnog staža – 15 godina radnog staža – 20 godina radnog staža – 25 godina radnog staža – 30 godina radnog staža – 35 godina radnog staža – 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

4.

Pomorski dodatak

250,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život

1.600,00 kn mjesečno

6.

Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06; primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa (objavljeno u Dodatku uz časopis broj 9/2013.)

Dnevni troškovi - per diem

Dar djetetu do 15 godina starosti Dar posloprimcu

Zbog invalidnosti zaposlenika

5.

7.

4.

1.

3.

2.

8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 600,00 kn godišnje

2.

DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 170,00 kn dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 kn dnevno Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

1.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

5.

Dopuštena isplata

NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom putovanju

4.

3.

III. OTPREMNINE I DAROVI 1.

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu)

8.000,00 kn

2.

Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

VI.

STIPENDIJE

1.

Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

2.

Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća

4.000,00 kn mjesečno

3.

Stipendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

4.

Stipendije na javnim natječajima koje u ukupnom iznosu isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i isplate druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

  Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).

1

  Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

2

  Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

3

  Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima. 4

  Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno.

5

108

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


TIM4PIN INFO VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1.

2. 3.

Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima

1.600,00 kn mjesečno

Nagrade za sportska ostvarenja

20.000,00 kn godišnje

1.600,00 kn mjesečno

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA 1.

Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

2.

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno

Napomene: Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama, koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak. IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama, koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati: • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak). • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz, glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br. 139/12.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih ugovora Materijalno pravo

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji Neće se isplatiti odmor Božićnica Neće se isplatiti Osnovica za isplatu 500,00 kn* jubilarne nagrade

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn 150,00 kn Neće se isplatiti Neće se isplatiti 500,00 kn

* ova osnovica primjenjuje se od 3. kolovoza 2013. godine.

2.2. Jubilarna nagrada Prema članku 69. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike i sindikati javnih službi će pregovarati svake godine, u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da, ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kn. Dodatkom I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.), utvrđena je osnovica za isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kn. Kod državnih službenika i namještenika (Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru u čl. 5., NN, br. 89/12., koji je bio na snazi do 31. srpnja 2013.) osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kn na 900,00 kn, de inirano je da se službenicima i namještenicima, koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada. Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za dr109


TIM4PIN INFO žavne službenike i namještenike, koji su potpisani 3. kolovoza, a primjenjuju se od 1. kolovoza 2013. godine sadržajno su istovjetni dosadašnjim, izuzev u dijelu odredbi koje se odnose na naknadu prijevoza i jubilarnu nagradu. U tom su dijelu prava državnih službenika i namještenika izjednačena s pravima službenika i namještenika u javnim službama, koja su povoljnije uređena Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Zaposlenima u državnim službama do kraja ove godine jubilarna nagrada isplaćivat će se temeljem osnovice od 500,00 kuna za svakih pet godina staža provedenih u državnoj službi, a ne temeljem osnovice od 900,00 kuna za svakih 10, 20, 30 i 40 godina staža. Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. godini prema dodacima kolektivnih ugovora Godine neprekidne službe/rada Državni službenici u državnim i namještenici tijelima i jedinicama lokalne i Ugovoreno do od pravo područne 31. 7. 1. 8. (regionalne) 2013. 2013. samouprave osnovica: osnovica: 900,00 500,00 kn kn 5 1 osnovica 500,00 10 1,25 1.125,00 625,00 osnovice 15 1,5 osnovice 750,00 20 1,75 1.575,00 875,00 osnovice 25 2 osnovice 1.000,00 30 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 35 3 osnovice 1.500,00 40 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 45 5 osnovica 4.500,00 2.500,00

Službenici i namještenici u javnim službama 2013. osnovica: 500,00 kn 500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00 1.250,00 1.500,00 2.000,00 2.500,00

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada: 110

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak (za boravak na terenu duže od 30 dana) Naknada za odvojeni život od obitelji

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno 1.000,00 mjesečno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 79/13), poslodavac može neoporezivo isplatiti dnevnice za službeni put u inozemstvo do propisanih iznosa. Pregled neoporezivih svota dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo odnosi se na sve prave i izičke osobe, proračunske korisnike i nepro itne organizacije, odnosno sve osobe, koje ostvaruju pravo na nadoknadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, a objavljen je u Dodatku uz broj 9/2013.

3. Plaće 3.1. Doprinosi 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2013. godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može biti manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013. godine iznosi 2.984,78 kn. Najniža mjesečna osnovica Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračunati na iznos najniže mjesečne osnovice koja za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2013. godinu; NN, br. 132/12.) Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.202,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


TIM4PIN INFO bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

3.1.4. Obračun i plaćanje doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu nakon ulaska u EU

Najviša godišnja osnovica

Ako je radnik upućen (na službeni put, službeni boravak ili izaslan) u državu članicu Europskog gospodarskog prostora i Švicarske od 1. 7. 2013. godine, ne obračunava se posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (Pravilnik o doprinosima; NN, br. 2/09 – 86/13).

Najviša godišnja osnovica iznosi 566.424,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20% 15% 5%

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Tablica 6. Doprinosi na plaću • • •

Doprinosi na plaću za zdravstveno osiguranje 13% za zaštitu zdravlja na radu 0,5% (ili 1,6 + 0,1%)* za zapošljavanje i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba 1,7% (ili 1,6 + s invaliditetom 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%. Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 7. Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

4,86% 7,84% 11,28% 17,58%

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Stope doprinosa za radnike u I. stupu 3,61% 5,83% 8,39% 13,07%

Stope doprinosa za radnike u II. stupu 1,25% 2,01% 2,89% 4,51%

Zdravstvena zaštita za vrijeme boravka u tim zemljama će se ostvariti na temelju izdane Europske kartice zdravstvenog osiguranja, koju osiguranik pribavlja prije odlaska u zemlje EU. Europsku karticu zdravstvenog osiguranja izdaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na zahtjev osiguranika. Kartica se može zatražiti i preuzeti u regionalnom uredu ili u područnim službama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili internetskom aplikacijom, na internetskoj stranici: www.hzzo.hr. Ako je radnik upućen (na službeni put, službeni boravak ili izaslan) u treće zemlje i dalje treba obračunavati poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, kao i do sada, na sljedeći način: • Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u treće zemlje. Temeljem odredbi članka 7., točke 39. Zakona od doprinosima (NN, br. 84/08. – 144/12.) službeni put u inozemstvo jest boravak osiguranika u inozemstvu po nalogu poslodavca ili isplatitelja primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, ili po potrebi samostalne djelatnosti, u trajanju do 30 dana neprekidno. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima, ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno, za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu. Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu (treće zemlje)

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 98,34 91,78 88,82 19,67 18,36 17,76

111


TIM4PIN INFO Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesec, za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160* poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD. • Ako radnik boravi službeno u inozemstvu (treće zemlje) dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10% na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20%.

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08., 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima). Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle: a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu, b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

Prvo dijete

0,50

1.100

Drugo dijete

0,70

1.540

Treće dijete

1,00

2.200

Četvrto dijete

1,40

3.080

Peto dijete

1,90

4.180

Šesto dijete

2,50

5.500

Sedmo dijete

3,20

7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30

660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00

2.200

-

Visina mirovine, a najviše 3.400 (najmanja 2.200)

I. skupina

3.840

II. skupina

3.200

III. skupina

2.400

Umirovljenici područja posebne državne skrbi

Područje posebne državne skrbi Brdsko-planinska područja

Napomene: Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje. Kod mjesečnog obračuna plaće za osobe s prebivalištem na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području primjenjuje se osnovni osobni odbitak, a povećani osobni odbici propisani za navedena područja ostvaruju se podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.

3.3. Stope poreza na dohodak Tablica 10. Pregled stopa poreza na dohodak

3.2. Osobni odbici

Stopa

Tablica 9. Pregled osobnih odbitaka

12%

Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka Mjesečno od 1.3.

Osnovni osobni odbitak

1,00

2.200

Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50

1.100

112

2.400

25% 40%

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika od 79.200 kn (razlika od 2.200 do 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


TIM4PIN INFO Tablica 11. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz i na plaće i naknade plaće R. br.

Vrste dohotka

1

2 Plaće za redovni i prekovremeni rad Plaće HRVI² Plaća upućenih na rad u inozemstvo Plaće – prvo zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni dopust Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (s evidentiranim stažom osiguranja)

1. 2. 3. 4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

DopriUku- Posebni nosi iz Doprinosi na plaću za pno dopriPorez plaće za dopr. nos za i Mirovin. Osn. Zaštitu Zapona zdr. prirez osigura- zdr. na šlj. plaću osig. nje osig. radu 3 4 5 6 7 8=5+6+7 9 da

20%

13% 0,50% 1,70%¹ 15,20%

_

da

20%

13% O,50%

1,70% 15,20%

-

da

20%

13% 0,50%

1,70% 15.20%

10%³

da

20%

da

20%

-

-

13% 0,50%

13% 0,50%

-

-

1,70% 15,20%

-

²Obračunati porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti. ³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.3. ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.4. ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn.

3.4. Koe icijenti za preračunavanje neto u bruto dohodak od nesamostalnog rada (plaće) bez utjecaja osobnog odbitka Tablica 12. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka Stopa prireza 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20% Stopa poreza 12 % 1,420455 1,422394 1,424339 1,426289 1,428245 1,430206 1,432172 1,432665 1,433158 1,434144 1,435132 1,436121 1,438104 1,440092 1,444085 1,446090 1,450116 1,456198

25% 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,702128 1,703578 1,706485 1,709402 1,712329 1,718213 1.724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

40% 2,083333 2,097315 2,111486 2,125850 2,140411 2,155172 2,170139 2,173913 2,177700 2,185315 2,192982 2,200704 2,216312 2,232143 2,264493 2,281022 2,314815 2,367424

20%

ne

-

da

20%

ne

-

-

-

-

-

-

ne

-

-

-

-

-

-

ne

20% na osnovicu⁵

-

-

-

-

-

ne

20% na 13% osnovicu⁵

-

13,50% na osnovicu⁵

3.5. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika – za pravne osobe (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini; NN, br. 2/2013. i 68/13.).

-

Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kontrukcije računa za platne transakcije, pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja.

-

13% 0,50%

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

0,5%

-

-

1,70% 15,20%

-

¹Obveza uplate i visina doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.2.

da

-

1,70% 15,20%

-

_________________________________________________

-

-

113


TIM4PIN INFO Tablica 13. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe Broj i naziv uplatnog računa/IBAN Poziv na broj konstrukcija računa Doprinos za 1001005-1863000160 68 zdravstveno HR1210010051863000160 8400-OIB-oznaka osiguranja Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) Doprinos za 1001005-1863000160 68 zdravstveno HR1210010051863000160 8559-OIBosiguranje zaštite Državni proračun RH oznaka R-Sm zdravlja na radu (može i ne mora - 4 znamenke) Doprinos za 1001005-1863000160 68 mirovinsko HR1210010051863000160 8109-OIB-oznaka osiguranje (I. stup) Državni proračun RH R-Sm (4 znamenke) 1001005-1863000160 68 Dodatni doprinos za mirovinsko HR1210010051863000160 8150-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm osiguranje – za (4 znamenke) osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za 1001005-1700036001 68 mirovinsko HR7610010051700036001 2003-OIB-oznaka osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko R-Sm individualne osiguranje na (4 znamenke) kapitalizirane temelju individualne štednje – za kapitalizirane štednje osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup) Dodatni doprinos 1001005-1700036001 68 za mirovinsko HR7610010051700035001 2020-OIB-oznaka osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko R-Sm kapitalizirane osiguranje na (4 znamenke) štednje – za temelju individualne osiguranike, kojima kapitalizirane štednje se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za 1001005-1863000160 68 zapošljavanje HR1210010051863000160 8702-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) Poseban doprinos za 1001005-1863000160 68 zapošljavanje osoba HR1210010051863000160 8729-OIB-oznaka s invaliditetom Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) Naziv doprinosa/ poreza

114

Porez i prirez Račun grada/općine na dohodak od prema prebivalištu nesamostalnog rada posloprimca, npr. za Zagreb: 1001005-1713312009 HR1110010051713312009

68 1406-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

3.6. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2013. godinu Tablica 14. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto Propis osnovica Državni 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za službenici i obračun plaće za državne namještenici službenike i namještenike (NN, br. 40/09.) Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.) Državni 4.491,236 kn Odluka o visini osnovice dužnosnici za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine Suci i drugi 4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih nositelji pravosudnih dužnosnika (NN, pravosudnih br. 25/13.), primjenjuje se od 1. dužnosti ožujka 2013. godine

3.7. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći. Do 31. svibnja 2013. godine minimalna plaća utvrđivala se prema Zakonu o minimalnoj plaći objavljenom u Narodnim novinama, br. 67/08. Novi Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/13. Tablica 15. Iznos minimalne plaće za razdoblje Bruto iznos za puno radno od 1.6.2011. od 1.6.2012. od 1.6.2013. vrijeme do 31.5.2012. do 31.5.2013. do31.12.2013. Iznos minimalne 2.814,00 2.814,00 2.984,78 plaće Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13.), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08. – ispr., 34/11. I 54/13.) u tablici 16. dajemo pregled TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


TIM4PIN INFO osnovica i naknada po vrstama bolovanja i isplatiteljima kada su zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja. Tablica 16. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i isplatiteljima

r. b.

Slučajevi bolovanja

1

2

1. Privremena nesposobnost za rad zbog bolesti – od 43. dana odnosno od 8. dana za invalide rada

Osnovica za naknadu Visina Isplaćene Isplaćuje/ naknade kod Isplaćena barem na teret jedna ili niti isplata prema dvije ili stupcu 4 jedna plaća više plaća 3 4 5 6 Prosječna Isplaćuje isplaćena poslodavac plaća u na teret prethodnih HZZO-a 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70%/80%¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

9. Roditeljski dopust: od 6 mjeseci do 1 godine Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenosti (30 mjeseci) 11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

Isplaćuje HZZO na teret proračuna Poslodavac na svoj teret

-

-

100% osnovice, ali ne više od 80% proračunske osnovice =2.660,80 50% proračunske osnovice = 1.663,00

-

-

Ne više od 50% proračunske osnovice = 1.663,00

Redovna plaća

100%

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70%/80%/od osnovice, ne više od 4.257,28

¹Naknada u visini od 80% isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

100% od osnovice, ne više od 4.257,28

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

Prosječna Isplaćuje isplaćena poslodavac plaća u na teret prethodnih HZZO-a 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

Prosječna Isplaćuje isplaćena poslodavac plaća u na teret prethodnih HZZO-a 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti – od prvog dana 5. Kada je radnik određen za pratitelja bolesnika 6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana 7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

²Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno, naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice

70% - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja, 80% - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci,

100% od osnovice, bez ograničenja

70% od osnovice, ne više od 4.257,28

50% zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine, Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine Ako nije ispunjen uvjet: 25% proračunske osnovice (831,50) za cijelo vrijeme trajanja bolovanja.

5. Ovrhe Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

100% od osnovice, ne više od 4.257,28

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

100% od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

-

8. Rodiljni dopust, do 6 mjeseci djetetova Isplaćuje života² – od prvog HZZO na dana svoj teret

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

100% od osnovice, bez ograničenja

5.1. Izuzeća od ovrhe prema članu 172. Ovršnog zakona Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12. i 25/13.) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta: • primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smrti davatelja uzdržavanja; • primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju; 115


TIM4PIN INFO • primanja po osnovi socijalne skrbi; • primanja po osnovi privremene nezaposlenosti; • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno; • primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima; • primanja po osnovi odličja i priznanja; • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno; • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

5.2. Novo izuzeće od ovrhe od 1. srpnja 2013. godine na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (posebni propis) Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13.), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., de inira sljedeća izuzeća od ovrhe: • naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad, zbog korištenja zdravstvene zaštite; • novčana naknada zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja; • naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja; • naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvjetima uvrđenim općim aktima Zavoda za zdravstveno osiguranje; • novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda za zdravstveno osiguranje. Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, sukladno članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, uplaćuju se na poseban (zaštićeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, čime dolazi u opasnost, da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blokadi te se preporučuje otvaranje zaštićenog računa.

5.3. Ovrha na plaći i iznos plaće, koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom prema članku 173. Ovršnog zakona Ovršni zakon (NN, br. 112/12. I 25/13.) de inira provođenje ovrhe nad plaćom, kad je riječ o ovrsi nad 116

plaćom, zbog nepravodobnog plaćanja temeljem dužničko-vjerovničkog odnosa. Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH, te o predmetu ovrhe (čl. 173. Ovršnog zakona). U članku 173., stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de inirana je kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom, u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako se utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje i u slijedećoj godini. U Narodnim novinama, br. 128/12, taj je podatak objavljen i iznosi 5.464,00 kn, te se primjenjuje u 2013. godini. • Ograničenja ovrhe, kada je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.464,00 kn U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće, koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn. U slučaju provedbe ovrhe na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.732,00 kn. Ako se provodi ovrha na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn. • Ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn Ako ovršenik prima plaću, koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. U slučaju kada radnik prima plaću, koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr., neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kn. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe. U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kn mogao biti uplaćen na zaštićeni račun. Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržaTIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


TIM4PIN INFO vanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos, koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kn. Za razliku od Ovršnog zakona, Opći porezni zakon koji se primjenjuje u slučaju ovrhe na plaći, kada radnik kao ovršenik nije pravodobno podmirivao svoje dospjele obveze po osnovi javnih davanja, de inira se da u postupku ovrhe ne mogu plijeniti sljedeće ovršenikove tražbine: po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH, utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći. Prema tome, ako radnik prima neto plaću, primjerice u svoti od 6.800,00 kn, tada mu se prema Općem poreznom zakonu može plijeniti ukupno 3.815,22 kn (6.800,00 - 2.984,78).

6. Drugi dohodak Druge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupina: 1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem studentskih i učeničkih udruga. Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Poreznoj upravi sljedeća izvješća o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosima za obvezna osiguranja: • Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec • Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu

6.1. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Tablica 17. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Drugi dohodak za Drugi koji ne postoji dohodak* obveza Doprinos doprinosa** za MIOStopa Paušalni 20% prireza izdaci-ne Stopa Doprinos za poreza MIO-ne 25% Stopa poreza 25% 1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

3 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

Autorski honorar Paušalni izdaci 30% Stopa poreza 25%

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge*** Neoporezivi dio - 25% Paušalni izdaci - 30% Stopa poreza 25%

4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.), isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%. ** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr. *** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije (navedene u Dodatku uz broj 9/2013.)

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pratiti na internetskim stranicama:

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

117


TIM4PIN INFO 6.2. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak

6.3. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Tablica 18. Pregled uplatnih računa za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak

Od Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koje je sklopila Republika Hratska u primjeni su:

Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup) Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup)

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj* računa 1001005-1863000160 68 8664-OIB HR1210010051863000160 -oznaka R-Sm Državni proračun RH (može i ne mora-4 znamenke) 1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

68 8290-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1700036001 HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2194-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Račun grada/općine prema Poziv na broj** Porez i prirez prebivalištu primatelja dohotka 68 1457 – OIB Članovi skupština, nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija 68 1457 – OIB Suci porotnici 68 1813 – OIB Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne i lokalne vlasti koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno 68 1465 – OIB Autorske naknade 68 1830 – OIB Umjetničke autorske naknade Primici sportaša koji po toj osnovi nisu osigurani 68 1813 – OIB (amateri) 68 1848 – OIB Primici sportaša koji su osigurani po toj osnovi 68 1813 – OIB Nagrade sportskim sucima i delegatima prema posebnim kriterijima 68 1813 – OIB Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata 68 1813 – OIB Primici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata 68 1813 – OIB Primici novinara koji nisu osigurani po toj osnovi (osim autorskih naknada) 68 1848 – OIB Primici novinara koji su osigurani po toj osnovi (osim autoskih naknada) 68 1821 – OIB Naknade za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika iznad 50.000,00 kuna godišnje 68 1821 – OIB Naknade za praktični rad studenata i učenika 68 1821 – OIB Stipendije iznad 1.600,00 kuna 68 1821 – OIB Primici u naravi za osobe koje nisu u radnom odnosu * upisuje se OIB isplatitelja ** upisuje se OIB primatelja

118

Tablica 19. Pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje Republika Hrvatska Broj NN, Predmet Međunarodni ugovora ugovori Dohodak i Albanija 13/95 imovina Armenija Dohodak 13/09 Dohodak i Austrija 3/01 imovina Dohodak i Belgija 6/03 imovina Dohodak i Bjelorusija 3/04 imovina Bosna i Dohodak i 2/05 Hercegovina imovina Dohodak i Bugarska 3/98 imovina Dohodak i Češka 8/99, 6/12 imovina Država

Datum primjene

Autorska Kamata naknada Stopa (%) Stopa (%)

01. 01. 1998.

10

10

01. 01. 2011.

5

10

01. 01. 2002.

0

5

01. 01. 2005.

0

10

01. 01. 2005.

10

10

01. 01. 2006.

10

10

01. 01. 1999.

0

5

01. 01. 2000.

10

0 52 154 5

Danska

Dohodak

12/08

01. 01. 2010.

51 103 10

Estonija

Dohodak

01. 01. 2005.

10

10

Finska

Dohodak i imovina

8/03 Preuzet od SFRJ, NN, br. 53/91 7/04

08. 10. 1991.

10

0

01. 01. 2006.

0

0

18/97

01. 01. 1999.

10

10

13/09

01. 01. 2013.

10

10

10/04

01. 01. 2009.

5

5

16/03

01. 01. 2004.

10

0

03/11 10/00

01. 01. 2012. 01. 01. 2010.

10 5

11/06

01. 01. 2007.

5

11/05

01. 01. 2007.

10

10 10 55 104 10

17/97

01. 01. 1998.

5

0

12/99

01. 01. 2000.

10

10

1/09 3/01

01. 01. 2013. 01. 01. 2002.

10 10

0 10

7/06

01. 01. 2007.

0

5

15/02

01. 01. 2004.

10

0

Čile

Dohodak

10/04

Francuska Grčka Indonezija Iran Irska Island Italija Izrael

Dohodak Dohodak i imovina Dohodak Dohodak i imovina Dohodak i imovina Dohodak Dohodak Dohodak i imovina

Jordan Dohodak Južnoafrička Dohodak Republika Dohodak i Kanada imovina Katar Dohodak Kina Dohodak Dohodak i Koreja imovina Dohodak i Kuvajt imovina

01. 01. 2005.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


TIM4PIN INFO Latvija

Dohodak

3/01

01. 01. 2002.

10

10

Dohodak Dohodak i Mađarska imovina Dohodak i Makedonija imovina Malezija Dohodak Malta Dohodak Maroko Dohodak Mauricijus Dohodak

3/01

01. 01. 2002.

10

10

11/97

01. 01. 1999.

0

0

13/95

01. 01. 1997.

10

10

6/03 7/99 1/09, 4/09 10/03

01. 01. 2005. 01. 01. 2000. 01. 01. 2013. 01. 01. 2004.

10 0 10 0

10 0 10 0

Litva

Moldova

Dohodak i imovina

3/06

01. 01. 2007.

5

10

Nizozemska

Dohodak i imovina

3/01

01. 01. 2002.

0

0

Njemačka

Dohodak i imovina

9/06

01. 01. 2007.

0

0

Norveška

Dohodak i imovina

Oman

Dohodak

Poljska

Preuzet od SFRJ, NN, br.. 53/91 09/11

08. 10. 1991.

10

0

01. 01. 2012.

10

5

Dohodak i imovina

13/95

01. 01. 1997.

10

10

Rumunjska

Dohodak i imovina

11/96

01. 01. 1997.

10

10

Rusija

Dohodak i imovina

11/96

01. 01. 1998.

10

10

San Marino

Dohodak

10/05

01. 01. 2006.

5

10

Sirija

Dohodak

12/08

01. 01. 2010.

12

10

Slovačka

Dohodak i imovina

11/96

01. 01. 1997.

10

10

8/05

01. 01. 2006.

5

5

3/03

01. 01. 2005.

10

10

Dohodak i imovina

3/06

01. 01. 2007.

0

0

Švedska

Dohodak i imovina

Preuzet od SFRJ, NN, br. 53/91

08. 10. 1991.

0

0

Švicarska

Dohodak i imovina

8/99

01. 01. 2000.

0

5

Turska

Dohodak

5/99

01. 01. 2001.

10

10

Ukrajina

Dohodak i imovina

11/97

01. 01. 2000.

10

10

Dohodak i imovina

Preuzet od SFRJ, NN, br. 53/91

08. 10. 1991.

10

10

Slovenija Srbija Španjolska

Velika Britanija

Dohodak i imovina Dohodak i imovina

5% bruto svote naknada za korištenja ili za pravo korištenja bilo kakve industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme. 2 5% bruto svote kamata ostvarenih od zajmova koje odobre banke i osiguravajuća društva. 3 10% bruto svote naknade u svim ostalim slučajevima. 4 15% bruto svote kamata u svim drugim slučajevima. 5 kad su kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene na svaki zajam bilo koje vrste koji je odobrila banka druge države ugovornice.

7. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka izičkim osobama Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13.), koji se primjenjuje od 5. srpnja 2013. Izmijenjene su odredbe članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 61/12). Navedeni članak de inira koji se primici izičkim osobama: • obvezno moraju isplatiti na žiro-račun, • mogu isplatiti na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu isplatiti u gotovu novcu), te • koji se primici mogu isplatiti i u gotovu novcu. Tablica 20. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiro-račun Oporezivi primici 1. Primici od samostalne djelatnosti (tj. primici koji se isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrenicima, koji su obveznici poreza na dohodak) 2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 20.) 3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Tablica 21. Primici koji se mogu isplatiti na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu isplatiti u gotovu novcu) Primici koji se ne smatraju dohotkom Primici po osnovi Primici od otuđenja inancijske imovine, nesamostalnog rada (plaća), osim ako to nije djelatnost mirovina koje se izičke osobe mogu isplatiti u gotovu novcu Primici od Naknada za otkup kapitala sekundarnih sirovina, koja se smatra osobnom imovinom, a iznad je 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju Primici od osiguranja Oporezivi primici

1.

2.

1

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Primici koji se ne smatraju dohotkom Primitak po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe

3.

Neoporezivi primici Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kuna godišnje

Stipendije učenicima i studentima, koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kuna mjesečno

Stipendije do 4.000,00 kuna mjesečno, ako se dodjeljuju studentima izabranim na javnim natječajima za izvrsna postignuća u znanju i ocjenama na sveučilištu

119


TIM4PIN INFO 4.

Stipendije studentima izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog; osim troškova školarine koje se isplaćuju na račun visokog učilišta) Sportske stipendije, do 1.600,00 kuna mjesečno Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kuna mjesečno Primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kuna godišnje

5. 6. 7.

Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od kapitala i primici od osiguranja od 5. srpnja ove godine, ne mogu se više isplaćivati u gotovu novcu, već se moraju isplatiti na tekući ili žiro-račun izičke osobe.

3.

Primici koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, uz uvjet da ovi primici ne prelaze 11.000,00 kuna godišnje kod jednog isplatitelja (drugi dohodak)

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog Državne nagrade i nagrade jedinica lokalne rada i naukovanja do iznosa od 1.600,00 i područne (regionalne) kuna mjesečno samouprave te novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, odnosno za osvojenu medalju na svjetskim i europskim prvenstvima

4.

Naknade za rad u vezi s izborom na temelju posebnog zakona, do 1.600,00 kuna po održanom izboru (drugi dohodak)

Izravne uplate premija osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine i uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente

5.

Primici koji se isplaćuju Naknade štete, zbog posljedica nesreće u skladu s posebnim na radu koja se, uz ispunjavanje propisapropisima nih uvjeta, isplaćuje neoporezivo

6.

Nasljedstva i darovi

7.

Potpore zbog uništenja i Primici radnika i osoba koje obavljaju oštećenja imovine zbog samostalnu djelatnost po osnovi naknada, ratnih događaja nagrada i potpora, a koji se uz ispunjavanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu isplatiti neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnosti, u slučaju smrti radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina starosti, božićnica, regres za godišnji odmor.

8.

Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju – mora se isplatiti na tekući račun)

9.

Odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću

10.

Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima

11.

Novčani dodaci uz mirovinu te potpore djeci u slučaju smrti roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Neoporezivi iznosi stipendija za redovno školovanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih stipendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi naknada za rad učenika i studenata, putem ovlaštenih posrednika mogu se od 5. srpnja ove godine isplaćivati na tekući račun. Ovi su se primici do tada obvezno morali isplaćivati na žiro-račun izičkih osoba. Tablica 22. Primici koji se mogu isplatiti u gotovu novcu Oporezivi primici

Primici koji se ne smatraju dohotkom

Neoporezivi primici

1.

Mirovine

Primici od kamata na štednju i kamata po vrijednosnim papirima

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaštite

2.

Nagrade koje se isplaćuju nerezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak)

Obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja po posebnim propisima

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, koja se isplaćuje na teret sredstava obveznih osiguranja (npr, bolovanje na teret HZZO-a i proračuna, rodiljne, roditeljske i posvojiteljske naknade)

120

Nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


TIM4PIN INFO Primici koji se mogu isplatiti u gotovu novcu izičkim osobama (tablica 22.), ako se isplaćuju iz proračuna, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se isplaćivati na račun kod banke.

9. Kamate Tablica 23. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 09. 1996. do 29. 06. 2013. Razdoblje

8. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine Obrazac JOPPD zamjenjuje sljedeće obrasce – Obrazac ID, Obrazac ID-1 Obrazac IDD, Obrazac IDD-1, Obrazac IP i R-Sm.

8.1. Obveznici koji su dužni primjenjivati JOPPD obrazac Obveznici dostavljanja Obrasca JOPPD-a su isplatitelji primitka (oporezivog od kojeg se utvrđuje dohodak ili neoporezivog), sami obveznici poreza na dohodak te obveznici obračunavanja doprinosa.

8.2. Rokovi dostave JOPPD obrasca Oporezivi primici (plaće, mirovine, drugi dohodak, dohodak od kapitala, osiguranja i imovinskih prava) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći dan, odnosno na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa, ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada se ti doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima.

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

15%

Trgovački ugovori i ugovori 1. 1. 2008. – između trgovaca i osoba javnog 30. 6. 2011. prava

17%¹

Ostali odnosi

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Obrazac JOPPD dostavlja se u elektroničkom obliku uslugom e-Porezna. Iznimno obrazac u papirnatom obliku dostavlja isplatitelj primitka, obveznik obračunavanja doprinosa ili sam porezni obveznik, koji će iskazati podatak za 3 ili manje fizičkih osoba, i uz uvjet da nije prema drugom propisu obvezan koristiti sustav e-Porezna, (npr. obveznici PDV-a). TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

Propis Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96) Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02 i 153/04) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11)

18% Svi subjekti

14%

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava

15%²

Ostali odnosi

12%

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i 83/13,)

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 21% godišnje. ² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 18% godišnje.

Tablica 24. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 06. 2013. Razdoblje

Subjekti

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013.

Napomena:

8.3. Način dostavljanja JOPPD obrasca

Godišnja stopa

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007.

Neoporezivi primici (prijevozni troškovi, prehrano, smještaj, dnevnice, terenski dodatak i sl.) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Na obrascu JOPPD izvješćuje se već o plaći za prosinac 2013., koja se isplaćuje nakon 1. siječnja 2014. godine.

Subjekti

od 30.6.2013.

Godišnja stopa

Propis

Zakon o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12., 144/12. i 81/13.) i objava HNB-a o visini 12,40%² prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne inancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13.)

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između tih osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30.6.2013.

15%

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

Ostali odnosi

12%

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

121


TIM4PIN INFO ¹Prema čl. 3., t. 16. Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu. ²Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovoriti drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (trenutno 12,40%).

Tablica 25. Pregled oporezivosti kamata Zajmodavatelj

Zajmoprimatelj

Kamata

Porezni tretman Dobit Dohodak

Poduzetnik Poduzetnik Beskamatno Rezident

Rezident S kamatom

Rezident

Rezident – povezano društvo

Beskamatno S kamatom ispod 7% ili iznad 7% Beskamatno

Nerezident – povezano društvo Poduzetnik

Rezident

Zaposlenik i vlasnik

Vlasnik koji nije zaposlenik Fizička osoba

Min. 3% godišnje Ispod 3% godišnje Min. 3% godišnje Ispod 3% godišnje Min. 3% godišnje Ispod 3% godišnje

-

-

Kamata koja je ostvarena je prihod

Dohodak se ne utvrđuje Dohodak u naravi – plaća Kamata koja Dohodak se je ostvarena je ne utvrđuje prihod Dohodak u naravi – plaća Kamata je Dohodak se prihod ne utvrđuje Skrivena Izuzimanje – isplata dobiti dohodak od kapitala

Poduzetnik Beskamatno

Građanin ili vlasnik

-

Fizička osoba

Zaposlenik

Rezident

S kamatom ispod ili iznad 7%

Tržišna kamata minimalni prihod Priznati rashod Minimalni prihod rezidenta kamata 7% godišnje Minimalni rashod rezidenta kamata 7% godišnje

Rezident

S kamatom

Kamata je priznati rashod

Nema dohotka Dohodak od kapitala

pitajcentar@tim4pin.hr 122

10. Računovodstvene informacije Tablica 26. Stope ispravka vrijednosti dugotrajne imovine proračuna i proračunskih korisnika, te nepro itnih organizacija Red. Vijek Godišnja Naziv sredstva ili skupine sredstva br trajanja stopa (%) 1 2 3 4 I GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1. Stambeni i poslovni objekti od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25 od drveta i ostalog materijala 20 5 2. Ceste, željeznice i slični prometni objekti 25 4 3. ostali građevinski objekti 20 5 II POSTROJENJA I OPREMA 1. Uredska oprema i namještaj računala i računalna oprema 4 25 uredski namještaj 8 12,5 ostala uredska oprema 5 20 2. Komunikacijska oprema 5 20 komunikacijski uređaji 5 20 pokretni komunikacijski uređaji 2 50 3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 20 4. Medicinska i laboratorijska oprema 5 20 5. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5 precizni i optički instrumenti 5 20 mjerni i kontrolni uređaji: – mehanički 8 12,5 – elektronički 5 20 6. Sportska i glazbena oprema 5 20 Uređaji, strojevi i oprema za ostale 7. 5 20 namjene III PRIJEVOZNA SREDSTVA Prijevozna sredstva u cestovnom 1. 8 12,5 prometu osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20 Prijevozna sredstva u željezničkom 2. 8 12,5 prometu Prijevozna sredstva u pomorskom i 3. 8 12,5 riječnom prometu brodovi veći od 1000 brt 20 5 4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10 IV KNJIGE Knjige u knjižnicama 5 20 V VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20 NEMATERIJALNA PROIZVEDENA VI IMOVINA 1. Istraživanje rudnih bogatstava 10 10 2. Ulaganja u računalne programe 4 25 Ostala nematerijalna proizvedena 3. 4 25 imovina NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA VII IMOVINA patenti, koncesije, licence, pravo korištenja prema trajanju iz tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično ugovora

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.


TIM4PIN INFO

VIII Vojna ne inancijska oprema

Prema stopama iz Odluke iz članka 59., stavka 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11)

Stope ispravka vrijednosti dugotrajne imovine propisane su: • za proračun i proračunske korisnike Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11). Istim Pravilnikom propisana je mogućnost jednokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je trošak nabave niži od 3.500,00 kuna. • za nepro itne organizacije Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09). Navedenom Uredbom propisana je mogućnost jednokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je trošak nabave niži od 2.000,00 kuna

11. Ostale obavijesti Tablica 27. Prosječne plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske Razdoblje siječanj – kolovoz 2012. siječanj – prosinac 2012. travanj – lipanj 2013. svibanj – srpanj 2013. lipanj – kolovoz 2013. lipanj 2013. srpanj 2013. kolovoz 2013.

Prosječna plaća bruto neto 7.867,00 5.464,00 7.875,00 5.478,00 7.951,00 5.515,00 7.962,00 5.523,00 7.918,00 5.500,00 7.899,00 5.486,00 7.922,00 5.504,00 7.933,00 5.512,00

Tablica 28. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 184 160

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 176 168 184 168 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu, hotel Palace, 27. – 29. studeni, s početkom u 9.30 sati Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30h Cijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

123


TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu, hotel Palace, 27. – 29. studeni, s početkom u 9.30 sati U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnostima i u različitim pravnim oblicima. Svi subjekti primjenjuju propisani sustav računovodstva i inancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe inancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenosti proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja inancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem iskalne odgovornosti čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurirati svoja znanja nužna za dobro inancijsko upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovornosti, sastavljanju i razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata. Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/ proračuna Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30h Cijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Programski sadržaj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

9. 10. 11. 12.

13.

14. 15.

Obilježja i funkcije sustava proračuna Osnove uspostavljanja iskalne odgovornosti Financijsko upravljanje Osnovna obilježja i načela računovodstva – instrumenti i regulatorni okvir Priznavanje i mjerenje imovine Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda Povezanost među ekonomskim kategorijama Sadržaj i proces upravljanja, iskalna odgovornost, programi i aktivnosti proračunskih subjekata, izrada inancijskog plana – praktični primjeri Planiranje proračuna – propisana metodologija i sustav klasi ikacija, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda– praktični primjeri Računovodstveno evidentiranje vrijednosnih papira, danih i primljenih zajmova, depozita, vlasničkih udjela– praktični primjeri Računovodstveno evidentiranje prihoda iz proračuna, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine, vlastitih i ostalih prihoda– praktični primjeri Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda/primitaka i rashoda/ izdataka. Bilanca. P-VRIO. NT. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana/proračuna.

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijaviti se možete: • putem e-mail adrese: prijave@tim4pin.hr • on-line: www.tim4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

124


TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

RASPORED RADIONICA

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

organizira

II. DAN

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE -

Zagreb, hotel Central, 21. i 22. studenoga Zagreb, hotel Palace, 12. i 13. prosinca od 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h) II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE: I. DAN 1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumentaciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h) 5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h) 6. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila). Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave se mogu izvršiti i na e-mail: prijave@tim4pin.hr i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Posjetite našu internetsku stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN Voditeljica: Ivana Maletić

Uskoro u prodaji izdanje: Primjena Zakona o proračunu! Ova publikacija daje osvrt na sadržaj, praktične aspekte i provedbu odredbi Zakona o proračunu s posebnim naglaskom na promjene u Zakonu te službena tumačenja pojedinih odredbi Zakona. Upravo zbog utjecaja koje odredbe Zakona o proračunu imaju na primjenu proračunskih procesa na svim razinama, ova će publikacija, svojim praktičnim pristupom, olakšati i pomoći svim proračunskim korisnicima, kao što su dječji vrtići, škole, javne vatrogasne postrojbe, muzeji, kazališta, arhivi, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, nacionalni parkovi i parkovi prirode, fakulteti, instituti, sudovi i ostali, kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ministarstvima i drugim državnim tijelima u lakšem razumijevanju obveza u procesu upravljanja proračunskim sredstvima.

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave OIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici) e-mail Kontakt telefon Prijava za školu (zaokružiti) Prijavljujem se na (zaokružiti)

Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen) Predbilježbe za izdanje primamo na mail: prijave@tim4pin.hr

1) 21. i 22. studenoga, Zagreb, hotel Central 2) 12. i 13. prosinca, Zagreb, hotel Palace A. PRVI DAN B. DRUGI DAN C. OBA DANA Datum: Potpis:


www.spi.hr

Sustav izvještavanja Porezne uprave JOPPD – novi zakonski obrazac Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja

Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 79/13.) obrazac JOPPD - Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja uvodi se od 1. siječnja 2014. godine.

Naši konzultanti su za Vas pripremili novu aplikaciju pod nazivom SPI/Sustav izvještavanja Porezne uprave. Obzirom da JOPPD obrazac mora sadržavati sve primitke koji se isplaćuju fizičkim osobama, naša tvrtka je kroz SPI sustav omogućila automatsko punjenje JOPPD obrasca iz svih aplikacija koje u sebi sadržavaju isplate fizičkim osobama.

Nova aplikacija Vam omogućava da se svi Vaši podaci u JOPPD obrazac unose automatski iz ostalih naših aplikacija, kao što su Obračun plaća i naknada, Evidencija i obračun putnih naloga, Blagajna, Evidencija socijalne skrbi, Virmani. Programsko rješenje prati niz radionica napredne obuke koje su planirane za prosinac 2013. godine, više informacija možete pronaći na www.spi.hr. Za više informacija molimo da se obratite Odjelu marketinga i prodaje na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.

TIM4PIN MAGAZIN • studeni • 2013.

Novi obrazac bi trebao zamijeniti dosadašnje obrasce ID, IDD, IDD-1, ID-1, IP i R-Sm.

Profile for TIM4PIN

11 broj studeni  

11 broj studeni  

Profile for tim4pin
Advertisement