Page 1

Informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o proračunu je

www.spi.hr

SPI/LOKALNA RIZNICA ...Zakon o proračunu svojim odredbama još od 2003. godine postavlja zahtjev da se na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razvijaju sustavi riznica uspostavljanjem jedinstvenog računa riznice te uvođenjem mehanizama praćenja i upravljanja prihodima i rashodima na razini općine, grada, županije i njihovih proračunskih korisnika. Tako je člankom 60. utvrđeno da proračunski korisnici imaju samo jedan račun koji je sastavni dio jedinstvenog računa riznice. Isto tako bi se u skladu sa člankom 48. i 51. svi prihodi proračunskih korisnika trebali uplaćivati na račun riznice...

TIM4PIN MAGAZIN • listopad • 2013.

SPI/Lokalna riznica je jedinstveni informacijski sustav koji povezuje korisnika s nadležnim proračunom te omogućava što jednostavniju, bržu i kvalitetniju suradnju, što potvrđuju i naši zadovoljni korisnici među kojima je 5 županija, 24 grada te preko 380 proračunskih korisnika.

U zadnje 2 godine implementirano 11 lokalnih riznica!

Pravna zašƟta i javna nabava


Ne propustite seminare u listopadu i studenome!

 



U Zagrebu, 23. - 25. listopad, hotel Palace, s poÄ?etkom u 9.30 sati     ! %! ! 1 ! +"!& ! +  !   ! 2

 00+/.+  !   ! "    01+,03+/.+   $ !! "  " 



STUDENI  /2+,/3+//+  !   ! " !"  0.+//+ ' !   1 %!/$ !  2+  $&# +"   !   !  "!& !   0/+//+   ! -" & +!$+ !'$    !   ,  ' !,  ! "!& !   04+//+   " 5346. ,  !   !   73.333+33  ,  !  05+//+   !     ,  ! &    1! " $&#' ! 2,     ! ,"!& !  !  !! "    06+//+   !  %! ! ,       $ " ,' !   1  !  %!0 $ !    2, ! " &    !  !  !  -!$%& !!  $!&"#'  --$%& !(%$(( *         



organiziraju

Ĺ KOLU RAÄŒUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

LISTOPAD 0/+/.+

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

U Republici Hrvatskoj djeluje oko 60.000 organizacija razliÄ?itih pravnih oblika koje primjenjuju raÄ?unovodstvo nepro itnih organizacija. Od toga, znaÄ?ajan broj ima obvezu voÄ‘enja dvojnog knjigovodstva i inancijskog izvjeĹĄtavanja. VoÄ‘enje poslovnih knjiga i izradu inancijskih izvjeĹĄtaja organizacije nerijetko povjeravaju knjigovodstvenim servisima. Osobe koje volonterski ili profesionalno vode poslovanje tih organizacija Ä?esto su nedovoljno upoznate sa utjecajem raÄ?unovodstvenih, inancijskih i poreznih propisa na poslovanje. Ova znanja neophodna su za upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti, razumijevanju inancijskih izvjeĹĄtaja i izradi poreznih prijava. Na seminaru ćete saznati ĹĄto donosi novi Zakon o raÄ?unovodstvu i inancijskom poslovanju neproitnih organizacija. Cilj programa je upoznati i usavrĹĄiti polaznike s ekonomskim i inancijskim kategorijama u poslovanju nepro itnih organizacija, raÄ?unovodstvenim praćenjem poslovanja, inancijskim izvjeĹĄtavanjem, inancijskim upravljanjem i planiranjem. Namjena ĹĄkole: RaÄ?unovoÄ‘ama nepro itnih organizacija, tajnicima, predsjednicima ili Ä?lanovima uprave nepro itnih organizacija, raÄ?unovodstvenim servisima. PredavaÄ?i: TIM4PIN savjetnici i struÄ?njaci iz nadleĹžnih institucija Trajanje ĹĄkole: 25 sati/3 dana/9,30-16,30 Cijena: 2.625,00 kn (s ukljuÄ?enim PDV-om i literaturom) Sudionici po zavrĹĄetku ĹĄkole dobivaju uvjerenje o pohaÄ‘anju programa struÄ?nog usavrĹĄavanja. Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-39, model 00. Prijaviti se moĹžete : - putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr - on-line: www.tim4pin.hr - faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Programski sadrĹžaj 1. ObiljeĹžja, vrste i pravno-organizacijski oblici nepro itnih organizacija 2. Promjene u zakonodavnom okviru stupanjem na snagu novog Zakona o raÄ?unovodstvu i inancijskom poslovanju nepro itnih organizacija i ĹĄto nam one donose 3. Financijsko upravljanje u nepro itnim organizacijama 4. Osnovna obiljeĹžja i naÄ?ela raÄ?unovodstva nepro itnih organizacija – instrumenti i regulatorni okvir 5. Priznavanje i mjerenje imovine nepro itne organizacije 6. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda nepro itne organizacije 7. Povezanost meÄ‘u ekonomskim kategorijama 8. SadrĹžaj i proces inancijskog upravljanja, programi i aktivnosti nepro itnih organizacija, izrada operativnog i inancijskog plana – praktiÄ?ni primjeri 9. Plan prihoda i rashoda prema ekonomskoj, funkcionalnoj i drugim klasi ikacijama, planiranje novÄ?anih tokova – praktiÄ?ni primjeri 10. RaÄ?unovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda– praktiÄ?ni primjeri 11. RaÄ?unovodstveno evidentiranje reciproÄ?nih i nereciproÄ?nih prihoda, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine i ostalih prihoda– praktiÄ?ni primjeri 12. RaÄ?unovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktiÄ?ni primjeri 13. Vlastiti izvori od osnivaÄ?a, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilanÄ?ni zapisi – praktiÄ?ni primjeri 14. Financijski izvjeĹĄtaji – naÄ?ela i redoslijed sastavljanja. RaÄ?un prihoda i rashoda. Bilanca. BiljeĹĄke uz inancijske izvjeĹĄtaje. Povezanost inancijskog izvjeťćivanja i inancijskog plana. 15. Porezni poloĹžaj nepro itnih organizacija – PDV, porez na dobit i porezni aspekti subjekata povezanih sa nepro itnim organizacijama


PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Ušli smo u zadnje tromjesečje 2013. godine, što znači da prilično pouzdano možemo sagledavati ispunjenje ciljeva i planova, koje smo prošle godine u ovo vrijeme, sebi zadali. Stupanj njihova ispunjenja i procijenjeni gospodarsko- inancijski trendovi, osnova su izrade operativnih i inancijskih planova i projekcija za naredno trogodišnje razdoblje. Razloga za veliki optimizam nema, no jednako tako niti za destruktivni pesimizam. Potrebno je biti realan i svjestan, da je nužno s više rada, i boljeg rada, osobnu i javnu potrošnju svesti u one okvire, koje smo davno premašili. Koliko smo u tome sudjelovali, koliko smo o tome bili pitani i koliko smo na to mogli utjecati, drugo je, i danas malo važno pitanje. No, važan je sadašnji rezultat, baziran na prošlosti, a on se može kratko predstaviti s par riječi – dugovi, de icit, nee ikasnost, nezaposlenost i td. U toj se situaciji nismo našli preko noći, a niti ćemo iz nje tako brzo i lako izaći. U tim okolnostima svjedočimo najavu daljnjeg niza Vladinih mjera, kojima je cilj konsolidacija državnog proračuna i promjena negativnog trenda gospodarskih aktivnosti, kao jedinoj zdravoj osnovi izlaska iz krize. Uz sve to su naglašenije i zakonodavne aktivnosti na podizanju porezne i inancijske discipline, te transparentnosti poslovanja svih subjekata na društveno-ekonomskoj sceni. Pored gospodarskih i proračunskih subjekata, i nepro itni sektor u vrlo skoroj budućnosti može očekivati niz sustavnih zakonskih promjena usmjernih k navedenom cilju. Ovih dana je Hrvatski Sabor raspravio prijedlog novog Zakon o udrugama, a operacionalizacija pojedinih odredbi ovog Zakona do konca će godine biti upotpunjena i novim, već duže najavljivanim, Zakonom o računovodstvu i inancijskom upravljanju nepro itnih organizacija. U javnosti se o ovim propisima već duže vrijeme provodi javno savjetovanje, u kojemu smo i mi sudjelovali, a svakako ćemo toj temi i nadalje, počevši od ovoga broja, posvetiti dužnu pažnju. U ovom smo broju časopisa, kao i u prethodnima, nastojali obraditi najaktualnija pitanja, koja trenutno zaokupljaju vašu stručnu pažnju. Koliko smo u tome uspjeli procijenit ćete čitajući brojne članke koje smo vam pripremili. Već mnogo puta smo vas pozvali na aktivnu suradnju, a činimo to i sada. Svima koji su se odazvali iskreno zahvaljujemo, duboko svjesni da su vaše sugestije, prijedlozi, prilozi, pohvale i kritike jedini pravi način trasiranja naše uređivačke politike, u funkciji vaših stručnih informacijskih potreba. U ime uredništva pozdravljam vas s poštovanjem!

Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje,

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www.tim4pin.hr E-mail: centar@tim4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, dipl. oec. Glorija Raguž

Predsjednica Centra: mr. sc. Ivana Maletić

Oblikovanje naslovnice: Dinko Bažulić

Za nakladnika: Glorija Raguž, dipl. oec.

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

1


PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ Sabina Rebrović Zelena nabava ...............................................................

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Vesna Lendić Kasalo Novi Zakon o udrugama upućen u saborsku proceduru ..............................................

7

Davor Kozina Osvrt na Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru za 2012. godinu ....................

11

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Mirjana Mahović Komljenović Porez na tvrtku za pravne i izičke osobe......

51

Ksenija Cipek Iva Uljanić Novine u izmijenjenom pravilniku o porezu na dohodak .....................................................................

56

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

19

RAČUNOVODSTVO Stjepan Jusup Ivana Jakir-Bajo Primjena organizacijske i programske klasi ikacije kod izrade proračuna JLP(R)S ...

43

POREZI I DOPRINOSI

Hana Zoričić Iva Brkić Izmjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila ........................................................... 16

Nina Ban Glasnović Novine u primjeni zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi .................

PLAĆE I NAKNADE Sanja Rotim Elektronički zapis podataka iz područja radnih odnosa ...............................................................

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

38

Danka Mihaljević Kohezijski i strukturni fondovi – planiranje i izvršavanje državnog proračuna iz novih izvora inanciranja .....................................................

65

Željko Tufekčić Novi pristup planiranju lokalnog razvoja u EU .....................................................................................

67

21 EKONOMIKA

Ivana Jakir-Bajo Devetomjesečni inancijski izvještaji nepro itnih organizacija .........................................

24

Mladenka Karačić Računovodstvo PDV-a u sustavu proračuna ..

26

2

71

JAVNA UPRAVA Bernardica Rubčić Uloga i odgovornost čelnika JLP(R)S................

JAVNA NABAVA Zoran Blažević Postupak i primjeri pravne zaštite u sustavu javne nabave ..................................................................

Željka Hrs Borković Energetska učinkovitost zgrada .........................

77

29

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ Desanka Sarvan Potreba za novim pristupom pravnom uređenju komunalnih usluga ...............................

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

99

ZDRAVSTVO Dubravka Pezelj Duliba Prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti ..............................................

LOKALNA SAMOUPRAVA 82

Ana-Marija Končić Nerazvrstane ceste ..................................................... 106

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Dubravka Zatezalo Utvrđivanje i knjiženje PDV-a pri prijenosu porezne obveze – primjer fakulteta................

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI 84

PREDŠKOLSKI ODGOJ Ana Polić Rashodovanje dugotrajne ne inancijske imovine dječjih vrtića ...............................................

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina ............................................................... 111 2. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 112 3. Plaće ............................................................................. 113

88

4. Naknada plaće zbog bolovanja ..................... 118 5. Ovrhe ........................................................................... 119 6. Drugi dohodak ................................................. 121

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Nataša Žunić-Kovačević Potpore za izgradnju komunalne infrastrukture i primjena PDV-a ........................

7. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka izičkim osobama ......................... 122 90

8. Ostale obavijesti ................................................... 124

NE PROPUSTITE U STUDENOME! ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu tijekom studenoga od 10.00h do16.00h (pauza za ručak od 12.00h do 13.00h) Cilj TIM4PIN-a je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

3


Uskoro u prodaji knjiga

SUSTAV JAVNE NABAVE 2013./2014.! redaktor: Glorija Raguž, dipl. oec. Knjiga je namijenjena osobama koje aktivno sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave. • Što nam donose nove odredbe zakonodavnog okvira u sustavu javne nabave? • Kako planirati javnu nabavu i pripremiti Plan nabave? • Kako uskladiti iskalnu odgovornost i javnu nabavu? • Kako organizirati instituciju naručitelja i povećati razinu stručnosti djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave sukladno novim propisima? • Kako komunicirati s gospodarskim subjektima? • Kako kvalitetno izraditi dokumentaciju za nadmetanje, e ikasno pripremiti i provesti postupak javne nabave, nabaviti i zadovoljiti stvarne potrebe naručitelja, pratiti realizaciju ugovora? • Koje su nove odrednice u pravnoj zaštiti? Odgovore na navedena pitanja pripremili su za vas stručnjaci koji su pisali propise iz područja javne nabave, kao i stručnjaci koji su sve postupke u praksi i provodili. Cijena izdanja: 300 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete slati mailom na: centar@tim4pin.hr, faksom na broj 01/5531-335 ili on-line: www.tim4pin.hr. Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ Kontakt telefon: _______________________________ Fax: ________________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: _______________________________________ E-mail: ______________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Narudžbenica broj ________ Datum:   Cijena/kom R. br. Opis 1. Sustav javne nabave 2013/2014 300,00 (uključen PDV)  

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: IBAN: Svrha uplate:

Komada

Ukupna cijena

OIB pravne osobe - 54 00   HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013/2014 _______________________________________ potpis i žig naručitelja

4


TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE u Zagrebu, 21. listopad – 28. studeni 2013. godine, jednodnevni (8 sati) i dvodnevni programi (16 sati) usavršavanja Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Program usavršavanja provode treneri javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednodnevne i dvodnevne programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Naziv programa 1. 2. 3. 4.

5. 6.

7.

8.

9.

Postupak nabave građevinskih radova (jamstva, izvršenje ugovora, nabava dodatnih radova) Javna nabava za ponuditelje Javna nabava za revizore • Održavanje objekata (građevinsko - obrtnički radovi i usluge); • Usluge čišćenja; • Zelena nabava; • Upravljanje izvršenjem ugovora • Nabava: zaštitarskih, odvjetničkih, javnobilježničkih usluga i aviokarata; • Praksa Državne komisije i upravljanje izvršenjem ugovora. • Planiranje za 2014. godinu; • Upravljanje nabavama do 70.000 kuna; • Fiskalna odgovornost. • Planiranje za 2014. godinu; • Fiskalna odgovornost; • Nabava prehrambenih proizvoda; • Upravljanje izvršenjem ugovora. • Nabava uredskog materijala; • Nabava potrošnog materijala (sredstva za čišćenje i sredstva za održavanje higijene); • Zelena nabava; • Izvršenje ugovora o javnoj nabavi po okvirnim sporazumima. • Nabava građevinskih radova; • Projektantske usluge i usluge stručnog nadzora; • Održavanje objekata (nabava građevinsko-obrtničkih radova i usluga); • Pravna zaštita u sustavu javne nabave.

Trajanje Datum održavanja 8 sati

21. listopad 2013.

8 sati 16 sati

22. listopad 2013. 14.-15. studeni 2013.

8 sati

20. studeni 2013.

8 sati

21. studeni 2013.

8 sati

22. studeni 2013.

8 sati

26. studeni 2013.

8 sati

27. studeni 2013.

8 sati

28. studeni 2013.

Nastavni materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. i prezentacije predavača. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 1.100 kuna (uključen PDV), za dvodnevno usavršavanje 1.800 kuna (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijaviti se možete: • putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr • on-line: www.tim4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

5


TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

organizira

II. DAN

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE u Zagrebu tijekom studenoga od 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h) II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE: I. DAN 1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumentaciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h) 5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h) 6. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila). Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave se mogu izvršiti i na e-mail: centar@tim4pin.hr i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Posjetite našu internetsku stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN Voditeljica: Ivana Maletić Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave OIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici) e-mail Kontakt telefon Prijavljujem se na (zaokružiti)

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum: Potpis:

6


AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Vesna Lendić Kasalo *

UDK 347.3

Novi Zakon o udrugama upućen u saborsku proceduru S ciljem osiguravanja učinkovitog djelovanja udruga sa svojstvom pravne osobe, te stvaranja preduvjeta za djelotvorno inanciranje programa i projekata od interesa za opće dobro, koje provode udruge u Republici Hrvatskoj, Vlada Republike Hrvatske je 3. listopada 2013., uputila u saborsku proceduru Prijedlog Zakona o udrugama. U trenutku objave ovoga teksta, Prijedlog Zakona je već raspravljen i očekuje se njegovo skoro usvajanje. Javna rasprava o novinama odvijala se od konca prošle godine i predloženi tekst trebao bi predstavljati konsenzus svih zainteresiranih strana. U članku autorica predstavlja osnovne elemente Zakona i intencije novih zakonskih rješenja.

1. Uvod Kada je u prosincu 2012., započela javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o udrugama, u Registru udruga bilo upisano ukupno 47.667 udruga, a početkom listopada 2013., bilo ih je već preko 50.000. To je također dobar pokazatelj, da se radi o iznimno dinamičnom području kojem je normativni okvir star više od jednog desetljeća, te ga je bilo potrebno doraditi. Tijekom primjene Zakona o udrugama (NN, br. 88/01, 11/02) prisutne su bile brojne poteškoće, koje se mogu sažeti kao nedovoljno jasne odredbe o upravljanju udrugom i tijelima udruge, udruživanju udruga u saveze, članstva, skupštine, poštivanju načela demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova kod unutarnjeg ustroja udruge, stjecanju i raspodjeli imovine, obavljanja gospodarskih djelatnosti, neprecizne odredbe o nadzoru, te odveć složen postupak likvidacije i brisanja udruga iz Registra udruga. Nabrojane poteškoće nerijetko su u praksi dovodile do različitih tumačenja i neujednačene primjene odredbi Zakona. Ilustrativan je i podatak, da je samo 21.500 udruga upisanih u Registar nepro itnih organizacija u Ministarstvu inancija (u koji su se dužne upisati sve registrirane udruge), te da je samo oko 12.500 udruga obveznica predaje inancijskog izvješća. Iz ovih podatala razvidno je da postoji veliki raskorak između broja registriranih i stvarno aktivnih udruga. Isto tako, još uvijek nisu dovoljno razrađeni *  Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., zamjenica ravnatelja Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

uvjeti dodjele inancijskih podrški udrugama iz javnih izvora, te postoje različiti standardi u postupanju, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini pa time i mogućnosti različitih zloporaba u korištenju sredstava iz javnih izvora namijenjenih za provođenje programa i projekata od interesa za opće dobro. Veća transparentnost rada udruga, kada koriste sredstva iz javnih izvora, nužna je radi jačanja povjerenja građana i javnosti u svrhu izravnog i neizravnog inanciranja programa i projekata od interesa za opće dobro, ali i radi omogućavanja članovima udruga i zainteresiranoj javnosti, da se redovito upoznaju s temeljnim aktima, djelatnostima i rezultatima rada udruga, te provode nadzor u područjima od njihova interesa. Ograničeni opseg podataka u Registru udruga, kao i nedostupnost podataka iz inancijskih izvještaja udruga o inancijskom poslovanju udruga, prepreka je približavanju rada udruga široj javnosti. Kao dodatni problem u praksi pokazala se i neodgovarajuća klasi ikacija udruga u Registru udruga, prema području njihovih ciljeva i djelatnosti, jer se udruge u Registru udruga razvrstavaju prema vrlo proizvoljno utvrđenim skupinama i podskupinama djelatnosti, na što same udruge nemaju nikakvog utjecaja, i što često onemogućuje samim udrugama zagovaranje svih prava i interesa, zbog kojih su i osnovane.

2. Opsežno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću Prijedlog novog Zakona o udrugama pripremljen je uzimajući u obzir rezultate inicijalne javne rasprave o izazovima u provedbi i dosadašnjim učincima provedbe Zakona o udrugama (održanoj još 6. ožujka 2012.), te opsežnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Savjetovanje je obuhvaćalo jednomjesečnu internetsku javnu raspravu (kojoj se sa svojim konkretnim komentarima i prijedlozima odazvalo pedesetak udruga, pet sindikalnih središnjica, pet građana i četiri ureda državne uprave), javno savjetovanje, te desetak tematskih rasprava s pojedinim tijelima državne i javne uprave. Svi komentari i prijedlozi pažljivo su razmotreni, brojni su i prihvaćeni, a svi neprihvaćeni komentari detaljno su obrazloženi. Svi prijedlozi i komentari javno su dostupni na internetskoj stranici Ministarstva uprave. 7


AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 3. Najvažnije promjene u Zakonu o udrugama

štine, pa i u slučaju isteka mandata osoba ovlaštenih za zastupanje i tijela upravljanja udruge.

Prijedlogom novog Zakona o udrugama jasnije se uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, registracija, inanciranje, imovina, odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udruge sa svojstvom pravne osobe, te djelovanje predstavništava stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Navodimo najvažnije izmjene u odnosu na važeći Zakon. Po prvi puta utvrđena su načela djelovanja udruge (načelo neovisnosti, javnosti, demokratskog ustroja, nepro itnosti i načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu).

Jasnije su propisane odredbe o nazivu udruge, kao i uvjeti pod kojima se u naziv udruge može unijeti ime ili dio imena izičke osobe, što važećim Zakonom nije propisano.

Sukladno međunarodnim konvencijama propisano je da osnivač udruge može biti i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti, u poduzimanju radnji koje se odnose na osobna i imovinska prava, te maloljetna osoba s navršenih 14 godina, ali uz zakonom propisan postupak. U trenutku osnivanja udruge minimalno jedan osnivač mora imati potpunu poslovnu sposobnost, a osoba ovlaštena za zastupanje udruge može biti samo osoba s potpunom poslovnom sposobnošću. Proširen je obvezni sadržaj statuta s ciljem olakšavanja rada tijela upravljanja i veće transparentnosti rada udruga. S tim u vezi, utvrđeno je da statut, pored onoga što je propisano važećim Zakonom sadrži i odredbe o područjima djelovanja sukladno ciljevima, gospodarske djelatnosti sukladno zakonu, ako ih obavlja, načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge, odredbe o sazivanju skupštine u slučaju isteka mandata, te odredbe o izboru i opozivu likvidatora, a koje su nužne radi mogućnosti provedbe odredbi ovog Zakona u vezi s prestankom rada udruge. Jasnije su propisane odredbe vezane uz upravljanje udrugom te tijelima udruge, posebno u odnosu na skupštinu (sastav, nadležnost i održavanje sjednica), koje se primjenjuju samo, ako statutom udruge nije drukčije propisano (supsidijarna primjena), te je utvrđena i ovlast osobe ovlaštene za zastupanje udruge. Slijedom toga, naglašena je autonomnost udruge, da statutom uređuje pitanja načina izbora i mandata predstavnika u skupštini udruge, ako skupštinu ne čine svi članovi udruge, kao i način sudjelovanja u radu skupštine udruge punoljetnih osoba lišenih poslovne sposobnosti u poduzimanju radnji, koje se odnose na osobna i imovinska prava, te maloljetnih osoba članova udruge. Osim toga, udruge su dužne autonomno urediti i način sazivanja sjednica skup8

Strane udruge upisuju se u Upisnik predstavništava stranih udruga, koji vode uredi državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove opće uprave (dalje u tekstu: nadležni uredi), prema sjedištu strane udruge. Prema važećem Zakonu, strane udruge se upisuju u Registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj, kojeg vodi Ministarstvo uprave. Novim se zakonom omogućava ostvarivanje pravne zaštite u dvostupanjskom rješavanju ovih upravnih stvari, tako da se propisuje pravo na žalbu protiv prvostupanjskih rješenja nadležnih ureda o upisu ili upisu promjena strane udruge u navedeni Upisnik, a o kojoj odlučuje Ministarstvo uprave. Poseban naglasak je stavljen na javnost i veći opseg podataka upisanih u Registar udruga i Upisnik predstavništava stranih udruga. Tako bi sukladno ovom zakonu, svi podaci upisani u te registre i statut udruge bili javni, sukladno posebnim propisima, te javno dostupni na internetskoj stranici Ministarstva uprave. Imajući u vidu da se uskoro očekuju i izmjene u propisima, kojima se uređuje inancijsko poslovanje i računovodstvo nepro itnih organizacija, predviđeno je da u Registru udruga putem poveznice na Registar nepro itnih organizacija, javno budu dostupna i izvješća o inancijskom poslovanju udruge s propisanom dokumentacijom, što bi uvelike trebalo olakšati inanciranje udruga iz javnih izvora i pridonijeti transparentnosti njihova djelovanja za opće dobro. Odredbe o imovini i inancijskom poslovanju udruge temeljito su dorađene u pogledu de iniranja: što čini imovinu, pod kojim uvjetima udruga može obavljati gospodarske djelatnosti, ali i jači nadzor, ako udruga obavlja gospodarske djelatnosti. Iako je to bilo moguće i do sada, izričito je navedeno da udruga može osnovati trgovačko društvo radi obavljanja gospodarskih djelatnosti, u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, a uzajamne odnose uređuju ugovorom. Ako trgovačko društvo ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom udruge. Prijedlogom Zakona uređeno je inanciranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora (državnog i proračuna jedinica lokalne TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI i područne (regionalne) samouprave i fondova Europske unije) koje provode udruge. Kriterije, mjerila i postupke inanciranja programa i projekata od interesa za opće dobro, koje provode udruge pobliže će biti uređeni Uredbom, koju donosi Vlada, na prijedlog Ureda za udruge u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu Zakona. Donošenjem Uredbe prestat će važiti Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje inancijske potpore programima i projektima udruga (NN, br. 16/08). Pored odredbi o odgovornosti za obveze udruge, propisane su i odredbe o odgovornosti osoba ovlaštenih za zastupanje udruge i članova udruge za štetu učinjenu u udruzi ili udruge, prema trećim osobama na način, da odgovaraju sukladno općim propisima o odgovornosti za štetu. Prijedlogom Zakona uređena su i pitanja statusnih promjena, odnosno promjena pravnog položaja udruge izvršenog na osnovu odluke nadležnog tijela u skladu sa statutom i ovim zakonom, pri čemu se misli na pripajanje, spajanje i podjelu udruge. Uvođenjem statusnih promjena kao novog poglavlja u Zakon o udrugama, odgovara se na stvarne probleme i situacije u kojima se udruge nalaze u svakodnevnoj praksi. Ujedno se statusne promjene ističu i kao dodatni razlog za prestanak postojanja udruge Prijedlogom Zakona dodatno se preciziraju nadležnosti za obavljanje nadzora nad radom udruge. I dalje se primarni nadzor povjerava članovima udruge, te ostalim zainteresiranim pravnim i izičkim osobama, upravni nadzor Ministarstvu uprave, inspekcijski nadzor nad radom udruge nadležnim uredima. Detaljno se propisuje opseg i postupak inspekcijskog nadzora nad radom udruge, a posebno se propisuje i inspekcijski nadzor nad obavljanjem djelatnosti udruge nadležnim ministarstvima, odnosno drugim tijelima državne uprave, a Ministarstvu inancija nadzor nad inancijskim poslovanjem udruga i podnošenjem propisanih inancijskih izvješća. Odredbama o prestanku postojanja udruge nastoji se riješiti postupanje nadležnih ureda u slučajevima, kada nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge. Sukladno zahtjevima iz prethodne javne rasprave, prijedlogom Zakona, nastojalo se riješiti postupanje nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge, kao i uvjete raspolaganja imovinom udruge u slučaju prestanka postojanja udruge. U slučaju kada skupština udruge donese odluku o prestanku udruge, likvidator udruge dužan je nadležnom uredu podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge, u roku od osam dana od dana donošenja odluke. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

S obzirom na to da je pravomoćna odluka suda o ukidanju udruge, navedena u ovom članku kao jedan od razloga prestanka udruge, u ovom Zakonu nije predviđeno poglavlje o zabrani djelovanja udruge, kao što je to slučaj u važećem Zakonu. Naime, postojanje odredaba o zabrani udruge imalo je svoj smisao prilikom donošenja važećeg Zakona o udrugama, jer u vrijeme njegova donošenja još nije bio donesen Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Nakon donošenja Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, odredbe o zabrani udruge izgubile su svoj smisao, te postale izlišne. Osim toga, sa stajališta načela proporcionalnosti bilo bi izuzetno teško opravdati zabranu udruge zbog nekog nezakonitog djelovanja, koja ujedno ne predstavlja neko kazneno djelo za koje se, prema Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, može izreći sankcija ukidanja pravne osobe. Novina je da će pod uvjetima propisanim ovim zakonom, udruga moći prestati postojati po skraćenom postupku, u kojem se neće morati provoditi postupak likvidacije, a za moguće obveze udruge bit će solidarno odgovorni članovi upravnog (izvršnog) tijela, temeljem dane izjave pred javnim bilježnikom, pet godina od dana brisanja udruge iz Registra udruga. Novina u Prijedlogu zakona o udrugama je i institut likvidatora, kojega Zakon de inira kao osobu, koju je imenovalo nadležno tijelo udruge, koja zastupa udrugu u postupku likvidacije i koja je upisana u Registar udruga; odnosno, kao osobu koja je ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz Registra udruga. Pritom se ističe da likvidator ne mora biti član udruge. Zakon to izričito ne navodi, ali likvidator može biti i pravna osoba. Zakon je predvidio i niz prekršajnih odredbi s kaznama koje se kreću od 2.000,00 do 10.000,00 kuna za udrugu, odnosno 1.000,00 do 5.000,00 kuna za izičku osobu. U prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona o udrugama, utvrđena je obveza udruga da u roku od godinu dana, od dana stupanja na snagu ovog Zakona, usklade svoje statute sa Zakonom, a za one koje to ne učine nadležni ured će po službenoj dužnosti brisati udrugu iz registra udruga, uz prethodnu javnu objavu poziva eventualnim vjerovnicima, da prijave svoje tražbine u roku od 30 dana, od dana objave javnog poziva.

4. Očekivani učinci novoga Zakona Očekuje se da bi usvajanjem Zakona o udrugama, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske, bili učinjeni bitni pomaci u normativnom okvi9


AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI opće uprave trebao donijeti u roku od 30 dana, od dana stupanja Zakona na snagu.

ru za djelovanje udruga u Republici Hrvatskoj. Prije svega, osigurat će se veća transparentnost i javnost djelovanja udruga, a time i veći prostor za jačanje povjerenja građana u rad udruga, kao najbrojnijih aktera organiziranog civilnog društva, te sve važnijih čimbenika društvenog i gospodarskog života u Hrvatskoj. A s većom javnosti i transparentnosti rada, stvorit će se i preduvjeti da primarni nadzor nad radom udruga obavljaju sami članovi, ali i zainteresirane izičke i pravne osobe, te šira javnost.

Preciznijim de iniranjem odredbi vezanih uz imovinu, obavljanje gospodarskih djelatnosti i inanciranje udruga spriječit će se moguće zloporabe udruga; odnosno, onemogućiti oni koji za svoje poslovne potrebe zloupotrebljavaju pravni status udruge, ali će se stvoriti podloga za djelotvornije inanciranje programa i projekata od interesa za opće dobro, koje provode udruge u Republici Hrvatskoj i osigurati jasan okvir za obavljanje gospodarskih djelatnosti, odnosno socijalnog poduzetništva. Novim odredbama o prestanku postojanja, likvidaciji i brisanju omogućit će se lakše brisanje udruga iz Registra, a time će se javnosti dati točniji uvid u stvarnu brojnost i aktivnost udruga, te općenito dinamiku osnivanja i prestanka postojanja udruga u Hrvatskoj.

Niz otvorenih pitanja u ovom području, kao što je primjerice klasi ikacija udruga prema ciljevima njihova osnivanja i djelovanja, ujednačeno postupanje nadležnih ureda u vođenju Registra, opseg podataka koji se javno objavljuju i sl., riješit će se pravilnikom o Registru udruga i Upisniku predstavništava stranih udruga, koji bi ministar nadležan za poslove

www.spi.hr Sustav izvještavanja Porezne uprave

JOPPD – novi zakonski obrazac Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 79/13.) obrazac JOPPD - Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja uvodi se od 1. siječnja 2014. godine. Novi obrazac bi trebao zamijeniti dosadašnje obrasce ID, IDD, IDD-1, ID-1, IP i R-Sm. Naši konzultanti su za Vas pripremili novu aplikaciju pod nazivom SPI/Sustav izvještavanja Porezne uprave. Nova aplikacija Vam omogućava da se svi Vaši podaci u JOPPD obrazac unose automatski iz ostalih naših aplikacija, kao što su

Obračun plaća i naknada, Putni nalozi, Blagajna, Evidencija socijalne skrbi, Virmani i Obračun naknade ovlaštenom predstavniku. Oni korisnici koji nemaju naše aplikacije, novu aplikaciju mogu koristiti na dva načina. Tako da aplikaciju koriste zasebno na način da se ručno up-

isuju potrebni podaci, a zatim da se podaci automatski šalju u Poreznu upravu, ili da rješenja drugih informatičkih kuća odgovarajućom vezom povežemo na našu aplikaciju.

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST

10

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Davor Kozina *

UDK 657.21

Osvrt na Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru za 2012. godinu Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 26. rujna 2013. prihvatila Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru za 2012. godinu, te donijela zaključak kojim je obvezala korisnike proračuna na određene aktivnosti u narednom razdoblju koje je potrebno ispuniti. Više o tome autor iznosi u nastavku.

1. Uvod Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i inancijske kontrole Ministarstva inancija (dalje u tekstu: Središnja harmonizacijska jedinica) sastavio je Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2012., sukladno članku 35., stavku 2. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06). Objedinjeno godišnje izvješće je izrađeno na temelju pojedinačnih godišnjih izvješća korisnika proračuna kojima su korisnici proračuna izvijestili Ministarstvo inancija o aktivnostima, koje su u 2012. godini poduzeli u cilju razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontrola te aktivnostima unutarnje revizije. Godišnja izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola korisnika proračuna sastavljaju se sukladno Naputku za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 132/11). Objedinjeno godišnje izvješće sadrži i izvješće o radu Središnje harmonizacijske jedinice za 2012., koja je nadležna za koordinaciju razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola. Svrha Objedinjenog godišnjeg izvješća je upoznati Vladu Republike Hrvatske o trenutnom stanju i budućem pravcu razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola. Obveznici izrade godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola sukladno članku 10., stavku 1. Pravilnika o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru (NN, br. 130/11) jesu:  Davor Kozina, dipl. oec, Sektor za harmonizaciju unutarnje revizije i inancijske kontrole Ministarstva inancija Republike Hrvatske, Zagreb. *

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

• • • •

središnja tijela državne uprave, izvanproračunski korisnici državnog proračuna, županije i Grad Zagreb, županijska središta, te gradovi iznad 35 000 stanovnika.

Korisnici proračuna koji nisu obveznici izrade godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola, sukladno članku 11. Pravilnika o provedbi inancijskog upravljanja i kontrola, o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola, izvješćuju podnošenjem Izjave o iskalnoj odgovornosti onako, kako je uređeno Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12, dalje u tekstu: Uredba). Sukladno tome, za potrebe izrade Objedinjenog godišnjeg izvješća napravljena je i analiza zaprimljenih Izjava o iskalnoj odgovornosti za 2012., koju su korisnici proračuna dostavili Ministarstvu inancija. Obveznici izrade godišnjeg izvješća o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije su korisnici proračuna, koji su u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08), obveznici uspostavljanja unutarnje revizije.

2. Stanje u području inancijskog upravljanja i kontrola Posljednjih godina intenzivno se radilo na povezivanju sustava inancijskog upravljanja i kontrola s proračunskim sustavom. Zakon o iskalnoj odgovornosti (NN, broj 139/10) povezao je odredbe Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) i Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru, da bi se ukazalo na mjesto i ulogu sustava inancijskog upravljanja i kontrola, te unutarnje revizije u proračunskom sustavu, osobito u cilju osiguranja iskalne odgovornosti. Regulatorni i metodološki okvir za provedbu inancijskog upravljanja i kontrola kontinuirano se jača novom provedbenom regulativom, kao što su primjerice, novi Pravilnik o provedbi inancijskog 11


FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE upravljanja i kontrola u javnom sektoru (NN, br. 130/11), Priručnik za inancijsko upravljanje i kontrole u javnom sektoru1, te dodatne upute i smjernice o inancijskom upravljanju i kontrolama (vezano uz upravljanje rizicima, upravljačku odgovornost, troškovno i upravljačko računovodstvo). Analizom godišnjih izvješća korisnika proračuna o aktivnostima vezanima uz uspostavu i razvoj inancijskog upravljanja i kontrola, vidljivi su određeni pomaci u praktičnoj implementaciji ovog sustava, ali su u nekim područjima i dalje potrebna poboljšanja. U razvoju sustava inancijskog upravljanja i kontrola napredak je vidljiv u: • povezivanju strateškog i proračunskog planiranja na državnoj razini, što u pojedinim slučajevima zahtijeva izmjene postojeće programske klasiikacije ili unutarnje organizacijske strukture; • utvrđivanju pokazatelja uspješnosti i praćenje rezultata na sustavan način; • ugradnji upravljanja rizicima u procese planiranja, osobito na državnoj razini; • detaljnijem uređivanju ovlasti i odgovornosti za realizaciju ciljeva i za upravljanje proračunskim sredstvima; • izradu internih procedura rada koje detaljnije uređuju razvoj inancijskog upravljanja i kontrola u procesima iz proračunskog ciklusa, uključujući i upute o načinu suradnje i aktivnostima koje se očekuju od proračunskih korisnika druge razine; • unapređenju sustava evidencija i izvješćivanja, osobito u dijelu evidencije ugovorenih obveza (podržano integracijom sustavima riznice) i izvješćivanja o ciljevima i rezultatima. Iz provedene analize stanja inancijskog upravljanja i kontrola kod korisnika proračuna, također je potrebno poraditi na poboljšanju određenih područja što se detaljnije obrazlaže u nastavku. Godišnje planove rada koji bi trebali služiti u svrhu daljnje operacionalizacije provedbe strateških ciljeva izrađuje 73% tijela državne uprave, a još manji je postotak onih koji aktivnosti iz godišnjeg plana rada povezuju sa strateškim planom i proračunom. Na lokalnoj razini strateško planiranje nije u dovoljnoj mjeri razvijeno, te je isto potrebno podržati usuglašavanjem zakonodavnog okvira za regionalni razvoj i planom daljnjeg razvoja strateškog planiranja, da bi isti dosegao stupanj razvoja ostvaren na državnoj razini. Važno je istaknuti da su zadnjim Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12) uvedene određene promjene važne za lokalnu razinu. Plan   http://www.m in.hr/hr/regulatorni-okvir.

1

12

razvojnih programa, koji je sastavni dio inancijskog plana jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave doživio je promjene tako da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su povezani s programskom i organizacijskom klasi ikacijom proračuna. Na taj način stvara se dobra pretpostavka za povezivanje strateških dokumenata s proračunskim planiranjem.

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave više nisu obvezni izrađivati planove razvojnih programa, ali su upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna pri izradi plana razvojnih programa uključiti proračunske i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti. Time se postiže veće uključivanje upravnih tijela nadležnih za proračunske korisnike u sve proračunske procese, od pripreme do praćenja izvršavanja inancijskih planova korisnika, što je do sada bilo isključivo na upravnom tijelu nadležnom za proračun i inancije. Razvoj inancijskog upravljanja i kontrola, upravo iziskuje takav pomak od tradicionalnog prema proaktivnom načinu upravljanja i veću odgovornost rukovoditelja za inancijsko upravljanje. Na području upravljanja rizicima nedovoljno je razvijen sustav izvješćivanja o rizicima i poduzetim mjerama za njihovo ublažavanje, uključujući linije izvješćivanja o najznačajnijim rizicima s razine korisnika proračuna u njihovoj nadležnosti. Vezano uz razvoj kontrolnih aktivnosti, još uvijek se nedovoljno provode naknadne kontrole namjenskog trošenja proračunskih sredstava, kod krajnjeg korisnika za doznačene subvencije, pomoći i donacije Za razliku od državne razine, na lokalnoj razini nema jasnog pravnog okvira koji propisuje način donošenja etičkih kodeksa, imenovanje povjerenika za etiku i druga s time povezana pitanja, pa u praksi TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na različite načine postupaju u rješavanju ovog pitanja. Računovodstveni sustavi kod dijela korisnika proračuna državne razine nisu u dovoljnoj mjeri razrađeni za praćenje troškova/prihoda po ustrojstvenim jedinicama, što se može povezati s činjenicom da kod svega 50% korisnika proračuna rukovoditelji unutarnjih ustrojstvenih jedinica imaju službene ovlasti za upravljanje proračunskim sredstvima koja su im odobrena za realizaciju aktivnosti iz njihove nadležnosti.

3. Ocjena funkcioniranja sustava na temelju podnesenih Izjava o iskalnoj odgovornosti Osim pregleda funkcioniranja sustava inancijskog upravljanja i kontrola kod 86 korisnika proračuna koji su obveznici sastavljanja obrasca GI-FUIK, provedena je analiza funkcioniranja sustava inancijskog upravljanja i kontrola kod svih obveznika dostave Izjave o iskalnoj odgovornosti, koji su sukladno članku 12. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12) bili obvezni istu dostaviti Ministarstvu inancija. Na državnoj razini to su ministarstva i druga državna tijela razine razdjela organizacijske klasi ikacije, dok su na lokalnoj razini obveznici županije, gradovi i općine. Na temelju analize uočenih slabosti po područjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti (planiranje proračuna, izvršenje proračuna, javna nabava, računovodstvo i izvještavanje), koje su korisnici proračuna naveli u svojim planovima otklanjanja slabosti i nepravilnosti, najviše slabosti utvrđeno je u području izvršenja proračuna te računovodstva. Vezano uz izvršenje proračuna utvrđene su sljedeće slabosti: • ne poduzimaju se sve mjere za potpunu naplatu prihoda; • ne provodi se ili se djelomično provodi stručno vrednovanje i ocjena opravdanosti projekata odnosno nije de inirana metodologija pripreme, ocjene i učinkovitosti investicijskih projekata kao podloge za stvaranje ugovornih obveza; • ne postoji jasna procedura stvaranja ugovornih obveza niti procedura zaprimanja računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama i pravovremenog plaćanja; • ne obavljaju se u dovoljnoj mjeri provjere na licu mjesta za potpore i druge isplate iznad 20.000,00 kn. Vezano uz područje računovodstva najčešće slabosti odnose se na sljedeće: TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

• ne postoje izvješća o obavljenoj usluzi, odnosno s dobavljačima se ne ugovaraju obveze dostavljanja izvješća o izvršenoj usluzi prilikom ispostavljanja računa, te nisu de inirane ovlaštene osobe s obje ugovorne strane za potvrdu ispravnosti izvršene usluge; • na računima nije naveden broj narudžbenice temeljem koje su robe/usluge/radovi isporučeni, narudžbenice nisu popunjene sa svim potrebnim elementima, većina računa nema u prilogu otpremnicu, primku ili neki drugi dokument; • nisu uspostavljene računovodstvene evidencije koje omogućuju praćenje korištenja sredstava po izvorima inanciranja i programima (projektima/ aktivnostima) niti evidencije svih ugovora. Izjavama o iskalnoj odgovornosti te planovima otklanjanja slabosti i nepravilnosti ministarstva, županije, gradovi i općine dobivaju informacije o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola kod svojih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u sastavu. Treba napomenuti da se Izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti na kojima Ministarstvo inancija trenutno radi, primjena Zakona o iskalnoj odgovornosti proširuje i na trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske te na trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tako da Izjave postaju i instrumenti procjene kvalitete funkcioniranja sustava unutarnjih kontrola, koje je uspostavio čelnik trgovačkog društva ili druge pravne osobe da bi u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava.

4. Ocjena stanja u razvoju unutarnje revizije Polazeći od kriterija za uspostavljanje unutarnje revizije iz 2008. godine ukupno je 296 korisnika proračuna imalo obvezu uspostavljanja unutarnje revizije. Od toga su do kraja 2012. ukupno 174 korisnika proračuna uspostavila unutarnju reviziju. Korisnici proračuna, koji nisu normativno uspostavili unutarnju reviziju uglavnom su pravosudna tijela, ustanove i zavodi iz sustava znanosti i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kulture, te uredi državne uprave u županijama koji imaju više od 50 zaposlenih i godišnje rashode i izdatke veće od 30 milijuna kuna. Ukratko, korisnici proračuna druge i treće razine koji nemaju dovoljno kapaciteta da ustroje vlastite jedinice za unutarnju reviziju. Treba istaknuti da je u srpnju 2013. donesen novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13) prema kojem navedeni korisnici pro13


FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE računa nisu više u obvezi uspostaviti vlastitu unutarnju reviziju, već će ih jedinice za unutarnju reviziju nadležnih ministarstava/jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvatiti svojom aktivnošću. Izuzetak su jedino sveučilišta i određeni broj ustanova u sustavu zdravstva, koji su u obvezi ustrojiti vlastite jedinice za unutarnju reviziju odnosno zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. U 2012. godini ukupno su 254 unutarnja revizora obavljala poslove unutarnje revizije, što u odnosu na stanje iz 2011. predstavlja povećanje za 14 unutarnjih revizora. Kod velikog broja korisnika proračuna na lokalnoj razini poslove unutarnje revizije obavlja jedan unutarnji revizor, čime se ne osigurava timski rad i kontrola kvalitete revizijskog rada (svega tri jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju jedinice za unutarnju reviziju s tri i više unutarnjih revizora), stoga u narednom razdoblju treba raditi na jačanju kapaciteta unutarnjih revizora na lokalnoj razini. Skrećemo pozornost na činjenicu da Republika Hrvatska kao članica EU ima velike mogućnosti za korištenje sredstava iz fondova EU, a upravo su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave najveći potencijalni korisnici tih sredstava, naročito proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (škole, vrtići, muzeji, kulturne ustanove, trgovačka društva i dr.), ali bez učinkovite unutarnje revizije koja je jedan od temeljnih preduvjeta za funkcioniranje sustava upravljanja i kontrola vezano uz korištenje sredstava iz fondova EU, mogućnosti korištenja istih se neće moći realizirati. Temeljem analize podataka iz zaprimljenih godišnjih izvješća korisnici proračuna državne i lokalne razine godišnjim planovima unutarnje revizije za 2012. planirali su obavljanje 485 unutarnjih revizija. Od toga je ukupno obavljeno 435 unutarnjih revizija ili 90% u odnosu na broj planiranih unutarnjih revizija (razlozi su primjerice, proširen opseg obavljenih revizija, nedostatni kapaciteti, obavljanje ad hoc revizija po nalogu čelnika). Većinu svojih aktivnosti unutarnja revizija usmjerila je na revizije područja koja se procjenjuju Upitnikom o iskalnoj odgovornosti (planiranje i izvršavanje proračuna/ inancijskog plana, javna nabava, računovodstvo, izvještavanje). Revizorske preporuke pretežno su se odnosile na izradu internih procedura, izradu, strukturu i sadržaj operativnih planskih dokumenata, jačanje prethodnih i naknadnih kontrola te razvoj sustava evidencija i izvješćivanja. Prema podacima iz Obje14

dinjenog godišnjeg izvješća, veliki je broj neprovedenih preporuka unutarnje revizije koji se odnosi na preporuke kojima je istekao rok za provedbu (od ukupno 1 480 neprovedenih preporuka, 763 su preporuke kojima je istekao rok provedbe). Stoga za preporuke unutarnje revizije koje nisu provedene prema planu djelovanja treba utvrditi razloge neprovođenja i poduzeti aktivnosti u svrhu njihove provedbe, a ubuduće čelnik korisnika proračuna treba osigurati provedbu prihvaćenih preporuka unutarnje revizije u skladu s rokovima, kako je navedeno u planovima djelovanja.

5. Zaključak Napori koje je posljednjih godina Republika Hrvatska intenzivno poduzimala u području sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru rezultirali su usvajanjem nove podzakonske regulative, stvaranjem organizacijskih i administrativnih kapaciteta te implementiranjem sustava u praksi na razini korisnika proračuna. Kako je riječ o složenim procesima koji zahtijevaju, odnosno uvode značajne promjene u načine upravljanja, u praksi se još nailazi na određene poteškoće koje usporavaju punu implementaciju i postizanje učinaka koji se očekuju. U cilju daljnjeg unaprjeđenja, aktivnosti u narednom razdoblju treba usmjeriti na: • unaprjeđenje strateškog planiranja i povezivanja s proračunom, uključujući i njegov razvoj na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, • izradu godišnjih planova rada koji bi trebali služiti u svrhu daljnje operacionalizacije provedbe strateških ciljeva, • razvoj pravnog okvira koji bi za lokalnu razinu propisao način donošenja etičkog kodeksa, imenovanje povjerenika za etiku i druga s time povezana pitanja, • unapređenje sustava izvješćivanja o rizicima, uključujući linije izvješćivanja o najznačajnijim rizicima s razine korisnika proračuna u njihovoj nadležnosti, • jačanje kontrolnih aktivnosti razvojem prethodnih i naknadnih kontrola u cilju osiguranja iskalne odgovornosti, • daljnji razvoj sustava riznice u cilju da se osiguraju potrebne informacije o troškovima, prihodima, imovini i obvezama, • daljnji razvoj metodologije rada unutarnje revizije u skladu sa širenjem opsega rada prema novim kriterijima uspostave unutarnje revizije (unutarnja revizija ministarstva, županija i velikih gradoTIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

• •

• •

va obavljat će i reviziju i za proračunske korisnike u sastavu), provedbu prihvaćenih, a neprovedenih preporuka unutarnje revizije, provjeru kvalitete aktivnosti unutarnje revizije i načina na koji se unutarnja revizija koristi i u kojoj mjeri se koristi od strane upravljačke strukture za potrebe procjene adekvatnosti i učinkovitosti uspostavljenih unutarnjih kontrola, jačanje stručnosti unutarnjih revizora koji obavljaju revizije programa EU, izobrazbu u dijelu inancijskog upravljanja i kontrola.

Daljnji rad na izgradnji transparentnog sustava inancijskog upravljanja i kontrola je zadaća Ministarstva inancija, Ministarstva uprave, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i svih ostalih korisnika proračuna od kojih se posebno očekuje aktivno sudjelovanje na implementaciji istog u praksi. U svrhu potpore daljnjeg razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru i u cilju bržeg otklanjanja slabosti utvrđenih Objedinjenim godišnjim izvješćem za 2012. g., Vijeće za unutarnju inancijsku kontrolu u javnom sektoru predložilo je Vladi Republike Hrvatske donošenje zaključka, koji obvezuje na izvršenje određenih mjera daljnjeg razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 26. rujna 2013., usvojila Zaključak kojim se prihvaća Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2012., te se zadužuju čelnici korisnika proračuna za provedbu sljedećih aktivnosti: • daljnji razvoj unutarnje revizije sukladno zakonskim i podzakonskim propisima koji uređuju unutarnju reviziju u javnom sektoru Republike Hrvatske , • provedbu prihvaćenih preporuka unutarnje revizije u skladu s rokovima, kako je navedeno u planovima djelovanja,

• za preporuke unutarnje revizije koje nisu provedene prema planu djelovanja utvrditi razloge neprovođenja i poduzeti aktivnosti u svrhu njihove provedbe, odnosno ako iste nije moguće provesti zbog određenih okolnosti, tada navedeno treba usuglasiti na razini čelnika korisnika proračuna i unutarnje revizije, • izrađivanje godišnjih planova rada sukladno Uredbi o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave. Pored gore navedenih mjera, važno je istaknuti i mjere kojima se zadužuju: • Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije da do 31. ožujka 2014. godine usuglasi i donese izmjene zakonodavnog okvira za regionalni razvoj, potrebne za unapređenje strateškog planiranja na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i povezivanje s proračunom. • Ministarstvo uprave da u suradnji s Ministarstvom inancija, Središnjom harmonizacijskom jedinicom, do sredine listopada 2013. godine sastavi uputu za izradu godišnjih planova rada. • Ministarstvo inancija, Središnja harmonizacijska jedinica, da tijekom siječnja/veljače 2014. godine osigura osposobljavanje zaposlenika ministarstava u cilju stručnog obavljanja kontrola na licu mjesta za isplaćena nacionalna sredstva u vidu subvencija, pomoći i donacija trgovačkim društvima i ustanovama u njihovoj nadležnosti. • Ministarstvo inancija, Središnja harmonizacijska jedinica, da tijekom listopada/studenoga 2013. godine organizira edukaciju o unutarnjim inancijskim kontrolama za lokalne dužnosnike. Navedeno je potrebno s obzirom na činjenicu, da su sredinom 2013. godine provedeni lokalni izbori, te se dio novoizabranih čelnika tek upoznaje sa sustavom inancijskog upravljanja i kontrola, unutarnjom revizijom i obvezom potpisivanja Izjave o iskalnoj odgovornosti.

Ako želite primati naše obavijesti, pošaljite mail na:

centar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

15


FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Hana Zoričić *

UDK 657.21

Iva Brkić **

Izmjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila Autorice u tekstu daju pregled izmjena Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila, odnosno pregled promjena u pitanjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti, na temelju kojeg će se sastavljati Izjava o iskalnoj odgovornosti za 2013. godinu.

1. Uvod Zakon o proračunu temeljni je propis kojim se uređuju proračunski procesi (priprema proračuna, izvršavanje proračuna, zaduživanje, računovodstvo i izvještavanje) i odnosi između institucija unutar sustava proračuna, kako na državnoj, tako i na lokalnoj, odnosno područnoj (regionalnoj) razini. Primjena Zakona o proračunu iz 2009. godine u praksi, ukazala je na potrebu za doradom pojedinih odredbi navedenoga Zakona, pa je tako Vlada Republike Hrvatske na 65. sjednici donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, koji je stupio na snagu 30. studenoga 2012. godine. Izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o proračunu rezultirale su potrebom usklađivanja usko povezanih podzakonskih propisa, među kojima i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (dalje u tekstu: Uredba). Ministarstvo inancija izradilo je Nacrt prijedloga uredbe o izmjeni Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila, te ga uputilo na mišljenje nadležnim tijelima. Izmjene navedene Uredbe odnose se na pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Upitnik). Budući da će čelnici sastavljati Izjavu o iskalnoj odgovornosti za 2013. godinu na temelju izmijenjenog Upitnika, u ovom se tekstu navode i detaljnije obrazlažu sve promjene.

*

Hana Zoričić, dipl. oec, Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

**

Iva Brkić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

16

2. Promjene u Upitniku 2.1. Planiranje proračuna/ inancijskog plana Upitnik i nadalje obuhvaća petnaest pitanja iz područja planiranja proračuna/ inancijskog plana na koja odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i svi proračunski i izvanproračunski korisnici, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini. Zbog izmjena i dopuna Zakona o proračunu, bilo je nužno izmijeniti dva pitanja iz ovoga područja, i to: Pitanje br. 6. Financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasi ikacijama te obrazloženje prijedloga inancijskog plana i plan razvojnih programa? Pozitivan odgovor na ovo pitanje dokazuje se preslikom, odnosno referencom izrađenog inancijskog plana kojeg je upravno vijeće, školski odbor ili drugo upravljačko tijelo proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave usvojilo i preslikom akta (odluke ili zaključka) sa sjednice upravnog vijeća, školskog odbora ili drugog upravljačkog tijela iz kojeg je vidljivo, da je inancijski plan donesen do 31. prosinca. Do sada je inancijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebao sadržavati prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasi ikacijama te obrazloženje prijedloga inancijskog plana i plan razvojnih programa. U Upitniku za 2013. godinu ovo pitanje se mijenja u skladu s izmjenama članka 29. Zakona o proračunu, te se plan razvojnih programa proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave više ne de inira kao sastavni dio inancijskog plana proračunskog TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako proračunski korisnik planira neki od razvojnih programa u iduće tri godine, primjerice dječji vrtić planira dograditi svoj objekt, svoje razvojne potrebe, odnosno izgradnju dodatnog krila zgrade dječjeg vrtića, tada će to nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ugraditi u svoj plan razvojnih programa. Pitanje br. 14. Proračun te izmjene i dopune i odluka o izvršavanju dostavljeni su Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu? Pozitivan odgovor na ovo pitanje dokazuje se preslikom, odnosno referencom dopisa dostavljenog Ministarstvu inancija. Na pitanje odgovaraju isključivo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a mogući su odgovori: da i ne. Kada je primjerice odluka o izvršavanju dostavljena Ministarstvu inancija, a pritom nije poštovan zakonski rok, tada odgovor na ovo pitanje mora biti: ne. U Upitniku za 2013. godinu ovo pitanje se mijenja u skladu s izmjenama članka 40. Zakona o proračunu tako da se ukida obveza dostave proračuna, izmjena i dopuna proračuna i odluke o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Državnom uredu za reviziju, dok i dalje ostaje obveza dostave istih Ministarstvu inancija, i to u propisanom roku. Izmjenama ove odredbe pristupilo se, jer se u praksi pokazalo kako nije jasno dostavlja li se odluka o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave isključivo Državnom uredu za reviziju, a ne i Ministarstvu inancija, kao niti dostavlja li se proračun te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave također i Državnom uredu za reviziju. Promjenom ove odredbe na prethodno naveden način, jasnije se određuje način dostavljanja proračuna, izmjena i dopuna proračuna i odluke o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, provjerom Izjava o iskalnoj odgovornosti u bitnome, koju provodi Ministarstvo inancija pokazalo je, kako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave griješe pri testiranju prije davanja odgovora na ovo pitanje. Bitno je naglasiti da se Upitnikom o iskalnoj odgovornosti za 2013., testiraju aktivnosti koje su se provodile u 2013. godini, bez obzira na to što su se one mogle odnositi na 2012. godinu. Dakle, prilikom testiranja ovog pitanja razmatra se je li proračun lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu s projekcijama za TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

2014. i 2015. godinu dostavljen Ministarstvu inancija. Stoga će valjan dokaz na ovo pitanje u Izjavi o iskalnoj odgovornosti za 2013. godinu predstavljati preslika, odnosno referenca dopisa dostavljenog Ministarstvu inancija u 2013. godini.

2.2. Izvještavanje U području izvještavanja, obveznici dostavljanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i dalje odgovaraju na šest pitanja. Mogući odgovori su da, ne i nije primjenjivo – N/P. Proračunski i izvanproračunski korisnici odgovaraju samo na prvo pitanje, dok jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju na sva pitanja iz ovog dijela. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu ukazala se potreba za izmjenom pitanja broj 66. iz Upitnika. Novi sadržaj ovoga pitanja glasi: Pitanje broj 66. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljen je Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana, nakon što ga je donijelo predstavničko tijelo odnosno u slučaju da ga predstavničko tijelo nije donijelo, u roku od 60 dana od dana podnošenja navedenog izvještaja predstavničkom tijelu. Članak 112. Zakona o proračunu de inira obvezu dostavljanja godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana, nakon što ga je donijelo predstavničko tijelo. U dijelu roka i obveze dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, jasnije se propisuje obveza dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, uređuje se pitanje dostave godišnjeg izvještaja Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju, u slučaju kada predstavničko tijelo nije donijelo isti. Dopunama članka 112. Zakona o proračunu propisano je da se i u ovom iznimnom slučaju navedeni izvještaj također dostavlja Ministarstvu inancija, i to u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom tijelu. Izmjenama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila ovo pitanje nadopunjeno je i za slučaj, kada predstavničko tijelo nije donijelo godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Takva situacija moguća je primjerice, ako je predstavničko tijelo raspušteno prije usvajanja izvještaja. Unatoč tome, 17


FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna je u roku od 60 dana od dana podnošenja izvještaja predstavničkom tijelu isti dostaviti Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju. Potvrdan odgovor na ovo pitanje daje se u slučaju kada je moguće u Predmet o iskalnoj odgovornosti, koji se čuva kod obveznika predaje Izjave, priložiti presliku odnosno referencu dopisa, kojim je godišnji izvještaj predan Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju, bez obzira je li predstavničko tijelo donijelo godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

3. Pravci daljnjih zakonskih promjena Predložene izmjene i dopune Uredbe proizlaze iz potrebe za usklađivanjem sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, te se odnose isključivo na Upitnik o iskalnoj odgovornosti. S obzirom na to da je u postupku izrada konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti, njegovim usvajanjem od Hrvatskog sabora bit će potrebno provesti izmjene i dopune Uredbe, kako bi se ista uskladila s navedenim propisom. Najavljene izmjene obuhvatit će Uredbu i Upitnik kao njen prilog, te će biti puno opsežnije s obzirom na to, da se odnose na nekoliko aspekata koje Zakon pokriva. Planiranim izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti proširit će se obuhvat obveznika predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti. Naime, do sada su se odredbe Zakona o iskalnoj odgovornosti odnosile na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (re-

gionalne) samouprave, utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, koji se vodi sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Namjera je da se izmjenama Zakona o iskalnoj odgovornosti, u dijelu obveze sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti, obuhvat proširi i na trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, te na trgovačka društva i druge pravne osobe u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Hrvatske ceste d.o.o. kao izvanproračunski korisnik, ali i trgovačko društvo, bile su, sukladno važećem Zakonu o iskalnoj odgovornosti i važećoj Uredbi, obveznik sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2011. i 2012. godinu. Kako ovaj primjer pokazuje, sukladno važećoj Uredbi, trgovačka društva bila su i do sada u mogućnosti popuniti Upitnik i temeljem njega sastaviti Izjavu o iskalnoj odgovornosti. Unatoč tome, intencija je da se, stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o iskalnoj odgovornosti, obuhvat pitanja iz Upitnika proširi isključivo namijenjena trgovačkim društvima. Zaključujemo kako će puno zahtjevnije i sveobuhvatnije promjene za obveznike davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti nastupiti prilikom izmjena i dopuna Uredbe u svrhu usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o iskalnoj odgovornosti o kojem se uskoro očekuje rasprava u Hrvatskom saboru.

NE PROPUSTITE U LISTOPADU I STUDENOM!

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE u Zagrebu, 22. listopad – 28. studeni 2013. godine, jednodnevni (8 sati) programi i dvodnevni (16 sati) programi • Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. • Potvrda o pohađanju Programa usavršavanja po završetku • Materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. Detaljniji program možete pogledati na 6. stranici magazina ili na internetskoj stranici: ww.tim4pin.hr. 18

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Nina Ban Glasnović *

UDK 336.2

Novine u primjeni zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Radi otklanjanja određenih dvojbi uočenih u praksi, te e ikasnijeg postizanja ciljeva Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi zacrtanih u kontekstu iskalne politike i mjera iz programa gospodarskog oporavka Vlada Republike Hrvatske je početkom rujna donijela Uredbu o izmjenama i dopunama navedenog (dalje u tekstu: Uredba). U članku se daje osvrt na sadržaj, praktične aspekte i provedbu odredbi ove Uredbe.

1. Uvod Imajući u vidu ciljeve i svrhu Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12 i 81/13, dalje u tekstu: Zakon), koji uređuje pitanja od iznimnog značaja za sve gospodarske subjekte i kojim se nastoji uvesti disciplina i pravovremeno ispunjavanje obveza, smanjiti nelikvidnost, omogućiti gospodarski oporavak i otklanjanje poremećaja u gospodarstvu, bilo je nužno donošenje ove Uredbe, kojoj je svrha otklanjanje određenih dvojbi uočenih u praksi, a u skladu je sa zacrtanim ciljevima iskalne politike i mjerama iz programa gospodarskog oporavka. Zbog svega navedenog, a temeljem članka 1. Zakona o ovlasti Republike Hrvatske da uredbama uređuje pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (NN, br. 108/12), radi se o Uredbi na temelju zakonske ovlasti ili kako je poznata u široj javnosti Uredba sa zakonskom snagom.

2. Sadržaj Uredbe 2.1. Pokretanje postupka Uredbom se točno propisuje tko podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, jer je dosadašnja formulacija mogla dovesti do različitog tumačenja, pogotovo od strane sudova. Tako je propisano da prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi Financijska agencija, odnosno nagodbeno vijeće.

2.2. Izvješće o inancijskom stanju Uredbom se dopunjuje sadržaj izvješća o inancijskom stanju i poslovanju dužnika iz članka 42. Zakona. Dužnika se obvezuje da svojim elaboratom o inancijskom stanju i poslovanju, iskaže, u obliku popisa, sve pokrenute postupke pred sudovima ili javnopravnim tijelima, koje dužnik vodi prema trećim. Navedena promjena je nužna, kako bi sudionici postupka predstečajne nagodbe, odnosno svi vjerovnici, imali uvid u dužnikovo cjelokupno inancijsko stanje i obveze, koje prema njemu imaju treće osobe, a koje potencijalno mogu biti presuđene, odnosno okončane u dužnikovu korist.

2.3. Prijava tražbina Rješenjem o otvaranju postupka predstečajne nagodbe određenog dužnika, pozvat će se svi vjerovnici da u roku od 30 dana od dana objave oglasa na internetskoj stranici Financijske agencije, prijave svoje tražbine. Vjerovnici su oglasom pozvani da prijave svoja potraživanja obrascima prijave tražbina, koji su dostupni na internetskim stranicama FINE, a tražbine prijavljuju prema uputama iz oglasa. Pravna osnova tražbine je činjenica za koju se veže stjecanje, promjena ili prestanak određenog prava. Vjerovnik u prijavi mora navesti visinu tražbine, što podrazumijeva glavni dug i kamatu obračunatu do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe. Prijava tražbine vjerovnika ne mora biti na službenom obrascu objavljenom na službenim stranicama Financijske agencije. Međutim, obrazac na kojem se prijavljuje tražbina mora sadržavati sve elemente kao i službeni obrazac, odnosno sve elemente propisane člankom 54. Zakona. Navedeni članak, Uredbom je postrožen, jer je propisano, da se prilikom dostave prijave tražbine, obvezuje vjerovnika za dostavu isprava iz kojih prijavljena tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje postojanje tražbine, jer se u suprotnom nagodbenom vijeću daje mogućnost odbacivanja nepotpunih prijava tražbina.

2.4. Plan inancijskog restrukturiranja  Nina Ban Glasnović, dipl. iur., savjetnica u Glavnom tajništvu Vlade RH. *

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Način na koji će se dužnici i vjerovnici dogovoriti o namirenju tražbine, ovisi o tome što predloži dužnik u planu inancijskog restrukturiranja. Financijsko 19


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE restrukturiranje je plan mjera koje je potrebno provesti da bi dužnik postao likvidan i solventan, a što sve mora sadržavati, detaljno je propisano člancima 43. i 44. Zakona. Ako plan inancijskog restrukturiranja ne bude prihvaćen, nagodbeno vijeće obustavlja postupak i donosi rješenje o obustavi postupka predstečajne nagodbe.

plaćanje i za vrijeme trajanja privremene mjere, iste će u Očevidniku zaprimiti i evidentirati, ali ih neće izvršavati. Ova promjena je nužna, jer se dužniku omogućuje deblokada računa i nastavak poslovanja, a ovrhovoditelju pruža zaštita od zlouporabe i zadržavanja prednosnoga reda u slučaju, ako se postupak predstečajne nagodbe ne otvori.

Uredbom se dopunjavaju odredbe članka 64., kojima se regulira dostava plana inancijskog restrukturiranja nakon održanog ročišta za glasovanje na kojem prvotni plan inancijskog restrukturiranja sačinjen od strane dužnika nije prihvaćen, a vjerovnici čije tražbine čine natpolovičnu većinu svih utvrđenih tražbina usuglasili su se da će dostaviti izmijenjeni plan inancijskog restrukturiranja. Ako dužnik nije suglasan s planom, koji dostave vjerovnici, u roku 8 dana može predložiti novi plan inancijskog restrukturiranja, te mu nagodbeno vijeće sukladno novoj dopuni može produžiti taj rok još za 15 dana.

Nakon sklapanja predstečajne nagodbe nije dopušteno pokretanje ovršnog, upravnog ili parničnog postupka protiv dužnika, radi utvrđenja i ostvarenja tražbine, koja je nastala prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, a u tom postupku nije prijavljena od strane vjerovnika niti je tu tražbinu dužnik uvrstio u popis obveza prema istima. Ovršne isprave koje se odnose na tražbine iz predstečajne nagodbe, gube u odnosu na dužnika pravnu snagu.

Dužniku se omogućuje da, nakon ročišta za glasovanje na kojem plan nije izglasan, još dva puta ponudi izmijenjeni plan inancijskog restrukturiranja do novog ročišta za glasovanje, a sve kako bi se postigao dogovor s vjerovnicima, sklopila nagodba i izbjegao stečaj. Ako dužnik niti u produženom roku od 15 dana, niti u dodatnom roku od 15 dana, ne dostavi novi, odnosno izmijenjeni plan inancijskog restrukturiranja, postupak predstečajne nagodbe se obustavlja.

2.5. Uvažavanje novih okolnosti U praksi provedbe postupaka predstečajnih nagodbi mogu nastupiti okolnosti koje dovode do dodatnih saznanja te se dopunom postojećih odredbi omogućuje i vjerovnicima i dužniku nastavak započetog postupka bez značajnog produljenja roka trajanja postupka, uz zadržavanje krajnjeg ishoda mirnog dogovora umjesto pokretanja stečajnog postupka. Ovo je i najvažniji razlog zbog kojeg se ova Uredba donosi sa zakonskom snagom.

2.6. Zaprimanje i provođenje osnova za plaćanje Predloženim izmjenama u članku 12. Uredbe omogućuje se zaprimanje osnova za plaćanje vjerovnika prioritetnih tražbina i nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, kako se ti vjerovnici ne bi doveli u nepovoljniji položaj, budući da ne prijavljuju svoje tražbine u postupak predstečajne nagodbe. Ujedno se onemogućuje dužniku izbjegavanje plaćanja prioritetnih tražbina. Uredbom se također propisuje, ako Financijska agencija zaprimi osnove za 20

S obzirom na navedeno, Uredbom je propisano, ako Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret dužnika nakon objave sklopljene predstečajne nagodbe, a osnova za plaćanje je donesena prije datuma otvaranja postupka predstečajne nagodbe, Financijska agencija osnovu za plaćanje neće evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, nego će je vratiti podnositelju uz obrazloženje, osim ako se radi o vjerovniku prioritetne tražbine. Financijska agencija će evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje i izvršavati osnove za plaćanje na teret dužnika donesene, samo nakon datuma otvaranja postupka predstečajne nagodbe. Također je propisano i postupanje Financijske agencije u vezi s provedbom ovrhe po računima dužnika pojedinca, pa će u tom slučaju Financijska agencija evidentirati i izvršavati samo osnove za plaćanje koje se odnose na tražbine koje ne proizlaze iz ili nisu povezane s obavljanjem djelatnosti dužnika pojedinca npr. stambeni krediti.

3. Zaključno Zaključno, zbog navedenoga i otklanjanja određenih dvojbi uočenih u praksi prilikom provedbi postupaka predstečajnih nagodbi, donošenjem ove Uredbe otklanjaju se smetnje i nedostaci u navedenim postupcima, a koji su u skladu s osnovnim načelima Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Stoga je predloženo da se odredbe Uredbe primjene i na već pokrenute postupke, ali u kojima nisu poduzete postupovne radnje. Tako će se omogućiti nastavak već otvorenih postupaka i rješavanje vjerovničko-dužničkih odnosa, inancijsko restrukturiranje dužnika i uspostava njegove likvidnosti i solventnosti te stvaranje povoljnijih uvjeta za namirenje tražbine vjerovnika. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


RAČUNOVODSTVO Stjepan Jusup *

UDK 657.2

Ivana Jakir-Bajo **

Primjena organizacijske i programske klasi ikacije kod izrade proračuna JLP(R)S Kod izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ključno je pridržavati se propisanih proračunskih klasi ikacija. Autori u tekstu ukazuju na nepravilnosti u dosadašnjoj primjeni klasi ikacija, te daju pregled izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 120/13), koje valja uvažiti već u postupku izrade proračuna za 2014. i projekcija za 2015. i 2016. godinu.

1. Uvod Ministarstvo inancija svake godine sastavlja upute za izradu lokalnih proračuna u kojima ključno mjesto zauzima i metodologija za izradu proračuna, te propisi kojima se ona de inirana. To su: Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) i podzakonski akti kojima se regulira provedba Zakona, ponajprije Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) i Pravilnik o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 26/10 i 120/13). Proračunske klasi ikacije okvir su kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru inanciranja. Pravilnikom o proračunskim klasi ikacijama propisuje se obveza primjene proračunskih klasi ikacija (i sustava brojčanih oznaka i naziva) za sve proračune i proračunske korisnike u procesima planiranja, izvršavanja, računovodstvenog evidentiranja i izvještavanja. Nove Upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016. godinu stavljaju naglasak upravo na primjenu proračunskih klasi ikacija, što je potaknuto analizom primjene organizacijske i programske klasi ikacije u proračunima jedinica za 2013. godinu, koju je napravilo Ministarstvo inancija, kao i promjenama u Pravilniku o proračunskim klasi ikacijama. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskim klasi ikacijama objavljen je 27. rujna 2013. godine u Narodnim novinama, br. 120/13, a pregled promjena daje se u nastavku teksta. *

Stjepan Jusup, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

**

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

2. Primjena programske klasi ikacije Programska klasi ikacija prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova: aktivnosti i projekata, deiniranih u skladu s aktima planiranja te ciljevima i zadaćama proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Programska klasi ikacija se do stupanja na snagu izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskim klasi ikacijama uspostavljala de iniranjem glavnih programa, programa te aktivnosti i projekata. Izmjenama i dopunama Pravilnika ukidaju se glavni programi. To znači da se u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014., i projekcijama za 2015. i 2016., koji se dostavljaju na usvajanje predstavničkom tijelu ne iskazuju glavni programi, premda se oni za interne potrebe mogu zadržati. Program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkog cilja. Aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom. Projekt je dio programa za koji je unaprijed de inirano vrijeme trajanja (rok početka i završetka provođenja). Projekt može biti tekući i kapitalni. Tekući projekt ne povećava, a kapitalni povećava vrijednost ne inancijske imovine u bilanci. Brojčane oznake i nazivi programske klasi ikacije sastoje se od brojčanih oznaka i naziva programa te brojčanih oznaka i naziva njihovih sastavnih dijelova: aktivnosti i projekata. Na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upravni odjel za inancije, odnosno jedinstveni upravni odjel jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuje oznake programa i njihovih sastavnih dijelova jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskim korisnicima u njihovoj nadležnosti. Središnja država (Ministarstvo inancija) ne propisuje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovim korisnicima programsku klasiikaciju, ali se Pravilnikom obvezuje primjena propisane strukture programske klasi ikacije i oznaka programa, aktivnosti i tekućeg ili kapitalnog projek21


RAČUNOVODSTVO ta. Oznaka programa sastoji se od četveroznamenkaste brojke u rasponu od 1000 do 9999. Brojčana oznaka aktivnosti, tekućeg ili kapitalnog projekta je sedmeroznamenkasta oznaka koja se sastoji od slova A, T ili K, i šesteroznamenkastog broja u rasponu od 100001 do 999999. Zbog uočenih manjkavosti u de iniranju samih programa, kao i neujednačenosti u primjeni, Uputama za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016., daje se prijedlog programa, koji je temeljen na najboljoj međunarodnoj praksi u de iniranju programa za lokalne i regionalne razine te propisanim nadležnostima. To su slijedeći programi: 1. Razvoj civilnog društva 2. Zaštita prava nacionalnih manjina 3. Zaštita i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom 4. Javna uprava i administracija 5. Organiziranje i provođenje zaštite i spašavanja 6. Razvoj i upravljanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i zaštite voda 7. Potpora poljoprivredi 8. Razvoj i sigurnost prometa 9. Održavanje komunalne infrastrukture 10. Upravljanje imovinom 11. Jačanje gospodarstva 12. Visoko obrazovanje 13. Poticanje razvoja turizma 14. Zaštita okoliša 15. Prostorno uređenje i unapređenje stanovanja 16. Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja 17. Predškolski odgoj 18. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje 19. Razvoj sporta i rekreacije 20. Promicanje kulture 21. Socijalna skrb 22. Zdravstvo

nose prava i odgovornosti) cjeline proračuna i korisnika proračuna, koje odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve. Ovakvim sadržajem organizacijske klasi ikacije jasno ukazuju na vezu između ekonomske, programske i organizacijske klasi ikacije, u smislu da svaka jedinica ima proračun kojim raspolaže za izvršavanje programa (aktivnosti i projekata), koji su joj određeni i čime ostvaruju postavljene ciljeve. Organizacijska klasi ikacija uspostavlja se de iniranjem razdjela, glava i proračunskih korisnika. Razdjel je de iniran kao organizacijska razina utvrđena za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna, a sastoji se od jedne ili više glava. Status razdjela proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dodijeliti izvršnom tijelu, predstavničkom tijelu i upravnim tijelima. Glava je definirana kao organizacijska razina utvrđena za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna, a sastoji se od jednog ili više proračunskih korisnika. Navedena definicija glave izazivala je dvojbe u primjeni, stoga su odredbe Pravilnika o proračunskim klasifikacijama dopunjene tako, da je iznimno, od prethodno navedene definicije, kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čije glave nemaju proračunske korisnike, glava istovjetna razdjelu, dok kod onih čije glave imaju proračunske korisnike, jedna od glava može biti istovjetna razdjelu. Primjer isječka organizacijske klasi ikacije, uspostavljenje sukladno odredbama Pravilnika o proračunskim klasi ikacijama, daje se u nastavku:

3. Primjena organizacijske klasi ikacije

RAZDJEL 003: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNIŠTVO GLAVA 00301: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNIŠTVO RAZDJEL 004: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I ŠKOLSTVO GLAVA 00401: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I ŠKOLSTVO GLAVA 00402: DJEČJI VRTIĆ “XY” GLAVA 00403: “DOM MLADIH” GLAVA 00404: OSNOVNE ŠKOLE RAZDJEL 005: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB GLAVA 00501: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB GLAVA 00502: DJEČJI DOM “XZ”

Organizacijska klasi ikacija sadrži povezane i međusobno usklađene (hijerarhijski i s obzirom na od-

Proračunski korisnik je treća organizacijska razina i pripada samo jednoj glavi razdjela.

Dakle, primjena predloženih programa nije obvezna za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Riječ je o preporuci za koju je vrlo vjerojatno da će u idućim godinama postati i obveza utvrđena Pravilnikom o proračunskim klasi ikacijama.

22

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


RAČUNOVODSTVO Razdjelima, glavama i proračunskim korisnicima dodjeljuju se brojčane oznake i nazivi, kako je propisano Pravilnikom:

Primjer isječka loše primjene organizacijske, programske i ekonomske klasi ikacije, daje se u nastavku:

• troznamenkasta brojka za razdjel; • peteroznamenkasta brojka za glavu, s time da prve tri znamenke označavaju pripadnost razdjelu, a četvrta i peta znamenka označavaju glavu unutar razdjela; • dvoznamenkaste, troznamenkaste, četveroznamenkaste ili peteroznamenkaste brojke za proračunskog korisnika – ove brojčana oznake preuzimaju se iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika, odnosno tablice 1. – Popis proračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dostupna na linku: http:// narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_60_1476.html). Za naziv razdjela i proračunskog korisnika preuzima se točan naziv iz propisa, rješenja ili odgovarajućeg akta. Organizacijska klasi ikacija čini kostur proračuna i kada se krene u njeno de iniranje trebalo bi voditi računa o unutarnjem ustroju jedinice. Podlogu za formiranje dobre organizacijske klasi ikacije u svakom slučaju treba tražiti u odluci o unutarnjem ustroju i povezanim aktima. Ministarstvo inancija provelo je analizu organizacijskih klasi ikacija na uzorku od 71 proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Rezultati su pokazali da je samo 24%, odnosno 17 jedinica izradilo organizacijsku klasi ikaciju u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskim klasi ikacijama. Ostalih 76% ili 54 jedinice nije ispravno primijenilo propisanu organzacijsku klasi ikaciju, od čega je kod 37 jedinica utvrđeno iznimno nepoznavanje organizacijske, ali i drugih proračunskih klasi ikacija.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Dobro postavljena organizacijska klasi ikacija kojom se odražava živuća organizacijska struktura jedinice svakom zainteresiranom građaninu treba pružiti dovoljno informacija o visini sredstava, kojom pojedini organizacijski dio upravlja i raspolaže, ali i odgovornoj osobi, koja prestaje biti isključivo rukovodeća osoba za inancije.

23


RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo *

UDK 657.2

Devetomjesečni inancijski izvještaji nepro itnih organizacija Nepro itne organizacije obvezne su do 21. listopada 2013. godine predati devetomjesečni inancijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. Ministarstvo inancija Uputom podsjeća obveznike na navedenu obvezu, čiji se pregled daje ovim tekstom.

1. Uvod Uputa za izradu i predaju inancijskog izvještaja nepro itnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine, koju donosi Ministarstvo inancija objavljena je na internetskim stranicama Ministarstva inancija (www.m in.hr) 24. rujna 2013. godine. Navedena Uputa ne donosi ništa novo, već se obveznici podsjećaju na rokove izrade i predaje devetomjesečnog inancijskog izvještaja. Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna nepro itne organizacije sastavljaju skraćeni račun prihoda i rashoda. Skraćeni račun prihoda i rashoda sustavni je pregled prihoda i rashoda, te je predviđen za potrebe statističkog i inancijskog izvještavanja. Uz skraćeni račun prihoda i rashoda nije potrebno sastavljati bilješke, jer je člankom 65., stavkom 5. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09) deinirano da su bilješke detaljnija razrada i dopuna podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda.

2. Obveznici i rokovi predaje devetomjesečnog inancijskog izvještaja Za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine sastavlja se skraćeni račun prihoda i rashoda, koji se predaje Financijskoj agenciji za potrebe Ministarstva inancija i Državnog zavoda za statistiku, u roku od 20 dana od isteka izvještajnog razdoblja. Pod institucijom ovlaštenoj za obradu podataka podrazumijeva se Financijska agencija (FINA). Dakle, rok za predaju inancijskog izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine je 21. listopada. Obrazac: S-PR-RAS-NPF moguće je predati: • u elektroničkom obliku s ugrađenim kontrolama, koji se može pronaći na internetskim stranicama *

 Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

24

Ministarstva inancija (www.m in.hr→ Državna riznica→ Računovodstvo→ Nepro itno računovodstvo→ Financijski izvještaji za nepro itne organizacije s ugrađenim kontrolama) i FINA-e, ili • putem papirnatih obrazaca. Uz elektroničku verziju obrasca predaje se i ispis Referentne stranice ovjeren potpisom osobe ovlaštene za zastupanje i pečatom. Zbog pogrešaka koje su moguće pri ručnom unosu podataka iz papirnatih obrazaca u bazu FINE, preporuka je predavati izvještaj u elektroničkom obliku. FINI je potrebno predati inancijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine, i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvještavanja pa svi stupci imaju vrijednost 0. Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda, jer za vođenje računa otvorenih u bankama nepro itne organizacije primaju račune koje je, bez obzira jesu li plaćeni, potrebno provesti u poslovnim knjigama i na inancijskim izvještajima iskazati rashod. Skraćeni račun prihoda i rashoda čuva se do dana predaje skraćenog računa prihoda i rashoda za devet mjeseci sljedeće godine.

3. Sadržaj Obrasca: S-PR-RAS-NPF U Obrascu: S-PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci: • • • •

stupac 1 – broj računa iz računskog plana; stupac 2 – naziv računa; stupac 3 – AOP oznaka; stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine; • stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine; • stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala). Nepro itne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine popunjavaju sve stupce Obrasca: S-PR-RAS-NPF, uključujući stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine i stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine. Ovaj devetomjesečni inancijski izvještaj naziva se skraćeni račun prihoda i rashoda, jer svojim sadržajem podsjeća na račun prihoda TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


RAČUNOVODSTVO i rashoda kojeg nepro itne organizacije sastavljaju na polugodištu i na kraju godine. Ipak, ovaj izvještaj znatno je kraći, jer ne obuhvaća sve račune računskog plana na razini odjeljka kao račun prihoda i rashoda. Obrazac: S-PR-RAS-NPF može se podijeliti na četiri dijela. I. Prvim dijelom Obrasca, od AOP 001 do AOP 014, obuhvaćeni su podaci o prihodima i rashodima na drugoj razini računskog plana – razini odjeljka. U ovom dijelu Obrasca uspostavljene su kontrole na: • AOP 001 Prihodi koji su jednaki zbroju od AOP 002 do AOP 007; • AOP 008 Rashodi koje su jednaki zbroju od AOP 009 do AOP 014. II. Drugi dio Obrasca obuhvaća dodatne podatke od AOP 015 do AOP 037. Kao i u Obrascu: PR-RASNPF, i ovdje se traže statistički podaci o prosječnom broju radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja i na osnovi sati rada. Ostali dodatni podaci obuhvaćaju uglavnom podatke o rashodima na trećoj (razini podskupine) ili četvrtoj razini računskog plana (izuzev podatka o ukupnim prihodima po posebnim propisima iz proračuna na AOP 017). Kako se u ovom dijelu ne mogu uspostaviti matematičke kontrole između AOP oznaka, uspostavljen je kontrolni zbroj na AOP 038 na kojem se treba iskazati ukupan zbroj podataka na AOP 015 do AOP 037. III. Sadržaj trećeg dijela Obrasca, od AOP 039 do AOP 044, ukazuje na činjenicu da je ovaj izvještaj izrađen i za potrebe Državnog zavoda za statistiku, kako bi zamijenio dosadašnji statistički Obrazac: TSI-N. U ovom dijelu od nepro itnih organizacija traži se iskazivanje vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu. Isječak iz Obrasca: S-PR-RAS-NPF VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJA U NOVU DUGOTRAJNU IMOVINU 051 052 053 054

Građevinski objekti u pripremi Postrojenja i oprema u pripremi Prijevozna sredstva u pripremi Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi Ostala nematerijalna proizvedena imovina u 055 pripremi 056 Ostala ne inancijska imovina u pripremi

AOP 039 040 041 042 043 044

Cilj prikupljanja podataka od AOP 039 do AOP 044 je mogućnost obračuna investicija u dugotrajnu imovinu u kraćim vremenskim razdobljima, odnosno tromjesečjima. Pri tome je važno naglasiti, da se u navedene AOP oznake Obrasca: S-PR-RAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne imovine na 30. rujna 2013. godine TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

iskazano na bilančnim kontima od 051 Građevinski objekti u pripremi do 056 Ostala ne inancijska imovina u pripremi. Prema obrazloženjima Državnog zavoda za statistiku pod pojmom: Vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu, obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje, te popravci dugotrajne imovine. Ostvarenim investicijama u novu dugotrajnu imovinu smatraju se nabave od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlastitoj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabave opreme u trgovini, te nabave imovine od privatnih osoba, odnosno investicijska dobra, koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih korisnika tih dobara. Vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje se po kupovnim cijenama tj. obuhvaća sve transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (naknade bilježnicima, inženjerima, pravnicima i sl.) i sve poreze, koji se plaćaju na prijenos. U ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu, budući da izravno utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji. Nabave se smatraju ostvarene u trenutku promjene vlasnika, a kod građevinskih radova nabava je de inirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama. Investicije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaganja u nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i ulaganja u stambene objekte. Investicije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade, te ulaganja u važnija poboljšanja zemljišta. Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja u rudarska istraživanja, računalne programe, patente, prava, licence, književna i umjetnička djela. Podaci obuhvaćaju i nabavu dugotrajne imovine inancijskim leasingom. U iskazane podatke ne uključuje se nabava zemljišta, jer se transakcije nabave i prodaje poništavaju na razini države. IV. Četvrti dio Obrasca: S-PR-RAS- NPF prati bilančnu poziciju – stanje zaliha na dan 1. siječnja i na dan 30. rujna 2013. godine. Budući da se od AOP 039 do AOP 045 ne mogu uspostaviti matematičke i/ili logičke kontrole, na AOP 046 uspostavljen je kontrolni zbroj. 25


RAČUNOVODSTVO Mladenka Karačić *

UDK 657.2

Računovodstvo PDV-a u sustavu proračuna Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost donijeli su niz novina za postojeće porezne obveznike, ali i za proračunske subjekte i nepro itne organizacije, koje to do sada nisu bili. Promjenom zakonodavnog okvira još u 2010. godini, dio je proračunskih korisnika (ustanove u zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi, obrazovanju) postao obveznikom poreza na dodanu vrijednost za dio djelatnosti, odnosno isporuka koje nisu od javnog interesa, odnosno nisu uključene u porezna oslobođenja. Od 1. srpnja 2013. godine i ministarstva, državni uredi Vlade Republike Hrvatske, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama, ali i gradovi, općine i županije koje se prema Zakonu ne smatraju poduzetnicima, mogu postati porezni obveznici ili osobe registrirane za potrebe poreza na dodanu vrijednost. Uvažavajući ove nove okolnosti, autorica sažeto na primjerima prikazuje sheme knjiženja vezane za iskazivanje pretporeza, porezne obveze te samog obračuna i plaćanja porez na dodanu vrijednost u sustavu proračuna.

1. Uvod Proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji postaju obveznici poreza na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV), provode knjigovodstvene evidencije obveza za porez na dodanu vrijednost, potraživanja za pretporez i obračuna. Računskim planom za proračune i proračunske korisnike već su predviđeni računi na kojima se knjiže obveze i potraživanja za PDV, budući da je dio proračunskih korisnika već 2010. godine za gospodarsku djelatnost postao obveznikom PDV-a. Međutim, evidencije kod proračunskih korisnika ovise i o tomu jesu li uključeni u sustav riznice ili pak posluje preko svog poslovnog žiro-računa. Obveza za PDV-e nastaje po obračunskom načelu, dakle bez obzira je li vrijednost isporučenih dobara i usluga naplaćen. U tom slučaju, nerijetko se sredstva za plaćanje PDV-a osiguravaju iz drugih raspoloživih izvora inanciranja.

2. Proračunski korisnik u sustavu PDV-a U nastavku se prikazuju različiti slučajevi evidencija, i to na hipotetskom primjeru u kojem je: *  Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

26

• obveznik PDV-a u obračunskom razdoblju izdao izlaznih računa za oporezive isporuke, u iznosu od 12.500 kn, od čega je osnovica10.000 kn i PDV 2.500 kn; • obveznik PDV-a primio u istom obračunskom razdoblju ulaznih računa, u iznosu od 5.000 kn od čega je osnovica 4.000 kn i PDV 1.000 kn. PDV ima pravo u cijelosti iskazati kao pretporez, jer se odnosi na oporezive isporuke; • obveznik PDV-a u obračunskom razdoblju naplatio prihode u iznosu od 10.000 kn, od čega je osnovica 8.000 kn i PDV 2.000 kn.

2.1. Evidencije kod proračunskog korisnika, koji posluje preko svog računa Opis 1. Izdana IFA Obračun prihoda 2. Primljena UFA

3. Naplaćeni prihod

4. Plaćanje UFE 5. Obračun PDV-a

6. Plaćanje PDV-a

Račun 16615 96615 23921 32 12421 232 11121 16615 96615 66151 232 11121 23921 12421 23922 23922 11121

Duguje 12.500

Potražuje 10.000 2.500

4.000 1.000 5.000 10.000 10.000 8.000 8.000 5.000 5.000 2.500 1.000 1.500 1.500 1.500

Proračunski korisnik izdani račun evidentira zaduženjem računa skupine 16 Potraživanja za prihode poslovanja za bruto iznos, uz odobrenje računa skupine 96 Obračunati prihodi poslovanja za osnovicu, te osnovnog računa 23921 Obveze za porez na dodanu vrijednost kod obveznika PDV-a za iznos poreza na dodanu vrijednost. Naplatu izlaznog računa evidentira zaduženjem računa novčanih sredstava, te odobrenjem računa skupine 16 Potraživanja za prihode poslovanja za bruto iznos. Istovremeno se za iznos osnovice zadužuje račun skupine 96 Obračunati prihodi poslovanja, te odobrava račun prihoda iz podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


RAČUNOVODSTVO Iznos osnovice preračunava se iz ukupno naplaćenog bruto iznosa. Primljeni ulazni račun za koji se ostvaruje pravo na odbitak pretporeza proračunski korisnik evidentira zaduženjem računa iz skupine 32 Materijalni rashodi ili razreda 4 Rashodi za nabavu ne inancijske imovine za iznos osnovice te računa 12421 Potraživanje za pretporez kod obveznika PDV-a za iznos PDV-a, uz odobrenje računa podskupine 232 Obveze za materijalne rashode odnosno 24 Obveze za nabavu ne inancijske imovine za bruto iznos. Proračunski korisnik ulazni račun evidentira temeljem načela nastanka događaja, bez obzira je li izlazni račun naplaćen. Plaćeni ulazni račun evidentira se zaduženjem računa iz podskupine 232 Obveze za materijalne rashode, odnosno 24 Obveze za nabavu ne inancijske imovine te odobrenjem računa novčanih sredstava. Po isteku obračunskog razdoblja (mjesečno) radi se obračun PDV-a, što se evidentira zaduženjem računa 23921 Obveze za porez na dodanu vrijednost kod obveznika PDV-a, za ukupan iznos zaračunat po svim izdanim izlaznim računima u obračunskom razdoblju, te odobrenjem računa 12421 Potraživanje za pretporez kod obveznika PDV-a za ukupan iznos pretporeza u svim primljenim ulaznim računima u obračunskom razdoblju, koji se temeljem Zakona o porezu na dodanu vrijednost može priznati kao pretporez. Ako je obveza veća od pretporeza, za razliku se odobrava račun 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu. Plaćanje PDV-a evidentira se zaduženjem računa 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu, te odobrenjem računa novčanih sredstava. Knjiženja se istovjetno provode i u slučajevima kada se pravo na pretporez utvrđuje na temelju akontacionog koe icijenta za podjelu pretporeza, s time što je naravno svota iskazanog pretporeza manja, a porezna obveza za uplatu razmjerno veća.

2.2. Evidencije kod proračunskog korisnika uključenog u sustav riznice JLP(R)S-a Opis 1.Izdana IFA Obračun prihoda

Račun 16615 96615 23921 2. Primljena UFA 32 12421 232 3. Prihod naplaćen u 16721 riznicu 16615 96615 66151 TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Duguje 12.500

Potražuje 10.000 2.500

4. Plaćanje UFE 5. Obračun PDV-a

6. Plaćanje PDV-a

10.000 8.000

5.000 2.500 1.000 1.500 1.500 1.500

Plaćeni ulazni račun evidentira se zaduženjem računa iz podskupine 232 Obveze za materijalne rashode odnosno 24 Obveze za nabavu ne inancijske imovine te odobrenjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun za bruto iznos ulaznog računa. Obračun PDV-a evidentira na isti način, kao i kod korisnika, koji posluje preko svog računa, dok se plaćanje obveze za PDV evidentira zaduženjem računa 23922 Obveze za porez na dodanu vrijednost po obračunu, te odobrenjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun.

2.3. Evidencije u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave Opis 1. Naplaćeni prihod 2. Knjiženje UFE

3. Plaćanje UFE 4. Izdana IFA Obračun prihoda 5. Obračun PDV-a

6. Plaćanje PDV-a

10.000 8.000

5.000

Proračunski korisnik koji je uključen u sustav riznice, izdani i primljeni račun evidentira na isti način kao i korisnik, koji posluje preko svog računa. Prihod naplaćen u riznicu evidentira zaduženjem računa 16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun, te odobrenjem računa skupine 16 Potraživanja za prihode poslovanja za bruto iznos. Istovremeno se za iznos osnovice zadužuje račun skupine 96 Obračunati prihodi poslovanja, te odobrava račun prihoda iz podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.

4.000 1.000 5.000

232 16721 23921 12421 23922 23922 16721

7. Zatvaranje obračunatog prihoda u riznici

Račun 11121 66151 32 12421 232 232 11121 16615 96615 23921 23921 12421 23922 23922 11121 96615 16615 66151

Duguje 10.000

Potražuje 10.000

4.000 1.000 5.000 5.000 5.000 12.500 10.000 2.500 2.500 1.000 1.500 1.500 1.500 8.000 10.000 2.000

27


RAČUNOVODSTVO Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave evidentira naplaćeni vlastiti prihod proračunskog korisnika iz svoje nadležnosti zaduženjem računa novčanih sredstava i odobrenjem računa prihoda iz podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga za bruto iznos. Po isteku obračunskog razdoblja proračunski korisnik dostavlja jedinici nalog za preknjiženje temeljem kojeg jedinica evidentira obračun prihoda i poreza na dodanu vrijednost, a nakon plaćanja poreza na dodanu vrijednost zatvara obvezu. Na isti način provode se evidencije namjenskih prihoda koje ostvaruje proračunski korisnik u sustavu poreza na dodanu vrijednost.

3.2. Evidencije kod JLP(R)S koja nema pravo na odbitak pretporeza Opis 1. Izdana IFA Obračun prihoda 2. Knjiženje UFE 3. Naplaćeni prihod

4. Plaćanje UFE

3. JLP(R)S u sustavu PDV-a

5. Obračun PDV-a

3.1. Evidencije kod JLP(R)S koja ima pravo na odbitak pretporeza

6. Plaćanje PDV-a

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daje u najam poslovni prostor i ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti iz ulaznih računa, koji se odnose na troškove tog prostora. Opis 1. Izdana IFA Obračun prihoda 2. Knjiženje UFE

3. Naplaćeni prihod

4. Plaćanje UFE 5. Obračun PDV-a

6. Plaćanje PDV-a

Račun 16422 96422 23921 32 12421 232 11111 16422 96422 64225 232 11111 23921 12421 23922 23922 11111

Duguje Potražuje 12.500 10.000 2.500 4.000 1.000 5.000 10.000 10.000 8.000 8.000 5.000 5.000 2.500 1.000 1.500 1.500 1.500

Knjiženja se istovjetno provode i u slučajevima kada se pravo na pretporez utvrđuje na temelju akontacionog koe icijenta za podjelu pretporeza, s time što je naravno svota iskazanog pretporeza manja, a porezna obveza za uplatu razmjerno veća.

www.tim4pin.hr 28

Račun 16422 96422 23921 32 232 11111 16422 96422 64225 232 11111 23921 23922 23922 11111

Duguje Potražuje 12.500 10.000 2.500 5.000 5.000 10.000 10.000 8.000 8.000 5.000 5.000 2.500 2.500 2.500 2.500

U Izvještaju o novčanom tijeku u Obrascu: NT, naplaćeni PDV jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave će se iskazati na poziciji AOP 216 Ostali nespomenuti primici, dok će se plaćeni pretporez po ulaznom računu, iskazati na poziciji AOP 223 Ostali nespomenuti izdaci. Ako je jedinica npr. uređivala poslovni prostor, pa je iznos ulaznih računa u obračunskom razdoblju veći od iznosa izdanih računa, a po primljenim računima ima pravo na pretporez, po isteku obračunskog razdoblja ima pravo na povrat pretporeza, kao što je prikazano u tablici u nastavku. Opis 1. Izdana IFA Obračun prihoda 2. Knjiženje UFE

3. Naplaćeni prihod

4. Plaćanje UFE

5. Obračun PDV-a

6. Naplaćeni povrat PDV-a

Račun 16526 96526 23921 42231 12421 24223 96526 16526 16711 24223 67111 16711 23954 23921 12421 12422 23954 12422

Duguje Potražuje 12.500 10.000 2.500 20.000 5.000 25.000 10.000 12.500 2.500 25.000 20.000 2.500 2.500 2.500 5.000 2.500 2.500 2.500

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


JAVNA NABAVA Zoran Blažević *

UDK 347.2

Postupak i primjeri pravne zaštite u sustavu javne nabave Izmjenama Zakona o javnoj nabavi u proteklih pet godina postupak pravne zaštite postao je kompleksan pravni postupak za čije je vođenje potrebno speci ično znanje. Obveza dokazivanja pravnog interesa te dostavljanja svih dokaza vezanih za dokazivanje činjenica na kojima se temelji zahtjev žalitelja približilo je ovaj postupak parničnom postupku. U ovom članku se obrađuje pravna zaštita u sustavu javne nabave, koja je normirana u dijelu IV. ZJN-a, gdje se detaljno obrazlažu obveze i prava žalitelja, naručitelja i odabranog ponuditelja u postupku pred DKOM-om, te se objašnjava pitanje pravnog interesa za ulaganje žalbi i korištenje različitih dokaznih sredstava.

1. Uvod U prethodnom broju časopisa obrađen je institucionalni ustroj sustava javne nabave i dana su objašnjenja o radu i funkcioniranju Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM ili Državna komisija), koja je osnovana Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 117/03). DKOM predstavlja samostalno i nezavisno drugostupanjsko državno tijelo nadležno za rješavanje žalbi u sustavu javne nabave Republike Hrvatske. Ova institucija nadležna je za rješavanje žalbenih postupaka u postupcima javnih nabava, postupcima dodjele koncesija, te u postupcima dodijeljivanja ugovora u javno-privatnim partnerstvima. Trenutno ustrojstvo DKOM-a normirano je Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 18/13). Kako bi uspjeli ostvariti svoja prava u postupku pred DKOM-om, potrebno je poznavati Zakon o javnoj nabavi, niz drugih zakonskih tekstova te upravni i parnični postupak. Žalbeni postupak pred Državnom komisijom, koji se vodi prema odredbama ZJN-a predstavlja klasični upravni postupak. Postupak se vodi na hrvatskom jeziku uz uporabu latiničnog pisma.

*

Zoran Blažević, dipl. iur., Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

2. Žalbeni postupak 2.1. Stranke u žalbenom postupku Pravo na žalbu ima svaka izička osoba, pravna osoba i zajednica izičkih i/ili pravnih osoba, koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ili natječaja1, i koja je pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava. Pravo na žalbu ima i središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave (Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave) i nadležno državno odvjetništvo. Sve osobe koje ostvaruju pravo na ulaganje žalbe u postupcima javnih nabava isto mogu ostvariti, samo sukladno uvjetima propisanim u ZJN-u (čl. 138. do 176.). Pored jasno određenih prava na ulaganje žalbi ZJN jasno u tekstu navodi kako su, osim žalitelja, stranke u žalbenom postupku pred Državnom komisijom: naručitelj, odabrani natjecatelj i odabrani ponuditelj. Navedeno je bitno za cijeli postupak iz razloga, što stranke u postupku imaju ista prava kao i žalitelj, odnosno sukladno načelu kontradiktornosti, imaju se pravo očitovati na sve predložene dokaze u žalbi, te dostaviti vlastite dokaze koji ukazuju na činjenice, koje naručitelju i odabranom ponuditelju idu u prilog. ZJN-om je točno određeno kako se stranke žalbenog postupka imaju pravo očitovati o zahtjevima i navodima druge strane, te predložiti dokaze. Državna komisija svakoj će stranci dostaviti podneske, kojima se raspravlja o glavnoj stvari ili predlažu nove činjenice i dokazi. Pored navednih prava, bitno pravo stranki je ovlaštenje na izvršenje uvida u žalbeni spis predmeta (otvoren naravno kod DKOM-a) osim onog dijela, koji je u skladu s ZJN-om i posebnim propisima označen tajnim. Stranke ne smiju kopirati, umnažati, reproducirati i fotogra irati podatke iz ponuda drugih ponuditelja i ostale dokumentacije spisa, ali smiju ručno bilježiti podatke iz spisa predmeta.

  Dodano u izmjenama i dopunama ZJN-a iz 2013.

1

29


JAVNA NABAVA 2.2. Prava i obveze naručitelja i odabranog ponuditelja Naručitelj i odabrani ponuditelj predstavljaju stranke u postupku javne nabave. Biti stranka u postupku pravne zaštite u javnoj nabavi znači stjecanje niza prava, ali isto tako i obaveza. ZJN propisuje koje sve obveze naručitelj kao stranka u postupku mora ispuniti. Naručitelj je suklano ZJN-u, obvezan odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe dostaviti Državnoj komisiji: • žalbu s podatkom i dokazom o načinu i vremenu dostave, • odgovor na žalbu s očitovanjem o žalbenom navodu i o žalbenom zahtjevu, • dokumentaciju koja se odnosi na postupak javne nabave s popisom priloga, • podatak o objavi informacije u skladu s člankom 157., stavkom 1. ili člankom 158., stavkom 6. ZJN-a, ili dokaz o obavještavanju odabranih natjecatelja u skladu s člankom 158., stavkom 1. ZJN-a, • druge dokaze na okolnosti postojanja pretpostavki za donošenje zakonite odluke, radnji, propuštanja ili postupka. Ako naručitelj ne postupi u skladu s člankom 154. ZJN-a, Državna komisija će bez odgađanja pozvati naručitelja na dostavu dokumentacije uz upozorenje na pravne posljedice, ako to ne učini u roku koji ne smije biti dulji od pet dana. Ukoliko naručitelj ne postupi kako je navedeno, utoliko će Državna komisija donijeti odluku bez dokumentacije i očitovanja naručitelja. Prije izmjena ZJN-a iz 2013. godine, u slučaju da naručitelj nije dostavio dokumentaciju Državnoj komisiji, takav postupak bi bio poništen. Sada je ZJN izmijenjen tako da umjesto poništenja nadmetanja, a u slučaju da naručitelj ne dostavi potrebnu dokumentaciju, Državna komisija će donijeti odluku. Navedeno znači da Državna komisija više nema obvezu poništavanja postupka u slučaju da naručitelj ne dostavi potrebnu dokumentaciju. Nadalje, kada je u otvorenom postupku javne nabave izjavljena žalba na dokumentaciju za nadmetanje ili izmjenu dokumentacije za nadmetanje, naručitelj je po primitku primjerka žalbe dužan, bez odgađanja na isti način i na istim internetskim stranicama na kojima je objavljena osnovna dokumentacija za nadmetanje, objaviti informaciju da je izjavljena žalba i da se zaustavlja postupak javne nabave. Ukoliko Državna komisija odbije ili odbaci takvu žalbu ili obustavi žalbeni postupak, utoliko je naručitelj obvezan objaviti ispravak poziva na nadmetanje i, ako je potrebno, dokumentacije za nadmetanje u kojima određuje novi rok za dostavu ponuda. 30

Ovaj rok obvezno iznosi najmanje onoliko dana, koliko je preostalo od dana izjavljene žalbe do isteka prvotno određenog roka za dostavu ponuda. Ako je potrebno, naručitelj ispravlja i ostale podatke koji su nužni zbog izmjene roka za dostavu ponuda. Na ispravak poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje žalba nije dopuštena. Državna komisija bez odgađanja izvješćuje odabranog ponuditelja i natjecatelja, ako on postoji u fazi u kojoj je izjavljena žalba, o postojanju žalbenog postupka. ZJN-om je određeno da odabrani ponuditelj i natjecatelj može u ostavljenom roku dostaviti Državnoj komisiji svoje očitovanje na žalbu. Iako zakonodavac ovdje daje mogućnost očitovanja, a ne obvezu na očitovanje, odabrani ponuditelj bi u svakom žalbenom postupku trebao dostaviti detaljno očitovanje na sve žalbene navode. Pogotovo ukoliko se u žalbi ističu navodi, koji se tiču tehničke speci ikacije odabranog ponuditelja ili prihvatljivosti njegove ponude. Svakako, činjenica je kako odabrani ponuditelji u pravilu bolje poznaju tehničke speci ikacije za koje dostavljaju ponude od samog naručitelja. Također, odabrani ponuditelj, pored dostavljanja očitovanja, trebao bi dostaviti i dokaze kojima dokazuje činjenice koje ističe u svom očitovanju.

2.3. Ulaganje žalbe Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji u pisanom obliku. Zainteresirani gospodarski subjekti žalbu mogu dostaviti Državnoj komisiji neposredno, poštom, kao i elektroničkim putem, ako su za to ostvareni obostrani uvjeti dostavljanja elektroničkih isprava u skladu s propisom o elektroničkom potpisu. Žalitelji moraju obvezno istodobno s dostavljanjem žalbe Državnoj komisiji, jedan primjerak žalbe dostaviti i naručitelju. Navedeno predstavlja procesnu pretpostavku, te u slučaju da žalba nije dostavljena i naručitelju, Državna komisija će takvu žalbu odbaciti kao nepravodobnu ne ulazeći u meritum predmeta spora. Postupak pravne zaštite, pa tako i rokovi za ulaganje žalbe jasno su opisani u dijelu IV. ZJN-a. Rokovi za ulaganje žalbe po novom sustavu određeni su zasebno za svaku vrstu postupka javne nabave. U ovom radu kratko opisujemo rokove za ulaganje žalbi u otvorenom postupku javne nabave i pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave. Rokovi za ulaganje žalbi za sve vrste postupaka javne nabave de inirani su u člancima od 146. do 153. ZJN-a. Zasigurno, ulaganjem žalbi po fazama postupka javne nabave, dolazi do unapređenja cijelog sustava te veće sigurnosti naručitelja. Državne komisija više TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


JAVNA NABAVA nema mogućnosti poništavanja postupaka ex of icio, pa naručitelj kada je prošao određenu fazu u postupku, sa sigurnošću može planirati sljedeću fazu. Planiranje može obaviti bez bojazni da bi mu postupak mogao biti poništen. U prethodnom sustavu, kada je bilo moguće uložiti žalbu samo na odluku o odabiru, pojedini ponuditelji, koji su znali da je u postupku ili dokumentaciji za nadmetanje načinjen određeni propust nisu tražili od naručitelja ispravak potencijalne nezakonitosti. Ispravak nezakonitosti tražili su samo u slučaju, da sami nisu mogli dostaviti prihvatljivu ponudu. Ako su bili u mogućnosti dostaviti prihvatljivu ponudu, tada naručiteljima nisu ukazivali na propust. Navedenu informaciju su čuvali za žalbeni postupak protiv odluke o odabiru najpovoljnije ponude, u slučaju da nisu bili odabrani. Ustrojavanjem žalbenog postupka po fazama, u kojima zainteresirani gospodarski subjekt gubi pravo na žalbu, ako pravovremeno ne uloži žalbu, smanjuje se mogućnost zlouporabe pravne zaštite u javnoj nabavi. Zainteresirani gospodarski subjekt u otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti, žalbu izjavljuje u roku deset dana, a u otvorenom postupku javne nabave male vrijednosti u roku pet dana, i to od dana: • objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje, te dodatne dokumentacije ako postoji; • objave izmjene dokumentacije za nadmetanje u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije; • otvaranja ponuda u odnosu na propuštanje naručitelja da odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za objašnjenjem ili izmjenom vezanom uz dokumentaciju za nadmetanje te na2 postupak otvaranja ponuda; • primitka odluke o odabiru ili odluke o poništenju u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poništenja. Zainteresirani gospodarski subjekt u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave, izjavljuje žalbu u roku deset dana, ako se radi o nabavi velike vrijednosti, odnosno u roku pet dana   Dodano u izmjenama i dopunama ZJN-a iz 2013.

2

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

u postupku nabave male vrijednosti. Rok se počinje računati od dana objave prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora u odnosu na slučajeve i okolnosti za odabir postupka, dokumentaciju za nadmetanje i moguću dodatnu dokumentaciju, postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda na koju se sprema uložiti žalba. Ako naručitelj sukladno člancima 59. i 124. ZJN-a nije objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, žalba se izjavljuje u roku deset dana u postupku nabave velike vrijednosti, odnosno u roku pet dana u postupku nabave male vrijednosti. Rok se računa od dana primitka odluke o odabiru ili poništenju u odnosu na dokumentaciju za nadmetanje i moguću dodatnu dokumentaciju, postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poništenja na koju se sprema uložiti žalba. Ukoliko naručitelj nije objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, utoliko se žalba izjavljuje u roku od 30 dana, od dana objave obavijesti o sklopljenom ugovoru u odnosu na slučajeve i okolnosti za odabir postupka. Ako naručitelj nije objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, te propusti objaviti obavijest o sklopljenom ugovoru, žalba se izjavljuje sukladno članku 151. ZJN-a. Za ulaganje žalbi na sve postupke javnih nabava vrijedi pravilo, da žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi postupka javne nabave (za koji je dopuštena žalba) nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu.

3. Mogući žalbeni navodi Sukladno odredbama ZJN-a pravno, na žalbu, ima svaka izička, pravna osoba koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ili natječaja, i koja je pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od navodnog kršenja subjektivnih prava. Znači ponuditelji i zainteresirani gospodarski subjekti (dalje u tekstu: žalitelji) mogu u žalbama isticati sve navode u kojima moraju dokazati da su usljed nezakonitog ponašanja naručitelja pretrpjeli određenu štetu, ili bi mogli imati štetu uslijed kršenja njihovih prava od strane naručitelja. Žalitelji prilikom ulaganja žalbi prvotno moraju paziti na faze žalbenog postupka, kako ne bi izgubili pravo na žalbu. Navedeno je objašnjeno u točki II.3. ovog članka. Prateći faze otvorenog postupka javne nabave, žalitelji mogu isticati žalbene navode vezano za objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje. Nadalje, žalitelji imaju pravo ulaganja žalbi 31


JAVNA NABAVA na objave izmjene dokumentacije za nadmetanje u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije. Vezano za sadržaj dokumentacije za nadmetanje žalitelji se mogu žaliti na način određivanja tehničkih speci ikacija, određivanje dokaza o sposobnosti, kriterija odabira, poštivanje horizontalnih zakona i podzakonskih propisa, koji uređuju određenu djelatnost i sl. Nadalje, žalitelji se imaju pravo žaliti na postupak otvaranja ponuda, propuštanje naručitelja da odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za objašnjenjem, ili izmjenom vezanom uz dokumentaciju za nadmetanje, porovođenje postupka pregleda ocjena i odabira ponuda. Na odluku o odabiru najpovoljnije ponude, žalitelji mogu isticati žalbene navode, koji se tiču nedostataka u samom postupku pregleda i ocjene ponuda, prihvatljivosti ponude odabranog i drugih ponuditelja, proglašavanje ponude žalitelja neprihvatljivom. U vezi s žalbenim navodom na ostale postupke javne nabave, žalitelji mogu osporavati pravo naručitelja na provođenje pregovaračkog postupka javne nabave, bez prethodne objave ili na pogrešno provođenje postupka nabave za usluge iz dodatka II.B. Zaključno, osim navedenih primjera žalitelji imaju pravo žalbe na sve odluke, kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu natjecatelja ili ponuditelja u odnosu na radnje, odluke, postupke i propuštanja radnje naručitelja, koje je naručitelj temeljem ZJN-a trebalo obaviti, odnosno druge radnje kojom je povrijeđeno subjektivno pravo natjecatelja ili ponuditelja. Žalitelji imaju široki dijapazon mogućnosti ulaganja žalbi, ali navedene žalbene navode potrebno je i dokazati. Napominjemo da žalitelji prilikom pisanja žalbe obvezno moraju dostaviti dokaze za sve tvrdnje koje ističu u žalbi. U suprotnom, Državna komisija odbit će takvu žalbu kao neosnovanu.

4. Dokazivanje pravnog intersa za ulaganje žalbe Pregledom internetske stranice DKOM-a (www. dkom.hr), uvidom u Upisnik upravnog postupka, gdje se nalaze sve odluke ove institucije, lako je utvrditi da je tijekom 2012./2013. godine veliki broj žalbi odbijen ili odbačen. Osnovni razlog visokog postotka odbijenih i odbačenih žalbi uzrokovani su propustima žalitelja, koji prilikom ulaganja žalbi na odluke ili radnje nisu ispravno znali dokazati pravni interes ili dostaviti potrebne dokaze, kojima bi potvrdili činjenice na koje se pozivaju u vlastitoj žalbi. Naravno dio postupaka odbačen je zbog nepoznavanja rokova za 32

ulaganje žalbi, ali za navedeno upućujemo na odredbe ZJN-a članke od 146. do 153., u kojemu su jasno navedeni svi rokovi. Također, potrebno je voditi računa o ispravnom računanju rokova. Upućujemo na članak 79. do članka 82. Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09), koji na jednostavan način uređuju ovo pitanje. Međutim, kada govorimo o pravnom interesu žalitelja ističemo, da je pravni interes nešto što je potrebne dokazati u svakom zasebnom žalbenom postupku u sustavu javne nabave. U članku 141. ZJN-a jasno je regulirano kako žalitelj u žalbi mora dokazati pravni interes za ulaganje žalbe. Iako je u ZJN-u iz 2012. jasno određeno, kako postupak pred DKOMom predstavlja klasični upravni postupak, pitanje pravnog interesa bliže je parničnom postupku. U najširem smislu pravni interes ostvaruje stranka, koja očekuje pravnu korist od postupka pravne zaštite i ne može je ostvariti ni na koji drugi način. Odbacivanje žalbe uslijed nedostatka pravnog interesa događa se u postupcima, kada žaliteljev žalbeni zahtjev i da je osnovan, žalitelju od uspjeha u postupku ne bi donio pravnu korist veću od one koju već ima ili bi istu mogao na drugačiji način ostvariti. Stoga je žalitelj dokazao pravni interes samo, ako može očekivati zakonitu korist od usvajanja žalbenog zahtjeva. Otvaranjem pitanja pravnog interesa u sustavu pravne zaštite u javnoj nabavi, došlo je do potrebe da u pripremi svakog žalbenog postupka, obvezno treba biti uključena osoba pravne struke ili osoba koja poznaje pravo. Različite vrste dokaznih sredstava, pisanje nomotehnički ispravnih očitovanja zahtijevaju visoko znanje važećih zakona i podzakonskih propisa, kao i prakse u odlučivanju DKOM-a. Javna nabava predstavlja kompleksno područije koje ne obuhvaća samo ZJN, koji je istina njegov najbitniji dio, ali za provesti postupak javne nabave potrebno je poznavati sve važeće zakonske i podzakonske propise vezane za robu, radove ili usluge koji su predmet nabave. Npr., u nabavi građevinskih radova postoji veliki broj dodatnih zakonskih tekstova, koji uređuju područije građevine, a čije tekstove osobe zaposlene od strane naručitelja u sustavu javne nabave moraju poznavati. Isto vrijedi i kod nabave niza drugih usluga i roba, gdje je potrebno poznavati speci ične propise,koji normiraju takvu djelatnost. Koliko je bitno poznavanja načina dokazivanja pravnog interesa svjedoči primjer iz prakse, gdje je ponuditelj koji je bio treći po cijeni izjavio žalbu (kriterij za odabir ponuda bio je najniža cijena). Ponuda TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


JAVNA NABAVA ponuditelja proglašena je neprihvatljivom, te je uložio žalbu na odluku o odabiru najpovoljnije ponude. Ponuditelj je u žalbi naveo, kako je ponuda odabranog ponuditelja neprihvatljiva i za takvu tvrdnju dostavio je konkretne dokaze. Pitanje je, hoće li uspjeti u žalbi, kao što je prethodno navedeno, ne ovisi više samo o dokazima, koji je žalitelj dostavio, već i o dokazivanju pravnog interesa. U konkretnom slučaju ponuditelj nije dokazao svoj pravni interes zato što nije osporio da je naručitelj njegovu ponudu nezakonito proglasio neprihvatljivom. U ovom slučaju ponuditelj je prihvatio odluku da je njegova ponuda neprihvatljiva, ali je tražio da se i ponuda odabranog ponuditelja i drugorangiranog proglase neprihvatljivom. DKOM u svojoj odluci kojom odbacuje žalbu, zbog nedostatka pravnog interesa, ispravno se poziva da ponuditelj nije dokazao pravni interes. Ponuditelj da bi dokazao pravni interes, mora dokazati povredu vlastitog prava, te korist koju bi mogao steći uspješnim vođenjem žalbenog postupka. Ovo znači, da u konkretnom slučaju, čak i da DKOM usvoji žalbu ponuditelja, isti ne bi mogao biti odabran kao najpovoljniji ponuditelj, zato što je sam prihvatio da je njegova ponuda zakonito proglašena neprihvatljivom. Ponuditelj se u svojoj žalbi prvo morao pozvati, da je naručitelj njegovu ponudu nezakonito proglasio neprihvatljivom, pa tek onda osporavati prihvatljivost ostalih ponuditelja. Navedeno je vidljivo u predmetnoj odluci DKOM-a3. Sljedeći primjer iz prakse dovodi do sličnog zaključka. Ponuditelj, čija je ponuda bila treća po cijeni, uložio je žalbu na odluku o odabiru. U ovom slučaju u odnosu na prethodni slučaj imamo ponuditelja, koji smatra da je dostavio prihvatljivu ponudu, te se poziva da naručitelj nije dobro proveo postupak pregleda i ocjene ponuda. Za dokazivanje pravnog interesa postavlja se pitanje – može li ponuditelj, ako uspije u žalbenom postupku, dobiti ugovor? Dobivanje ugovora u sustavu javne nabave predstavlja osnovni pravni interes za sudjelovanje svih trgovačih društava u ovim postupcima. Budući da su trgovačka društva osnovana radi stjecanja prihoda, a prihode u sustavu javne nabave trgovačko društvo može ostvariti isključivo, ako bude odabrano kao najpovoljniji ponuditelj. Dakle, ponuditelji moraju dokazati da mogu biti odabrani kao najpovoljniji ponuditlji. Stoga, u ovom postupku ponuditelj nije dokazao da može dobiti ugovor (od  Odluka DKOM-a, klasa: UP/II-034-02/13-01/914 od 11. lipnja 2013.

3

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

nosno, učinio ga vjerovatnim) jer nije tražio i proglašenje ponude drugog najpovoljnijeg ponuditelja, neprihvatljivom. Samo ukoliko su ponude odabranog ponuditelja i ponuda drugorangiranog ponuditelja proglašene neprihvatljivima, utoliko tada trećerangirani ponuditelj može dobiti taj ugovor. U ovom slučaju, čak i da ponuditelj uspije sa svojim žalbenim navodima, i ponuda odabranog ponuditelja bude proglašena neprihvatljivom, bila bi odabrana drugorangirana ponuda. Navedeni stav obrazložen je u rješenju DKOM-a4.

5. Naknade za pokretanje žalbenog postupka. Žalitelj je prilikom ulaganja žalbe Državnoj komisiji, obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka. Naknada za pokretanje žalbenog postupka uplaćuje se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske. Kako bi se smanjila mogućnost ulaganja žalbi od tzv. profesionalnih žalitelja, povećana je naknada za ulaganje žalbi na način, da je povezana sa procijenjenom vrijednosti nabave. Logika ovog sustava naknada preuzeta je iz modela javnih nabava SR Njemačke, gdje se za veće vrijednosti postupka javne nabave, plaća viša naknada. Naknada za pokretanje žalbenog postupka iznosi: • 3.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 500.000,00 kuna; • 4.500,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veću od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna; • 9.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veću od 1.000.000,00 do 3.000.000,00 kuna; • 15.000.00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veću od 3.000.000,00 do 5.000.000,00 kuna; • 21.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veću od 5.000.000,00 do 10.000.000,00 kuna; • 27.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veću od 10.000.000,00 kuna do 30.000.000,00 kuna; • jednog promila procijenjene vrijednosti nabave za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veću od 30.000.000,00 kuna, ali ne više od 100.000,00 kuna. Međutima, ako procijenjena vrijednost nabave nije poznata u trenutku izjavljivanja žalbe Državnoj ko  Rješenje DKOM-a; Klasa: UP/II-034-02/13-01/972 od 26. lipnja 2013. godine 4

33


JAVNA NABAVA misiji ili nije objavljena, naknada za pokretanje žalbenog postupka se plaća u iznosu od 3.000,00 kuna. Državna komisija pozvat će žalitelja na plaćanje razlike naknade u određenom roku, ako se tijekom žalbenog postupka utvrdi da je naknada plaćena u nedostatnom iznosu. Ako zainteresirani gospodarski subjekt žalbu izjavljuje na odluku o odabiru ili poništenju za jednu ili više grupa predmeta nabave, naknada iznosi trećinu propisane naknade kako je prethodno navedeno, za svaku grupu predmeta nabave, ali ukupno ne više od prethodno navedenih iznosa.

prethodnom ZJN-u. Također, žalitelj koji je uspio u sporu, ima sada pravo i na naknadu odvjetničkih troškova. Naravno, u slučaju odustajanja od žalbe, odbijanja ili odbacivanja žalbe, žalitelj nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka (naknada za žalbu i odvjetnički troškovi). Državna komisija može odlučiti da u slučaju djelomičnog usvajanja žalbe, svaka stranka snosi svoje troškove, da se troškovi žalbenog postupka podijele na jednake dijelove ili da se podijele razmjerno usvajanju žalbe. Državna komisija će dalje, u slučaju usvajanja žalbe, svojom odlukom naložiti naručitelju plaćanje troškova žalbenog postupka žalitelju u roku od 8 dana od dana primitka odluke Državne komisije. Ukoliko žalba ne sadrži zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka, koji mora biti određen i dostavljen Državnoj komisiji prije donošenja meritorne odluke, utoliko Državna komisija neće dosuditi naknadu troškova žalitelju, pa čak niti kada žalitelj u cijelosti uspije sa žalbenim navodima. Stoga, potrebno je jasno de inirati žalbeni zahtjev i zahtjev za povrat troškova žalbenog postupka.

6. Dokazni postupak pred DKOM-om Napominjemo kako će Državna komisija, na temelju dostavljenog dokaza o plaćanju naknade obvezno učiniti provjeru izvršenje uplate naknade za pokretanje žalbenog postupka na računu državnog proračuna. Ako Državna komisija nakon zaprimanja žalbe utvrdi da dokaz o plaćanju naknade nije dostavljen uz žalbu, ili provjerom ne može utvrditi da je naknada plaćena u propisanom iznosu, pozvat će žalitelja na uplatu naknade i dostavu dokaza o plaćanju naknade u roku, koji ne smije biti duži od pet dana. Ako žalitelj ne postupi u skladu s pozivom Državne komisije, žalba će se odbaciti kao neuredna. Središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave i nadležno državno odvjetništvo oslobođeni su plaćanja naknade za ulaganje žalbe.

Stranke u žalbenom postupku pred DKOM-om su žalitelj, naručitelj i odabrani ponuditelj/natjecatelj. Sve navedene stranke u postupku imaju mogućnost dostavljanja dokaza u konkretnom žalbenom postupku, u kojima nastoje DKOM uvjeriti u istinitost činjenica na kojima temelje svoje tvrdnje i stavove.

Povećanje naknade za ulaganje žalbe predstavlja rizik za poslovanje naručitelja. Iako u žalbenom postupku svaka stranka prethodno snosi troškove uzrokovane svojim radnjama, u žalbenom postupku Državna komisija odlučuje o troškovima žalbenog postupka, određuje tko snosi troškove žalbenog postupka i njihov iznos, te kome se i u kojem roku moraju platiti. Stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan, dužna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove, koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbenom postupku.

Dokazivanje predstavlja niz procesnih radnji, koje se sastoje u predlaganju, izboru, prikupljanju, ispitivanju i ocijenjivanju dokaznih sredstava radi utvrđivanja istinitosti tvrdnji stranaka u žalbenom postupku i pretpostavki tijela nadležnog za meritorno odlučivanje o činjenicama, koje su bitne za primjenu prava. Dokazna sredstva ili dokazi predstavljaju sve ono iz čega se čulnim zapažanjem crpe saznanje o isnitnitosti tvrdnji o postojanju ili nepostojanju činjenica, koje su predmet dokazivanja. Dokazna sredstva mogu biti: svjedoci, vještaci, tumnači, stranke, isprave i predmeti te uviđaji5.

U slučaju da je riječ o nabavama velike vrijednosti, naručitelji sada imaju obvezu nadoknade višestruko većih troškova žaliteljim,a nego što je to bilo po 34

Žalitelj koji je u žalbi uspio dokazati pravni interes, sada ulazi u drugi krug postupka pravne zaštite u kojemu je obvezan, ako želi uspjeti u postupku, dokazati vlastite žalbene navode koristeći dostupna dokazna sredstva. Sukladno članku 143. ZJN-a žalitelj je obvezan dokazati postojanje postupovnih pretpostavki za ulaganje žalbe, te povredu postupka i/ili materijalnog prava.

  Građansko parnično procesno pravo, Siniša Triva i Mihajlo Dika, Narodne novine, 2004. 5

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


JAVNA NABAVA Žalitelj prilikom ulaganja žalbe obvezan je dostaviti dokaze, prema članku 159. ZJN-a. Međutim, naručitelj i odabrani ponuditelj, također bi trebali dokazati svoje tvrdnje, u suprotnom je veća šansa da će izgubiti predmetni spor. Ovisno o kvaliteti dokaznih sredstava koja koristi žalitelj, naručitelji ili odabrani ponuditelj da bi pojačali vlastite položaje u žalbenom postupku, trebali bi dostaviti dokazna sredstva iste jačine kao i žalitelj, ili minimalno jasno i razgovjetno odgovoriti na sve žalbene navode i dostavljene dokaze od strane žalitelja. Dok odabrani ponuditelj zakonski nije obvezan dostavljati bilo kakve dokaze, naručitelj je suklando ZJN-u članku 143., stavku 3., obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na kojima temelji vlastite odluke i radnje, koji su predmet žalbenog postupka. Žalbeni postupak pred DKOM-om predstavlja klasični inter partes postupak, gdje sukladno načelu kontradiktornosti, svaka stranka u postupku ima pravo iznijeti sve dokaze i tvrdnje, koje joj idu u korist. Imajući u vidu kako DKOM ne pristaje na zahtjeve žalitelja za održavanjem usmenih rasprava, jedina komunikacija od strane stranaka u postupku prema DKOM-u predstavljaju podnesci, koji se šalju pisanim putem. Iako je ZJN-om određena mogućnost, da DKOM održava javna ročišta sukladno zahtjevima stranaka, DKOM do sada nije održao niti jedno ročište. Mogućnost održavanja usmene rasprave predviđena je Zakonom o javnoj nabavi, upravo zbog razjašnjenja činjeničnog stanja ili pravnog pitanja u žalbenom postupku, te iz aspekta svrhovitosti postojanja navedene odredbe u Zakonu o javnoj nabavi, postavlja se pitanje o opravdanosti izbjegavanja usmenih rasprava od strane DKOM-a. Sama usmena rasprava predstavlja radnju u žalbenom postupku, gdje u točno određenom vremenu DKOM održava neku procesnu radnju uz sudjelovanje stranaka i drugih učesnika u žalbenom postupku. Usmena rasprava, omogućava susret DKOM-a i stranaka, čime se poštuju načela javnosti, kontradiktornosti i neposrednosti. U pravnoj tradiciji usmene rasprave predstavljaju najvažniji izvor saznanja o činjenicama u nekom postupku, koje mogu biti dostupne tijelu, koje je nadležno za donošenje meritorne odluke. Budući da DKOM ne održava usmene rasprave, stranke u postupku u svojim pismenim podnescima moraju DKOM-u na jasan i koncizan način obrazložiti sve činjenice i dokaze, koji tim strankama idu u korist. Ovdje je bitno istaknuti kako su uslijed smanjenja ovlasti DKOM-a, odnosno ex o icio jurisdikcije, pisani podnesci upućeni DKOM-u, postali glavni alati za dobivanje žalbenog postupka. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Prije stupanja na snagu važećeg ZJN-a, DKOM je imao ovlasti i obvezu utvrđivanja povreda žalbenog postupka, izvan opsega dostavljenih žalbenih navoda i dokaza, te je navedeno morao učiniti u svakom postupku po službenoj dužnosti. Iz ovog razloga u nizu žalbenih postupaka, žalbeni navodi i dostavljeni dokazi su proglašavani neosnovanim, ali je svejedno postupak javne nabave ili odluke o odabiru poništen, jer je DKOM po službenoj dužnosti utvrdio neke povrede postupka. Izmjenama ZJN-a znatno su smanjene ovlasti Državne komisije vezano za bitne povrede odredba postupka javne nabave. Bitna povreda postupka javne nabave, predstavlja neprimjenjivanje ili nepravilno neprimjenjivanje neke odredbe izvora prava. Međutim, osim što sama povreda mora imati utjecaj na zakonitost postupka javne nabave, mora biti ispunjen i uvjet da žalitelj, u trenutku ulaganja žalbe, nije znao niti je mogao znati za bitnu povredu postupka. Bitna povreda i dopuštenje DKOM-u da djeluje po službenoj dužnosti, postoji samo uz pretpostavku kumulativno ispunjena dva prethodna uvjeta. Budući da u žalbenom postupku vrijedi pravilo, ignorantia iuris non excusat, ignorantia iurs nocet6 , presumira se da žalitelji poznaju sve pravne propise, koji se primijenjuju u trenutku ulaganja žalbe. Žalitelju bi veoma teško bilo dokazati, da neku činjenicu nije znao niti je mogao znati u trenutku ulaganja žalbe. Stoga je očito, kako su ovlasti DKOM-a vezano za utvrđivanje nepravilnosti u postupku po službenoj dužnosti, znatno smanjene. Razvidno je da DKOM skoro pa više i nema dopuštenje utvrđivanja nepravilnosti po službenoj dužnosti, pa pitanja dokaza i kvalitetnih obrazloženja u žalbama, te odgovorima na žalbe dodatno dobivaju na snazi. Dokazi dostavljeni u žalbenim postupcima sada predstavljaju osnovne izvore informacija potrebnih DKOM-u za donošenje meritorne odluke. Primjer dokaza dostavljenog od strane žalitelja u predmetnom postupku, predstavlja ispravan način pripreme žalbenog postupka. Žalitelj je tvrdio u žalbi, kako je ponuda odabranog ponuditelja morala biti proglašena neprihvatljivom, jer je odabrani ponuditelj imao profesionalni propust. Žalitelj je u žalbi kao dokaz za navedeno dostavio presliku rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i presliku presude Visokog Upravnog suda. Navedenim dokazima žalitelj je dokazao kako su činjenice na koje je upozoravao u vlastitoj žalbi točne7.   Nepoznavanje prava ne ispričava, nepoznavanje prava škodi.

6

  Rješenje DKOM-a klasa: UP/II-034-02/13-01/904 od 12. srpnja 2013. 7

35


JAVNA NABAVA 7. Sudska zaštita protiv odluka DKOM-a Stranka u žalbenom postupku koja je nezadovoljna odlukom DKOM-a, te smatra kako je oštećena takvom odlukom ima pravo protiv odluke Državne komisije pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Postupak po upravnoj tužbi u predmetu javne nabave žurne je naravi. Upravni sud poštuje odredbu o žurnoj naravi upravnih sporova iz domene javne nabave. Upravni sud u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva, poništava odluku o odabiru Državne komisije, u dijelu u kojoj je zahvaćana nepravilnim odlučivanjem, te vraća postupak na ponovno donošenje odluke Državnoj komisiji. Upravni sud u slučaju utvrđenja nepravilnosti u odluci DKOM-a, u pravilu nikada ne donosi odluke o žalbenom predmetu, već isključivo poništava odluke tijela, koje je donijelo spornu odluku i vraća postupak na ponovno odlučivanje. Problematičan aspekt upravno-sudske zaštite u javnoj nabavi pred Upravnim sudom ogleda se u činjenici da su odluke Državne komisije konačne. Navedeno znači, kada DKOM odbije žalbu žalitelja, odluka o odabiru postaje konačna, te se ostvaruju pretpostavke na potpisivanje ugovora o javnoj nabavi. U slučaju kada nezadovoljni žalitelj u postupku pred Državnom komisijom, na odluku o odbijanju njegove žalbe uloži tužbu Upravnom sudu, ugovor o javnoj nabavi već može biti sklopljen. Ako Upravni sud uvaži tužbu žalitelja, do donošenja presude Upravnog suda, ugovor o javnoj nabavi većinom je konzumiran. Navedeno dovodi do zaključka, da je mogućnost žalitelja za zaštitom pred Upravnim sudom, samo međukorak prema tužbi za naknadu štete. Pored prava na pokretanje upravnog spora, svaka osoba koja je pretrpjela štetu zbog povreda ZJN-a, ima mogućnost traženja naknade štete pred nadležnim sudom prema općim propisima o naknadi štete. Navedeno znači, klasična parnica za naknadu štete pred građanskim sudom prvog stupnja. 36

8. Presude Europskog suda pravde, kao izvor informacija korisnih za stranke u postupku pravne zaštite. Europski sud pravde u Luxembourgu najviša je instanca sudske vlasti u Europskoj uniji. Osnivanje ovog suda te njegova nadležnost normirana je u Ugovoru o osnovanju Europske zajednice. Upravo ovaj sud tijekom dugogodišnje povijesti pregovora oko osnivanja Europske unije kakvu danas poznajemo, interpetirao je direktive EU-a na način, kojima je zagovarao zajedničko tržište. Osnovni zadaci Europskog suda pravde, koji su utvrđeni europskim pravom obuhvaćaju: interpretaciju osnivačkih ugovora, interpertaciju akata EU-a i Europske središnje banke, te interpretaciju propisa koje donose tijela EU-a. Upravo ova zadnja nadležnost daje pravo Europskom sudu pravde da interpretira usklađenost nacionalnih zakonodavstava s europskim direktivama na područiju javne nabave. Presude koje Europski sud pravde donosi na područiju javne nabave, razlikuju se od presuda sudova Republike Hrvatske. Međutim, obrazloženja ovih presuda važan su izvor pravne prakse i predstavljaju common law Europske unije. Presude Europskog suda pravde dostupne su na internetskim stranicima8 i imaju višestruku primijenu u Republici Hrvatskoj od trenukta ulaska u EU. Neke presude Europskog suda pravde nalaze se na internetskoj stranici DKOM-a9, te mogu pomoći da bi se shvatila važnost ovog pravnog izvora. Naručitelji i ponuditelji u žalbenom postupku, pozivajući se na presude Europskog suda pravde, koje u istovjetnim slučajevima obrazlažu određenu odluku – onako kako odgovara strani koja se poziva na odluku, ostvaruju prednost u dokaznom postupku, i to na bolji način, nego da se pozivaju na pravnu praksu DKOM-a ili Upravnog suda. Temeljna razlika je da pravna praksa Europskog suda pravde predstavlja praksu najviše instance sudske vlasti u EU, te je obvezujuća za sve sudske postupke u Republici Hrvatskoj. Pravna praksa Europskog suda pravde je novina, koja može donijeti prednosti pravnim subjektima, koji se istom znaju koristiti. Pravno shvaćanje Europskog suda pravde obvezujuće je za DKOM.

9. Pretpostavke za uspješno vođenje postupka pravne zaštite Praksa DKOM-a učestalo se mijenja, kako se mijenjaju i zakonski te podzakonski tekstovi, koji uređuju određeno područje. Razlog promijene prakse   Izvor podataka: http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm.

8

  Izvor podataka: http://www.dkom.hr/default.aspx?id=69.

9

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


JAVNA NABAVA DKOM-a nisu samo učestale promjene zakonskih tekstova, već i pravna praksa Upravnog suda Republike Hrvatske. Odluke DKOM-a su konačne, što znači da su izvršne i obvezne za sve stranke u postupku. Međutim, odluke DKOM-a nisu pravomoćne, na njih je također, moguće uložiti tužbu pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

prilikom pisanja žalbe moraju jasno opisati postupak javne nabave do trenutka, kada je došlo do povrede odredaba ZJN-a od strane naručitelja. Sljedeći korak predstavlja opisivanje povrede postupka javne nabave počinjene od strane naručitelja.

U slučaju da Upravni sud poništi odluku DKOM-a, te vrati na ponovno odlučivanje, DKOM je obvezan prihvatiti pravni stav Upravnog suda. Također, u budućim istovrsnim postupcima DKOM je obvezan poštivati pravni stav Upravnog suda. Državna komsija također mora poštivati pravna stajališta zauzeta u prethodnim žalbenim postupcima, neovisno o tome da li svaki žalbeni postupak predstavlja zasebni postupak.

Žalitelj ovdje treba jasno povezati postupak javne nabave i povredu, koja je u postupku nastala, sa zakonskom odredbom ZJN-a ili drugog zakonskog propisa, temeljem kojeg takvo postupanje naručitelja predstavlja nezakoniti čin. Pored navedenog žalitelji trebaju dostaviti i dokaze kojima dokazuje kako je njegova tvrdnja o navedenim okolnostima ispravna i točna. Dokazi, kako je već navedeno mogu biti svi dokumenti i isprave, kojima žalitelji mogu dokazati okolnosti na koje se pozivaju.

Upravo poznavanje ove pravne prakse, predstavlja važan izvor informacija naručiteljima i ponuditeljima, kada sudjeluju u žalbenom postupku pred DKOMom. Za žalitelje bitne su informacije vezane za dokaze, koji se izvode pred DKOM-om, tako da se iz prethodnih rješenja DKOM-a mogu utvrditi koje dokaze DKOM prihvaća kao relevantne, a koje ne prihvaća. Sada kada su troškovi žalbenog postupka višestruko povećani, ne samo zbog povišenja nakande za ulaganje žalbe, već i uslijed naknade odvjetničkih troškova žalitelju u slučaju uspjeha u žalbenom postupku, ovaj postupak je potrebno voditi s povećanom pažnjom.

Naravno da žalitelji moraju uz žalbu dostaviti i dokaz o uplati nakande za pokretanje žalbenog postupka, dokazati sve procesne pretpostavke i pravni interes. Za kraj, žalitelji moraju jasno de inirati žalbeni zahtjev, kako bi imali pravo ostvariti naknadu troškova žalbenog postupka. Ako žalitelji samo djelomično uspiju u žalbenom postupku, odnosno ostvare samo dio žalbenih traženja, tada DKOM utvrđuje, da je žalba djelomično osnovana, te ne dosuđuju žalitelju trošak žalbenog postupka12. U predmetnom slučaju žalitelj je tražio proglašenje ponude odabranog ponuditelja neprihvatljivom, te odabir ponude žalitelja kao najpovoljnije.

Uvidom u praksu DKOM-a lako je utvrditi, da se žalbenim postupcima dosuđuju i troškovi, koji su veći od 180.000,00 kuna 10. U predmetnom postupku pravne zaštite jedino što je sporno, bila je dopuštena starost dokaza o sposobnosti. Uslijed pogreške koju je naručitelj napravio, ne samo da dolazi do kašnjenja u postupku javne nabave, već će naručitelj u ovom postupku biti obvezan platiti visoku naknadu na ime troškova žalbenog postupka.

DKOM nikada ne koristi pravo, da umjesto naručitelja donese odluku o odabiru najpovoljnije ponude, već samo poništava postupak javne nabave u dijelu u kojemu je zahvaćen nezakonitošću i vraća naručitelju na ponavljanje postupka. Stoga, u ovakvom slučaju DKOM, odbija žalbene troškove, uz obrazloženje kako je žalba djelomično osnovana.

Također, naručitelji prilikom provođenja postupaka javne nabave uvidom u pravnu praksu DKOM-a, lako mogu vidjeti da li se predstavnici privatnog sektora učestalo žale na postupke javnih nabava, koji upravo provodi naručitelj. Ukoliko žalitelji ulažu veći broj žalbi na takve predmete nabave, utoliko naručitelji u vlastiti vremenski plan provođenja takvog postupka, moraju ukalkulurati i vrijeme potrebno za pravnu zaštitu. Tijekom 2011. godine prosječno trajanje žalbenog postupka pred DKOM-om iznosilo je 63 kalendarska dana11. Kako bi uspjeli u žalbenom postupku ponuditelji prvenstveno moraju znati kvalitetno napisati i obrazložiti žalbu. Ponuditelji u sustavu javne nabave,   Rješenje DKOM-a klasa: UP/II-034-02/13-01/885 od 8. srpnja 2013.

Zaključno, da bi žalitelj uspio u žalbi potrebno je da dokaže procesne pretpostavke, plati nakandu za pokretanje žalbenog postupka i o navedenom dostavi dokaz, dokaže pravni interes, dostavi potrebne dokaze o činjenicama, koje navodi u žalbi te ih dodatno obrazloži. Naručitelji i odabrani ponuditelj, kao stranke u postupku, u odgovoru na žalbu obvezno moraju dostaviti očitovanje na sve žalbene navode, te protudokaze ukoliko ih imaju. Ukoliko naručitelji ne obrazlože vlastita stajališta te dostave dokaze kojima dokazuju istinitost vlastitih tvrdnji, utoliko je velika mogućnost, da će izgubiti žalbeni postupak. Postupak pravne zaštite pred DKOM-om, po svojoj se kompleksnosti približio parničnom postupku, te je stoga potrebno pažljivo pripremati sve podneske, koji se tiču ovog postupka i ispravno odabrati koje dokaza je potrebno dostaviti.

10

  Izvor podataka: www.dkom.hr .

11

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

  Rješenje DKOM-a, klasa: UP/II-034-02/13-01/904 od 12. srpnja 2013. 12

37


JAVNA NABAVA Sabina Rebrović *

UDK 347.2

Zelena nabava Zelena nabava je proces kojim naručitelji nabavljaju robe, radove i/ili usluge koje u usporedbi s predmetima nabave, koje obično nabavljaju, imaju tijekom svog životnog vijeka manji utjecaj na okoliš i/ili bolje funkcionalnosti. Zelena nabava može biti glavni pokretač inovacija, potičući razvoj industrije na proizvodnju zelenih proizvoda i usluga, posebice u sektorima, gdje javni sektor zauzima velik udio (izgradnja, zdravstvene usluge, javni prijevoz i sl.). Također, uzimajući cjelokupni životni ciklus troškova ugovora, osim nabavne cijene, ostvaruju se i inancijske uštede. Zelena nabava je neobvezujući instrument, koji pojedina država članica, ili naručitelj, može odrediti hoće li i u kojoj mjeri će ga provoditi. Može se primijeniti na ugovore iznad i ispod europskih pragova utvrđenih Direktivama (Direktiva 2004/17/EC i 2004/18/EC). Zašto uopće kupovati zeleno? Javni sektor je glavni potrošač u EU – trošeći oko 2 bilijuna eura na nabavu svake godine, odnosno 19% BDP-a EU-a. Koristeći svoju snagu u nabavi zelenih roba, radova i usluga, javni sektor može bitno pridonijeti ciljevima održivosti na svim razinama.

1. Zakonodavni okvir Zakonodavni okvir za održivu/zelenu nabavu u EU postavljen je u Ugovoru o osnivanju EZ-a (načela), Direktivama o javnoj nabavi te presudama Europskog suda pravde. Pored toga, Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Europa 20201 iz 2010. godine, ističe zelenu javnu nabavu, kao jednu od mjera za postizanje održivog razvoja. U okviru EU-a postavljeni su ciljevi: da se do 2020. godine postigne smanjenje emisija CO2 za 20%, da se smanji potrošnja energije za 20% i da se poveća udio obnovljivih izvora energije, u ukupnoj potrošnji energije na 20%. U EU je objavljen niz obvezujućih i neobvezujućih dokumenata relevantnih za ovu temu. EK je 2008. godine usvojila Priopćenje vezano za zelenu javnu nabavu2, koje je kao dio Akcijskog plana

za Održivu proizvodnju i potrošnju3 uvelo niz mjera usmjerenih na podršku zelenoj javnoj nabavi u cijeloj EU. U proteklom razdoblju usvojene su i sljedeće uredbe i direktive: • Uredba br. 106/2008: Uredba koja uređuje energetski učinkovit program označavanja uredske opreme (engl. Energy Star), • Direktiva 2009/33/EZ: Direktiva o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila, • Direktiva 2010/30/EU: Direktiva o označavanju potrošnje energije, • Direktiva 2010/31/EU: Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada. U listopadu 2011. godine EK je objavila priručnik: Buying Green! (u prijevodu: Kupujmo zeleno!)4, koji može poslužiti kao uvod u zelenu javnu nabavu. Osim svega navedenoga, neke države članice uvele su obvezu primjene standarda zelene nabave u određenim sektorima, ili određenim vrstama ugovora. Tako je npr. Vlada Republike Slovenije 2009. godine usvojila Akcijski plan o zelenoj javnoj nabavi za razdoblje od 2009. do 2012. godine5, a u prosincu 2011. godine i Uredbu o zelenoj javnoj nabavi6, koja se primjenjuje od ožujka 2012. godine. Uredba obuhvaća 11 proizvoda/ usluga i, između ostaloga, propisuje minimalne obvezne uvjete zaštite okoliša (osnovni ekološki zahtjevi). U RH je 2009. godine usvojena Strategija održivog razvitka RH (NN, br. 30/09), a sadrži analizu postojećeg gospodarskog, socijalnog i okolišnog stanja, te utvrđuje smjernice dugoročnog djelovanja, te temeljna načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta. Uz Strategiju je donesen Akcijski plan za održivu proizvodnju i potrošnju, kojim je predviđeno donošenje mjera vezanih uz javnu nabavu.

2. Proces provođenja zelene nabave Naručitelji mogu postići efekte zelene i održive javne nabave, određivanjem zakonom predviđenih mo  COM (2008) 397 Priopćenje o održivoj potrošnji i proizvodnji.

3 *

Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN, Zagreb.

  Izvor: http://ec.europa.eu/environment/gpp/pdf/handbook. pdf.

  COM (2010) 2020, Europa 2020; (Priopćenje EK, Europa 2020. - Strategija za pametan, održiv i uključiv rast; inačica na hrvatskom jeziku dostupna na: http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf .

  Izvor: http://www.mf.gov.si/si/delovna_podrocja/sistem_ javnega_narocanja/zelena_javna_narocila/

1

  COM (2008) 400 Javna nabava za bolji okoliš.

2

38

4

5

  Uredba je zbog svog detaljnog pristupa tijekom 2012 godine doživjela 3 izmjene i dopune. Izvor: http://zakonodaja.gov.si/ rpsi/r04/predpis_URED5194.html 6

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


JAVNA NABAVA gućnosti za provođenje i ugovaranje javne nabave, i to, npr.: 1) opisom predmeta nabave, 2) tehničkim speci ikacijama i normama, 3) dokazima tehničke sposobnosti, 4) kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, 5) uvjetima za izvršenje ugovora.

Ostvareno je približno 10% smanjenja troškova usluga u odnosu na prethodni ugovor, koji primjenjuje iste tehničke speci ikacije.

2.2. Tehničke speci ikacije i norme Tehničke speci ikacije de iniraju minimalne uvjete, koje ponuditelji moraju zadovoljiti u nadmetanju. Tehničke speci ikacije moraju omogućiti jednak pristup ponuditeljima i ne smiju stvarati neopravdane prepreke javnom nadmetanju. One imaju sljedeće funkcije: • opisuju nabavu (minimalne uvjete) tako, da ponuditelji mogu odlučiti žele li sudjelovati u natjecanju, te određuju općenito razinu natjecanja koja se očekuje u postupku; • pružaju mjerljive uvjete prema kojima se ponude mogu ocjenjivati.

2.1. Opis predmeta nabave Naručitelj određuje predmet nabave, te opisuje koje ekološke karakteristike nabava treba zadovoljiti. Međutim, prilikom opisa predmeta nabave naručitelj treba poštivati načela javne nabave. U praksi to znači da opis predmeta nabave ne smije diskriminirati ponuditelje iz drugih članica EU-a. Npr., naručitelj smije navesti da kupuje energetski e ikasna računala, ali ne i da želi kupiti računala s oznakom: Energy Star, jer se speci iciranjem certi ikata ne osigurava jednak tretman svim ponuditeljima. Tako npr., naručitelj može odrediti predmet nabave: energetskim e ikasna računala ili reciklirani papir za pisanje, tiskanje i kopiranje ili projektiranje i izgradnja energetski e ikasne zgrade. Primjer: Ministarstvo zaštite okoliša u Estoniji 2010. godine provelo je javnu nabavu (zelenu) sredstava za čišćenje sa sljedećim tehničkim speci ikacijama: • Usluge čišćenja moraju biti izvršene u skladu s ISO 14001 normom ili drugim odgovarajućim; • Sve plastične vrećice moraju biti biorazgradive; • Otpad mora biti razvrstan (ambalaža, organski otpad, itd.); • WC papir i ručnici moraju biti izrađeni od recikliranog papira. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Ako tehničke speci ikacije nisu zakonito, jasno i nedvojbeno de inirane, mogu dovesti do poništenja nadmetanja (npr. neusporedivih ponuda u nadmetanju). Naručitelj u tehničkim speci ikacijama može de inirati i zahtjeve za zaštitom okoliša, kao i mogućnosti korištenja eko-oznaka. Relevantne odredbe su članak 81., stavak 6. ZJN-a. Ako naručitelj određuje karakteristike, koje se odnose na zaštitu okoliša u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva, tada može koristiti detaljne speci ikacije ili, po potrebi, njihove dijelove, kako su de inirane europskim, nacionalnim, višenacionalnim, ili bilo kojim drugim ekološkim oznakama, pod uvjetom da su: • te speci ikacije prikladne za de iniranje značajki robe ili usluga, koje su predmet nabave; • zahtjevi za oznaku sastavljeni na temelju znanstvenih podataka; • ekološke oznake prihvaćene na temelju postupka u kojem mogu sudjelovati sve zainteresirane strane, kao što su vladina tijela, potrošači, proizvođači, distributeri i organizacije za zaštitu okoliša; i • dostupne svim zainteresiranim stranama. Naručitelj može jasno naznačiti da se pretpostavlja da proizvodi i usluge, koje nose ekološku naljepnicu, udovoljavaju tehničkim speci ikacijama određenim u dokumentaciji za nadmetanje. Naručitelj mora prihvatiti bilo koje drugo prikladno sredstvo dokazivanja, kao što je tehnička dokumentacija proizvođača ili ispitni izvještaj priznatoga tijela (čl. 81. ZJN-a). Priznata tijela u smislu članka 81. ZJN-a, su ispitni i umjerni laboratoriji, te potvrdbena i inspekcijska tijela, koja zadovoljavaju primjenjive europske norme. Naručitelj mora prihvatiti potvrde priznatih tijela osnovanih u drugim državama članicama. 39


JAVNA NABAVA Primjer: ne smije se zahtijevati Blue Angel certi icirani papir, jer je to diskriminirajuće, no naručitelj u tehničku speci ikaciju može uključiti kriterije koje koristi ta eko-oznaka. Papir mora: • sadržavati najmanje 80% recikliranog sadržaja, • biti u potpunosti bez klora, • imati trajnost > od 100 godina, prema ISO 9706, DIN 6738 ili odgovarajuće, • biti kompatibilan sa strojevima: odgovarati DIN 19309, AFNOR Q11-013 ili odgovarajuće. Proizvodi koji nose oznaku Blue Angel smatrat će se odgovarajućim, kao i ostali proizvodi s odgovarajućim dokazom o usklađenosti. Uključivanjem uvjeta zaštite okoliša naručitelji smanjuju potrošnju energije, te stvaranje otpada i zagađenja. Osnovne odrednice se mogu preuzeti iz alata zelene javne nabave na internetskoj stranici EK: http.//ec.europa.eu/environment/gpp/eu_gpp_ criteria_en.htm, ili energetskim i drugim eko-oznakama. Ovo je najpraktičniji pristup uključivanja ekološki prihvatljivih proizvoda i usluga u proces nabave. Uobičajeno je koristiti međunarodne standarde: ISO (Međunarodna organizacija za normizaciju – www.iso.org), CEN (Europski odbor za normizaciju – www.cen.eu) i hrvatske standarde HZN (Hrvatski zavod za norme – www.hzn.hr).

2.3. Dokazi tehničke sposobnosti Sukladno članku 72., stavcima 3., 4. i 5. ZJN-a, naručitelj u opravdanim slučajevima, može tražiti navod o mjerama za upravljanje okolišem, koje će ponuditelji biti u mogućnosti primjenjivati prilikom izvršenja ugovora o javnoj nabavi. U tom slučaju naručitelj može primjenjivati odredbe članka 74. ZJN-a, odnosno mora uputiti na Sustav Zajednice za upravljanje okolišem (engl. Community Eco-Management and Audit Scheme, EMAS) ili na određene hrvatske norme za sustave upravljanja okolišem, kojima su prihvaćene europske ili međunarodne norme. Nadalje, sukladno članku 72. ZJN-a, kada se radi o složenijim proizvodima/uslugama ili, iznimno, o proizvodima/uslugama, koji se traže za posebnu svrhu, naručitelj od gospodarskih subjekata može tražiti izjavu o prihvaćanju kontrole, koju provodi naručitelj ili u njegovo ime nadležno tijelo države sjedišta ponuditelja. Dokaz tehničke sposobnosti može primjerice biti i Izjava o alatima, uređajima i tehničkoj opremi, koja je izvođaču radova na raspolaganju, u svrhu izvršenja ugovora (npr., informacija o postrojenju gospodarskog subjekta za sortiranje otpada za uslugu odlaganja otpada). 40

Primjer: Ako naručitelj želi ugovoriti projektiranje i izgradnju bioklimatske zgrade, može ocijeniti tehničku sposobnost ponuditelja, zahtijevajući popis zgrada koje su izgradili po bioklimatskim načelima. Moguće je također zahtijevati korištenje određenih sustava upravljanja okolišem (engl. Environmental Management System – EMS), ali samo ako je to važno za izvršenje ugovora. Tražene mjere upravljanja okolišem, ponuditelji mogu zadovoljiti već uspostavljenim sustavima kao što su EMAS ili ISO 14001, pa certi ikati o tim sustavima mogu biti prihvaćeni kao dokaz zadovoljavanja zadanih uvjeta sposobnosti. No, svakako se moraju prihvatiti i drugi oblici dokaza o zadovoljavanju traženih mjera upravljanja okolišem. Primjer: Izgradnja mosta u zaštićenom području zahtijevat će niz speci ičnih mjera s ciljem očuvanja biljnog i životinjskog svijeta na tom području, npr. kontrolu razine buke, prikupljanje i zbrinjavanje otpada i sl. U ovom slučaju, EMS za ovo gradilište (ali ne i za neka druga gradilišta) može se koristiti kao dokaz da ponuditelj ima tehničku sposobnost obaviti ugovorne obveze.

2.4. Kriterij za odabir ekonomski najpovoljnije ponuda Kriteriji za odabir ponude de inirani su člankom 82., stavkom 1. ZJN-a. Ako se odabire ekonomski najpovoljnija ponuda sa stajališta naručitelja, mogu se koristiti različiti kriteriji povezani s predmetom nabave npr.: kvaliteta, cijena, tehničke prednosti, estetske i funkcionalne osobine, ekološke osobine, operativni troškovi, ekonomičnost, usluga nakon prodaje i tehnička pomoć, datum isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja. Korišteni kriteriji moraju biti vezani uz predmet nadmetanja i moraju biti mjerljivi. Primjeri kriterija, koji su vezani za ekološke osobine, ovisno o predmetu nabave mogu biti: razina buke; energetska potrošnja (računala); troškovi odlaganja proizvoda koji se više ne koriste (računala, namještaj); smanjeno emitiranje ugljičnog dioksida za vrijeme korištenja (vozila); materijali koji su iz ekološki održivih izvora (namještaj, papir); smanjena količina ambalaže i korištenje recikliranih materijala pri pakiranju (namještaj, računala); edukacija zaposlenika o zdravstvenim i pitanjima sigurnosti (usluge čišćenja). Naručitelj treba znati razliku između tehničkih speci ikacija i kriterija za odabir ponuda (ocjenu ponuda). Tehničke speci ikacije postavljaju minimalne zahtjeve, koji se moraju ispuniti, dok kriteriji za odabir ponude navode čemu će naručitelj dati prednost prilikom ocjenjivanja ponuda. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


JAVNA NABAVA Primjer: Ako se ugovara leasing računalne opreme, tehničkom speci ikacijom naručitelj može propisati maksimalnu potrošnju energije opreme. Kriterijima za odabir ponuda, naručitelj može dati prednost opremi koja troši još manje energije od propisane u tehničkim speci ikacijama. Naručitelj može postaviti npr. kriterije: • za inancijski dio ponude: do 80 bodova, • za potrošnju energije, koja je niža od one de inirane u tehničkoj speci ikaciji: do 20 bodova.

2.5. Uvjeti za izvršenje ugovora Naručitelj može uvesti ekološke uvjete u klauzule ugovora, odnosno pravila pod kojima ugovor mora biti izvršen. Ove klauzule nemaju utjecaj na sklapanje ugovora, ali moraju biti jasno naglašene u dokumentaciji za nadmetanje i odnositi se na izvršavanje ugovora. Klauzule se mogu odnositi samo na način, na koji se ugovor treba izvršiti. Ni u kojem slučaju one ne smiju biti prikrivene tehničke speci ikacije, ili kriteriji odabira ponuda. Ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje i odabranom ponudom. Ponuditelj je dužan izvršavati ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje. Ako nije u stanju to učiniti, naručitelj može ili de inirati inancijske kazne (tzv. penale) ili čak zatražiti raskidanje ugovora. Primjeri ugovornih klauzula: • Proizvodi će biti isporučeni u velikom pakiranju, umjesto kao pojedinačne jedinice. • Ponuditelj mora koristiti kontejnere za višekratnu uporabu, prilikom isporuke proizvoda. • Ponuditelj mora prikupljati ambalažni otpad i iskorištene proizvode, koje je isporučio u svrhu recikliranja ili ponovne uporabe. • Na svim proizvodima mora se naznačiti doza, koja bi trebala koristiti, kako bi se izbjegla prekomjerna uporaba. • Sve usluge morat će se provoditi u skladu s procedurama i standardima, koje su utvrđene sustavom upravljanja okolišem organizacije naručitelja. Naručitelj je obvezan kontrolirati izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Tako naručitelj u ovom slučaju može: • od ponuditelja tražiti da dostavi dokaze o ispunjenju ugovorne klauzule, • provoditi provjere na licu mjesta, ili • angažirati npr. ovlašteni laboratorij ili stručnu osobu, koja će provjeriti kvalitetu realizacije ugovornih odredbi. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

3. Procjena troškova životnog ciklusa (engl. Life Cycle Cost Analysis) Još je uvijek uvriježeno mišljenje, kako je nabava zelenih proizvoda skuplja od nabave standardnih proizvoda. Zelena alternativa dostupna je po istoj ili neznatno većoj cijeni od standardnih predmeta nabave. Cijena zelenih proizvoda veća je zbog primjene novih tehnologija i rješenja, no kako bi odredili cjelokupni trošak samog proizvoda, potrebno je izračunati trošak proizvoda za vrijeme cijelog njegovog vijeka trajanja tj. zbrojiti nabavnu cijenu, troškove uporabe, održavanja i zbrinjavanja proizvoda. Nakon što se tako sagleda trošak proizvoda, isplativost zelenih proizvoda je očita (npr. cijena štednih žarulja znatno je veća od cijene tradicionalnih žarulja sa žarnom niti, ali traju i do 10 puta duže, te troše četvrtinu električne energije od konvencionalnih, što znači da će se njihovom uporabom uštedjeti na računu za električnu energiju i zamjenu žarulja, te će se tako investicija vrlo brzo isplatiti). Prilikom donošenja odluka o investicijama u novu opremu ili sustave, nužno je provesti analizu prihoda i rashoda čitavim predviđenim životnim vijekom proizvoda/ sustava. Ekonomska metoda ocjene isplativosti projekta, koja u obzir uzima sve troškove projekta u njegovom životnom vijeku, je analiza troškova životnog ciklusa (engl. Life-Cycle-Cost – LCC). Procjena troškova tijekom životnog ciklusa ne mora biti komplicirana i zahtijevati puno uloženog vremena. Iako postoje mnoge metode za izradu razrađenih kalkulacija troškova životnog ciklusa, za početak može se koristiti jednostavna usporedba očitih i lako mjerljivih troškova. LCC troškovi obično uključuju: • Nabavnu cijenu, uključujući dostavu, instalaciju, puštanje u pogon, itd; • Troškove rada, uključujući energente, rezervne dijelove i održavanje; • Troškove zbrinjavanja na kraju radnog vijeka, uključujući odvoz i odlaganje; • Ostale troškove (razne naknade, porezi i sl.). Prema provedenim analizama, primjenom metode LCC, sljedeći proizvodi su jeftiniji: vozila (srednja klasa), autobusi za javni prijevoz, multifunkcionalni uređaji i printeri, građevinski radovi; dok su primjenom LCC metode skuplji: hrana, namještaj, električna energija, papir i tekstil. Primjena ekoloških kriterija osobito može biti prikladna kod nabave proizvoda i usluga u sektorima, gdje naručitelji predstavljaju veliki udio tržišta (npr. izgradnja, zdravstvene usluge, ili javni prijevoz). 41


JAVNA NABAVA Primjer: Troškovi tijekom životnog vijeka pisača7 Za izračun troška pisača tijekom njegovog životnog vijeka korišteno je nekoliko pretpostavki: • 100.000 stranica je moguće ispisati bez kvara na pisaču; • godišnji je ispis stranica 20.000, a životni je vijek samim time 5 godina; • pisač se nalazi u stand-by modu samo tijekom 8 radnih sati dnevno, a nakon toga se isključuje iz struje; • pisač se potpuno amortizira u navedenom roku od 5 godina; • korištenje pisača je takvo da su sve tvorničke karakteristike točne (broj ispisanih stranica po toneru, potrošnja energije). Dalje u tekstu, iz tablice je razvidno da se najveći trošak odnosi na tonere, stoga je važno kupiti pisač, koji ima najveći broj ispisanih stranica po toneru. Kako s pisanjem od 20.000 stranica godišnje pisači više od 90% vremena rade u stand-by modu, po izračunu se vidi da više energije troše u čekanju nego u korisnom radu. Izračun je napravljen na temelju pretpostavki,   Izvor: http://www.energetska-e ikasnost.undp.hr/hio/zeleni-ured/savjeti-za-zeleni-ured/zelena-nabava

7

da su i pisač i toner kupljeni po maloprodajnoj cijeni. Zbog nemogućnosti pronalaženja životnog vijeka pisača u nekih proizvođača, koji ne deklariraju taj podatak, pretpostavka je da je njegov životni vijek 100.000 stranica ispisa, što je istovjetno petogodišnjem vijeku, ako se ispisuje 20.000 stranica na godinu ili desetgodišnjem vijeku, ako se ispisuje 10.000 stranica godišnje. U ukupni je trošak uračunata i cijena papira.

4. Zaključak Ekonomska korist primjene zelene javne nabave može se sagledati iz više aspekata: • iz perspektive naručitelja, to je uglavnom smanjenje troškova obračunom troškova životnog vijeka proizvoda; • s gledišta utjecaja na regionalnu ekonomiju, može se reći da primjena zelene javne nabave utječe na razvoj ekološke svijesti u turistički orijentiranoj regiji; • zelena javna nabave otvara i nove mogućnosti za inovativne (regionalne) proizvode i usluge, te postizanje ekonomije razmjera: porastom potražnje za zelenim proizvodima dolazi do povećane proizvodnje, što utječe na smanjenje cijena, te ekološki prihvatljivi proizvodi mogu biti konkurentni i na međunarodnim tržištima.

Tablica 1. Usporedni troškovi tijekom životnog vijeka pisača Nabavna cijena pisača (kn) Rezolucija (dpi) Broj ispisanih stranica tijekom životnog vijeka pisača Broj ispisanih stranica u minuti Broj ispisanih stranica s isporučenim tonerom Obračun troškova za 100.000 stranica (5 godina) Cijena jednog tonera (kn) Broj ispisanih stranica s jednim tonerom Ukupni trošak tonera (kn) Trošak papira (kn) Prosječna radna snaga (W) Snaga uređaja u stand-by načinu rada (W) Utrošak energije za ispis (kWh) Utrošak energije u stand-by načinu rada (kWh) Ukupan utrošak energije (kWh) Emisija CO2 (kg) Ukupan trošak za energiju kn (kWh=0,75 kn) Ukupni trošak tijekom 5 godina (kn)

42

Pisač 1 2.700,00 600

Pisač 2 966,00 600

Pisač 3 1.236,00 600

Pisač 4 2.910,00 600

Pisač 5 1.074,00 600

100.000

100.000

100.000

100.000

100.000

18 3000

14 2500

18 2500

20 1500

14 1000

740,00 6000 11.963,33 7.000,00

540,00 2500 21.060,00 7.000,00

642,00 2500 25.038,00 7.000,00

891,00 3000 29.254,50 7.000,00

480,00 2000 23.760,00 7.000,00

315 8 29,17 85,66 114,83 60,86 86,12 21.749,46

259 2 30,83 21,36 52,19 27,66 39,14 29.065,14

360 7 33,33 74,95 108,28 57,39 81,21 33.355,21

372 7 31,00 75,02 106,02 56,19 79,52 39.244,02

240 2 28,57 21,36 49,93 26,46 37,45 31.871,45

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


PLAĆE I NAKNADE Sanja Rotim *

UDK 347.2

Elektronički zapis podataka iz područja radnih odnosa Sukladno izmjenama Zakona o radu o ukidanju radne knjižice, počevši od 1. srpnja 2013. HZMO svim kategorijama osiguranika, kao i osobama izvan osiguranja izdaje na njihov osobni zahtjev elektronički zapis, odnosno potvrdu. Iako je radna knjižica ukinuta, ona je i dalje javna isprava, te se može koristiti u svrhu dokazivanja podataka koji su u njoj upisani do 30. lipnja 2013. u postupcima pred sudovima i tijelima javne vlasti. O novinama i obvezama poslodavca, potkrjepljeno oglednim primjerima, piše autorica u sljedećem članku.

1. Uvod Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013., nužno su se dogodile određene normativne promjene na području radnih odnosa, pa tako i u sustavu mirovinskog osiguranja. Člankom 299. Zakona o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 73/13 – dalje u tekstu: ZR) propisano je da s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaju važiti odredbe članka 291. ZR-a, koje normativno uređuju radnu knjižicu i postupanje poslodavca s radnom knjižicom, pa se člankom 291. a, stavkom 1. ZR-a, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod), kao tijelu nadležnom za vođenje podataka o osiguranicima sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN, br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07, 35/08, 40/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/10, 130/10 – pročišćeni tekst, 61/11, 114/11 i 76/12 – dalje u tekstu: ZOMO) propisuje dužnost vođenja elektroničkog zapisa o podacima osiguranika, u okviru elektroničke baze podataka o osiguranicima. Slijedom navedenoga, od 1. srpnja 2013. radna knjižica se ukida, te se podaci koji su se do tada vodili u papirnatom obliku u radnoj knjižici, vode u elektroničkom obliku, tako da određene podatke relevantne za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, koje Zavod vodi u bazama podataka, Zavod osigurava u obliku elektroničkog zapisa. Važno je *  Sanja Rotim, dipl. iur., viši koordinator za organizaciju poslovnog sustava, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

naglasiti da je radna knjižica javna isprava za sve podatke upisane do 30. lipnja 2013., te da se pojam: e-radna knjižica – odnosi na određene strukturirane podatke u elektroničkom obliku, vezane uz radno-pravni status osiguranika, koji se prikazuju na elektroničkom zapisu i potvrdama, a ne odnosi se na izičkog nositelja podataka: karticu i sl. Prema izmjenama ZR-a, donesen je i Pravilnik o elektroničkom zapisu podataka iz područja radnih odnosa (NN, br. 79/13, dalje u tekstu: Pravilnik), kojim je propisan sadržaj elektroničkog zapisa, izdavanje elektroničkog zapisa, ispravak podataka na elektroničkom zapisu, razmjena podataka između tijela s javnim ovlastima i vođenje evidencije o izdanim elektroničkim zapisima.

2. Obveze poslodavca Člankom 291. a, stavkom 2. ZR-a, poslodavac se obvezuje u elektroničku bazu podataka dostaviti podatke o radniku s kojim je zaključio ugovor o radu, kao i sve promjene podataka do kojih dođe tijekom trajanja radnog odnosa, u roku od osam dana od dana početka rada, odnosno nastale promjene. Zavod obvezno vodi matičnu evidenciju o osiguranicima osiguranim na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (svim obvezno osiguranim kategorijama osiguranika sukladno odredbama ZOMO, kako po osnovi radnog odnosa i s njima izjednačenim osnovama, tako i po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti), obveznicima doprinosa (pravnim i izičkim osobama, samostalnim obveznicima doprinosa) i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja u skladu sa ZOMO i Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 2/99, 98/05, 35/06, 148/09, 142/10 – dalje u tekstu: Pravilnik ME). Matičnu evidenciju o obveznicima i njihovim radnicima Zavod vodi od 1970. godine, ali raspolaže i podacima za prethodna razdoblja. Međutim, iako su navedenom odredbom članka 291. a ZR-a, obuhvaćeni osiguranici koji su to svojstvo stekli po osnovi radnog odnosa, treba imati na umu da su se radnom knjižicom koristile i ostale kategorije osiguranika obvezno osigurane, sukladno ZOMO (samostalni ob43


PLAĆE I NAKNADE veznici doprinosa), stoga Zavod elektronički zapis izdaje svim kategorijama osiguranika. Obveza poslodavca (pravne ili izičke osobe) je da, sukladno odredbama ZOMO-a i Pravilnika ME obvezno uspostavi odgovarajuću prijavu o svom poslovanju (prijavu o početku poslovanja M-11P, prestanku poslovanja M-12P, promjeni poslovanja M-13P), kao i prijavu za osiguranika: • prijavu o početku osiguranja za svakog novozaposlenog radnika (tiskanica M-1P) – u roku 8 dana od dana početka zaposlenja, • prijavu o prestanku osiguranja (tiskanica M-2P) za svakog radnika kojem je prestao radni odnos – u roku 8 dana od dana prestanka zaposlenja, • prijavu o promjeni tijekom osiguranja (tiskanica M-3P) za svakog radnika kod kojeg nastupi promjena tijekom osiguranja – u roku 8 dana od dana nastale promjene, • prijavu – promjenu podataka o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici (tiskanica MPP), u slučaju: ako se u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja, osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja kao i ostvarivanja prava na mirovinu, utvrdi da za osiguranika nisu evidentirani svi podaci o osnovicama i stažu osiguranja u evidencijama Zavoda, odnosno u slučaju ispravka podataka o stažu, osnovici i obračunatom doprinosu utvrđenih u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja i osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Tako se primjerice, na temelju uspostavljenih prijavno-odjavnih podataka, za sve osiguranike po osnovi radnog odnosa, ovisno o činjenici zaključenja ugovora o radu (M-1P), odnosno prestanka ugovora o radu (M-2P), ili promjene bilo kojeg podatka vezanog uz prijavu osiguranja tijekom radnog odnosa (M-3P), vode podaci u matičnoj evidenciji Zavoda. U matičnu evidenciju Zavoda unose se podaci o razdobljima osiguranja, podaci o ostvarenim plaćama, o obveznicima i podaci o korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja. S obzirom na to da se na osnovi evidentiranih podataka ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, Zavod je dužan osigurati cjelovitost i točnost tih podataka, što se postiže kontrolom u postupku evidentiranja podataka, u redovitim postupcima kontrole te u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja. Važno je istaknuti, da za točnost podataka odgovara obveznik uspostavljanja prijava za vođenje matične evidencije (poslodavac za radnika, samostalni obveznik za sebe), te da o točnosti i pravovremenom dostavljanju tih podataka ovi44

se prava osiguranika kao i povezivanje, razmjenjivanje i uparivanje podataka između povezanih institucija (Zavoda, REGOS-a, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i td.). Od 1. srpnja 2013. navedeni podaci dobivaju dodatno na važnosti s obzirom na ukidanje radne knjižice. Za potrebe izdavanja elektroničkog zapisa podataka (odnosno potvrde), Zavod je razmjenom podataka s nadležnim institucijama svoje postojeće baze podataka dopunio i određenim podacima koje do sada nije vodio, jer nisu sastavni dio prijava za vođenje matične evidencije (podaci o stečenim kvali ikacijama preuzeti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), podatak o OIB-u i državljanstvu od Porezne uprave). Prema odredbi članka 299., stavka 2. ZR-a, poslodavac je obvezan najkasnije u roku od tri mjeseca, od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, vratiti radniku radnu knjižicu, tj. najkasnije do 30. rujna 2013. Dakle, obveza vraćanja radne knjižice odnosi se na radnike koji su zaposleni kod poslodavca, a ne i na samostalne obveznike doprinosa. Tako primjerice osobi osiguranoj na mirovinsko osiguranje u svojstvu obrtnika, kojem je početak osiguranja u radnu knjižicu upisala nadležna područna služba/ured Zavoda prema odredbama Pravilnika o radnoj knjižici (NN, br. 14/96) i koja se nalazi u područnoj službi/uredu, Zavod je dužan vratiti radnu knjižicu isključivo na osobni zahtjev obrtnika (i bilo kojeg drugog samostalnog obveznika doprinosa). Obvezu vraćanja radne knjižice osobi, najkasnije do 30. rujna 2013., imaju i poslodavci koji su primili osobu na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, prema odredbi članka 6. Zakona o poticanju zapošljavanja(NN, br. 57/12, 120/12). Prije povrata radne knjižice radniku, ovlaštena osoba poslodavca dužna je precrtati sve nepopunjene rubrike radne knjižice, uz pečat i potpis ovlaštene osobe. Važno je naglasiti da poslodavac prije povrata radne knjižice radniku ne zaključuje radnu knjižicu, odnosno ne uspostavlja Zavodu prijavu o prestanku radnog odnosa s danom 30. lipnja 2013., (osim ako radni odnos ne prestaje s navedenim danom), te ne prikazuje trajanje zaposlenja, već je navedene rubrike potrebno precrtati. U rubrici predviđenoj za upisivanje bilješki (stranica 34. – 36. radne knjižice) poslodavac se treba pozvaTIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


PLAĆE I NAKNADE ti na zakonsku osnovu na temelju koje su precrtane nepopunjene rubrike u radnoj knjižici (nepopunjene rubrike precrtane temeljem članka 299. stavka 3. ZR-a – datum, potpis i pečat ovlaštene osobe poslodavca). Potom radne knjižice poslodavac treba vratiti radnicima najkasnije do 30. rujna 2013. Ako poslodavac iz bilo kojeg razloga nekom radniku ne može vratiti njegovu radnu knjižicu (npr. radnik odbija preuzeti radnu knjižicu), dužan ju je dostaviti nadležnoj područnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, prema mjestu prebivališta radnika (područne službe/uredi Zavoda), u skladu s odredbom članka 299. ZR-a. Također, prema navedenoj odredbi ZR-a, za radnike s nepoznatom adresom prebivališta poslodavac je dužan radnu knjižicu dostaviti Središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. Radna knjižica koju je poslodavac vratio radniku na propisani način je javna isprava, koja će se i dalje koristiti u svrhu dokazivanja podataka, koji se u njoj nalaze. Kako od 1. srpnja 2013. podatke relevantne za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja kao i nekih drugih prava Zavod osigurava u obliku elektroničkog zapisa, za potrebe izdavanja elektroničkog zapisa podataka (odnosno potvrde), Zavod je svoje postojeće baze podataka dopunio i određenim podacima koje do sada nije vodio, jer nisu sastavni dio prijava za vođenje matične evidencije (državljanstvo, podaci vezani uz stečeno obrazovanje).

3. Elektronički zapis S obzirom na dužnost Zavoda (prema odredbi članka 291. a ZR-a) da u okviru elektroničke baze podataka o osiguranicima, vodi elektroničke zapise s podacima o osiguranicima koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa, počevši od 1. srpnja 2013., korisnicima je omogućeno da preko internetske stranice (www.mirovinsko.hr) od Zavoda zatraže i dobiju elektronički zapis o podacima evidentiranim u elektroničkoj bazi podataka Zavoda. Nova usluga na internetskoj stranici Zavoda (ERPS – Elektronički Radno-Pravni Status) omogućava izdavanje elektroničkog zapisa te provjeru njegove vjerodostojnosti. Sukladno članku 3. Pravilnika, Zavod elektronički zapis izdaje na zahtjev: 1) osiguranika izičke osobe, hrvatskog ili stranog državljanina koji je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje, 2) izičke osobe koja u Zavodu nema priznato svojstvo osiguranika iz točke 1. istoga članka, TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

3) tijela s javnim ovlastima, u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka. Elektronički zapis izdaje se odmah nakon podnesenog zahtjeva i sadrži podatke u trenutku izdavanja elektroničkog zapisa. Da bi mogli koristiti navedenu uslugu, korisnici izičke osobe, radi zaštite i tajnosti osobnih podataka, korisničko ime i lozinka ne mogu dobiti elektroničkom poštom, već osobno na šalterima Zavoda podnose zahtjev za dodjelu korisničkog imena i lozinke, kojom se prijavljuju na navedenoj internetskoj stranici. Nakon prijave korisnika i podnošenja zahtjeva za elektronički zapis, korisniku će elektronički zapis biti dostavljen na njegovu e-mail adresu, odnosno moći će ga preuzeti s korisničkih stranica Zavoda. Kako se radi o elektroničkom dokumentu, osiguranik može elektronički zapis proslijediti poslodavcu. Vjerodostojnost elektroničkog zapisa može se provjeriti preko internetskog servisa Zavoda (link provjera vjerodostojnosti elektroničkog zapisa) upisom kontrolnog broja i broja dokumenta u za to predviđena polja.

4. Potvrda U skladu s člancima 159. i 160. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) i člankom 97., stavkom 2. ZOMO, pored elektroničkog zapisa, omogućeno je i izdavanje potvrde o radno-pravnom statusu u papirnatom obliku, s istovjetnim podacima koji se nalaze u elektroničkom zapisu izdanom putem web-a, i to stoga, što svi korisnici usluga Zavoda ne moraju imati mogućnost korištenja računala. Navedenu potvrdu osoba može osobno zatražiti u svim ustrojstvenim jedinicama Zavoda (šalteri matične evidencije u svim područnim službama/uredima i ispostavama).

5. Sadržaj elektroničkog zapisa odnosno potvrde Sadržaj elektroničkog zapisa propisan je Pravilnikom. Elektronički zapis i potvrda sadržajno su isti, razlikuju se samo u načinu izdavanja, pa u skladu s time elektronički zapis sadrži bar-kod, podatke o elektroničkom potpisu, kontrolni broj i broj dokumenta (koji služe za provjeru vjerodostojnosti zapisa), dok potvrda (umjesto navedenog) sadrži pečat i potpis ovlaštenog radnika. Elektronički zapis/potvrda sadrži: 1) klasu, urudžbeni broj, mjesto i datum izdavanja te pravnu osnovu za izdavanje, 2) podatke o osiguraniku: • identi ikacijske podatke (ime, prezime, datum rođenja, državljanstvo, osobni broj – OB, osob45


PLAĆE I NAKNADE ni identi ikacijski broj - OIB), pri čemu treba naglasiti da se svi identi ikacijski podaci osim državljanstva i OIB-a (koji se razmjenom preuzimaju iz OIB servisa) preuzimaju iz unesenih prijava za vođenje matične evidencije; 3) podatke o stečenom obrazovanju (temeljnom i dodatnom): • podatke o temeljnom obrazovanju, pod kojima se podrazumijevaju podaci o redovnom odnosno izvanrednom školovanju (naziv i sjedište obrazovne ustanove, obrazovni program, stečena kvali ikacija, stupanj stručne spreme, klasa i ur. broj svjedodžbe/diplome); • podatke o dodatnom obrazovanju (naziv i sjedište ustanove, opis dodatnog obrazovanja, klasa i ur. broj dokumenta, prestanak važenja), koji podrazumijevaju podatke o stečenim znanjima i kvali ikacijama izvan tzv. redovitog obrazovanja, kao nadogradnji temeljnog obrazovanja (npr. pravosudni ispit, ispit za stečajnog upravitelja, razne licence za obavljanje određenih poslova, tečajevi, znanja stranih jezika i slično). Zavod podatke o stečenom obrazovanju evidentira na dva načina: razmjenom podataka s HZZom i unosom podataka o stečenom obrazovanju na šalterima Zavoda, na temelju izvornika dokumenta o stečenom obrazovanju. Važno je naglasiti da se podaci o stečenom obrazovanju (temeljnom i dodatnom) neće prikazivati u slučaju, ako nisu uneseni niti u HZZ-u niti u Zavodu. Neposredno evidentiranje podataka o stečenom obrazovanju u baze stečenih kvaliikacija u HZZ-u i Zavodu na osnovi izvornika dokumenata (svjedodžbi, diploma, potvrda i sl.) provoditi će se sve dok se ne omogući preuzimanje tih podataka iz temeljnih registara elektroničkim putem. 4) podatke o prijavama na mirovinsko osiguranje: • poslodavac/obveznik doprinosa – prikazuje se posljednji naziv poslodavca koji je registriran u bazama podataka Zavoda na osnovi prijave o poslovanju obveznika (M-11P ili M-13P), u skladu s provedenom promjenom u odgovarajućem registru, koju je prema Pravilniku ME dostavio obveznik; • osnova osiguranja (radni odnos, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i ostale osnove obveznog osiguranja sukladno ZOMO), na temelju uspostavljene prijave osiguranja (M-1P), prijave o promjeni (M-3P); • početak i prestanak osiguranja (na temelju uspostavljene prijave osiguranja M-1P, prijave o promjeni M-3P, odnosno prijave o prestanku osiguranja M-2P); 46

• radno vrijeme – broj sati dnevno (na temelju uspostavljene prijave osiguranja M-1P, prijave o promjeni M-3P); • stvarna stručna sprema (odnosi se na najviše završeno obrazovanje), na temelju uspostavljene prijave osiguranja M-1P, prijave o promjeni M-3P; • potrebna stručna sprema (odnosi se na obrazovanje potrebno za obavljanje poslova za koje je sklopljen konkretan ugovor o radu), na temelju uspostavljene prijave osiguranja M-1P, prijave o promjeni M-3P; • općina rada/prebivališta, na temelju uspostavljene prijave osiguranja M-1P, prijave o promjeni M-3P; • ugovor o radu sklopljen na puno/nepuno radno vrijeme, na određeno/ neodređeno vrijeme (ovaj se podatak u matičnoj evidenciji vodi od 2005. godine pa se za prethodna razdoblja ne može prikazivati), na temelju uspostavljene prijave osiguranja M-1P, prijave o promjeni M-3P; • trajanje staža osiguranja (ovaj se podatak sistemski izračunava na temelju prijavno-odjavnih podataka te podatka o dnevnom radnom vremenu osiguranika i tjednom radnom vremenu obveznika) i ne prikazuje se za određene kategorije osiguranika: a) za osiguranike koji su sami obveznici plaćanja doprinosa, jer stažu osiguranja za tu kategoriju osiguranika prethodi izračun pokrivenosti staža osiguranja uplatama u skladu s odredbama ZOMO i Pravilnika o utvrđivanju staža osiguranja na temelju plaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje (NN, br. 57/11 i 145/12); b) staž osiguranja s nepunim radnim vremenom; c) staž osiguranja s povećanim trajanjem, jer se za neke kategorije osiguranika taj staž prema odredbama ZOMO evidentira tek pri ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja; d) staž osiguranja ostvaren po osnovi isplaćenog drugog dohotka i obavljanja druge djelatnosti, jer je taj staž vezan uz uplatu doprinosa i u bazama Zavoda ne evidentira se putem prijava za vođenje matične evidencije; e) poseban staž i mirovinski staž ostvaren sudjelovanjem u Domovinskom ratu, jer se u pravilu u bazama Zavoda evidentira tek kod ostvarivanja prava; f) trajanje staža ne iskazuje se niti u slučaju kad nedostaje odjava osiguranja, jer se u tom slučaju ne može izračunati. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


PLAĆE I NAKNADE Važno je naglasiti da se trajanje staža osiguranja ostvareno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sati od punog radnog vremena, ne iskazuje na elektroničkom zapisu/potvrdi. Trajanje tog staža preračunava se na puno radno vrijeme u skladu s odredbama članka 25., stavka 5. ZOMO. Do ukidanja radne knjižice, tako ostvareni staž osiguranja upisivao se u radnu knjižicu u rubriku bilješke. Savjetuje se da po završetku takvog radnog odnosa poslodavac radniku izda potvrdu o stažu osiguranja, koji je ostvario s istovjetnim tekstom koji se do ukidanja radne knjižice upisivao u rubriku bilješke.

Podaci o radno-pravnom statusu osiguranika, koji se prikazuju na elektroničkom zapisu/potvrdi ovise o točnosti podataka koje obveznici dostavljaju na prijavama za vođenje matične evidencije. Ako osiguranik smatra da podaci na elektroničkom zapisu/ potvrdi nisu točni, može zatražiti od Zavoda da mu izda potvrdu iz evidencija u propisanom postupku, što podrazumijeva ispravljanje netočnih odnosno prikupljanje nedostajućih podataka.

6. Zaključak

Osoba nije nikada bila osigurana na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, završila je školovanje i želi „e-radnu knjižicu“. Potrebno je podnijeti zahtjev za izdavanje elektroničkog zapisa/potvrde, uz izvornik dokumenta kojim dokazuje činjenicu završetka školovanja, odnosno obrazovanja (temeljnog ili dodatnog) Zavodu, odnosno zahtjev za unos podataka o stečenom obrazovanju HZZ-u, kako bi se u baze stečenih kvali ikacija unijeli njeni podaci o stečenom obrazovanju. U protivnom, na zahtijevanom elektroničkom zapisu/potvrdi, rubrike stečenog obrazovanja bit će nepopunjene. Ako se osoba obrati Zavodu preko korisničkih stranica, elektroničkim putem će joj se dostaviti elektronički zapis sljedećeg sadržaja:

Sukladno izmjenama ZR-a o ukidanju radne knjižice, počevši od 1. srpnja 2013. Zavod svim kategorijama osiguranika, kao i osobama izvan osiguranja izdaje na njihov osobni zahtjev elektronički zapis, odnosno potvrdu. Dakle, u cilju omogućavanja slobode kretanja na jedinstvenom tržištu rada EU, svi osiguranici (kao i osobe koje još nisu osigurane na mirovinsko osiguranje, npr. za potrebe dokazivanja statusa prvog zaposlenja) mogu na prethodno opisani način zatražiti elektronički zapis/potvrdu. Međutim, iako je radna knjižica ukinuta, ona je i nadalje javna isprava, te se može koristiti u svrhu dokazivanja podataka, koji su u njoj upisani do 30. lipnja 2013. u postupcima pred sudovima i tijelima javne vlasti.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

7. Primjeri Primjer 1.

47


PLAĆE I NAKNADE Ako osoba zatraži potvrdu na šalteru Zavoda, dobit će potvrdu sljedećeg sadržaja:

Na prikazanim oglednim primjerima u oba slučaja, nema podataka o stečenim kvali ikacijama, jer podaci nisu uneseni ni u HZZ-u ni u Zavodu. Primjer 2. Osiguranik je sklopio ugovor o radu s poslodavcem dana 1. rujna 2013. Prethodno osiguranje po osnovi radnog odnosa prestalo je 30. travnja 2013. Na koji način radnik dokazuje postojanje prethodnog staža osiguranja? Koja je obveza poslodavca? Vezano uz prethodna razdoblja osiguranja, radnik može poslodavcu priložiti sljedeću dokumentaciju:

48

1) radnu knjižicu koja je i dalje javna isprava za razdoblja upisa do 30. lipnja 2013.; 2) potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Zavoda, koju Zavod na osobno traženje osiguranika izdaje na šalterima područnih služi / ureda Zavoda; 3) elektronički zapis (ako je podnesen zahtjev putem korisničkih stranica Zavoda). Poslodavac ima obvezu za radnika uspostaviti prijavu na osiguranje (M-1P) u zakonom predviđenom roku. S obzirom na to da je radna knjižica ukinuta, uz prijavu poslodavac prilaže samo ugovor o radu.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


PLAĆE I NAKNADE Ogledni primjerak izdane potvrde:

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

49


PLAĆE I NAKNADE Ogledni primjerak elektroničkog zapisa (kada osiguranik podnese zahtjev u elektroničkom obliku, putem korisničkih stranica Zavoda):

50

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


POREZI I DOPRINOSI Mirjana Mahović Komljenović *

UDK 336.2

Porez na tvrtku za pravne i izičke osobe Sukladno odredbama Zakona o inanciranju JLP(R) S-a, općine i gradovi kao jedan od vlastitih izvora prihoda mogu propisivati i ubirati porez na tvrtku ili naziv, kojeg plaćaju pravne i izičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak ili dobit. Obveza plaćanja poreza na tvrtku utvrđuje se u godišnjem iznosu donošenjem poreznog rješenja od nadležne ispostave Porezne uprave prema sjedištu za pravne te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za izičke osobe. Osim na istaknuto sjedište tvrtke, porez na tvrtku ili naziv plaća se i na svaku istaknutu tvrtku na poslovnim jedinicama, koju porezni obveznik ima u svom sastavu.

1. Uvod Zakonom o inanciranju jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 33/00, 127/00, 59/01, 107/01 – ispravak, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 – Odluka USRH, 73/08 i 25/12; dalje u tekstu: Zakon o inanciranju), uređeni su izvori sredstava, te način inanciranja poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada - jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema spomenutom Zakonu, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, stječu prihode iz: vlastitih izvora, sudjelovanja u raspodjeli zajedničkih poreza, te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna. Kao vlastite izvore sredstava, općine i gradovi mogu propisivati i ubirati općinske ili gradske poreze, a to su: 1) prirez poreza na dohodak, 2) porez na potrošnju 3) porez na tvrtku ili naziv, 4) porez na korištenje javnih površina, te 5) porez na kuće za odmor. Od navedenih vrsta općinskih, odnosno gradskih poreza, porezni obveznici plaćaju mjesečno tijekom poslovne godine, po propisanim poreznim stopama, jedino prirez poreza na dohodak te porez na potrošnju, dok se za ostale lokalne poreze, i to: kuće za od-

*

Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo inancija – Porezna uprava, Samobor.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

mor, porez na tvrtku ili naziv, te porez na korištenje javnih površina, porezna obveza utvrđuje periodički, pri čemu se porez plaća jednom godišnje donošenjem rješenja od nadležnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalna) samouprave ili nadležne ispostave Porezne uprave. Prema tome, kao jedan od vlastitih izvora prihoda, općine ili gradovi mogu propisivati i ubirati porez na tvrtku ili naziv, čija obveza plaćanja postoji za sve oblike trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, koje obavljaju gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti kao i za izičke osobe, koje se bave djelatnošću obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te drugim djelatnostima, koje se oporezuju kao obrtničke, i vode propisane poslovne knjige i evidencije, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak. Iznos poreza na tvrtku ili naziv koju su obvezne plaćati pravne i izičke osobe, ako se bave registriranom gospodarskom djelatnošću, utvrđuje se poreznim rješenjem koje za poreznog obveznika donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu poduzeća, a za izičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, ako su općine ili gradovi u svojim odlukama prenijela na Poreznu upravu poslove utvrđivanja i naplatu lokalnih poreza.

2. Načelna Suglasnost za utvrđivanje lokalnih poreza Još od 1. siječnja 2002. u primjeni je načelna Suglasnost (NN, br. 79/01), koju je donio Ministar inancija na neodređeno vrijeme, a prema kojoj Porezna uprava može obavljati poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih, općinskih ili gradskih poreza, ako je predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave - općina ili grad, svojom odlukom prenijela na Poreznu upravu u cijelosti poslove utvrđivanja i naplate svih ili samo pojedinih lokalnih poreza. Prema spomenutoj suglasnosti većina općina i gradova je u svojim odlukama obvezu utvrđivanja i naplate poreza na tvrtku ili naziv prenijela u nadležnost Porezne uprave, budući da nadležne ispostave Porezne uprave imaju razrađen informacijski sustav, koji omogućuje e ikasan razrez i utvrđiva51


POREZI I DOPRINOSI nje, nadzor, naplatu kao i ovrhu lokalnih poreza. Za obavljene poslove Poreznoj upravi pripada naknada u iznosu od 5% od ukupno naplaćenih prihoda, što se uplaćuje na račun Državnog proračuna.

poslovne jedinice, obveznici su poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu.

3. Podaci za utvrđivanje poreza na tvrtku ili naziv Nadležna ispostava Porezne uprave donijet će rješenje o obvezi plaćanja poreza na tvrtku ili naziv, na osnovi: • postojećih podataka o upisu u sudski i obrtni registar pravnih i izičkih osoba, koje obavljaju registriranu djelatnost, a koje se vode u informacijskom sustavu Porezne uprave u registru poreznih obveznika, tzv. RPO registru, • podataka koje su Poreznoj upravi o poslovanju pravnih i izičkih osoba dužne dostaviti nadležne županijske, općinske ili gradske službe, te • podataka koje su porezni obveznici dužni sami dostaviti prema odredbama članka 58. OPZ-a (NN, br. 147/08 do 73/13). Naime, navedenom zakonskom odredbom propisano je da je porezni obveznik dužan poreznom tijelu u roku od 30 dana od dana nastanka, prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a naročito osnutak, premještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili stalne poslovne jedinice ili početak obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta, te druge činjenice, čije je prijavljivanje važno za njegovo poslovanje. Temeljem navedenog proizlazi, da je obveznik poreza na tvrtku dužan nadležnom tijelu za utvrđivanje poreza (općini ili gradu odnosno nadležnoj ispostavi Poreze uprave) prijaviti osnutak te svaku promjenu imena tvrtke ili naziva, kao i sve druge promjene što utječu na pravilno utvrđivanje visine poreza, i to u roku od 30 dana od upisa u sudski ili obrtni registar odnosno od dana nastale promjene.

4. Obveza plaćanja poreza Sukladno odredbama članka 42. Zakona, obveza plaćanja poreza na tvrtku ili naziv propisana je za sve pravne osobe, koje su registrirane za obavljanje djelatnosti, a obveznici su plaćanja poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 do 22/12), te izičke osobe koje obavljaju registriranu obrtničku djelatnost ili djelatnost slobodnih zanimanja, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 144/12). Ako obveznici poreza na tvrtku ili naziv u svom sastavu imaju 52

Pravne osobe postaju obveznicima plaćanja poreza na dobit danom upisa u sudski registar, a izičke osobe – obrtnici i slobodna zanimanja, postaju obveznicima plaćanja poreza na dohodak upisom u obrtni registar. Upis u sudski, odnosno obrtni, registar ima konstitutivni značaj, što znači da od trenutka upisa, pravna, odnosno izička osoba stječe pravo upotrebe tvrtke. Time, u smislu navedenog Zakona o inanciranju, pravne i izičke osobe postaju i obveznicima plaćanja poreza na tvrtku ili naziv. Porez na tvrtku ili naziv porezni obveznici plaćaju u svoti, čija je gornja granica poreza propisana Zakonom o inanciranju, dok njenu stvarnu visinu utvrđuje općina ili grad svojom odlukom, koja ne može biti veća od Zakonom propisane gornje granice. Osim oslobođenja i olakšica od plaćanja poreza, što je utvrđeno Zakonom o inanciranju, općine i gradovi mogu u svojim odlukama propisivati i druge olakšice od plaćanja poreza na tvrtku.

4.1. Pojam tvrtke ili naziva Tvrtka ili naziv je ime pravne ili izičke osobe pod kojim trgovačko društvo ili obrt posluje i sudjeluje u pravnom prometu. Kod izičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, tvrtka sadrži naziv i oznaku obrta, ime i prezime obrtnika te njegovo sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Prijevod tvrtke ili naziva, odnosno strane riječi u tvrtki ili nazivu, moraju biti napisane latiničnim pismom na jednom od stranih jezika. Pravne i izičke osobe mogu upotrebljavati i skraćeni naziv tvrtke, ali samo u obliku i sadržaju, kako je to upisano u sudski, odnosno obrtni registar. Tvrtka ili skraćeni naziv tvrtke mora se na prikladan način istaknuti na poslovnim prostorijama trTIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


POREZI I DOPRINOSI govačkog društva, odnosno na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone ili na mjestu gdje se obavlja obrt, ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor. Pri postojanju više ulaza u poslovnu prostoriju, tvrtku je potrebno istaknuti na svakom od ulaza.

4.2. Visina i plaćanje poreza na tvrtku Porez na tvrtku ili naziv, plaća se u godišnjem iznosu koji propisuje grad ili općina, a isti ne može iznositi više od 2.000,00 kn po svakoj istaknutoj tvrtki ili nazivu. Ako više osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti plaća se samo jedan porez na tvrtku, za što se obično zadužuje nositelj zajedničke djelatnosti imenovan od ostalih supoduzetnika. Porez na tvrtku uplaćuje se korištenjem brojčane oznake vrste prihoda 1732, a prihod je grada ili općine, na području koje je sjedište odnosno prebivalište obveznika tog poreza. U slučaju kada porezni obveznik – izička osoba ima sjedište obrta registrirano u općini, koja istovremeno nije i općina prebivališta vlasnika obrta, tada će rješenje o razrezu poreza na tvrtku ili naziv, donijeti nadležno tijelo za utvrđivanje poreza prema sjedištu obrta izičke osobe. Prema Odluci o gradskim porezima i o prirezu poreza na dohodak Grada Zagreba (NN, br. 87/01, 103/01 – ispravak), porez na tvrtku utvrđen je u različitim svotama od najmanje 180,00 kn do najviše 520,00 kn, ovisno o vrsti djelatnosti kojom se bave pravne i izičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti. Tvrtkom odnosno nazivom, u smislu navedene Odluke ne smatraju se, pa se na to i ne plaća porez – natpisi na klupama, stolovima, otvorenim prodajnim mjestima na tržnici na kojima se prodaju živežne namirnice, natpisi što ih trgovačka društva koja se bave građevinarstvom ističu na gradilištima, te nazivi poslovnih jedinica, koje ne posluju s trećim osobama. Ako pravne i izičke osobe sa sjedištem u gradu Zagrebu imaju poslovne jedinice (prodavaonice, pogone i radionice) u svom sastavu, koje se nalaze na području Grada Zagreba, obvezni su za njih platiti 50% od propisanog poreza na tvrtku ili naziv. U slučaju ako je na istom objektu istaknuto više tvrtki ili naziva iste pravne i izičke osobe, plaća se samo jedan iznos poreza.

4.3. Porez na tvrtku za poslovne jedinice Ako obveznik poreza na tvrtku u svom sastavu ima poslovne jedinice (prodavaonice, pogone, radionice, prodajna mjesta), obveznik je poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu, a utvrđeni porez je prihod općine ili grada na čijem se području nalazi poslovna jedinica. Naime, sukladno članku 7. Zakona TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

o trgovačkim društvima (NN, br. 111/93 do 68/13), propisano je da trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva, pri čemu podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. Prema odredbama članka 40. OPZ-a, stalnom poslovnom jedinicom smatra se stalno mjesto obavljanja gospodarske djelatnosti društva u cijelosti ili djelomično, a posebno su to: mjesta sjedišta uprave, podružnice i uredi, mjesto proizvodnje ili radionica, tvornica, rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava, gradilište ili građevinski ili montažni projekt samo, ako traje dulje od šest mjeseci. Stalnom poslovnom jedinicom ne smatra se korištenje objekata isključivo za uskladištenje, izlaganje ili isporuku dobara ili robe, koje pripadaju društvu kao i održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo radi obavljanja bilo koje druge djelatnosti privremenog ili pomoćnog značenja za društvo.

4.4. Rok za uplatu poreza na tvrtku ili naziv Porez na tvrtku ili naziv plaća se u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja, kojim je porez na tvrtku ili naziv utvrđen. Ako se tvrtka upiše u registar tijekom godine ili prestane s bavljenjem djelatnosti, plaća se razmjerni dio poreza. Ako je pravnoj ili izičkoj osobi, nadležna ispostava Porezne uprave izdala rješenje o obvezi plaćanja poreza na tvrtku za 2013., a porezni obveznik tijekom godine nije poslovao ni obavljao gospodarsku djelatnost niti je imao evidentiranog prometa po žiro-računu (zbog mirovanja, privremene obustave poslovanja i sl.), tada može u roku od 30 dana od dana primitka poreznog rješenja uložiti žalbu, na osnovu koje će se utvrđeni iznos poreza na tvrtku otpisati.

4.5. Obračun zateznih kamata Ako obveznik poreza na tvrtku ili naziv, prema dobivenom poreznom rješenju ne plati porez u propisanom roku, na utvrđeni dug sistemski se obračunavaju kamate, i to po stopi od 12% godišnje, primjenom dekurzivnog jednostavnog kamatnog računa, prema članku 116. Općeg poreznog zakona, članku 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 134/09), te članku 3. Zakona o kamatama (NN, br. 94/04 i 35/05). Ako dospjeli porez na tvrtku ili naziv nije plaćen u propisanom roku, može se nad pravnim i izičkim 53


POREZI I DOPRINOSI osobama provesti postupak ovrhe te porez prisilno naplatiti sukladno odredbama od 124. do 146. OPZ-a, i to pljenidbom novčanih sredstava na žiro-računu poreznog dužnika, koje isti ima kod banke ili druge inancijske organizacije ovlaštene za platni promet, a taj postupak provode Ispostave porezne uprave ili provođenjem ovrhe pljenidbom na pokretninama, tražbinama i drugim imovinskim pravima, a ovršni postupak se provodi u Područnom uredu.

5. Oslobođenje od plaćanja poreza na tvrtku ili naziv Odredbom članka 42., stavka 3. Zakona o inanciranju, propisano je oslobođenje, prema kojem obveznici poreza – pravne i izičke osobe, ako ne obavljaju djelatnost, ne plaćaju porez na tvrtku. Navedeno znači da svi poduzetnici koji nakon registracije u trgovačkom ili obrtnom registru nisu obavljali poduzetničku djelatnost, kao i oni porezni obveznici koji nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu ni iskazanih poslovnih promjena u poslovnim knjigama za pojedino porezno razdoblje, odnosno kalendarsku godinu, nisu obveznici plaćanja godišnjeg poreza na tvrtku ili naziv. Ustanove i druge nepro itne organizacije koje su osnovane sukladno Zakonu o ustanovama, a ne obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti, također nisu obveznici plaćanja poreza na tvrtku ili naziv po toj osnovi. Međutim, ako bi navedene pravne osobe obavljale gospodarsku djelatnost, pri čemu bi neoporezivanje te djelatnosti dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, tada im Porezna uprava može na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili zainteresiranih osoba, rješenjem utvrditi da su obveznici poreza, i to za dobit koju ostvaruju obavljanjem gospodarske djelatnosti, a time postaju i obveznici plaćanja poreza na tvrtku ili naziv.

5.1. Porez na tvrtku za pravne osobe u stečaju i likvidaciji Ako je nad pravnom osobom u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) otvoren stečajni postupak, koji se provodi radi skupnog namirenja stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima, porez na dobit utvrđuje se samo za razdoblje do otvaranja stečaja, a za isto razdoblje utvrđuje se i porez na tvrtku. Prema tome, kako se kod pravne osobe od trenutka otvaranja stečaja ne utvrđuje porez na dobit, jer stečajni upravitelj provodi radnje isključivo radi namirenja duga vjerovnicima, tako ista ne obavlja djelatnost, zbog čega nije ni obveznik plaćanja poreza na tvrtku. 54

Međutim, u slučajevima kada se u tijeku stečajnog postupka, a sukladno odredbama Stečajnog zakona (NN, br. 44/96 do 82/06), prihvati i potvrdi stečajni plan i izvrši preustroj dužnika radi održavanja djelatnosti, te stečajni sudac rješenjem zaključi stečajni postupak, takva je pravna osoba obvezna utvrđivati porez na dobit, kada postaje i obveznikom plaćanja poreza na tvrtku ili naziv. Porez na tvrtku ne plaćaju ni porezni obveznici nad kojima je pokrenut, odnosno okončan postupak likvidacije, a koji se u nadležnim ispostavama Porezne uprave vode u registru poreznih obveznika u timu 901. Nadalje, od obveze plaćanja poreza na tvrtku oslobođene su i sve one pravne osobe, koje su prestale biti porezno aktivne, a nisu podmirile svoje obveze te imaju neizmirenih dugova na porezima i doprinosima o kojima analitičku evidenciju vodi Porezna uprava, a u registru poreznih obveznika vode se u timu 903, kao i izičke osobe koje su prestale obavljati registriranu djelatnost odjavom obrta, slobodnog zanimanja i sl, ali nisu podmirile svoje obveze i u registru poreznih obveznika vode se u timu 900.

5.2. Otpis utvrđenog poreza na tvrtku ili naziv Porez na tvrtku koji se nije mogao naplatiti pljenidbom novčanih sredstava poreznog dužnika kod banke u redovnom postupku, može se naplatiti provođenjem mjera ovrhe iz njegove cjelokupne imovine, osim one koja sukladno odredbama OPZ-a ne može biti predmetom pljenidbe. Međutim, ako se dospio dug poreza na tvrtku ili naziv ne može naplatiti ni u postupku ovrhe, može se u iznimnim slučajevima a sukladno odredbama članka 137. OPZ-a, otpisati kao nenaplativ.

6. Uplatni računi Porez na tvrtku ili naziv je vlastiti izvor prihoda grada ili općine, gdje pravna ili izička osoba obavlja gospodarsku djelatnost, i uplaćuje se u korist računa za redovno poslovanje proračuna grada/općine, a koji su posebno navedeni u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13 do 103/13). Od 1. lipnja 2013. obveznici uplate javnih davanja, obvezno koriste računa otvorene prema IBAN konstrukciji, koji su formirani po međunarodnoj normi ISO 13613. Na standardiziranim nalozima za uplatu na Obrascima HUB-3 i HUB-3A korištenjem kojih se obavljaju dospjela plaćanja, pravne i izičke osobe obavezno upisuju jedinstveni broj modela uplate 68, brojčanu oznaku poreza na tvrtku – 1732, te OIB koji je dodijeljen od Ministarstva inancija. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


POREZI I DOPRINOSI

Vrsta poreza

Visina poreza

Račun za redovno poslovanje proračuna grada/općine po IBAN konstrukciji

Porez na tvrtku Prema odluci grada - Grad Osijek HR5023600001831200002 ili naziv ili općine a najviše do - Grad Zaprešić HR2123600001854300007 2.000,00 kn po svakoj - Grad Zagreb HR3423600001813300007 istaknutoj tvrtki

7. Zaključak Porez na tvrtku ili naziv je jedan od vlastitih izvora prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čija je gornja granica poreza propisana Zakonom o inanciranju, dok stvarnu visinu poreza utvrđuje grad ili općina svojom odlukom, pri čemu se porezna obveza utvrđuje jednom godišnje. Poslove u vezi s utvrđivanjem poreza na tvrtku ili naziv, njihovim evidentiranjem, obvezom plaćanja u propisanom roku te ovrhom, obično obavlja nadležna ispostava Porezna uprave, ako je temeljem načelne Suglasnosti, vlastitom odlukom općina ili grad prenijela navedene poslove u nadležnost Porezne uprave, što je većina općina i učinila. Kada se protekom roka od 15 dana od dana primitka poreznog rješenja, ne plati utvrđen porez na tvrtku, na isti se obračunavaju zatezne kamate po stopi od 12% godišnje.

Obveznici uplate pravne i izičke osobe Model uplate

68

Brojčana oznaka/OIB

1732 - OIB

Od obveze plaćanja poreza na tvrtku ili naziv oslobođene su pravne i izičke osobe, koje nemaju evidentiranog prometa po žiro-računu kao ni iskazanih poslovnih promjena u poslovnim knjigama, pravne osobe u stečaju i nad kojim je pokrenut odnosno okončan postupak likvidacije, kao i pravne i izičke osobe koje su prestale biti porezno aktivne, a nisu izmirile svoje obveze. Razmjerni dio poreza na tvrtku plaćaju porezni obveznici, koji su započeli ili prestali s obavljanjem djelatnosti tijekom godine. Odredbama OPZ-a kojim je uređen odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela, koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, propisani su slučajevi kada se dospio dug poreza na tvrtku ili naziv iznimno, a na zahtjev poreznog obveznika može u potpunosti ili djelomično otpisati.

Ne propustite!

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE Zagreb, hotel Palace, 23.-25. listopada, s početkom u 9.30 sati

• Cilj programa škole je usavršavanje polaznika s ekonomskim i inancijskim kategorijama u poslovanju nepro itnih organizacija, računovodstvenim praćenjem poslovanja, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem i planiranjem. • Program je aktualiziran skorim promjenama koje donosi novi Zakon o računovodstvu i inancijskom poslovanju nepro itnih organizacija! • Po završetku škole polaznici dobivaju uvjerenje o stručnom usavršavanju • Trajanje škole: 25 sati/3 dana/9,30-16,30 Detaljan program seminara možete pogledati na zadnjoj stranici časopisa.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

55


POREZI I DOPRINOSI Ksenija Cipek *

UDK 336.2

Iva Uljanić **

Novine u izmijenjenom pravilniku o porezu na dohodak U prosincu 2012. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 144/12) koji je na snagu stupio 1. siječnja 2013. g. Sukladno tome donesen je i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13) i stupio na snagu 5. srpnja 2013., osim odredbi o novom jedinstvenom Obrascu JOPPD i obveznoj uplati poreza na dohodak i prireza pod OIB-om isplatitelja, koje stupaju na snagu 1. siječnja 2014., te odredbe o obvezi isplate svih primitaka, koji se isplaćuju iz proračuna na račun poreznog obveznika, a koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2015. g. U članku donosimo kratki pregled izmjena i dopuna Pravilnika s posebnim naglaskom na nove obveze za nepro itne organizacije i proračunske korisnike.

1. Neoporezive isplate iz proračuna EU Novim se izmjenama Pravilnika propisuje da se dohotkom, između ostalog, ne smatraju ni per diem dnevnice koje se radnicima isplaćuju za službeno putovanje za potrebe njihovih radnih mjesta na teret sredstava Europske unije, a u vezi s djelatnosti poslodavca. Također se propisuje da se naknade iz članka 13., stavka 2., točaka 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. i stavka 12. Pravilnika (a kojima se propisuju neoporezivi iznosi dnevnica i terenskog dodatka u zemlji i inozemstvu, pomorskog dodatka, naknade za odvojeni život te per diem dnevnice) međusobno isključuju. To znači da se primjerice ne mogu istodobno i za isto službeno putovanje neoporezivo isplatiti dnevnice iz članka 13., stavka 2. točke 13. ili 14. i per diem dnevnice iz stavka 12. Pravilnika. Nadalje, već je zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12 i 144/12) člankom 10., točkom 20. propisano da se porez na dohodak ne plaća na ukupni iznos primitaka, koji se kao bespovratna sredstva izičkim osobama isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz fondova i programa Europske unije po tijelima akreditiranim

*

Ksenija Cipek, Ministarstvo inancija - Porezna uprava, Zagreb.

**

Iva Uljanić, Ministarstvo inancija - Porezna uprava, Zagreb.

56

u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, a u skladu s inancijskom uredbom Europske komisije. Pravilnikom se iste odredbe propisuju člankom 7. izmijenjenim stavkom 13., te se dodatno pojašnjava da se navedena sredstva isplaćuju odnosno dodjeljuju za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja, te za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju izičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, završno izvješće, račun i drugo). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti primici utvrđuju tijela akreditirana u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj putem kojih se isplaćuju ti primici (primjerice Agencija za mobilnost i programe EU), temeljem propisa ili sporazuma s Europskom komisijom te na temelju izvršenih analiza kojima se utvrđuje visina tih primitaka. Također se propisuje da se navedeni neoporezivi primici i neoporezivi primici po osnovi službenih putovanja iz članka 13., stavka 2., točaka 1., 2., 5., 13. i 14. i stavka 12. Pravilnika, koji se odnose na izdatke za prijevozne troškove, prehranu i smještaj, međusobno isključuju.

2. Nove odredbe o obvezi isplate na račun Izmjenama Pravilnika propisuju se i nove odredbe o obvezi isplate primitaka na račun poreznog obveznika ili izičke osobe, te će isplatitelji na žiro-račun biti obvezni isplatiti: • • • •

primitke od samostalne djelatnosti, primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, primitke od imovine i imovinskih prava, primitke po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe.

Osim na žiro-račun, na ostale račune (a osobito tekući i štedni račun) prema novim izmjenama mogu se isplatiti: TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


POREZI I DOPRINOSI • • • • •

primici po osnovi nesamostalnog rada, primici od kapitala, primici od osiguranja, primici po osnovi otuđenja inancijske imovine, neoporezivi primici iz članaka 9. i 10. Zakona (osim primici po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe, koji se moraju obavezno isplatiti na žiro-račun).

Ovime je propisana mogućnost, ali ne i obveza, što znači da se primjerice stipendije ili primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima mogu i nadalje isplaćivati na žiro-račun stjecatelja, a po dogovoru s isplatiteljem mogu im se isplaćivati i na tekući račun. Osim na žiro-račun i na ostale račune, člankom 90., stavkom 3. Pravilnika, propisano je koji se primici mogu isplatiti i u gotovini: • mirovine, • nagrade nerezidentima iz članka 32., stavka 5., točke 3. Zakona i članka 44., stavka 15. Pravilnika, za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u Republici Hrvatskoj, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu, • primici koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 11.000,00 kuna godišnje, • naknade za rad u svezi s izborom, čije je održavanje propisano posebnim zakonom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kuna po održanom izboru, • neoporezivi primici iz članaka 9. i 10. Zakona. Međutim, kod tih neoporezivih primitaka propisani su neki izuzeci te se slijedeći primici ne mogu isplatiti u gotovini već samo na račun (žiro ili ostale račune): o primici po osnovi otuđenja inancijske imovine, o primici po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe (obvezno na žiro-račun), o naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada, koje se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju, TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

o primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, o stipendije učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, a koje se do propisanog iznosa ne smatraju drugim dohotkom te stipendije koje služe za pokriće troškova iz članka 45., stavka 1., točke 7. ovoga Pravilnika, osim troškova školarine koji se isplaćuju na račun visokog učilišta, o sportske stipendije, o nagrade za sportska ostvarenja i naknada sportašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa, o primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godišnje. Za potrebe Zakona i Pravilnika, isplatama u gotovu novcu smatra se izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica) i sve druge isplate obavljene izravno odnosno mimo računa poreznih obveznika kod banke. Kod isplate dividendi to primjerice znači da se sve dividende, neovisno o iznosu, moraju obvezno isplatiti na račun poreznog obveznika (osim na njegov žiro-račun mogu se isplatiti i na ostale račune, a osobito tekući ili štedni račun). Razlika u odnosu na sadašnje odredbe jest da će se primjerice plaća radnika obvezno isplatiti na tekući ili štedni račun kod banke, što znači da sve plaće nakon 5. srpnja 2013. moraju biti isplaćene na tekući ili štedni račun radnika, dok neoporezivi primici koje poslodavac isplaćuje radnicima (primjerice naknade za prijevoz do propisanih iznosa, dnevnice i ostali troškovi službenog puta do propisanih iznosa) mogu se i nadalje isplaćivati u gotovini. Međutim, od 1. siječnja 2015. svi primici koji se poreznim obveznicima, odnosno izičkim osobama budu isplaćivali iz proračuna, obvezno će se morati isplaćivati na račun kod banke.

3. Novi obrazac - JOPPD Zakonom je propisana obveza podnošenja podataka o isplaćenom dohotku i uplaćenom porezu na dohodak, a oblik, sadržaj, rokove i način dostavljanja istih propisuje ministar inancija provedbenim propisima, odnosno Pravilnikom o porezu na dohodak. Tako je za pojedini izvor dohotka na koji se porez plaća po odbitku propisan i pojedini obrazac (ili više njih): • za nesamostalni rad podnosi se Poreznoj upravi mjesečni ID Obrazac (zbirni za sve radnike/umirovljenike) i godišnji IP obrazac (po pojedinom radniku/umirovljeniku), 57


POREZI I DOPRINOSI • za drugi dohodak i za sve ostale izvore dohotka kada se porez na dohodak plaća po odbitku (dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja, dohodak od imovinskih prava), Poreznoj upravi podnosi se mjesečni Obrazac IDD (do 15. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu) i godišnji Obrazac ID-1 (do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu). Osim toga obveznici obračunavanja doprinosa obvezni su Poreznoj upravi dostavljati izvješće na Obrascu IDD-1. Nadalje, osim Poreznoj upravi isplatitelj, odnosno obveznik podnošenja izvješća je dužan za sve osiguranike za koje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja ima obvezu obračuna doprinosa podnijeti Obrazac R-Sm Središnjem registru osiguranika (REGOS). U cilju e ikasnijeg prikupljanja podataka o ostvarenom dohotku izičkih osoba, o obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak, te o obvezi doprinosa, što su ih obveznici obračunavanja dužni obračunati i uplatiti i o tome izvijestiti Poreznu upravu, pokrenuta je inicijativa za izradu novog jedinstvenog obrasca, kojim će se omogućiti prikupljanje objedinjenih podataka za potrebe više institucija na jednom mjestu. Novi jedinstveni obrazac JOPPD, prema izmijenjenom Pravilniku zamijenit će slijedeće postojeće obrasce: • Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu – Obrazac ID, • Izvješće o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD, • Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovicama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD-1, • Izvješće o plaći i mirovini – Obrazac IP, • Izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu po odbitku i prirezu – Obrazac ID-1, • „Speci ikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja“ - Obrazac R-Sm. Osim toga, jedna od novina jest i to da će se na novom obrascu iskazivati i određeni primici, koji ne podliježu oporezivanju, što je propisano člankom 60., stavkom 5. Zakona1 (primjerice: obiteljske mi  „Osobe i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužne su Poreznoj upravi u propisanom roku na propisanom obrascu do-

1

58

rovine, socijalne potpore, doplatak za djecu, potpore djeci u slučaju smrti roditelja, primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, naknade troškova na službenom putovanju, terenski dodatak, stipendije i drugo) što do sada nije bio slučaj, a u svrhu prikupljanja podataka o ukupno ostvarenim primicima po pojedinom poreznom obvezniku u poreznom razdoblju. Prvenstveno se tu dakle misli na primitke iz članka 9. i 10. Zakona, te na primitke iz članka 15., stavaka 2. i 3. Zakona. Također, Obrazac JOPPD podnosi se i na primitke koji bi bili oporezivi, da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisano drukčije. Međutim, propisani su i neki izuzeci te se na navedenom Obrascu neće iskazivati: • primici po osnovi darovanja izičkih osoba, a za zdravstvene potrebe, • potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, • potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja, • nasljedstva i darovi, • primici od otuđenja osobne imovine, • odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću, • primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema posebnom zakonu, • pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe, • premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, • mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu koje bi bile oporezive porezom na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije, te mirovine iz inozemstva, ako je ukupni iznos primitaka od nesamostalnog rada ostvaren u iznosu manjem od iznosa osobnog odbitka i mirovine iz inozemstva po osnovi kojih se predujam poreza na dohodak plaća po rješenju Porezne uprave. Međutim, isplatitelji ili sami porezni obveznici moraju voditi vlastitu evidenciju o navedenim primicima, jer se Pravilnikom propisuje da Porezna uprava može zatražiti dostavu podataka o navedenim primicima, kao i o ostalim primicima. stavljati i podatke o isplaćenim propisanim primicima na koje se ne plaća porez na dohodak i o drugim propisanim primicima, koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom.“ TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


POREZI I DOPRINOSI catelje primitka, odnosno osiguranike, dok će se na B strani upisivati podaci po pojedinom poreznom obvezniku stjecatelju primitka/osiguraniku, s tim da se na jednom Obrascu mogu iskazati za istog stjecatelja primitka različite vrste primitka (primjerice plaća, drugi dohodak, dividenda i sl.), ali svaki primitak u svojem retku zbog različite kombinacije oznaka koje se upisuju pod 6.1. i 6.2., a po kojima se raspoznaje o kakvom se stjecatelju primitka radi i o kakvom primitku, odnosno obvezi osiguranja. Bitno je i napomenuti da će se u istom danu sa istom oznakom izvješća i oznakom vrste izvješća moći podnijeti samo jedan Obrazac JOPPD. Obrazac JOPPD će se podnositi dnevno, odnosno najkasnije sljedeći dan, tj. na dan isplate primitka ili obračuna doprinosa, ako nema isplate primitka, odnosno ako se doprinosi obračunavaju prema propisanoj osnovici sukladno posebnim propisima, za većinu isplaćenih oporezivih primitaka odnosno za obračunane doprinose. Međutim, propisani su i neki izuzeci, i to: • kod primitaka u naravi, mirovina koje isplaćuje HZMO i primitaka sezonskih radnika u poljoprivredi, budući da je obveza plaćanja predujma do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren odnosno isplaćen, obveza dostavljanja izvješća također se pomiče najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu, praktički na dan dospijeća plaćanja predujma poreza na dohodak; • izuzetak se propisuje i za neoporezive primitke, koji će se na Obrascu iskazivati zbirno po pojedinom poreznom obvezniku za sve isplate u tijeku jednog mjeseca i obveza podnošenja Poreznoj upravi je do 15. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu. Međutim, ako bi se istovremeno i na isti način (primjerice na tekući račun) poreznom obvezniku isplatio neki oporezivi i neoporezivi primitak (primjerice plaća i naknada za prijevoz) ili neoporezivi primitak koji podliježe obvezi doprinosa ili primitak koji se sastoji od oporezivog i neoporezivog dijela (primjerice stipendija iznad propisanih neoporezivih iznosa) tada se i taj neoporezivi primitak, odnosno dio primitka, mora iskazati na isti dan kad i oporezivi primitak, odnosno kad nastane obveza doprinosa, u istome retku. Na isti način obvezni su postupiti i poslodavci za svoje radnike za vrijeme korištenja prava iz osiguranja sukladno članku 182., stavku 3. Zakona o doprinosima. Obrazac se sastoji od A i B strane, te će na A strani podnositelji izvješća upisivati zbirne podatke o obračunanim porezima i doprinosima za sve stjeTIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Očekuje se da će uvođenje novog obrasca pospješiti naplatu poreza i doprinosa, te omogućiti bolji nadzor nad ispravnošću obračuna obveze doprinosa, poreza na dohodak i prireza i ažurniji uvid u isplaćene primitke i uplaćeni porez i doprinose, te će svaki porezni obveznik moći i u tijeku godine dobiti podatak da li poslodavac/isplatitelj primitka ispunjava svoje obveze, a ostalim institucijama to će omogućiti pristup podacima o stvarnim primicima pojedine izičke osobe u realnom vremenu. Obrazac će se dostavljati u okviru sustava e-porez, na način propisan posebnim propisima, ako se isti podnosi za više od 3 porezna obveznika odnosno izičke osobe, a ako je podnositelj Obrasca korisnik e-porezne po nekoj drugoj osnovi, onda neovisno o broju izičkih osoba za koje podnosi Obrazac, mora isti podnijeti putem e-porezne. Datum stupanja na snagu je 1. siječnja 2014., što znači da će se Obrazac JOPPD podnositi za sve isplate nakon 31. prosinca 2013. neovisno za koje se razdoblje isplaćuju (primjerice plaća za 12. mjesec 2013. isplaćena u siječnju 2014. morat će se iskazati na novom obrascu). Godišnji podaci o isplaćenim primicima za 2013. podnijet će se na Obrascu IP i Obrascu ID-1, do kraja siječnja 2014. g. Primjer obračuna i popunjavanja JOPPD obrasca prikazujemo na kraju ovoga članka.

4. Novosti kod plaćanja predujma na inozemni dohodak Pravilnikom se jasnije tumače obveze u slučaju stjecanja primitka iz ili u inozemstvu, odnosno obveze plaćanja predujmova poreza na dohodak za izaslane radnike. Naime, u pravilu, da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja je utvrđeno da, u slučaju da je pravo oporezivanja dano objema zemljama ugovornicama, zemlja rezidentnosti će odobriti „poreznu olakšicu“, 59


POREZI I DOPRINOSI kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, odnosno uračunat će porez plaćen u inozemstvu ili će dohodak izuzeti od oporezivanja. Budući da je mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu propisana samo pri godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave, postavlja se pitanje jesu li porezni obveznici u tijeku poreznog razdoblja ipak obvezni obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak u obje države (državi izvora i državi rezidentnosti). Da bi se izbjegle te nedoumice i spriječilo dvostruko oporezivanje, Pravilnikom se dopunjuje članak 2., tako da je propisano ako porezni obveznik rezident sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji je u primjeni po osnovi primitka ostvarenog iz ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaća u inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali je obvezan u tom slučaju podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39., stavku 2. Zakona, osim ako Republika Hrvatska sukladno ugovoru nema pravo oporezivanja tog primitka. Navedeno znači da u tijeku poreznog razdoblja, ako je sukladno ugovoru pravo oporezivanja dano i zemlji izvora, odnosno u slučaju primjerice izaslanog radnika zemlji u kojoj se rad obavlja i ta zemlja iskoristi to svoje pravo i oporezuje dohodak kojeg isplaćuje rezident te zemlje, odnosno poslodavac izaslanog radnika, tada isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik može predujam poreza platiti samo u inozemstvu i o tome će biti dužan izvijestiti Poreznu upravu, ali će stjecatelj takvog primitka biti obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu u Republici Hrvatskoj. Isplatitelj ili sam porezni obveznik obvezan je pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, a osobito o: općim podacima o isplatitelju i/ili poreznom obvezniku (OIB, adresa sjedišta, odnosno prebivališta/uobičajenog boravišta), državi u ili iz koje se primitak ostvaruje, izvoru primitka, razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i ostalim podacima, s pozivom na ugovor temeljem kojeg se isti oslobađa obveze plaćanja predujmova u tuzemstvu, i to po svakom poreznom obvezniku, u roku od 8 dana od dana isplate odnosno naplate tog primitka. Međutim, Pravilnikom je također propisano da neovisno o poreznom oslobođenju i podnesenoj pisanoj izjavi, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, na zahtjev Porezne uprave obvezan je dostaviti isprave kojima se dokazuje pravo na porezno oslobođenje. 60

5. Ostale izmjene i dopune Pravilnikom su uvedene i slijedeće izmjene i dopune: • usklađuju se odredbe o oporezivanju dohotka od otuđenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 144/12), te se navedeni dohodak od 1. siječnja 2013. ne smatra više dohotkom od samostalne djelatnosti već dohotkom od imovine i imovinskih prava; • uz godišnju poreznu prijavu neće se više podnositi preslici obrazaca IP, potvrde isplatitelja mirovine, potvrde isplatitelja primitaka od imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohotka (međutim obveza isplatitelja da stjecatelju primitka dostavi obrazac IP, odnosno potvrdu o isplaćenom dohotku i dalje ostaje u primjeni); • prema izmjenama Pravilnika umirovljenici koji ostvaruju ukupnu mirovinu do 3.400,00 kuna mjesečno, odnosno do iznosa osobnog odbitka iz članka 36., stavaka 1. i 2. Zakona, oslobađaju se i obveze podnošenja mjesečnih izvješća na Obrascu ID Poreznoj upravi (odnosno od 1. siječnja 2014. na Obrascu JOPPD) uz uvjet da kod sebe imaju poreznu karticu ili presliku porezne kartice, koju će zatražiti od nadležne ispostave Porezne uprave te da su prijavi u registar poreznih obveznika-Obrazac RPO priložili vjerodostojne isprave, kojima dokazuju iznos isplaćene mirovine (rješenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod i drugo); • ovim izmjenama i dopunama Pravilnika omogućuje se umirovljenicima koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva od jednog ili više isplatitelja da plaćaju predujam poreza na dohodak po rješenju Porezne uprave na vlastiti zahtjev; • usklađuju se odredbe o oporezivanju mirovina sa Zakonskim odredbama o programu mirovinske rente koja će se uvesti u sustav mirovinskog osiguranja, te će ista imati isti porezni tretman kao i dokup mirovine; • propisuje se da su neoporezive naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 13. -19. i stavka 12. Pravilnika2 (za službena putovanja, za pri  Osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa mogu se neoporezivo isplatiti: • naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, • naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, 2

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


POREZI I DOPRINOSI jevoz i sl.) koje se isplaćuju izičkim osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa; • od 1. siječnja 2014. predujam poreza na dohodak isplatitelji primitaka uplaćivat će zbirno za sve primatelje s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na istoj općini/gradu, na OIB isplatitelja primitka, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog JOPPD obrasca; • došlo je do izmjena članka 38., stavka 8. Pravilnika kojim je bilo propisano da obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti u određenim okolnostima nisu obvezni ispostavljati račune. Međutim, kako je došlo do izmjena Općeg poreznog zakona, bilo je potrebno isto uskladiti i u Pravilniku o porezu na dohodak, te se izmijenjenim stavkom 8. propisuje da obveznici •

• •

• •

• • • •

naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza, koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz, naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza, naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru, dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna, dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna, terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika, terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika, pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno, pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno, naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kuna mjesečno, dnevnice za službena putovanja per diem u ukupnom iznosu, koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

poreza na dohodak nisu obvezni izdati račun pod uvjetima propisanim posebnim propisima, odnosno Općim poreznim zakonom.

6. Primjer za popunjavanje JOPPD obrasca Poslodavac: Fakultet XXX, Zagreb, Frankopanska 12, OIB 52325132143, 10. siječnja 2014. Isplaćuje.: 1) plaću za prosinac 2013. za 2 radnika na njihove tekuće račune: 1. Ivan Ivić, iz Zagreba (prirez 18%), Pazinska 46, OIB: 35123214512 • samac (neoporezivi iznos 2.200,00 kn), osiguranik je II. stupa • plaća za prosinac 2013. iznosi 15.000,00 kn, 2. Karlo Karlić, iz Samobora, Vrhovčak 12 (nema prireza), OIB 32325132141 • uzdržava suprugu, osiguranik samo I. stupa • plaća za prosinac 2013. iznosi 8.000,00 kuna, 2) dnevnice u gotovini za radnika Ivana Ivića u iznosu 500,00 kuna (neoporezivo) kao akontaciju za službeni put od 15. do 20.01.2014., 3) troškove službenog puta (dnevnice, troškove noćenja, troškove puta) po konačnom obračunu, za putovanje izvršeno u prosincu 2013., u iznosu od 1.000,00 kuna neoporezivo, na tekući račun radnika Karla Karlića, 4) autorski honorar za vanjskog suradnika Marka Markića, iz Zagreba, Cvjetno 12, OIB: 12121212121, u iznosu od 8.000,00 kn (nije obveznik PDV-a), na njegov žiro-račun. Tijek postupka: • 10. siječnja predaje banci naloge za plaćanje doprinosa, poreza na dohodak te iznos neto plaće i troškova službenog puta na tekuće račune svakog radnika, te autorskog honorara na žiro-račun vanjskog suradnika; • 10. siječnja predaje Poreznoj upravi – ispostavi Centar Obrazac JOPPD za isplaćene plaće i autorski honorar, kao i za troškove službenog puta za radnika Karla Karlića, zato što su isplaćeni (iako neoporezivi) na isti dan i na isti način kad i njegova plaća (da je isplata bila u gotovini, onda bi troškove službenog puta mogao iskazati do 15. veljače 2014., zbirno za sve isplate neoporezivih primitaka u mjesecu siječnju); • podatke o plaćama upisuje u evidenciju - Obrazac DNR i izvješće – Obrazac IP; • Obrasce IP za 2014. predaje radnicima do 31. siječnja 2015., kao i Obrazac Potvrdu za Karla Karlića. 61


POREZI I DOPRINOSI Obračun plaće za prosinac 2013. OPIS 1 IZNOS PLAĆE - BRUTO I. OBRAČUN DOPRINOSA 1. za mirovinsko osiguranje (20/15%) 2. za mir. osig. na temelju individ. kapit. štednje (5%) 3. za zdravstveno osiguranje (13%) 4. za zaštitu zdravlja na radu (0,5%) 5. za zapošljavanje (1,7%)

RADNIK IVAN KARLO UKUPNO IVIĆ KARLIĆ 2 3 4 15.000,00 8.000,00 23.000,00 2.250,00

1.600,00

3.850,00

750,00

0,00

750,00

1.950,00

1.040,00

2.990,00

75,00

40,00

115,00

255,00

136,00

391,00

II. OBRAČUN POREZA 1. IZNOS PLAĆE 15.000,00 8.000,00 23.000,00 PRIMITAK 2. IZDACI UKUPNO (od 2.1. 3.000,00 1.600,00 4.600,00 do 2.2.) 2.1. doprinos za mir. 2.250,00 1.600,00 3.850,00 osiguranje I. stup 2.2. doprinos za mir. 750,00 0,00 750,00 osiguranje II. stup 3. DOHODAK (1. - 2.) 12.000,00 6.400,00 18.400,00 4. OSOBNI ODBITAK 2.200,00 3.300,00 5.500,00 5. POREZNA OSNOVICA (3. 9.800,00 3.100,00 12.900,00 – 4.) 5.1. osnovica za primjenu 2.200,00 2.200,00 4.400,00 stope od 12%

OPIS 5.2. osnovica za primjenu stope od 25% 5.3. osnovica za primjenu stope od 40% 6. POREZ NA DOHODAK UKUPNO (6.1. + 6.3.) 6.1. porez po stopi 12% 6.2. porez po stopi 25% 6.3. porez po stopi 40% 6.4. prirez porezu na dohodak 7. UKUPNO POREZ I PRIREZ (6. + 6.4.) 8. NETO PLAĆA

RADNIK IVAN KARLO UKUPNO IVIĆ KARLIĆ 6.600,00 900,00 7.500,00 1.000,00

0,00

0,00

2.314,00

489,00

2.803,00

264,00 1.650,00 400,00 416,52

264,00 225,00 0,00 0,00

528,00 1.875,00 400,00 416,52

2.730,52

489,00

3.219,52

9.269,48

5.911,00 15.180,48

Obračun honorara OPIS 1 IZNOS II. OBRAČUN POREZA 1. IZNOS PRIMITKA 2. IZDATAK (30%) 3. DOHODAK (1. - 2.) 4. POREZNA OSNOVICA 5. porez po stopi 25% 6. prirez porezu na dohodak po stopi od 18% 7. UKUPNO POREZ I PRIREZ (5. + 6.) 8. Iznos za isplatu

Marko Markić 2 8.000,00 8.000,00 2.400,00 5.600,00 5.600,00 1.400,00 252,00 1.652,00 6.348,00

NE PROPUSTITE U STUDENOME! ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu tijekom studenoga od 10.00h do16.00h (pauza za ručak od 12.00h do 13.00h) Cilj TIM4PIN-a je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. 62

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


POREZI I DOPRINOSI MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA

OBRAZAC JOPPD

- stranica AIZVJEŠĆE o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 10. siječnja 2014. III. 1. 2. 3. 4. 5. IV.1. V. 1. 1.1. 1.2.

OZNAKA 14010 II. VRSTA IZVJEŠĆA IZVJEŠĆA PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA Naziv/ime i prezime FAKULTET XXX Adresa Frankopanska 12, Zagreb Adresa elektroničke pošte racunovodstvo@xxx.hr OIB 52325132143 Oznaka podnositelja 1 BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 3 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1.+1.2.) Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina)

2. 3. 4. 5.

Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak

I.

1

3 IZNOS 3.219,52 3.219,52

1.652,00

VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI 1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi radnog odnosa

3.850,00

2. 3. 4. 5. 6.

Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi drugog dohotka Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi poduzetničke plaće Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

VI.2. 1. 2. 3. 4. 5.

DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

VI.3. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa Ukupan iznos doprinos za zaštitu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu - za osobe osigurane u određenim okolnostima

2.990,00 115,00

VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje 2. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom VII. VIII.

391,00

ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

IZVJEŠĆE SASTAVIO (IME, PREZIME I POTPIS) POTPIS SLUŽBENIKA PU

___Ivo Ivić________________________ ___________________________________

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

750,00

POTPIS I PEČAT OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA DATUM PRIMITKA

1.000,00

___Ivo Ivić____________________________ |____|____|

|____|____|

|___|___|___|___|

63


64

1. Redni broj

3.

2.

1.

35123214512 Ivan Ivić 32325132141 Karlo Karlić 12121212121 Marko Markić

5. Ime i prezime stjecatelja/osiguranika

3. Šifra općine/ grada rada

01333 01333 03808 01333 01333 00000

4. OIB stjecatelja/ osiguranika

2. Šifra općine/ grada prebivališta / boravišta

0001 0001 0001 0001 4001 4001

6.2. Oznaka primitka/ obveze doprinosa

6.1. Oznaka stjecatelja/ osiguranika

8. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u osiguranju po istoj osnovi 10. Sati rada

12.5. Doprinos za zapošljavanje

M.P

12.6. Dodatni 12.2. 12.4. 12.8. Poseban doprinos za Doprinos za Doprinos doprinos za komirovinsko osig. za mirovinsko za zaštitu rištenje zdravststaž osiguranja koji osiguranje - II zdravlja vene zaštite u se računa s povSTUP na radu inozemstvu ećanim trajanjem 2,250.00 1,950.00 255.00 0.00 750.00 75.00 0.00 0.00 1,600.00 1,040.00 136.00 0.00 0.00 40.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

12.3. Doprinos za 11. Iznos 12.1. Doprinos zdravstprimitka za mirovinsko veno (oporezivi) osiguranje osiguranje

9. Oznaka 7.2. Obveza poseb10.2. 12. punog/ 10.1. nog doprinosa za nepunog radnog Razdoblje Razdoblje Osnovica poticanje zapošlobračuna za obračun vremena ili rada obračuna javanja osoba s od do doprinosa s polovicom invaliditetom radnog vremena 0 3 176 15,000.00 0 1 01.12.2013. 31.12.2013. 15,000.00 0 3 176 8,000.00 0 1 01.12.2013. 31.12.2013. 8,000.00 0 0 0 8,000.00 0 0 01.01.2014. 31.12.2014. 0.00

7.1. Obveza dodatnog doprinosa za MO za staž s povećanim trajanjem

13.3. Dohodak

3,000.00 12,000.00 1,600.00 6,400.00 0.00 5,600.00

13.1. Izdatak

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 2,400.00

2,314.00 416.52 489.00 0.00 1,400.00 252.00

0 0.00 17 1,000.00 0 0.00

1 9,269.48 1 6,911.00 2 6,348.00

16.2. Iznos za isplatu

0.00

8,000.00

15,000.00

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

Ivo Ivić (POTPIS I PEČAT OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA)

2,200.00 9,800.00 3,300.00 3,100.00 0.00 5,600.00

15.2. Iznos neoporezivog primitka

14.1. Iznos 16.1. 15.1. Oznaka obračunanog Oznaka neoporezivog poreza na načina primitka dohodak isplate

14.2. Iznos 13.5. obračunanog Porezna prireza osnovica porezu na dohodak

12.9. 12.7. Dodatni Poseban doprinos za dopri- 13.2. Izdatak mirovinsko nos za - uplaćeni 13.4. osiguranje za staž zapošl- doprinos za Osobni osiguranja koji javanje mirovinsko odbitak se računa s povosoba s osiguranje ećanim trajanjem invalid- II STUP itetom

- stranica B -

POREZI I DOPRINOSI

NE PROPUSTITE

U LISTOPADU I STUDENOM! PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE u Zagrebu,

22. listopad – 28. studeni 2013. godine, jednodnevni (8 sati) programi i dvodnevni (16 sati) programi

• Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave.

• Potvrda o pohađanju Programa usavršavanja po završetku

• Materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.

Detaljniji program možete pogledati na 6. stranici magazina ili na internetskoj stranici: ww.tim4pin.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Danka Mihaljević *

UDK 336.2

Kohezijski i strukturni fondovi – planiranje i izvršavanje državnog proračuna iz novih izvora inanciranja Autorica u tekstu daje vrlo aktualan prikaz načina planiranja i izvršavanja aktivnosti i projekata u državnom proračunu, ali onih inanciranih iz fondova Europske unije i ostalih programa Europske unije, koji su Republici Hrvatskoj na raspolaganju od 1. srpnja 2013.

1. Uvod Od 1. srpnja 2013., stupanjem u punopravno članstvo Europske unije, Republici Hrvatskoj omogućen je pristup novim europskim fondovima namijenjenim suinanciranju provedbi strateških ciljeva i prioriteta de iniranih operativnim programima za određeno proračunsko razdoblje. Pretpristupni fond IPA u Republici Hrvatskoj – komponenta I Jačanje kapaciteta i izgradnja institucija, II Prekogranična suradnja i V Ruralni razvoj, nastavit će se koristiti još nekoliko godina, dok se operativni programi iz komponenti III Regionalni razvoj i IV Razvoj ljudskih potencijala, nastavljaju inancirati iz instrumenata kohezijske politike tj. iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), Kohezijskog fonda (CF) i Europskog socijalnog fonda (ESF). Još u vrijeme korištenja prvih inancijskih instrumenata Europske unije (PHARE, ISPA, SAPARD, itd.), ukazala se potreba za posebnim praćenjem povlačenja, evidentiranja i trošenja europskih sredstava. U tom razdoblju sustav državne riznice doživio je niz prilagodbi i unapređenja u proračunskim procesima. Uz navedeno, ključan je i razvoj proračunskih klasi ikacija, posebice klasi ikacije po izvora inanciranja, koja je uvedena upravo zbog potrebe praćenja trošenja proračunskih sredstava, prema izvorima iz kojih se inanciraju. Za praćenje trošenja sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije, u okviru osnovnog izvora inanciranja skupine 5 Pomoći, de inirani su posebni izvori tj. izvor 51 Pomoći Europske unije, izvor 54 Pomoći proračunskim korisnicima temeljem prijenosa sredstava EU i izvor 55 Refundacije iz pomoći EU-a. Svaki od spomenutih izvora ima posebna pra*

 Danka Mihaljević, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

vila kod planiranja proračuna i izvršavanja rashoda, i upravo ta pravila određuju kojoj grupi izvora sredstva pripadaju. Uvođenjem posebno određenih izvora inanciranja za sredstva pretpristupnih fondova, omogućeno je adekvatno planiranje i praćenje provedbe prve generacije pretpristupnih programa na što je nastavljeno i praćenje pretpristupnog fonda IPA. U nastavku teksta opisuju se pravila planiranja i izvršavanja aktivnosti i projekata iz novih fondova EU-a u sustavu državne riznice.

2. Novi izvori inanciranja Za praćenje trošenja sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije, u okviru osnovnog izvora inanciranja skupine 5 Pomoći, de inirani su posebni izvor, i to: • izvor 51 Pomoći EU-a, • izvor 54 Pomoći proračunskim korisnicima temeljem prijenosa sredstava EU-a, i • izvor 55 Refundacije iz pomoći EU-a. Svaki od spomenutih izvora ima posebna pravila kod planiranja proračuna i izvršavanja rashoda, i upravo ta pravila određuju kojoj grupi izvora sredstva pripadaju. Uvođenjem posebno određenih izvora inanciranja za sredstva pretpristupnih fondova, omogućeno je adekvatno planiranje i praćenje provedbe prve generacije pretpristupnih programa na što je nastavljeno i praćenje pretpristupnog fonda IPA. Pristup novim europskim fondovima zahtjeva nastavak razvoja i prilagodbe sustava državne riznice, slijedom čega se modi icira i proširuje postojeći izvor inanciranja 55 Refundacije iz pomoći EU i uvode nove grupe izvora inanciranja s podizvorima. To su: 55 REFUNDACIJE IZ POMOĆI EU: • 551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) • 559 Ostale refundacije iz pomoći EU 56 FONDOVI EU: • 561 Europski socijalni fond (ESF) • 562 Kohezijski fond (CF) • 563 Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) 65


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI • 564 Ribarski fondovi (EMFF I EFF) • 565 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) 57 OSTALI PROGRAMI EU: • 571 SChengenski instrument

3. Planiranje aktivnosti i projekata inanciranih iz novih izvora inanciranja u sustavu državne riznice Prihodi iz kohezijskog i strukturnih fondova, te Schengenskog instrumenta, planirat će se zasebno po pojedinom fondu (podizvoru) na razini državnog proračuna. Dakle, za razliku od načina planiranja prihoda, primjerice po izvoru inanciranja 51 Pomoći EU, proračunski korisnici državnog proračuna, koji će koristiti sredstva kohezijskog i strukturnih fondova ili sredstva Schengenskog instrumenta, u sustav državne riznice ne unose plan prihoda (to radi Državna riznica), već planiraju isključivo rashodovnu stranu tj. aktivnosti i projekte, koji će se inancirati iz navedenih fondova. Prema načelu uravnoteženosti proračuna, ukupni plan prihoda po pojedinom podizvoru (fondu) na razini državnog proračuna, bit će jednak ukupnom planu rashoda po svim korisnicima na tom fondu (podizvoru). Kao što je već spomenuto, određeni broj korisnika državnog proračuna nastavlja i dalje provođenje aktivnosti i projekata inanciranih iz IPA programa, komponente I, II i V. Planiranje navedenih projekata i praćenje njihovog izvršavanja provodit će se preko izvora 51 Pomoći EU, po istim pravilima, kao i do 1. srpnja 2013. godine. Bitno je naglasiti da se sredstva nacionalnog su inanciranja planiraju kao i do sada, odnosno svi korisnici kojima se aktivnosti i projekti inanciraju iz izvora 5 Pomoći, moraju imati i sredstva nacionalnog učešća na izvoru inanciranja 12 Sredstva učešća za pomoći, bilo da se radi o nastavku provođenja IPA programa, komponente I, II i V ili se radi o projektima, koji se inanciraju iz novih europskih fondova.

4. Izvršavanje aktivnosti i projekata inanciranih iz europskih fondova u sustavu državne riznice Svi rashodi i izdaci u državnom proračunu povezani su s izvorima iz kojih se inanciraju. Kao što je već spomenuto, svaki izvor inanciranja u državnom proračunu ima posebna pravila kod izvršavanja rashoda i izdataka. Pravila su ugrađena u informacijski sustav državne riznice, čime je osigurana automatska kontrola. Nekim izvorima inanciranja, kao što 66

su pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene i namjenski primici dana je značajna leksibilnost kod njihovog korištenja, da ne bi došlo do usporavanja ili onemogućavanja povlačenja i trošenja sredstava. Navedene izvore inanciranja karakterizira neujednačena dinamika ostvarivanja i višegodišnje korištenje. Fleksibilnost izvora očituje se u mogućnosti korištenja sredstava iznad plana, ako su ista i ostvarena, mogućnosti korištenja ostvarenih, a neplaniranih sredstava prema naknadno utvrđenim aktivnostima i projektima, te prijenosu neutrošenih sredstava iz jedne proračunske godine u drugu. I novim europskim fondovima omogućit će se maksimalna leksibilnost kod njihovog korištenja. Postupci i način izvršavanja državnog proračuna de inirani su Pravilnikom o načinu i uvjetima izvršavanja državnog proračuna, te o načinu povrata sredstava u državni proračun i vođenja evidencija o povratu sredstava (NN, br. 48/11). Prema de iniranim postupcima, proračunski korisnici državnog proračuna u sustavu državne riznice dužni su, u trenutku stvaranja obveze, izvršiti rezervaciju sredstava. Rezervacija sredstava temelji se na dokumentima: najava obveze, ugovor i narudžbenica. Kod izvršavanja rashoda iz novih europskih fondova – novih izvora inanciranja, proračunski korisnici u sustavu državne riznice moraju izvršiti rezervaciju sredstava koristeći rezervaciju najava obveze. Ova rezervacija neće biti ograničena visinom plana, niti visinom uplaćenih sredstava, a od ostalih rezervacija najava obveze razlikovat će se prema šiframa novootvorenih podizvora za europske fondove. Kontrola rezervacije najava obveze za sredstva Europske unije, vršit će se u Državnoj riznici i njome će se puniti podizvori 561, 562, 563, 564, 565 i 571. Napunjeni podizvor omogućuje evidentiranje računa/zahtjeva za plaćanje. Dakle, bez rezervacije sredstava, neće biti moguće kreiranje računa/zahtjeva za plaćanje. Račun/zahtjev za plaćanje iz sredstava europskih fondova bit će određen posebnim tipom dokumenta: SF, i moći će se koristiti isključivo kod evidentiranja računa/zahtjeva za plaćanje iz novih izvora inanciranja. Prihodi koji su klasi icirani u nove izvore inanciranja, dakle prihodi iz fondova EU, priznavat će se u trenutku trošenja, točnije u sustavu državne riznice, u trenutku izvršenja (plaćanja) zahtjeva za plaćanje. Uvođenje novih izvora inanciranja za planiranje aktivnosti i projekata, koji se inanciraju iz fondova EU i de iniranje posebnih pravila njihova izvršavanja, osigurava strogo namjensko trošenje sredstava, izvještavanje u skladu s propisima, te u svakom trenutku dostupnu i cjelovitu informaciju. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Željko Tufekčić *

UDK 332.1

Novi pristup planiranju lokalnog razvoja u EU Pristup Zajednica - vođa lokalnog razvoja (Community led local development - CLLD) je pristup koji težište planiranja i provedbe razvoja lokalnih, odnosno sub-regionalnih sredina stavlja na same lokalne zajednice. Navedeni pristup jedno je od važnijih usmjerenja politike regionalnog razvoja i drugih politika obuhvaćenih tzv. Zajedničkim strateškim okvirom za iduće programsko razdoblje. Zajednički strateški okvir podrumijeva kohezijsku politiku, politiku ruralnog razvoja, te ribarsku politiku koje prate tzv. Common Strategic Framework Funds - CSF fondovi. U Republici Hrvatskoj, koju karakterizira teritorijalna i administrativna usitnjenost prostora, kao ograničenje adekvatnom planiranju vlastitog razvoja, Leader, odnosno CLLD pristup, velika je prilika za bolje planiranje i ubrzani razvoj čitavog prostora te se ogleda kao potencijalni instrument koji može djelomično kompenzirati slabosti velike teritorijalne usitnjenosti, odnosno može biti značajan mehanizam jačanja lokalnih razvojnih kapaciteta u RH. CLLD pristup može djelomično kompenzirati i iskalna ograničenja hrvatskih jedinica lokalne samouprave kako je snažno praćen svim EU fondovima i to u većem postotku su inanciranja.

1. Novo usmjerenje politike regionalnog razvoja Jedno od važnijih usmjerenja politike regionalnog razvoja i drugih politika obuhvaćenih tzv. Zajedničkim strateškim okvirom (Common Strategic Framework – CSF), prema prijedlogu Europske komisije za iduće programsko razdoblje, je pristup planiranju razvoja na sub-regionalnoj razini. Zajednički strateški okvir podrumijeva kohezijsku politiku, politiku ruralnog razvoja, te ribarsku politiku koje prate tzv. Common Strategic Framework Funds - CSF fondovi. Ovo je pristup poznat pod nazivom Zajednica - vođa lokalnog razvoja (Community led local development - CLLD). Riječ je o pristupu koji, na temelju dugogodišnjeg iskustva LEADER pristupa u ruralnom razvoju, težište planiranja i provedbe razvoja lokalnih/sub-regionalnih sredina stavlja upravo na same lokalne zajednice. CLLD je alat u funkciji teritorijalnog - lokalnog razvoja. Ovaj pristup treba na*

 Željko Tufekčić, mag. oec., Plavi partner d.o.o., Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

dopuniti i poboljšati efekte provedbe svih javnih politika okupljenih pod Zajedničkim strateškim okvirom. Ovaj integrirani pristup treba postići sinergiju EU politika te na taj način postići značajnije učinke na određenom prostoru. Princip je osigurati strateški pristup planiranju lokalnog razvoja na način da se de iniranje lokalnih potreba odredi na principu odozdo prema gore (od same lokalne zajednice) u suglasju što šireg lokalnog partnerstva, a uvažavajući prioritete de inirane na višim razinama planiranja. CLLD pristup treba biti: • orijentiran na speci ične sub-regionalne prostore, • vođen od strane lokalne zajednice, lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) sastavljenih od predstavnika javnih i privatnih lokalnih socio-ekonomskih skupina gdje na razini odlučivanja javni sektor kao niti jedna druga interesna skupina ne smije imati više od 49% glasova, • upravljan putem integriranih i multi-sektorskih lokalnih razvojnih strategija, • kreiran da odražava lokalne potrebe i potencijale, uključi inovativne značajke u lokalni kontekst, umrežavanje i suradnju. Ključne komponente CLLD pristupa su lokalne razvojne strategije, lokalne akcijske grupe te prostor i populacija pokrivena lokalnom strategijom.

2. Lokalne razvojne strategije Lokalne razvojne strategije koje pripremaju lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) trebaju biti povezane s relevantnim programima europskih fondova (CSF fondova) putem kojih će se inancirati. Lokalne razvojne strategije trebaju imati sljedeće elemente: • de iniciju prostora i populacije koju strategija pokriva, • analizu razvojnih potreba i potencijala prostora, uključujući SWOT analizu, • opis strategije i ciljeva, opis integriranog i inovativnog karaktera strategije te hijerarhije prioriteta, uključujući jasne i mjerljive ciljeve i rezultate, • opis procesa uključivanja zajednice u razvoj strategije, • akcijski plan koji pokazuje kako će proriteti biti prevedeni u aktivnosti, 67


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI • opis upravljanja i nadzora nad provedbom strategije, određivanje kapaciteta LAG-ova za provedbu strategije itd. Financijski plan strategije uključujući i plan sredstava iz EU fondova Zemlje članice trebaju de inirati kriterije za odabir lokalnih razvojnih strategija, a odabirat će ih odbori osnovani od strane tijela nadležnih za upravljanje programima (Managing Authority). Odluku o potvrđivanju lokalne razvojne strategije od strane upravljačkog tijela će pratiti i utvrđivanje iznosa iz svakog fonda koji će pratiti odobrenu strategiju.

3. Lokalna akcijska grupa – LAG Lokalna akcijska grupa predstavlja lokalno partnerstvo koje treba biti formirano od predstavnika raznih javnih i privatnih društveno ekonomskih skupina kao što su poduzetnici i njihova udruženja, lokalne vlasti, grupe građana i građanska udruženja (udruge, predstavnici manjina, umirovljenici, mladi, žene) itd. Civilni i privatni sektor trebaju imati minimalno 50% glasačkih prava, a niti jedna pojedina interesna skupina ne smije imati više od 49%. LAG predstavlja pristup djelovanja odozdo prema gore kako bi se razvoj lokalnih zajednica bazirao upravo na njihovim speci ičnim potrebama. Značaj i učinkovitost LAG-ova temelji se na sljedećim činjenicama: • okupljaju i kombiniraju postojeće ljudske i inancijske resurse iz javnog, privatnog i civilnog sektora te volontere, • udružuju lokalne dionike oko zajedničkih projekata i međusektorskih akcija, kako bi se postigla sinergija, zajedničko vlasništvo te kritična masa potrebna za poboljšanje ekonomske konkurentnosti područja, • jačaju dijalog i suradnju između različitih ruralnih dionika, koji često nemaju iskustvo zajedničkog rada, te se tako smanjuju potencijalni kon likti i moderiraju situacije u kojima se dogovaraju rješenja kroz konzultacije i razgovore, • kroz interakciju različitih partnera moderiraju proces prilagođavanja i promjene uzimajući u obzir brigu za okoliš, diversi ikaciju ruralnog gospodarstva i kvalitetu življenja. Zadaci LAG-a su: • Pripremiti lokalnu razvojnu strategiju. • Jačati lokalne kapacitete kako bi se pripremile i provele aktivnosti. • Pripremiti nediskriminirajuće i transparentne procedure i kriterije odabira aktivnosti i projeka68

• • • •

ta, koje ne dopuštaju sukob interesa, koji osiguravaju da minimalno 50% glasova za odabir čini privatni sektor, kao i omogućiti mogućnost žalbe. Osigurati usklađenost izbora aktivnosti i projekata s lokalnom razvojnom strategijom prioritizirajući ih u skladu s njihovim doprinosom ciljevima i prioritetima strategije. Pripremiti i objavljivati natječaje za prijavu projekata. Zaprimati prijedloge projekata i ocjenjivati ih (ovisno o modelu koji je nacionalno de iniran). Vršiti proces odabira i dodjele sredstava (ovisno o modelu koji je nacionalno de iniran). Nadzirati provođenje lokalne razvojne strategije.

3.1. Prostorna i populacijska pokrivenost Prostor i populacija koji će biti pokriveni lokalnom razvojnom strategijom trebaju biti povezani, ciljani i imati dovoljnu kritičnu masu za učinkovito implementiranje. Na LAG-ovima je da odrede prostor i populaciju koji će biti pokriveni strategijom. Kritična masa kod LEADER pristupa je značila broj stanovnika između 10.000 i 150.000 stanovnika na području koje pokriva strategija. Dakle, važno je osigurati dovoljnu kritičnu masu da se osigura učinkovita provedba strategije, ali jednako tako da prostor bude dovoljno mali da se osigura lokalni pristup. Zanimljivo je napomenuti da u Europi 56% urbanog stanovništva živi u gradovima imeđu 5.000 i 100.000 stanovnika.

3.2. Potpora fondova lokalnom razvoju Potpora od strane EU fondova će uključivati troškove pripreme, provedbu aktivnosti iz lokalnih razvojnih strategija, pripremu i implementaciju aktivnosti LAG-ova, tekuće troškove provedbe strategije do 25% javnih troškova nastalih provedbom lokalnih razvojnih strategija. Ono što je važno istaknuti je da će postotak su inanciranja od strane ERDF-a i ESFa u slučaju CLLD pristupa biti uvećan za 10%. Dakle, projekti koji se realiziraju putem CLLD zemlju članicu koštat će 10% manje. Način na koji će zemlje poticati CLLD pristup treba biti istaknut u partnerskom ugovoru, dakle ugovoru između zemlje članice u Europske komisije koji se de iniraju ukupna pomoć EU zemlji članici, te druga prava i obveze za programsko razdoblje.

4. Prilika za RH Republika Hrvatska podijeljena je na 577 administrativnih jedinica lokalne samouprave (općina, graTIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


EUROPSKA UNIJA I FONDOVI dova i županija). Neke su općine teritorijalno, administrativno i iskalno toliko slabe da vlastito funkcioniranje mogu zahvaliti isključivo transferima s više razine države. Ne želeći ulaziti u problematiku decentralizacije o kojoj se puno govorilo svih proteklih godina, ovdje se želi naglasiti teritorijalna i administrativna usitnjenost Hrvatske kao ograničenje adekvatnom planiranju vlastitog razvoja. Naime, teritorijalna i iskalna ograničenja uvelike otežavaju i uvjetuju mnogućnost vlastitog razvoja općina, gradova i županija. Svaki značajniji infrastrukturni projekt nadilazi granice jedne jedinice lokalne samouprave i zahtijeva zajedničko planiranje i pripremu od strane više njih. Ili npr. razvoj turističke ponude samo u jednoj općini ili gradu (malom prostoru) nije dovoljno za dizanje turističke aktraktivnosti prostora i privlačenje značajnijeg broja turista. Za to je potrebna značajna ponuda šireg prostora kako bi cijelo područje bilo prepoznato

kao turistička destinacija i moglo privući turističku potražnju. Dakle, potreban je zajednički pristup planiranju čim većeg broja jedinica lokalne samouprave kako bi se mogli u potpunosti ostvariti razvojni potencijali prostora. Zajedničko planiranje razvoja šireg prostora, međusobni razvojni dogovor općina i gradova, specijalizacija, sinergijski efekt itd. nešto je što otvara dodatni prostor i potencijal svake pojedinačne jedinice lokalne samuprave. Leader, odnosno CLLD pristup nešto je što upravo to omogućava. To je velika prilika za bolje planiranje i ubrzani razvoja hrvatskih prostora. Ovo može biti instrument koji će djelomično kompenzirati slabosti velike teritorijalne usitnjenosti. S obzirom da je ovakav pristup razvoju snažno praćen svim EU fondovima i to u većem postotku su inanciranja, ovo može djelomično kompenzirati i iskalna ograničenja hrvatskih jedinica lokalne samouprave.

Slika 1. Gra ički prikaz CLLD pristupa

Izvor: European Commision, Agriculture and Rural Development, The Future of CAP: Community led local development based on Leader approach, 2012

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

69


MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati? Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

POLITIKE FONDOVI 2014 - 2020 TIKA OJ RGE RAZV ENE RALNI TVO S O RU

AR STV STI PODRIBAR ELATNO

GOS

N

ZAM URI REDA

TVE

Š DRU

J ED

T

RIV

JOP

POL

ZAGREB 2013

IŠA

KOL

AO

TIT ZAŠ

U koje sektore će EU najviše ulagati

?

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju Kakvi će se projekti financirati

?

?

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više. Naziv: ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________ Žiro-račun: ___________________________________ E-mail: _______________________________________

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Narudžbenica broj ________ Datum: Red. br.

Opis

Cijena/kom

1.

EU politike i fondovi 2014-2020

350,00 kuna (uključen PDV)

Komada

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: Žiro račun: IBAN: Svrha uplate: kontakt broj: tel: fax:

OIB pravne osobe - 53 00 2340009-1110546815 HR33 2340 0091 1105 4681 5 EU politike i fondovi 2014-2020

potpis i žig naručitelja


EKONOMIKA Željka Hrs Borković *

UDK 658.2

Energetska učinkovitost zgrada Projekti energetske učinkovitosti u zgradama su izuzetno zanimljivi jedinicama lokalne i regionalne samouprave kao jedan od načina za smanjenje ukupne potrošnje energije na lokalnom i nacionalnom nivou, uz ostvarenje višestrukih koristi u smislu smanjenja troškova, razvoja lokalnog gospodarstva, povećanja kvalitete boravka u zgradama i produljenja životnog vijeka zgrada. Jedan od glavnih ciljeva pokretanja projekata energetske učinkovitosti svakako je smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš, uz racionalnu energetsku potrošnju. Kako će i sustav poticanja biti usmjeren u tom smjeru, pokretanje konkretnih projekata postaje važan zadatak, koji se postavlja pred gradove i županije.

1. Uvod Provedba projekata energetske učinkovitost je vrlo složena u tehničkom, inancijskom i pravnom smislu, te je važna kvalitetna priprema i strateško planiranje i postavljanje ciljeva. EU Direktiva o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU jasno postavlja ciljeve gradnje novih, i obnove postojećih zgrada na gotovo nula energetski standard, koji treba biti proveden od 2019. za sve zgrade, koje koriste tijela javne vlasti, odnosno od 2021. za ostale nove zgrade i zgrade, koje se rekonstruiraju, odnosno energetski obnavljaju. U 2. Nacionalnom akcijskom planu za energetsku učinkovitost (2.NAPEnU) Republike Hrvatske, naglasak je stavljen upravo na sustavnu energetsku obnovu postojećeg sektora zgrada na gotovo nula energetski standard, kao i poticanje gradnje novih gotovo nula energetskih zgrada, kako bi se ostvarili preuzeti ciljevi za smanjenje energetske potrošnje do 2020. godine. Kako će i sustav poticanja biti usmjeren u tom smjeru, izrada akcijskih planova za gradnju novih i energetsku obnovu postojećih zgrada po principima visoke energetske učinkovitosti, te pokretanje konkretnih projekata postaje važan i nezaobilazan zadatak, koji se postavlja pred gradove i županije.

*  Željka Hrs Borković, d.i.a., član uprave PLANETARIS d.o.o., Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

2. Gotovo nula energetske zgrade Koncept gotovo nula energetske zgrade više se ne spominje kao koncept daleke budućnosti, već kao realno rješenje za smanjenje CO2 emisija i smanjenje ukupne energetske potrošnje. Zgrade troše preko 40% inalne energije i odgovorne su za oko 36% emisija ugljičnog dioksida. Istovremeno u sektoru zgrada postoje veliki potencijali uštede, koji su do sada vrlo malo iskorišteni. Ciljevi postavljeni Akcijskim planom energetske učinkovitosti uključuju 20% smanjenja potrošnje energije, 20% povećanja udjela obnovljivih izvora energije i 20% smanjenja emisija ugljičnog dioksida do 2020. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU uvodi pojam gotovo nula energetske zgrade, te traži da od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade budu gotovo nula energetske, odnosno da od 31. prosinca 2018. godine nove zgrade javne namjene budu gotovo nula energetske. Javni sektor treba stimulirati na energetsku obnovu u standardu gotovo nula energetskih zgrada. Gotovo nula energetske zgrade de inirane su kao zgrade koje imaju vrlo visoka energetska svojstva, te kod kojih gotovo nulta ili vrlo mala količina potrebne energije treba najvećim dijelom biti pokrivena energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu na licu mjesta ili u blizini. Razvoj održivih energetskih koncepata u zgradama imat će sve veću ulogu u budućnosti. Odabir energetski, ekološki i ekonomski optimalnog energetskog sustava zgrade – podrazumijevajući i iziku zgrade i energetske procese, koji se odvijaju u njoj, kao i korištenih energenta, ima ključnu ulogu u kasnijoj eksploataciji zgrade, kako u pogledu troškova tako i utjecaja na čovjekov okoliš. Elementi za proizvodnju energije iz energije Sunca ili vjetra novi su oblikovni elementi, koji sudjeluju u energetskoj opskrbi zgrade i potrebno je poznavati osnove tehnologije, da bismo ih mogli uspješno integrirali u arhitektonska rješenja. Kako bi se postigla optimalna rješenja gradnje novih gotovo nula energetskih zgrada, potrebno je već u projektnim zadacima promisliti i razraditi energetski koncept buduće zgrade, dakle planirati već danas, da bi zgrada u realizaciji ostvarila što bolji energetski razred i dugoročno malu energetsku potrošnju. 71


EKONOMIKA

Primjer integracije obnovljivih izvora energije u arhitektonska rješenja

Planovi gradnje gotovo nula energetskih zgrada i projektni zadaci moraju obuhvatiti integralno rješenje koje uključuje: • visoku toplinsku zaštitu cijele vanjske ovojnice zgrade; • učinkovito rješenje sustava grijanja i potrošne tople vode koje mora uključivati i obnovljive izvore energije; • sustav mehaničke ventilacije s povratom topline; • sustav hlađenja, uključivo i pasivne sustave hlađenja, te elemente za zaštitu od sunca; • učinkovito rješenje rasvjete; • sustav nadzora i upravljanja energetskom potrošnjom; • druge sustave potrošnje energije u zgradi. Brojne države Europske unije postavile su vrlo ambiciozne ciljeve za postizanje gotovo nula energetskog standarda gradnje novih i obnove postojećih zgrada do 2020. Danska je npr., zacrtala cilj 75% smanjenja energetske potrošnje do 2020. u odnosu na baznu 2006. godinu. Finska propisuje pasivni standard od 2015., Norveška od 2017., Francuska želi od 2020. sve nove zgrade graditi kao energetski pozitivne, odnosno proizvođače energije. Njemačka postavlja ciljeve za 2020. za sve zgrade bez korištenja fosilnih goriva, a Velika Britanija i Mađarska bez emisija ugljičnog dioksida. I druge države Eurpske unije, pa tako i Hrvatska moraju ubrzo uspostaviti ciljeve i nacionalnim planovima deinirati realizaciju tih ciljeva. Sve će to značajno doprinjeti i razvoju tržišta novih tehnologija, te padu cijena istih, pa se očekuje i jednostavnija provedba zacrtanih ciljeva u dijelu troškovno optimalnih analiza.

3. Primjer gradnje nove gotovo nula energetske zgrade u Koprivnici Jedna od prvih pozitivnih reakcija gradske uprave na ciljeve gradnje novih gotovo nula energetskih 72

zgrada je izgradnja nove višestambene zgrade u pasivnom standardu u Koprivnici u okviru programa poticane stanogradnje gradske agencije APOS. Useljenje prvih stanara bilo je krajem kolovoza 2011. godine. Investicija je iznosila oko 11 mil. kn (1.446.666 eura), a prodajna cijena kvadrata stana 7500 kn (1000 eura). Zgrada ima ukupno 28 stanova, katnosti P0 + P + 3, neto stambene površine 1.726,65 m2. U fazi izrade projekta planiran je suvremeni energetski koncept s ciljem postizanja standarda pasivne zgrade, odnosno energetskog razreda A+, s projektiranom potrošnjom toplinske energije za grijanje QH,nd <15 kWh/m2a. Svi koe icijenti prolaska topline kreću se u rasponu U= 0,1-0,18 W/m2K. Prozori su s trostrukim izolacijskim ostakljenjem s plinovitim punjenjem i PVC okvirom s 5 komora, ukupni koe icijent prolaska topline je U= 1,0 W/m2K. Ugrađen je sustav mehaničke ventilacije s rekuperacijom otpadne topline zraka, visokoučinkovita dizalica topline (zrak-voda) učinka grijanja 79,1 kW i učinka hlađenja 88,4 kW, COP 3, radna tvar R410A, a za potrebe potrošne tople vode koristi se sustav sunčanih toplinskih kolektora, ukupne veličine 80 m2. Rezervni toplinski sustav su 2 plinska kondenzacijska kotla nazivnog učinka 90 kW. Spremnik topline volumena 4000 l izoliran je s 100 mm mineralne vune s re leksivnim vanjskim slojem. U stanovima se koristi podno grijanje i hlađenje. Proračunske vrijednosti su: QH,nd,STV = 24.612 kWh/a, speci ični 14,25 kWh/m2a QH,nd,ref iznosi 25.750 kWh/a, speci ični 14,91 kWh/ m2a, A+ energetski razred.

Stambena zgrada u pasivnom standardu u funkciji

4. Energetska certi ikacija zgrada Energetska certi ikacija zgrada, odnosno klasi ikacija i ocjenjivanje zgrada prema potrošnji energije postala je zakonska obveza za sve zgrade na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj. Energetski certi ikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, ali i jaki marketinški instrument koji omogućava uvid u kvalitetu zgrade sa stajališta potrošnje energije i budućih troškova korištenja, te TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


EKONOMIKA može značajno utjecati na cijenu nekretnine odnosno njenu tržišnu konkurentnost. Energetska certiikacija zgrada može odigrati i ključnu ulogu u povećanju kvalitete gradnje, integralnom razmatranju energetskog koncepta novih zgrada te pokretanju sustavne energetske obnove i moderniziranja postojećih zgrada. Na temelju izračuna speci ične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje zgrada se svrstava u razred energetske potrošnje, od A+ razreda s najmanjom potrošnjom (≤15 kWh/m2), do G razreda s najvećom energetskom potrošnjom (>250 kWh/ m2). Trenutno se energetski razred zgrade izražava prema speci ičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje. U konačnici, u energetskom certi ikatu bit će navedena ukupna potrošnja energije u zgradi do razine primarne energije. Cilj je ustanoviti ukupnu emisiju CO2 iz sektora zgrada i smanjiti ekološki otisak zgrada. Energetski pregled je postupak koji se provodi u cilju analize energetskog stanja i utvrđivanja mogućih mjera za povećanje energetske učinkovitosti u postojećim zgradama. Energetski pregled se obavezno

provodi za postojeće zgrade koje podliježu obvezi energetskog certi iciranja, zgrade javne namjene površine preko 500 m², građevinu koju veliki potrošač koristi za obavljanje svoje djelatnosti, javnu rasvjetu, sustave grijanja u zgradama s kotlom ukupne nazivne snage 20 kW i veće, sustave hlađenja i klimatizacije u zgradama ukupne nazivne snage 12 kW i veće. U postupku provođenja energetskog pregleda provode se analize koje se odnose na: način gospodarenja energijom u građevini, toplinske karakteristike vanjske ovojnice, sustav grijanja i hlađenja, ventilacije i klimatizacije, sustav za pripremu potrošne tople vode, sustav napajanja, razdiobe i potrošnje električne energije, sustav rasvjete, speci ične podsustave, sustav opskrbe vodom, sustav mjerenja, regulacije i upravljanja, alternativne sustave za opskrbu energijom i obnovljive izvore energije. Na osnovu analize prikupljenih podataka predlažu se konkretne energetski, ekonomski i ekološki optimalne mjere energetske učinkovitosti za promatranu zgradu. Stručno proveden energetski pregled temelj je za izradu kvalitetnog projektnog zadatka i pokretanje projekata energetske obnove postojećih zgrada.

Investitor, odnosno vlasnik građevine i/ili zgrade dužan je osigurati provođenje energetskog pregleda i energetsko certi iciranje zgrade, a poslove provođenja povjeriti za to ovlaštenim osobama TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

73


EKONOMIKA Nove zgrade prije uporabe odnosno puštanja u pogon moraju imati energetski certi ikat. Postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju u leasing ili u zakup moraju imati važeći energetski certi ikat dostupan na uvid kupcu, najmoprimcu ili zakupcu prije sklapanja ugovora o kupoprodaji, iznajmljivanju, leasingu ili zakupu, najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, dakle nakon 1. srpnja ove godine. Kada se oglasi za zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup, objavljuju u medijima, tada se u oglasu mora navesti i energetski razred te zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline. Energetski certi ikat obavezan je kod kupoprodaje od 1. 07. 2013., a kod najma od 1. 1. 2016. Zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada, koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene moraju imati izrađen i javno izložen energetski certi ikat, i to: Zgrade korisne površine veće od 500 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certi ikat najkasnije do kraja 2013., a zgrade korisne površine veće od 250 m² najkasnije do kraja 2015. Za neprovođenje ovih zakonskih odredbi predviđene su kazne koje se kreću u rasponu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna. Energetsko certi iciranje zgrada i energetske preglede zgrada i ostalih građevina koje troše energiju ne treba shvatiti kao još jednu zakonsku obvezu i dodatne troškove, već kao priliku za stručnu analizu i ustanovljavanje potencijala energetske učinkovitosti u našim zgradama, te pokretanje konkretnih projekata energetske obnove zgrada koji u pravilu rezultiraju višestrukom koristi za vlasnika, odnosno korisnika zgrade.

5. Energetska obnova zgrada U pokretanju projekata energetske obnove važan je integralni pristup i cjelovito sagledavanje mogućnosti povećanja energetske učinkovitosti, te odabir onog energetskog koncepta koji rezultira najvećim uštedama uz prihvatljiv period povrata ulaganja. Projekti energetske obnove započinju ustanovljavanjem stanja energetskim pregledom, i izdavanje energetskog certi ikata, a dobro pripremljeni projekti omogućavaju ostvarivanje inancijskih poticaja i povoljnijih uvjeta inanciranja, što značajno skraćuje periode povrata investicije energetskom uštedom. Temeljem rezultata energetskog pregleda, koji provode 3 ovlaštena stručnjaka: arhitektonske/građevinske, strojarske i elektrotehničke struke, a koji se prezentiraju vlasnicima/suvlasnicima ili korisnici74

ma zgrade, donosi se odluka o pokretanju projekta energetske obnove. Slijedi izrada glavnog projekta te osiguranje inanciranja. Nakon izvedbe radova uz stručni nadzor, izdaje se novi energetski certi ikat, koji je potvrda ostvarenih ušteda i temeljem kojeg se mogu ostvariti značajni inancijski poticaji. Kako bi Hrvatska ostvarila ciljeve energetskih ušteda postavljene u strateškim dokumentima, u Nacionalnom je planu prikazano da će se svake godine morati energetski obnoviti oko 3% postojećeg sektora zgrada, što iznosi: • oko 3,7 milijuna m2 stambenih zgrada godišnje, • oko 285.000 m2 nestambenih zgrada javne namjene, • oko 0,98 milijuna m2 nestambenih zgrada u sektoru komercijalnih usluga godišnje Uz pretpostavku da se godišnje obnovi 3% površine zgrada, odnosno oko 5 milijuna m2 te da se speci ična godišnja potrošnja toplinske energije za grijanje smanji s 200–250 kWh/m2 na 25–50 kWh/m2, uz doprinos gradnje 10 % zgrada godišnje u gotovo nula energetskom standardu, te strožu zakonsku regulativu, ostvarile bi se uštede inalne energije u 2020., oko 20,60 PJ, čime bi se približili cilju od 22,76 PJ potrebnih energetskih ušteda u 2020. Postavljeni ciljevi su izrazito ambiciozni i neostvarivi bez sustavnog i kontinuiranog pristupa provedbi i bez osiguravanja značajnijih mehanizama inanciranja. Da bi se uspješno pokrenula energetska obnova, potrebno je naglasiti 10 ključnih koraka u projektu energetske obnove zgrada: 1) Provedba energetskog pregleda i izdavanje energetskog certi ikata postojećeg stanja zgrade – moguće ostvarivanje inancijeske pomoći putem FZOEU – do 80% u područjima posebne državne skrbi, do 60% na otocima i brdsko planinskim područjima i do 40% na ostalim područjima RH. 2) Prezentacija vlasnicima/suvlasnicima/korisnicima potencijala energetskih ušteda i potrebnog ulaganja. 3) Odluka o pokretanju projekta energetske obnove. 4) Osiguranje inanciranja, prijava projekta za ostvarivanje poticaja za realizaciju. 5) Ugovaranje projekta energetske obnove. 6) Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu – glavni projekt. 7) Prikupljanje ponuda i odabir izvođača radova. 8) Izvođenje radova uz stručni nadzor. 9) Izdavanje novog energetskog certi ikata i ostvarivanje poticaja. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


EKONOMIKA 10) Plan održavanja zgrade i edukacija vlasnika/suvlasnika/korisnika. Usporedni prikaz ref. Q”H,nd Q´H,nd Dopušteni vrijednosti kWh/ kWh/ Q´H,nd za energ. m2 m3 kWh/m3 certi ikat Prije energetske 173,07 42,62 20,04 obnove Nakon energetske 36,80 9,10 20,04 obnove

Q´H,nd,rel %

Energetski razred

da je izgrađena u razdoblju od 1957. do 1960. godine prema projektu arhitekta Ivana Vitića. Ukupna korisna grijana površina zgrade je 3.753,72 m². Prema proračunatoj potrošnji energije za grijanje zgrada ulazi u energetski razred E s referentnom vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od 182,13 kWh/m²a., što je značajno više od maksimalno dopuštene vrijednosti od 58,63 kWh/m²a.

213

F

U zgradi se za zadovoljavanje energetskih potreba koriste električna energija i prirodni plin.

45,40

B

• Proračunata potrošnja energije za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd = 709.371 kWh. • Proračunata potrošnja energije za grijanje za referentne klimatske podatke QH,nd,ref = 683.668 kWh. • Stvarna potrošnja prirodnog plina za grijanje i PTV = 1.034.894,66 kWh.

Za zgradu je proveden detaljni energetski pregled u cilju utvrđivanja mogućnosti povećanja energetski učinkovitosti u zgradi, koja je zaštićeni spomenik kulture, a za koju je planirana nužna obnova zbog dotrajalosti.

Energetskim pregledom su predložene mjere energetske obnove vanjske ovojnice zgrade, sustava grijanja, hlađenja, ventilacije, pripreme potrošne tople vode, te električnih instalacija i rasvjete. Investicija uključuje sve radove u skladu s konzervatorskim smjernicama pa je relativno dugi period povrata posljedica lošeg stanja i neodržavanja zgrade i činjenice da zgrada predstavlja zaštićeno kulturno dobro. Energetskom obnovom zgrade, koja predstavlja optimalnu kombinaciju predloženih mjera energetske učinkovitosti, postižu se energetske uštede u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje od 60% u odnosu na postojeće stanje zgrade, koja nakon rekonstrukcije dosiže energetski razred C.

Stambena zgrada Laginjina 9 (“Vitićev neboder”) nalazi se u Zagrebu, na k.č. 6217 k.o. Centar. Zgra-

Ako se implementiraju predložene mjere energetske učinkovitosti, potrebna toplinska energija za grija-

Usporedni prikaz energetskog certi ikata prije i nakon provedene energetske obnove

Primjer energetske obnove – stambena zgrada Laginjina 9, Zagreb – “Vitićev neboder” TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

75


EKONOMIKA nje zgrade će biti QH,nd=284.005 kWh/god., za stvarne klimatske podatke, odnosno Qh,nd,ref=277.854 kWh/god., za referentne klimatske podatke sa speci ičnom potrebnom toplinskom energijom za grijanje od 74,00 kWh/m², što bi je svrstalo u energetski razred C. Ako pretpostavimo da će 50 % troškova energetske obnove biti inancirano iz spomeničke rente, ostatak troškova moguće je su inancirati različitim mehanizmima poticanja. Ostvarivanjem povoljnijih uvjeta inanciranja, realizacijom kredita na 10 ili 12 godina, rata kredita manja je od ušteda u energiji, koje se postižu. Da bi se odredila optimalna razina energetske obnove vanjske ovojnice, analizirana je i sveobuhvatna rekonstrukcija, koja djelomično zanemaruje konzervatorska ograničenja i uvjete za obnovu zgrade. Pri tome, nije zanemaren status kulturnog dobra, ali se pokušava primijeniti najveći opseg rekonstrukcije vanjske ovojnice, da bi se ocijenile krajnje tehničke mogućnosti obnove. Kriterij koji je kod ocjene potrebnih koe icijenata prolaska topline vanjske ovojnice primijenjen je da zgrada nakon obnove postigne što viši energetski razred, tj., da se postigne poboljšanje s ciljanim Q’’H,nd <50 kWh/m²a. Trošak obnove ovakvog opsega je 650.000 kn viši od obnove predviđene troškovničkim radovima za rekonstrukciju vanjske ovojnice zgrade, ali je moguće doseći energetski razred B, s potrebnom toplinskom energijom za grijanje nižom od 47,50 kWh/m²a.

Ako se implementiraju dodatne mjere energ. učinkovitosti, potrebna topl. en. za grijanje zgrade iznosit će: Qh,nd,ref = 181.306 kWh/a, 47,50 kWh/m², energetski razred B. Ušteda u potrošnji energije minimalno 48%, realno 60% a moguće i 75%

6. Zaključak Jedinice lokalne i regionalne samouprave prije svega trebaju donijeti odluku o strateškom smjeru i razvoju, i postaviti jasne ciljeve za održivi razvoj, koji uključuje i povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima energetske potrošnje. Najveći potencijal za uštede u energiji uz ostvarenje višestrukih koristi nalazi se upravo u sektoru zgrada, a u tom sektoru mogu se očekivati i najveći inancijski poticaji, u svrhu postizanja ciljeva smanjenja potrošnje energije, korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenja CO2 emisija na nacionalnom nivou.

Za ovakav zahvat potrebno je zatražiti dodatno mišljenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Energetskom obnovom ovako vrijednih zaštićenih spomenika kulture vrijednost stanova u zgradi na lokaciji na kojoj se nalaze, u energetskom razredu B ili C, može porasti za 15% do 20%. Proračunata potrošnja energije za grijanje za referentne klimatske podatke: Qh,nd,ref = 709.371 kWh/a, 182,13 kWh/m²a, energetski razred E Ako se implementiraju predviđene mjere energetske učinkovitosti, potrebna topl. en. za grijanje zgrade iznosit će: Qh,nd,ref = 365.314kWh/a, 92,68 kWh/m², energetski razred C ili 284.005 kWh/a, 74,00 kWh/m²,

76

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


JAVNA UPRAVA Bernardica Rubčić *

UDK 354.2

Uloga i odgovornost čelnika JLP(R)S Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utjeljovljuje izvršnu vlast jedinice. Njegovo djelovanje svakako je pod snažnim utjecajem osobnosti, temeljem koje je i izabran neposredno, ali okviri njegovih prava, odgovornosti i obveza sustavno su uređene propisima. U članku autorica predstavlja zakonski okvir de iniranja uloge i odgovornosti čelnika u obavljanju izvršnih funkcija i inancijskog poslovanja.

1. Uvod Prema Ustavu Republike Hrvatske (NN, br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10; čl. 128) građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko predstavničkih tijela, koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima, na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13) utvrđeni su poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) značaja koje općine, gradovi i županije obavljaju u svom samoupravnom djelokrugu. Općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština predstavnička su tijela građana, koja u okviru djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave: • donose statut jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave; • donose odluke i druge opće akte kojima uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave; • osnivaju radna tijela, biraju i razrješuju članove tih tijela te biraju, imenuju i razrješuju i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom; • uređuju ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave; • osnivaju javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih *

 Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave; • obavljaju i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavničkog tijela. Izvršno tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan. Iznimno od navedenog izvršno tijelo je i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u slučajevima propisanim Zakonom. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju i obavlja poslove utvrđene statutom općine, grada, odnosno županije u skladu sa zakonom. Poslove iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju upravna tijela (upravni odjeli i službe).

2. Obavljanje izvršnih poslova Izvršne poslove obavlja u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan (dalje u tekstu: čelnik jedinice). Izvršne poslove obavlja i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju iz članka 39., stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Čelnik jedinice bira se na neposrednim izborima sukladno Zakonu o lokalnim izborima (NN, br. 144/12).

2.1. Način postupanja čelnika Čelnik jedinice kao dužnosnik u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa (NN, br. 26/11, 12/12, 126/12 – Odluka Ustavnog suda, 48/13 – pročišćeni tekst ), u obnašanju javnih dužnosti: • mora postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene mu dužnosti te povjerenja građana; • osobno je odgovoran za svoje djelovanje prema tijelu ili građanima, koji su ga imenovali ili izabrali; • ne smije koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njim povezana i ne smije biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama, koje bi mogle utjecati na njegovu objektivnost. 77


JAVNA UPRAVA Čelniku jedinice je zabranjeno:

2.2. Ovlasti i odgovornost čelnika

• primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti; • ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom; • zlouporabiti posebna prava koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti; • primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti; • tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe; • obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara; • utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi; • koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe; • na koji drugi način koristiti svoj položaj utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti da bi postigao osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopio pravni posao ili na drugi način interesno pogodovao sebi ili drugoj povezanoj osobi.

Čelnik jedinice prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi:

Ako čelnik jedinice izvrši prethodno navedene zabranjene radnje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa može mu izreći sljedeće sankcije: 1) Opomenu Opomena se može izreći čelniku jedinice, ako se prema njegovom postupanju i odgovornosti te prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku kršenja odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa. 2) Obustavu isplate dijela neto mjesečne plaće Sankciju obustave isplate neto mjesečne plaće Povjerenstvo izriče u iznosu od 2.000,00 do 40.000,00 kuna, vodeći računa o težini i posljedicama povrede Zakona. Navedena sankcija ne može trajati dulje od dvanaest mjeseci, a iznos obuhvaćen obustavom ne smije prelaziti jednu polovinu neto mjesečne plaće čelnika jedinice.

• priprema prijedloge općih akata, • izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela, • usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad, • upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom; • odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i raspolaganju ostalom imovinom u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, statutom jedinice i posebnim propisima. Čelnik jedinice može odlučivati o visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, čelnik jedinice može odlučivati najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora biti planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom. O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od prethodno utvrđenih vrijednosti odlučuje predstavničko tijelo jedinice. • Imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

3) Javno objavljivanje odluke Povjerenstva Sankcija javnog objavljivanja odluke Povjerenstva izriče se vodeći računa o težini i posljedicama povrede Zakona, osim kada je Zakonom propisano da se ova sankcija obvezno izriče. Odluka se objavljuje u dnevnom tisku. 78

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


JAVNA UPRAVA u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Odluku o imenovanju i razrješenju čelnik jedinice dužan je dostaviti predstavničkom tijelu u roku od 8 dana od donošenja i objaviti u službenom glasilu jedinice. • Obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.

pisana prekršajna odgovornost. Čelnik jedinice kazneno je odgovoran, ako u obnašanju svoje dužnosti počini kazneno djelo. Prema članku 204. Zakona o kaznenom postupku (NN, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12 i 56/13), sva tijela državne vlasti i sve pravne osobe dužne su prijaviti kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, koja su im dojavljena ili za koja su sami saznali. Građani su također, dužni prijaviti kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.

Čelnik jedinice u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela. Ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, čelnik jedinice donijet će odluku o obustavi općeg akta u roku od 8 dana, od dana donošenja općeg akta. Čelnik jedinice ima pravo zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu.

Prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10) čelnik jedinice:

Ako predstavničko tijelo ne otkloni uočene nedostatke, čelnik jedinice dužan je bez odgode o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta. Predstojnik ureda državne uprave će u roku od 8 dana od zaprimanja ocijeniti osnovanost odluke čelnika jedinice o obustavi od primjene općeg akta. Čelnik jedinice osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela na način i u postupku propisanom statutom jedinice, te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela, koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga jedinice. Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata, koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu. Čelnik jedinice odgovoran je središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine, grada, odnosno županije. Čelnik jedinice dva puta godišnje podnosi polugodišnja izvješća o svom radu predstavničkom tijelu. Pored tog izvješća predstavničko tijelo može od čelnika jedinice tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga, koje čelnik jedinice podnosi sukladno odredbama statuta jedinice. Članovi predstavničkog tijela mogu čelniku jedinice postavljati pitanja o njegovu radu usmeno na sjednicama predstavničkog tijela ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika predstavničkog tijela. Čelnik jedinice prekršajno je odgovoran, ako postupi suprotno odredbama zakona za čije je kršenje proTIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

• predlaže predstavničkom tijelu jedinice osnovicu i koe icijente za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika; • odlukom utvrđuje osnovicu za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinice, ako osnovica nije utvrđena kolektivnim ugovorom; • predlaže predstavničkom tijelu koe icijente za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; • pravilnikom određuje kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata u radu službenika i namještenika i način isplate dodatka za uspješnost na radu, koji može iznositi godišnje najviše tri plaće službenika ili namještenika koji ostvaruje dodatak i ne može se ostvarivati kao stalni dodatak uz plaću. Masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu u pojedinim upravnim odjelima i službama utvrđuje župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima. Čelnik jedinice prekršajno je odgovoran (novčana kazna od 30.000 do 50.000 kuna): 1) ako se u jedinici plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, bez uvećanja za radni staž, odrede u iznosima većim od: • umnoška koe icijenta 7,14 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika – plaća gradonačelnika Grada Zagreba; • umnoška koe icijenta 6,42 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika – plaća župana i plaća gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije; • umnoška koe icijenta 5,27 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika – plaća gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave, koje imaju više od 10.000 stanovnika; 79


JAVNA UPRAVA • umnoška koe icijenta 4,55 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika – plaća gradonačelnika i općinskih načelnika u jedinicama lokalne samouprave, koje imaju od 3.001 do 10.000 stanovnika; • umnoška koe icijenta 4,26 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika – plaća gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave, koje imaju do 3.000 stanovnika. 2) Ako se u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva inancija, osim pomoći izravnanja za inanciranje decentraliziranih funkcija, pomoći Europske unije i pomoći za preuzete državne službenike na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07 i 38/09), u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice, plaća župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika isplati više od iznosa plaće utvrđenog u članku 4. Zakona, odnosno kako je navedeno u prethodnoj točki umanjenom za 20%. 3) Ako je u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave navedenima pod točkom 2., u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice, osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama veća od osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika. Također, ako su u tim jedinicama koe icijenti za obračun plaće službenika i namještenika veći od koe icijenata složenosti poslova radnih mjesta s odgovarajućim nazivima u državnoj službi, a koe icijent za obračun plaće pročelnika upravnog odjela ili službe veći od koe icijenta složenosti poslova načelnika sektora ili službe. Prema Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08 i 61/11) čelnik jedinice: • sklapa kolektivni ugovor sa sindikatima o uređenju materijalnih i drugih prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica; • donosi pravilnik o unutarnjem redu prema kojem se službenici i namještenici primaju u službu i raspoređuju na radna mjesta; • odlučuje o imenovanju i razrješenju pročelnika, te o drugim pravima i obvezama pročelnika; • odlučuje o žalbi na rješenje pročelnika kojim je odlučeno o pravima i obvezama službenika; • utvrđuje plan prijama u službu u upravna tijela jedinice; 80

• poduzima mjere radi zaštite pročelnika u slučaju prijetnje, napada ili drugih oblika ugrožavanja u obavljanju službe i u vezi sa službom; • odlučuje u prvom stupnju o lakšim povredama službene dužnosti pročelnika; • izvršava kazne za teške povrede službene dužnosti izrečene pročelniku; • utvrđuje visinu štete koju počini pročelnik u službi ili u vezi sa službom te okolnosti pod kojima je šteta nastala. Pročelnik s čelnikom jedinice može o visini i načinu naknade štete sklopiti pisani sporazum; • ocjenjuje pročelnika upravnog tijela; • odlučuje o žalbi protiv rješenja o premještaju službenika.

2.3. Ovlasti i odgovornost čelnika u inancijskom poslovanju Prihodi na temelju kojih jedinica obavlja poslove iz svog samoupravnog djelokruga i njezini rashodi utvrđuju se u proračunu, koji je temeljni inancijski akt jedinice. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice u skladu sa Zakonom o proračunu. Donošenje proračuna predlaže čelnik jedinice kao jedini ovlašteni predlagatelj. Podneseni prijedlog proračuna čelnik jedinice može povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini. Čelnik jedinice prema članku 40. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) dostavlja proračun i projekcije, odluku o izvršavanju proračuna te izmjene i dopune proračuna jedinica Ministarstvu inancija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu. Ukoliko se proračun za narednu proračunsku godinu ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, utoliko se vodi privremeno inanciranje i to najduže za razdoblje od 3 mjeseca. Odluku o privremenom inanciranju donosi predstavničko tijelo. Ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom inanciranju, na temelju članka 85.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na prijedlog Ministarstva uprave Vlada Republike Hrvatske istovremeno će raspustiti predstavničko tijelo i razriješiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima. Prema članku 95. Zakona o proračunu čelnik jedinice odgovoran je za: a) planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna; b) prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti i njihovo uplaćivanje u proračun; TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


JAVNA UPRAVA c) preuzimanje obveza, veri ikaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret proračunskih sredstava tijela, koje vodi i utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist proračunskih sredstava; d) zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima. Radi osiguranja zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenja proračunskih sredstava čelnik jedinice dužan je prema Zakonu o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u kojem je obnašao dužnost, odnosno obavljao poslove čelnika, sastaviti Izjavu o iskalnoj odgovornosti. Čelnik je prema Zakonu o iskalnoj odgovornosti odgovoran i Izjavom potvrđuje: 1) zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, te 2) učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno inancijskim planom utvrđenih sredstava. Uz Izjavu se prilažu i planovi otklanjanja slabosti i nepravilnosti, izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenim prethodne godine i mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini. Prema Uredbi o sastavljanju i predaji izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12) čelnik jedinice obvezan je do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, Ministarstvu inancija dostaviti za jedinicu Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja, koja su bila revidirana u prethodnoj godini.

3. Prestanak mandata i opoziv čelnika jedinice 3.1. Prestanak mandata čelnika jedinice Mandat čelnika jedinice može prestati i prije redovnog isteka mandata na koji je izabran. Čelniku jedinice mandat prestaje po sili zakona: 1) ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku;

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

2) ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti; 3) ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca, danom pravomoćnosti sudske presude; 4) ako mu prestane prebivalište na području jedinice, danom prestanka prebivališta; 5) ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo; 6) smrću. Ako čelniku jedinice na prethodno navedeni način mandat prestane prije isteka dvije godine mandata, pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose će u roku od 8 dana obavijestiti Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata, radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

3.2. Opoziv čelnika jedinice Čelnik jedinice i njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim mogu se opozvati putem referenduma. Raspisivanje referenduma za opoziv može predložiti 20% ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv. Odluka o opozivu donesena je, ako su se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici. Ako je prestanak mandata čelnika jedinice nastupio prije isteka dvije godine mandata, u toj jedinici raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio nakon isteka dvije godine mandata, u toj jedinici neće se raspisati prijevremeni izbori, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik, koji je izabran zajedno s njim.

81


ZDRAVSTVO Dubravka Pezelj Duliba *

UDK 347.2

Prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti Autorica u tekstu ukazuje na zadaće i obveze koje, pred zdravstvene sustave svih članica Europske unije, pa time i naš, stavlja primjena Direktive 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti. Razmjere prekograničnog pružanja zdravstvene zaštite, odnosno posljedice koje će iz toga proizaći za troškove zdravstvene zaštite i zdravstvene sustave općenito, u ovom trenutku, nitko od država članica ne može sa sigurnošću predvidjeti.

1. Uvod Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/2013, čl. 26. – 32.) u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011., o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti (SL L 88, 4. 4. 2011., dalje u tekstu: Direktiva), a stupa na snagu 25. listopada 2013. godine. Osnovni pojam koji se neposredno veže uz primjenu Direktive je – planirana zdravstvena zaštita, za razliku od hitne zdravstvene zaštite i neodgodive zdravstvene zaštite, koje su uređene odgovarajućim Uredbama EU. Najvažnija odrednica Direktive osiguranje je sigurne i kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane država članica Europske unije (dalje u tekstu: EU). Ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu treba biti uređeno i jasno, standardizirano, prema utvrđenim pravilima, koja su jednaka za sve građane EU. Primjena Direktive novost je za sve države članice EU, a ne samo za Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu: RH), stoga je radi razmjene iskustava intenzivirana suradnja obveznih zdravstvenih osiguravatelja država članica.

2. Planirana zdravstvena zaštita Planirana zdravstvena zaštita u skladu s odredbama Direktive razlikuje planiranu zdravstvenu zaštitu uz prethodno odobrenje osiguravatelja (u slučaju RH, to je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, *  Mr. sc. Dubravka Pezelj Duliba, dr. med., Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb.

82

dalje u tekstu: HZZO) i planiranu zdravstvenu zaštitu, za koju nije potrebno prethodno odobrenje osiguravatelja (HZZO-a). U planiranu zdravstvenu zaštitu uz prethodno odobrenje spada planirano bolničko liječenje, odnosno ono liječenje u kojem je potreban boravak pacijenta u bolnici i preko noći (pacijent prespava u bolnici), pri čemu je načelan dogovor, da to znači da pacijent u bolnici mora biti u ponoć. Nadalje, to je ona zdravstvena zaštita, koja zahtijeva uporabu visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme, te konačno – oni postupci liječenja, koji predstavljaju poseban rizik za osiguranu osobu ili stanovništvo. Koji su to postupci, vrste liječenja, te koja je to visoko specijalizirana i skupa medicinska infrastruktura ili oprema, svojim će propisom utvrditi HZZO. Kod samog bolničkog liječenja pravila su prilično jasna, no problem se javlja kod de iniranja visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture i postupaka liječenja, koji predstavljaju poseban rizik za osiguran osobu ili stanovništvo. Kako je Direktiva novost za sve države članice, u ovom trenutku nemamo mogućnosti preuzeti iskustva i pravilnike drugih država članica. Među ostalim teška je usporedba skupog, jer ovisno o platežnoj moći pojedine države članice i pojam: skupo se relativizira. Više opreme koja ulazi u kategorizaciju visoko specijalizirane i skupe, te više postupaka utvrđenih kao posebno rizičnih za osiguranu osobu ili stanovništvo, dovodi do većeg broja prethodnih odobrenja, ali istovremeno i do jasnijih pravila. Provođenje zdravstvene usluge može se odobriti samo kod pružatelja, koji zadovoljava određene kriterije. Odnosno, ne može se odobriti kod pružatelja zdravstvene zaštite koji bi, ovisno o pojedinom slučaju, mogao dati povoda za ozbiljnu i posebnu zabrinutost u vezi s kvalitetom ili sigurnošću te zdravstvene zaštite. Iznimka je zdravstvena zaštita, koja podliježe zakonodavstvu Europske unije, kojim se osigurava minimalna razina sigurnosti i kvalitete na njezinu području. Ova odredba stavlja obvezu državama članicama da osiguraju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, kod svih pružatelja, kao i da informacije o zdravstvenoj zaštiti, njezinoj kvaliteti i sigurnosti, informacije o provoditelju, licence za provođenje određenih poTIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


ZDRAVSTVO stupaka, učine javno dostupnima svim osiguranim osobama država članica. Navedeno će se uspostaviti Nacionalnim kontaktnim točakama (engl. National Contact Point – NCP). Suglasnost za provođenje planirane zdravstvene zaštite u inozemstvu može se uskratiti, ako planirano liječenje predstavlja rizik za pacijenta ili stanovništvo, ako postoji mogućnost pružanja te zdravstvene zaštite kod ugovornih subjekata u roku koji je medicinski opravdan, uzimajući u obzir sadašnje zdravstveno stanje i vjerojatni tijek bolesti kod osigurane osobe (ako rok u RH nije medicinski opravdan, načelno se ne može uskratiti suglasnost). Budući da se mora utvrditi sadašnje stanje i vjerojatni tijek bolesti, navedeno znači da se za svakog pacijenta mora provesti ocjena, bez obzira na možebitno postojanje pravilnika o najdužim rokovima čekanja na zdravstvene usluge. Za razliku od prethodno opisanog, pojam planirana zdravstvena zaštita bez prethodnog odobrenja odnosi se na planiranu specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, koja nije skupa, visoko-specijalizirana je, te ne predstavlja poseban rizik za osiguranu osobu ili stanovništvo. Prema pravilima EU, osigurana osoba sama plaća takvu zdravstvenu zaštitu u cijelosti, te traži povrat troškova u matičnoj državi. Vraća joj se iznos, koji za takvu uslugu plaća obvezno zdravstveno osiguranje ugovornim zdravstvenim ustanovama matične države, ako je taj iznos manji od iznosa koji je osigurana osoba platila. Ako je osigurana osoba platila manje nego što zdravstvena usluga košta u RH, onda se iznos vraća u cijelosti. Ostvarivanje planirane zdravstvene zaštite na području druge države članice ne može biti svojevoljno, odnosno osobna želja same osigurane osobe, već u RH treba biti provedena istovjetna procedura kao da će osigurana osoba pravo ostvariti u RH. To konkretno znači da zdravstvena usluga treba biti indicirana od strane izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite ili nadležnog specijalista, u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ugovornog privatnog zdravstvenog radnika, te da treba biti napisana uputnica. Samo u tom slučaju osigurana

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

osoba može tražiti povrat troškova pružene zdravstvene zaštite u drugoj državi članici. Isto tako, osigurana osoba ne može u drugoj državi članici provesti zdravstvenu zaštitu, koja u RH nije pokrivena obveznim zdravstvenim osiguranjem, te za nju tražiti povrat troškova (npr. estetski zahvati).

3. Nacionalna kontaktna točka Prema novim zakonskim propisima HZZO je određen Nacionalnom kontaktnom točkom, za pružanje informacija o pravima osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu u drugoj državi članici, u skladu s propisima Europske unije i Direktivom 2011/24/ EU. Nacionalnom kontaktnom točkom pacijenti drugih država članica moći će dobiti osnovne podatke o zdravstvenim sustavima drugih država članica, ali i o Nacionalnim kontaktnim točkama drugih država članica, koje će dati relevantne i detaljne informacije o pružateljima zdravstvene zaštite u toj državi. Nacionalna kontaktna točka pruža informacije na internetskim stranicama. Nacionalna kontaktna točka dužna je osigurati podatke o pacijentovoj sigurnosti i kvaliteti zdravstvene zaštite, o pružateljima zdravstvene zaštite, pravima pacijenata, procedurama (postupcima), podatke o dostupnosti zdravstvene zaštite korisnicima s invaliditetom, informacije o cijenama, te detaljima kontakata nacionalnih kontaktnih točaka drugih država članica. Trenutno postoji problem oko osiguranja svih potrebnih podataka, budući da isti nisu u potpunosti dostupni HZZO-u, a niti postoji obveza prikupljanja potrebnih podataka od neke druge institucije. Riječ je primjerice o podacima o normama i smjernicama, o kvaliteti i sigurnosti utvrđenoj od strane države članice, pružateljima koji podliježu tim normama i smjernicama, podaci o nadzoru i ocjeni pružatelja zdravstvene zaštite (prema navedenim normama i smjernicama), podaci o dostupnosti bolnica za osobe s invaliditetom, te podaci o svim privatnim (neugovornim) pružateljima zdravstvene zaštite. Nacionalna kontaktna točka dužna je pružati podatke o svim zdravstvenim ustanovama/privatnim zdravstvenim radnicima, bez obzira jesu li u Mreži.

83


ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Dubravka Zatezalo *

UDK 336.2

Utvrđivanje i knjiženje PDV-a pri prijenosu porezne obveze – primjer fakulteta U prošlom broju časopisa iscrpno su obrađeni normativni aspekti primjene prijenosa porezne obveze u sustavu PDV-a. U nastavku ove teme, u ovom se članku uz kratki osvrt na odredbe Zakona i Pravilnika, prikazuje praktičan primjer postupanja pri utvrđivanju porezne obveze, priznavanju pretporeza u speci ičnim okolnostima njegove podjele kod proračunskih korisnika, popunjavanju obrasca PDV te knjiženja u inancijskom knjigovodstvu. Primjer se temelji na postupanju proračunskog korisnika u znanosti i visokom obrazovanju, no ilustrativan je i za sve druge proračunske korisnike obveznike PDV-a za dio djelatnosti koji nije oslobođen oporezivanja.

1. Uvod – porezni status fakulteta Za razumijevanje fakulteta kao obveznika PDV-a potrebno je imati u vidu da je fakultet proračunski korisnik, koji za djelatnost za koju je osnovan (znanost i visoko obrazovanje) oslobođen plaćanja PDV-a, jer se radi djelatnosti od javnog interesa (bez prava na odbitak pretporeza) temeljem članka 39. i Zakona o PDV-u. Pored toga fakultet obavlja registriranu prateću djelatnost, kao što su poslovi vezani uz studentski standard (iznajmljivanje kantine), održavanje seminara i tečajeva, izrada stručnih mišljenja, izdavačka djelatnost i slično. Osnovna karakteristika prateće djelatnosti je da se prihodi po osnovi njenog obavljanja stječu na tržištu te su načelno oporezivi PDV-om. U slučaju da fakultet od prateće djelatnost ostvaruje više od 230.000,00 kn prihoda godišnje (što predstavlja prag za obvezni upis u registar obveznika PDV-a) ili kao „mali porezni obveznik“ koristi pravo „dobrovoljnog“ uključivanja u sustav PDV-a temeljem članka 90. Zakona, fakultet je porezni obveznik PDV-a. To znači da će fakultet u izlaznim računima za isporuke prateće djelatnosti zaračunatii PDV, dok će na račune za isporuke oslobođene (osnovne) djelatnosti unijeti klauzulu o oslobođenju temeljem članka 39 Zakon o PDV-u.

*  Dubravka Zatezalo, dipl. oec., Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

84

Također, uz uvjet da može osigurati evidenciju ulaznih računa iz kojih je vidljiva formalna ispravnost primljenih računa te da se oni izravno i potpuno odnose na oporezivu (prateću) djelatnost (pojedinačno po ulaznom računu) fakultet ima pravo priznati zaračunani pretporez u cijelosti. U slučaju da fakultet za prateću djelatnost ne može osigurati evidenciju o direktnoj potrošnji (pojedinačno po ulaznom računu), pravo na odbitak pretporeza se dijeli na priznati i nepriznati PPDV. Postotak priznavanja PPDV tijekom godine ovisi o visini učešća prihoda od prateće djelatnosti u ukupnim prihodima fakulteta, koji je izračunat na koncu prethodne godine u postupku sastavljanja PDV-K obrasca. Iz vrsta i karaktera djelatnosti koje fakultet obavlja proizlazi da postoje 3 različite mogućnosti sagledavanja tretmana zaračunatog PDV-a: a) bez prava na odbitak pretporeza, b) pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, c) podjela pretporeza. Ovaj princip na odgovarajući se način primjenjuje i kod građevinskih usluga i prijenosa porezne obveze PDV-a u tuzemstvu za građevinske usluge. Konkretno prenesena porezna obveza PDV-a na građevinske usluge za fakultet može imati tretman: a) porezne obveze koju valja platiti bez prava iskazivanja kao pretporez, b) pretporeza u punom iznosu iskazane obveze, c) djelomičnog pretporeza u skladu s pravom na podjelu pretporeza. Pri tome, moguću dilemu o vrstama usluga, koje ulaze u kategoriju građevinskih usluga valja otkloniti uvidom u popis koji je objavljen na internet stranici: http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18694 (popis mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave za PDV- na građevinske usluge). Također, s aspekta isporučitelja građevinskih usluga važno je provjeriti porezni status primatelja što porezni obveznici koji obavljaju ovu djelsatnost (a i svi drugi) mogu učiniti u realnom vremenu na internetskoj stranici: http://pdv-reg.porezna-uprava.hr/ RpoProvjeriObveznikaPdvWeb/upit. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 2. Primjer utvrđivanja pretporeza, porezne i računovodstvene evidencije U nastavku se daje primjer fakulteta, koji je za dio svojih djelatnosti obveznik PDV-a. U sklopu primitaka dobara i usluga nalaze se i građevinske usluge za koje vrijedi novi zakonski okvir tzv. prijenosa porezna obveze. Upravo se ovaj segment poreznih i računovodstvenih postupaka nastoji prikazati u njegovim pojedinim operativnim fazama. U primjeru koji se daje u nastavku privremeni (akontacijski) postotak (koe icijent) za podjelu pretporeza iznosi 2% (0,02). Tako npr. po ulaznim računima, koji se odnose na režijske troškove (kao zajedničke troškove svih djelatnosti koje fakultet obavlja): struju, vodu, čistoću i slično koji dolaze nespeci icirano (gdje se ne može utvrditi potrošnja dijela zgrade), već za cijelu zgradu fakultet priznaje pretporez u visini 2% ukupno zaračunatog PDV-a iz računa dobavljača. Primjer: a) Fakultet je naručio zamjenu podnih obloga u učionici i biblioteci. Izvođač radova je u 07/2013. g. ispostavio okončanu situaciju na iznos od 100.000,00 kn bez PDV-a uz napomenu za PDV: Prijenos porezne obveze članka 75., stavka 3., točka a) Zakona o PDV-u. b) Fakultet je u srpnju obavio zamjenu keramičkih pločica u kantini i primio račun u iznosu od 50.000,00 kn bez PDV-a, s klauzulom o prijenosu porezne obveze, temeljem članka 75., stavka 3., pod a). c) Fakultet je također u srpnju u cijeloj zgradi popravio sustav grijanja i hlađenja. Primljeni račun dobavljača iznosi 10.000,00 kn bez PDV-a, s prijenosom porezne obveze za građevinske usluge temeljem članka 75., stavka 3., pod a).

račune sa prijenosom porezne obveze u tuzemstvu za građevinske usluge po modelu B2B. Sadržajno deiniranje građevinskih usluga detaljno regulirano čl. 152. Pravilnika o PDV. a) Zamjena podnih obloga kao građevinska usluga propisana je člankom 152., stavkom 1., pod f) Pravilnika o PDV-u. Usluge koje pruža biblioteka se smatraju dopunom osnovnoj djelatnosti i kao takva na svoje izlazne račune, biblioteka je oslobođena PDV člankom 39. i) Zakona o PDV-u. Iz tog razloga se niti na ulazne račune koji predstavljaju direktni trošak biblioteke ne može priznati odbitak pretporeza. b) Fakultet na izlazne račune za zakup kantine zaračunava PDV po stopi od 25% i shodno tome i na ulazne račune, koji se u cijelosti odnose na kantinu, ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. c) Sadržajno de iniranje građevinskih usluga detaljno regulirano člankom 152. Pravilnika o PDV u kojem je pod h) navedeno da se postavljanje ili sklapanje strojeva ili opreme koji nakon postavljanja ili sklapanja postaju nepokretna imovina odnosno dio objekta i ne mogu se više demontirati a da se pri tome ne unište, upravo odnosi na održavanje sustava grijanja i hlađenja. Ulazni račun za popravak sustava grijanja i hlađenja ima karakter zajedničkog /režijskog/ troška što znači da ga nije moguće prevaliti isključivo na neku od djelatnosti te će se na prenešenu poreznu obvezu primijeniti podjela pretporeza temeljem akontacijskog koe icijenta od pretpostavljenih 2%.

2.1. Knjiga URA i PDV obrazac

Napomene uz poslovne događaje:

Zaprimljeni računi se po primitku i provjeri suštinske i formalne isprtavnosti, evidentiraju u analitičkom knjigovodstvu fakulteta (salda konti) i istodobno unose u knjigu URA fakulteta.

Prije izdavanja računa Izvođači radova provjerili su je li fakultet u sustavu PDV-a, te su ispravno izdali

Prikazani računi pod a), b) i c) uvedeni su u knjigu UR-a, što je prikazano u nastavku:

primjer

EVIDENCIJA ZA PRIJENOS TUZEMNE POREZNE OBVEZE (GRAĐEVINSKE USLUGE) mat_broj

ukupno PPDV

porezna osnovica 5%

10%

25%

ukupno s PDV

Pretporez

(11+12+13+ 14+15+16)

5% može se odbiti

a) b) c)

5 11111111111 66666666666 55555555555 Ukupno

6 0,00 0,00 0,00 0,00

7 0,00 0,00 0,00 0,00

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

8 100.000,00 50.000,00 10.000,00 160.000,00

9 125.000,00 62.500,00 12.500,00 200.000,00

10 25.000,00 12.500,00 2.500,00 40.000,00

11 0,00 0,00 0,00 0,00

10%

Obveza PDV 25%

ne ne može može može može se ne može se se se odbiti se odbiti odbiti odbiti odbiti 12 13 14 15 16 0,00 0,00 0,00 0,00 25.000,00 0,00 0,00 0,00 12.500,00 0,00 0,00 0,00 0,00 50,00 2.450,00 0,00 0,00 0,00 12.550,00 27.450,00

5%

10%

25%

17 0,00 0,00 0,00 0,00

18 0,00 0,00 0,00 0,00

19 25.000,00 12.500,00 2.500,00 40.000,00

85


ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Iz kreirane URE popunjava se PDV EU obrazac, koji zbog opisanih priznavanja pretporeza rezultira plaćanjem obveze PDV-a. Prijava PDV-a za obračunsko razdoblje predaje se do 20. u mjesecu za prethodno obračunsko razdoblje, a PDV se plaća do kraja mjeseca u kojem je obveza.

U nastavku je primjer popunjenog obrasca za mjesec srpanj, uz pretpostavku da su se na fakultetu u srpnju dogodila samo tri opisana porezno relevantna poslovna događaja.

Obrazac PDV POREZNI OBVEZNIK (naziv / ime i prezime i adresa: mjesto, ulica i broj)

POREZNI ZASTUPNIK (naziv / ime i prezime i adresa: mjesto, ulica i broj)

Fakultet

Primjer 1.

PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ / OIB

PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ POREZNOG ZASTUPNIKA / OIB

NADLEŽNA ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE

PRIJAVA PDV-a ZA RAZDOBLJE

POREZNA OSNOVICA (iznos u kunama i lipama)

OPIS OBRA UN PDV-a U OBAVLJENIM TRANSAKCIJAMA DOBARA I USLUGA - UKUPNO (I. + II.) I.

OD

01

07

DO

07 GOD.

160,000.00

X X X X X

0.00

X X X X X

TRANSAKCIJE KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVANJU I OSLOBO ENE UKUPNO (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.+8.+9.+10.)

2013

PDV PO STOPI 5%, 10% i 25% (iznos u kunama i lipama)

1.

ISPORUKE U RH ZA KOJE PDV OBRAUNAVA PRIMATELJ (tuzemni prijenos porezne obveze)

X X X X X

2.

ISPORUKE DOBARA OBAVLJENE U DRUGIM DRŽAVAMA LANICAMA

X X X X X

3.

ISPORUKE DOBARA UNUTAR EU

X X X X X

4.

OBAVLJENE USLUGE UNUTAR EU

X X X X X

5.

OBAVLJENE USLUGE OSOBAMA BEZ SJEDIŠTA U RH

X X X X X

6.

SASTAVLJANJE I POSTAVLJANJE DOBARA U DRUGOJ DRŽAVI LANICI EU

X X X X X

7.

ISPORUKE NOVIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA U EU

X X X X X

8.

TUZEMNE ISPORUKE

X X X X X

9.

IZVOZNE ISPORUKE

X X X X X

10. OSTALA OSLOBOENJA II.

31

X X X X X

OPOREZIVE TRANSAKCIJE - UKUPNO (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.+8.+9.+10.+11.+12.+13.+14.) 1.

ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 5%

2.

ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 10%

3.

ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 25%

4.

PRIMLJENE ISPORUKE U RH ZA KOJE PDV OBRAUNAVA PRIMATELJ (tuzemni prijenos porezne obveze)

5.

STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 5%

6.

STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 10%

7.

STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 25%

8.

PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 5%

9.

PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 10%

160,000.00

40,000.00

160,000.00

40,000.00

50,200.00

12,550.00

50,200.00

12,550.00

10. PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 25% 11. 12. 13. 14.

PRIMLJENE ISPORUKE DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH PO STOPI 10% PRIMLJENE ISPORUKE DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH PO STOPI 25% NAKNADNO OSLOBOENJE IZVOZA U OKVIRU OSOBNOG PUTNIKOG PROMETA OBRAUNANI PDV PRI UVOZU

OBRA UNANI PRETPOREZ - UKUPNO (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.) 1. PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKA U TUZEMSTVU PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKA U RH ZA KOJE PDV 2. OBRAUNAVA PRIMATELJ (tuzemni prijenos porezne obveze) 3. PRETPOREZ OD STJECANJA DOBARA UNUTAR EU 4. PRETPOREZ OD PRIMLJENIH USLUGA IZ EU PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKA DOBARA I USLUGA OD 5. POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH 6. PRETPOREZ PRI UVOZU 7. ISPRAVCI PRETPOREZA OBVEZA PDV-a U OBRA UNSKOM RAZDOBLJU: ZA IV. UPLATU (II. - III.) ILI ZA POVRAT (III. - II.) PO PRETHODNOM OBRA UNU: NEUPLA ENI PDV DO DANA V. PODNOŠENJA OVE PRIJAVE-VIŠE UPLA ENO-POREZNI KREDIT VI. UKUPNO RAZLIKA: ZA UPLATU / ZA POVRAT III.

XXXXX XXXXX

27,450.00

XXXXX

0.00

XXXXX

27,450.00

VII. IZNOS GODIŠNJEG RAZMJERNOG ODBITKA PRETPOREZA (%) kn

kn

POVRAT OBRAUN SASTAVIO (ime, prezime i potpis)

86

kn

PREDUJAM

KONTAKT (tel./fax/mail)

USTUP POVRATA

POTPIS

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 2.2. Knjiženje u inancijskom knjigovodstvu

Obrazloženja knjiženja:

U nastavku je tablični prikaz provedenih knjiženja u glavnoj knjizi fakulteta (zaprimanje računa, utvrđivanje porezne obveze i prava na pretporez i plaćanja PDV-a po mjesečnom obračunu).

1. Račun dobavljača za usluge pod a) knjižen je u korist dobavljača i na teret troškova održavanja u neto iznosu.

Knjiženje:

3. Fakultet je zaračunao svoju poreznu obvezu temeljem prijenosa porezne obveze od dobavljača pod a). S obzirom na nemogućnost priznavanja obveze kao pretporeza, PDV je iskazan na teret troškova održavanja, a u korist porezne obveze.

R. B.

OPIS

1. Usl. tek. i invest. održavanja građ. (a) Obv. za usluge tek. i invest. održavanja Zamjena podnih obloga u biblioteci i učioni 2. Obv. za usluge tek. I invest. održavanja Žiro-račun Izvod - plaćanje URA 3. Usl. tek. i invest. održ.građ. (neprizanti PPDV) Obveze PDV Temeljnica PDV - Nepriznati PPDV 4. Račun zamjene pločica (b) 5. Potraživanja za PPDV-e Obveze PDV 6. Račun za popravak sustava grijanja i hlađenja (c) 7. Potraživanja za PPDV 2% podijeljen PPDV Usl. tek. i invest. održavanja građ. (nepriznati PPDV) Obveze PDV Temeljnica PDV - PPDV podijeljen 8. Potraživanja za PPDV Potraživanja za PPDV - po obračunu Obveze PDV Obveze PDV - po obračunu Potraživanja za PPDV - po obračunu Obveze PDV - po obračunu PDV obrazac 9. Obveze PDV - po obračunu Žiro-račun Izvod - plaćanje PDV-a

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Račun

Iznos

Duguje Potražuje 32321 100.000 23232

100.000

23232 100.000 11121 32321

100.000 25.000

23921

25.000

32321 50.000 23232 50.000 12421 12.500 23921 12.500 23231 10.000 23232 12421 50 32321

4. Račun dobavljača b) za zamjenu pločica u kantini 5. Fakultet je zaračunao svoju poreznu obvezu temeljem prijenosa porezne obveze od dobavljača pod b). S obzirom na cjelokupno priznavanja obveze kao pretporeza, PDV je iskazan na teret pretporeza, a u korist porezne obveze. 6. Račun za popravak sustava grijanja i hlađenja od dobavljača c). 7. Fakultet je zaračunao svoju poreznu obvezu temeljem prijenosa porezne obveze od dobavljača pod c). Knjižena porezna obveza (2.500kn) raspoređena je na dio koji se priznaje kao pretporez (2% = 50kn) i na dio koji se ne priznaje te uvećave troškove održavanja (2.450 kn). 8. Knjiženje PDV obrasca za srpanj. 9. Plaćanje PDV-a po mjesečnom obračunu (PDV obrascu za srpanj).

10.000

2.450

23921

12421 12422

2. Račun dobavljaču pod a) plaćen je u zaračunatom neto iznosu.

2.500

12.550

www.tim4pin.hr

12.550

e-mail:

23921 23922 12422

40.000

centar@tim4pin.hr; pitajcentar@tim4pin.hr

23922

12.550

telefoni:

23922 11121

27.450

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

40.000 12.550

27.450

87


PREDŠKOLSKI ODGOJ Ana Polić *

UDK 657.2

Rashodovanje dugotrajne ne inancijske imovine dječjih vrtića Autorica u tekstu iznosi uvijek aktualnu problematiku rashodovanja dugotrajne imovine s primjerima potrebne dokumentacije. S obzirom na veći broj upita o ovoj problematici od strane dječjih vrtića gdje je po prirodi djelatnosti učestalije habanje materijalne imovine u članku se ova pitanja prezentiraju i ilustriraju prilagođeno poslovanju ovih ustanova.

1. Uvod Dugotrajnom ne inancijskom imovinom, prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), smatra se ona ne inancijska imovina, čiji je vijek upotrebe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik. Dugotrajnu ne inancijsku imovinu koja je dotrajala ili neupotrebljiva, odnosno koja, uslijed kvarova i tehničkog ili tehnološkog zastarijevanja, nije u funkciji, a popravak iste nije moguć ili nije isplativ, treba rashodovati. Rashodovati imovinu znači povući imovinu iz upotrebe. Rashodovanjem se imovina još uvijek ne isknjižava iz poslovnih knjiga. Isknjižavanje se vrši u trenutku otuđenja ili uništenja, a u međuvremenu je poželjno pratiti je analitički kao imovinu izvan upotrebe (rashodovano). U nastavku se daje pregled ključnih dokumenata, koji su osnova za rashodovanje imovine.

2. Postupak rashodovanja Postupak za rashodovanje uglavnom se pokreće nakon provedene godišnje inventure. Čelnik dječjeg vrtića (ravnatelj/ravnateljica), na temelju izvještaja o obavljenim popisu koje sastavljaju povjerenstva za popis, i priloženih popisnih lista, odlučuje o rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inventara. Osim na navedeni način postupak rashodovanja može se pokrenuti i tijekom proračunske godine. Prijedlog za rashodovanje može pokrenuti primjerice voditelj Odjela za inancijske i opće poslove na inicijativu zaposlenika, koji neposredno dokazuju neupotrebljivost pojedinih predmeta. Prijedlog se sastavlja posebno za svaki pojedini predmet materijalne imovine. Iznimno, ako se rashoduje veća ko*

 Ana Polić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

88

ličina iste vrste imovine, moguće je u Prijedlogu za rashodovanje navesti grupu materijalne imovine, ali se onda Prijedlogu pridružuje prilog s popisom pojedinačne imovine s bar-kodom, odnosno inventarskim brojem. U samom Prijedlogu navodi se prijedlog načina postupanja s rashodovanom imovinom: imovina se može prodati, pokloniti, uništiti ili se kao otpad (sekundarna sirovina) može prodati ili predati bez naknade ovlaštenom otkupljivaču i dr. Primjer 1. Prijedlog za rashodovanje materijalne imovine DJEČJI VRTIĆ „DJECA“ Zagreb, 10. siječnja 2014. RAVNATELJICI Prijedlog za rashodovanje materijalne imovine Naziv imovine, količina, jedinica mjere:

prijenosno računalo, 1 komad

Bar kod/inventarski broj:

IB 2536-5621

Razlog za rashodovanje:

ekran je napuknut

Prijedlog za postupanje s rashodovanom materijalnom imovinom: a) b) c) d)

materijalna imovina se prodaje materijalna imovina se poklanja materijalna imovina se uništava materijalna imovina se kao sekundarna sirovina prodaje ovlaštenom otkupljivaču e) materijalna imovina se kao sekundarna sirovina predaje ovlaštenom otkupljivaču f) ostalo: ___________________________ PODNOSITELJ PRIJEDLOGA _________________________ Čelnik dječjeg vrtića (ravnatelj/ravnateljica) razmatra Prijedlog i donosi Odluku o rashodovanju u kojoj se utvrđuje: 1. način postupanja s rashodovanom materijalnom imovinom, 2. osoba koja se zadužuje za provođenje rashodovanja, te 3. rok za izvršavanje rashodovanja. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


PREDŠKOLSKI ODGOJ U vezi primjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN, br. 10/97, 107/07 i 94/13), te u vezi s primjenom Zakona o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) podsjećamo, kako je u aktu o osnivanju i statutu dječjeg vrtića potrebno provjeriti sadrže li isti ograničenja za raspolaganje imovinom, odnosno je li naveden iznos do kojeg o imovini odlučuje, primjerice upravno vijeće uz suglasnost osnivača (jedinice lokalne samouprave), iznos do kojeg upravno vijeće odlučuje samostalno i iznos do kojeg o imovini odlučuje ravnatelj, odnosno ravnateljica. Primjer 2. Odluka o rashodovanju materijalne imovine DJEČJI VRTIĆ „DJECA“ Klasa: 100-02-03 Urbroj: 17-2-13-2 Zagreb, 15. siječnja 2014. Temeljem članka. 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) i članku 22. Statuta Dječjeg vrtića „Djeca“ donosim Odluku o rashodovanju 1. Ovom Odlukom rashoduje se ne inancijska proizvedena dugotrajna imovina – prijenosno računalo, 1 komad koji se vodi pod inventarskim brojem IB 25365621. Imovina se rashoduje zbog tehničke neispravnosti i neupotrebljivosti, te neisplativosti popravka. 2. Nabavna vrijednost imovine je 4.000,00 kuna. Ispravak vrijednosti je 3.000,00 kuna, te je sadašnja vrijednost 1.000,00 kuna. 3. Rashodovana imovina će se u stanju u kojem se nalazi kao sekundarna sirovina, otpad, predati ovlaštenom otkupljivaču. 4. Rashodovanje provodi povjerenstvo u sastavu: Ivan Horvat, predsjednik povjerenstva Marija Marić, član Hrvoje Ivić, član. 5. Povjerenstvo imenovano u točki 2. ove Odluke, dostavit će najkasnije do 30. siječnja 2014. pisano izvješće o završenom postupku rashodovanja, uz koje će priložiti dokaze o provedenim radnjama – zapisnik o predaji otpada ovlaštenom sakupljaču, prijevozniku ili posredniku za otpad. Na temelju navedenih dokumenata rashodovana imovina isknjižit će se iz poslovnih knjiga i evidencija dječjeg vrtića. RAVNATELJICA _______________________________ Dostaviti: • Odjelu za inancijske poslove i opće poslove, • Članovima povjerenstva, svima • Pismohrani TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Povjerenstvo za provođenje rashodovanja izrađuje izvješće o provedenom rashodovanju i prilaže dokaze o provedenim radnjama, ukoliko je to moguće, u roku koji je određen Odlukom. Primjer 3. Izvješće o provedenom rashodovanju DJEČJI VRTIĆ „DJECA“ Zagreb, 30. siječnja 2014. Izvješće Povjerenstva o provedenom rashodovanju Povjerenstvo za provedbu rashodovanja postupilo je po Odluci ravnateljice Klasa: 100-02-03 Urbroj: 17-2-13-2 od 15. siječnja 2014. i poduzelo sljedeće radnje: prijenosno računalo, 1 komad koji se vodi pod inventarskim brojem IB 2536-5621 predan je ovlaštenom otkupljivaču otpada Otpad d.o.o., Zagreb 28. siječnja 2013., o čemu Povjerenstvo prilaže potvrdu otkupljivača Otpad d.o.o. o preuzimanju računala. Članovi povjerenstva: Ivan Horvat, predsjednik povjerenstva _______________ Marija Marić, član _________________________ Hrvoje Ivić, član _________________________ I rashodovanje i isknjižavanje imovine potrebno je evidentirati i u poslovnim knjigama, kao i drugim evidencijama. Imovina se prvo rashoduje, a ako se otuđuje (prodaje ili poklanja) ili uništava, ista se iz poslovnih knjiga mora i isknjižiti. Isknjižavanje se provodi temeljem zapisnika o uništenju, potvrde o odvozu na otpad, izlaznog računa, ugovora o kupoprodaji i sl. Primjer 4. Knjigovodstvena evidencija rashodovanja i isknjižavanja prijenosnog računala RB

Opis

1 2 0. Početno stanje

Rashodovanje prijenosnog računala Isknjižavanje 2. prijenosnog računala 3. Smanjenje izvora 1.

Račun Duguje Potražuje 3 4 5 4.000,00 02211 3.000,00 02922 1.000,00 91111 Iznos

1.000,00 91512

02922

4.000,00 02922

02211

1.000,00 91111

91512

89


KOMUNALNO GOSPODARSTVO Nataša Žunić-Kovačević *

UDK 336.2

Potpore za izgradnju komunalne infrastrukture i primjena PDV-a1 Potporama se često inanciraju djelatnosti od općeg značenja za društvo, posebno djelatnosti komunalnih društava, koja dobivena sredstva mogu koristiti u različite svrhe. Najčešće je cilj potpora dodijeljenih komunalnim društvima inanciranje izgradnje komunalne infrastrukture, iako mogu biti namijenjene inanciranju redovitog poslovanja. Iz prakse poreznih tijela proizlazi prijepor zbog mogućeg različitog poreznog tretmana državnih potpora, budući da može biti dvojbeno pruža li društvo za primljenu potporu protuuslugu ili ne. Domaće sudske prakse nema u tom području, no ima primjera inozemne sudske prakse. Praksa domaćih poreznih tijela je brojna, što potvrđuju brojna, javno objavljena, mišljenja koja nisu izvor prava no jesu indikator stavova poreznih tijela ovlaštenih za primjenu zakonskih i podzakonskih normi.1

1. Uvod Problematika strukture i načina inanciranja lokalnih jedinica podrazumijeva gotovo pretežito pitanja inanciranja lokalnih javnih usluga uključujući kompleksna pitanja gradnje komunalne infrastrukture. Već odavno prepoznati trendovi iskalne decentralizacije i urbanizacije donijeli su značajne promjene u području lokalnih jedinica vlasti, budući da su u njihovu nadležnost stavljene brojne javne usluge. Opsežnu decentralizaciju javnih rashoda trebala je pratiti i decentralizacija prihoda s ciljem omogućavanja deklarirane autonomije lokalnih vlasti. Aktualnost problematike strukture i načina inanciranja lokalnih javnih usluga potvrđuje se kroz brojne znanstvene i stručne radove iz tog područja koji ukazuju na kompleksnost pitanja, koja navedena problematika obuhvaća, a posebice nakon donošenja Zakona o komunalnom gospodarstvu kao i njegovih kasnijih izmjena (NN, br. 36/95 - 144/12). Tako se posebno mogu izdvojiti dvije važne zadaće jedinica Prof. dr. sc. Nataša Žunić-Kovačević, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci. *

  Članak je aktualizirani i urednički obrađeni izvorni rad objavljen u Zborniku Pravnog fakulteta u Rijeci, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, Rijeka, vol. 33, br. 1, (2012), (suglasnost uredništva dostavljena).

1

90

lokalne samouprave i uprave u današnjem inancijskom sustavu. Jedna se odnosi na inanciranje javnih potreba koje su lokalne jedinice dužne izvršiti prema odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01 - 19/13), te na temelju instrumenata inanciranja predviđenih istim zakonom. Druga se odnosi na inanciranje komunalnih djelatnosti.

2. Ukratko o inanciranju komunalne djelatnosti Komunalnom djelatnošću, koja je od velikog značaja za sve izičke i pravne osobe, bave se komunalna društva. Pojam komunalne djelatnosti de iniran je Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Komunalno gospodarstvo, sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, podrazumijeva obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za izičke i pravne osobe, te inanciranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina i gradova te županija, kada je to određeno zakonom. Komunalne se djelatnosti obavljaju kao javna služba pri čemu su jedinice lokalne samouprave te pravne i izičke osobe, koje obavljaju komunalne djelatnosti, obvezne osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja te javnost rada. U smislu zakonskih odredbi komunalne djelatnosti su: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova, te javna rasvjeta (čl. 3. ZKG). Zakonom je propisano da komunalne djelatnosti mogu obavljati trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave (dalje JLS), javna ustanova koju osniva JLS, služba – vlastiti pogon, koju osniva JLS , pravna i izička osoba temeljem ugovora o koncesiji, te pravna i izička osoba temeljem ugovora TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


KOMUNALNO GOSPODARSTVO o povjeravanju komunalnih poslova. Ako JLS nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svoga predstavničkog tijela obavljanje ovih poslova može povjeriti drugoj JLS području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora. Kada se sustav komunalne infrastrukture proteže na području više JLS jedne ili više županija, te čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, JLS obvezne su organizirati zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti putem trgovačkih društava u svom suvlasništvu (čl. 4., st. 4. ZKG). Komunalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda može obavljati i trgovačko društvo u pretežitom vlasništvu države, odnosno županije, kada se ta djelatnost obavlja za područje ili dijelove područja više JLS putem magistralnih sustava u vlasništvu toga društva, a uvjeti i način obavljanje tih poslova utvrđuju se ugovorom s JLS . Zakon propisuje da jedinica lokalne samouprave u trgovačkom društvu odnosno jedinice lokalne samouprave u trgovačkim društvima, koja obavljaju komunalne djelatnosti i kojih su osnivači, drže većinski dio dionica, odnosno udjela. Upravo navedena trgovačka društva obavljaju najveći broj komunalnih usluga. Komunalna djelatnost ima speci ična obilježja koja proizlaze, kako iz naravi usluga koje se njima pružaju tako i iz činjenice da ima zakonom propisane izvore inanciranja. Zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje u glavi IV prihode za obavljanje komunalnih djelatnosti. Uređujući izvore prihoda, zakon propisuje da se sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju iz cijene komunalne usluge, iz komunalne naknade, iz proračuna jedinice lokalne samouprave te iz drugih izvora po posebnim propisima (čl. 19. ZKG). Iz cijene komunalne usluge osiguravaju se sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti, i to: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, osim odvodnje atmosferskih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada, odlaganje komunalnog otpada, tržnice na TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

malo, prijevoz pokojnika i obavljanje dimnjačarskih poslova (čl. 20. ZKG). Propisano je da cijena komunalne usluge može sadržavati i iznos za održavanje i inanciranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području ili za potrebe jedinice lokalne samouprave na kojemu se isporučuje komunalna usluga, u skladu sa zakonom uređenim programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. U tom se slučaju iznos za inanciranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u računu za isporučenu komunalnu uslugu iskazuje posebno i ta se sredstva doznačuju u proračun jedinice lokalne samouprave prema posebno uređenom postupku, a mogu se upotrebljavati isključivo za te namjene. Korisničke naknade pokazuju se prikladnim instrumentom inanciranja svih usluga s obilježjima privatnih javnih dobara i najbolja su alternativa lokalnim porezima, između ostaloga i zbog činjenice da omogućuju izravnu vezu između trošenja i dobiti. U korisničke naknade, po svojim obilježjima, možemo uvrstiti i cijenu komunalnih usluga. No, cijena komunalnih usluga ima dvojaku narav: s jedne strane služi inanciranju izvršenja pojedinih komunalnih djelatnosti gdje je moguća individualizacija troškova poslovanja, dok s druge strane, temeljem zakonskih odredba predstavlja i izvor inanciranja građenja objekata i uređenja komunalne infrastrukture. No, kada se cijena komunalnih usluga koristi i za izgradnju komunalne infrastrukture praksa pokazuje, da su takvi izvori nedostatni dok u praski često nije jasno naznačeno je li taj namjenski dio uveden dok u proračunima često takvi prihodi nisu izravno vezani s rashodima za inanciranje kojih su uvedeni. Komunalna naknada je prihod proračuna JLS, a sredstva komunalne naknade namijenjena su inanciranju obavljanja komunalnih djelatnosti: odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i krematorija, javna rasvjeta. Sredstva prikupljena komunalnom naknadom, mogu se odlukom predstavničkog tijela JLS upotrijebiti i u svrhu održavanja objekata školskoga, zdravstvenog i socijalnog sadržaja. Zakon utvrđuje da je izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku. Zakon posebno propisuje i uređuje pitanje inanciranja građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine i nerazvrstane ceste, tako da su kao izvori inanciranja posebno predviđeni komunalni doprinos, proračun JLS, naknade za 91


KOMUNALNO GOSPODARSTVO koncesiju, te drugi izvora utvrđeni posebnim zakonom (čl. 30., st. 2.). Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda inancira se iz cijene komunalne usluge, naknade za priključenje, proračuna JLS , naknade za koncesije te drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za prijevoz putnika, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, tržnice na malo inancira se iz cijene komunalne usluge, proračuna JLS, naknade za koncesije i drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom (čl. 30., st. 3.).

3. Potpore kao instrument inanciranja gradnje komunalne infrastrukture Potporama se pomažu djelatnosti od općeg značaja za društvo. U velikom broju slučajeva, praksa potvrđuje, cilj potpora dodijeljenih komunalnom društvu je inanciranje izgradnje komunalne infrastrukture, iako jednim dijelom mogu služiti i inanciranju redovitog poslovanja komunalnog društva. Stoga danas veliki dio prihoda komunalnih društava čine (državne) potpore. Državne potpore usmjerene su na stavljanje pojedinih poduzetnika ili sektora u povoljniji položaj različitim izravnim ili neizravnim oblicima inancijske potpore. Smatra se da je riječ o državnoj potpori kada su ispunjene tri pretpostavke: određene gospodarske prednosti daju se nekom poduzetniku, potpora se daje selektivno, odnosno samo određenim poduzetnicima ili samo za određene proizvode, te postojanje mogućnosti narušavanja tržišno natjecanja. Državne se potpore pojavljuju u dva osnovna oblika: izravne i neizravne državne potpore. To mogu biti izravna bespovratna novčana davanja ili određene državne mjere koje poduzetniku olakšavaju inancijske obveze. Državne potpore mogu biti u obliku izravnih državnih novčanih pomoći, poreznih olakšica, smanjenja uplata za socijalna davanja, kredita s kamatama nižima od tržišnih, državnih jamstava, prodaje robe i usluga ispod tržišne cijene, prodaje državnog zemljišta ispod tržišne cijene, kupnje robe i usluga po cijenama višima od tržišnih, investicija koje nisu u skladu s tržišnim načelima, oprosta dugova i sl. S obzirom na oblik pojavljivanja jednako razlikujemo i učinke primjene potpora, budući da potpore mogu imati izravni i neizravni učinak na tržišno natjecanje. Iako državne potpore imaju i negativne učinke, ipak su u zakonom utvrđenim slučajevima 92

državne potpore dopuštene i imaju pozitivne učinke. Osim što su dopuštene državne potpore socijalnog obilježja, potpore vezane uz sanaciju šteta od elementarnih nepogoda i otklanjanja poteškoća u gospodarstvu, potpore gospodarski nerazvijenim područjima i područjima u kojima je životni standard stanovništva izuzetno nizak, potpore vezane uz promicanje kulture i zaštitu kulturne baštine, to su i potpore poduzetnicima, čije bi obavljanje službe od javnog interesa bez potpore bilo nemoguće ili pak potpore komunalnim društvima koja obavljaju djelatnosti od općeg interesa. Zakonom je državna potpora de inirana kao stvarni i potencijalni rashod ili umanjeni prihod države dodijeljen od davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije, u skladu s člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (dalje u tekstu: UFEU), sukladno članku 2., Zakona o državnim potporama (NN, br. 72/13). Zakonom o državnim potporama de inirani su kao mogući davatelji državne potpore Republika Hrvatska putem ovlaštenih pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore u smislu zakona („davatelj državne potpore je središnje tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore“), dok su korisnici državne potpore, pravne i izičke osobe koje, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluju u prometu roba i usluga, a primaju državnu potporu, bez obzira na njezin oblik i namjenu (čl. 2., Zakon o državnim potporama). Kada je riječ o komunalnim društvima, davatelji potpore su osnivači društva, odnosno tijela lokalne samouprave, općine ili gradovi, koji sredstva isplaćuju iz svog proračuna na račun komunalnog društva kao poduzetnika. Dok se novčane potpore najčešće javljaju kao transferi sredstava, bespovratni zajmovi ili zajmovi s niskom ili nultom kamatnom stopom nenovčane potpore se daju ustupanjem raznih resursa poput nekretnina i smanjenje obveza prema tijelima vlasti.

3.1. Porezni aspekti kapitalne potpore komunalnom društvu Kod davanja odnosno primanja potpora komunalnom društvu potrebno je ispravno odrediti svrhu TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


KOMUNALNO GOSPODARSTVO tih inancijskih sredstava. Naime, primljene potpore mogu predstavljati plaćanje za određenu uslugu koju društvo obavlja za osnivača, no može se raditi i o transferima u investicijske svrhe. Potpore u investicijske svrhe znače inanciranje društva u izgradnji infrastrukture ili nabavci dugotrajne imovine. Najčešće je takva infrastruktura vlasništvo komunalnog društva i kao takva je evidentirana u poslovnim knjigama komunalnog društva. Tako, u literaturi nalazimo da: „Iako je danas praksa glede ovog pitanja vrlo različita, prevladavaju slučajevi da se objekti i uređaji komunalne infrastrukture nalaze u vlasništvu trgovačkih društava koja ih grade i održavaju.”(Đerđa, D. 2006:229). Pri tome: „Kao prednost sustava vlasništva objekata i uređaja komunalne infrastrukture od strane pravnih osoba - trgovačkih društava (odnosno ustanova), ističe se mogućnost investiranja u izgradnju novih objekata i uređaja komunalne infrastrukture koristeći pogodnosti odbijanja pretporeza u sustavu PDV-a, što investicije izgradnje tih objekata i uređaja čini jeftinijima u odnosu kada bi investitor bile JLS (koje nisu u sustavu PDVa), te što je jedan od osnovnih razloga zbog kojih se u praksi preferira navedeni sustav vlasništva objekata i uređaja komunalne infrastrukture.“ (Sarvan, D.2007:860). Kada komunalno društvo pruža usluge korisniku usluga tj. općini ili gradu, poput usluge javne rasvjete, čišćenja snijega, uređenja okoliša i sl., za usluge oporezive PDV-om, društvo ispostavlja račun korisniku s obračunatim porezom, dok za slučaj da su sredstva primljena, a usluga nije izvršena društvo ispostavlja račun i obračunava PDV po preračunatoj stopi (za stopu 25% je to 20%). Ako se sredstva potpore koriste u izgradnji infrastrukture ili nabavci kapitalne opreme, onda se smatra da nije riječ o naknadi za obavljene usluge i isporučena dobra, budući da su takva sredstva u vlasništvu društva, a ne JLS, te primljena sredstva ne podliježu obračunu PDV-a. U praksi često komunalna društva grade objekte komunalne infrastrukture, javna dobra koja nisu u poslovnim knjigama društva već JLS. Prevladavajuće mišljenje nadležnog ministarstva, koje proizlazi iz objavljenih javnih mišljenja2, je da se u takvim slučajevima radi o oporezivim isporukama. Takvo se stajalište najčešće argumentira u stručnim krugovima činjenicom da takva (izgrađena ili nabavljena) komunalna infrastruktura (objekti i druga imovina) nije u vlasništvu primatelja potpore (Vuk,   Vidi, http://porezi.net/datoteke/porezi/Doc/Misljenja_PDV. rtf (10. prosinca 2011.) te druga mišljenja na www.pu.m in.hr.

2

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

J. 2010:84). Drugim riječima, stajalište je poreznih tijela da se primljena novčana sredstva od općina i/ ili gradova ne mogu smatrati potporom za izgradnju objekata komunalne infrastrukture već naknadom za uslugu i to u svim onim slučajevima kada izgrađeni ili rekonstruirani objekti nisu evidentirani u poslovnim knjigama komunalnih društava. Tada se smatra da JLS na taj način plaćaju usluge investicijskog održavanja i gradnje vlastitih objekata, a te iste usluge pružaju komunalna društva. U stručnim se krugovima zato smatra da zbog povoljnijeg poreznog tretmana potpora komunalnim društvima za izgradnju komunalne infrastrukture, lokalne vlasti trebaju izgradnju prepustiti komunalnim društvima koja će takvu investiciju evidentirati u svojim poslovnim knjigama. U hrvatskoj sudskoj praksi za sada nema predmeta, koji bi bili dostupni i iz kojih bi se dalo zaključiti kakav će biti stav suda glede navedenoga. Porezna tijela objavljujući javna mišljenja svoj stav su potvrdila – ako objekti komunalne infrastrukture inancirani transferom iz proračuna nisu u poslovnim knjigama društva, primatelja potpore te ako nisu u vlasništvu primatelja sredstava potpore, tada je riječ o oporezivoj isporuci odnosno plaćanju usluge. No, za predmetni i prijeporni porezni tretman potpora u hrvatskom poreznom pravu značajna je i ilustrativna inozemna sudska praksa. Tako je u praksi njemačkog inancijskog suda, presudom Financijskog suda Donje Saske iz 2009. godine3 potvrđena višekratna praksa Saveznog inancijskog suda. Njome je potvrđeno da je jedan od kriterija za kvali ikaciju potpore kao neoporezive porezom na dodanu vrijednost (te da potpora nije naknada za uslugu koja je oporeziva) upravo činjenica da potpora služi unaprjeđenju davatelja a ne pretežitom interesu primatelja potpore. Podredni kriterij odnosno pretpostavka razmjene dobara i usluga utvrđen je na način da primatelj usluge treba primiti korist koja vodi potrošnji da bi se radilo o oporezivoj naknadi4. U tom kontekstu postaje dvojbenim navedeno pretežito stajalište koje proizlazi iz navedenih objavljenih mišljenja poreznih tijela o poreznom tretmanu potpora za investicijsku namjenu komunalnim društvima, koje su usmjerene izgradnji objekata 3   Inozemna sudska praksa i stajališta, Pravo i porezi, br. 1., 2010., str. 114/115. 4   Ipak, u istom je predmetu sud utvrdio kako potpore tj. transferi države mogu biti naknada za uslugu ako primatelj te isplate po nalogu davatelja potpore preuzima neku zadaću iz njegove nadležnosti pa je isplata sa time povezana. Usluga mora biti usmjerena upravo na dobivanje protuusluge. Loc.cit.

93


KOMUNALNO GOSPODARSTVO komunalne infrastrukture. Njemački je sud u navedenom slučaju presudio da potpore (Europske unije) ne podliježu obračunu poreza na dodanu vrijednost, ako su namijenjene uspostavi općedruštveno poželjnih situacija te stoga što primatelj potpore nije obavio uslugu već je primljena sredstva koristio za razvoj konkretnog projekta.

potporu komunalnom društvu kojega je osnivač, a radi ostvarenja općih interesa u korist davatelja potpore i radi podupiranja određenih viših društvenih ciljeva. Ipak, u obrazloženju navedene presude navodi se da potpore mogu biti naknada za oporezivu uslugu, ako primatelj te isplate po nalogu davatelja potpore, platitelja preuzima neku zadaću iz njegove nadležnosti. Dakle, kada komunalno društvo prima od osnivača sredstva koja su plaćanje za određenu uslugu npr. uređenje grada, čišćenje ulica, javnu rasvjetu ili sl., tada je riječ o uslugama koje su oporezive PDV-om te društvo izdaje račun gradu ili općini, svojem osnivaču. Ako su sredstva primljena, a usluga još nije obavljena radi se o predujmu za koji se jednako izdaje račun dok se porez na dodanu vrijednost obračunava po stopi za preračunavanje. Pri tome nije relevantna činjenica vlasništva nad objektima ili infrastrukturom, koji su obuhvaćeni uslugom.

Prijeporno je, da li u slučaju kada komunalno društvo gradi komunalnu infrastrukturu kojom upravlja, gospodari i raspolaže a inanciranje te gradnje odvija se potporama iz lokalnih proračuna to nužno podrazumijeva da se radi o obavljanju usluge uz naknadu za primatelja, lokalnu vlast onda kada se izgrađeno dobro ili infrastruktura ne vode u poslovnim knjigama komunalnog društva. Drugim riječima, je li činjenica vlasništva nad izgrađenim objektima komunalne infrastrukture kriterij za kvaliikaciju potpore kojom je gradnja inancirana kao oporeziva tj. kvali ikaciju izgradnje ili održavanja komunalne infrastrukture kao usluge koja je oporeziva? U prethodno navedenom slučaju iz njemačke sudske prakse navodi se da je pretpostavka kvali iciranja neke radnje kao usluge obavljene uz naknadu činjenica postojanja neposredne povezanosti između obavljene usluge i primljene protuvrijednosti te da primatelj usluge mora primiti korist, koja vodi potrošnji u smislu PDV-a. Potonja navedena pretpostavka nije ostvarena u prijepornim slučajevima hrvatske porezne prakse kada lokalna vlast daje potporu komunalnom društvu, budući da korist koja proizlazi iz obavljene usluge vodi, čini se potrošnji komunalnog društva, a ne lokalne vlasti. Jedna je od pretpostavki, koja također treba biti ispunjena, da potporu ne bi tretirali kao naknadu za uslugu. Naime, iz prakse njemačkog Saveznog inancijskog suda jest činjenica da potpore služe unaprjeđenju davatelja, a ne pretežitom interesu primatelja potpore. Navedena je pretpostavka jednako ispunjena u slučaju kada lokalna vlast daje 94

Međutim, kod transfera za investicijsku namjenu, posebno za izgradnju komunalne infrastrukture, smatra se da primljena sredstva ne podliježu obračunu PDV-a te da nije riječ o naknadi za obavljenu uslugu i isporuku dobra, ako se nabavljena dobra tj. izgrađeni objekti komunalne infrastrukture vode u poslovnim knjigama društva, odnosno takav se porezni tretman uvjetuje vlasništvom komunalnog društva nad izgrađenim ili nabavljenim dobrima i objektima komunalne infrastrukture. Takvo stajalište proizlazi iz velikog broja mišljenja, pa tako i mišljenja iz 2006. godine: “Grad N. doznačio je komunalnom društvu sredstva za izgradnju mrtvačnice. Komunalno društvo je na temelju doznačenih sredstava koristilo pravo na odbitak pretporeza po računima izvođača radova, te je ukupnu vrijednost knjižilo u svoju imovinu. U vezi navedenog postavljen je upit je li komunalno društvo pri prijenosu objekta (mrtvačnice) na Grad, obvezno obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost s obzirom na to da je prilikom izgradnje temeljem ulaznih računa koristilo pretporez. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku. Ako sredstva (transferi), što se doznačuju komunalnim društvima za izgradnju objekata komunalne infrastrukture, javnih dobara, iz proračuna jedinica lokalne samouprave, nisu naknada za isporučeno dobro ili obavljenu uslugu, u smislu odredbi članka 2., stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95 do 90/05) i ako nema protuusluge, nego su doznačena sredstva potpora za izgradnju javnih dobara, na njih se ne plaća porez na dodanu vrijednost. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


KOMUNALNO GOSPODARSTVO Groblje je prema članku 1. Zakona o grobljima (NN, br. 19/98) ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, prateće građevine i komunalna infrastruktura. Pratećim građevinama među ostalim smatraju se krematorij, mrtvačnice i slično. Člankom 2. Zakona o grobljima, propisano je da su groblja komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze. S obzirom na to da po završetku gradnje objekt (mrtvačnica,) koja je upisana u imovinu komunalnog društva, prelazi u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Grada N., komunalno društvo obvezno je po završetku gradnje Gradu dostaviti konačni obračun sa zaračunatim porezom na dodanu vrijednost, budući da je riječ o isporuci novoizgrađene građevine koja podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost u smislu članka 2., stavak 1., točka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Napominjemo da sredstva koja Grad doznačuje komunalnom društvu za obavljene usluge podliježe oporezivanju i predstavljaju naknadu. Naime, isporuke dobara i obavljene usluge komunalnih društava nisu izuzete od oporezivanja neovisno o tome kome su učinjene. Stoga, ako grad doznačenim sredstvima komunalnom društvu, plaća naknadu za određene usluge koje je obavilo komunalno društvo za jedinicu lokalne samouprave, primatelj sredstava obvezan je iz primljene naknade preračunatom stopom 18,0328% izračunati obvezu poreza na dodanu vrijednost. Shodno navedenom, ako Grad N. doznačuje sredstva komunalnom društvu za obavljanje usluge održavanja groblja, doznačena sredstva predstavljaju naknadu za obavljenu uslugu u smislu odredbe članka 2. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, pa komunalno društvo treba iz primljenih sredstava obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost“5. Oporezive isporuke dobara i obavljanja usluga de inirane su detaljno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (čl. 7. i 8. novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost, NN, br. 73/13). Isporuka dobara u smislu oporezive isporuke iz članka 4., stavka 1. točke 1. Zakona je prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika 6. Isporukom dobara se prema odredbama zakona smatraju, uz isporuke električne energije, plina, grijanja, hlađenja i sl., i razmjena dobara pod kojom se razu  Mišljenje, Klasa: 410-19/06 -01/24 Ur.br.: 513-07-21-01/06-2 Zagreb, 7. ožujak 2006. Brojna su mišljenja koja sadrže takvo stajalište poreznih tijela. Vidi tako, npr., mišljenje Klasa: 41019/01-01/505 Ur. broj:513-07/03-2 Zagreb 9. 1. 2003.; i dr.

5

  Materijalnom imovinom smatra se isporuka električne energije, plina, grijanja, hlađenja i slično.

6

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

miju isporuke dobara koje se obavljaju kao naknada za isporuke drugih dobara ili obavljenih usluga dok se isporukom dobra u smislu zakona ne smatra isporuka zemljišta (poljoprivrednog, građevinskog, izgrađenog ili neizgrađenog). Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13.) je propisano da se isporukom dobara omogućuje prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Pri tome se posebno ističe da je omogućavanje raspolaganja dobrima pitanje pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom (čl. 9. Pravilnika o PDV). Pravilnikom o PDV propisano je da je oporeziva isporuka isporuka u općenitom smislu, i postoji u slučaju kada isporučitelj daje primatelju gospodarsku vrijednost, što vrijedi i za protuisporuku, odnosno naknadu. Naknada može biti u novcu, ali i obliku protuisporuke dobara i usluga. Pri tome se navodi kao bitno obilježje oporezive isporuke postojanje međusobne uzročne veze između isporuke i naknade pri čemu je za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali (čl. 8 Pravilnika o PDV). Dakle, kod isporuke se dobara zapravo omogućuje kupcu odnosno njegovom opunomoćeniku raspolaganje dobrima gdje je pitanje omogućavanje raspolaganja dobrima pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko-pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne de iure ili vlasništva, iako zakon neprecizno kaže: „... a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom“ (čl. 9., st. 1. Pravilnika o PDV). U kontekstu izgradnje komunalne infrastrukture potporama potrebno je razlučiti je li svrha takve aktivnosti komunalnog društva omogućiti raspolaganje tim dobrima općini ili gradu, osnivaču društva, ali i tijelu vlasti ili je svrha omogućiti raspolaganje tim dobrima komunalnom društvu u korist šire društvene zajednice. Ako potpora lokalne vlasti komunalnom društvu predstavlja potporu komunalne djelatnosti koja je neophodna ili pak samo poželjna, zbog različite naravi, one nisu naknada pa stoga nije riječ o oporezivoj usluzi. Kada primatelj potpore kao pružatelj usluge izgradnje komunalne infrastrukture tu uslugu obavlja samo s namjerom primitka protuusluge tj. naknade, tada se radi o razmjeni usluga. Kada potpore lokalnih vlasti komunalnim društvima služe 95


KOMUNALNO GOSPODARSTVO provedbi raznih komunalnih projekata, a ne razmjeni dobara i usluga one tada nisu oporezive porezom na dodanu vrijednost. Moglo bi se zaključiti da za vrijeme dok je komunalno društvo u vlasništvu lokalnih jedinica a komunalna infrastruktura u gospodarskom vlasništvu društva, nije moguće jednoznačno i nedvojbeno tvrditi da se pri inanciranju gradnje komunalne infrastrukture potporama radi o oporezivim isporukama između društva i lokalnih jedinica, u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a polazeći i od kriterija vlasništva nad izgrađenim objektima komunalne infrastrukture. Kao kriterij postojanja oporezive isporuke Zakon i Pravilnik poznaju gospodarsko vlasništvo nad dobrom, što je pitanje činjenične naravi a u praksi ga je najčešće moguće pripisati upravo komunalnom društvu. Takav zaključak može se temeljiti i na mišljenju poreznog tijela: „….Člankom 5. stavak 1. i 2. Pravilnika propisano je da se isporukom dobara omogućuje kupcu ili njegovom opunomoćeniku raspolaganje dobrima. Omogućavanje raspolaganja dobrima je pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarne vlasti nad dobrom. Iz navoda u upitu proizlazi da će za vrijeme trajanja koncesije tržnica na malo biti u gospodarskom vlasništvu korisnika koncesije GKP ‘B’, stoga pri završetku objekta tržnice na malo između korisnika koncesije GKP ‘B’ i Grada ‘A’ ne postoji isporuka u smislu odredbe članka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Međutim, prilikom prestanka koncesije, ako prema članku 5. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost objekt tržnice na malo GKP ‘B’ prenosi u stvarno gospodarsko vlasništvo Gradu ‘A’, tada će nastati isporuka koja podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost“ 7. Drugim riječima, u opisanim i u praksi prijepornim slučajevima, dolazi do, formalno-pravno gledano, prijenosa de iure vlasništva nad izgrađenim objektima komunalne infrastrukture s komunalnog društva na lokalne jedinice (gradove i općine) dok istodobno komunalna društva zadržavaju gospodarsko vlasništvo nad istima. Naravno, nije isključena mogućnost da dođe naknadno i do prijenosa gospodarskog vlasništva, koji bi trebao biti povod oporezivanju.

  Mišljenje Porezne uprave, Klasa: 363-01/08-01/120, Ur. broj: 513-07-21-01/08-2, od 3. ožujka 2008.

7

96

3.2. Prijenos gospodarskog vlasništva kao pretpostavka kvali ikacije oporezive usluge i primjene poreza na dodanu vrijednost U svezi navedenoga, pretežito je stajalište da se sredstva (transferi) koja se, iz proračuna jedinica lokalne samouprave, doznačuju komunalnim društvima za izgradnju objekata komunalne infrastrukture, javnih dobara, nisu naknada za neko isporučeno dobro ili obavljenu uslugu u smislu odredbi Zakona o PDV-u već da su potpora za izgradnju javnih dobara te se na takvu doznaku ne plaća porez na dodanu vrijednost. Pri tome se međutim ističe, da glede transfera koji su naknada za obavljene isporuke dobara i usluga komunalnim društvima, postoji obveza oporezivanja. Isporuke dobara i obavljene usluge komunalnih društava nisu izuzete od oporezivanja, neovisno o tome jesu li učinjene jedinici lokalne samouprave ili nekom drugom korisniku. Kako se tada radi o doznačenim sredstvima (transferima) iz proračuna jedinice lokalne samouprave komunalnom društvu, za obavljene usluge jedinici lokalne samouprave u svrhu ubiranja komunalne naknade, primatelji sredstava obvezni su iz primljenih svota, preračunatom stopom izračunati obvezu poreza na dodanu vrijednost.

U javno objavljenim i dostupnim mišljenjima poreznih tijela jasno zauzeto je stajalište kako obveza obračuna i uplate PDV-a ne obuhvaća doznačena sredstva za izgradnju objekata komunalne infrastrukture pod uvjetom da se radi o nabavci dugotrajne imovine komunalnog društva odnosno da se: „…radi o naknadama za inanciranje izgradnje objekata komunalne infrastrukture u tuđem vlasništvu i tuđem korištenju“8.   Mišljenje Porezne uprave, Područni ured Pazin, Klasa: 41019/04-02/32 od 06. svibnja 2005. 8

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


KOMUNALNO GOSPODARSTVO Komunalno društvo u pravilu je gospodarski vlasnik i korisnik navedenih objekata komunalne infrastrukture. Iz relevantnih zakonskih i podzakonskih odredbi treba zaključiti da je riječ o gospodarskom vlasništvu. Iz razmatranih prijepornih predmeta iz prakse proizlazi da kod izgradnje komunalne infrastrukture najčešće naručitelj radova i investitor nije lokalna jedinica već komunalno društvo pa se čini pogrješnim držati da račune s obračunatim PDV-om treba ispostaviti tim istim lokalnim jedinicama kvali icirajući ih krajnjim naručiteljima i investitorima radova. S obzirom na to da po završetku izgradnje navedenih objekata komunalne infrastrukture, koja najčešće jeste upisana u imovinu komunalnog društva, ne dolazi do prijenosa u gospodarsko vlasništvo lokalne jedinice, komunalno društvo i nije obvezno po završetku gradnje dostaviti konačni obračun sa zaračunatim PDV-om istoj lokalnoj jedinici. Kako je prethodno istaknuto, prema odredbama Pravilnika o PDV-u za raspolaganje dobrima je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarne vlasti nad dobrom. U tom smislu, porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza za sva ulaganja na nadogradnji i renoviranju nekretnine koja se nalazi u njegovom gospodarskom vlasništvu, uz uvjete propisane odredbama Zakona o PDV-u, a to stoga jer transferi sredstava od strane općine komunalnom društvu nisu naknada za obavljenu isporuku već inancijska potpora za nadogradnju i rekonstrukciju objekta koji jesu u gospodarskom vlasništvu komunalnog društva. Prema tome, tada ne postoji obveza komunalnog društva nakon završetka investicija dostaviti konačni obračun obavljenih radova sa zaračunatim PDV-om, jer komunalno društvo i nije ugovorilo isporuku dobara ili obavljanje građevinskih usluga, jer komunalno društvo obavlja radove na objektima/nekretninama, koje su u njegovom gospodarskom vlasništvu9. Gospodarsko vlasništvo nije de inirano niti je pravni pojam već se radi o činjeničnom utvrđenju ali može se označiti i kao pravo poreznog obveznika da zahtjeva pogodnosti u vezi s uporabom predmeta oporezivanja tijekom gospodarske djelatnosti pod uvjetom da prihvati s time povezane rizike. Komunalna društva gradnjom komunalne infrastrukture ne omogućuju lokalnim jedinicama kao nositeljima vlasti raspolaganje dobrom odnosno izgrađenim objektima komunalne infrastrukture pa ne bi tada trebali izdati račun odnosno obračunati i uplatiti PDV. Naime, i Opći porezni zakon (NN, br.   Vidi, mišljenje Klasa: 410-19/05-01/83 Ur. broj: 513-07-2101/05-3, od 8. srpnja 2005.

9

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

147/08 - 73/13. - dalje u tekstu: OPZ) u svojim uvodnim odredbama, uređujući načela oporezivanja uređuje načelo gospodarstvenog pristupa činjenicama koje su bitne za oporezivanje kao načelo poreznog postupka. Upravo se priračunavanje gospodarskih dobara smatra načinom oživotvorenja navedenoga načela pa se pri tome radi o odnosu koji možemo opisati kao ekonomski versus de iure ili pravni vlasnik. Naime, dok u građanskom pravu - vlasnik snosi pravne i gospodarske posljedice koje proizlaze iz vlasništva, odnosno činjenice da je netko de iure vlasnik u poreznom pravu može doći do priračunavanje gospodarskih dobara osobi koja nije vlasnik de iure. Priračunavanje znači uspostavljanje novih pravnih odnosa između te osobe i poreznog vjerovnika pri čemu se uzima kao indikator ili relevantni čimbenik upravo odgovor na pitanje: tko ima stvarnu vlast na gospodarskim dobrima koja isključuje druge osobe od utjecaja na ta dobra. Dakle, vlasnik prema građanskom pravu ustupa mjesto ekonomskom vlasniku ili vlasniku u gospodarskom smislu. Komunalna društva u predmetnim slučajevima, mogu se kvali icirati kao gospodarski vlasnici navedenih objekata komunalne infrastrukture. Lokalne jedinice daju na gospodarenje komunalnim društvima navedene objekte komunalne infrastrukture i ovlašćuju ih kao investitore različitih komunalnih infrastrukturnih zahvata i građevinskih radova. Pri tome, lokalne jedinice često osiguravaju inancijska sredstva iz proračuna koja transferiraju društvima. Komunalna su društva nositelji gospodarskog vlasništva na objektima komunalne infrastrukture i nositelji gotovo svih poslova na navedenim objektima komunalne infrastrukture za što lokalne jedinice plaćaju godišnju naknadu uvećanu za PDV. Lokalne jedinice mogu biti, i jesu često, de iure vlasnici objekata komunalne infrastrukture no suština uvođenja instituta gospodarskog vlasništva može se naći i u tome da je porezno relevantno upravo gospodarsko vlasništvo onda kada je došlo do razdvajanja od de iure vlasništva. Odredbe Općeg poreznog zakona uređuju da se porezne činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarstvenoj biti. Tako je jasno uređeno da: „ako neka druga osoba, a ne vlasnik, ima pravo raspolaganja gospodarstvenim dobrom na način da može vlasnika gospodarstveno isključiti od utjecaja na to dobro, tada se u poreznom smislu smatra da to gospodarstveno dobro pripada toj drugoj osobi.“ (OPZ, čl. 34).

4. Zaključne napomene Autor u radu sagledava odabrana pitanja lokalnih inancija kroz prizmu opsežne decentralizacije ras97


KOMUNALNO GOSPODARSTVO hoda, koja nije praćena dovoljno opsežnom decentralizacijom prihoda. Imajući na umu da su komunalne djelatnosti u nadležnosti lokalnih jedinica i imaju općedruštveni značaj te da cijena komunalnih usluga i zakonom previđeni drugi izvori inanciranja nisu dostatni za pokriće svih troškova i inanciranje građenja komunalne infrastrukture, autor je u radu nastojao istražiti posebnosti jednog aspekta primjene sustava državnih potpora u inanciranju komunalnih društava potporama radi izgradnje komunalne infrastrukture i to iz aspekta poreza na dodanu vrijednost. Praksa poreznih tijela pokazuje da transferi lokalnih jedinica za investicijske namjene komunalnom društvu, a gdje je nositelj investicija komunalno društvo ne podliježu plaćanju poreza na dodanu vrijednost, samo i onda kada komunalno društvo upravlja i gospodari objektima i dobrima koji su rezultat investicije te izgradnju i nabavu opreme vodi u svojim poslovnim knjigama te ako su vlasnici tih objekata. Dakle, u situaciji gdje su sredstva osigurana u lokalnom proračunu te doznačena komunalnom društvu radi inanciranja projekata izgradnje javnih dobara te se isti objekti komunalne infrastrukture daju na korištenje društvu, temeljem odluke lokalnog poglavarstva ta sredstva nisu naknada za isporučeno dobro ili uslugu. S druge strane, transferi sredstava koji su naknada za poslove koje društvo treba učiniti ili treba nadoknaditi troškove podliježu plaćanju poreza na dodanu vrijednost. Financiranje komunalne djelatnosti i investicijskog održavanja koju obavlja društvo jeste plaćanje izvršene usluge pa su takvi transferi oporezivi porezom na dodanu vrijednost. Ako komunalno društvo temeljem doznačenih sredstava iz proračuna jedinica lokalne samouprave obavlja redovite komunalne djelatnosti obavezno je iz primljenih novčanih doznaka, proračunanom stopom, izračunati i platiti pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost. S obzirom na izložene zakonske i druge normativne postavke u radu se ukazuje na moguću prijepornu praksu.

Porezna tijela očitovala su se u velikom broju mišljenja glede oporezivanja porezom na dodanu vrijednost novčanih doznaka (transfera), koje općina doznačuje komunalnom društvu za inanciranje komunalne djelatnosti i investicija koje se odnose na izgradnju kapitalnih objekata komunalne infrastrukture (poput inanciranja projekata npr. uređenje parkova, luka, lučica, stambenih zgrada, cesta i javne rasvjete). Pretežito je stajalište poreznih tijela da se u slučajevima gdje su sredstva osigurana iz općinskog proračuna, a nakon završetka izgradnje kapitalni objekti komunalne infrastrukture postaju vlasništvo lokalne jedinice a ne komunalnog društva radi o oporezivoj isporuci. Ipak, Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost ne poznaju vlasništvo kao kriterij ili pretpostavku kvali ikacije oporezive usluge odnosno primjene poreza na dodanu vrijednost. Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost govore o gospodarskom vlasništvu što je pitanje činjenične naravi što je potvrđeno i u procesnim odredbama poreznog prava odnosno Općem poreznom zakonu, koji je temelj gospodarskom pristupu činjenicama bitnima za oporezivanje. Zakonskom normom utvrđena mogućnost razdvajanja gospodarskog od de iure vlasništva potvrđuje činjenicu da u poreznom pravu gospodarske činjenice jesu povod oporezivanju. Budući da materijalne i procesne norme poreznog prava zahtijevaju prepoznavanje gospodarske biti činjenica bitnih za oporezivanje, praksa primjenjivanja tih normi treba slijediti i potvrditi gospodarski pristup. Aktualnu problematiku lokalnih inancija, u smislu nedovoljno provedene decentralizacije prihoda koja je trebala slijediti decentralizaciju rashoda, potvrđuju brojni pokazatelji narušene strukture javnih prihoda lokalnih jedinica te njihove sve veće zaduženosti. U tome ih slijede i komunalna društava, gdje se zamjećuje sve veća prisutnost potpora kao prihoda. Zbog značaja potpora u poslovanju komunalnih društava njihov porezni tretman treba biti preciznije i potpunije pravno uređen.

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr 98

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan *

UDK 347.2

Potreba za novim pristupom pravnom uređenju komunalnih usluga Sustav pravnih normi koje uređuju lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj u dijelu obavljanja lokalnih javnih usluga od općeg interesa potrebno je temeljito preispitati i detaljnije pravno urediti, ne samo u sektoru komunalnih usluga, već i u upravljanju imovinom isporučitelja lokalnih javnih usluga od općeg interesa u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a. Time bi se stvorili temelji za očuvanje te imovine i intenzivniji gospodarski razvoj tih jedinica i djelatnosti. Izmjene zakona u komunalnom sektoru potrebno je temeljiti na analizi stanja i perspektivama, koje se u tim djelatnostima očekuju uslijed pristupanja Republike Hrvatske EU. U članku autorica iznosi neka međunarodna iskustva i svoj kritički osvrt na ova pitanja.

1. Uvod Komunalne usluge se u pravu EZ-a smatraju drugim uslugama od općeg gospodarskog interesa, koje još uvijek nisu podređene sektorskoj regulaciji, za koje se primjenjuju: a) opća pravila o unutarnjem tržištu i tržišnom natjecanju, te b) opća pravila o državnim potporama1. Poseban zakon koji cjelovito uređuje komunalne usluge nije uobičajena praksa u zakonodavstvu pojedinih europskih zemlja. PrimjeDesanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.   Točka 32. podtočka 2. Commission Green Paper of 21 May 2003 on services of general interest [COM(2003) 270 inal - Of icial Journal C 76 of 25.03.2004, Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions of 12 May 2004 entitled “White Paper on services of general interest” [COM(2004) 374 inal - Not yet published in the Of icial Journal]. Razlikuju se 3 kategorije usluga od općeg interesa: a) usluge od općeg gospodarskog interesa koje obavljaju velike mrežne industrije, b) druge usluge od općeg gospodarskog interesa ( npr. zbrinjavanje otpada, opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda), koje još uvijek nisu podređene sektorskoj regulaciji, za koje se primjenjuju opća pravila o unutarnjem tržištu, tržišnom natjecanju i državnim potporama, te c) ne-gospodarske usluge, koje su bez utjecaja na trgovinu između država članica i ne podliježu posebnim pravilima Zajednice, niti su obuhvaćene unutarnjim tržištem, tržišnim natjecanjem i pravilima o državnim potporama iz Ugovora UE, ali su obuhvaćene pravilima Zajednice koja se odnose i na ne-gospodarske aktivnosti i aktivnosti, koje nemaju utjecaj na trgovinu unutar Zajednice, kao što je osnovno načelo nediskriminacije.

*

1

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

rice, u Republici Sloveniji, jedinstvenim zakonom de inirane su opće značajke gospodarskih javnih službi 2, kao djelatnosti kojima se proizvode materijalna javna dobra kao robe i usluge, čije je trajno i nesmetano obavljanje u javnom interesu. Ovaj javni interes iskazuje se u zadovoljavanju javnih potreba, kada i ako iste nije moguće proizvoditi na tržištu. Zakon pobliže određuje područja gospodarskih javnih službi – to su službe koje su uređene posebnim zakonima iz područja energetike, prometa i veza, komunalnog i vodnog gospodarstva, gospodarenja drugim vrstama prirodnih bogatstva, zaštite okoliša, te zakonima koji uređuju druga područja gospodarske infrastrukture. Gospodarske javne službe razvrstane su na: a) republičke i općinske, te b) obvezne i izborne3. Komunalne usluge u Republici Sloveniji pripadaju u lokalne poslove od javnog interesa, koje općina samostalno uređuje, te kojima se zadovoljavaju potrebe građana i koji utječu na stanovništvo općine4. U Republici Italiji obavljanje javnih službi od lokalnog interesa (servizi pubblici d’interese locale) uređeno je jedinstvenim tekstom zakona o uređenju lokalne samouprave (Testo unico delle leggi sull’ordinamento degli enti locali, Decreto legislativo 18 agosto 2000, n. 267. – dalje u tekstu: TUEL)5. Javne službe od 2   Zakon o gospodarskih javnih službah (Ur. list. Republike Slovenije br. 32/93, 30/98, 127/2006, 38/2010 i 57/2011). Ovaj je zakon, kao i Zakon o stavbnih zemljišč (Ur. list. Republike Slovenije br. 44/97) i Zakon o varstvu okolja (Ur. list. Republike Slovenije br. 32/93, sada 41/2004, 17/2006, 20/2006, 28/2006 Skl.US: U-I 51/06-5, 39/2006-UPB1, 49/2006-ZMetD, 66/2006 Odl.US: U-I51/06-10, 112/2006 Odl.US: U-I-40/06-10, 33/2007-ZPNačrt, 57/2008-ZFO-1A, 70/2008, 108/2009), zamijenio Zakon o komunalnih dejavnosti (Ur.list. Republike Slovenije br. 8/82).

  Kod obavljanja javnih službi, zadovoljavanje javnih potreba ima prednost pred ostvarenjem pro ita. Zakonom su određena pojedina pitanja značajna za funkcioniranje gospodarskih javnih službi: način obavljanja gospodarskih javnih službi (režijski obrat, javni gospodarski zavod, javno poduzeće, koncesionirana javna služba, inanciranje javnih dobara javnim kapitalom, inanciranje gospodarskih javnih službi, računovodstvo i revizija isporučitelja javnih usluga i dr.). 3

4   Članak 21. Zakona o lokalni samoupravi (Uradno prečiščeno besedilo) Uradni list RS, št. 94/07.

  Pubblicato nella G. U. rin. 227 del 28 settembre 2000 - Supplemento Ordinario, n. 162, covertito con Decreto-legge 25 giugno 5

99


KOMUNALNO GOSPODARSTVO lokalnog interesa koje imaju značajan utjecaj na zaštitu okoliša – zbrinjavanje komunalnog otpada i vodne usluge (javna vodoopskrba i javna odvodnja) – uređene su Kodeksom o okolišu (Codice d’ ambiente - Decreto legislativo 3. aprile 2006, n. 152/2006)6 . Općine obavljaju funkcije koje se odnose na stanovništvo i teritorij općine, naročito u temeljnim sektorima usluga prema pojedincima i zajednici, te javne usluge od lokalnog gospodarskog značaja (servizzi publici di rilevanza economica), prema stavaku 1., članka 13. TUEL-a. Stoga smatramo da bi u pravnom sustavu Republike Hrvatske dosadašnji pojam komunalne djelatnosti trebalo zamijeniti izrazom komunalne usluge. Komunalne usluge u pravu EZ-a spadaju u kategoriju drugih usluga od općeg gospodarskog interesa, čije je obavljanje povjereno lokalnim zajednicama. Stoga predlažemo da se komunalne usluge u zakonodavstvu Republike Hrvatske de lege ferenda de iniraju u okviru višeg rodnog pojma: javnih usluga od općeg interesa lokalnog značaja (servizi pubblici d’interese locale), ili lokalnih javnih usluga od općeg interesa (servizi pubblici locali), koji obuhvaća sve javne usluge (gospodarske i ne-gospodarske), koje su u nadležnosti JLS-a. Komunalne usluge predstavljaju samo jednu podgrupu javnih usluga od općeg interesa lokalnog značaja (tj. gospodarskih i ne-gospodarskih javnih usluga), te je iste moguće de inirati kao usluge od općeg gospodarskog interesa lokalnog značaja. Iako sama predložena de inicija sažima širi pojam općeg gospodarskog interesa i uži pojam lokalnog značaja navedenih javnih usluga, smatramo da u dovoljnoj mjeri de inira osobitosti komunalnih usluga, te da bi samo isticanje lokalnog značaja ovih usluga, bez isticanja općeg gospodarskog interesa koji ih obilježava, bilo nedovoljno precizno.

2008, n. 112, recante «Disposizioni urgenti per lo sviluppo economico, la sempli icazione, la competitivita’, la stabilizzazione della inanza pubblica e la perequazione tributaria», convertito, con modi icazioni, dalla legge 6 agosto 2008, n. 133, come modi icato dall’art. 30, comma 26, della legge 23 luglio 2009, n. 99, recante «Disposizioni per lo sviluppo e l’internazionalizzazione delle imprese, nonche’ in materia di energia», e dall’art. 15 del decreto-legge 25 settembre 2009, n. 135, recante «Disposizioni urgenti per l’attuazione di obblighi comunitari e per l’esecuzione di sentenze della Corte di giustizia delle Comunita’ europee», convertito, con modi icazioni, dalla legge 20 novembre 2009, n. 166, nel testo risultante a seguito della sentenza n. 325 del 2010 della Corte costituzionale, in materia di modalita’ di af idamento e gestione dei servizi pubblici locali di rilevanza economica.   Pubblicato nella G.U.RI n. 88 del 14 aprile 2006.

6

100

U tom smislu smatramo primjerenijim izraz lokalne javne usluge od općeg interesa, koji ćemo uvjetno rabiti u nastavku ovoga teksta. U vezi s odabranom terminologijom moguće je postaviti pitanje je li ispravno de inirati na opisani način navedene usluge, ili je moguće koristiti izraz javne službe od lokalnog interesa ili lokalne javne službe. Načelno smatramo da prijevod izraza: services of general interest može biti kako: a) službe od općeg interesa, tako i: b) usluge od općeg interesa. S gledišta tržišnih sloboda kao temeljnih sloboda EU, koje obuhvaćaju slobodu kretanja robe, usluga, rada i kapitala, odlučili smo se za korištenje izraza usluge od općeg interesa, jer bolje de iniraju karakter uslužnih djelatnosti, koje pod određenim uvjetima u pravu EZ mogu biti izuzete od pravila tržišnog nadmetanja. Smatramo da izraz usluge od općeg interesa, u središte interesa stavlja građane, kao korisnike usluga, koji imaju pravo zahtijevati određene uvjete izvršavanja tih usluga, dok je izraz službe od općeg interesa, više usredotočen na način na koji mora iste obavljati isporučitelj.

2. Status komunalnih usluga na unutarnjem tržištu Države članice EU sukladno Direktivi 2006/123/ EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu (dalje u tekstu: Direktiva) mogu opravdati izravnu ograničavajuću mjeru ograničenja slobodnog kretanja usluga razlozima iz članka 52. Ugovora EU (prije čl. 46.), tj. razlozima javnog poretka, javne sigurnosti i javnog zdravlja. Ako se radi o pravilima koja se jednako primjenjuju na domaće i na strane državljane, države članice mogu naći i druge razloge. Direktiva obuhvaća samo usluge koje se vrše u gospodarske svrhe, usluge od općeg interesa nisu obuhvaćene u de iniciji članka 50. Ugovora, te stoga ne pripadaju u opseg ove Direktive. Usluge od općeg gospodarskog interesa su usluge koje se vrše u gospodarske svrhe, te stoga spadaju u djelokrug ove Direktive. Direktiva ne utječe na slobodu država članica da de iniraju, u skladu sa zakonom, što smatraju uslugama od općeg gospodarskog interesa, na koji bi način te usluge trebalo organizirati i inancirati, u skladu s državnim propisima o pomoći (potporama), niti kojim bi posebnim obvezama one trebali podlijegati (čl., st. 2. i 3. Direktive). Direktiva se ne bavi inanciranjem usluga od općeg gospodarskog interesa i ne primjenjuje se na sustave pomoći koju dodjeljuju države članice, posebice u socijalnoj sferi, u skladu s propisima Zajednice TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


KOMUNALNO GOSPODARSTVO o natjecanju7. Određene usluge od općeg gospodarskog interesa, predmet su derogiranja od odredbe o slobodi pružanja usluga iznesene u Direktivi. Derogacije od slučaja do slučaja dozvoljene su samo u iznimnim okolnostima, pa tako države članice mogu u pogledu pružatelja s poslovnim nastanom u drugoj državi članici poduzeti mjere vezane uz sigurnost usluga. Predviđene mjere mogu se poduzeti samo, ako se poštuje postupak o međusobnoj pomoći iz članka 35. Direktive, te ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) domaće odredbe u skladu s kojima je mjera poduzeta ne podliježu usklađivanju na razini Zajednice na području sigurnosti usluga, b) mjere pružaju viši stupanj zaštite primatelja, nego što bi to bio slučaj s mjerom koju poduzima država članica poslovnog nastana u skladu sa svojim domaćim provizijama; c) država članica poslovnog nastana ne poduzima nikakve mjere, ili je poduzela mjere koje su nedostatne u usporedbi s onima iz članka 35., stavak 2. Direkive; d) mjere su proporcionalne.

noteže sustava socijalnog osiguranja: sprječavanje prijevare; sprječavanje nepravednog natjecanja; zaštitu okoliša i urbanog okoliša, uključujući gradsko i ruralno planiranje; zaštitu vjerovnika; očuvanje zakonskog provođenja pravde; cestovnu sigurnost; zaštitu intelektualnog vlasništva; smjernice kulturne politike, uključujući očuvanje slobode izražavanja različitih elemenata, posebice društvenih, kulturnih, vjerskih i ilozofskih vrijednosti društva; potrebu za osiguranjem visokog stupnja obrazovanja, održavanje raznolikosti tiska i promicanje državnog jezika; očuvanje državne povijesne i umjetničke baštine; te politiku veterinarstva (st. 40.). Prema prethodnim pravorijecima ESP-a, javno zdravlje, zaštita potrošača, zdravlje životinja i zaštita urbanog okoliša, čine prioritetne razloge vezane uz javni interes (st. 56., 1.). Koncept javne politike, prema tumačenju ESP-a, obuhvaća zaštitu od stvarne i dovoljno ozbiljne prijetnje koja utječe na jedno od temeljnih interesa društva i može uključivati pitanja vezana uz ljudsko dostojanstvo, zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba, te dobrobit životinja. Slično tome, koncept javne sigurnosti uključuje pitanja javne sigurnosti (st. 41). Dodatne derogacije od slobode pružanja usluga obuhvaćaju slučajeve u odnosu na usluge od općeg gospodarskog interesa, koje se pružaju u drugoj državi članici, inter alia izrijekom obuhvaćaju dvije najznačajnije komunalne usluge: • usluge distribucije i snabdijevanja vodom i usluge vezane uz rješavanje otpadnih voda; • te tretiranje otpada.

Koncept prioritetnih razloga vezanih uz javni interes za derogacije od slobode pružanja usluga od slučaja do slučaja, na koje se pojedine odredbe Direktive pozivaju, razvio je Europski sud pravde (dalje u tekstu: ESP) u svojim ranijim pravorijecima vezano uz članke 43. i 49. Ugovora, Pojam prioritetnih razloga vezanih uz javni interes za derogacije od slobode pružanja usluga od slučaja do slučaja, priznat u ranijim pravorijecima ESP-a obuhvaća najmanje sljedeće osnove: javnu politiku, javnu sigurnost i zdravlje, u smislu članaka 46. i 55. Ugovora; održavanje reda u društvu; smjernice socijalne politike; zaštitu primatelja usluga; zaštitu potrošača; zaštitu radnika, uključujući socijalnu zaštitu radnika; dobrobit životinja; očuvanje inancijske rav  Ova se Direktiva ne bavi nastavkom Bijelog dokumenta o uslugama od općeg interesa. Bijela knjiga Europske unije o službama od općeg interesa - prijevod - I i II dio “Hrvatska javna uprava” br. 4/2006. godine i br. 1/2007. godine.

7

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Komunalne usluge, kao lokalne javne usluge od općeg gospodarskog interesa obuhvaćaju: prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova, te javnu rasvjetu. Prema stavku 1. članka 3. ZKG-a, zbog izdvajanja najvažnijih komunalnih djelatnosti vodnih usluga (javna vodoopskrba i javna odvodnja) i usluga gospodarenja komunalnim otpadom u posebne zakone tijekom 2009 i 2013. godine, čini se da je ZKG postao gotovo nepotreban poseban zakon, koji pravno uređuje navedene komunalne usluge. Ipak je značaj navedenih lokalnih javnih usluga od općeg gospodarskog interesa za svakodnevno funkcioniranje gospodarstva i građana u lokalnim zajednicama velik i zahtjeva odgovarajuće pravno uređenje, naročito glede primjene odredbi Direktivi 2006/123/EZ o derogacijama od slobode pružanja usluga. 101


KOMUNALNO GOSPODARSTVO 3. Pravno uređenje lokalne javne usluge od općeg interesa u Republici Hrvatskoj Aktualna zakonodavna praksa u Republici Hrvatskoj glede pravnog uređenja obavljanja pojedinih komunalnih usluga posebnim zakonima (lex specialis) ukazuje na činjenicu da je, s jedne strane potrebno općim zakonom (ili zakonima) de inirati samo zajedničke značajke za obavljanje svih komunalnih usluga, odnosno opće značajke lokalnih javnih usluga od općeg gospodarskog interesa. Dok, s druge strane, svaka od komunalnih usluga zahtjeva djelomično posebno pravno uređenje, zbog speci ičnih osobitosti uvjeta obavljanja pojedine komunalne usluge. Zajedničke značajke za obavljanje komunalnih usluga podrazumijevaju pravno uređenje tri značajna segmenta, koja obuhvaćaju: a) opću regulaciju javnih usluga od lokalnog interesa, te nadzora zakonitosti i kvalitete tih usluga; b) inanciranje javnih usluga od lokalnog interesa; te c) procjenu učinaka javnih usluga od lokalnog interesa Slijedom navedenog, iskazuju se dva moguća pristupa pravnom uređenju komunalnih usluga. Prvi pristup obuhvaća pravno uređenje općih značajki lokalnih javnih usluga od općeg interesa (tj. komunalnih i drugih lokalnih javnih usluga od općeg interesa). Prva mogućnost je općim zakonima kojim je uređeno pravno područje lokalne i područne (regionalne) samouprave tj. ustroj i inanciranje, pravno urediti opće značajke svih lokalnih javnih usluga od općeg interesa (uključujući i komunalne usluge), dok bi posebne osobitosti obavljanja pojedinih lokalnih javnih usluga od općeg interesa, uključujući opis i popis poslova koje obuhvaćaju pojedine od njih, bilo potrebno urediti posebnim (sektorskim) zakonima, te stoga poseban zakon koji bi uređivao opće značajke samo za komunalne usluge, tj. ZKG ne bi bio potreban. Drugi pristup podrazumijeva detaljnu reambulaciju postojećeg ZKG-a, s naglaskom na pobliže uređenje pravila i oblika isporučitelja komunalnih usluga, pravnog statusa komunalne infrastrukture, te naročito glede pravila u svezi njihovog poslovanja i moguće privatizacije, što je de lege lata podnormirano.

3.1. Opća regulacija lokalnih javnih usluga od općeg interesa Smatramo da je odredbe o obavljanju lokalnih javnih usluga od općeg interesa (što bi uključivalo i komunalne usluge), potrebno speci icirati u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01,60/01,129/05, 36/09, 150/11,144/12 102

i 19/13 – dalje u tekstu: ZOLPRS).

3.1.1. Temeljna načela obavljanja Temeljna načela obavljanja lokalnih javnih usluga od općeg interesa potrebno je uskladiti s načelima obavljanja službi od općeg interesa u EU, i bilo bi svrsishodno speci icirati u ZOLPRS-u, a podrazumijevaju: univerzalnost (servizio universale), kontinuitet obavljanja (continuitá), kvaliteta usluga (qualitá di servizio), prihvatljivost cijena usluga (accessibilitá delle tariffe), zaštita korisnika i potrošača (tutela degli utenti e dei consumatori)8. Speci ične obveze za pojedine usluge su: opća društvena sigurnost (sicurezza), sigurnost isporuke (sicurezza degli approvvigionamenti) i jednakost pristupa javnim mrežama (l’ acesso e l’ interconnetivitá alla rete), te pluralizam sredstava masovne komunikacije (pluralismo dei mezzi di comunicazione di massa)9.

3.1.2. Pravni status objekata i uređaja infrastrukture Pravni status objekata i uređaja infrastrukture potrebne za isporuku lokalnih javnih usluga od općeg interesa bilo bi svrsishodno speci icirati u ZOLPRS-u, u posebnom dijelu VIII. Imovina i inanciranje lokalne i područne (regionalne) samouprave, točka 1. Imovina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema zakonskoj de iniciji, de lege lata komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa prema točki 7., stavka 1., članka 2. ZPUG-a. Kao i u drugim gospodarskim djelatnostima, čija je pretpostavka postojanje sustava infrastrukturnih građevina (opskrba plinom, električnom energijom, telekomunikacije), i za komunalne usluge potrebno je odvojiti pravo vlasništva infrastrukture od obavljanja djelatnosti upravljanja mrežama (gestione delle reti) i isporuke javnih usluga (erogazione dei servizi pubblici)10. Smatramo potrebnim pravni status infrastrukture pravno urediti tako da se iste odrede javna dobra u javnoj uporabi u vlasništvu JLS prema točki 2., stav  Točka 3. 1. Libro verde sui servizi di interese generale di 21. Maggio 2003 (COM 2003 270 de initivo – presentato dalla Commissione (G.U.C.E. n. 76 di 25. marzo 2004.) dalej u tekstu: Libro verde. 8

  Točka 3.2. Libro verde.

9

  V. D. Sarvan: „Pravni status prometne infrastrukture“, Hrvatsko društvo za građansko-pravne znanosti Republike Hrvatske, Aktualnosti zakonodavstva i pravne prakse, godišnjak 18, Opatija 2011. godine. 10

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


KOMUNALNO GOSPODARSTVO ka 1., članka 22. Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13 – dalje u tekstu: ZoV), gdje navodi da su komunalne vodne građevine: a) građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža, te b) građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mješoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu. Moguće je razmatrati pravni status ove infrastrukture kao ograničeno vlasništvo pravne osobe – isporučitelja javne usluge, ustanovljenjem ograničenja na građevinama infrastrukture potrebne za isporuku lokalnih javnih usluga od općeg interesa, tako da se one: a) ne mogu se opteretiti založnim pravom, b) niti mogu biti predmetom ovrhe, te c) mogu biti u prometu samo između isporučitelja vodnih usluga i JLS. Komunalne vodne građevine u vlasništvu javnog isporučitelja vodne usluge: a) ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu, b) u slučaju stečaja ili likvidacije javnog isporučitelja vodne usluge izlučuju u vlasništvo JLS, koja je njihov udjeličar, dioničar ili osnivač, te c) osoba privatnoga prava ne može steći većinski poslovni udio u javnom isporučitelju vodne usluge, koji je ujedno vlasnik komunalne vodne građevine, prema članku 23. ZoV-a. Prema zakonskoj de iniciji, de lege lata komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa, prema točki 7., stavka 1., članka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/08, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13). Kao i u drugim gospodarskim djelatnostima, čija je pretpostavka postojanje sustava infrastrukturnih građevina (opskrba plinom, električnom energijom, telekomunikacije). Za komunalnu infrastrukturu koja predstavlja građevine javne namjene, čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.) prema točki 19. stavka 1., članka 2. ZPUG-a, potrebno je utvrditi status javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS, na način kako je to propisano za nerazvrstane ceste Zakonom o cestama (NN, br. 84/11). Kao i za druge lokalne javne usluge od općeg interesa, i za komunalne usluge potrebno je odvojiti pravo TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

vlasništva infrastrukture od obavljanja djelatnosti upravljanja mrežama (gestione delle reti) i isporuke javnih usluga (erogazione dei servizi pubblici)11.

3.1.3. Pravni oblik isporučitelja Određivanje pravnog oblika isporučitelja lokalnih javnih usluga od općeg interesa najznačajnije je pitanje koje potrebno de inirati de lege ferenda. Smatramo potrebnim propisati da lokalne javnie usluge od općeg interesa mogu obavljati: a) trgovačko društvo koje osniva JLS, odnosno više JLS, b) javna ustanova koju osniva JLS, odnosno više JLS, c) pravna i izička osoba na temelju ugovora o koncesiji12. Posebno je potrebno razmotriti mogućnost da isporučitelj lokalnih javnih usluga od općeg interesa bude trgovačkog društvo u mješovitom vlasništvu s gledišta: a) mogućeg manjinskog udjela u temeljnom kapitalu, odnosno dionicama (tj. manje od 25%) privatnih izičkih ili pravnih osoba, ili b) isključivanjem takve mogućnosti, te zadržavanjem obavljanja ovih djelatnosti po javnom isporučitelju u kojem udjele u temeljnom kapitalu, odnosno dionice, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo JLS. Primjerice, prema ZoV-u javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgovačko društvo ili ustanova u kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo JLS. Javni isporučitelj vodne usluge ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje (odnosno djelatnosti iz čl. 125., st. 3. ZoV-a). Stekne li treća osoba poslovni udio, dionice ili osnivačka prava u javnom isporučitelju vodnih usluga ili, ako javni isporučitelj vodne usluge obavlja ili je u sudskom registru registriran za obavljanje djelatnosti protivno navedenom, prestaje mu pravni status javnoga isporučitelja vodnih usluga i pravo obavljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, prema članku 202. ZoV-a/09. Povjeravanje obavljanje lokalnih javnih usluga od općeg interesa isporučitelju moralo bi se temeljiti na odluci o povjeravanju obavljanja usluga od lokalnog interesa, koju donosi predstavničko tijelo JLS, a   V. D. Sarvan: „Pravni status prometne infrastrukture“, Hrvatsko društvo za građansko-pravne znanosti Republike Hrvatske, Aktualnosti zakonodavstva i pravne prakse, godišnjak 18, Opatija 2011. godine. 11

  Smatramo da obavljanje komunalnih poslova putem ugovora o povjeravanju poslova de facto jedan oblik koncesije, te da stoga ne predstavlja poseban način obavljanja komunalnih djelatnosti, te da je potrebno vlastiti pogon kao način obavljanja komunalnih djelatnosti izravno od strane JLS isključiti, jer obavljanje gospodarskih djelatnosti nije izvorna funkcija JLS. 12

103


KOMUNALNO GOSPODARSTVO u kojoj je potrebno pobliže speci icirati način i uvjete obavljanja usluga, prava i obveze JLS, te prava i obveze isporučitelja javnih usluga (primjerice, godišnje inancijsko i poslovno izvješćivanje predstavničkog tijela JLS – osnivača, koje de lege lata nije obvezno), te prava i obveze korisnika usluga, kao i način nadzora zakonitosti rada isporučitelja usluga od lokalnog interesa od strane JLS, te nadzor kvalitete usluga. Za komunalne usluge važno je zadržati načelo zaštite sustava komunalne infrastrukture, prema kojem su trgovačko društvo u svom suvlasništvu obvezne su osnovati više JLS-a, ako se sustav komunalne infrastrukture proteže na području više JLS unutar jedne ili više županija, te čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, prema stavku 4., članka 4. ZKG-a. Istovremeno, potrebno je pravno urediti mogućnost osnivanja javnog holdinga, koji bi mogao obavljati zajedničke poslove za više komunalnih trgovačkih društava: zajedničku javnu nabavu, zajedničku naplatu potraživanja, odnosno poslove inancijske službe, te zajedničke pravne službe i upravljanje ljudskim resursima, uz jedinstveni informatički sustav13.

3.1.4. Mogućnost obavljanja tržišnih djelatnosti Glede isporučitelja javnih usluga od lokalnog interesa, potrebno je pravno urediti ustaljeni običaj u praksi kada trgovačka društva u vlasništvu JLS-a, koja obavljaju javne usluge istovremeno obavljaju i druge komercijalne djelatnosti. Naime, poduzetnički rizik na tržištu kojeg u tom slučaju ova trgovačka društva preuzimaju u pravnom prometu, obavljanjem komercijalnih djelatnosti, može (ponekad/u pravilu?) biti na štetu lokalnih javnih usluga od općeg interesa, koje ta trgovačka društva obavljaju kao primarnu funkciju14.

3.1.5. Upravljanje imovinom pravnih osoba U slučaju da se ostane pri sadašnjem zakonskom rješenju o mogućoj djelomičnoj privatizaciji udjela, odnosno dionica u temeljnom kapitalu trgovačkih   Primjerice, u Gradu Ljubljani u Javnom Holdingu Ljubljana objedinjeni su navedeni poslovi za trgovačka društva: Javno podjetje Energetika Ljubljana d.o.o., koje obavlja distribuciju i dobavu plina i toplinske energije tarifnim potrošačima, Javno podjetje Vodovod – Kanalizacija d.o.o., koje obavlja djelatnosti upravljanja i održavanja vodovoda, priključaka te održavanje i čišćenje javne kanalizacije, Javno podjetje Ljubljanski potniški promet, d.o.o., koje obavlja djelatnost javnog prijevoza u lokalnom prometu, te Snaga Javno podjetje d.o.o., koje obavlja djelatnosti skupljanja, prijevoza i odlaganja komunalnog otpada, čišćenje javnih površina i upravljanje javnim sanitarijama - (www.ljubljana.si). 13

  Aktualna drama koju prolazi Grad Zagreb, ali i cijela Republika Hrvatska zbog stanja u Zagrebačkom Holdingu djelomično ima uzrok i u spajanju obavljanja tržišnih djelatnosti i usluga od općeg gospodarskog interesa u jednom pravnom subjektu.

14

104

društava koje obavljaju komunalne usluge, tako da većinski dio istih drži JLS, odnosno više JLS-a (koje su osnivači tog trgovačkog društva), potrebno je propisati obvezan postupak natječaja za privatizaciju dionica, odnosno udjela tih trgovačkih društava, koji de lege lata nije obvezan. Naime, prema članku 61. Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN, br. 145/10), na dan stupanja na snagu toga Zakona prestale su važiti odredbe Zakona o privatizaciji (NN, br. 21/96, 71/97, 16/98 i 73/00), koji je u stavku 4., članka 1. određivao, da se odredbe glave III. toga Zakona (osim odredbi članka 15. stavka 3. i 4., članka 19. i članka 20.) odgovarajuće primjenjuju i na privatizaciju dionica i udjela, te stvari i prava pravnih osoba u vlasništvu općina, gradova i županija15. Odgovarajuća primjena navedenih odredbi podrazumijevala je obvezu natječaja za privatizaciju dionica, odnosno udjela u temeljnom kapitalu trgovačkih društava, koji su u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a, što je prestankom važenja navedenog zakona, isključeno. Tako je nastala je pravna praznina glede postupka za privatizaciju dionica, odnosno udjela u temeljnom kapitalu trgovačkih društava, odnosno stvari i prava pravnih osoba u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a, pa je stoga žurno potrebno zakonom de inirati ovo značajno pravno pitanje, jer argumentum a contrario, postavlja se pitanje je li moguća prodaja te imovine neposrednom pogodbom?

3.1.6. Procjena učinaka lokalnih javnih usluga od općeg interesa U pravnoj regulativi službi od općeg interesa EZ smatra se da razvoj tehnologija i pravne regulative, kao i rastući utjecaj politika na službe od općeg interesa ukazuje na potrebu ispravne procjene učinaka obavljanja ovih službi na razini EU i na nacionalnoj razini država-članica. Procjena učinaka službi od općeg interesa značajna je zbog njihovog utjecaja na gospodarstvo i kvalitetu života građana, a naročito potrebno, da bi se utvrdilo: jesu li doista izvršene obveze koje su javne vlasti povjerile isporučiteljima usluga? Kompleksna veri ikacija povećava transparentnost i stvara temelje za izbor boljih politika u demokratskoj raspravi temeljenoj na informacijama. Ona omogućuje da se vrednuju, kako ekonomska e ikasnost službi, tako i drugi politički ciljevi prihvaćeni   Prema tom Zakonu, odluku o privatizaciji donosilo je nadležno tijelo, a ostvarena sredstva prihod su bili proračuna tih općina, gradova ili županija. Stavkom 6., članka 13. istog Zakona, bilo je propisano da se odlukama nadležnih skupština općina, gradova i županija utvrđuju pravne osobe za koje odluku o privatizaciji donosi skupština. 15

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


KOMUNALNO GOSPODARSTVO od strane javnih vlasti. U procjeni učinaka rezultata lokalnih javnih usluga od općeg interesa mora biti obuhvaćena kompleksna analiza u kojoj moraju biti uključene sve zainteresirane strane – korisnici i potrošači, isporučitelji, te predstavnici javne vlasti, radi utvrđivanja utjecaja obavljanja ovih djelatnosti na gospodarstvo i kvalitetu života građana, tako i na okoliš, i to kako na lokalnoj i regionalnoj razini, tako i na razini Republike Hrvatske.

4. Financiranje lokalnih javnih usluga od općeg interesa Politiku cijena lokalnih javnih usluga od općeg interesa (za one lokalne javne usluge od općeg interesa, koje se inanciraju iz cijene usluge16) potrebno je usmjeravati određivanjem ovih mogućnosti: a) speci ikacije troškova isporuke, b) određivanje najniže cijene te, c) jedinstvenom tarifnom metodologijom za pojedine usluge. U odnosu na inanciranje izgradnje i održavanja infrastrukture potrebne za obavljanje tih, iz proračunskih sredstava, smatramo da bi materiju posebnih namjenskih prihoda proračuna JLS-a za izgradnju i održavanje infrastrukture za obavljanje tih javnih usluga, pa tako i za komunalne usluge (tj. inanciranje iz komunalne naknade i komunalnog, doprinosa) bilo moguće speci icirati u okviru Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07- Odluka USH, 73/08 i 25/12), naročito u smislu najavljenog ukidanja komunalne naknade kao pravnog instituta i uvođenja poreza na imovinu. Drugi pristup ovom pravnom pitanju podrazumijeva regulaciju prihoda proračuna JLS namijenjenih za inanciranje javnih usluga od lokalnog interesa (pa tako i komunalnih usluga) urediti posebnim zakonima, kojima se uređuje obavljanje svake od tih pojedinih javnih usluga, kako je to primjerice učinjeno Zakonom o inanciranju vodnog gospodarstva (NN, br. 153/09 i 56/13) i ZoV-om.

5. Određenje posebnih uvjeta i načina obavljanja pojedinih komunalnih usluga Određenje opisa poslova komunalnih usluga, koje obuhvaća svaka pojedina od tih usluga i speci ičnih uvjeta njihovog obavljanja potrebno je pobliže urediti posebnim zakonima, jer to zahtijevaju posebnosti   Primjerice, prema stavku 1. Članka 20. ZKG iz cijene usluge inanciraju se usluge: prijevoz putnika u javnom prometu, tržnice na malo, prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova.

16

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

za isporuku svake pojedine od tih usluga. Primjerice, komunalne usluge: odlaganje komunalnog otpada, upravljanje grobljem, te javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda, već su sada u dovoljnoj mjeri uređene posebnim zakonima – Zakonom o grobljima (NN, br. 19/97), Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13) prije Zakono o otpadu (NN, br.178/04, 153/05, 111/07, 60/08 i 87/09), te ZoV-om. Time bi se izbjegla neusklađenost izraza i opisa poslova pojedinih komunalnih usluga, koja je de lege lata prisutna u zakonodavstvu Republike Hrvatske. Moguće je ovu pravnu materiju pravno urediti podzakonskim aktima.

6. Zaključno Sustav pravnih normi koje uređuju lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj u dijelu obavljanja lokalnih javnih usluga od općeg interesa potrebno je temeljito preispitati i detaljnije pravno urediti, ne samo u sektoru komunalnih usluga. Istovremeno, potrebno je pobliže pravno urediti upravljanje imovinom isporučitelja lokalnih javnih usluga od općeg interesa u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a, čime bi se stvorili temelji za očuvanje te imovine i za intenzivniji gospodarski razvoj tih jedinica i djelatnosti. Izmjene zakona u komunalnom sektoru potrebno je temeljiti na analizi stanja i perspektivama, koje se u tim djelatnostima očekuju uslijed pristupanja Republike Hrvatske EU, s naročitom pažnjom glede predstojećih obveza izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture u cilju dostizanja standarda zaštite okoliša, te derogacijama od slobode pružanja usluga sukladno Direktivi 2006/123/EZ. Derogacije u odnosu na usluge od općeg gospodarskog interesa, uključujući: a) usluge u poštanskom sektoru, b) usluge u elektroenergetskom sektoru, c) usluge opskrbe plinom, d) vodne usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje, e) usluge gospodarenja otpadom; e) usluge gospodarenja otpadom određene su člankom 16. Zakona o uslugama (NN, br. 80/11), ali je potrebno razmotriti moguće derogacije u komunalnim djelatnostima prijevoza putnika u javnom prometu, održavanja javnih površina, održavanja nerazvrstanih cesta, tržnica na malo, održavanja groblja i krematorija i prijevoza pokojnika, te obavljanja dimnjačarskih poslova, kao i javne rasvjete. U izradu novog zakona kojim bi se uredilo ovo značajno pravno područje moraju biti uključeni stručnjaci raznih pro ila iz područja gospodarstva, zaštite okoliša, javnih inancija, pri čemu valja uzeti u obzir odredne međunarodnih izvora prava i praksu europskih zemalja. 105


LOKALNA SAMOUPRAVA Ana-Marija Končić *

UDK 336.6

Nerazvrstane ceste Nerazvrstane ceste su one koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim odredbama Zakona o cestama i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste. Nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprav, na čijem se području nalazi. O pravnom statusu i problematici upisa ovih cesta u zemljišne knjige detaljno piše autorica u sljedećem članku.

1. De inicija i pravni status Zakon o cestama (NN, br. 84/1, dalje u tekstu: ZC) u pojmovniku, člankom 2., stavkom 1., točkom 6., određuje da su nerazvrstane ceste one koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim odredbama ZC-a i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona. De iniciju nerazvrstane ceste nalazimo i u članku 98. ZC-a1. Taj dio propisa odnosi se na nerazvrstane ceste izgrađene nakon stupanja na snagu ZC-a. Nerazvrstane ceste izgrađene prije stupanja na snagu ZC-a de inirane su u Prijelaznim i završnim odredbama ZC-a, pa tako u članku 131., stavku 1. propisuje da ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj Ana-Marija Končić, voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskoga suda u Sesvetama. *

  „(1) Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice: • ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), • ceste koje povezuju naselja, • ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, • terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, • pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, • druge ceste na području naselja i gradova. (2) Ceste iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka odlukom određuje ministar. (3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u Narodnim novinama.“.

1

106

osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste. Pravni status nerazvrstane ceste izgrađene nakon stupanja na snagu ZC-a, određen je člankom 101. ZC-a. Prema toj odredbi nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta, na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine, sukladno posebnom propisu. Poseban propis je Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12; dalje u tekstu: ZPUG). Na nerazvrstanoj cesti ne mogu se stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina, sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste (čl. 101., st. 2. ZC-a). Međutim, ZC ne propisuje ništa posebno o tome u čiju se korist ta stvarna prava mogu osnivati. Stavkom 3., članka 101. ZC-a propisano je, da se dio nerazvrstane ceste namijenjen pješacima (nogostup i sl.) može dati u zakup sukladno posebnim propisima, ako se time ne ometa odvijanje prometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanje nerazvrstane ceste. ZC ništa posebno ne propisuje u odnosu na upis prava zakupa na nerazvrstanoj cesti. Odredbe o pravnom statusu odnose se i na nerazvrstane ceste izgrađene nakon stupanja na snagu ZCa. Razlika u odnosu na vrijeme gradnje ceste prema ZC-u prema odredbama tog propisa uperena je isključivo na postupak upisa cesta u katastar i zemljišnu knjigu.

2. Upis cesta izgrađenih nakon stupanja na snagu ZC-a U odnosu na upis nerazvrstane ceste izgrađene nakon stupanja na snagu ZC-a, članak 102. određuje da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine, sukladno posebnom propisu. Nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjiTIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


LOKALNA SAMOUPRAVA ge kao javno dobro u općoj uporabi, i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Institut uporabne dozvole propisan je člankom 257. ZPUG-a2. Prema članku 262., stavku 1. ZPUG-a, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu, u roku od trideset dana od obavljenoga tehničkog pregleda, ako je utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno potvrđenim glavnim projektom. Pravomoćna uporabna dozvola, odnosno drugi akt na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine dovoljna je za upis, ako su prethodno uređeni imovinsko pravni odnosi na svim česticama.

2.1. Imovinskopravni odnosi kod upisa ceste izgrađene nakon stupanja na snagu ZC-a Radi rješavanja imovinskopravnih odnosa povodom građenja, rekonstrukcije ili održavanja javne ili nerazvrstane ceste provodi se postupak izvlaštenja sukladno odredbama ZC-a, člancima od 36. do 40. ZC-a za javne ceste, odnosno člankom105. ZC-a za nerazvrstane ceste, na čiji se postupak primjenjuju odredbe Zakon o izvlaštenju (NN, br. 9/94,35/94 – ispr., 112/00,114/01,79/06 i 45/11; dalje u tekstu: ZOI), ako ZC što drugo ne propisuje3. Člankom 101., stavkom 4. ZC-a propisano je, da se uz prijedlog za izvlaštenje nekretnina prilaže pravomoćna lokacijska dozvola prema članku 103. ZPUG-a, te parcelacijski elaborat, odnosno drugi odgovarajući geodetski elaborat prema Pravilniku o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (čl. 7. i čl. 9.), te prema propisima kojima se uređuje katastar nekretnina. Na temelju tih isprava provodi se postupak izvlaštenja, sukladno odredbama ZOI.   „(1) Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za izgrađenu građevinu za koju je izdalo građevinsku dozvolu, a nadležno upravno tijelo za izgrađenu građevinu za koju je izdalo potvrdu glavnog projekta. (2) Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo, nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno potvrđenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. (3) Uporabna dozvola za građevinu za koju se prema posebnim propisima utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, u dijelu koji se odnosi na te uvjete, prestaje važiti u roku i pod uvjetima određenim tim propisom. (4) Uporabna dozvola za građevinu u kojoj se nalazi sklonište dostavlja se na znanje tijelu nadležnom za poslove zaštite i spašavanja radi vođenja evidencije o skloništima.“.

2

  ZC propisuje posebno osobe ovlaštene za podnošenje prijedloga za izvlaštenje, obveznika plaćanja naknade, stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju i sl.

3

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Završetkom postupka te nekretnine postaju neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

2.1.1. Parcelacijski elaborat Prije sastavljanja parcelacijskog elaborata potrebno je izraditi posebnu geodetsku podlogu za prostorno planiranje i graditeljsko projektiranje iz članka 101. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN, br. 16/07, 152/08 i 124/10; dalje u tekstu: ZDIKN), tu podlogu, s obzirom na to je li izrađena u skladu s geodetskim propisima, pregledava i potvrđuje tijelo nadležno za katastar. Tek po ovjeri posebne geodetske podloge može se pristupiti izradi odgovarajućeg parcelacijskog elaborata, koji je namijenjen rješavanju imovinskopravnih odnosa. Provedbom toga parcelacijskoga elaborata u zemljišnim knjigama još uvijek nije upisana cesta, nego više novoformiranih čestica, čiji se način uporabe nije nužno promijenio. Stoga parcelacijski elaborat za zemljišnu knjigu mora biti sastavljen od dva prijavna lista. Prvim prijavnim listom provodi se dioba čestica na novonastale čestice sa dosadašnjim načinom uporabe, ali uvijek unutar istog zemljišnoknjižnog tijela. Drugim će prijavnim listom izvlaštene nekretnine biti formirane u jednu ili više katastarskih čestica s upisanim novim načinom uporabe, sukladno članku 32. ZDIKN-u. Tom je odredbom za zemljište privedeno svrsi, propisano da se takva nekretnina može svrstati u ove načine uporabe: ulica, cesta, put i autocesta.

2.1.2. Isprave uz prijavni list Uz prvi prijavni list treba priložiti isprave na temelju kojih će se na novoformiranim česticama upisati neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Te isprave mogu biti pravomoćna rješenja o izvlaštenju, ugovori, nagodbe ili neki drugi upravni akti. Uz drugi prijavni list, kojim se formira katastarska čestica ceste, prilaže se pravomoćna uporabna dozvola, a dosadašnji upisi prava vlasništva u korist jedinice lokalne samouprave zamjenjuju se upisom propisanim člankom 102. ZC-a (javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave). Posebno valja naglasiti da je člankom 127., stavkom 1. ZC-a određeno, da se uknjižba javnih cesta izgra107


LOKALNA SAMOUPRAVA đenih nakon stupanja na snagu toga zakona provodi sukladno općim propisima kojima se uređuje uknjižba prava vlasništva4. To znači da će za upis u zemljišnu knjigu morati biti ispunjene sve procesne i materijalne pretpostavke propisane u ZZK, što se odnosi i na nerazvrstane ceste.

3. Upis nerazvrstanih cesta izgrađenih prije stupanja na snagu ZC-a Upis nerazvrstanih cesta izgrađenih prije stupanja na snagu ZC-a uređen je Prijelaznom i završnom odredbom članka 131., stavka 1., te stavcima 3. do 5. ZC-a.

3.1. Neusklađenost pojedinih odredbi ZC – što je predmet upisa? Prvo pitanje koje se postavlja je: što je predmet upisa - jesu li to ceste izgrađene do stupanja na snagu ZC-a, ili ceste izgrađene do 1. siječnja 1997. godine? Naime, u odnosu na javne ceste članak 123. ZC-a propisuje, da će se u zemljišne knjige upisati javne ceste izgrađene do stupanja na snagu tog zakona kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe, koja upravlja javnom cestom. U članku 126. ZC-a (dakle, sve u okviru odredbi koje uređuju upis u katastarski operat i zemljišne knjige za ceste izgrađene do stupanja na snagu ZC-a) nailazimo na sljedeće određenje da nekretnine koje su prema ovom Zakonu javne ceste i bile su u uporabi kao javne ili nerazvrstane ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske. Slično je i u odnosu na nerazvrstane ceste, sve u okviru članka 131. ZC-a. Naše je stajalište da bi se način upisa propisan prethodno citiranim člancima ipak trebao odnositi na sve vrste cesta, koje su sagrađene do stupanja na snagu ZC-a, jer ZC ni na kojem drugom mjestu ne radi razliku u odnosu na dan 1. 1. 1997., već propisuje postupak upisa: a) za ceste izgrađene nakon stupanja na snagu Zakona, i to za javne ceste u članku 3., stavak 6. ZC-a, a za nerazvrstane u članku 102. ZC-a; b) za ceste izgrađene prije stupanja na snagu Zakona, u člancima 123. i 131. ZC-a. Stoga dan 1. siječnja 1997. nema značaja za određivanje predmeta upisa.   Više o postupku uknjižbe sa sudskom praskom v. u: Ana-Marija Končić, Upis javnih i nerazvrstanih cesta i drugi zemljišnoknjižni upisi temeljem Zakona o cestama, Zbornik radova „Aktualnosti u području nekretnina“, Novi Informator, Zagreb, 2012.

4

108

3.1. Derogacija članka 40. ZZK i drugih propisa u provedbi upisa Ono što najviše brine zemljišnoknjižne sudove su odredbe ZC-a, koji propisuju da će se upis cesta sagrađenih prije stupanja na snagu toga propisa provesti bez obzira na postojeće upise u zemljišne knjige (čl. 123., st. 1. ZC – javne ceste; i čl. 133., st. 1. ZC-a5 – nerazvrstane ceste). To izravno stavlja izvan snage jedan od osnovnih postulata zemljišnoknjižnog postupka – članak 40. ZZK . Sudovi teško prihvaćaju takav pristup, pa kao razlog odbijanju navode upravo nedostatak tabularnih isprava. Osim ZZK kao posebnog propisa, prilikom upisa cesta u zemljišne knjige, ne primjenjuju se odredbe ZDIKN i ZPUG kao niti odredbe drugih zakona i propisa, ako su protivne odredbama ZC-a, koje uređuju upis cesta izgrađenih prije stupanja na snagu ZC-a, što je propisano člankom 125. ZC-a za javne ceste, odnosno člankom 133., stavkom 3. ZC-a za nerazvrstane ceste.

3.2. Uputa - objašnjenje Državne geodetske uprave Upravo povodom tih odredbi, suprotnih odredbama ZDIKN i ZPUG, Ravnatelj Državne geodetske uprave poslao je objašnjenje svim katastarskim uredima i Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije, KLASA 932-01/12-02/182 URBROJ 541-03-1-12-28 dana 24. listopada 2012. godine. Cjeloviti tekst je objavljen na internetskoj stranici Državne geodetske uprave (DGU) www.dgu.hr, u rubrici Vijesti, a sada se može naći u Arhivi vijesti. Objašnjenjem se pojašnjava način na koji se za potrebe upisa cesta izrađuje snimka izvedenog stanja; sadržaj, sastavni dijelovi i način izrade geodetskog elaborata izvedenog stanja; pregled i potvrđivanje tih elaborata; dostava prijavnih listova sa snimkom izvedenog stanja zemljišnoknjižnom sudu; osnivanje katastarskih čestica na kojima su izvedene javne i nerazvrstane ceste te evidentiranje cesta u katastarskom operatu. Za upis ceste koja nije upisana u zemljišne knjige, izrađuje se snimka izvedenog stanja. Usporedbom snimke izvedenog stanja s katastarskim česticama koje su evidentirane na katastar  Čl. 133., st. 1. ZC-a glasi: Nerazvrstane ceste iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ovoga Zakona evidentiraju se u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe. 5

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


LOKALNA SAMOUPRAVA skom planu utvrđuje se je li cesta izvedena unutar katastarske čestice koja postoji na katastarskom planu, ili je za evidentiranje ceste potrebno izraditi geodetski elaborat. Objašnjenje navodi, da ako se usporedbom snimke izvedenog stanja s katastarskim česticama, koje su evidentirane na katastarskom planu utvrdi da granice zemljišta na kojem je izvedena cesta odgovaraju granicama jedinstvene katastarske čestice evidentirane na katastarskom planu, te ako je ta katastarska čestica upisana u zemljišnu knjigu, geodetski elaborat se ne izrađuje.

prava na nekretninama, koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena cesta o započinjanju postupka evidentiranja ceste.

U takvom slučaju, uz snimak izvedenog stanja ceste, ovlašteni inženjer geodezije izrađuje prijavni list za katastar i prijavni list za zemljišnu knjigu s pripadajućim kopijama plana izrađenim u skladu s ovim objašnjenjem, kojima će se predložiti evidentiranje ceste u posjedovnom listu, evidentiranje ceste na katastarskom planu i upis ceste u zemljišnu knjigu sukladno odredbama Zakona. Takve prijavne listove katastarski ured će ovjeriti kao da je riječ o geodetskom elaboratu za promjenu načina uporabe zemljišta.

Pozivom se određuje i vrijeme u kojem nositelji prava na zemljištu mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja (javni uvid ) te zatražiti druga potrebna pojašnjenja.

Ako se usporedbom snimke izvedenog stanja s katastarskim česticama koje su evidentirane na katastarskom planu utvrdi, da se granice zemljišta na kojem je izvedena cesta razlikuju od granica katastarskih čestica evidentiranih na katastarskom planu, u slučaju da na katastarskom planu nije evidentirana jedinstvena katastarska čestica na kojoj treba evidentirati cestu, te u slučaju da jedinstvena katastarska četica na koju treba upisati javnu cestu nije upisana u zemljišnu knjigu, izrađuje se geodetski elaborat . Dakle, ako stanje katastarskog operata ne odgovara stvarnom stanju, izrađuje se geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste ili geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Elaboratom se formira jedinstvena katastarska čestica na kojoj je izvedena javna ili nerazvrstana cesta unutar jedne katastarske općine. Odstupanje od formiranja jedinstvene čestice moguće je kada je ta cesta ispresijecanja drugim cestama ili ulicama. Tada se istim elaboratom može formirati više čestica unutra jedna katastarske općine.

3.2.1. Javni poziv kao pretpostavka izradi geodetskog elaborata Prema objašnjenju, postupak izrade geodetskog elaborata za evidentiranje javne ili nerazvrstane ceste počinje javnim pozivom u lokalnom glasilu. Javnim pozivom pravna osoba koja upravlja cestom (za javne ceste), odnosno jedinica lokalne samouprave (za nerazvrstane ceste) obavještava nositelje TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Javni poziv sadrži: • obavijest o cesti koja je predmet elaborata, nazivu katastarske općine, oznaci ceste i opisu dionice, • datumu početka radova (obilježavanje granica zemljišta), te podatke o ovlaštenom inženjeru/ inženjerima, koji kao odgovorne osobe izrađuju elaborat.

3.2.2. Podobnost akta o razvrstavanju za upis u zemljišnu knjigu Akti o razvrstavanju pretpostavka su pojedinim upisima u zemljišne knjige. Oni su doneseni s priličnim zakašnjenjem u odnosu na rok propisan Zakonom. Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta objavljena je u Narodnim novinama broj 34. od 21. ožujka 2012. godine. Na temelju te Uredbe, te članaka 7. i 98. ZC-a, donesene su Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN, br. 44/12 od 18. 04. 2012.) i Odluka o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN, br. 44/12 od 18. 04. 2012.).

Akt o razvrstavanju iz članka 7., stavak 2. ZC-a je odluka o razvrstavanju i označavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Odluka iz članka 98., stavka 2. ZC-a odnosi se na nerazvrstane ceste iz članka 98., stavka 1. podstavak 1. ZC-a, dakle na ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika, te gradova koji su sjedišta županija bile Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN, br. 54/08., 122/08., 109


LOKALNA SAMOUPRAVA 13/09., 104/09. i 17/10) razvrstane u javne ceste. Akti o razvrstavanju sadržavaju odgovarajuće popise cesta sa njihovim nazivima, oznakama i duljinom.

1. i stavak 2. ZC-a. Podaci o česticama koje zemljišnoknjižnom sudu dostavlja katastar, prema našem mišljenju, nisu dovoljni za dopuštenje upisa.

Potrebno je, međutim, naglasiti da akti o razvrstavanju svojim sadržajem nisu podobni za postupanje zemljišnoknjižnog suda. Oni su tek podloga na kojoj se moraju identi icirati katastarske općine i katastarske čestice koje će biti predmet upisa u katastar i/li zemljišnu knjigu povodom upisa neke ceste. Uz tu odluku treba biti priložena odgovarajuća dokumentacija iz koje proizlazi koje su sve zemljišnoknjižne čestice u sastavu tih cesta. To može biti snimka izvedenog stanja, geodetski elaborat izvedenog stanja za upis ceste, a u slučaju da je riječ o zamjeni postojećih upisa uvjerenje ili potvrda o identi ikaciji čestica.

Uz identi ikaciju katastra nužno je priložiti i uvjerenje o vrsti ceste te o vremenu gradnje ceste. To uvjerenje može izdati upravno tijelo, koje vodi podatke o vremenu građenja. Kao primjer, prilažemo sljedeću potvrdu:

3.2.3. Isprave potrebne za upis neupisane ceste u zemljišnu knjigu Sukladno objašnjenju DGU, uredi za katastar po službenoj dužnosti zemljišnoknjižnom sudu dostavljaju: • odgovarajuću odluku o javnoj ili nerazvrstanoj cesti ili odgovarajuću odluku o ulici, • očitovanje upravitelja javne ceste ili nositelja prava na nerazvrstanoj cesti (jedinica lokalne samouprave), • prijavni list za zemljišnu knjigu s kopijom katastarskog plana, • snimku izvedenog stanja. Očitovanje upravitelja javne ceste odnosno nositelja prava na nerazvrstanoj cesti izrađuje se nakon što geodetski elaborat izvedenog stanja bude izložen na javni uvid. U očitovanju se iskazuje: • da je predmet geodetskog elaborata točno određena cesta navedena u nekoj od odluka; • da geodetski elaborat u novom stanju prikazanom u elaboratu, odgovara izvedenom stanju ceste, te • da je cesta izgrađena ili rekonstruirana do stupanja na snagu ZC-a. Time su, prema našem stajalištu, ispunjeni svi uvjeti za dopuštenje upisa u zemljišnu knjigu.

3.2.4. Isprava potrebna za zamjenu postojećih upisa Kada je u zemljišnim knjigama već evidentirana postojeća cesta ili ulica, i kada upisano stanje odgovara stanju u naravi, tada je zbog usklađivanja postojećeg upisa na vlastovnici s odredbama ZC-a, potrebno obratiti se zemljišnoknjižnom sudu prijedlogom za zamjenu postojećeg upisa temeljem članka 131., stavka 2. ZC-a ili odredbe članka 132., stavak 110

Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo Grada Dugog Sela u predmetu promjene upisa u zemljišnim knjigama za k.č.br. 1032, u k.o. Dugo Selo II, na temelju članka 160. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09.) izdaje POTVRDU I.

Potvrđuje se da je k.č.br. 1032, „Ulica 29.ožujka“, površine 3563 m2, upisana u z.k. ul. 1, k.o. Dugo Selo II, nerazvrstana cesta, kojom upravlja i gospodari Grad Dugo Selo. II. Nerazvrstana cesta iz točke I. ove Potvrde izgrađena je do stupanja na snagu Zakona o cestama (NN, br. 84/11). III. Potvrda se izdaje po službenoj dužnosti, za potrebe Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, Zemljišno – knjižni odjel, kao prilog prijedlogu za promjenu upisa u zemljišnim knjigama. PROČELNIK:

4. Zaključno Prethodno smo naveli, da smatramo da su isprave koje radi upisa ceste katastar dostavlja zemljišnoknjižnom sudu dovoljan temelj za dopuštenje upisa. Među ispravama nije navedeno pravomoćno rješenje tijela nadležnog za katastar iz kojeg proizlazi da je promjena provedena u katastarskom operatu. Provedba u katastarskom operatu uslijedit će nakon što promjene budu provedene u zemljišnoj knjizi. Tako i u objašnjenju DGU stoji, da osnivanje katastarskih čestica na kojima su izvedene javne i nerazvrstane ceste u katastarskom operatu provodi se u neupravnom postupku, nakon što područni ured Državne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba primi odgovarajuće rješenje zemljišnoknjižnog suda (Z-rješenje) o upisu javne ili nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu. TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. br. I. 1.

Vrsta isplate

u visini stvarnih izdataka

2.

Troškovi noćenja na službenom putovanju

3.

Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

II.

Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

Dar posloprimcu

4.

Prigodne nagrade (božićnica, naknade sveukupno 2.500,00 za godišnji odmor i sl.) kn godišnje

IV.

POTPORE

samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

2.500,00 kn godišnje

U slučaju smrti zaposlenika

7.500,00 kn

u visini stvarnih izdataka

3.

U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte 2,00 kn po prijeđenom kilometru

4.

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

5.

Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

6.

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7..

Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

8.

Darovanje za zdravstvene potrebe4

9.

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V.

NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1.

Za navršenih: – 10 godina radnog staža – 15 godina radnog staža – 20 godina radnog staža – 25 godina radnog staža – 30 godina radnog staža – 35 godina radnog staža – 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

4.

Pomorski dodatak

250,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život

1.600,00 kn mjesečno

6.

Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06; primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa (objavljeno u Dodatku uz časopis broj 9/2013.)

Dnevni troškovi - per diem

Dar djetetu do 15 godina starosti

Zbog invalidnosti zaposlenika

5.

7.

4. 5.

1.

3.

2.

8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 600,00 kn godišnje

2.

DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 170,00 kn dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 kn dnevno Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

1.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

Dopuštena isplata

NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom putovanju

4.

3.

III. OTPREMNINE I DAROVI 1.

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu)

8.000,00 kn

2.

Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

VI.

STIPENDIJE

1.

Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

2.

Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća

4.000,00 kn mjesečno

3.

Stipendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

4.

Stipendije na javnim natječajima koje u ukupnom iznosu isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i isplate druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

  Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).

1

  Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

2

  Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

3

  Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima. 4

  Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno.

5

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

111


TIM4PIN INFO VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1.

2. 3.

Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima

1.600,00 kn mjesečno

Nagrade za sportska ostvarenja

20.000,00 kn godišnje

1.600,00 kn mjesečno

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA 1.

Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

2.

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno

Napomene: Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama, koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak. IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama, koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati: • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak). • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz, glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br. 139/12.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. 112

Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih ugovora Materijalno pravo

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji Neće se isplatiti odmor Božićnica Neće se isplatiti Osnovica za isplatu 500,00 kn* jubilarne nagrade

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn 150,00 kn Neće se isplatiti Neće se isplatiti 500,00 kn

* ova osnovica primjenjuje se od 3. kolovoza 2013. godine.

2.2. Jubilarna nagrada Prema članku 69. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike i sindikati javnih službi će pregovarati svake godine, u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da, ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kn. Dodatkom I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.), utvrđena je osnovica za isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kn. Kod državnih službenika i namještenika (Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru u čl. 5., NN, br. 89/12., koji je bio na snazi do 31. srpnja 2013.) osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kn na 900,00 kn, de inirano je da se službenicima i namještenicima, koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada. Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za drTIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


TIM4PIN INFO žavne službenike i namještenike, koji su potpisani 3. kolovoza, a primjenjuju se od 1. kolovoza 2013. godine sadržajno su istovjetni dosadašnjim, izuzev u dijelu odredbi koje se odnose na naknadu prijevoza i jubilarnu nagradu. U tom su dijelu prava državnih službenika i namještenika izjednačena s pravima službenika i namještenika u javnim službama, koja su povoljnije uređena Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Zaposlenima u državnim službama do kraja ove godine jubilarna nagrada isplaćivat će se temeljem osnovice od 500,00 kuna za svakih pet godina staža provedenih u državnoj službi, a ne temeljem osnovice od 900,00 kuna za svakih 10, 20, 30 i 40 godina staža. Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. godini prema dodacima kolektivnih ugovora Godine neprekidne službe/rada Državni službenici u državnim i namještenici tijelima i jedinicama lokalne i Ugovoreno do od pravo područne 31. 7. 1. 8. (regionalne) 2013. 2013. samouprave osnovica: osnovica: 900,00 500,00 kn kn 5 1 osnovica 500,00 10 1,25 1.125,00 625,00 osnovice 15 1,5 osnovice 750,00 20 1,75 1.575,00 875,00 osnovice 25 2 osnovice 1.000,00 30 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 35 3 osnovice 1.500,00 40 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 45 5 osnovica 4.500,00 2.500,00

Službenici i namještenici u javnim službama 2013. osnovica: 500,00 kn 500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00 1.250,00 1.500,00 2.000,00 2.500,00

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada: TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak (za boravak na terenu duže od 30 dana) Naknada za odvojeni život od obitelji

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno 1.000,00 mjesečno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 79/13), poslodavac može neoporezivo isplatiti dnevnice za službeni put u inozemstvo do propisanih iznosa. Pregled neoporezivih svota dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo odnosi se na sve prave i izičke osobe, proračunske korisnike i nepro itne organizacije, odnosno sve osobe, koje ostvaruju pravo na nadoknadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, a objavljen je u Dodatku uz broj 9/2013.

3. Plaće 3.1. Doprinosi 3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2013. godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može biti manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013. godine iznosi 2.984,78 kn. Najniža mjesečna osnovica Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračunati na iznos najniže mjesečne osnovice koja za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2013. godinu; NN, br. 132/12.) Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.202,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate 113


TIM4PIN INFO bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

3.1.4. Obračun i plaćanje doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu nakon ulaska u EU

Najviša godišnja osnovica

Ako je radnik upućen (na službeni put, službeni boravak ili izaslan) u državu članicu Europskog gospodarskog prostora i Švicarske od 1. 7. 2013. godine, ne obračunava se posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (Pravilnik o doprinosima; NN, br. 2/09 – 86/13).

Najviša godišnja osnovica iznosi 566.424,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

20% 15% 5%

3.1.3. Stope doprinosa na plaću Tablica 6. Doprinosi na plaću • • •

Doprinosi na plaću za zdravstveno osiguranje 13% za zaštitu zdravlja na radu 0,5% (ili 1,6 + 0,1%)* za zapošljavanje i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba 1,7% (ili 1,6 + s invaliditetom 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%. Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 7. Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

4,86% 7,84% 11,28% 17,58%

114

Stope doprinosa za radnike u I. stupu 3,61% 5,83% 8,39% 13,07%

Stope doprinosa za radnike u II. stupu 1,25% 2,01% 2,89% 4,51%

Zdravstvena zaštita za vrijeme boravka u tim zemljama će se ostvariti na temelju izdane Europske kartice zdravstvenog osiguranja, koju osiguranik pribavlja prije odlaska u zemlje EU. Europsku karticu zdravstvenog osiguranja izdaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na zahtjev osiguranika. Kartica se može zatražiti i preuzeti u regionalnom uredu ili u područnim službama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili internetskom aplikacijom, na internetskoj stranici: www.hzzo.hr. Ako je radnik upućen (na službeni put, službeni boravak ili izaslan) u treće zemlje i dalje treba obračunavati poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, kao i do sada, na sljedeći način: • Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u treće zemlje. Temeljem odredbi članka 7., točke 39. Zakona od doprinosima (NN, br. 84/08. – 144/12.) službeni put u inozemstvo jest boravak osiguranika u inozemstvu po nalogu poslodavca ili isplatitelja primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, ili po potrebi samostalne djelatnosti, u trajanju do 30 dana neprekidno. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima, ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno, za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu. Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu (treće zemlje)

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 98,34 91,78 88,82 19,67 18,36 17,76 TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


TIM4PIN INFO Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesec, za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160* poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD. • Ako radnik boravi službeno u inozemstvu (treće zemlje) dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10% na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20%.

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08., 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima). Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle: a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu, b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

Prvo dijete

0,50

1.100

Drugo dijete

0,70

1.540

Treće dijete

1,00

2.200

Četvrto dijete

1,40

3.080

Peto dijete

1,90

4.180

Šesto dijete

2,50

5.500

Sedmo dijete

3,20

7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30

660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00

2.200

-

Visina mirovine, a najviše 3.400 (najmanja 2.200)

I. skupina

3.840

II. skupina

3.200

III. skupina

2.400

Umirovljenici područja posebne državne skrbi

Područje posebne državne skrbi Brdsko-planinska područja

Napomene: Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje. Kod mjesečnog obračuna plaće za osobe s prebivalištem na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području primjenjuje se osnovni osobni odbitak, a povećani osobni odbici propisani za navedena područja ostvaruju se podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.

3.3. Stope poreza na dohodak Tablica 10. Pregled stopa poreza na dohodak

3.2. Osobni odbici

Stopa

Tablica 9. Pregled osobnih odbitaka

12%

Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka Mjesečno od 1.3.

Osnovni osobni odbitak

1,00

2.200

Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50

1.100

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

2.400

25% 40%

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika od 79.200 kn (razlika od 2.200 do 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

www.tim4pin.hr 115


TIM4PIN INFO Tablica 11. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz i na plaće i naknade plaće R. br.

Vrste dohotka

1

2 Plaće za redovni i prekovremeni rad Plaće HRVI² Plaća upućenih na rad u inozemstvo Plaće – prvo zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni dopust Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (s evidentiranim stažom osiguranja)

1. 2. 3. 4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

116

DopriUku- Posebni nosi iz Doprinosi na plaću za pno dopriPorez plaće za dopr. nos za i Mirovin. Osn. Zaštitu Zapona zdr. prirez osigura- zdr. na šlj. plaću osig. nje osig. radu 3 4 5 6 7 8=5+6+7 9 da

20%

13% 0,50% 1,70%¹ 15,20%

_

da

20%

13% O,50%

1,70% 15,20%

-

da

20%

13% 0,50%

1,70% 15.20%

10%³

da

20%

da

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

-

da

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

-

-

-

-

-

-

_________________________________________________ ¹Obveza uplate i visina doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.2. ²Obračunati porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti. ³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.3. ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.4. ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn.

3.4. Preračunavanje neto iznosa plaće u bruto plaću Preračunavanje neto plaće u bruto iznos može se izvršiti primjenom jedne od formula, koje su prikazane u nastavku. Pri tome treba voditi računa da se odabere odgovarajuća formula, ovisno o: • neto iznosu plaće, • iznosu osobnog odbitka (osnovni osobni odbitak uvećan za uzdržavane članove), • stopi prireza, te • najvišoj osnovici za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Formule za preračunavanje ne

-

da

20%

ne

-

ne

-

-

-

13% 0,50%

-

-

-

-

-

-

1,70% 15,20%

-

-

-

-

-

-

-

-

Značenje simbola: BTO – bruto plaća (neto + mirovinski doprinos + porez na dohodak) NTO – neto plaća Dop – stopa doprinosa iz plaće (20% mirovinski I. i II. stup) Pr –

stopa prireza

Oo –

iznos osobnog odbitka

1. bez poreza Kriterij za izbor formule: NTO=<Oo ne

20% na osnovicu⁵

-

-

-

-

-

Formula: 100 x NTO BT = --------------100 - Dop

ne

20% na 13% osnovicu⁵

0,5%

-

13,50% na osnovicu⁵

2. porez 12% -

Kriterij za izbor formule: NTO>Oo NTO =<Oo + 1936 – 2,64 x Pr TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


TIM4PIN INFO Formula: 10000 x NTO –Oo x 12 x (100 +Pr) BTO = ------------------------------------------7040 – 9,6 x Pr

3. Porez 12% i 25% Kriterij za izbor formule: NTO>Oo + 1936 -2,64 x Pr NTO =<Oo + 6886 – 19,14 x Pr Formula: 2000 x NTO – (100 +Pr) x (5720 + 5 x Oo) BTO = -----------------------------------------------------4 x (300 – Pr)

3.5. Koe icijenti za preračunavanje neto u bruto dohodak od nesamostalnog rada (plaće) bez utjecaja osobnog odbitka Tablica 12. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka Stopa prireza

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20% Stopa poreza 12 %

25%

40%

0,00

1,420455

1,666667

2,083333

1,00

1,422394

1,672241

2,097315

2,00

1,424339

1,677852

2,111486

3,00

1,426289

1,683502

2,125850

4. porez 12%, 25% i 40%

4,00

1,428245

1,689189

2,140411

Kriterij za izbor formule:

5,00

1,430206

1,694915

2,155172

6,00

1,432172

1,700680

2,170139

6,25

1,432665

1,702128

2,173913

6,50

1,433158

1,703578

2,177700

7,00

1,434144

1,706485

2,185315

7,50

1,435132

1,709402

2,192982

8,00

1,436121

1,712329

2,200704

9,00

1,438104

1,718213

2,216312

10,00

1,440092

1.724138

2,232143

12,00

1,444085

1,736111

2,264493

13,00

1,446090

1,742160

2,281022

15,00

1,450116

1,754386

2,314815

18,00

1,456198

1,773050

2,367424

NTO>Oo +6886 -19,4 x Pr 37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo) NTO < -------------------------------------------------------10000 Formula: 10000 x NTO – (100 + Pr) x (160600 +40 x Oo) BTO = -------------------------------------------------------4800 – 32 x Pr

5. porez 12%, 25% i 40% (ograničenje doprinosa – najviša mjesečna osnovica 47.202,00 kn) Kriterij za izbor formule: NTO < Oo + 6886 – 19,14 x Pr 37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo) NTO > -------------------------------------------------------10000 Formula:

3.6. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika – za pravne osobe (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini; NN, br. 2/2013. i 68/13.).

10000 x NTO – (100 + Pr) x x (160600 +40 x Oo) BTO = 9440,4 + ----------------------------------------------40 x (150 – Pr)

Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kontrukcije računa za platne transakcije, pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja.

Napomena: Primjeri izračuna prikazani su u Dodatku uz broj 9/2013.

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

117


TIM4PIN INFO Tablica 13. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe Broj i naziv uplatnog računa/IBAN Poziv na broj konstrukcija računa Doprinos za 1001005-1863000160 68 zdravstveno HR1210010051863000160 8400-OIB-oznaka osiguranja Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) Doprinos za 1001005-1863000160 68 HR1210010051863000160 8559-OIBzdravstveno osiguranje zaštite Državni proračun RH oznaka R-Sm zdravlja na radu (može i ne mora - 4 znamenke) Doprinos za 1001005-1863000160 68 mirovinsko HR1210010051863000160 8109-OIB-oznaka osiguranje (I. stup) Državni proračun RH R-Sm (4 znamenke) 1001005-1863000160 68 Dodatni doprinos za mirovinsko HR1210010051863000160 8150-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm osiguranje – za (4 znamenke) osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za 1001005-1700036001 68 mirovinsko HR7610010051700036001 2003-OIB-oznaka osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko R-Sm individualne osiguranje na (4 znamenke) kapitalizirane temelju individualne štednje – za kapitalizirane štednje osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup) Dodatni doprinos 1001005-1700036001 68 za mirovinsko HR7610010051700035001 2020-OIB-oznaka osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko R-Sm kapitalizirane osiguranje na (4 znamenke) štednje – za temelju individualne osiguranike, kojima kapitalizirane štednje se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za 1001005-1863000160 68 zapošljavanje HR1210010051863000160 8702-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) Poseban doprinos za 1001005-1863000160 68 zapošljavanje osoba HR1210010051863000160 8729-OIB-oznaka s invaliditetom Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) Naziv doprinosa/ poreza

118

Porez i prirez Račun grada/općine na dohodak od prema prebivalištu nesamostalnog rada posloprimca, npr. za Zagreb: 1001005-1713312009 HR1110010051713312009

68 1406-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

3.7. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2013. godinu Tablica 14. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto Propis osnovica Državni 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za službenici i obračun plaće za državne namještenici službenike i namještenike (NN, br. 40/09.) Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.) Državni 4.491,236 kn Odluka o visini osnovice dužnosnici za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine Suci i drugi 4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih nositelji pravosudnih dužnosnika (NN, pravosudnih br. 25/13.), primjenjuje se od 1. dužnosti ožujka 2013. godine

3.8. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći. Do 31. svibnja 2013. godine minimalna plaća utvrđivala se prema Zakonu o minimalnoj plaći objavljenom u Narodnim novinama, br. 67/08. Novi Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/13. Tablica 15. Iznos minimalne plaće za razdoblje Bruto iznos za puno radno od 1.6.2011. od 1.6.2012. od 1.6.2013. vrijeme do 31.5.2012. do 31.5.2013. do31.12.2013. Iznos minimalne 2.814,00 2.814,00 2.984,78 plaće Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13.), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08. – ispr., 34/11. I 54/13.) u tablici 16. dajemo pregled TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


TIM4PIN INFO osnovica i naknada po vrstama bolovanja i isplatiteljima kada su zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja. Tablica 16. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i isplatiteljima

r. b.

Slučajevi bolovanja

1

2

1. Privremena nesposobnost za rad zbog bolesti – od 43. dana odnosno od 8. dana za invalide rada

Osnovica za naknadu Visina Isplaćene Isplaćuje/ naknade kod Isplaćena barem na teret jedna ili niti isplata prema dvije ili stupcu 4 jedna plaća više plaća 3 4 5 6 Prosječna Isplaćuje isplaćena poslodavac plaća u na teret prethodnih HZZO-a 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70%/80%¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

9. Roditeljski dopust: od 6 mjeseci do 1 godine Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenosti (30 mjeseci) 11. Prenatalni pregled (slobodan dan)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

Isplaćuje HZZO na teret proračuna Poslodavac na svoj teret

-

-

100% osnovice, ali ne više od 80% proračunske osnovice =2.660,80 50% proračunske osnovice = 1.663,00

-

-

Ne više od 50% proračunske osnovice = 1.663,00

Redovna plaća

100%

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70%/80%/od osnovice, ne više od 4.257,28

¹Naknada u visini od 80% isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

100% od osnovice, ne više od 4.257,28

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

Prosječna Isplaćuje isplaćena poslodavac plaća u na teret prethodnih HZZO-a 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

Prosječna Isplaćuje isplaćena poslodavac plaća u na teret prethodnih HZZO-a 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti – od prvog dana 5. Kada je radnik određen za pratitelja bolesnika 6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana 7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

²Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno, naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice

70% - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja, 80% - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci,

100% od osnovice, bez ograničenja

70% od osnovice, ne više od 4.257,28

50% zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine, Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine Ako nije ispunjen uvjet: 25% proračunske osnovice (831,50) za cijelo vrijeme trajanja bolovanja.

5. Ovrhe Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

100% od osnovice, ne više od 4.257,28

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

100% od osnovice, ne više od 4.257,28

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

-

8. Rodiljni dopust, do 6 mjeseci djetetova Isplaćuje života² – od prvog HZZO na dana svoj teret

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

100% od osnovice, bez ograničenja

5.1. Izuzeća od ovrhe prema članu 172. Ovršnog zakona Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12. i 25/13.) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta: • primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smrti davatelja uzdržavanja; • primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju; 119


TIM4PIN INFO • primanja po osnovi socijalne skrbi; • primanja po osnovi privremene nezaposlenosti; • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno; • primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima; • primanja po osnovi odličja i priznanja; • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno; • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

5.2. Novo izuzeće od ovrhe od 1. srpnja 2013. godine na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (posebni propis) Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13.), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., de inira sljedeća izuzeća od ovrhe: • naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad, zbog korištenja zdravstvene zaštite; • novčana naknada zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja; • naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja; • naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvjetima uvrđenim općim aktima Zavoda za zdravstveno osiguranje; • novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda za zdravstveno osiguranje. Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, sukladno članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, uplaćuju se na poseban (zaštićeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, čime dolazi u opasnost, da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blokadi te se preporučuje otvaranje zaštićenog računa.

5.3. Ovrha na plaći i iznos plaće, koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom prema članku 173. Ovršnog zakona Ovršni zakon (NN, br. 112/12. I 25/13.) de inira provođenje ovrhe nad plaćom, kad je riječ o ovrsi nad 120

plaćom, zbog nepravodobnog plaćanja temeljem dužničko-vjerovničkog odnosa. Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH, te o predmetu ovrhe (čl. 173. Ovršnog zakona). U članku 173., stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de inirana je kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom, u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako se utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje i u slijedećoj godini. U Narodnim novinama, br. 128/12, taj je podatak objavljen i iznosi 5.464,00 kn, te se primjenjuje u 2013. godini. • Ograničenja ovrhe, kada je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.464,00 kn U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće, koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn. U slučaju provedbe ovrhe na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.732,00 kn. Ako se provodi ovrha na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn. • Ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn Ako ovršenik prima plaću, koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. U slučaju kada radnik prima plaću, koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr., neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kn. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe. U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kn mogao biti uplaćen na zaštićeni račun. Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržaTIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


TIM4PIN INFO vanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos, koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kn. Za razliku od Ovršnog zakona, Opći porezni zakon koji se primjenjuje u slučaju ovrhe na plaći, kada radnik kao ovršenik nije pravodobno podmirivao svoje dospjele obveze po osnovi javnih davanja, de inira se da u postupku ovrhe ne mogu plijeniti sljedeće ovršenikove tražbine: po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH, utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći. Prema tome, ako radnik prima neto plaću, primjerice u svoti od 6.800,00 kn, tada mu se prema Općem poreznom zakonu može plijeniti ukupno 3.815,22 kn (6.800,00 - 2.984,78).

6. Drugi dohodak Druge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupina: 1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem studentskih i učeničkih udruga. Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Poreznoj upravi sljedeća izvješća o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosima za obvezna osiguranja: • Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec • Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu

6.1. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Tablica 17. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Drugi dohodak za Drugi koji ne postoji dohodak* obveza Doprinos doprinosa** za MIOStopa Paušalni 20% prireza izdaci-ne Stopa Doprinos za poreza MIO-ne 25% Stopa poreza 25% 1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

3 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

Autorski honorar Paušalni izdaci 30% Stopa poreza 25%

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge*** Neoporezivi dio - 25% Paušalni izdaci - 30% Stopa poreza 25%

4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.), isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%. ** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr. *** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije (navedene u Dodatku uz broj 9/2013.)

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pratiti na internetskim stranicama:

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

121


TIM4PIN INFO 6.2. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak Tablica 18. Pregled uplatnih računa za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup) Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup)

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj* računa 1001005-1863000160 68 8664-OIB HR1210010051863000160 -oznaka R-Sm Državni proračun RH (može i ne mora-4 znamenke) 1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

68 8290-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1700036001 HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2194-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Račun grada/općine prema Poziv na broj** prebivalištu primatelja dohotka 68 1457 – OIB Članovi skupština, nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija 68 1457 – OIB Suci porotnici 68 1813 – OIB Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne i lokalne vlasti koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno 68 1465 – OIB Autorske naknade 68 1830 – OIB Umjetničke autorske naknade Primici sportaša koji po toj osnovi nisu osigurani 68 1813 – OIB (amateri) 68 1848 – OIB Primici sportaša koji su osigurani po toj osnovi 68 1813 – OIB Nagrade sportskim sucima i delegatima prema posebnim kriterijima 68 1813 – OIB Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata 68 1813 – OIB Primici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata 68 1813 – OIB Primici novinara koji nisu osigurani po toj osnovi (osim autorskih naknada) 68 1848 – OIB Primici novinara koji su osigurani po toj osnovi (osim autoskih naknada) 68 1821 – OIB Naknade za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika iznad 50.000,00 kuna godišnje 68 1821 – OIB Naknade za praktični rad studenata i učenika 68 1821 – OIB Stipendije iznad 1.600,00 kuna 68 1821 – OIB Primici u naravi za osobe koje nisu u radnom odnosu Porez i prirez

* upisuje se OIB isplatitelja ** upisuje se OIB primatelja

122

7. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka izičkim osobama Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13.), koji se primjenjuje od 5. srpnja 2013. Izmijenjene su odredbe članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 61/12). Navedeni članak de inira koji se primici izičkim osobama: • obvezno moraju isplatiti na žiro-račun, • mogu isplatiti na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu isplatiti u gotovu novcu), te • koji se primici mogu isplatiti i u gotovu novcu. Tablica 19. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiro-račun Oporezivi primici 1. Primici od samostalne djelatnosti (tj. primici koji se isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrenicima, koji su obveznici poreza na dohodak) 2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 20.) 3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Primici koji se ne smatraju dohotkom Primitak po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe

Tablica 20. Primici koji se mogu isplatiti na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu isplatiti u gotovu novcu) Primici koji se ne smatraju dohotkom Primici po osnovi Primici od otuđenja inancijske imovine, nesamostalnog rada (plaća), osim ako to nije djelatnost mirovina koje se izičke osobe mogu isplatiti u gotovu novcu Primici od Naknada za otkup kapitala sekundarnih sirovina, koja se smatra osobnom imovinom, a iznad je 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju Primici od osiguranja Oporezivi primici

1.

2.

3.

Neoporezivi primici Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kuna godišnje

Stipendije učenicima i studentima, koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kuna mjesečno

Stipendije do 4.000,00 kuna mjesečno, ako se dodjeljuju studentima izabranim na javnim natječajima za izvrsna postignuća u znanju i ocjenama na sveučilištu

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


TIM4PIN INFO 4.

Stipendije studentima izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog; osim troškova školarine koje se isplaćuju na račun visokog učilišta) Sportske stipendije, do 1.600,00 kuna mjesečno Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kuna mjesečno Primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kuna godišnje

5. 6. 7.

Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od kapitala i primici od osiguranja od 5. srpnja ove godine, ne mogu se više isplaćivati u gotovu novcu, već se moraju isplatiti na tekući ili žiro-račun izičke osobe.

3.

Primici koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, uz uvjet da ovi primici ne prelaze 11.000,00 kuna godišnje kod jednog isplatitelja (drugi dohodak)

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog Državne nagrade i nagrade jedinica lokalne rada i naukovanja do iznosa od 1.600,00 i područne (regionalne) kuna mjesečno samouprave te novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, odnosno za osvojenu medalju na svjetskim i europskim prvenstvima

4.

Naknade za rad u vezi s izborom na temelju posebnog zakona, do 1.600,00 kuna po održanom izboru (drugi dohodak)

Izravne uplate premija osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine i uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente

5.

Primici koji se isplaćuju Naknade štete, zbog posljedica nesreće u skladu s posebnim na radu koja se, uz ispunjavanje propisapropisima nih uvjeta, isplaćuje neoporezivo

6.

Nasljedstva i darovi

7.

Potpore zbog uništenja i Primici radnika i osoba koje obavljaju oštećenja imovine zbog samostalnu djelatnost po osnovi naknada, ratnih događaja nagrada i potpora, a koji se uz ispunjavanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu isplatiti neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnosti, u slučaju smrti radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina starosti, božićnica, regres za godišnji odmor.

8.

Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju – mora se isplatiti na tekući račun)

9.

Odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću

10.

Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima

11.

Novčani dodaci uz mirovinu te potpore djeci u slučaju smrti roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Neoporezivi iznosi stipendija za redovno školovanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih stipendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi naknada za rad učenika i studenata, putem ovlaštenih posrednika mogu se od 5. srpnja ove godine isplaćivati na tekući račun. Ovi su se primici do tada obvezno morali isplaćivati na žiro-račun izičkih osoba. Tablica 21. Primici koji se mogu isplatiti u gotovu novcu Oporezivi primici

Primici koji se ne smatraju dohotkom

Neoporezivi primici

1.

Mirovine

Primici od kamata na štednju i kamata po vrijednosnim papirima

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaštite

2.

Nagrade koje se isplaćuju nerezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak)

Obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja po posebnim propisima

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, koja se isplaćuje na teret sredstava obveznih osiguranja (npr, bolovanje na teret HZZO-a i proračuna, rodiljne, roditeljske i posvojiteljske naknade)

TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.

Nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama

123


TIM4PIN INFO Primici koji se mogu isplatiti u gotovu novcu izičkim osobama (tablica 20.), ako se isplaćuju iz proračuna, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se isplaćivati na račun kod banke.

Ostali odnosi

8. Ostale obavijesti Tablica 22. Prosječne plaće po zaposlenom u prav nim osobama Republike Hrvatske Prosječna plaća bruto neto 7.867,00 5.464,00

Razdoblje siječanj – kolovoz 2012. (NN, br. 128/12.) siječanj – prosinac 2012. (NN, br. 32/13.)

7.875,00 5.478,00

Tablica 23. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 184 160

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 176 168 184 168 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 24. Blagdani u listopadu i studenome 2013. Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96 - 130/11) blagdani u listopadu i studenome ove godine su: 8. listopada (utorak) 1. studenog (petak)

Dan neovisnosti Svi sveti

Tablica 25. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 09. 1996. do 29. 06. 2013. Razdoblje

Subjekti

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Godišnja stopa 18%

Svi subjekti 1. 7. 2002. – 31. 12. 2007.

124

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba 1. 1. 2008. – javnog prava 30. 6. 2011.

15%

Propis Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96) Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02 i 153/04)

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba 1. 7. 2011. – javnog prava 29. 6. 2013. Ostali odnosi

17%¹

14%

15%²

12%

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11) Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i 83/13,)

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 21% godišnje. ² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 18% godišnje.

Tablica 26. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 06. 2013. Razdoblje

Subjekti

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013. Trgovački ugovori od 30.6.2013. i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između tih osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30.6.2013. Ostali odnosi

Godišnja stopa

Propis

12,40%²

Zakon o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12., 144/12. i 81/13.) i objava HNB-a o visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne inancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13.)

15%

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

12%

Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

¹Prema čl. 3., t. 16. Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu. ²Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovoriti drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (trenutno 12,40%). TIM4PIN MAGAZIN 10/2013.


Ne propustite seminare u listopadu i studenome!

 



U Zagrebu, 23. - 25. listopad, hotel Palace, s poÄ?etkom u 9.30 sati     ! %! ! 1 ! +"!& ! +  !   ! 2

 00+/.+  !   ! "    01+,03+/.+   $ !! "  " 



STUDENI  /2+,/3+//+  !   ! " !"  0.+//+ ' !   1 %!/$ !  2+  $&# +"   !   !  "!& !   0/+//+   ! -" & +!$+ !'$    !   ,  ' !,  ! "!& !   04+//+   " 5346. ,  !   !   73.333+33  ,  !  05+//+   !     ,  ! &    1! " $&#' ! 2,     ! ,"!& !  !  !! "    06+//+   !  %! ! ,       $ " ,' !   1  !  %!0 $ !    2, ! " &    !  !  !  -!$%& !!  $!&"#'  --$%& !(%$(( *         



organiziraju

Ĺ KOLU RAÄ&#x152;UNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

LISTOPAD 0/+/.+

TIM4PIN â&#x20AC;&#x201C; Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

U Republici Hrvatskoj djeluje oko 60.000 organizacija razliÄ?itih pravnih oblika koje primjenjuju raÄ?unovodstvo nepro itnih organizacija. Od toga, znaÄ?ajan broj ima obvezu voÄ&#x2018;enja dvojnog knjigovodstva i inancijskog izvjeĹĄtavanja. VoÄ&#x2018;enje poslovnih knjiga i izradu inancijskih izvjeĹĄtaja organizacije nerijetko povjeravaju knjigovodstvenim servisima. Osobe koje volonterski ili profesionalno vode poslovanje tih organizacija Ä?esto su nedovoljno upoznate sa utjecajem raÄ?unovodstvenih, inancijskih i poreznih propisa na poslovanje. Ova znanja neophodna su za upravljanje, planiranje aktivnosti, praÄ&#x2021;enju inancijske e ikasnosti i zakonitosti, razumijevanju inancijskih izvjeĹĄtaja i izradi poreznih prijava. Na seminaru Ä&#x2021;ete saznati ĹĄto donosi novi Zakon o raÄ?unovodstvu i inancijskom poslovanju neproitnih organizacija. Cilj programa je upoznati i usavrĹĄiti polaznike s ekonomskim i inancijskim kategorijama u poslovanju nepro itnih organizacija, raÄ?unovodstvenim praÄ&#x2021;enjem poslovanja, inancijskim izvjeĹĄtavanjem, inancijskim upravljanjem i planiranjem. Namjena ĹĄkole: RaÄ?unovoÄ&#x2018;ama nepro itnih organizacija, tajnicima, predsjednicima ili Ä?lanovima uprave nepro itnih organizacija, raÄ?unovodstvenim servisima. PredavaÄ?i: TIM4PIN savjetnici i struÄ?njaci iz nadleĹžnih institucija Trajanje ĹĄkole: 25 sati/3 dana/9,30-16,30 Cijena: 2.625,00 kn (s ukljuÄ?enim PDV-om i literaturom) Sudionici po zavrĹĄetku ĹĄkole dobivaju uvjerenje o pohaÄ&#x2018;anju programa struÄ?nog usavrĹĄavanja. Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-39, model 00. Prijaviti se moĹžete : - putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr - on-line: www.tim4pin.hr - faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Programski sadrĹžaj 1. ObiljeĹžja, vrste i pravno-organizacijski oblici nepro itnih organizacija 2. Promjene u zakonodavnom okviru stupanjem na snagu novog Zakona o raÄ?unovodstvu i inancijskom poslovanju nepro itnih organizacija i ĹĄto nam one donose 3. Financijsko upravljanje u nepro itnim organizacijama 4. Osnovna obiljeĹžja i naÄ?ela raÄ?unovodstva nepro itnih organizacija â&#x20AC;&#x201C; instrumenti i regulatorni okvir 5. Priznavanje i mjerenje imovine nepro itne organizacije 6. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda nepro itne organizacije 7. Povezanost meÄ&#x2018;u ekonomskim kategorijama 8. SadrĹžaj i proces inancijskog upravljanja, programi i aktivnosti nepro itnih organizacija, izrada operativnog i inancijskog plana â&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 9. Plan prihoda i rashoda prema ekonomskoj, funkcionalnoj i drugim klasi ikacijama, planiranje novÄ?anih tokova â&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 10. RaÄ?unovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashodaâ&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 11. RaÄ?unovodstveno evidentiranje reciproÄ?nih i nereciproÄ?nih prihoda, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine i ostalih prihodaâ&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 12. RaÄ?unovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda â&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 13. Vlastiti izvori od osnivaÄ?a, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilanÄ?ni zapisi â&#x20AC;&#x201C; praktiÄ?ni primjeri 14. Financijski izvjeĹĄtaji â&#x20AC;&#x201C; naÄ?ela i redoslijed sastavljanja. RaÄ?un prihoda i rashoda. Bilanca. BiljeĹĄke uz inancijske izvjeĹĄtaje. Povezanost inancijskog izvjeĹĄÄ&#x2021;ivanja i inancijskog plana. 15. Porezni poloĹžaj nepro itnih organizacija â&#x20AC;&#x201C; PDV, porez na dobit i porezni aspekti subjekata povezanih sa nepro itnim organizacijama


Informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o proračunu je

www.spi.hr

SPI/LOKALNA RIZNICA ...Zakon o proračunu svojim odredbama još od 2003. godine postavlja zahtjev da se na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razvijaju sustavi riznica uspostavljanjem jedinstvenog računa riznice te uvođenjem mehanizama praćenja i upravljanja prihodima i rashodima na razini općine, grada, županije i njihovih proračunskih korisnika. Tako je člankom 60. utvrđeno da proračunski korisnici imaju samo jedan račun koji je sastavni dio jedinstvenog računa riznice. Isto tako bi se u skladu sa člankom 48. i 51. svi prihodi proračunskih korisnika trebali uplaćivati na račun riznice...

TIM4PIN MAGAZIN • listopad • 2013.

SPI/Lokalna riznica je jedinstveni informacijski sustav koji povezuje korisnika s nadležnim proračunom te omogućava što jednostavniju, bržu i kvalitetniju suradnju, što potvrđuju i naši zadovoljni korisnici među kojima je 5 županija, 24 grada te preko 380 proračunskih korisnika.

U zadnje 2 godine implementirano 11 lokalnih riznica!

Pravna zašƟta i javna nabava

10 broj listopad  
Advertisement