Issuu on Google+

Dragi MihaljevËani i SvetomarπËani! Pred vama je prvi broj naπih malih novina. Prvi broj opÊinskog glasila kojim vas, izmeu ostalog, æelimo ukratko informirati πto radimo i kako gospodarimo sredstvima svih nas koja se skupljaju u naπu opÊinsku kasu. Ideja o osnivanju opÊinskih novina postoji joπ od 1997. godine (to je godina naπeg izdvajanja iz OpÊine Kotoriba), ali tek smo je sada ostvarili. Moram reÊi da sam veoma zadovoljna zbog toga. Zahvalna sam mladim profesoricama - Andrijani Kos i Ani MaËek i svom kolegi Mladenu GrubiÊu kojeg sam zamolila da im svojim novinarskim iskustvom bude od pomoÊi. Vjerovala sam da mladost svojim idejama i entuzijazmom (upravo to imaju naπe urednice) moæe u tome uspjeti. Sigurna sam da se slaæete sa mnom. U prvom broju nastojali smo predstaviti OpÊinu i Æupu brojkama, ali i prikazom rada

opÊinskih tijela, ustanova i udruga. Osvrnuli smo se na glavne investicije u ovoj godini, kao i na planove za godine koje dolaze. Æelja nam je da Donji Mihaljevec i Sveta Marija budu lijepo ureena naselja u kojima Êe se ugodno osjeÊati njihovi mjeπtani, ali i oni koji dolaze povremeno. Æelimo da mladi pronau dovoljno razloga da ostanu. Æelimo da se stari ne osjeÊaju beskorisno i napuπteno. Imamo lijepe kuÊe, uredne ulice, prekrasne parkove. . . Voljela bih nas potraæimo ono πto je dobro. pe, a Svetomarskom ljisteku æeSvim stanovnicima naπe op- lim joπ mnogo brojeva! da se viπe meusobno poπtuMarija FranËiÊ, predsjednica jemo te da u svakome od Êine Ëestitam Dan OpÊine i Æu- OpÊinskog vijeÊa OpÊine Sveta Marija

OP∆ENITO O OP∆INI SVETA MARIJA la Sveta Marija s PodruËnom πkolom Donji Mihaljevec koju pohaa 244 uËenika. U OpÊini djeluje 18 udruga - od dobrovoljnih vatrogasnih druπtava, preko sportskih udruga, udruga dragovoljaca Domovinskog rata, udruga umirovljenika do kulturno-umjetniËkog druπtva. Sjediπte OpÊine Sveta Mari-

ja je u naselju Sveta Marija, na adresi Trg bana JelaËiÊa 1. OpÊina Sveta Marija postoji od 1997. godine, nakon πto se odvojila od OpÊine Kotoriba. U OpÊini su profesionalno zaposlena 2 djelatnika (komunalni radnik i tajnik), dok se duænost predsjednika OpÊinskog vijeÊa obavlja uz mjeseËnu naknadu.

PROGRAM PROSLAVE DANA OP∆INE SVETA MARIJA ©portsko ribolovno druπtvo “Klen” Sveta Marija 1. 8. - Kup Svete Marije - Natjecanje u lovu ribe udicom na plovak 8. 8. - Kup OpÊine izmeu ©RD “Klen” i ©RD “Drava” OpÊina Sveta Marija smjeπtena je u istoËnom, nizinskom dijelu Meimurske æupanije, a prostire se na povrπini od 23,40 km2 πto je 3,21% ukupnog prostora Meimurske æupanije. Prema najnovijem popisu iz 2001. godine u OpÊini Sveta Marija æivi 2433 stanovnika, od Ëega u naselju Donji Mihaljevec 743, a u naselju Sveta Marija 1690 stanovnika. Broj stanovnika OpÊine Ëini 2,05% ukupnog stanovniπtva Meimurske æupanije. Od ukupnog broja, radno sposobnih je 1449, a zaposlenih 1.202, iz Ëega proizlazi da je nezaposle-

no 17% radno sposobnog stanovniπtva. Od gospodarskih subjekata na podruËju OpÊine Sveta Marija djeluje 40-tak poduzeÊa i obrtniËkih radnji razliËitog profila djelatnosti od trgovine, usluænih djelatnosti do preraivaËkih i proizvodnih djelatnosti. Vaæna djelatnost je i poljoprivreda jer osim pogona rasadnika voÊaka i vinove loze firme “Agromeimurje” d.d. »akovec u OpÊini djeluju joπ dva privatna rasadnika te Ëetiri proizvoaËa voÊa. Na podruËju OpÊine Sveta Marija nalaze se i Osnovna πko-

NK “Mladost” Sveta Marija 6. 8. - 15. 8. - Malonogometni noÊni turnir

NK “Mladost” i Druπtvo æena “Amalija Kranjec” 6. 8. - Otvorenje rukometnog igraliπta

DVD Sveta Marija 8. 8. - Natjecanje s ruËnim vatrogasnim πtrcaljkama Tenis klub 13. 8. i 14. 8. - Otvoreno prvenstvo Svete Marije u tenisu

SveËana sjednica OpÊinskog vijeÊa 12. 8. u 17,00 sati

14. 8. OTVORENJE PROSTORIJA CARITASA I SANITARNIH OBJEKATA NA ÆUPNOM DVORU


AKTUALNO • AKTUALNO • AKTUALNO

ProraËun Prihodi ProraËuna OpÊine Sveta Marija za 2004. godinu predvieni su u iznosu od 2.011.000 kuna, od Ëega je od poreznih prihoda predvieno 656.000 kuna, od pomoÊi iz dræavnog i æupanijskog proraËuna 340.000 kuna, prihoda od zakupa, koncesije i hidrorente 404.000 kuna, te od grobne naknade, komunalne naknade, komunalnog doprinosa i ostalih prihoda 363.000 kuna. Kapitalni prihodi OpÊine predvieni su u ukupnom iznosu od 245.000 kn, a odnose se na prihode od prodaje parcela u gospodarskoj zoni i od prodanih stanova bivπe OpÊine »akovec. Rashodi ProraËuna predvieni su u istom iznosu kao i prihodi, tj. 2.011.000 kn, od Ëega na materijalne troπkove (sluæbena putovanja, uredski materijal, energiju, usluge telefona i poπte, promidæbe i informiranja) otpada 150.000 kn, na usluge tekuÊeg i investicijskog odræavanja domova kulture, groblja i javne rasvjete 417.000 kn, komunalne usluge (voda, slivna naknada, sanacija smetliπta, deratizacija, odræavanje prometnica, ËiπÊenje snijega) 104.000 kn, intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, prostorni plan, dræavna izmjera) 156.000 kn, ostale nespomenute rashode poslovanja (naknade Ëlanovima OpÊinskog vijeÊa, osiguranje imovine, reprezentacija) 61.000 kn, stipendije 9.000 kn, donacije vrtiÊu, πkoli i udrugama 396.000 kn. Za nabavu dugotrajne imovine predvieno je 571.000 kn, od Ëega je najviπe novca predvieno za izgradnju energetskih postrojenja u gospodarskoj zoni (200.000 kn), izgradnju i opremanje trænice (186.000 kn), za pjeπaËke staze i poljske puteve 88.000 kn te za kupnju zemljiπta 82.000 kn. Jedna od najznaËajnijih investicija ove godine, uz opremanje gospodarske zone infrastrukturom, daljnja je obnova Doma kulture u Svetoj Mariji koju veÊ treÊe godine financijski prati i Ministarstvo kulture RH. Dosad je Ministarstvo kulture u taj objekt uloæilo 250.000 kuna - za sanaciju kroviπta i zamjenu stolarije, dok ove godine donacija iznosi 100.000 kuna. Dosad su na Domu kulture obavljeni sljedeÊi radovi: 1. - izgraeni su upojni bunari velikog kapaciteta za potrebe cjelokupnog Doma kulture, kao i za potrebe zakupoprimaca (METSS d.o.o. i Mango) - investicija je iznosila 50.000 kn 2. - izvrπena je zamjena kroviπta (crijepa i letava) te dimnjaka i gromobranskih instalacija, kao i odvodnja oborinskih voda u podzemnu oborinsku kanalizaciju - investicija je iznosila 350.000 kn

2

Sportski æivot u Donjem Mihaljevcu NOGOMET

Ureenje Doma kulture

3. - ugraena je nova stolarija u cijeli objekt (osim prostora u zakupu) u vrijednosti od 206.000 kn. Ove godine u tijeku su radovi na obnovi fasade Doma kulture Ëija je ugovorna vrijednost 80.000 kuna. Ti bi radovi trebali biti zavrπeni do Dana OpÊine ove godine. S obzirom da je veÊ prije 3 godine ishoena lokacijska dozvola za izgradnju trænice sa sjeverne strane Doma kulture, za πto je u proteklim godinama veÊ utroπeno oko 40.000 kn, ove godine se priπlo izvoenju pripremnih i zemljanih radova na izgradnji trænice. Radi se o izgradnji betonskih rubnika i πljunËane podloge za parkiraliπta uz samu trænicu, te zamjeni zemlje πljunËanim materijalom koji Êe biti podloga za asfalt i oploËnike. Istovremeno s ovim radovima, planirano je da se do kraja godine urede sanitarni Ëvorovi kako bi zakupoprimci imali vlastite sanitarne prostore. Napominjemo da sve ove radove izvode domaÊi izvoaËi, koji su na javnim natjeËajima ponudili najpovoljnije cijene radova, a Ëime i oni sami doprinose ljepπem i ureenijem izgledu vlastitog mjesta. Na prijedlog Uprave groblja, a zbog uËestalih prituæbi korisnika groblja, OpÊina je donijela odluku da se pristupi temeljitoj hortikulturnoj obnovi groblja. Shodno tome, raspisan je natjeËaj i prihvaÊena ponuda firme Stella floris d.o.o. »akovec, koja Êe veÊ na jesen obaviti radove na zamjeni sadnica pored staza na groblju te na ulazu u groblje. Ta je firma napravila kompletni projekt za ureenje unutraπnjosti, ali i vanjskog dijela groblja, s tim da Êe se radovi izvoditi u fazama, prema financijskoj moguÊnosti OpÊine (radi se o investiciji veÊoj od 130.000 kn). U Donjem Mihaljevcu je ove godine bilo planirano asfaltiranje ceste prema æeljezniËkoj postaji Donji Mihaljevec, u suradnji sa Æupanijskom upravom za ceste, ali je doπlo do odgode planiranih radova, zbog toga πto je samo manji dio te ceste u rangu lokalne ceste, tj. pod ingerencijom ÆUC-a. Stoga je odlu-

Ëeno da Êe se nastojati preko Æupanije i ÆUC-a intervenirati kod dræavnih sredstava za nerazvrstane ceste, ali i da se ponovno zatraæi od Ministarstva prometa i veza da se trasa ceste od Donjeg Mihaljevca do æeljezniËke postaje Donji Mihaljevec prerangira u lokalnu cestu kako bi onda ÆUC mogao preuzeti veÊinsko financiranje te investicije. Njezina vrijednost bila bi oko 1.000.000 kuna. InaËe, poznato je da je Donji Mihaljevec proπle godine iz sredstava Ministarstva obnove i graditeljstva primio dotaciju u iznosu od 300.000 kuna za asfaltiranje spoja dræavne ceste D-20 i lokalne ceste uz jezero HE Dubrava. Ta je investicija zavrπena, na veliko zadovoljstvo mjeπtana Donjeg Mihaljevca. Njezina financijska vrijednost bila je 330.000 kn.

Planovi OpÊina je u suradnji s Gradom Prelogom, susjednim opÊinama Donja Dubrava, Donji Vidovec i Kotoriba, pokrenula inicijativu oko rjeπavanja pitanja zbrinjavanja otpadnih voda na ovom podruËju. Moramo istaknuti da su se u rjeπavanju ovog pitanja aktivno ukljuËile i Hrvatske vode iz Zagreba i Meimurske vode iz »akovca. Vezano uz lokaciju buduÊeg proËistaËa otpadnih voda u projekt Êe se ukljuËiti i HEP Sjever Varaædin sa svojim sredstvima. Projektna dokumentacija za ovu investiciju, tj. idejni projekt kanalizacije nalazi se pri kraju, a njihovu izradu u cijelosti su financirale Hrvatske vode i Meimurske vode. OpÊina ima u planu izgradnju sportske dvorane. U tu svrhu kontaktirali smo sa Æupanijskim uredom za prosvjetu, kako bi se ovaj projekt naπao na æupanijskoj listi prioriteta. Tu je vaæno napomenuti da Êe se OpÊina ukljuËiti sa zemljiπtem koje posjeduje, prikljuËcima na infrastrukturu (voda, plin, cesta, struja). Od Æupanije se oËekuje da se ukljuËi u ovu investiciju kako je i do sada Ëinila kod izgradnje sliËnih objekata na podruËju Meimurske æupanije.

NK Drava Donji Mihaljevec ima dvije ekipe - ekipu pionira i ekipu seniora. Pioniri se natjeËu u skupini E, dok su seniori u 3. æupanijskoj ligi istok. U proljetnom dijelu prvenstva ekipa seniora dijelila je prvo mjesto s ekipom Napretka iz Gornjeg Kraljevca. Imali smo velike izglede da osvojimo prvo mjesto. Uz podrπku Uprave i navijaËa, ekipa je bila svaki dan jaËa. Dan zadnje, odluËujuÊe utakmice u Gornjem Kraljevcu bio je “dan D” za naπu ekipu. Organizirali smo dva besplatna autobusa i nekoliko automobila. Meutim, moramo spomenuti da smo imali najboljeg strijelca - bio je to Goran BartoliÊ. Za daljnje natjecanje pojaËali smo se novim igraËima - da budemo Ëim jaËi i bolji, te da veÊ jednom, eventualno, “isplovimo” iz TreÊe lige. Ekipa pionira takoer marljivo radi - zauzela je treÊe mjesto.

TENIS Povodom Dana Donjeg Mihaljevca imali smo turnir u tenisu. Bilo je dvanaest igraËa, a pobjednik je bio Ivica Pongrac.

MALI NOGOMET Malonogometni noÊni turnir igrao se ove godine pod novom rasvjetom. Prisutnost navijaËa bila je velika. Sudjelovalo je deset ekipa koje su bile podijeljene u dvije grupe. Prvo mjesto osvojila je ekipa Kis iz Donjeg Mihaljevca. Najbolji strijelac bio je Dinko Herc.

INVESTICIJE ©to se tiËe investicija vezanih uz sport u Donjem Mihaljevcu, treba spomenuti da su u tijeku radovi na ureenju prostorija NK Drave i sanitarnog Ëvora. Potrebno je joπ urediti kuÊice za rezervne igraËe, o Ëemu upravo traju dogovori. Za teniski teren nabavljen je hidropakt. Valja istaknuti da je za ureenje teniskog terena najzasluæniji Ivan Nedeljko. NK Drava


• GOSPODARSTVO - EKOLOGIJA •

Siniπin peradarnik

Peradarstvo Poljak - tov piliÊa Prije desetak godina moja obitelj poËela se baviti tovom piliÊa. Taj me posao poËeo jako zanimati. PomaæuÊi oko tova piliÊa, zavolio sam taj posao. Nakon povratka iz vojske ukazala se povoljna prilika - AGROME–IMURJE je davalo svoje objekte u zakup, a KOKA d.d. VARAÆDIN je u to vrijeme traæila kooperante. Tako je zapoËela proizvodnja od 17.000 komada po turnusu. BuduÊi da je proizvodnja dobro funkcionirala, razmiπljao sam o izgradnji vlastitog peradarnika. KOKA d.d. VARAÆDIN izaπla mi je u susret i podræala me u mojim namjerama. Krenuo sam u nabavu potrebne dokumen-

tacije, koja je zapravo i bila velik dio problema. UnatoË svim zaprekama, nakon godinu i pol zapoËela je proizvodnja i na novoj farmi. Tamo se sada tovi veÊ treÊi turnus. Godiπnje bi se na obje farme trebalo utoviti 150.000 - 200.000 piliÊa, Ëime sam jako zadovoljan. Posebno sam zadovoljan rezultatima na novoj farmi. Ova proizvodnja je dobro isplativa, meutim, ona predstavlja trnovit put zbog razliËitih problema - problema s administracijom, problema sa zakaπnjelom naplatom proizvoda i sl. Siniπa Poljak Snimio: M. GrubiÊ

Formiranje gospodarske zone Formiranje gospodarske zone “Buzovica” u OpÊini Sveta Marija imat Êe veliki znaËaj. Usudio bih se reÊi da Êe pokretanje te zone preokrenuti negativne trendove koji veÊ desetljeÊima pritiπÊu i Svetu Mariju i Donji Mihaljevec, a to su izrazito negativni demografski pokazatelji koji nam govore da i Sveta Marija i Donji Mihaljevec od popisa do popisa stanovniπtva postaju mjesta sa sve manjim brojem æitelja. Prema posljednjem popisu stanovniπtva iz 2001. godine, OpÊina Sveta Marija broji 2433 stanovnika, od Ëega u naselju Donji Mihaljevec æivi 743 stanovnika, a u Svetoj Mariji 1690. Prije dvadesetak godina taj broj je bio veÊi. Na Popisu stanovniπtva 1981. godine Sveta Marija i Donji Mihaljevec imali su zajedno 2794 stanovnika. Svih ovih godina biljeæimo konstantan pad broja stanovnika, iako se proteklih godina dosta ulagalo u komunalni razvoj i standard mjesta; izgraena je nova osnovna πkola, omoguÊeno je svakom domaÊinstvu da se prikljuËi na plinsku, vodovodnu ili telefonsku mreæu, itd. Sve to nije bilo dovoljno da zadræimo ljude u naπoj opÊini, jer je osnovni razlog smanjenja broja stanovniπtva bio nedostatak moguÊnosti zaposlenja na podruËju OpÊine, pa su naπi mjeπtani bili prisiljeni traæiti egzistenciju za sebe i svoje obitelji u veÊim sredinama, gdje je bilo lakπe doÊi do radnih mjesta. SvetomarπËana i MihaljevËana ima tako najviπe u naπim metropo-

lama, »akovcu i Zagrebu, gdje su osnovali svoje obitelji i uredili svoje domove, ne zaboravljajuÊi mjesta iz kojih potjeËu. Upravo iz svih ovih razloga, OpÊinsko vijeÊe OpÊine Sveta Marija dalo si je za glavni zadatak u ovom mandatu (2001. - 2005.) formiranje gospodarske zone “Buzovica”, kao strateπkog cilja za razvoj Svete Marije i Donjeg Mihaljevca, uz konsenzus svih politiËkih stranaka u OpÊinskom vijeÊu. S obzirom da je rijeË o velikom i financijski zahtjevnom projektu, bilo je bitno da se u OpÊinskom vijeÊu postigne politiËki dogovor. Sve odluke vezane uz formiranje gospodarske zone donesene su jednoglasno. Spomenut Êu samo one najbitnije. Na 10. sjednici, odræanoj 28. 12. 2001. godine, OpÊinsko vijeÊe donijelo je odluku o formiranju Povjerenstva za formiranje gospodarske zone u sastavu: Æeljko Pavlic, predsjednik i Ëlanovi - Marija FranËiÊ, Ivica MustaË, Antun Kedmenec i Vlado JankoviÊ. Na 14. sjednici, odræanoj 20. 03. 2002. godine, OpÊinsko vijeÊe donijelo je odluku u kojoj se donose zakljuËci o formiranju gospodarske zone na podruËju zvanom “Buzovica”, o ukljuËivanju zone u Prostorni plan ureenja OpÊine Sveta Marija i o financiranju ureenja zone iz opÊinskog proraËuna. Ovim odlukama postavljeni su temelji za formiranje gospodarske zone “Buzovica” i moglo se krenuti s konkretnim poslo-

vima u vezi s formiranjem zone. Tijekom 2002. i 2003. godine potpisan je ugovor o izradi Prostornog plana ureenja, s firmom “Arhitekt atelje” iz »akovca, kojim se predvia ukljuËivanje podruËja zone u granice graevinskog podruËja. Priπlo se otkupu zemljiπta za zonu, dijelom od HEP-a, a dijelom od privatnih vlasnika. Jedan dio zemljiπta bio je u vlasniπtvu Republike Hrvatske te se zatraæila besplatna dodjela tog zemljiπta OpÊini, πto se i dogodilo. Da bi se krenulo u ostale potrebne investicije, zatraæena su sredstva i od Ministarstva gospodarstva, tako da je u spomenutom razdoblju Ministarstvo uloæilo u zonu 350.000 kuna, pomoÊu kojih je, uz sredstva OpÊine, izgraena nova trafostanica. U opremanje zone komunalnom infrastrukturom ukljuËila su se i javna poduzeÊa Meimurske vode d.d. »akovec i Hrvatske telekomunikacije d.o.o., tako da je zona trenutno opremljena osnovnom komunalnom infrastrukturom: strujom, vodom, telefonskim linijama, cestom. Tijekom 2003. godine prodane su prve dvije parcele u zoni, a sredstva od prodaje usmjerena su u daljnji razvoj zone. Ova, 2004. godina, prema naπim planovima trebala bi biti godina u kojoj bi zavrπili formiranje gospodarske zone, a da bi to postigli, OpÊina mora donijeti Prostorni plan ureenja OpÊine Sveta Marija i detaljni plan ureenja zone. Treba nastaviti s otkupom preostalog dijela zemljiπta, uz pomoÊ Meimurje plina d.o.o. izgraditi plinsku mreæu, asfaltirati gospodarsku cestu unutar zone, izgraditi mreæu javne rasvjete te oborinsku i otpadnu kanalizaciju. Da bi sve to ostvarili, potrebna su velika financijska sredstva, tako

da je OpÊina, uz svoja sredstva predviena u proraËunu, kandidirala ovaj projekt i za sredstva Ministarstva i Fonda za regionalni razvoj. Sama gospodarska zona “Buzovica” imat Êe povrπinu veÊu od 15 hektara, na kojoj Êe biti smjeπteno 17 parcela prosjeËne povrπine od 7.000 m2. Procjenjujemo da Êe za ukupno ureenje zone biti utroπeno preko 3,000.000 kuna. Zavrπetkom svih predvienih poslova, OpÊina Sveta Marija, ali i ovaj dio Meimurja i Podravine, dobit Êe gospodarsku zonu koja Êe po svojoj opremljenosti i povoljnom prometnom poloæaju biti i te kako atraktivna za buduÊe ulagaËe. Ono πto Êe, nadamo se, dodatno privuÊi investitore povoljna je poËetna cijena zemljiπta koja iznosi 10 kuna po m2, niæa cijena zakupa elektriËne struje i minimalni opÊinski porezi i doprinosi. Iako se radi o velikoj investiciji, smatramo da Êe koristi od cjelokupne investicije za naπe podruËje biti dalekoseæne, a glavna korist je da stanovnici naπe opÊine neÊe morati na posao odlaziti u veÊa srediπta, te Êe na taj naËin osnivati obitelji koje Êe ostajati na podruËju OpÊine. Na taj naËin preokrenut Êe se negativna demografska slika. Razvojem poduzetniπtva u naπoj opÊini porast Êe i opÊinski prihodi od poreza na dohodak i dobit, te Êe se na taj naËin opet moÊi odvojiti viπe sredstava za bolji i kvalitetniji æivot mjeπtana, kao i za daljnji razvoj poduzetniπtva. Na kraju bih æelio zahvaliti svima koji su nam pomogli u ostvarenju ove vizije koja polako postaje stvarnost. Predsjednik Povjerenstva za formiranje gospodarske zone: Æeljko Pavlic

Pogled komunalnog redara Zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje komunalni red i mjere za njegovo provoenje, radi ureenja i πto efikasnijeg oËuvanja javnih povrπina te odræavanja ËistoÊe i ureenja naselja. Odredaba o komunalnom redu duæni su se pridræavati svi stanovnici opÊine, kao i osobe koje se privremeno nalaze na podruËju opÊine. ©est godina djelujem kao komunalni redar. NajËeπÊi problemi na koje sam nailazio tijekom svog rada su sljedeÊi: bacanje smeÊa izvan podruËja koje je za to odreeno, puπtanje pasa da slobodno lutaju cestama i javnim povrπinama, nepoπtivanje reda na trænici, ostavljanje glomaznog otpada (npr. olupina automobila) na javnim povrπinama, oπteÊivanje poljskih puteva, ispust fekalnih voda i sl. Mjeπtanima koji se ne pridræavaju odluka o komunalnom redu prvo se dostavlja opomena, zatim rjeπenje, a na kraju kazna. Bilo je i sluËajeva kada mjeπtani nisu æeljeli platiti kaznu pa ih je zadesila kazna zatvora. Vaæno je spomenuti da je svaki mjeπtanin duæan imati odobrenje opÊinskog organa za dræanje odreenog materijala ili stvari te za izvoenje radova na javnim povrπinama. Uglavnom se ljudi ipak pridræavaju odluka o komunalnom redu, na dobrobit svih mjeπtana, kao i samog mjesta. Darko BubaniÊ

3 Naπa svakodnevica


• ©KOLSKI ÆIVOT • ©KOLSKI ÆIVOT •

OSNOVNA ©KOLA ©kolske godine 2003./2004. u Osnovnu πkolu Sveta Marija bilo je upisano 239 uËenika. Uspjeπno je zavrπilo 235, a 4 uËenika bilo je upuÊeno na popravni ispit. Nakon I. roka popravnih ispita dvojica uËenika nisu zadovoljila te se upuÊuju na II. ispitni rok u kolovozu. Od 239 uËenika, s odliËnim uspjehom πkolsku godinu su zavrπili sljedeÊi uËenici:

»etvrti razred - razrednica Ljiljana Pongrac (4 uËenika) Luka Kostel, Dino MatjaËiÊ, Veronika Poljak, Adela ©upljika

MatiËna πkola Sveta Marija Prvi razred - razrednica Marica BabiÊ (18 uËenika) Tamara Blagus, Martina MustaË, Kristina Poljak, Valentina Poljak, Lara Poljak, Emilio ©ulj, Katarina Kaser, Luka MustaË, Dominik Pavlic II., Antonio Rebrek, Rebeka ©tefiÊ, Davor ©trok, Dominik ©ulj, Dario Balaæin, Roberto Kedmenec, Tena Orehovec, Dominik Pavlic I., Lana Ævorc

IV.

Peti A razred - razrednik Kreπimir ©enji (3 uËenika) Klara FranËiÊ, Josip GosariÊ, Benjamin Skoliber

V.a I.

Drugi razred - razrednica Marija FranËiÊ (7 uËenika) Ana-Marija Horvat, Diana Hunjadi, Iva Kedmenec, Romano Kvakan, Katarina MustaË, Sara SlaviËek, Nikolina ©libar

Peti B razred - razrednica Terezija JankoviÊ (5 uËenika) Paulina Horvat, Ana Igrec, Mateja LipiÊ, Siniπa MarkoviÊ, Antonia ©ulj

V.b II.

TreÊi razred - razrednik Ivan Mance (7 uËenika) Suzana Blagus, Janja Habuπ, Lucija Horvat, Dejan Hunjadi, Josip JambreπiÊ, Armando Kaniæaj, Pavao Kostel

©esti A razred - razrednica Andrijana Kos (4 uËenika) Maja Balaæin, Ana BobiÊ, Doris MustaË, Nikola ©trok

III. VI.a 4


• ©KOLSKI ÆIVOT • ©KOLSKI ÆIVOT •

S V E TA ©esti B razred - razrednica Biserka Poljak (7 uËenika) Filip Horvat, Bojan Kranjec, Matea Kvakan, Dario Orehovec, Dejan Orehovec, Tina Peter, Iva Pongrac

MARIJA PodruËna πkola Donji Mihaljevec Prvi razred - razrednica Katarina Kaniæaj (6 uËenika) Ivan BartoliÊ, Dominik KlariÊ, Josip Mihalac, Karla MustaË, Elizabeta Pongrac, Antonia Skoliber

I. VI.b

Sedmi razred - razrednica Miljka Strbad (10 uËenika) Mija BobiÊ, Nikola MustaË, Lea Orehovec, Ivan Poljak, Ana Pongrac, Marina Posavec, Marija Roækova, Silvio ©ulj, Marija VidoviÊ, Rahela Zadravec Drugi razred - razrednica Marija BobiÊ (1 uËenik) Barbara Zadravec TreÊi razred - razrednica Marija BobiÊ (5 uËenika) Iva BukoviÊ, Doria GosariÊ, Sandra Kaniæaj, Jelena Pongrac, Ana-Marija VidoviÊ

VII.

II. III.

Osmi A razred - razrednica Marija Balent (3 uËenika) Igor JankoviÊ, Helena Karaæinec, Ivana SlaviËek

VIII.a Osmi B razred - razrednik Leonardo BeloviÊ (7 uËenika) Davor Balaæin, Kristina JankoviÊ, Domagoj Lukan, Doroteja MustaË, Jelena Peter, Marija Poljak, Vilko Poljak

»etvrti razred - razrednica Renata ©alkoviÊ-Mance (3 uËenika) Vedran Kranjec, Martina Nedeljko, Franjo Pongrac

IV.

VIII.b

Ravnateljica: Nada Mance

5


• ©KOLSKI ÆIVOT • ©KOLSKI ÆIVOT •

UËenici O© Sveta Marija - najbolji zadrugari 18. lipnja naπa πkola bila je domaÊin 3. æupanijske smotre uËeniËkog zadrugarstva. Smotra je odræana u Druπtvenom domu Sveta Marija, a na njoj je sudjelovalo devet uËeniËkih zadruga: UËeniËka zadruga “Mura” iz O© Kotoriba, UËeniËka zadruga “Klopotec” Posjetitelji izloæbe Snimio: m. g. iz O© Gornji Mihaljevec, UËeniËka zadruga “Pupoljak” iz O© Donja Dubrava, UËeniËka zadruga O© Prelog, UËeniËka zadruga O© Kurπanec, UËeniËka zadruga “ET-KO-KE” iz O© Ivana Gorana KovaËiÊa iz Svetog Jurja na Bregu, UËeniËka zadruga “Fijolica” iz Centra za odgoj i obrazovanje »akovec te UËeniËka zadruga “Kockavica” iz O© Sveta Marija. »lanovi uËeniËkih zadruga organizirani su u razliËite sekcije te su mnogobrojni posjetitelji Smotre imali priliku diviti se izloπcima mladih cvjeÊara, povrtlara, voÊara, ekologa, malih vezilja, Ëlanova likovno-kreativne sekcije, keramiËara, aranæera, sakupljaËa ljekovitog bilja i mnogih drugih. BuduÊi da je smotra bila izluËnog karaktera, Ëlanovi Æupanijskog prosudbenog povjerenstva birali su tri najuspjeπnije uËeniËke zadruge koje Êe se predstaviti na Dræavnoj smotri uËeniËkog zadrugarstva u Dubrovniku, od 27. do 30. listopada. Iako im je zadatak bio vrlo teæak, zahvaljujuÊi detaljnom pregledu eksponata te usmenom predstavljanju svake pojedine zadruge, Ëlanovi Povjerenstva uspjeli su odabrati najbolje - 3. mjesto osvojila je UËeniËka zadruga “Klopotec” iz Gornjeg Mihaljevca, 2. mjesto UËeniËka zadruga O© Kurπanec, a 1. mjesto UËeniËka zadruga “Kockavica” iz Svete Marije! Andrijana Kos

Evidencija sudjelovanja na natjecanjima i smotrama - podaci o postignutim rezultatima 1. Æupanijska smotra uËeniËkog zadrugarstva u Prelogu - osvojeno 1. mjesto. 2. Dræavna smotra uËeniËkog zadrugarstva u PoreËu - sudjelovale sve sekcije i predstavljen istraæivaËki rad. 3. Likovni natjeËaj PU meimurske i Æupanije meimurske, povodom Dana civilne zaπtite - “NesreÊa nikad ne miruje” - 2. nagradu osvojila je Sandra Kaniæaj, uËenica 3. razreda - mentorica Marija BobiÊ. 4. Meunarodni likovni natjeËaj PU meimurske i PU Murske Sobote u Republici Sloveniji, povodom Dana civilne zaπtite - “NesreÊa nikad ne miruje” - nagraeni su likovni radovi uËenika: Ive BukoviÊ, 3. razred i Josipa Igreca, 3. razred (Josip je osvojio treÊu nagradu meu svim radovima u Sloveniji), uËenik 2. razreda Filip Igrec nagraen je za rad na istu temu, ali u Zagrebu od MUP-a Hrvatske. Mentorica nagraenim uËenicima bila je uËiteljica Marija BobiÊ. 5. Na natjecanju iz matematike bile su uËenice: Ana BobiÊ, uËenica

6

6. razreda i Mija BobiÊ, uËenica 7. razreda. Na æupanijskom natjecanju Ana BobiÊ osvojila je 6. mjesto. 6. Ekipa πkole osvojila je 6. mjesto na vjeronauËnom natjecanju. 7. Natjecanje iz tehniËke kulture - Davor Balaæin osvojio je 1. mjesto u kategoriji prometne tehnike. 8. Na dræavnoj smotri Davor Balaæin, uËenik 8.b razreda, u kategoriji prometne tehnike osvojio je 3. mjesto. 9. Æenska rukometna ekipa ©UK-a “PUME” osvojila je 2. mjesto (srebrnu medalju) u rukometnoj ligi πkolskih klubova. Trener-Kreπimir ©enji, prof. TZK. 10. »lanovi UËeniËke zadruge “Kockavica” sudjelovali su od 11. 15. listopada 2003. godine na XV. smotri uËeniËkog zadrugarstva Republike Hrvatske u PoreËu. 11. Na III. æupanijskoj smotri odræanoj 18. lipnja 2004. godine u Svetoj Mariji, UËeniËka zadruga “Kockavica” osvojila je I. mjesto, osvojivπi maksimalan broj bodova (40). Nada Mance, ravnateljica O© Sveta Marija

I naπa πkola u Kampanji protiv nasilja meu djecom Ove πkolske godine O© Sveta Marija ukljuËena je, zajedno sa stotinjak drugih πkola diljem Hrvatske, u UNICEF-ov projekt za postizanje sigurnog i poticajnog okruæenja u πkolama, odnosno, u Kampanju protiv nasilja meu djecom. Projekt nije vremenski ograniËen πkolskom godinom 2003./2004., veÊ Êe njegovo provoenje trajati do zavrπetka 2004. godine. U okviru projekta provedeno je anketiranje uËenika o prisustvu nasilja meu djecom u svakodnevnoj πkolskoj sredini, anketiranje i edukacija uËitelja, a organizirani su i specifiËni satovi razrednih odjela u obliku radionica na kojima su uËenici upoznati s prepoznavanjem nasilja, najboljim naËinima reagiranja u konkretnim situacijama te posljedicama nasilniËkog ponaπanja. Nastavak provoenja projekta slijedi u rujnu. Njegovim okonËanjem dobit Êemo joπ sigurniju i poticajniju πkolsku sredinu, πto bi sigurno veselilo sve uËenike, uËitelje i roditelje. Andrijana Kos

3. mjesto na Dræavnom natjecanju mladih tehniËara UËenici O© Sveta Marija svake godine sudjeluju na razliËitim æupanijskim i dræavnim natjecanjima. I ove πkolske godine bilo je tako, a najveÊi uspjeh postignut je, veÊ tradicionalno, na natjecanju iz tehniËke kulture. Naime, Davor Balaæin, uËenik 8.b. razreda, plasirao se na Dræavno natjecanje mladih tehniËara, koje se odvijalo od 25. do 29. svibnja u Kraljevici. Davor se natjecao u kategoriji prometne tehnike gdje je svojim modelom aviona osvojio 3. mjesto! Iskrene Ëestitke! Andrijana Kos

Veselje u veljaËi Sive dane veljaËe naπim je osnovnoπkolcima uljepπalo obiljeæavanje Faπnika. Naime, u utorak, 24. veljaËe, organizirana je πkolska maπkarada. Vesela povorka originalno maskiranih uËenika i uËitelja krenula je iz πkole niz ulice Svete Marije. Znatiæeljni mjeπtani izlazili su ispred svojih kuÊa ne bi li pozdravili πarenu povorku i divili se maπtovitim kostimima, a mnogi od

njih i sami su se pridruæili veselom druπtvu. Na svim veÊim mjesnim trgovima maπkare su zasvirale i zaplesale, a vrhunac slavlja bio je ispred Zadruænog doma gdje su uËenici priredili suenje Faπniku te nastavili druæenje uz krafne i topli Ëaj. Andrijana Kos

Uspjeh O© Sveta Marija i Srednje πkole Prelog u Topuskom

Meimurska hiæa puna slastica Sveta Marija - “meimurska hiæa” i meimurski specijaliteti bili su vrlo zapaæeni na proπlogodiπnjoj dræavnoj sveËanosti “Dani kruha - Dani zahvalnosti za plodove zemlje 2003.” odræanoj u Topuskom pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka TomËiÊa. Meimursku æupaniju u Topuskom predstavljale su Osnovna πkola Sveta Marija i Srednja πkola Prelog. Osnovna πkola Sveta Marija predstavila se “meimurskom hiæom”, kako je nazvan prekrasno ureen πtand s obiljem domaÊih proizvoda, koja je nalikovala kuÊici iz bajke o Ivici i Marici. Slasni zalogaji dijelili su se besplatno, a posjetitelji su najviπe traæili slaninu, sir, kukuruzni kruh, kukurænjaËu, pogaËe, perece, medenjake i pogaËice od domaÊih Ëvaraka. Degustirala su se vina, medica (rakija od meda) i drugi tradicionalni napici. KolaËe su ispekle mame i bake uËenika, koje nisu πtedjele truda, pa je prema Topuskom, u SisaËko-moslavaËkoj æupaniji, krenuo autobus pun domaÊih specijaliteta, a u pomoÊ su priskoËili sponzori. Odjeveni u narodne noπnje karakteristiËne za meimurski kraj, uËenici su plijenili paænju gostiju. Srednja πkola Prelog predstavila se takoer raznim specijalitetima. UËenici i nastavnici vratili su se kuÊi s priznanjima za sudjelovanje na sveËanosti te puni dojmova. (prenijeto iz VeËernjeg lista)


©KOLSKI ÆIVOT • ©KOLSKI ÆIVOT

DjeËji vrtiÊ “Kockavica” OsnivaË i sufinancijer prehranu brinu Katarina Kaniæaj DjeËjeg vrtiÊa “Kockavica” i Andrea VinkoviÊ, a za ËistoÊu u Svetoj Mariji je OpÊina Terezija GaπpariÊ. Sveta Marija, a vrtiÊ djeluje VrtiÊ aktivno surauje s Zavrπna sveËanost samostalno od 01. 09. 1998. Osnovnom πkolom Sveta Mari“VrtiÊu na rastanku” Proslava roendana godine, s podruËnom jedini- ja, DVD-om, OpÊinom Sveta com u Donjem Mihaljevcu. Marija, æupnikom, vlË. Pavlom VrtiÊem upravlja Upravno vijeÊe od sedam Ëlanova, s predsjednicom –urom Sla- MarkaËem, Druπtvom æena “Amalija Kranjec”, KUD-om, drugim vrtiÊima i rodimek. Ravnateljica vrtiÊa je Ljubica Habuπ. Od poËetka rada uveden je πestosatni teljima. boravak, ali zbog sve veÊeg interesa roditelja, veÊ nakon godinu dana, poËinje s Djeca DjeËjeg vrtiÊa “Kockavica” redovno sudjeluju u manifestacijama na desetosatnim radom i s dva odgajatelja, te svoje radno vrijeme usklauje s potreba- razini opÊine, a jedan dan u godini, obiËno na kraju, provedu na izletu ma roditelja. Uskoro dobiva i ime “Kockavica”, po autohtonom cvijetu, a biraju ga upoznavajuÊi svoju domovinu. Tijekom godine posjeÊuju predstave u Centru za djeca i roditelji. Tijekom godine DjeËji vrtiÊ orkulturu u »akovcu te Domu kulture u Prelogu. ganizira rad “male πkole” te integrira djecu koja Obiljeæavaju vaænije datume i svetkovine: nisu ukljuËena u redovni program rada. DjeËji tjedan, Dane kruha, doËek Sv. Nikole, VaU vrtiÊkim skupinama borave djeca mjeπolentinovo, Maπkare, Svjetski dan voda, Dan plavitog uzrasta (od 3 do 7 godina), a kapaciteti su neta Zemlje, MajËin dan, zavrπnu sveËanost kouglavnom popunjeni (broj djece u Svetoj Marijom se polaznici πkole opraπtaju od vrtiÊa, priji je 27, a u Donjem Mihaljevcu 20 - 24). Dogajatelja, teta. U igri i raznim aktivnostima, pua se da su ponekad djeca i na “listi Ëekanja”. tem kojih stjeËu nove spoznaje, djeca provode vesele dane i pripremaju se za πkolu i buduÊi U realizaciji odgojno-obrazovnog rada raæivot. de tri diplomirana odgajatelja. U Donjem MiLjubica Habuπ, haljevcu Mirjana Zadravec, a u Svetoj Mariji ravnateljica DjeËjeg vrtiÊa “Kockavica” Jesenska sveËanost –urica Poljak i Ljubica Habuπ. Za kvalitetnu UËeniËka zadruga “Kockavica”

Bili smo u PoreËu Naπa uËeniËka zadruga “Kockavica” sudjelovala je na 15. SMOTRI U»ENI»KIH ZADRUGA REPUBLIKE HRVATSKE u PoreËu od 22. - 25. listopada 2003. Te godine na smotri su sudjelovale 84 zadruge iz cijele Hrvatske, a svaka od njih pokazala je djelatnost kojom se bavi. Mi smo uspjeπno predstavili sve sekcije naπe zadruge: Ëipkarsku, likovno-kreativnu, male vezilje, vrtlarsku, cvjeÊarsku i voÊarsku. Zadrugu je predstavljalo 6 uËenika i 5 uËitelja - voditelja sekcija te ravnateljica koja je voditeljica Zadruge. UËenici su morali pred prosudbenom komisijom prezentirati rad sekcija koje predstavljaju. Tako je Klara FranËiÊ objasnila i pokazala kako se plete svetomarska Ëipka, Martina Nedeljko pokazala je πto sve rade Ëlanovi likovno-kreativne grupe, Ivan Poljak upoznao je Ëlanove komisije s radovima u vrtu tijekom πkolske godine, a Dario Orehovec s radovima u naπem voÊnjaku. Prezentacija zadrugara je bodovana. Na natjecanje je prijavljen i istraæivaËki rad pod nazivom “KAK SU SE KIN»ILI NA©I SVATI”. IstraæivaËki rad je posebna kategorija u kojoj uËenici moraju pred komisijom prezentirati rad Ëiju temu su istraæivali. UËenice Mija BobiÊ i Dunja GaπpariÊ, pod vodstvom ravnateljice Nade Mance, istraæivale su izradu ukrasa od kreppapira koji su se koristili na nekadaπnjim svatovima. Uz poduku baka, izradile su cimere, jabuku, nakit, ukrase za muæikaπe, bukete. Naπi voditelji su, uz brigu o uËenicima, imali mnogo drugih obveza. Pohaali su razliËite radionice kako bi proπirili svoja znanja, a uËenicima prenijeli neπto novo. Ana MaËek

SVETE MISIJE (SVETA POSLANSTVA) - od 8. do 15. kolovoza 2004. Duhovna obnova u Æupi Uznesenja Blaæene Djevice Marije, SVETA MARIJA U ME–IMURJU Misionari (voditelji) - isusovci p. Stjepan KuzmiÊ i p. Zvonko Vlah iz Zagreba “Presveta Djevica i Majko Boæja, Marijo, izmoli nam svima vjernost i ustrajnost u katoliËkoj vjeri” (blaæeni kardinal Alojzije Stepinac) - Majko Boæja na Nebo Uznesena, moli za nas! NEDJELJA, 8. kolovoza: Misije zapoËinju naπom svetomarskom pjesmom Denes Jezuπ nam poπalji dora Duha Svetoga. Svete mise - u 7,30 i 10,30 u Svetoj Mariji - u 9,00 u filijali u Donjem Mihaljevcu (u Kapeli svetog Antuna Padovanskog) - u 14,30 - krunica, litanije i euharistijski blagoslov PONEDJELJAK, 9. kolovoza: Svete mise - u 9,00 u Svetoj Mariji - u 9,00 u Donjem Mihaljevcu Djeca (πkolarci) imaju susret s misionarima - u 8,30 (5. - 8. razreda), te od 10,00 do 10,30 (1. - 4. razreda). Susret Êe se odræati i u utorak, po istom rasporedu! - u 18,30 - krunica - u 19,00 - misa i propovijed - u 20,00 - susret s odraslima - u 20,00 - susret s mladima UTORAK, 10 kolovoza: ISTI RASPORED KAO I U PONEDJELJAK Misa Êe biti za pokojnog æupnika Lovru GaliÊa, 3. godiπnjica i imendan. SRIJEDA, 11. kolovoza: - u 9,00 - misa i propovijed u Svetoj Mariji i Donjem Mihaljevcu - u 18,00 - ispovijed djece (4. - 8. razreda) - u 18,30 - krunica - u 19,00 - misa - u 20,00 - SUSRETI (kao i u ponedjeljak i utorak) »ETVRTAK, 12. kolovoza, EUHARISTIJSKI DAN / DAN ISPOVIJEDANJA: - u 8,00 - ispovijed (svi) - u 9,00 - misa i propovijed - u 17,00 - ispovijed (svi)

- u 18,30 - klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu - u 19,00 - misa i propovijed - u 20,00 - SUSRETI PETAK, 13. kolovoza: - u 9,00 - misa u Svetoj Mariji i Donjem Mihaljevcu, s bolesniËkim pomazanjem i posvetom Srcu Isusovu - poslije mise misionari obilaze teæe bolesnike po kuÊama - u 15,00 - zvone zvona - poziv na meusobno pomirenje - u 18,30 - poboænost Srcu Isusovu - u 19,00 - misa i propovijed, posveta Srcu Isusovu, film o muci Isusovoj SUBOTA 14. kolovoza: - u 9,00 - misa i propovijed, blagoslov djece i trudnica - u 18,30 - poboænost u Ëast Majci Boæjoj - u 18,50 - naπ biskup varaædinski, msgr. Marko Culej, blagoslovit Êe obnovljenu vjeronauËnu dvoranu i Caritasove prostorije - u 19,00 - misa koju predvodi Biskup, a nakon mise procesija sa svijeÊama Æupnik lijepo moli djecu, djevojËice i djeËake, da dou u bjelini i u narodnim noπnjama. Nosit Êe se kip Majke Boæje. Takoer se mole naπi vatrogasci da dou u svojim odijelima te svi ministranti! NEDJELJA, 15. kolovoza - patron naπe svetomarske fare - MAJKA BOÆJA NA NEBO UZNESENA SVETKOVINA, ZAPOVIJEDANI BLAGDAN, ZAVR©ETAK SVETIH MISIJA - od 6,30 poËinje ISPOVIJEDANJE HODO»ASNIKA - u 7,30 - MISA I MISIONARSKA PROPOVIJED - u 9,00 - MISA I PROPOVIJED - u 10,30 - NASTUP CRKVENOG ZBORA IZ ÆUPE SVETI JURAJ U TRNJU - u 11,00 - HODO»ASNI»KA SVETA MISA I PROPOVIJED, blagoslov djeËice i cvijeÊa. . . - u 16,00 - EUHARISTIJSKI BLAGOSLOV BOGU HVALA! SLAVA OCU I SINU I DUHU SVETOMU. . . Pjesma: Kak i saka fara RKT Æupni ured Sveta Marija u Meimurju, æupnik Pavao MarkaË

7


• RELIGIJA • ÆIVOT • RELIGIJSKI ÆIVOT •

25. godiπnjica sveËeniπtva vlË. Ivana Petera, „Fetrovoga” 11. srpnja ove godine, naπ domaÊi sin zahvalio je dobrom Bogu za dar duhovnog poziva, a Majci Boæjoj odao poËast. »estitamo! Svetomarski pak æupnik, Pavao MarkaË, ove godine slavi 30. godiπnjicu Mlade Mise. Molite za nas, æive sveÊenike, ali i za svoje pokojne æupnike, duhovne pastire. Evo, 10. kolovoza treÊa je godiπnjica smrti naπeg preËasnog æupnika Lovre GaliÊa.

Iz æivota naπe æupe Radostan sam πto dræim u ruci prvo glasilo naπe opÊine - SVETOMARSKI LJISTEK! »estitam pokretaËima, svima vama koji ste na bilo koji naËin pripomogli - idejom, savjetom, entuzijazmom. Naziv Glasila je izvrstan. Neka zaista popuni prazninu, ali neka odiπe vedrinom i poπtovanjem osobnosti svakog Ëovjeka, bez iznimke. Æelim to svima u UredniËkom vijeÊu, na Ëelu s prof. Andrijanom Kos, glavnom urednicom te svim suradnicima.

Zvonik - kapa s monogramima

Radost je moja tim veÊa πto naπ “Svetomarski ljistek” izlazi za naπe glavno proπtenje, patrona Æupe - Uznesenje Blaæene Djevice Marije na Nebo, 15. kolovoza 2004. Svima vama, dragi Ëitatelji, dragi moji æupljani iz Svete Marije i Donjeg Mihaljevca, Ëestitam Dan OpÊine. Posebnu Ëestitku upuÊujem naËelnici Mariji FranËiÊ te ovim putem istiËem dobru suradnju s OpÊinom i opÊinskim tijelima. Hrabro naprijed i neka nam niπta ne bude teπko uËiniti za naπu dragu æupu i naπu dragu opÊinu, za naπu Svetu Mariju i Donji Mihaljevec. Potajno priæeljkujem da “Svetomarski ljistek” izlazi tri puta godiπnje

8

- povodom BoæiÊa, Uskrsa i Velike Gospe (Veljke meπe). Zamoljen sam progovoriti neπto o naπoj æupi. Ima nas gotovo 2500 duπa, æupljana. U zadnjih 50 godina “smanjili smo se” za 1000 ljudi. Od 1. sijeËnja do 17. srpnja ove Gospodnje godine, 2004., krstio sam dvanaestero djeËice, a sproveo u VjeËnost (svetomarski reËeno - “tam prek druma”) dvadeset i sedmero. Nogometnim rjeËnikom reËeno 12:27 ! ! ! Bez komentara! Pobijedit Êe samo meimurska zipka s djetetom, nad kojom bdije MAMA diveÊi se novom æivotu. Neka æivot pobijedi, unatoË teπkoÊama! I neka se naπi dragi deËki oæene (neka imaju hrabrosti), a svetomarski æupnik im poruËuje da ih bo zabadav venËal - ak nemajo peneze! ©est je godina proπlo otkako sam meu vama, dragi moji æupljani. OsjeÊam unutarnju radost πto sam meu vama, jer otkad znam za sebe, zavolio sam Svetu Mariju i njezinu prekrasnu crkvu s likom Blaæene Marije na Nebo Uznesene. Ovamo sam svake godine hodoËastio, sa svojom dragom mamom Barbarom i dragim japom Pavlom. Ljudi su govorili da je “preπecija” iz GoriËana najbrojnija. Boæjom pomoÊi i zaπtitom Bogorodice Djevice Marije, te dobrotom i poærtvovnoπÊu dragih mojih æupljana, uËinili smo sljedeÊe: - novo kroviπte na æupnoj crkvi - obnovili smo svetiπte u Crkvi svetog Antuna Padovanskog u Donjem Mihaljevcu - napisali smo prvu monografiju o naπoj æupi - “Æupa Sveta Marija u Meimurju”; velika hvala vlË. Andriji LukinoviÊu, prof. - obnovili smo zvonik na crkvi u Svetoj Mariji; novi zvonik se sjaji i privlaËi poglede tisuÊe prolaznika, namjerenika. Kolege sveÊenici iz bliza i

daleka, kao i svi ljudi dobre volje, di- nadzire sve naπe pothvate u posljedve se naπoj “meimurskoj ljepotici” njih πest godina. (kako reËe biskup Kokπa). - temeljito se obnavljaju orgulje u æupnoj crkvi (iz godine 1869./1870., majstor Ebner), i to nakon sto godina (tvrtka “Braun” iz NjemaËke) - nadamo se da Êemo do BoæiÊa imati kolaudaciju orgulja. Za sve povijesne obnove, restauracije, veliku materijalnu pomoÊ pruæilo nam je Ministarstvo kulture. Velika je zasluga i naπeg æupljanina, saborskog zastupnika, profesora Æeljka Pavlica. Obnova vjeronauËne dvorane i dogradnja Caritasovih prostorija Æupnik je ponosan na sve svoje æupljane, posebno su Obnova vjeronauËne dvorane i doæupniku desna ruka Æupno-pastroralgradnja prostorija pod strogim je nadno vijeÊe i Ekonomsko vijeÊe, zvonazorom Konzervatorskog zavoda iz Vari i svi koji su bili ukljuËeni u sakupraædina. ljanje dobrovoljnih priloga. Dobri, divni moji ljudi daruju s ljuVJERONAU»NA DVORANA I bavlju! Gradimo na dobrovoljnoj baCARITASOVE PROSTORIJE zi. Svima velika hvala za svaki dar! Od Boga nagrada! NemoguÊe je sve VjeronauËna dvorana, veoma lije- poimence spomenuti, ali Êu pokuπati pa i praktiËna, sagraena je 1970. go- barem neke: gospodin Ivan Erent (rodine. Naπ æupljanin, Lovro MatiÊ iz dom iz Donjeg Mihaljevca, nastanjen Donjeg Mihaljevca, kaæe kako je æup- u Prelogu) iz tvrtke DOMET, darovao nik Lovro GaliÊ doπao k njemu s ko- je ciglu, punioce i drugi materijal; Jotoripskim æupnikom Nacekom Zadrav- sip ©tefiÊ (BariÊev) iz Svete Marije; com i zamolio ga: “Poi s nama u Nag- VIGMA iz Kotoribe; Marijan FranËiÊ ykanizsu, ti si rodom iz GoriËana, pa i Marijan ©tefiÊ; Stanko SlaviËek iz Êeπ se bolje snaÊi, trebamo kupiti æe- Donjeg Mihaljevca napravio je elekljezo za vjeronauËnu dvoranu jer kod troinstalacije; soboslikar i liËilac Jonas nema æeljeza”. sip MustaË iz Svete Marije osvjeæio je Nakon 34 godine doπlo je vrijeme obnovljeno zdanje, a nezaobilazni su i za obnovu. Majstor, g. Mihael Reæek Vlado JankoviÊ i Ivan MustaË (Ljevoiz Cirkovljana, izvrsno je obnovio kov) sa svojom mehanizacijom. Ne (oæbukao) vjeronauËnu dvoranu. Na- mogu zaboraviti ni tvrtku ASFALT pravili su i sanitarni Ëvor i dogradili BETON PAVLIC iz GoriËana, kao ni dvije Caritasove prostorije za potrebe PILANU ZADRAVEC iz Svete Mariæupnog Caritasa. Inæenjer graevinar- je. Svima spomenutima i nespomenustva, gospodin Ivica MustaË, savjesno tima - BOG VAS NAGRADIO!

Svete misije u naπoj æupi (8. - 15. 8. 2004.) Doimo na osmodnevnu duhovnu obnovu! Imate program pa se rasporedite i doite “æivom vrelu”, euharistijskom Isusu i dragoj Majci Boæjoj. Mi smo Marijina æupa, Marijina djeca. Misije vode isusovci iz Zagreba pater Stjepan KuzmiÊ i pater Zvonko Vlah. DOLAZAK BISKUPA MONSINJORA MARKA CULEJA I GOSTOVANJE NA VARAÆDINSKOJ TELEVIZIJI Naπ biskup monsinjor Marko Culej, dolazi nam, veÊ tradicionalno uoËi Velike Gospe, slaviti svetu misu, uputiti nam oËinsku pastirsku rijeË i s nama odræati nakon mise procesiju sa svijeÊama. Naπi vatrogasci iz Svete Marije i Donjeg Mihaljevca Ëine procesiju upeËatljivom. Bjelina, narodna noπnja i ministranti daju nebesko ozraËje. Preuzviπeni biskup ima misu u subotu naveËer u 19 sati, a prije mise blagoslovit Êe obnovljenu vjeronauËnu dvoranu i dograene Caritasove prostorije. Istog dana naπa æupa bit Êe predstavljena na Varaædinskoj televiziji, u emisiji “Vjera i nada”. Nastupit Êe naπ Crkveni zbor Sveta Cecilija, s kantorom Ivanom MihaljeviÊem i prof. Vladimirom. Æupnik Êe protumaËiti Boæju rijeË za svetkovinu Velike Gospe. Tako smo zamoljeni od naπe biskupije. Neka se zna - Majci Boæjoj BistriËkoj hodoËastili smo 16. svibnja, a Majci Boæjoj Trsatskoj 5. kolovoza, na Dan domovinske zahvalnosti. Na “Veljku meπu”, pola sata prije hodoËasniËke mise u 10,30 h pjevat Êe Crkveni zbor æupe Sveti Juraj u Trnju (svake godine iz druge æupe naπeg Donjomeimurskog dekanata nastupaju crkveni zborovi; dosada su bili iz GoriËana, Preloga, Kotoribe, Donje Dubrave). Mise na Veliku Gospu su u 7,30 i 11,00. DOBRO DO©LI NA NA©U PRO©TENJARSKU, HODO»ASNI»KU CRKVU! Radosno vas oËekuje svetomarski æupnik Pavao MarkaË sa svojim æupljanima! vlË. Pavao MarkaË Foto: FranËiÊ


KULTURA • KULTURNI ÆIVOT

Pozivamo na suradnju KUD “Ivan MustaË - Kantor” iz Svete Marije osnovan je 26. 03. 1983. g., te je zapravo nastavljaË aktivnosti Druπtva “Sveta Cecilija” osnovanog 1936. godine. Druπtvo uspjeπno djeluje dugi niz godina pod vodstvom kantora u Æupnoj crkvi, gospodina Ivana MustaËa, koji je bio i skladatelj. Kasnije Druπtvo, u spomen na toga predanog kulturnog djelatnika, uzima njegovo ime. Danas Druπtvo ima 60-tak Ëlanova koji djeluju u: - mlaoj i starijoj folklornoj sekciji - tamburaπkoj sekciji - dramskoj sekciji - skupini pjevaËica Da bi potaklo interes za sviranje tambure, Druπtvo je prije dvije godine pristupilo organiziranju tamburaπke πkole koja i danas djeluje i broji 20 Ëlanova. U svojim prostorijama Druπtvo je uredilo zaviËajnu zbirku s brojnim eksponatima koji svjedoËe o naËinu æivota SvetomarËana u bliæoj i daljoj proπlosti. Svojom aktivnoπÊu Ëlanovi KUD-a “Ivan MustaË-Kantor” nastoje od zaborava saËuvati pjesme, plesove i obiËaje Svete Marije i Meimurja opÊenito.

Folklorna sekcija okuplja najveÊi broj Ëlanova KUD-a, od onih najmlaih, preko mladeæi, do Ëlanova starije æivotne dobi. Njeguje izvorni folklor naπega mjesta i njegove okolice. Stoga redovito nastupa na Smotri izvornog folklora u Donjoj Dubravi. Folklorna sekcija uz podrπku ostalih, u prvom redu tamburaπke sekcije, predstavlja Svetu Mariju i u drugim mjestima Meimurja kao i izvan njega. Sekcija radi u dvije grupe. Jedna okuplja djeËji uzrast do 12 godina, a druga sve ostale. BuduÊi da je starija grupa doπla u krizu s radom, zbog manjka muπkih plesaËa, ovo je prilika da pozove sve mlade ljude i one koji viπe nisu u cvijetu mladosti, a vole ples, da se angaæiraju u radu folklorne sekcije i tako kvalitetno provedu dio slobodnog vremena u prostorijama KUD-a. Voditeljica mlae skupine je gospoa Milica Karaæinec, a voditelji starije skupine su Andreja Orehovec i Ivan Kaniæaj. Tamburaπka sekcija djeluje pod vodstvom gospodina Mije Ujlakija. Pomlaena je Ëlanovima koji su zavrπili πkolu tambure organiziranu u suradnji sa ©kolom. BuduÊi da i dalje postoji interes kod djece i roditelja, KUD Êe u iduÊoj πkolskoj godini ponovo pokuπati organizirati πkolu sviranja tambure. Od znaËajnijih nastupa tamburaπke sekcije treba spomenuti gostovanje u Klubu Meimuraca u Zagrebu, te u NjemaËkoj i MaPred njima je buduÊnost

arskoj. Izvoenjem skladbe “Maro, Maro, Marica” sastav je uvrπten na CD “Hrvatska tradicijska glazba”, a nastupili su viπe puta i na “Meimurskoj popevki” u NedeliπÊu. Posljednji znaËajniji nastup bio je na Tamburaπkom festivalu u Prelogu i “Smotri tamburaπa” u MaËkovcu. Dramska sekcija KUD-a djeluje dugi niz godina uz povremene prekide. Najintenzivniji rad odvijao se krajem devedesetih godina kada je Sveta Marija bila centar dramskog amaterskog stvaralaπtva u Meimurju. U komadima koje prikazuje njeguje kajkavski izriËaj, a najznaËajniji uspjeh postiæe Kalmanovim “Gospodskim djetetom” kojim je nastupila u Svetoj Mariji, diljem Meimurja i Podravine, ukupno Ëetrnaest puta. Ovoga ljeta obiljeæavanje Dana OpÊine dramska sekcija zapoËela je izvedbom satiriËke komedije Fadila HadæiÊa “Punjena ptica”. Ovim komadom nastojat Êemo nastupiti u viπe mjesta ujesen ove godine. Vaæno je napomenuti da jedino u ovoj sekciji djeluju i Ëlanovi iz Donjeg Mihaljevca (Ljubica Mihalac i Vlado KovaË). Voditeljica sekcije je gospoa Nada Mance. Æenska vokalna skupina KUD-a “Ivan MustaË-Kantor” djeluje veÊ preko trideset godina. »lanice skupine nastupaju na svim manifestacijama i priredbama koje organizira KUD, a Ëesti su gosti na sveËanostima ostalih udruga u OpÊini. Od znaËajnih nastupa treba spomenuti gotovo redovite nastupe na “Meimurskoj popevki”, susrete pjevaËkih zborova u varaædinskoj regiji, gostovanje u Klubu Meimuraca u Zagrebu te viπe puta na “Meimurskom festivalu Ëipke” u Lepoglavi. Skupina

»lanovi dramske sekcije je nastupila i nekoliko puta u susjednoj Republici Maarskoj. Do ove godine skupina se pripremala bez struËnog vodstva. Ovogodiπnje nastupe pripremila je Mira Bratuπa, profesorica glazbene kulture u naπoj πkoli. Voditeljica sekcije je Slavica Poljak. Da bismo za buduÊe generacije saËuvali uporabne predmete iz proπlosti naπega mjesta, KUD je joπ prije desetak godina osnovao etno-sekciju koja je oblikovala zaviËajnu zbirku. Danas ona nosi ime jednoga od osnivaËa i najveÊeg darovatelja eksponata zbirke, Josipa Hunjadija. Kako je sadaπnji prostor postao skuËen, ove smo godine poËetkom mjeseca srpnja, od OpÊine dobili novi prostor koji nam omoguÊuje proπirenje zbirke. Zato ovom prilikom upuÊujemo poziv stanovnicima naπe opÊine da poklone ili posude stare uporabne predmete vezane uz æivot i rad ljudi naπega kraja u proπlosti (domaÊinstvo, polje, obrt). Tako bismo obogatili zaviËajnu zbirku i saËuvali ove vrijedne dokaze o naËinu æivota i rada naπih predaka. Voditeljica zbirke je gospoa Nada Mance. Besprijekornu brigu o noπnjama vodi gospoa Marija Hujs. Kulturno-umjetniËko druπtvo ne moæe uspjeπno djelovati ako se u njegov rad ne ukljuËuju mjeπtani. Zato pozivamo stanovnike naπe opÊine, svih dobnih skupina, da se ukljuËe u rad KUD-a kako bi ono bilo joπ brojnije te joπ snaænije djelovalo. Ivan Mance, predsjednik KUD-a Ivan MustaË- Kantor

O svetomarskim prezimenima ili kak se piπejo SvetomarπËani Svatko od nas ima osobno ime i prezime. Ime se nekad nadijevalo uglavnom zagledajuÊi u kalendar, a onda je doπlo novo vrijeme donijevπi sa sobom nova, neki misle, i ljepπa imena. I dok imena biramo, viπe ili manje svjesni Ëinjenice da ono govori o onome koji ga daje, a ne o onome koji ga nosi, prezimena nasljeujemo od svojih roditelja. Æene udajom uglavnom uzimaju muæevo prezime. Za razliku od imena, koja su oduvijek postojala, prezimena su novijega datuma. U vremenu kad prezimena nije bilo, ljudi su se imenovali osobnim imenom kojemu se (kako se zajednica poveÊavala) radi veÊe preciznosti u imenovanju, dodavao kakav nadimak. Na prve prezimenske potvrde u Hrvatskoj nailazimo u 12. st. Pripadnici povlaπtenoga staleæa imali su prezimena prije obezvlaπtenoga puka, graani prije seljaka, muπkarci prije æena. Do masovne pojave dolazi tek u 16. stoljeÊu, kada se uvode matiËne knjige. I prva prezimena u Meimurju potvrena su u 16. stoljeÊu. Najstariji zapisi svetomarskih prezimena datiraju iz 17. stoljeÊa - 1638. u Altarcu ili Svetoj Mariji spominju se Toma Strbad, Blaæ Fran-

ËiÊ, Mihael Hegeduπ i Juraj Kedmenec, a u Druæilovcu udovica Andrije Brodara, Marko KuzmiÊ i Marko Cmerk. Broj prezimena (i stanovnika) s vremenom je bivao sve veÊi. Danas oko 1700 stanovnika Svete Marije nosi jedno od 180-ak razliËitih prezimena. Kudikamo su najbrojniji nositelji prezimena MustaË. Iza njih sljede nositelji prezimena Orehovec, Pongrac, Kvakan, GaπpariÊ, JankoviÊ, Poljak, Kaniæaj, Kedmenec, Hunjadi, Pavlic, FranËiÊ, Erdelji, GolubiÊ, ©ulj, ©tefiÊ. . . Mnoga prezimena imaju samo jednoga nositelja (BabiÊ, BoæiÊ, DuhoviÊ, Hujs, MarkaË, Novak, Rumec. . .). Æivot prezimena ovisi o æivotu njegovih nositelja. Neka svetomarska prezimena pravi su “metuzalemi”, stara gotovo 400 godina (npr. Kedmenec), a neka su tek u novije vrijeme postala dio svetomarskoga prezimenskog sustava (npr. PetriÊ). Podosta je takvih koja “æive” joπ samo zapisana u starijim dokumentima i na nadgrobnim spomenicima (npr. Hanæ). Meu svetomarskim prezimenima ima “svetomarskijih” - ona koja su tu “odnavek” (FranËiÊ, Kedmenec, GolubiÊ, Kranjec, Horvat, Orehovec, Pavlic, Strbad. . .).

Neka su prezimena tipiËna za Svetu Mariju. Kad ih Ëujemo, s velikom sigurnoπÊu moæemo reÊi da su im nositelji ili njihovi preci iz Svete Marije. Tako je npr. prezime Kvakan od 1698. do 1900. potvreno samo u Svetoj Mariji, a tek poslije i u drugim meimurskim mjestima. PromatrajuÊi njegovu rasprostranjenost u πirem, hrvatskom, kontekstu, 1948. Kvakani su najbrojniji u Svetoj Mariji - od ukupno 178 nositelja prezimena Kvakan, njih 82 jesu SvetomarπËani. Prezimenom se uglavnom sluæimo u sluæbenim situacijama. U seoskim sredinama, kakva je svetomarska, u svakodnevnoj (nesluæbenoj) komunikaciji prezimena zamjenjuju obiteljski nadimci. Nerijetko se dogaa da znamo nadimak pojedine obitelji (“znomo kak njim govore”), ali ne i prezime koje nose njezini Ëlanovi ili smo pak uvjereni da je pojedini nadimak nastao od sadaπnjega prezimena, πto uvijek nije sluËaj (svi BariËevi ne nose prezime BariÊ, svi ©uljevi ne prezivaju se ©ulj, itd.). Neki obiteljski nadimci Ëuvaju spomen na prezimena nekadaπnjih stanovnika Svete Marije (npr. Mendekovi, HabljiËevi, Kenjevorjevi, NemËevi, Buzjako-

vi, Mezgovi, ©iljkovi, ©vobljevi, Cvihovi. . .). Meu svetomarskim prezimenima ima takvih koja su nastala od osobnoga imena (npr. BariÊ - Bara, Baro, GaπpariÊ - Gaπpar, JankoviÊ - Janko, KlariÊ Klara, MatjaËiÊ - Matija, Peter - Petar, Pongrac - Pankracije, Stanko - Stanko, ©tefiÊ - ©tef. . . ), od naziva zanimanja (npr. Pintar - ‘baËvar’, Sabol - ‘krojaË’, Tokar - ‘tokar’, Varga - ‘postolar’. . .), od imena naselja ili kraja (npr. Belovari - Belovar, Erdelji - Erdelj, Kaniæaj Kaniæa, Kranjec - Kranjska, Posavec Posavina, Ujlaki - Ujlak. . .) ili od kakvoga nadimka (npr. GolubiÊ - golub, Kos - kos, LevaËiÊ - ljevak, Lisjak - lisjak ‘lisac; lisast, koji ima svijetlu mrlju’, Piπkor - piπkor (riba), ©trok πtrok ‘πtrk, roda’). Prezimena su ogledalo materijalne i duhovne kulture naπih davnih predaka. Ispravnim tumaËenjem znaËenja i oblika rijeËi na kojima se temelje, praÊenjem njihove pojavnosti kroz povijest oæivljavamo sjeÊanje na okolnosti i vremena u kojima su nastajala. Ona su dio naπe kulture i naπega identiteta. dr. Anela FranËiÊ

9


• MOZAIK - ZA SVAKOG PONE©TO •

©to to rade SvetomarπËice? Kako je ovo veÊ osma godina naπeg djelovanja, veÊina vas, dragi moji SvetomarπËani i SvetomarπËice, zna kojim aktivnostima se bavi Druπtvo æena “Amalija Kranjec”. Ipak, za one koji ne znaju, ukratko Êu se osvrnuti na poËetke djelovanja ovog druπtva. Druπtvo je osnovano 16. veljaËe 1997. godine na inicijativu Magdalene Kvakan i Marije FranËiÊ. Na OsnivaËkoj skupπtini za predsjednicu je

Tako smo kroz svoje djelovanje odræale nekoliko humanitarnih akcija i priredbi, meu kojima bih istaknula priredbu “Za Vedrana” i ovogodiπnju priredbu “Za Moniku”. Krajem svibnja i rujna Druπtvo se angaæira na ureenju mjesta sadnjom cvijeÊa u svetomarskim parkovima. Lipanj je mjesec u kojem s osnovnoπkolcima sudjelujemo na “DjeËjim ljetnim igrama” ili smo njihovi orga-

likim dijelom uloæilo u izgradnju rukomentog igraliπta na terenima NK Mladosti. Drugim rijeËima, Druπtvo je u igraliπte uloæilo 21.000 kuna, a namjerava joπ uloæiti odreeni dio za ureenje njegovog okoliπa. To Êe djelomiËno biti do otvaranja igraliπta, koje bi trebalo biti odræano 6. kolovoza ove godine, a djelomiËno sljedeÊe godine. Koristim ovu priliku te pozivam mjeπtane na otvorenje gdje Êe, pored odbojke, malog nogometa, graha i piÊa, biti i mnogo zabave i dobrog raspoloæenja. Ova naπa aktivnost usmjerena je prema naπoj mladoj populaciji sa æeljom da dobiju πto viπe sadræaja kojima Êe se baviti i koji Êe zaokupljati njihovo slobodno vrijeme. Aktivnosti kojima se Druπtvo bavi zbliæile su naπe Ëlanice koje se vrlo rado odazivaju na sve akcije koje se organiziraju. Poslije radnog dijela vo-

limo zajedno otiÊi na kavu, popriËati, nasmijati se, druæiti. . . I nije vaæno je li netko mlad, u srednjim godinama ili star. Spregom mladosti i starosti uspijevamo biti ono πto jesmo. Uspijevamo biti druπtvo Ëije je Ëlanstvo uvijek spremno za rad, zabavu i pomoÊ, a sve u interesu boljitka naπe Svete Marije. Na kraju, moram napomenuti, da Ëlanice Druπtva nemaju svoj prostor, svoja Ëetiri zida, u kojima bi mogle popriËati raspravljati, igrati druπtvene igre, donositi planove - jednom rijeËju - druæiti se. Druπtvo æena “Amalija Kranjec” radi realizacije i kontinuiteta aktivnosi kandidiralo se za “Plaketu OpÊine Sveta Marija”. Zasluæile smo je, zar ne? Predsjednica Druπtva æena “Amalija Kranjec” –urica Slamek

KLA „Zdravi æivot” Sveta Marija

izabrana –urica Slamek, za dopredsjednicu Marija FranËiÊ, za tajnicu Magdalena Kvakan, a za blagajnicu ©tefanija VidoviÊ. Na sljedeÊoj Izbornoj skupπtini rukovodstvo Druπtva je ostalo nepromijenjeno, osim πto je za dopredsjednicu izabrana Irena Pongrac. Pod tim vodstvom Druπtvo djeluje i danas i broji stotinjak Ëlanova. ObiËno se aktiviramo veÊ na samom poËetku godine organizirajuÊi priredbu “Mali pjevaËi i manekeni” koja se odræava 6. sijeËnja, tradicionalno veÊ nekoliko godina unatrag. Osim te priredbe u sijeËnju odræavamo i Skupπtinu, bilo da je ona izvjeπtajna ili izborna. VeljaËa je mjesec u kojem uvelike teku pripreme za zabavu povodom Dana æena. Tu nam najteæe pada skupljanje tombola. Bez obzira πto je privatnicima ponekad veÊ dosta donatorstva, svejedno ih gnjavimo svojim zamolbama jer tombola je najveÊi prihod kojim Druπtvo raspolaæe. Ovom bih prilikom zahvalila svima koji nam u tome pomaæu. Nakon zabave veselimo se dobitku jer znamo da Êemo, Ëim je novaca viπe, moÊi realizirati i viπe naπih planova, a njih je uvijek puno. »lanice Druπtva najsretnije su kada mogu pomoÊi, na bilo koji naËin. Stoga vrlo rado sudjelujemo u humanitarnim akcijama i organizacijama humanitarnih priredbi koje uglavnom realiziramo u travnju. U tim prilikama, najviπe se angaæiramo, bilo da je u pitanju gluma, pjesma, posluæivanje, ËiπÊenje, organizacija . . . Niπta nam nije teπko.

10

nizatori, a u koje su joπ ukljuËeni D. Vidovec, D. Dubrava i Kotoriba. Iznimno ove godine igre Êe se odræati u rujnu. Sve se veselimo izletu koji organiziramo tijekom lipnja ili srpnja. Ove smo godine posjetile Pulu i Medulin. Kako volimo i sport, sudjelujemo na “Festivalu sportske rekreacije æena” koji nam donosi mnogo zabave. Presretne smo ako uspijemo osvojiti i koju medalju, jer: “Lijepo je sudjelovati, a joπ je ljepπe pobijediti.” Od znaËajnih aktivnosti kojima se naπe druπtvo bavi je i oËuvanje kulturne baπtine putem Sekcije naπivavanja koja djeluje tijekom cijele godine. Ponosne smo kada te radove predstavimo na izloæbama koje druπtvo organizira i koje su veoma posjeÊene. Tu je organizacija priredbe i sufinanciranje darova povodom “Nikolinja”. Sve te aktivnosti donose nam obilje zadovoljstva. Najviπe zadovoljstva donosi nam rad s djecom, kojoj pridajemo veliku paænju u æelji da u njima potaknemo natjecateljski duh, samostalnost, samosvjesnost, hrabrost. . . Prekrasno je raditi s djecom i za djecu. Zajedno se s njima veseliti pobjedama ili ih tjeπili u njihovim porazima. Gledati ih kako se ljute zbog svojih neuspjeha ili raduju osvojenim nagradama. Osmjeh na njihovim licima najveÊa je nagrada koju Ëovjek moæe primiti i mi æene veoma smo sretne jer smo njima obilno darivane. VeÊ sam napomenula da Druπtvo ostvaruje i odreeni dobitak svojim aktivnostima te je uspjelo skupiti odreenu uπteevinu koju je veÊ ve-

Klub lijeËenih alkoholiËara “Zdravi æivot” Sveta Marija osnovan je 25. kolovoza 1990. godine. Klub je osnovan s ciljem okupljanja osoba lijeËenih od prekomjernog pijenja alkohola, kao i osoba koje se tek æele lijeËiti, zajedno s Ëlanovima njihovih obitelji. U poËetku Klub Ëini desetak obitelji, ali iz godine u godinu taj broj raste. NajveÊi broj Ëlanova zabiljeæen je 1992. godine - u Klub su tada bile ukljuËene dvadeset i dvije obitelji. Glavni inicijator za osnivanje Kluba lijeËenih alkoholiËara bili su mjeπtani Svete Marije koji su bili ukljuËeni u klubove gdje su privremeno boravili ili u klubove u svojim radnim organizacijama. Jedan od najzasluænijih za osnivanje Kluba bio je gosp. Matija KlariÊ, koji je svojim iskustvom dugogodiπnje apstinencije steËene u zagrabaËkom KLA “Novo Brestje” pomagao novim Ëlanovima i njihovim obiteljima. Uz gosp. Matiju KlariÊa bilo je joπ entuzijasta koji su se ukljuËivali u Klub, bilo kao aktivni Ëlanovi, bilo kao moralna, pa i materijalna potpora. Bili su to: Stjepan Orehovec, Franjo Piπkor, Stanislav JambreπiÊ, Dragutin Pongrac, Franjo Ban, Eduard JambreπiÊ, Mato Matotek, Ivan Horvat te obitelj Magdalene Kvakan. U KLA “Zdravi æivot” Sveta Marija bile su ukljuËene i obitelji iz okolnih mjesta - iz Donjeg Mihaljevca, Donjeg Vidovca, Donje Dubrave, Kotoribe, Preloga. . . Bio je to prvi klub lijeËenih alkoholiËara osnovan na podruËju donjeg Meimurja. Prvi terapeut KLA “Zdravi æivot” a terapeut je bio je dr. Ivan Dolenec koji je uspjeπno vodio Klub sve do 1997. godine. Tada je, zbog poveÊanog broja Ëlanova, rad terapeuta oteæan, a osim toga Klub je Ëitavo vrijeme nailazio i na poteπkoÊe vezane u prostor odræavanja tjednih sastanaka. Zbog toga dolazi do potrebe da se KLA “Zdravi æivot” rascijepa te da se osnuju novi klubovi lijeËenih alkoholiËara. Prvo je

osnovan KLA u Prelogu, zatim u Kotoribi, te 1998. godine u Donjoj Dubravi. Dr. Ivan Dolenec nastavlja voditi KLA “Osmjeh” u Donjoj Dubravi, dok se u Svetoj Mariji u KLA “Zdravi æivot” imenuje nova terapeutkinja - viπa medicinska sestra u mirovini, Marija JankoviÊ. Do danas KLA “Zdravi æivot” uspjeπno djeluje na podruËju OpÊine

Æeljko Balent - dodjela priznanja za 3 godine apstinencije

Sveta Marija. Trenutno je u njegov rad ukljuËeno devet apstinenata. Sastanci Kluba odræavaju se jedanput tjedno ponedjeljkom u 18 sati, u prostorijama OpÊine Sveta Marija (Trg bana JelaËiÊa 1). Na sastancima Kluba obavezno se popije “tetidis”, razmjenjuju se iskustva steËene apstinencije te se razgovara o razliËitim temema vezanim uz prekomjerno pijenje alkohola. Klub nema stalnih izvora prihoda svi tekuÊi troπkovi pokrivaju se uglavnom Ëlanarinama te iz poneke donacije simpatizera Kluba. Svakako je potrebno naglasiti pomoÊ OpÊine Sveta Marija i Mjesnog odbora Donji Mihaljevec koji ne podræavaju Klub samo financijski, veÊ i prostorno te mu na taj naËin daju veliku moralnu i socijalnu podrπku. Ovim putem zahvaljujemo svima koji na bilo koji naËin pomaæu KLA “Zdravi æivot” i time omoguÊuju njegovo djelovanje u naπoj opÊini. Marija JankoviÊ Snimio: m. g.


• MOZAIK - ZA SVAKOG PONE©TO

Dobrovoljno vatrogasno druπtvo Sveta Marija Dobrovoljno vatrogasno druπtvo Sveta Marija osnovano je 1926. godine. Ove godine Druπtvo

obiljeæava 78 godina neprekidnog rada. Kroz bogatu povijest izmijenile su se brojne generacije koje su svojim dobrovoljnim radom i zalaganjem doprinijele tome da danas Vatrogasno druπtvo Sveta Marija predstavlja jedno od jaËih druπtava u Meimurju. Druπtvo danas broji 129 Ëlanova, od Ëega 60 Ëlanova predstavlja vatrogasnu mladeæ. Rukovodstvo Ëine: predsjednik Ivan Pavlic, zapovjednik Nenad ©trok, tajnik Draæen ©ulj, blagajnik Mihajlo Pongrac te Upravni odbor koji bro-

ji 11 Ëlanova. Interventna jedinica DVD-a Sveta Marija broji 20 Ëlanova koji su opremljeni adekvatnom opremom i obuËeni za sluËaj intevencije. Relativno smo dobro opremljeni potrebnom opremom, ali nam, prema procjeni ugroæenosti od poæara, nedostaje dio opreme. Planiramo je nabaviti u skoroj buduÊnosti.

Aktivnosti u 2004. godini Najvaænija aktivnost u tijeku dosadaπnje godine bila je nabava kombi vozila koji nam je bio neophodan za daljnji rad. Nabavili smo kombi vozilo marke Mercedes Ëija je vrijednost oko 160.000,00 kn. Ove godine imamo formirano 10 natjecateljskih ekipa svih uzrasta. One su sudjelovale na brojnim natjecanjima u zemlji i inozemstvu

DVD Donji Mihaljevec

Na mladima vatrogastvo ostaje

i postigle zapaæene rezultate. 19. 06. ove godine bili smo organizator Natjecanja vatrogasne zajednice podruËja, koje je bilo uspjeπno organizirano. U sklopu druπtva imamo organiziran poseban tim na Ëelu s dozapovjednikom Andreasom Lisjakom koji vodi pripreme i obuËavanje najmlaih Ëlanova. Posebno smo zadovoljni nastupima Ëlanova naπe mladeæi koji su stalno meu najboljima i najbrojnijima meu svojim vrπnjacima. U 2004. godini imali smo ukupno osam intervencija od toga Ëetiri poæara, dok su preostale intervencije bile tehniËke. U petom mjesecu bili smo u posjeti prijateljskom Vatrogasnom druπtvu Kozarac u Baranji. Takoer, bili smo i gosti kod Vatrogasnog druπtva Velovlak u Sloveniji.

ke godine na Svetog Florijana, zaπtitnika vatrogasaca, odlazimo na misu. Jedne godine smo mi domaÊini, te ugoπÊujemo DVD iz Svete Marije, a iduDobrovoljno vatrogasno druπtvo Donji Miha- Êe oni. InaËe, izvrsno suraujemo s DVD-om Sveta ljevec osnovano je 28. 03. 1926. godine i tada je Marija, koji je protupoæarnom tehnikom opremljen imalo devetnaest aktivnih Ëlanova. Prvi predsjed- mnogo bolje od nas. Ponosni smo πto smo u istoj nik Druπtva bio je –ura Igrec, tajnik Iva Balent, a opÊini, jer je DVD Sveta Marija, vjerojatno, jedno blagajnik Franjo MarkoviÊ. Danas Druπtvo ima Ëe- od najaktivnijih vatrogasnih druπtava meu donjotrdesetak Ëlanova. Predsjednik je Ivan Horvat, meimurzapovjednik skim opÊinaDragutin Æima. dov, tajnik Iako poKreπo Gregunekad Ëujerek, a blagajmo primjednik Josip be poput Strbad. “Vi, vatrogaDruπtvo je sci, pomali opremljeno bote kulturvatrogasnim no-umjetniËagregatom i ko druπtvo” kombi vozipoæar koji se lom. Ostala dogodio 19. oprema nije 07. 2004. poNa natjecanju ruËnim πtrcaljkama potpuna. Nakazuje da bavljamo je ovisno o financijskim moguÊnostima. smo itekako potrebni naπem mjestu. Na znak sireKombi vozilo staro je veÊ dvadeset godina te smo ne odazvalo se odmah desetak Ëlanova i krenulo jedno od rijetkih vatrogasnih druπtava koje nije ob- gasiti vatru. novilo vatrogasni park. Namjeravamo to uËiniti u Naπa najveÊa æelja je da se Druπtvo Ëim viπe predstojeÊem periodu, vjerojatno do proslave pomlauje. Takoer, voljeli bismo da do proslave 80-godiπnjice osnutka DVD-a. 80-godiπnjice osnutka (sponzorstvom, dobrovoljSvake godine u svoj rad ukljuËujemo mladeæ. nim prilozima, pomoÊu Mjesnog odbora i OpÊine) Neki od njih postaju aktivni Ëlanovi Druπtva i ostaju nabavimo kombi vozilo novijeg datuma. mu dugoroËno vjerni. Suradnja s ostalim udrugaIvan Horvat, ma i druπtvima je vrlo dobra. Izmeu ostalog, svapredsjednik DVD-a Donji Mihaljevec

Od ostalih aktivnosti valja spomenuti hodoËaπÊe u svetiπte Mariju Bistricu, sudjelovanje u procesiji na blagdan Tijelova, organiziranje straæe kod Boæjeg groba za Uskrs. . . Ono πto svake godine predstavlja jedan od najzanimljivijih dogaaja na naπem prostoru je tradicionalno natjecanje sa spreænim πpricama koje se odræava povodom obiljeæavanja Dana OpÊine Sveta Marija. Ovogodiπnje natjecanje Êe se odræati, veÊ tradicionalno, deveti put u Svetoj Mariji 08. 08. 2004., pod visokim pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske. S obzirom da oËekujemo ekipe iz Maarske, Slovenije i Austrije, ovogodiπnje natjecanje bit Êe meunarodnog karaktera. Zbog dobre organizacije prijaπnjih natjecanja, imamo sve veÊi interes vatrogasaca iz svih krajeva - tako na ovogodiπnjem natjecanju oËekujemo tridesetak ekipa. Uz natjecanje smo pripremili i Ëitav niz popratnih dogaaja, od kojih posebno izdvajamo - izloæbu spreænih πprica, sajam vatrogasne opreme, izloæbu vatrogasnih karikatura. Svake godine imamo i posebne goste, koji Ëine naπe natjecanje joπ atraktivnijim, ove godine to su meimurske maæoretkinje, jahaËi Udruge “Husar” iz Varaædina, –ura z Meimurja . . . Za dobro zabavu pobrinut Êe se glazbeni sastav “El combo”. Za posjetitelje smo pripremili i vrijednu tombolu, a sva sredstva koja prikupimo utroπit Êemo na opremanje Druπtva. Program Êe zapoËeti u 9.00 sati u samom centru Svete Marije. Upozoravamo mjeπtane da budu paæljivi kako ne bi doπlo do izbijanja poæara. U sluËaju potrebe za intervencijom vatrogasaca, pozivamo ih da nam se slobodno obrate na brojeve telefona: 098/ 626-859 - zapovjednik Nenad ©trok, 098/835-662 - dozapovjednik Andreas Lisjak. Draæen ©ulj, tajnik

11


• MOZAIK - ZA SVAKOG PONE©TO •

Savjesno i marljivo

Ana MaËek

Kao πto je u uvodniku novina spomenula Marija FranËiÊ, posla oko ureivanja prvog broja “Svetomarskog ljisteka” prihvatile su se Andrijana Kos i Ana MaËek, uËiteljice O© Sveta Marija. Andrijana Kos Bio je to za njih prvi i veliki izazov kojemu su priπle savjesno i marljivo, a πto potvruju i fotografije njihovog suradnika Mladena GrubiÊa.

Zabiljeæio: m.g.

Ivan Varga - ObiËaji u Svetoj Mariji u Meimurju Ove je godine Sveta Marija dobila knjigu koja je sigurno razveselila mnoge mjeπtane - rijeË je o knjizi ObiËaji u Svetoj Mariji u Meimurju Ëiji je autor profesor Ivan Varga, rodom iz Svete Marije. U Predgovoru knjige Ivan Varga kaæe: “Svetomarski obiËaji na poËetku dvadeset prvog stoljeÊa sveli su se na blijede ostatke negdaπnjih bogatih i sadræajnih kako godiπnjih tako i æivotnih obiËaja. Bilo je krajnje vrijeme da se zabiljeæe barem veÊ izblijedjela sjeÊanja “kak je to negda bilo” i da se starije generacije podsjete, a mladi upoznaju s bogatstvom ideja i lijepih sadræaja koje su talentirani SvetomarπËani lucidnoπÊu i umjetniËkim darom izmislili i podarili svojim sumjeπtanima ili su preuzeli ideje i gotove sadræaje iz susjednih sela.” U knjizi prof. Varga iznosi narodne obiËaje Svete Marije - godiπnje (rasporeene po mjesecima tijekom godine) i æivotne (vezane uz kljuËne æivotne trenutke -

vjenËanja, pogrebe i sl.). Mnogi od tih obiËaja danas u veÊ gotovo zaboravljeni, stoga vjerujemo da je knjiga zanimljivo πtivo i za one mlae, koji na taj naËin imaju priliku saznati neπto o æivotu svojih predaka, ali i za one starije, koji Êe u sjeÊanju potraæiti trenutke i dogaaje u kojima su i sami sudjelovati. U svakom sluËaju, osim πto je autentiËan dokument (autor je kao izvor koristio æivu rijeË kazivaËa, mjeπtana Svete Marije koji su, zahvaljujuÊi svojim godinama, bili izravni svjedoci æivljenja u skladu s narodim obiËajima) o naËinu æivota ljudi jednog meimurskog mjesta, knjiga je i autorov poklon rodnom selu te njegovim stanovnicima. Ivan Varga to i sam istiËe: “Ova knjiga moj je skroman poklon Svetoj Mariji i SvetomarπËanima s kojima sam æivio u skladu s opisanim obiËajima i doæivio nezaboravne trenutke æivotne radosti i ljepotu æivljenja”. Andrijana Kos

Dræavna cesta D-20 Prelog - Donja Dubrava

1.200 metara novog asfaltnog sloja NastavljajuÊi program redovitog odræavanja dræavne prometnice D-20 Prelog - Donja Dubrava, djelatnici PoduzeÊa za ceste Varaædin poloæili su novih 1.200 metara izravnavajuÊeg asfaltnog sloja. Radovi su zapoËeli s mjesta gdje su proπle godine okonËani, toËnije od Donjeg Mihaljevca prema Svetoj Mariji, a zavrπeni su na raskriæju cesta Donji Vidovec - kanal HE “Dubrava”. Prema informaciji dobivenoj od Marije FranËiÊ, predsjednice OpÊinskog vijeÊa Svete Marije, postoji moguÊnost da se oni nastave prema cilju, πto Êe ovisiti o financijskim sredstvima. Ona je tu informaciju dobila u nadleænim sluæbama izvoaËa radova. Podsjetit Êemo da su u proπloj godini isti radovi izvedeni na dionici od Cirkovljana do Donjeg Mihaljevca.

12

Ovaj nastavak je ostavio dvojbu o traæenoj rekonstrukciji zavoja na dionici Donji Vidovec - Donja Dubrava, koju su traæili opÊine Sveta Marija, Donji Vidovec i Donja Dubrava. O tome je na jednoj od posljednjih saborskih sjednica javno progovorio i saborski zastupnik Æeljko Pavlic. Odgovoreno mu je da se razmata moguÊnost i potreba kvalitetnog rjeπenja spomenute dionice. M. GrubiÊ

Udruga umirovljenika Meimurske æupanije

Podruænica Sveta Marija Udruga umirovljenika, sada Podruænica Sveta Marija, osnovana je 1946. godine i najstarija je umirovljeniËka organizacija u Meimurju. Do prije desetak godina radila je samostalno, a sada je udruæena u Udrugu umirovljenika Meimurske æupanije. U ovoj godini dosad je uËlanjeno 508 Ëlanova, a uËlanjivanje traje tijekom cijele godine. Jedina smo podruænica u Meimurju u koju je uËlanjeno 90% svih umirovljenika na podruËju djelovanja. U “Kasu uzajamne solidarnosti pripomoÊi” za pogrebnine uËlanjen je 461 Ëlan.

pikadu, kuglanju, gaanju zraËnom puπkom i πahu. Postignuti rezultati bili su nam neπto slabiji od ranijih godina, kada smo imali prvake u pikadu i kuglanju. Imali smo i susrete u D. Vidovcu i D. Dubravi, gdje smo osvojili dva pehara. UoËi BoæiÊa i nove godine posjetili smo, i uruËili prigodne poklone, sve Ëlanove starije od 80 godina, kao i bolesne i nemoÊne. Bez obzira πto smo dobro organizirani, mislimo da moæe i bolje, imamo jedan broj umirovljenika koji nisu Ëlanovi naπe organizacije. Koristimo ovaj list i pozivamo sve umirovljenike koji nisu Ëlanovi da se uËlane i koriste ovu organizaciju te æivot u ovoj æivotnoj dobi uËine ljepπim i podnoπljivijim. Posebno pozivamo umirovljenike do 66 godina, koji nisu Ëlanovi “Kase uzajamne solidarne pripomoÊi”. Mogu se uËlaniti svake srijede

S posljednje Skupπtine

20. 04. 2004. godine odræali smo redovnu Godiπnju skupπtinu na kojoj je bilo 250 Ëlanova. U tijeku godine imali smo organizirane izlete s 468 izletnika. U suradnji s Udrugom umirovljenika organizirali smo susret umirovljenika koji su u braku viπe od 50 godina. Na tradicionalnom sportskom susretu umirovljenika Æupanije u Gornjoj Dubravi sudjelovali smo u

Snimio: m. g

u prostorijama OpÊine (bivπi Buffet od 8 - 11 sati) Zahvaljujemo se vijeÊnicima OpÊinskog vijeÊa πto su nam dali na koriπtenje prostorije koje umirovljenice koriste za druæenje i izradu ruËnih radova. Svim umirovljenicima i mjeπtanima æelimo sretne i vesele dane naπe opÊine, vezane uz svetkovinu “Velike meπe”. Vladimir KovaË, predsjednik

DVORI©TA I BALKONI


• INFO STRANICE • INFO STRANICE

Povjerenstvo za dodjelu priznanja OpÊine Sveta Marija

Marija GaπpariÊ

1) Na raspisani natjeËaj za dodjelu Plakete OpÊine Sveta Marija za balkone i dvoriπta prijavili su se: 1. Katarina Market, Ivana Æbulja 1A, Sveta Marija 2. Marija GaπpariÊ, Vladimira Nazora 53, Sveta Marija 3. Marija Pancer, Katarine Zrinski 5, Sveta Marija 4. Franciska Pavlic, Marka KovaËa 4, Sveta Marija 5. Valentin Horvat, Marπala Tita 76, Donji Mihaljevec Povjerenstvo je razmotrilo navedene prijedloge te obiπlo mjesta D. Mihaljevca i Sv. Marije s ciljem da se upozna sa situacijom na terenu te da Plaketu OpÊine dobiju obitelji koje su zaista uloæile najviπe truda u ureenju svojih balkona, odnosno, dvoriπta. Na temelju vienog Povjerenstvo je odluËilo da su balkoni Franciske Pavlic izvan konkurencije iz razloga πto su dobili nagradu proπle godine, iako su i ove godine prekrasno ureeni. Stoga su za dodjelu priznanja predloæeni sljedeÊi: BALKONI 1. Zdenka Poljak, Vladimira Nazora 4, Sv. Marija 2. Marija Pancer, Katarine Zrinski 5, Sv. Marija 3. Valentin Horvat, Marπala Tita 76, D. Mihaljevec

Zdenka Poljak

DVORI©TA: 1. Obitelj Karaæinec - MustaË, BraÊe Kaniæaj 3, Sv. Marija 2. Ivica Pongrac, Kolodvorska 32, D. Mihaljevec GOSPODARSKA DVORI©TA: 1. Marija GaπpariÊ, Vladimira Nazora 53, Sv. Marija 2) Udruge i pojedinci koji su se kandidirali za dodjelu Plakete su: 1. Udruga umirovljenika, Sveta Marija

Valentin Horvat

2. KLA “Zdrav æivot” - predlaæe Ivana Horvata 3. KUD “I. MustaË - Kantor predlaæe Milicu Karaæinec, Nadu Mance i Ivana Kaniæaja 4. DÆ “Amalija Kranjec”, Sveta Marija Na temelju priloæene dokumentacije i osobnih saznanja o udrugama i pojedincima koji djeluju na teritoriju OpÊine, Povjerenstvo je donijelo prijedlog da Plaketu OpÊine Sv. Marija dobiju: 1. ©RD “Drava”, D. Mihaljevec 2. DÆ “Amalija Kranjec”, Sv. Marija

3. Vladimir KovaË, »akoveËka 92, D. Mihaljevec 4. Milica Karaæinec, Borisa KidriËa 14, Sv. Marija 3) Priznanje OpÊine Sv. Marija za uËenike Osnovne πkole Sv. Marija dobit Êe sljedeÊi uËenici i skupine: 1. Davor Balaæin uËenik VIII. razreda - 500 kuna za osvojeno prvo mjesto na æupanijskom i treÊe mjesto na dræavnom natjecanju u kategoriji prometna tehnika (mentor Leonardo BeloviÊ) 2. UËeniËka zadruga “Kockavica” - Priznanje i knjiga o voÊarstvu ili povrtlarstvu za osvojeno prvo mjesto na III. æupanijskoj smotri i sudjelovanje na Smotri uËeniËkog zadrugarstva Republike Hrvatske (voditelj Biserka Poljak) 3. ©UK “Pume” - Priznanje i rukometna lopta za osvojeno drugo mjesto u rukometnoj ligi πkolskih klubova (trener Kreπimir ©enji) 4. Josip Igrec, Iva BukoviÊ i Sandra Kaniæaj za likovna ostvarenja dodijelit Êe im se priznanje i likovni pribor (mentor Marija BobiÊ) Fotografije snimio: m. g.

RO–ENI od 01. 01. 2004. do 19. 07. 2004. 26. 01. 2004., Pongrac Valentino (Ivan), »akoveËka 50, Donji Mihaljevec 28. 01. 2004., Pintar Matija (Mladen), Mirka Dvorskog 19, Sveta Marija 03. 02. 2004., Ivaci Patricija (Miljenko), Kolodvorska 26, Donji Mihaljevec 16. 03. 2004., Kvakan Gabrijel (Marko) Borisa KidriËa 12, Sveta Marija 26. 03. 2004., Lovrek Karla (Zoran), Marπala Tita 106, Donji Mihaljevec 28. 04. 2004. FranËiÊ Aleksandar (Josip), Mirka Dvorskog 4, Sveta Marija 12. 06. 2004. Ban Nives (Miπel), Kolodvorska 17, Sveta Marija

Obitelj Karaæinec

Umrli od 01. 01. 2004. do 19. 07. 2004. u Sv. Mariji Erdelj Barbara, (Josip, ro. ©ilek, 1935.) MatiÊ Slavica, (Gaπpar, ro. MarkoviÊ, 1920.) BartoliÊ Ana, (Antun, ro. BartoliÊ, 1910.) Balaæin Stjepan, (Ivan, Balaæin, 1924.) JankoviÊ Ana, (Florijan, ro. Poljak, 1912.) Pongrac Eduardo, (Mato, Pongrac, 1938.) Orehovec Ivan, (Mijo, Orehovec, 1921.) Jurak Stjepan, (Mijo, Jurak, 1924.) Slamek ©tefanija, (Ivan, ro. BartoliÊ, 1928.) Igrec Barbara, (Alojz, ro. Pongrac, 1921.) JankoviÊ Ivan, (Ivan, JankoviÊ, 1929.) Strbad Ivan, (Simon, Strbad, 1913.) »anaki Dragutin, (Franjo, »anaki, 1952.) Kedmenec Rok, (Antun, Kedmenec, 1924.) Beliga Darko, (Josip, Beliga, 1983.) LipiÊ Stjepan, (Blaæ, LipiÊ, 1926.) Orehovec Terezija, (Pavao, ro. MustaË, 1918.) JambreπiÊ Antonija, (Antun, ro. Kalsberger, 1917.) Orehovec Ivan, (Mijo, Orehovec, 1928.) Kedmenec Marija, (Franjo, ro. Igrec, 1932.) GaπpariÊ Jelena, (Stjepan, ro. Vlah, 1929.)

13


• ZABAVNA • ZABAVNA • ZABAVNA

©to su uËenice V.b razreda rekle o ljubavi? Ljubav je vjeËna i moÊna kao sam svemir. . . Ljubav ima moÊ koju nitko ne moæe pobijediti. Ona daje snagu kojom se lakπe rjeπavaju problemi. PotiËe nas na dobrotu, radost i pruæa nam sreÊu koju æelimo podijeliti sa svima oko nas. Svatko bi u sebi trebao naÊi bar malo ljubavi. Tada ne bi bilo svaa, rata i nesretnih ljudi. Prijateljstvo i pra-

Ljubav je neπto najljepπe πto se Ëovjeku moæe dogoditi. VjeËna je, ne prestaje nikada. Ljubav je beskonaËna kao svemir. Ljubavni planeti su SreÊa, Odanost i Veselje, a Sunce ljubavi je Prijateljstvo. Kad ljubav ne bi postojala, ne bi bilo djece, roditelja. . . Nikoga. Svijet bi bio pust i tuæan.

O prijateljstvu . . . . . . Zaπto su potrebni prijatelji? ©to znaËe prijatelji u æivotu svakog Ëovjeka? Tko su pravi prijatelji? . . . O prijateljstvu su razmiπljali uËenici 5. razreda. Posluπajte πto su rekli! ©to je prijateljstvo? - SreÊa, voljena osoba, igra, zabava, tajna. . . - Prijateljstvo znaËi voljeti, biti odan i ne iznevjeriti prijatelja. Imaπ li iskrene prijatelje, sretna si osoba. - Prijatelji si meusobno pomaæu u radu i uËenju. - Prijatelj je neπto najljepπe. S prijateljem si sretan i hrabar. - Pravi prijatelj bit Êe s tobom u dobru i zlu. NeÊe te napustiti kada budeπ imao problema. NeÊe biti ljubomoran na tebe kada u neËemu budeπ bolji od njega, veÊ Êe se veseliti zajedno s tobom. - Prijatelji se vole, druæe, pomaæu si u nevolji. . . Prijateljstvo je jako vaæno za ljude. Kad ljudi ne bi bili prijatelji, ne bi imali lijep æivot. - Nemoj nikad lagati prijatelju! - Prijatelja trebaπ, kao i kruh. - Ako imaπ ljubav i prijateljstvo, imaπ sve!

Rubrika “Biserka”

Priredba za djecu - mali pjevaËi i manekeni

va ljubav traju vjeËno. Oni nas sve povezuju i nose na svojim krilima kroz sva vremena. rekla je Antonia ©ulj Ljubav je kao beskonaËna crta. Ne znamo gdje joj je poËetak ni kraj. rekla je Klara FranËiÊ Ljubav je potrebna svima. Kad ne bi bilo ljubavi, svijet bi propao, svi bi se mrzili. Ljubav spaja srca Ëvrsto kao lanac. Ljubav nije samo kad se dvoje voli, ljubav je i pomaganje bolesnim i osamljenim ljudima. Ljubav je biti najbolji prijatelj. Ljubav pobjeuje mrænju. Ljubav niπta ne moæe uniπtiti. rekla je Marina Edelji Ljubav je najljepπa na svijetu. Nema okusa ni mirisa, ali je beskonaËna. rekla je Mateja LipiÊ

Ljubav ne razdvaja, veÊ spaja i stvara bolji svijet. rekla je Paulina Horvat Ljubav je kao vjeËnost - bez poËetka i bez kraja. Voljeti nekog divan je osjeÊaj koji je teπko opisati, ali lako pokazati. Ljubav moæemo pokazati rijeËima, veselim osmijehom i toplim pogledom. Ljubav otvara sva vrata. Trebamo je davati pa Êemo je primati. Bez ljubavi ne moæemo æivjeti. rekla je Melani Pongrac Ljubav je vjeËna, moÊna, lijepa, velika. . . kao i svemir. Ljubav i svemir dvije su zagonetke koje nisu do kraja otkrivene. Istraæivanjem svemira bave za znanstvenici. No, tko istraæuje ljubav? Moæda pjesnici u svojim pjesmama? Moæda djeËak i djevojËica kod prvog poljupca? . . . pita se Ana Igrec

U protekla tri tjedna naπi su uËitelji opet imali prilike Ëuti neπto novo od nas uËenika. Ili kad smo odgovarali, ili kad smo pisali testove, iznenadili smo i nasmijali njih, ali i naπe suuËenike svojim dosjetkama, kao i nekim “smijeπnim” podacima. Posluπajte uËeniËke bisere! - Petar SvaËiÊ je u povjestici “Smrt Petra SvaËiÊa” bio DIV. - August ©enoa najveÊi je hrvatski pisac 21. stoljeÊa. - Turski sultan nije provodio veÊ PRODAVAO reforme. - Newtonov zakon nije zakon inercije veÊ ZAKON INFEKCIJE.

- UËenik je Ëitao o gradu Gazi na Bliskom Istoku i proËitao: U GUZI 10 mrtvih. - U djelu Dinka ©imunoviÊa ne javlja se lik kljasta Sava veÊ KLJUKASTA Sava. - Stanovnica Like nije LiËanka veÊ LI»INKA. - Pripadnici poljskog naroda nisu Poljak i Poljakinja veÊ POLJANIN i POLJANKA. - U Drniπu pak æive DR©ININ te DR©INKA. - Miroslav Krleæa napisao je roman “POVRATAK MIRKA FILIPOVI∆A”.

U autobusu na putu

UËeniËki biseri UËiteljice iz hrvatskog jezika Ëule su da je: • EPSKI DESETERAC stih od 10 STROFA, te da se Ëita nova knjiga za lektiru “MUNGOS U PARIZU”. • Dokumentarni film “Vrijeme igre” reæirao je AUGUST ©ENOA,

14

• dok je film “Zelena ljubav”, snimljen u tehnici CRNO - BIJELO - U BOJI. • Jeste li znali da je STRIP nastao tako πto su PRA»OVJECI u πpiljama crtali slike pa su tako znali objasniti svoje dogodovπtine ostalim PRA»OVJECIMA?

• A da je najpoznatiji crtaË stripa izmeu dva rata bio ANTE STAR»EVI∆? Na povijesti smo rekli - da je u Bosni vladao ISLAND i krπÊanstvo, - da je na Hiroπimu pala ATMOSFERSKA bomba.

Jeste li Ëuli, kao naπe uËiteljice, - da se lijekovi piju PREMA AMBULANTI? - Jeste? Onda vam neÊe biti Ëudno kad Ëujete da jedan uËenik ima ©AKE NA STRAÆNJICI, A STOPALA NA PRSTIMA!


• SPORT • SPORT• SPORT • SPORT

Teniski klub Moæe se reÊi da je ova godina posebno vaæna za djelovanje Tenis kluba Sveta Marija. Nakon 12 godina djelovanja Klub je napokon dobio svoj dom, dio objekta (klupske prostorije), stavljen je u funkciju, ureen je sanitarni Ëvor, tuπevi s toplom vodom, nabavljen je osnovni namjeπtaj. Preostala je joπ nabava inventara i potrebnog namjeπtaja πto je takoer u tijeku. Time su stvoreni uvjeti za joπ kvalitetnije djelovanje Kluba. Od vaænijih dogaanja u Klubu treba spomenuti Izbornu skupπtinu koja je odræana 17. 04. 2004. Na skupπtini, koja je prvi put odræana u prostorijama Kluba, izabrano je djelomiËno novo rukovodstvo: za predsjed-

nika je izabran Zdravko GolubiÊ, za tajnika Dragutin MustaË, dok je blagajnik ostao Dragutin Kranjec. Odræana je tradicionalna Bijela noÊ Tenis kluba, 07. 02. 2004. u restoranu Pod starim krovom u D. Kraljevcu od koje je ostvaren znaËajan financijski prihod. Vaæno je spomenuti da su ovi uspjesi postignuti zahvaljujuÊi brojnim sponzorima i prijateljima Tenis kluba koji veÊ godinama podupiru naπu udrugu. NajveÊi doprinos u izgradnji i opremanju prostorija dali su Ëlanovi Uprave, koji su, pored sudjelovanja u radnim akcijama, pronalaæenju sponzora i vlastitim financijskim prilozima, doprinijeli dovrπenju naπeg objekta.

Teniski πkolarci

Teniski πkolarci

©RD Drava D. Mihaljevec ©portsko ribolovno druπtvo Drava osnovano je 25. 02. 1968. Njegovo prvo rukovodstvo Ëinili su: Lovro Glavak - predsjednik, Ivan Rumenjak - tajnik te Ivan Lehki - blagajnik. Te godine Druπtvo je imalo pedesetak Ëlanova. Bili su to uglavnom ribiËi iz okolnih mjesta - iz Svete Marije, Draπkovca, Oporovca, »ukovca, ali je bilo i onih iz Kriæevaca, Zagreba, Varaædina, »akovca i Maribora. BuduÊi da se iz Cigljene vadio πljunak za zavaæanje poljskih putova, ta se graba πirila pa su u nju ribiËi poËeli puπtati ribe. Tako je nastao ribnjak zvan Cigljena. Na ribnjaku su se organizirala razliËita druæenja i ribolovna natjecanja. 1989. poËela je izgradnja RibiËkog doma. Gradilo se uglavnom vlastitim sredstvima te pomoÊu donatora. SveËano otvorenje RibiËkog

doma sa spremiπtem bilo je 1998. Druπtvo je uredilo okolicu ribnjaka, posadilo drveÊe, navozio se sitan separirani πljunak za djeËje kupaliπte, a redovno se kosi i trava te odræava redovni protok vode iz ribnjaka. Organiziraju se brojna natjecanja te se radi s mladim naraπtajem (kadeti i juniori), πto se i vidi po rezultatima posljednjih desetak godina. A oni su sljedeÊi: 1993. - treÊe mjesto u Kupu Meimurja - ekipno juniori 1996. - prvo mjesto u Kupu zone - juniori 1996. - Ëetrnaesto mjesto u finalu Kupa Hrvatske - juniori 1997. - treÊe mjesto u Jedinstvenoj meimurskoj ligi - seniori 1998. - drugo mjesto u Jedinstvenoj meimurskoj ligi - seniori 1999. - drugo mjesto u Kupu Meimurja - seniori

Teniski dom

Od sportskih aktivnosti Kluba treba spomenuti sudjelovanje u Ligi veterana Teniskog saveza Meimurja. U 5. i 6. mjesecu odigrano je Ëetiri susreta, tri kod kuÊe i jedan u gostima. Postignute su dvije pobjede i dva poraza. Posebno je vaæno spomenuti poËetak intenzivnijeg rada s mladima koji su buduÊnost naπeg Kluba. Tijekom 6. mjeseca odræana je πkola tenisa za djecu osnovnoπkolskoga uzrasta kojoj se odazvalo 20-ak djece. Kroz πkolu tenisa vodili su ih Zdravko GolubiÊ i Dragutin MustaË. Dana 04. 07. 2004. odræan je zavrπni turnir u konkurenciji juniorki, mlaih i starijih juniora na kojem je sudjelovalo 14 polaznika πkole tenisa. Kod juniorki pobijedila je Ana BobiÊ koja je u finalu pobijedila Josipu Sabol. Od mlaih juniora najbolji je bio Nikola ©trok koji je u finalu pobijedio Andreja Ore-

hovca, dok je kod starijih juniora pobjednik bio Igor JankoviÊ koji je u finalu bio bolji od Filipa Papka. Pobjednici su dobili pehare, finalisti priznanja, a svi sudionici πkole tenisa dobili su na poklon majice s logom Tenis kluba Sveta Marija. ©kola tenisa, sudjelovanje na turniru, kao i uËlanjenje u Tenis klub za sve sudionike bilo je besplatno. ©kola nastavlja s radom i tijekom praznika, a poËetkom πkolske godine intenzivirat Êe se i suradnja s Osnovnom πkolom. Za Dane OpÊine Sveta Marija odræat Êe u organizaciji Tenis kluba tradicionalno Otvoreno tenisko prvenstvo Svete Marije 13. i 14. 08. 2004. godine s noÊnim finalom pod reflektorima 14. 08. 2004.

2002. - drugo mjesto u Kupu Meimurja - kadeti

2004. - treÊe mjesto u Kupu Meimurja - kadeti Zbog velikih troπkova natjecanja 2003. godine sklopili smo sponzorski ugovor s tvrtkom Abart iz Donjeg Mihaljevca. Trenutno za pomlaenu ekipu seniora, koja se natjeËe u Prvoj meimurskoj ligi, nastupaju: Igor Mihalac, Tomislav Hunjadi, Ivan Igrec i Bojan BartoliÊ, dok za kadete nastupaju: Nikola Pigac, Martin BartoliÊ i Luka BartoliÊ. Ni jedno natjecanje ne moæe proÊi bez peËenih ribica koje najbolje pripremaju Ivan Vlah i Ivan Horvat. Druπtvo sada ima 66 Ëlanova, od toga su 61 ribolovci: 40 seniora, 15 kadeta, 2 juniora i 4 osobe starije od 65 godina. Predsjednik druπtva je Ivan Igrec, dopredsjednik Drago BartoliÊ, tajnik Zdravko BartoliÊ, a blagajnik Edo BartoliÊ.

Kadeti Drave

Tajnik Tenis kluba Sveta Marija Dragutin MustaË

Ivan Igrec, predsjednik ©RD Drava

15


NK “Mladost” Sveta Marija

POVIJEST KLUBA - 1947. god. skupina mladih osniva nogometni klub pod nazivom NK “Novi æivot” - 1956. Klub dobiva ime “Mladost”, koje ostaje do danas - kroz povijest NK “Mladost” nastupa u raznim ligama na podruËju Meimurja, s viπe ili manje uspjeha, trudeÊi se da u πto ljepπem svjetlu prikaæe sebe i selo - 1985. godine juniorska ekipa NK Mladosti osvaja Kup Meimurja, πto je uspjeh koji niti jedna generacija Kluba do sada nije uspjela nadmaπiti - danas Klub ima oko 40 registriranih Ëlanova te oko 60 igraËa u svim dobnim kategorijama, koji se natjeËu u ligama u organizaciji Nogometnog saveza Meimurja - u sezoni 2003./04. osvojeno je 6. mjesto u II. ÆNL, πto je omoguÊilo da u predstojeÊoj sezoni NK “Mladost” igra u

novoustrojenoj II. meimurskoj ligi - istok, u kojoj je glavni cilj plasman u gornji dio tablice, uz πto veÊi angaæman mladih igraËa kao nositelja igre - potrebno je istaknuti i pionirsku selekciju koja svake sezone okuplja veliki broj djeËaka od 10 do 14 godina, pod vodstvom trenera Duπana GolubiÊa, koji s velikim entuzijazmom vodi maliπane - predsjednik Kluba je Zdravko Peter koji je duænost preuzeo 2003., a ostale duænosti u Klubu obavljaju tajnik Æeljko Kaniæaj, dopredsjednik Slavko Kvakan i blagajnik Damir Poljak, koji je aktivan i kao igraË - ove godine Klub je krenuo u projekt gradnje asfaltiranog igraliπta s elektriËnom rasvjetom, uz veliku pomoÊ Druπtva æena “Amalija Kranjec” i OpÊine Sveta Marija igraliπte bi trebalo biti u funkciji do malo-

nogometnog noÊnog turnira koji Êe se odræati povodom Dana Svete Marije - prije poËetka nove sezone Klub je kupio traktorsku kosilicu koja Êe omoguÊiti da oruæar Josip MustaË odraæava igraliπte i okoliπ te da se posjetitelji utakmica naπeg kluba πto ugodnije osjeÊaju - krajem svake godine Klub organizira “Plavu noÊ” kojom æeli zahvaliti svojim Ëlanovima i simpatizerima na pomoÊi ti-

jekom godine i zaæeljeti πto uspjeπniju sljedeÊu godinu - æelimo istaknuti i vrlo dobru suradnju sa svim udrugama u Svetoj Mariji, a posebno s DVD-om Sveta Marija koji nam je puno pomogao u prijevozu pionira i juniora na nogometne utakmice - na slici je seniorska ekipa u sezoni 2003./04. koja je izborila nastup u II. meimurskoj ligi - istok. Æeljko Kaniæaj, tajnik NK “Mladost”

©portsko ribolovno druπtvo „Klen” Sveta Marija Obiljeæavanje Dana OpÊine Sveta Marija go prvih, drugih i treÊih mjesta πto dokazuje preko 100 pehara koji krase RibiËki dom. RiDruπtvo organizira u nedjelju 01. 08. ribiËbiËki dom su izgradili Ëlanovi Druπtva uz poko natjecanje u lovu ribe udicom na plovak moÊ Saveza πportsko ribolovnih druπtava MeKup Svete Marije. Natjecanje je otvoreno, poimurske æupanije i OpÊine Sveta Marija. PojedinaËno, mogu sudjelovati sve kategorije navodom proslave 25. godine rada Druπtvo je tjecatelja, a uplaÊuje se kotizacija. Odræat Êe izdalo prigodni bilten. Dobro suraujemo s Vase na odvodnom kanalu Hidroelektrane “Dutrogasnim druπtvom, KUD-om “Ivan MustaË brava” kod RibiËkog doma u vremenu od 8 do Kantor”, a svake godine nagraujemo besplat14 sati. Osigurane su bogate nagrade sponzora nim ribiËkim kartama i nekoliko najboljih uËei donatora. nika Osnovne πkole Sveta Marija. U nedjelju 08. 08. organizira se natjecanje Na zadnjoj skupπtini Druπtva izabrano je nou lovu ribe udicom na plovak - Kup OpÊine vo rukovodstvo. Predsjednik je Stjepan ÆiniÊ, izmeu opÊinskih ribolovnih druπtava ©RD dopredsjednici su Dragan Peter, koji je ujedno “Drava” Donji Mihaljevec i ©RD “Klen” SveNatjecatelji treÊe lige zaduæen za natjecanja, i Darko Kranjec, koji je ta Marija. Natjecanje Êe se odræati na kanalu zaduæen za gospodarenje u Druπtvu, tajnik je Hidroelektrane “Dubrava” kod RibiËkog doma u vremenu od 8 Antun Kedmenec, a blagajnici su Ivan Kranjec i Ivica BariÊ. do 14 sati. Na natjecanju sudjeluju kategorije kadeta, juniora, sePredsjednik Nadzornog odbora je Duπan DragiÊ. Od ove goniora i veterana. dine ribolovne dozvole su odvojene od Ëlanarine, mnogo su skupAktivnosti lje nego prijaπnjih godina. Smatramo da Êe se u Druπtvo uËlaniti ©portsko ribolovno druπtvo “Klen” osnovano je 19. 02. 1977. isti broj Ëlanova kao i proπle godine, dok Êe broj kupljenih ribogodine. Djeluje na unapreenju πportskog ribolova, zaπtiti voda i lovnih karata pasti za treÊinu. Snimio: m. g. okoliπa, poribljavanju i natjecateljskoj aktivnosti. Jedno je od priTajnik: Antun Kedmenec znatijih druπtava na podruËju Meimurske æupanije i sjeverozapadne Hrvatske. Na polju πportskog ribolova postignuto je niz znaËajnih rezultata. Kadeti su deset puta sudjelovali na zavrπnom Glavna i odgovorna urednica: Andrijana Kos, prof. prvenstvu kadeta HSRS-a, juniori dva puta, a seniori tri puta na zavrπnicama Kupa H©RS-a. Druπtvo ima dvije ekipe, od kojih se Uredniπtvo: Ana MaËek, Mladen GrubiÊ i Ljubica Mihalac jedna natjeËe u Drugoj hrvatskoj ligi-zapad, a druga u Drugoj GrafiËko oblikovanje i dizajn: Sluæba dizajna “ZRINSKI” d.d. meimurskoj ligi. Nastupaju pod imenom “Klen-Vigma” jer je Lektura: Andrijana Kos i Ana MaËek sponzor poduzeÊe “Vigma” d.o.o. Prva ekipa je proπle godine Za nakladnika: Marija FranËiÊ osvojila prvo mjesto u TreÊoj ligi i plasirala se u Drugu ligu gdje Tisak: ZRINSKI d.d., »akovec momentalno zauzima πesto mjesto od 12 ekipa. Osvojeno je mno-


Svetomarski ljistek - broj 1 - 2004.