Page 1

www.dobrinj.hr

OP ĆINA OBRINJ D

list Općine Dobrinj broj 49. godina 17. kolovoz 2018.

VATRENI, HVALA VAM !

Načelnik i Općinsko vijeće čestitaju vam dan Općine - Stipanju


Uvodno slovo

SAMO JEDNA RIJEČ BI BILA TO – NEOPISIVO ! U pisanju ovog uvodnika ne nalazim druge riječi nego ulomak iz pjesme koju smo proteklih dana, pa i tjedana složno, od srca pjevali. Neopisivo. I neponovljivo. Zahvaljujući Vatrenima koji su nam iz Rusije donijeli srebro zlatnog sjaja, najveći uspjeh u povijesti hrvatskog nogometa. Uspjelo je Vatrenima ono u što su mnogi sumnjali – snaga, volja i moto – „IZNAD SVIH HRVATSKA“ – bili su presudni da malu zemlju ponese do vrha svijeta. A naciju, koja ih je zdušno bodrila, ujedinili su kao malo tko, ili, usuđujem se reći, nitko dosad. Neopisivo je bilo i na području naše općine; slavilo se, pjevalo, pa i plakalo. Ta jednom i vjerojatno nikad više u našim životima

svjedočili smo trenucima koje najbolje opisuje riječ -neopisivo. A Općina Dobrinj ispisuje dvadeset i petu obljetnicu osnutka. Stoga je ova Stipanja još posebnija i još bogatija događanjima. Događanja nije nedostajalo u proteklom razdoblju, odnosno od Uskrsa, kad ste u rukama imali posljednji broj našeg općinskog glasila. Stoga su redovite rubrike „Fanta“ ispunjene do posljednjeg retka a događanja smo, osim tekstualno, popratili i većim brojem fotografija nego što je to bila dosadašnja uređivačka praksa. Događanja nije nedostajalo, a budući ljeto još uvijek traje, niz događanja koja su pred nama također smo pokušali objediniti kroz pojedine rubrike. Osim na

25. obljetnicu uspostave Općine Dobrinj, naglasak smo stavili na našu „turističku“ perjanicu, Šilo, koje obilježava devet desetljeća organiziranog turizma. Stipanja, vjekovni blagdan ovoga kraja, nije samo Dan župe i Općine Dobrinj; Stipanja je oduvijek bila i ostala simbol zajedništva, okupljanja, zbližavanja kroz godinu razdvojenih žitelja ovoga kraja. Neka nam i ove godine Stipanja bude upravo to – dan zajedništva, a put ka tom zajedništvu pokazali su nam naši srebrni „Vatreni“. U tom duhu i svečanom ozračju, svima vam želim ugodan i miran ostatak ljeta. Naravno, uz standardnu čestitku i poruku: Sretna Vam Stipanja – jer samo je jedna Stipanja !

Općinski načelnik Neven Komadina IMPRESSUM: list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Zoran Kirinčić, Zdenko Kirinčić, Gordana Gržetić, Ivančica Dunato, Mladen Radoslović, Tatjana Radivoj, Marina Pavačić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1400 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 10. prosinca 2018. na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT” Fotografija na naslovnici: Luka Tabako

2


Aktualno Sreća i ponos diljem Dobrinjštine

SREBRO ZLATNOG SJAJA PROSLAVLJENO UZ KLAPU ISKON I VATROMET Iako hrvatska nogometna reprezentacija nije osvojila svjetsko zlato, svoj smo ponos postignutim pokazali na velikim trgovima, ali i na brojnim okupljanjima po našim mjestima, gdje se slavilo osvojeno srebro Vatrenih. Koncert klape Is-

Nedeljko Gržetić

kon u Šilu, dodatnim angažmanom Općine i Turističke zajednice Dobrinj, podebljan je i nastupom grupe Venus, kao i ponoćnim vatrometom na šilarskoj rivi. Domaćini, gosti ali i osoblje obližnjih kafića kockastim su dresovima iskazali

podršku našoj nogometnoj vrsti, a u kockastom izdanju slavlju se pridružio i općinski načelnik Neven Komadina s prijateljima. Nedeljko Gržetić

NG

LT

NG

NG

LT

Luka Tabako

3


Aktualno U sezonu bez prašine – zahuktali infrastrukturni radovi privremeno zaustavljeni

GRAĐEVINARI USTUPILI MJESTO TURISTIMA Govoreći o infrastrukturnim ali jednako tako i onim organizacijskim pripremama za tekuću turističku sezonu i živost koju taj dio godine neizbježno sa sobom donosi na područje Dobrinjštine načelnik Općine Dobrinj, Neven Komadina, kojemu je u razmatranju svega što će se ondje zbivati narednih tjedana društvo radio i direktor Turističkog ureda TZO Dobrinj Boris Latinović, nije mogao ne progovoriti o "dosezima" pokrenutih radova na izgradnji kanalizacijskog sustava četiriju obalnih naselja tog dijela otoka Krka Čižića, Solina, Klimna i Šila. Znam da su se mnogi pitali ili bolje rečeno strahovali kako će izgledati početak ljetne sezone i hoće li sve biti spremno za ugošćavanje posjetitelja, ustvrdio je na početku našeg razgovora Komadina ocjenivši da je briga lokalnih iznajmljivača kao i pružatelja smještajnih usluga u tamošnjim kampovima razumljiva uzme li se u obzir raširenost i intenzitet građevinarskih zahavata koji se ondje već neko vrijeme izvode u sklopu europskim novcem sufinanciranog Projekta prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otapadnih voda na području otoka Krka. Naravno da smo sretni što će čak 74,3 od ukupno 510 milijuna kuna koje će do 2020. biti uložene u kanalizacijski sustav otoka Krka biti investirano i na područje Općine Dobrinj ali smo jednako tako svjesni i izazova koji se, u smislu potrebe osiguranja "suživota" građevinara i turista, sad polako stavljaju pred nas, naglašava Komadina te je glavnina svih izvedenih građevinskih radova i asvaltiranja izvedena do 15. lipnja osim asvalterskih readova u naselju Soline. Znam da je turista bilo i prije 15. lipnja, ali jednako tako, moramo biti svjesni značaja i razvojne vri-

4

NK

Direktor TU TZO Dobrinj nije propustio najaviti i niz prigodnih zbivanja kojima će ove godine biti obilježena 90. obljetnica organiziranog turizma na području Šila, najvećeg i najznačajnijeg turističkog središta tog dijela otoka Krka. Toj vrijednoj obljetnici ovog ćemo ljeta posvetiti mnoštvo zbivanja i priredbi, a ono što već sad mogu najaviti jest i nešto bogatiji program Rokove (u sklopu kojeg se 16. kolovoza ondje očekuje nastup popularnog Mladena Grdovića) ali i svečana sjednica Turističkog vijeća našeg TZ-a koja će istim povodom u tom turizmu okrenutom mjestu biti upriličena već početkom lipnja, zaključio je Latinović. jednosti ovog infrastrukturnog projekta, brzini i tijeku realizacije kojeg zasigurno na ruku nisu išle niti vremenske neprilike koje su izvođače pratile tijekom dobrog dijela protekle zime, ističe dobrinjski općinski načelnik. - Činjenica je da su se radovi na našem području, kao uostalom i na ostatku otoka, u njihovu dosadašnjem tijeku odvijali nešto manjim obujmom od najavljivanog te od nas očekivanog. Informacije koje kontinuirano dobivam na redovitim koordinacijama s izvođačima tog projekta

govore u prilog našem dogovoru da su se gradilišta do spomenutog datuma odnosno dana nastupanja zabrane izvođenja građevinskih radova privremeno zatvorila i dovela "u red" odnosno u stanje koje je omogućilo normalno kretanje vozila i pješaka svim zahvatima obuhvaćenim područjima. Komadina se, govoreći o tom za cijeli otok pa tako i Dobrinjštinu prevažnom projektu nije libio ocjeniti i da su započeti radovi i otvorena gradilišta tek manji dio onoga što žitelje priobalnih mjesta čeka u zenitu planiranih radova odnosno nakon ljetne sezone kad bi se gradnja mjesnih kanalizacijskih mreža i svih pratećih uređaja i objekata odvodnje otpadnih voda trebala dodatno intenzivirati. Na koordinacijskim okupljanjima predstavnici izvođača radova iz slovenske graditeljske grupacije sačinjene od tvrtki Gorenjska gradbena družba i Kolektor CPG kao i njihovi podizvođači iz GP Krka prezentirali su nam dinamički plan za razdoblje do 31. siječnja 2019. te će se od mjeseca rujna u Šilu, Čižićima, Solinama i Klimnu nastaviti radovi na izgradnji glavnih kolektora i mjesnih mreža sustava odvodnje otpadnih voda. Iako su okolnosti na većini radovima obuhvaćenih dionica u najma-


Aktualno nju ruku izazovne te uvelike remete uobičajenu svakodnevicu žitelja naših naselja, moram primjetiti te se ujedno i zahvaliti našim sumještanima na njihovu strpljenju i razumijevanju. To u konačnici i ne čudi obzirom da su, sasvim očito, svi svjesni značaja ovog projekta, nastavlja Komadina uvjeren da će takvo ozračje biti prisustno i nadalje, sve do okončanja golemih ulaganja u sustav koji bi trajno trebao očuvati čistoću mora a koja je, kaže, ključ održivog razvoja ali i daljnje gradnje turističkog imidža Dobrinjštine pa i otoka Krka. Ono što također držim bitnim istaknuti jest i to da ćemo, a nakon što su se krajem lipnja privremeno zatvorila sva gradilišta u naseljenim mjestima ovdje angažirane građevinare i njihovu operativu preselili smo na nenaseljeni lokalitet između naselja Šilo i u uvale Lupeška pored Klimna. Na tom se potezu, naime, i tijekom ljetne sezone nastavlja raditi i graditi poveznica kanalizacijskih sustava s budućim pročistačem otpadnih voda koji će, po završetku investicije čiji je naručitelj otočno komunalno društvo "Ponikve voda", biti opremljen sustavom mehaničkog ali i biološkog pročišćavanja prikupljenih

otpadnih voda. Taj dio radova, ocjenili smo, neće remetiti normalan tijek turističke sezone a izvođačima će omogućiti da ljetne mjesece iskoriste za hvatanje priključka s ugovorenim terminskim planom te goleme ali i iznimno zahtjevne investicije. Usporedno s "građevinskim" pripremama za nadolazeću sezonu na području Dobrinjštine intenzivno se radilo i na pripremanju odnosno organiziranju sadržaja i manifestacija kojima su otočani ispunili uvod u turističku sezonu potvrdio nam je Boris Latinović naglašavajući da i "pristojni" rezultati prvih 6 mjeseci, a jednako tako i informacije koje ima o tijeku bukniga, govore u prilog njegovog očekivanja još jedne izvrsne tursitičke sezone. Kao i svih proteklih godina, i za ovih smo proljetnih tjedana priredili niz mahom sportsko-rekreacijskih događanja uklopljenih u otočni brend "Proljeće na Krku" a kojim se, na područjima svih lokalnih TZ-a pa tako i ove naše, potiče i promiče aktivni odmor ali jednako tako i lokalna gastronomska ponuda, naglašava Latinović. Direktor TZ-a kaže da je jedna od takvih manifestcija ondje tako bila ona "Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu

upoznat". - Radilo se o sad već tradicionalnom prvosvibanjskom pješačkom pohodu, organiziranoj vođenoj šetnji prirodom za provedbu koje su i ovog puta zaduženi naši partneri iz otočnog Planinarskog društva "Obzova". Šetnja kojoj se uvijek iznova priključuju naši brojni sumještani ali i posjetitelji odnosno izletnici, nastavlja naš sugovornik, ovog puta krenula je iz Šila, preko Polja i Žestilca do slapa Skakavica, a potom i napuštenog sela Dolova i Dobrinja odakle su se hodači vratili do polazišne točke. Druga manifestacija uključena u ovaj proljetni program biciklijada je "Dobrinjski đir" koja je bila u nedjelju, 13. svibnja i koja je ljubitelje bicikliranja iz Čižića organiziranom vožnjom provela kroz cijelu našu općinu, kazao nam je direktor dobrinjskog TZ-a ne propustivši spomenuti i više organiziranih akcija čišćenja obale i podmorja, u sklopu kojih su se koncem svibnja brojni žitelji tog dijela otoka angažirali na ugodnom ali i korisnom ekološkom "cifranju" obalnih područja sjeveroistoka Bodulije. MR

MT

5


Aktualno Gospodarski iskorak – UPU K-4 Brestovica upravo prošao fazu javne rasprave

OPĆINA PRIPREMA RADNU ZONU ZA SVOJE PODUZETNIKE Dovršetkom formalnog postupka javne rasprave o Urbanističkom planu uređenja UPU 9 građevinskog područja K-4 Brestovica (Gostinjac), kako glasi njegov službeni naziv, napravljen je još jedan važan i nezaobilazan korak na planu oživotvorenja izgradnje, opremanja i stavljanja u funkciju gospodarske zone od koje čelništvo Općine Dobrinj mnogo očekuje. - Naša očekivanja po tom su pitanju posebice okrenuta poticanju i ubrzavanju gospodarskog razvoja naše lokalne zajednice i to kroz olakšavanje realizacije rasta i razvoja aktivnosti kojima se bave naši lokalni poduzetnici i obrtnici, ističe govoreći o postupcima pripremanja realizacije tog važnog gospodarkog iskoraka dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina. Radi se o arealu površine 2,2 hektara, smještenom između naselja Polje i Žestilac odnosno zoni koja je za namjenu koju ondje planiramo razvijati gotovo idelano locirana, ocjenjuje Komadina napomenuvši da planovima poticanja i razvijanja gospodraskih sadržaja na tom lokalitetu zasigurno u prilog ide i činjenica da je buduća gospodarska odnosno radna zona smješetena uz samu glavnu prometnicu - županijsku cestu koja vodi od Svetog Vida Miholjice u pravcu Šila. Ono što je članove Općinskog vijeća "navelo" da taj sadržaj planiraju upravo ondje, na spomenutom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske jest i naša zajednička procjena da je upravo ondje situacija, u imovinskopravnom smislu, "najčišća". Naime, upravo zahvaljujući činjenici da je cjelokupna zona u državnom valsništvu pretpostavka svih članova predstavničkog tijela ali i nas koji obnašamo izvršnu vlast u Dobrinju bila je da će ondje u konačnici biti najjednostavnije rješiti sve one

6

MT

formalne odnosno imovinskopravne predradnje bez kojih je u kasnijim fazama nomoguće ishoditi potrebne akte o gradnji i započeti realizaciju projekta koji će pridonijeti gospodarskoj živosti na našem području, nastavlja naš sugovornik. Načelnik ne skriva i da je već u postupcima prostornoplanske razrade tog projekta s predstavnicima nadležnog Ministarstva državne imovine začet neformalni dijalog koji bi, u idućim fazama operacionalizacije tog projekta, trebao rezultirati i onim formalnijim odlukama bez kojih je to zemljište nemoguće staviti u radnu odnosno gospodarsku funkciju. Nakon skorašnjeg donošenja UPU-a koji je sad upravo prošao fazu javnog rapravljanja i izlaganja svega što se ondje planira i kani, očekujemo da ćemo s Ministarstvom državne imovine pronaći zajednički jezik te da će, sukladno našim planovima, to državno tijelo Općini Dobrinj prepustiti vlasništvo nad tim područjem a sve kako bismo, s ciljem daljnjih priprema realizacije tog projekta, njime mogli raspolagati, nastavlja općinski načelnik Općine Dobrinj. Ono što je u smislu pogodnosti te zone za realizaciju ovog projekta također bitno napomenuti jest i to da se buduća radna zona planira na

zemljištu kod kojeg postoje sve pretpostavke za njegovo brzo i jednostvno opremanje vodovodnom i elektroenergetskom infrastrukturom koja, ističe Komadina, sad prolazi doslovce uz tu zonu. Procjena da je nastupio pravi čas za "aktiviranje" te zone temelji se i na našim saznanjima da lokalni poduzetnici odnosno gospodarstvenici i obrtnici imaju potrebe za prostornim uvjetima širenja i jačanja svojih pogona, kako oni s područja Općine Dobrinj tako i s cijelog našeg otoka kojma vrata te zone sasvim sigurno također neće biti zatvorena. Dapače, napominje dobrinjski općinski načelnik. Zona Brestovica bila bi ujedno i prva takva, cjelovito uređena i opremljena radna zona u Dobrinjštini odnosno područje na kojem se planira i omogućava izgradnja građevina isključivo poslovne namjene, nastavlja naš sugovornik naglašavajući da planska namjena korištenja površina ondje podrazumijeva manje proizvodne pogone i skladišne komplekse odnosno trgovine (ali ne prehrambenim artiklima), obrtničke pogone, vršenje usluga različitih servisa, pruženje komunalnih usluga i sve slične djelatnosti. Ono što je također bitno napomenuti jest i to da je Urbanističkim planom koji je


Aktualno upravo prošao fazu javne rasprave ondje predviđen razmjerno velik koeficijent izgrađenosti samih parcela (0,5 op.a.) koje će biti oformljene unutar radne zone. Govoreći o parametrima koji su predviđeni samim UPU-om Komadina nije propustio istaknuti i da će, sukladno spomenutom prostorno-planskom dokumentu, u toj zoni biti moguća izgradnja objekata koji mogu imati prizemlje i dva kata, čime se lokalnim poduzetnicima, uz visok već spomenuti visoki koeficijent izgrađenosti, omogućavaju prilično fleksibilni uvjeti uklapanja njihovih proizvodno-trgovačkih i servisno-skladišnih potreba u gabarite objekata koje će ondje odskora biti moguće graditi. Ono što jest limit u smislu budućeg uređenja i načina korištenja raspoloživog zemljišta u radnoj zoni Brestovica jest odredba po kojoj je najmanja dozvoljena veličina pojedine parcele zacrtana na površinu od dvije tisuće kvadratnih metara. Usporedno s pokretanjem razgovora s nadležnim ministartvom

oko definiranja statusa vlasništva nad spomenutim zemljištem, Općina će, napominje dobrinsjki općinski načelnik Neven Komadina, i kroz odluke predstavničkog tijela pokrenuti aktivnosti usmjerena privlačenju gospodarstvenika odnosno poduzetnika i obrtnika prema toj zoni odnosno njihova dodatnog poticanja da sve svoje razvojne projekte i planove "usmjere" upravo prema toj zoni. To ponajprije kanimo postići kroz donošenje niza poticajnih mjera, uz ostalo i odluke o oslobađanju poduzetnika koji će ondje graditi i razvijati svoje poslovne aktivnosti od obveze plaćanja komunalnog doprinosa ali i mnoštvo drugih sličnih stimulativnih mjera, nastvlja naš sugovornik od kojeg smo doznali i da bi u skorijoj budućnosti, a nakon što se rješe sva formalno-pravna pitanja vezana uz radnu zonu, započeti zahvati na njenom infrastruktrurnom "zaokruživanju" odnosno opremanju sustavom interne prometne komunikacijske mreže ali i svim ostalim nužnim infrastrukturnim sadržaji-

ma, a čije će troškove Općina Dobrinj također "preuzeti na sebe". Sve u svemu, cilj nam je da u doglednoj budućnosti poduzetnicima ondje ponudima "kompletan proizvod" odnosno parcele sa svim potrebnim priključcima i sadržajima bez kojih je nemoguće planirati zamah aktivnosti na našem području, zaključuje načelnik. Ugrubo govoreći, oduzme li se od spomenutog areala površine koje će morati biti "utrošene" na izgradnju unutarnje cestovno-komunikacijske infrastrukture, držimo da će se unutar radne zone moći oformiti 8 prostranih parcela, prenio nam je Komadina napomenuvši i da je, u smislu terminskih planova, realno očekivati da bi se prve aktivnosti "na terenu" ondje mogle početi događati već dogodine, a nakon što za otprilike tri do četiri mjeseca (po suglasnostima koje netom javnoraspravljeni UPU sad još treba dobiti) taj Urbanistički plan uređenja napokon i službeno stupi na snagu. MR

7


Prigodno Turistički jubilej – neki od najstarijih iznajmljivača podsjetili na početke

TURIZAM U ŠILU NEKAD I SAD – DVA POJMA Povodom obilježavanja velikog i vrijednog jubileja - 90. obljetnice organiziranog turizma u Šilu, najvećeg i najznačajnijeg turističkog središta Općine Dobrinj, predstavnici Općine i TZO Dobrinj organizirali su nam susret s nekim od najiskusnijih i najdugovječnijih nositelja tursitičkih "gibanja" na tom području, četvero pružatelja ugostiteljskih odnosno usluga smještaja u domaćinstvu. Iako svi redom "mlađi od turizma svoga mjesta", Šilarke i Šilari s kojima smo se družili u uredu direktora TZ-a Općine Dobrinj, Borisa Latinovića imali su nam što reći i čega se prisjetiti. To i ne čudi obzirom da su naše sugovornice i sugovornici, Bosiljka i Olga Car, Mira Gršković i Branko Jelenović svi redom zašli u deveto desetljeće svoga života ali i da je iza svakog od njih više desetljeća "iznajmljivačkoga staža". Govoreći o vremenima koja su im svima, kažu, u lijepom sjećanju već i zbog toga što su bili mladi, naši se se sugovornici svi redom složili u ocjeni da je tadašnji turizam, kako u smislu ponude, tako i potražnje, bio nešto sasvim drugačije od onog što ga danas obilježava. Šilo je u to doba bilo malo, slikovito i tiho otočno obalno mjestašce koje, osim naše gostoljubivosti i svoje prirodne ljepote, zapravo i nije što drugo imalo ponuditi svojim posjetiteljima, ustvrdile su na početku naše ćakule vitalne i razgovorljive Šilarke Bosiljka i Olga Car. K tome, osim činjenice da u Šilu tad nije bilo niti vodovoda, dobrim djelom čak ni električne struje a kamo li asfalta i druge infrastrukture, valja se prisjetiti i da su se naši gosti već i da bi nam došli morali svojski potruditi, ističe gđa. Bosiljka napomenuvši da je 1962. godine, kad je u svom domu ugostila preve austrijske posjetitelje, Šilo pa tako i otok Krk s kopnom tek tri godine bilo

8

MT

povezano trajektom. Znamo da je između našeg mjesta i susjedne Crikvenice 1959. zaživjela prva trajektna linija na Jadranu i ta je činjenica ujedno bila i prekretnica u smislu razvijanja turizma i turističke ponude ovog mjesta, i to stoga što smo se odjednom našli na putu brojnih putnika i izletnika, ističe spomenuta Šilarka naglašavajući da su mnogi njeni sumještani u svojim domovima goste ugošćavali i prije toga. Prvi iznajmljivački koraci uz majku Među spomenutima je i Mira Gršković koja je, prisjeća se, prve iznajmljivačke korake s majkom napravila sredinom 50-tih godina, u vremenima kad su im gosti iz susjedne Crikvenice dolazili bez vozila, isključivo uz pomoć lokalnih barkariola! Kao i naša prethodna sugovornica, i gđa. Mira je u svom domu iznajmljivala sobe, nudeći gostima pri tom i mogućnost prehrane. U to doba apartmani nisu postojali, svi smo nudili isključivo sobe ali i mogućnost uživanja usluge doručka ili pak punog pansiona, prisjećaju se Olga i Bosiljka Car te Mira Gršković koje nisu propustile spomenuti i to da je, nakon uvođenja trajektne linije, svakodnevno u ranojutarnjim satima odlazila put Crikvenice u

nabavu svježih namirnica koje je potom, u vrijeme doručka, servirala svojim gostima. Već vam i to govori koliko je iznajmljivačkog elena tad bilo među nama, ustvrdila je Gršković. Bosiljka Car, složivši se sa svojim sumještankama da je za bavljenje iznajmljivačkom djelatnošću tad trebalo uložiti znatno više truda no što je potrebno danas, ispričala nam je i da je, jednako kao i nabava svježih namirnica, izazov u tim godinama bilo i osigravanje dostatnih količina pitke vode. Vodu smo koristili isključivo iz naših gušterna a kad bi cisterne presušile, valjalo se snaći kako znaš i umiješ, prijetila se vremešna Šilarka kazavši da je njen suprug u takvim okolnostima barkom po vodu odlazio u susjednu Crikvenicu. Pomoć svekrvi, pa onda vlastita gostiona Gđa. Olga, doznali smo, u turizmu je od 1955. godine. Svekrva mi je imala pansion tako da sam joj najprije pomagala, a potom sa šogoricom otvorila i vlastitu gostionu "Šilo" u kojoj sam radila sve do 1980. godine, kad sam se "bacila" na iznajmljivanje smještaja i pružanje usluge polupansiona. Sjećam se da je nas ugostitelja ovdje u to doba bilo više i da smo svi dobro radili, kaže naša sugovornica napo-


Prigodno minjući da je to "dobro" zapravo teško staviti u današnje okvire odnosno uspoređivati sa onim što takvim doživljavaju današnji ugostitelji. U svakom slučaju, radilo se i živjelo od turista s time da smo svi koji smo ovdje pružali bilo koju vrst turističke usluge to obavljali s ciljem ostvarenja nekog vida dadatnog obiteljskog prihoda. Sezone su bile značajno kraće no danas i svatko je, u nastojanju osiguravanja pristojne cjelogodišnje egzistencije, u obitelji morao imati bar jednog člana na "sigurnoj državnoj plaći", ističe gđa. Olga napomenuvši i da turizam u to vrijeme, barem u Šilu, nije mogao osigurati prihod dostatan za cjelogodišnju egzistenciju. S trajektom je ovdje turizam živnuo i sve se nekeko počelo odvijati i brže i intenzivnije, a razvojni su se pomaci napose počeli primjećivati 70-tih godina kad je na cijelom našem području krenula izgradnja novih kuća, pa tako i sve sile vikendica, a s njima i priliv značajnijeg broja novih, sezonskih stanovnika - danas sveprisutnih vikendaša, zaključuje Olga Car. Turističko društvo Šilo – pokretač i nositelj niza događanja Branko Jelenović koji, jedini od naših sugovornika, ima i bogato iskustvo u profesionalnom, hotelijerskom bavljenju turizmom a koje je stekao obnašajući dužnost direktora jednog od OUR-a crikveničkog Jadrana kaže da je u mnogim segmentima tadašnji ustroj turizma možda čak bio i bolji odnosno učinkovitiji i društveno korisniji no što je to danas. Znam to jer sam i sam dulji niz godina bio na čelu ovdašnjeg Turističkog društva, lokalne institucije koja je bila u punini smisla središte i tursitičkog gospdarstva ovog djela našeg otoka ali cjelokupnog društvenog života Šila. To je društvo bilo organizator i inicijator svega što se događalo, svega što se radilo i gradilo te je u nekom smislu

figuriralo i kao glavni razvojni motor Šila, kako u turističkom tako i društvenom, gospodarskom, čak i u onom političkom smislu. Turističko je društvo osmišljavalo kako najbolje pridonijeti razvoju ovog mjesta i unapređenju njegove ponude, kako i sa kojiim sredstvima rješiti neki infrastrukturni ili pak komunalni problem i u tom smo smislu uvijek imali pune ruke posla smišljajući kako na najbolji mogući način investirati ono malo novca koji nam je ovdje ostajao o pristojbi, napominje Jelenović prisjetivši se da je Turističko društvo bilo i glavni pokretač te ujedno i organizator zabavnih događanja kojima se s vremenom počelo zabavljati goste. Nije takvih zbivanja bilo mnogo, sve se svodilo na nekoliko pučkih odnosno ribarskih fešti ali su nam svima bile bitne, kaže naš sugovornik prisjećajući se da je u provedbi takvih fešti ključnu ulogu uvijek odigravala jaka mreža lokalnih volontera koji su rado uskakali i izvršavali povjerene im zadaće. Složivši se da je ponuda u to doba bila značajno drugačija no što je danas, svi naši sugovornici složili su se i u konstataciji da je i u smislu očekivanja samih posjetitelja potpuno drugačija bila i potražnja. U to su doba među našim gostima dominirali Austrijanci i Nijemci, s vremenom su se omasovili i Slovenci i Česi, a svima je zajedničko bilo da su onim što su ovdje

pronašli bili i više no zadovoljni. I bez vode, ponekad i struje, uz prilično siromašnu trgovačku, ugostiteljsku i zabavnu ponudu, svi su ovdje ipak uživali i vraćali nam se, mnogi i desetljećima napominju naši sugovornici redom se prisjećajući brojnih gostujućih obitelji s kojima su se iz ljeta u ljeto družili, snekima i po 50-tak g odina postavši pri tom jedni drugima pravim i istinskim prijateljima. Početak turizma u Šilu vezuje se uz aktivnosti svećenika Josipa Pavačića koji je 2. lipnja 1928. godine, u nastojanju unosa "naprednih ideja i korisnih razmišljanja" kod Šilara ondje tad osnovao "Morsko i klimatičko kupališno društvo". Prvi konkretan cilj tog društva bilo je pošumljavanje obalne goleti i uređenje mjesta, a sve s ciljem, kako je zapisano u knjizi "Šilo ko vavik vrti" objavljenoj u povodu 70. obljetnice istog događaja, razvijanja turizma kao nove, mlade ali i vrlo unosne gospodarske djelatnosti. Spomenuta je zadruga iste godine donijela i tiskala svoja Pravila koja, napominju to današnji turistički znalci, svojim sadržajem i naprednošću ne odudaraju mnogo od akata temeljem kojih funkcioniraju današnji oblici takvih turističkih organizacija. Spomenimo i da će uskoro, točno na obljetnicu osnutka tog Društva TZO Dobrinj upriličiti svečanu sjednicu svog Turističkog vijeća. MR

MT

9


Prigodno 90 godina turizma u Šilu – svečana sjednica Turističkog vijeća TZO Dobrinj

TURIZAM ZAKOTRLJALI POP PAVAČIĆ I PAROBRODI, A „ZAOSTALOST“ GA UNAPRIJEDILA Velečasni „od Boga poslan“ Da ni Šilo, iako se radi o najmlađem naselju na području Općine Dobrinj, ali ni njegov turizam nisu "od jučer" pokazalo se i dokazalo na prigodnoj svečanosti koja je početkom lipnja održana u tom otočnom mjestu, a u povodu obilježavanja 90. obljetnice organiziranog turizma tog danas velikog i značajnog krčkog turističkog središta. Točno na dan kad je pred punih devet desetljeća svećenik Josip Pavačić, za kojeg Šilari i danas kažu da je bio "velečasni od Boga poslan", u tom krčkom mjestu ustrojio "Morsko i klimatičko kupalištno društvo" - zadrugu koja se s punim pravom smatra zametkom organiziranih turističkih nastojanja Šilara toga vremena, žitelji spomenutog otočnog mjesta, njegovi turistički djelatnici, iznajmljivači smještaja u domaćinstvu ali i predstavnici lokalne uprave i TZO Dobrinj proslavili su vrijedan i važan jubilej koji, baš kao što je to u konačnici i učinjeno, zaslužuje biti slavljen obzirom na značaj kojeg je taj vizionarski čin imao za daljnji razvoj tog ljetovališta Dobrinjštine ali i boljitak svih njegovih stanovnika. Priznanja zaslužnima Svečarsko okupljanje i druženje održano u restoranu ronilačkog centra "Neptun" bilo je idealna prilika i da predstavnici turističke institucije koja je u konačnici i slijednik od Pavačića osnovane kupališne zadruge nagrade sve one koji su posljednjih desetljeća nastavili pridonositi zasadama postavljenima od pokretača Kupališnog društva - onog kojem je, kako stoji u sačuvanoj originalnoj osnivačkoj dokumentaciji, u red osnovnih ciljeva djelovanja bilo uvršteno

10

MT

nastojanje promicanja turizma kroz stvaranje i uređivanje plaža, gradnju hotela, restorana i kavana, skrbi o dužobalnom prijevozu gostiju ali i ostvarivanje nastojanja unapređenja infrastrukture, uređenja i održavanja javnih površina te osiguravanja zdravstvene skrbi za goste, sve ono što i danas spada u red zaduženja i zadaća dobrinjskog TZ-a ali i lokalne uprave. Prigodne nagrade i priznanja TZO Dobrinj iz ruku njena predsjednika te ujedno i općinskog načelnika, Nevena Komadine kao i direktora Turističkog ureda te turističke institucije, Borisa Latinovića, uručene su tako pokretačima i vlasnicima turističkih agencija Estee, Šiloturist, Car i Tina, potom još i predstavnicima autokampa Tiha. Istom su priznanjima nagrađeni i najistaknutiji i najdugovječniji pružatelji usluga smještaja u domaćinstvu. Priznanja za takav vid doprinošenja razvoju turizma Šila ali i cijele Dobrinjštine pripala su tako Bosiljki Car, Miri Gršković, Olgi Car, Branku Jelenoviću, Dragici Crnčić i Ani Gršković, a posthumno i Ivici Lončariću te Čedomiru Dunatu.

Šilo po mnogočemu posebno i značajno Obraćajući se okupljenima na ovoj svečanosti, predsjednik TZO Dobrinj Neven Komadina podsjetio je na same početke Šila ali i njegova turizma ukazavši na činjenicu da je to, stalnim stanovništvom danas najbrojnije mjesto na području Općine Dobrinj, osnovano od tzv. Gorinjaca - žitelja susjedne mu Crikvenice ali i Selaca koji su stoljećima na tom djelu krčke obale držali posjede. Na tu činjenicu, ukazao je Komadina, podsjećaju i najstarija te ujedno i najraširenija prezimena žitelja Šila - Lončarić i Car. Osnovne djelatnosti prvih stanovnika Šila a koje su se do početka 20. stoljeća uglavnom bazirale na poljoprivredi i ribarstvu s vremenom su počele dopunjavati i brojne "suvremenije djalatnosti",

MT


Prigodno pa tako i one vezane uz eksploataciju pijeska ali i brodarstvo što najbolje potvrđuje i činjenica da je upravo u tom mjestu davne 1905. osnovano Krčko parobrodarsko društvo, dioničko društvo čiji je parobrod "Dinko Vitezić" već sredinom iste godine najprije Šilo a potom i više ostalih bodulskih lokalnih centara počeo povezivati s Crikvenicoma ali i Rijekom. U Šilu je, podsjetio je općinski načelnik, iste godine utemeljena i lučka ispostava, a zahuktavanjem pomorskog odnosno parobrodarskog prometovanja u to je slikovito otočno mjesto doplovio i turizam koji je, uz neizbježne uspone i padove uzrokovane burnim društveno-gospodarskim i političkim mijenama koje će uslijediti, od tad pa do danas postao glavnom, egzistencijalno ključnom uzdanicom lokalnog gospodarstva. Da je (i koliko) sve što je u Šilu u proteklim desetljećima činjeno "imalo smisla" po Komadininim rječima ponajboje potvrđuje činjenica na koju je ukazao a koja kaže da je upravo Šilo, kao najveći i narazvijeniji turistički centar Dobrinjštine, jedno od rijetkih mjesta na otoku Krku u kojem se promatrano od 1880. godine broj stanovnika stalno povećavao. I predsjednik TZO Dobrinj ali i brojni govornici koji su se u ovoj prilici obratili okupljenima, među kojima i vlasnik "Šiloturista", najveće turističke agencije na otoku Krku, poznati otočni turistički znalac Dragan Brnić, ukazali su da je na današnji razvoj i zamah šilarskih ali i turističkih kretanja u mjestima cijelokupne Dobrinjštine golem utjecaj imalo višedesetljetno zaostajanja tog dijela Bodulije od ostatka otoka u smislu njegova infrstrukturnog opremanja. Ipak, sve ono što nam je u prošlom stoljeću izmicalo i što nas je razvojno kočilo, poput nepostojanja kvalitetne vodovodne infrastrukture i relativno loše prometne povezanosti danas je, s rješavanjem tih

MT

pitanja na najkvalitetniji mogući način, postalo bitnom prednošću ovog kraja i to stoga što je, baš zbog izostanka masovnije izgradnje kapaciteta i sadržaja kakvi su 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća građeni u svim ostalim krčkim turističkim središtima, Šilo (kao i cijela Dobrinjština) ostalo očuvanom ali i autentičnom destinacijom, ustvrdio je Brnić. Podcrtao je i da se uz očuvanost i izvornost, a koje se danas pokazuju nekim od najvećih i najkonkuretnijih komparativnih prednosti tog dijela otoka, njegov nemali turistički potencijal ogleda i u silnim kilometrima lijepih, očuvanih, čistih, urednih ali i još uvijek kupačima ne prenatrpanih plaža o kojima (i kakvima) posjetitelji dobrog djela svih onih većih i posjećenijih krčkih turističkih središta - mogu tek sanjati. Svojom nazočnošću ali i rječima potpore nastavku puta kojim već dulje vrijeme sigurno kroči turizam

Šila ali i cjelokupne Dobrinjštine priznanje su u toj prilici odale i čelnica krovne institucije otočnog turizma, direktorica TZ otoka Krka Majda Šale kao i Vlasta Mastrović koja je ondje predstavljala TZ Kvarnera. Obje gošće, osim upućenja prigodnih pozdrava, Šilarima su čestitale na njihovu i više no primjerenom ali i kontinuiranom, višedesetljetnom zauzimanju na unapređivanju turističke ponude i sadržaja kojima, složile su se gošće velike šilarske fešte, svi turistički djelatnici ali i iznajmljivači tog mjesta iz godine u godinu dokazuju da nije slučajnost da se polovica turističkog prometa Dobrinjštine ostvraje upravo u tom mjestu, i to ponajviše u okvirima "kućne radinosti" koja je na neki način oduvijek bila i nosivim stupom šilarskog turizma. MR

MT

11


Prigodno Iz rada Turističke zajednice općine Dobrinj

VJERNOST DOBRINJSKOM KRAJU OD DESET GODINA DO POLA STOLJEĆA Vilhem i Veronika Zibert preko dvadeset godina dolaze u Čižiće kod obitelji Nevenke Kirinčić te ih je direktor TZO Dobrinj u dogovoru sa gospođom Kirinčić posjetio a povodom tako velike obljetnice dolaska u isto mjesto poklonio im staru fotografiju. Obitelj Zibert je inače iz Berlina, a gospodin Vilhem odlično priča i hrvatski jezik. Svake godine dolaze automobilom, te jednu noć prespavaju u Austriji. Prošli su cijeli otok, a i šire tako da dobro poznaju Hrvatsku. Kažu da prije rata su dolazili u jedno mjesto kraj Splita, ali nakon rata su našli otok Krk i Čižiće i više se od tamo ne miču.

BL

Holting Liesel i Herbert iz okolice Kolna dolaze u Šilo već pedeset godina. Najprije su boravili kod Bosiljke i Mika Cara, a zadnjih 20ak godina borave kod Miljenke Gorišek.Prije 10 godina poklonili smo i njima predivnu staru fotografiju Šila, a sada smo ih posjetili i dali im poklon paket sa izvornim krčkim proizvodima, žlahtinom, maslinovim uljem i galeticama. Dogovorili smo se da se opet vidimo za 10. godina kada ćemo im pokloniti novu staru sliku Šila. BL

Drago i Milena Bohinc već 20 godina dolaze u mjesto Šilo i to uvijek kod istog domaćina. Gospođa Blaženka Paparić je za njih, kažu, idealna domaćica te se već osjećaju kao da dolaze u vlastitu kuću. Iz Bleda gdje stanuju, pa do Krka treba im otprilike 3 sata vožnje. Njihova djeca i unučad isto dolaze sa njima ili u drugom terminu ali uvijek kod gospođe Paparić. Kažu da vide da se je u tih 20 godina jako puno promijenilo i to na bolje. Kako to i priliči poklonili smo im jednu staru fotografiju Šila da ih zimi podsjeća na njihovo drugo mjesto boravka.

12

BL


Prigodno

SUSRET KLAPA UZ NAVIJAČKE PJESME U ČAST VATRENIH

BL

Četvrti po redu susret klapa ove godine okupio je sedam klapa. Publici su zapjevali klapa, Castrum Vallis, Flumen, Hreljin, Kamelija, Teranke, Trsat i domaće snage s otoka Krka, Vejanke. Nažalost, susret se poklopio s utakmicom osmine finala svjetskog prvenstva između Hrvatske i Danske tako da je bio prisutan manji broj posjetitelja, ali oni koji su došli uživali su u predivnim napjevima koje su klape izvele. Nakon susreta nastavilo se druženje na rivi na Šilu i feštala se uzbudljiva pobjeda hrvatske nogometne reprezenacije. BL

BL

BL

Boris Latinović

NOSTALGIČNI SUSRET S „FIĆEKIMA“ Susret „Fićom po Krku“ ove godine je održan po osmi puta. Ove godine organizatori su centar za svoje druženje izabrali Sulinj, a posjeetili su i mjesto Šilo. U Šilu se moglo vidjeti nekih 50-ak zastava 750 popularnih „Fića“ a bilo je nešto i zastava 55, 128 i ostalih. Najstarije vozilo bio je Fiat 600 iz 1955. godine. Susret je bio međunarodni a bilo je sudionika iz Slovenije, Austrije i Italije.

NK

13


Škola

IZ RADA PŠ DOBRINJ Odlazak još jedne generacije iz naše školske luke Još jedna školska godina završena, još jedna generacija osmaša napušta svoju sigurnu luku i odlazi u život. Pred učenicima i djelatnicima zasluženi je ljetni odmor. Ove smo školske godine napravili pregršt projekata, novih aktivnosti i izleta o kojima redovito izvještavamo. Dolaskom ljepšeg i toplijeg vremena učenici i učitelji odlaze na terenske nastave i izlete. Naši četvrtaši tako su u svibnju proveli tri dana u Staroj Sušici, učenici drugog razreda išli su na izlet po otoku Krku. Sedmaši su početkom svibnja sudjelovali na jednoj zanimljivoj terenskoj nastavi u Liču u suradnji s gljivarskim društvom na kojoj su učili o samoniklom bilju. Humanost opet na djelu Osmaši su u travnju posjetili Vukovar u sklopu projekta ¨Posjet osmih razreda Vukovaru¨. I ove smo godine kontaktirali humanitarnu udrugu ¨Duga¨ u Vukovaru te prilikom odlaska dostavili humani-

MP

tarnu pomoć u hrani i higijenskim potrepštinama koje su vrijedno prikupili naši učenici i njihovi roditelji. Učenici viših razreda na svoj su se završni izlet uputili u Koprivnicu i Đurđevac, dok su učenici nižih razreda posjetili Zadar i Nin. Učenici uključeni u projekt Školski anđeli posjetili su Minimundus. Proslavili smo i Dan škole priredbom u Dobrinju na

kojoj su nam se pridružili i učenici te djelatnici iz Omišlja. Nakon priredbe učenici su sudjelovali u igrama, posjeti Dobrinju te malonogometnom turniru. Naš projekt prikupljanja čepova nastavio se ove godine donacijom čepova udruzi ¨I djeci s ljubavlju¨iz Rijeke u sklopu nacionalnog programa ¨Želimo vježbati vid¨.

14


Škola Školski vrt, radionice… U proljetnoj školi Makersi na Školjiću u skopu projekta Centra tehničke kulture Rijeka sudjelovali su naši osmaši Ivan Sršić i Dominik Mance. Četvrtaši su bili posebno vrijedni i poduzetni pa su uz pomoć domara, učiteljice Daniele i

MD

Imamo logopedicu ! Ono što je posebno značajno i važno i za našu školu je zapošljavanje logopedinje Anite Čonka – Vilić koja je započela s radom u svibnju. U travnju je naša škola imala i posebnog gosta – krčkog biskupa Ivicu Petanjka.

DB

stručnih suradnica oformili školski vrt. Osim školskog vrta, uredili smo i okoliš škole te zasadili 24 sadnice voća dobivene iz projekta ¨Školska shema¨ Hrvatske poljoprivredno - šumarske savjetodavne službe. U suradnji s MUP – om u sklopu projekta Zdrav za 5! osmaši su sudjelovali u radionici na temu alkohola. Obilježili smo i Noć knjige te natjecanje u čitanju. Učenici su sudjelovali u natječajima ¨Noć knjige¨ te haiku natječaju. Učiteljica Miranda sa svojim je učenicima drugog razreda uspješno odradila projekt ¨Tradicija i običaji dobrinjskog kraja¨. Učenici su pripremali čokavski rječnik, naučili plesati tonoc, radili šurlice te učili o izradi sopela. U suradnji s učenicima četvrtog razreda napravili su i kalendare.

…i nagrade za kraj… Posljednjeg dana nastave oprostili smo se od ove školske godine pjesmom, plesom i glumom. Kao i uvijek, bilo je veselo i razigrano. Oprostili smo se i s ovom generacijom osmaša, a načelnik Neven Komadina podijelio je nagrade učenicima. Nagrađeni četvrtaši su: Tuene Trpkov, Niko Gržetić te Din Mihovilić Vasiljević. Za odličan uspjeh i uzorno vladanje tijekom osnovnoškolskog obrazovanja te

ostvaren uspjeh na državnom natjecanju iz šaha nagrađen je osmaš Ivan Sršić. Za postignut odličan rezultat na državnoj razini natjecanja iz Islamskog vjeronauka nagrađena je učenica 7.r. Semra Hodžić. Našim, sada već bivšim, učenicima želimo puno sreće u daljnjem školovanju, pamtit ćemo zajedničke trenutke, a posebno će nam u srcima ostati taj zadnji dan koji smo proveli zajedno uz smijeh i suze. Svim čitateljima u ime učenika i djelatnika PŠ Dobrinj želim veselo, toplo i ugodno ljeto, a svim Dobrinjcima i Dobrinjkama čestitam Dan općine - Stipanju! Maja Polonijo Voditeljica PŠ Dobrinj

15


Vrtić

ŠTO SE DOGAĐA U VESELOM KUTKU U POLJU Mi jedemo odgovorno Odmah nakon uskrsnih blagdana u dječjem vrtiću u Polju, krenuli smo s pripremama za Tjedan otvorenih vrata. Budući da je ovogodišnji eko projekt bio „Mi jedemo odgovorno“ u tome smo tjednu nastojali na različite načine osmisliti sadržaje, poticaje i aktivnosti, koje će poticati djecu i roditelje, na što pravilniji odabir hrane, te općenito osvješćivati da se više orjentiramo na lokalnu i sezonsku hranu. Izradili smo kalendar sezonskog voća i povrća, napravili smo marmeladu od jabuka i krušaka, sami smo pripremali zdrave energetske pločice, gledali edukativni animirani film “Čovjek i priroda“, imali edukativnu radionicu o pravilnom odvajanju otpada. Zbog što boljeg informiranja roditelja imali smo tematski roditeljski sastanak, kako bismo potakli roditelje da zajedno sa svojom djecom,

MP

te općenito unutar obitelji, skreću veću pozornost na to kakva se hrana koristi, odakle dolazi, da se smanji bacanje hrane tj. da se ona u što većoj mjeri iskoristi te da općenito i svojom kupovinom podržavamo lokalnu proizvodnju hrane.

Do kraja radne pedagoške godine provodili smo „Malu školu“, gdje su djeca u godini prije polaska u školu, uz pomoć odgojitelja dalje stjecala znanja, vještine i sposobnosti koje su ih pripremale za obaveze koje će ih čekati u novoj školskoj sredini.

MP

16


Vrtić

MP

Nekima zbogom, nekima pak dobrodošlica U našem objektu smo ugostili te pogledali predstavu u izvedbi MAK teatra. Početkom lipnja bili smo na izletu u Crikvenici. Posjetili smo akvarij a

djecu je oduševilo putovanje brodom, kojim smo isplovili iz Šila a potom se vratili u Soline gdje smo ostatak dana proveli u prirodi. S djecom koja će krenuti u školu imali smo druženje s roditeljima, koje je kao i uvijek veselo i istovremeno tužno, pomješanih emocija. U rujnu će u našem vrtiću biti

mnogo nove djece a prvašićima želimo da i dalje stječu i upotpunjuju nova znanja te im želimo puno dobrih ocjena. DJEČJI VRTIĆ „KATARINA FRANKOPAN„ KRK PODRUČNI VRTIĆ POLJE Voditeljica Podružnice Marina Pavačić

Ugledna znanstvenica Prof.dr.sc. Marija Turk ispraćena u mirovinu

NEMA VEĆEG PRIZNANJA ZA PROFESORA OD PRIZNANJA STUDENATA Najnoviji broj časopisa „ŠtoRije“, koji izdaje Udruga studenata kroatistike riječkog Filozofskog fakulteta od posebnog je značaja i za naš kraj. Naime, četvrti broj „ŠtoRija“ zapravo je počast i zahvala prof. dr. sc. Mariji Turk koja koncem akademske godine završava svoju karijeru. Podsjetimo, ugledna i priznata znanstvenica na polju filoloških znanosti rođena je u Svetom Vidu Miholjice, ali porijeklom je i iz „našeg“ Svetog Vida dobrinjskog, gdje je rođen i odrastao njezin otac Nikola Jakominić. Prof. dr. sc. Marija Turk od 1982. godine predavala je na Odsjeku za

kroatistiku riječkog Filozofskog (prvotno Pedagoškog) fakulteta u Rijeci na kojemu je od 2005. redovita profesorica u trajnom zvanju. Objavila je više od 60 znanstvenih radova, dvije samostalne knjige a u koautorstvu s prof. dr. Ivom Lukežić obradila je i ukoričila govore otoka krka.

Za knjigu »Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira« nagrađena je nagradom HAZU-a za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području filoloških znanosti – Najveće priznanje koje profesor može dobiti je priznanje studenata – poručila je na predstavljanju „ŠtoRija“ mnogima omiljena i nezaboravna profesorica i mentorica. Pa nek Vam je sretna, mirna i duga plovidba novim morem Vašeg života, profesorice Turk ! Gordana Gržetić

17


Naš kraj - naši judi Izborna Skupština dobrinjske podružnice „Eko – liburnije“

OPSTANAK STOČARSTVA I POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU DOBRINJSKOG KRAJA OSTAJE JEDAN OD PRIORITETA U Mjesnom domu u Polju održana je izborna Skupština poljoprivredno – stočarske udruge „Eko – liburnia – Podružnica Dobrinjština“. Pedeset i dva člana od 135, koliko ih Podružnica broji, usvojilo je izvješće o radu u proteklom mandatu, koje je podnio novi/stari predsjednik Darko Justinić. Između ostalog, rekao je Justinić, akcije Podružnice Dobrinjštine bile su usmjerena ka nabavci sadnica maslina, trsiju, smokava, žita, gnojiva i ostaloga. Gnojivo i žito dijelilo se članovima udruge, ovisno o tome jesu li stočari ili pak poljoprivrednici. Sadnice su se pak prodavale uz sufinanciranje dijela cijene od strane Općine Dobrinj. Podružnica je organizirala i niz edukativnih izleta, radionica i predavanja, a financijsku je potporu redovito, temeljem Javnih natječaja, primala od Općine Dobrinj. Raspravljalo se i o neizbježnoj temi – štete od alohtone divljači, te o načinima pomoći oštećenim vlasnicima stoke ili nasada. Nakon financijskog izvješća, koje je podnio Nikola Justinić, pristupilo se izboru no-

GG

vog vodstva Podružnice. Za vodeću funkciju iznova je predložen i izabran Darko Justinić. Pomagat će mu dopredsjednik Tomislav Saftić, tajnica Nada Simović, blagajnu će voditi (i čuvati) Darko Car a u predsjedništvo su još jednoglasno izabrani Darko Škrabonja, Miljen-

ko Galanto i Dragica Marijanić. Jednoglasno je usvojen i prijedlog o članovima Nadzornog odbora, a činit će ga Nikola Justinić kao predsjednik, te članovi Željko Brnić i Edis Kirinčić. Tu je i stegovna komisija- Mladen Crnčić kao predsjednik, te članovi Tonči Car i Jadranko Jakominić. Izbornoj Skupštini nazočio je i načelnik Neven Komadina, te uz čestitke vodstvu istaknuo da će ova podružnica uvijek imati otvorena vrata za svaku daljnju suradnju koja je na dobrobit opstanka stočarstva i poljoprivrede na podr učju dobrinjske općine. Gordana Gržetić

GG

Aktivnosti asfaltiranja ulica i prilaznih puteva

IZ OPĆINSKOG PRORAČUNA 470 TISUĆA KUNA Kao i svake godine u sklopu aktivnosti asfaltiranja ulica i prilaznih putova izvršeni su radovi na nekoliko dionica, kaže općinski načelnik Neven Komadina, dodajući kako je, između ostalog, asfaltiran i dio šumskog puta od Zviranja do Dobrinja, odnosno lokaliteta Perilo. Na tom dijelu obavljeni su radovi na najkritičnijim dionicama, odnosno uzbrdicama, u dužini od cca 200 metara. Osim što će žiteljima i gostima olakšati prilaz do objekata, taj će prometni pravac biti alternativa u slučaju komunalnih i hitnih intervencija, zaključio je Komadina. Asfaltirane su i neke ulice u Polju, Rasopasnu, Gostinjcu i Klanicama,

18

te u dužini od 400 metara, dio makadamskog puta između Klanica i Svetog Ivana. Na spomenutim dionicama radove je izveo GP Krk,

a iz općinskog proračuna u tu je svrhu utrošeno 470 tisuća kuna. Nedeljko Gržetić

NG


Naš kraj - naši judi Općine Dobrinj i Omišalj zajedničkim snagama riješile problem deficita logopeda

S PRVIM DANIMA SVIBNJA U OSNOVNU ŠKOLU STIGLA JE LOGOPEDICA Tri godine nakon svog formalnog osnutka odnosno osamostaljenja od do tad jedinstvene, zajedničke otočne osnovne škole, Matična škola "Omišalj" dobila je svog dugo priželjkivanog i traženog logopeda. O toj važnoj te za polaznike spomenute osnovnoškolske ustanove (u sklopu koje, uz omišaljsku "maticu", djeluje i Područna škola Dobrinj) i vrlo vrijednoj novini izvijestio nas je dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina. Govoreći o toj tematici, spomenuti nije propustio istaknuti i da je profesionalni angažman tog na hrvatskom tržištu rada nažalost iznimno deficitarnog stručnjaka za sad tek privremeno "riješen" financijskim angažmanom dviju krčkih lokalnih samouprava - Općina Omišalj i Dobrinj a čija područja obuhvaća ta otočna škola. - Znajući da za angažmanom te djelatnice stručnih službi naše zajedničke škole postoji izuzetna potreba ali i da unatoč tome, od nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja do današnjeg dana nije stigao pozitivan odgovor na našu odnosno inicijativu osnivača škole (PGŽ op.a.), za osiguranje sredstava nužnih za pokrivanje troškova te službe, moja omišaljska kolegica Mirela Ahmetović i ja iznašli smo načina da zajedničkim zalaganjem u proračunima naših dviju lokalnih jedinica pronađemo materijalni temelj dostatan za zapošljavanje logopeda koji će raditi u njenim dvjema školskim jedinicama, prenio nam je jučer Komadina. Za "operacionalizaciju" tog našeg plana, nastavlja dobrinjski općinski načelnik, bio je zadužen ravnatelj škole prof. Žarko Žarković koji se u potpunosti posvetio organizira-

nju natječajnog postupka ali i motiviranju za dolaskom na otok na tržištu rada ne prevelikog broja dostupnih stručnjaka iz te branše te je tako, nakon višemjesečne procedure, upravo ovog tjedna naša potraga za logopedom sretno završena. Kako nas je izvijestio Komadina, netom zaposlena logopedica upravo je s prvim danima svibnja dobila priliku po prvi puta obići i "svoju" dobrinjsku područnu školu te ondje započeti raditi s mališanima kojih, prenosi nam Komadina, u djelu koji ima potrebe za stručnom asistencijom te vrste, u obje spomenute školske jedinice ima čak četrdesetak. Netom zaposlena logopedica, saznajemo od dobrinjskog načelnika, u spomenutu se otočnu osnovnoškolsku ustanovu "prebacila" iz riječkog KBC-a u kojem je do sad radila. - Ono što nas sve posebno veseli, kaže naš sugovornik, jest i to što smo ovaj za nas gorući problem riješili zapošljavanjem iskusne stručnjakinje koja je, valja reći, i kroz svoj dosadašnji rad u okrilju spomenute zdravstvene ustanove već imala priliku raditi s dobrim

djelom naših malih sumještana, zaključio je Komadina uvjeren da zbog takvih okolnosti ni netom zaposlenoj logopedici, jednako kao ni njenim malim "govornim vježbačima", neće trebati dulje vrijeme za njihovo neizbježno početno upoznavanje i uhodavanje. Iako naša spremnost za pokrivanjem financijskih troškova rada svih predstavnika stručnih službi nikad nije dolazila u pitanje, vjerujem da će slijedom zakonskih normi i pedagoških standarda pokrivanje troškova rada školskog logopeda u skorijoj budućnosti na se ipak preuzeti nadležno ministarstvo te da ćemo novac koji sad za tu nakanu Općine Omišalj i Dobrinj osiguravaju ostati "slobodan" te time i raspoloživ za pokrivanje nekih drugih potreba školstva na našem području, zaključio je Komadina ne propustivši podcrtati i da su dvije krčke lokalne uprave u nastojanjima rješavanja tog svog dojučerašnjeg problema imale velik poticaj i podršku od svih članova školskog Vijeća roditelja. MR

MT

19


Naš kraj - naši judi Otvorena izložbena sezona u Kulturnom centru Infeld

DOBRINJ IZNOVA POSTAJE OTOČNA DESTINACIJA UMJETNOSTI Baš kao i prethodnih ljeta, Dobrinj će i ove sezone biti otočno ali i hrvatsko središte umjetnosti i kulture, posebice slikarstva. Svoja vrata, iznova je otvorio Kulturni centar "Infeld" u kojem će, u prostranom višeetažnom kompleksu smještenom u samom središtu tog otočnog mjesta, tijekom cijele ljetne sezone biti postavljena još jedna u nizu vrijednih i atraktivnih izložbi kakvima je zaklada pokojnog Petera Infelda - austrijskog poduzetnika, sakupljača umjetnina i mecene, i svih proteklih godina razveseljavala otočne ali i na Krku "gostujuće" ljubitelje umjetnosti. Izložba koju je na prigodnom druženju čast imala otvoriti Zdenka Infeld - supruga pokojnog Petera Infelda ovog je puta posvećena predstavljanju stvaralaštva trojice poznatih austrijskih slikara - Josefa Bramera, Benedetta Fellina i Hannsa Karlhubera. Kako nam je, najavljujući ovoljetni izložbeni postav tog kulturnog centra predstavila dr. Yordanka Weiss, kuratorica zbirke "Infeld", u izložbenom kompleksu na mjesnoj placi tijekom cijelog će ovog ljeta biti postavljeni i ljubiteljima likovne umjetnosti predstavljani radovi trojice pronicljivih individualista, učenika iz majstorske radionice Rudolfa Hausnera koji, ističe dr. Weiss, slikaju tehnikom starih

MT

majstora, s minucioznom točnošću i bez ikakvog naglašenog patosa. Udovica Petera Infelda (1942. 2009.) - Zdenka koja je po smrti svog supruga s jednakim žarom i predanošću nastavila provoditi i njegovo kolekcionarsko ali i izlagačko djelovanje, prije dvije je godine nagrađena godišnjom nagradom Općine Dobrinj, i to "na račun" tada petnaest godina dugog, uspješnog djelovanja Kulturnog centra koji je to otočno mjesto učinio važnim, prepoznatim i cijenjenim izložbenim središtem otoka Krka ali i cijele Hrvatske. Većina predstavljenih djela potiče iz zbirke Infeld, a postav je dopunjen i posudbama od samih umjetnika, nastavlja kuratorica spomenute zbirke napominjući da će izložba "Bramer. Fellin. Karlhuber." ljubiteljima umjetnosti biti "na raspolaganju" sve do 30. rujna, i to u radnom vremenu Kulturnog centra Infeld koji je tijekom srpnja i kolovoza otvoren svakodnevno, od 10 do 13, te od 18 do 22 sata. Izložba zbog koje će i ovog ljeta

Nedeljko Gržetić

20

mnogi s guštom "potegnuti" do tog otočnog lokalnog središta obuhvaća čak 113 ulja, akrila i akvarela. Valja spomenuti i da se, baš kao i svih prethodnih godina, ulaz u KC Infeld neće naplaćivati. Kulturni centar Infeld, zahvaljujući vrhunskim izložbenim projektima kakav je i ovaj ovogodišnji, svakog ljeta posjeti i obiđe izuzetno velik broj "kulturnih posjetitelja", njih između 5 i 7 tisuća. Rekordan interes publike, ističu predstvnici Zaklade u čijem je vlasništvu i dojmljiv prostor u kojem se umjetnine predstavljaju, zabilježen je 2005. godine kad je više od 11 tisuća posjetitelja tijekom cijele ljetne sezone guštalo u ondje predstavljenom postavu najbogatije zbirke Hundertwasserovih grafika, upravo one koju je tijekom svog života sakupio pokojni Peter Infeld.

NG

Težište zbirke "Infeld", ističu njeni voditelji, djela su bečke škole fantastičnog realizma ali i hrvatske naivne umjetnosti, pop arta, art bruta ali i radovi budističkih meditacijskih slika iz Tibeta (tzv. Thangka slike). Da bi umjetnine koje su desetljećima sakupljali Peter Infeld i njegova majka Margaretha (vlasnici bečke tvrtke "Thomastik-Infeld" koja je jedan od tri najveća i najvažnija proizvođača struna na svijetu op.a.) bila dostupna najširoj javnosti, spomenuti su osnovali i uredili reprezentativne kulture odnosno izložbene centre u Dobrinju ali i u austrijskom mjestu Halbturn (u Gradišću). U njima je, uvijek uz besplatan ulaz, do sad održano više od stotinu izložaba. MR


Naš kraj - naši judi U Garici predstavljena sedma knjiga Ivana Pavačića Jecalićeva

STARINSKA NOTA UHVATILA DUBOKE KORIJENE I TRAJAT ĆE KROZ MNOGE NARAŠTAJE „Starinska maša – Garica“, naziv je sedme po redu knjige melografa, glazbenog pedagoga a slijedom toga i neumornog sabiratelja pučke glazbene baštine i ostavštine Ivana Pavačića Jecalićeva. Kao što i sam naziv sugerira, najnovija Pavačićeva knjiga dotiče duhovni segment glazbene baštine župe Garica, tj. pregled notnih zapisa i presjek duhovnih pjesama iz ove župe. Za datum svečanog predstavljanja odabrana je „Petrova“, blagdan patrona župe Garica. Uz marljiv autorov trud, zaslužni za izlazak knjige su i nakladnici – Općina Vrbnik, Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“ i Župa Garica. -„Starinska nota“ uhvatila je duboke korijene i traje i u ovom naraštaju u nepromijenjenim stavcima misnog ordinarijata, a kanta cijela crkva - istaknuo je na predstavljanju knjige Ivan pavačić, dodavši i da je specifičnost garičke mise da se za razliku od primjerice Dobrinjštine,

MK

Dubašnice i Omišlja, pjeva na standardnom hrvatskom jeziku. O knjizi su uz autora govorili urednik dr. sc. Anton Bozanić i vlč. Nikola Radić a okupljeno mnoštvo prigodnim su riječima pozdravili načelnik Općine Vrbnik Dragan Zahija, župnik domaćin vlč. Mate

Žic, te ravnatelj Ustanove „I.M. Ronjgov“ Darko Čargonja. Svečanost predstavljanja knjige uveličali su sopci, kanturi i tancuri Vrbničkog kulturnog društva „Frankopan“. Ivan Pavačić Jecalićev rođen je 1936. godine, u Gostinjcu a već u svojim ranim dvadesetim godinama započinje sustavno prikupljati građu nematerijalne kulturne baštine otoka Krka. Sabrano blago od zaborava je sačuvao u (zasad !) sedam knjiga, među kojima prednjači „bodulska Biblija“, Lusmarine moj zeleni iz 2008. godine. Dobitnik je niza priznanja i nagrada, a one najvrijednije - za životno djelo dodijelile su mu Općina Dobrinj i Primorsko – goranska županija. Gordana Gržetić

Milovan Kirinčić

MK

OPĆINI DOBRINJ „VRLO DOBAR - 4“ ZA TRANSPARENTNOST PRORAČUNA Institut za javne financije iznova je analizirao i ocijenio transparentnost svih 576 lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja, provedenog od početka studenog 2017. do konca ožujka 2018. objavljeni su na tzv. interaktivnoj karti. Školskom terminologijom rečeno, ocjenu vrlo dobar (4) zaslužila je Općina Dobrinj a na otočnom nivou četvorkom su ocijenjene još Općine Punat i Vrbnik. Otočni su „odlikaši“ Grad Krk, te Općine Baška, Malinska – Dubašnica i Omišalj. Po prosjeku svih lokalnih jedinica

na svom području najvišu je ocjenu dobila Primorsko-goranska županija, dok su najmanje transparentne Splitsko-dalmatinska i Osje-

čko baranjska županija, stoji u izvješću Instituta za javne financije. Ovo je istraživanje inače temeljeno na mjerenju brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata na službenim Internet stranicama županija, gradova i općina i to godišnjeg izvršenja proračuna za 2016., polugodišnjeg izvršenja proračuna za 2017., prijedloga proračuna za 2018., izglasanog proračuna za 2018. i proračunskog vodiča za građane (pojednostavljenog oblika proračunskog dokumenta) za 2018. godinu. Gordana Gržetić

21


Naš kraj - naši judi Rasopasno dobilo igralište za djecu predškolske dobi

DOBRODOŠAO SADRŽAJ ZA DOMAĆE I TURISTE Zahvaljujući angažmanu samih mještana, predvođenih članovima Mjesnoga odbora, financijskoj pomoći Općine Dobrinj i donacijama tvrtki (Trgovine Krk, Ljekarne Jadran, Građevinski obrt „Graditelj“ Rasopasno...), još jedno mjesto na Dobrinjštini dobilo je na raspolaganje igralište za djecu predškolske dobi. Naime, u Rasopasnu, na lokalitetu iza butige, odnosno kraj mjesne crkve na stotinjak kvadratnih metara šljunčane podloge »niknule« su ljuljačke, tobogan, klackalica, klupe za roditelje... Dobrodošao sadržaj za mlade obitelji s djecom koje žive cijelu godinu u Rasopasnu i obližnjim selima, ali i prilika da lokalni iznajmljivači obogate svoju turističku ponudu u ljetnim mjesecima.

vima MO-a najmlađima zahvaljujući velikom razumijevanju i blagoslovu pokojnog župnika Anđelka Badurine. Proljetno »šminkanje« mjesta zahvatilo je, pored uobičajenog čišćenja i uređenja šumskih puteva i

Sama parcela na kojoj je uređeno igralište pripada Župi Rasopasno, a prepušteno je u dogovoru s člano-

22

obližnji jog, a članovi mjesnoga odbora predvođeni predsjednikom

Ivanom Šamanićem u suradnji s Nevenom Komadinom, načelnikom općine Dobrinj, već duže vremena uporno rade na još jednom projektu da se u bliskoj budućnosti nedaleko igrališta za djecu predškolske dobi izgradi i igralište za mali nogomet, odnosno košarku čime bi društveni (i turistički!) sadržaji Rasopasna, po uzoru na druga dobrinjska mjesta (Gabonjin, Kras...) poprimili potpuniju sliku. Inače, jog, na kojem se uz neizbježnu placu odvija najveći dio sportskoga, odnosno društvenog života sela dobio je i prigodni crveno bijeli "kockasti" grafit na žutoj podlozi, te se na taj način simbolično obilježio veliki uspjeh hrvatskih nogometaša na proteklom Svjetskom prvenstvu u Rusiji. IV

Ivan Šamanić


Naš kraj - naši judi

KOMUN U POLJU I ove je godine održan komun, uređenje mjesta i seoskih putova u subotu 21. 4. Kao i prethodnih godina uređeni su naši putovi koji vode prema maslinicima, plažama i nažalost rijetkim obrađenim oranicama. Održavajući stoljetnu tradiciju pokušavamo zadržati uređene seoske puteve ali i kako je navedeno tradiciju da nastavimo raditi barem dio onoga što su radili i naši stari. Zahvala svima koji su na bilo koji način pripomogli organizaciji komuna, radom, novčanim prilogom ili savjetaom, posebno hvala T. D. Komunu i Općini Dobrinj na pomoći pri organizaciji, financiranju i radu. Nadamo se da ćemo i dogodine

opet po tradiciji uređivati putove, uz barem ovakav odaziv mještana koji je ove godine bio zadovoljavajući. Hvala svima koji se odazivaju ovoj akciji ali i drugim aktivnosti-

ma u organizaciji M. O. Polje, pa bio to rad ili zabava a već su krenule pripreme i za našu Malu Gospoju. Ranko Pavačić

RP

Akcija čišćenja mjesta uoči Antonje

KAD SE KRASKE RUKE SLOŽE Kao i svake godine, u danima pred Antonju, slijedi uređenje okoliša našeg lijepog Krasa. Pa kao što čistimo kuće i pripremamo se da dočekamo taj dan što bolje, tako bi bio red da se očisti i naša okolica. Središte mjesta je park i okolica oko doma. Dakle, pristupili smo tom zadatku i uhvatili se metle, grablji, kosilica, pinela, …, pa ni rezultat nije izostao.

DJ

Tridesetak mještana, i velikih i malih, i mladih i starijih, i muških i ženskih, kao i dečki iz „Komuna“, zavrnulo je rukave, očistilo okoliš oko doma i na kraju se okrijepilo uz roštilj. Hvale vrijedna akcija! Zahvala onima koji su se odazvali i što drugo do, …, vidimo se i druge godine, u istom ili proširenom sastavu, …, na istom mjestu i sa istim ciljem, da nam svima bude ljepše i ugodnije. DJ

Draženka Justinić

DJ

23


Naš kraj - naši judi Iz rada Lovne jedinice "Fazan" Dobrinj u razdoblju od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2018. godine

NIZ AKTIVNOSTI, NOVO VODSTVO I NOVI ČLANOVI Naglasak na revitalizaciji zapostavljenih puteva i pašnjaka Lovna jedinica "Fazan" Dobrinj, kao jedna od osam samostalnih jedinica, djeluje u sastavu Lovačkog društva "Orebica" Krk. Trenutno broji 41 punopravnog člana. Nakon odrađenog stažiranja u protekloj smo godini primilii dva nova člana Tonija Gržetića i Matiju Turčića. U protekloj smo godini imali i niz aktivnosti vezanih za izgradnju i održavanje objekata u našem vlasništvu. Izgradnja i uređenje lovačke kućice u Krasu je već neko vrijeme pri samome kraju. Spremna je za korištenje i boravak u njoj. Kod lovačkog domau Dobrinju počeli smo s izgradnjom nadstrešnice za traktor. Dobar dio svojih financijskih sredstava potrošili smo na nužnu rekonstrukciju lovačke kućice u Gabonjinu. Grubi građevinski radovi su zgotovljeni, provedene su instalacije vode i struje, a volonterskim angažmanom lovaca kućica će u narednim mjesecima biti uređena do kraja na ponos svih nas. Kućica se nalazi na crkvenom zemljištu, te smo s Biskupijom tj. s Župom Dobrinj potpisali ugovor o korištenju tog dijela zemljišta, na obostrano zadovoljstvo. Radnim smo akcijama uređivali šumske puteve. To smatramo vrlo važnim jer će se ti

NK

putevi, koji su bili u dosta lošem stanju, od sada ponovno moći koristiti. Osim nas lovaca, puteve će moći koristiti stočari i poljoprivrednici, kojima to može biti poticaj za razvoj stočarstva i poljoprivrede na površinama prema kojima ti putevi vode. Ti su putevi označeni i kao šetnice, tj, biciklističke staze, što je još jedna u nizu turističkih ponuda našeg otoka. Moći će ih koristiti i vatrogasci u slučaju intervencije ili požara. Traktorom smo obradili veći broj poljoprivrednih površina za zasijavanje i sadnju. Bitno je napomenuti da su te poljoprivredne površine nastale također našim aktivnostima: košnjom i malčiranjem, a to su preduvjeti za zaoravanje i frezanje. Danas, kada je sve manje obradivog zemljišta, kada su ljudi zapustili svoje nekadašnje pašnjake i vrtove, upravo ove naše aktivnosti vrlo su važne te na njima inzistiramo, a polako su prepoznate kao hvale vrijedne i od lokalnog stanovništva. Sve navedene aktivnosti sufinancirane su od strane Općine Dobrinj.

BL

24

I opet štete od alohtone divljači U protekloj godini bilo je i šteta od nezavičajne divljači, divljih svinja, prvenstveno na krumpiru. Iako je šteta bilo, brojka od 172 odstrijeljene divlje svinje, pokazatelj je da dajemo sve od sebe kako bi se te štete svele na najmanju moguću razinu. Brojku od 172 odstrijenje divlje svinje možemo rasčlaniti na: 28 krmača, 4 vepra, 62 nazimadi i 78 prasadi. Prosječne težine od 52 kilograma. Osim divljih svinja problem postaje i čagalj. Iako je neko vrijeme bio prisutan samo na području lovišta Baška, činjenica je da se on proširio i na ostatak lovišta. Zbog konfiguracije terena na kojem on obitava lovcima je jako otežan rad u izlučenju te nezavičajne divljači. Do sada je odstrijeljeno ukupno 10-ak jedinki, od čega dvije u ovoj godini na području lovišta Baška. Kod njegovog će izlučenja, pomoć stočara, ali i šire zajednice u vidu krčenja prosjeka i pristupnih puteva biti nužna, te ovime putem pozivamo udruge na suradnju. Novo vodstvo U ovoj smo godini izabrali novo predsjedništvo lovne jedinice. Za predsjednika je izabran Mladen Španjol koji je naslijedio dosadašnjeg dugogodišnjeg predsjednika Sanjina Crnčića. Za njegovog zamjenika izabran je Ivo Živković, a za tajnika Ivan Šamanić. U kratkim crtama ovim je izvješćem obuhvaćen rad lovne jedinice „Fazan“ u protekloj lovnoj godini. Možemo je okarakterizirati kao uspješnom sa željom da ćemo i dalje promicati lovstvo na način na koji smo i do sad radili, a sve u suživotu s lokalnom zajednicom. Ivan Šamanić


Naš kraj - naši judi Predstavljena knjiga dnevničkih zapisa Čede Žica, prvog sekretara Kotarskog komiteta SKJ za kotar Krk

FRAGMENTI OTOČNE PROŠLOSTI OTETI ZABORAVU Neovisno o vremenskom rasponu trajanja pojedinog ljudskog života, životni trenuci svakog od nas nerijetko bivaju ispunjeni iščekivanjem – upravo trenutaka. Nekih drugih trenutaka u kojima se nadamo ispunjenju naših snova, želja, htijenja. I dok čekamo te trenutke, život prolazi i u tom prolasku nepovratno odnosi sa sobom trenutke samo nama znane, ili pak prisutne kroz sjećanja onih koji za nama ostaju. A sjećanja, znamo, s vremenom izblijede. Stoga se u trenucima iščekivanja ili pak ostvarivanja željenih trenutaka valja prisjetiti: „Verba volant scripta manent“ t. riječi lete, zapisano ostaje… Ukoričeni zapisi jednog otočnog gimnazijalaca, koji je stazom bez povratka otišao i više no prerano, predstavljeni su u dvorani krčke Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir. Riječ je zapravo o ukoričenim fragmentima, koje je Čedo Žic, inače prvi sekretar Kotarskog komiteta Saveza komunističke omladine Jugoslavije za kotar Krk, započeo pisati 1939. a potom je zapise u kontinuitetu ali i s prekidima bilježio do 1943., tj. godine kad je i završio svoj mladi život. A spletom okolnosti kakve život znade prirediti, Čedo Žic rođen je u Krku 22. lipnja 1922. godine. Datum njegovog rođenja poklopit će se kasnije s Danom antifašističke borbe a obilježavanje tog dana poklopilo se pak s promocijom dnevničkih zapisa mladog Krčanina. I to na pravom mjestu – u krčkoj srednjoj školi. I s razlogom, rekla je ravnateljica prof. Đurđica Cvitkušić, istaknuvši da je krčka srednjoškolska institucija od 6. travnja 1960. pa do 12. studenoga 1991. godine nosila upravo ime Čede Žica. Objavljivanjem dnevničkih zapisa Čede Žica, Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka nastavila je svoju izdavačku djelatnost. Čelnik Udruge prof. Darko Fanuko istaknuo je da je od ideje do realizacije valjalo prebroditi i fazu zvanu financijska potpora: „Kandidirali smo projekt na županijski nivo, a uz Primorsko – goransku županiju, pomogle su i jedinice

GG

lokalne samouprave otoka Krka rekao je Fanuko, zahvalivši i onima koji su pomogli u zahtjevnom segmentu uređivanju knjige. To su mr.sc. Tvrtko Božić, zatim prof. Đuro Čudić i prof. Gordija Marijana. Veliki dio posla u selektiranju i analizi samih bilješki odradio je i pok. Rikard (Riko) Miler, inače najbolji prijatelj Čede Žica, koji je iz niza bilježnica svog pokojnog prijatelja odabrao najznačajnije i najzanimljivije fragmente, te tako dao bazu za objavu knjige. Uz Udrugu antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, nakladnik knjige je Naklada Kvarner. A ova knjiga, kako je istaknuo direktor Kvarnera Franjo Butorac kasni „pedeset, šezdeset, pa možda i više godina“. A budući je riječ o dnevničkim zapisima, pravilo je jasno – u dnevničke se zapise ne intervenira izvan dozvoljenih pravopisnih okvira. Međutim, istaknuo je Butoarc, čak ni tu se nije poštovalo dosljednost, iz razloga što je jezik na prijelazu iz 30-ih u 40-te i više nego različit od današnjeg. Stoga su dnevnički zapisi Čede Žica ukoričeni u knjige gotovo pa u integriranom obliku. Kad je započeo pisati dnevnik, Čedo Žic polazio je sedmi razred gimnazije, što je ekvivalent današnjem trećem razredu srednjoškolskog obrazovanja. Prof. povijesti Gordija Marijan, inače jedna od inicijatorica objavljivanja knjige, pretpostavlja da su prve zapisane riječi u dnevniku Čede Žica bile novogodišnja odluka mladoga gimnazijalaca: -Mladost je vrijeme hrabrosti, borbenosti i ideala. U holu naše srednje škole i danas stoji jedan nijemi, kameni svjedok. To je statua Čede Žica. Taj vas mladić prati svakog dana, svjedok je svih vaših trenutaka tuge, sreće,

smijeha i prijateljevanja. Pa ako se kaže da umiremo kad nas svi zaborave, Čedo Žic nije zaboravljen – poručila je mladim srednjoškolcima ali ostalim nazočnima prof. povijesti Gordija Marijan. Glazbeno – poetski intermezzo predstavljanja knjige pripao je polaznicama i polaznicima Srednje škole „ Hrvatski kralj Zvonimir“, a budući je sam događaj ujedno bio i u znaku obilježavanja Dana antifašističke borbe, zaslužnim članovima, promicateljima i podupirateljima Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka uručeni su poačsni primjerci knjige, te zahvalnice /priznanja Udruge i Saveza antifašističkih boraca i antifašista PGŽ. Dnevnički zapisi, odnosno fragmenti iz bilješki mladog gimnazijalca Čede Žica vraćaju u prošlost grada, ali i otoka Krka, u vrijeme turbulentnih zbivanja i naznaka još turbulentnijeg i tragičnijeg razdoblja. Osjeća to i mladi Čedo, pišući o krčkoj svakodnevici, o mladenačkim sanjarenjima i željama, napose o anonimnoj djevojci, koju oslovljava početnim slovom njenog imena, a koja je, neupitno je, potpuno zarobila mladićevo srce … Fragmenti otočne prošlosti oteti zaboravu, tako bismo mogli ukratko okarakterizirati knjigu nastalu tragom zapisa jednog svjedoka prošlosti na pragu svog života. Nažalost, snovi, želje i htijenja mladog Čede Žica ostali su nedosanjani i neispunjeni. U jeku ratnih godina, u borbi za neka nova i bolja jutra, u osvit 23. veljače 1943. godine morski je vrtlog kod Šila odnio njegov mladi život. Ipak, jer „... zapisano ostaje ...“, Čedo Žic kroz svoje dnevničke zapise ostaje vječno mlad, vječno prisutan, nikada zaboravljen… Gordana Gržetić

GG

25


Naš kraj - naši judi Oldtimer carstvo Ivana Jelenovića iz Šila

SAN ZAPOČET U DJETINJSTVU POSTAO STVARNOST I ZAUSTAVIO VRIJEME Dobrodošli u prošlost Neovisno o govornom području ili pak poznavanju engleskih riječi ili idioma, pojam oldtimer govori univerzalnim jezikom. Riječ je o vozilima, prijevoznim sredstvima određene starosti, koja se mjeri u desetljećima, a uz tu osnovnu crtu, značajka oldtimera seže i u onu drugu, emotivno - nostalgičnu sferu. Jer oldtimeri nisu drugo, negoli nijemi svjedoci prohujalih vremena. A njihovi sadašnji vlasnici dokaz su tezi da ljubav postoji u raznim oblicima i da svaki taj oblik ljubavi odolijeva vremenu. S puno ljubavi prema svojim "limenim ljubimcima" odveo nas je jednog vrućeg srpanjskog popodneva gospodin Ivan Jelenović iz Šila. I da nam nije putem do svog "oldtimer carstva" pričao o svojoj velikoj ljubavi prerma starim automobilima, taj bismo detalj i sami otkrili. Jer, ljubav se ne može sakriti, zar ne? Malo asfaltom, malo makadamom i evo nas u tom casrtvu; gospodin Ivan otključava vrata oveće garaže i uz osmijeh koji ne skriva ljubav, bez riječi poželio nam je dobrodošlicu koju smo itekako razumjeli: "Dobrodošli u prošlost!"... Davno je ta ljubav počela... A ljubav prema automobilima i prijevoznim sredstvima općenito, u gospodinu Ivanu probudila se, kaže, davno. Pa dodaje, jako jako davno: -Imao sam možda petnaest, šesnaest godina. Najprije sam imao bicikle, pa motore, ali u toj ljubavi prema prijevoznim sredstvima s godinama je prevladala ljubav prema oldtimerima. I danas itekako rado pogledam automobile novijeg tipa, dapače, ali ta stara vozila, to je to što je moj interes - priča nam višestruki vlasnik oldtimera. A onda nam redom predstavlja svoj "oldtimer vozni park".

26

GG

"Vijetnamac", buba, BMW i vespa -Najstariji je a i najvažniji ovdje automobil Willys CJ-5. Prema nekim podacima, datira u 1945. godinu a ova vrsta automobila su tzv. "vijetnamski automobili", ili "vijetnamci", dakle, koristili su se u Vijetnamskom ratu - priča nam ponosni vlasnik prvu oldtimer priču a na pitanje kako je došao u njegovu garažu odgovara uz smiješak: -Pa internetom, Svaki dan odem na internet i pregledam što

ima novo u oldtimer ponudi i tako sam našao i ovaj automobil. Na isti je način u Šilo stigla i nekad popularna buba. Pedeset joj je godina, rađena je za američko tržište i restaurirana je doslovce u tom smislu, znači, do posljednje vide ili šarafa je bila razmontirana. Ušminkana je izvana i iznutra. A na red dolaze još dva ljepotanavespa i BMW s prikolicom. -BMW je iz 1970. godine i to vam je tzv. policijsko vozilo ali bilo je bez prikolice. Kupio sam potom prikolicu, montirao ju, sve skupa atestirao. I četvrti izložak došao je, kaže vlasnik, neplanirano: -Vespa je iz 1985. godine a ima 6200 kilometara iza sebe, pa znate koliko se vozi - uz smiješak će gospodin Ivan, te dodaje da su sva ova vozila uredno registrirana na godišnjoj bazi, dakle, spremna za put. Naravno da ovo košta, ali neke stvari nemaju cijenu Iako ih je nabavio isključivo za svoj gušt, kao hobi, gospodin Ivan sa svojim oldtimer ljubimcima ode i na druženja svojih istomišljenika

GG


Naš kraj - naši judi

GG

GG

-Posljednje druženje vlasnika oldtimer vozila bilo mi je u Delnicima, bilo nas je otprilike 150. Odlazio sam prijašnijih godina i dalje. Ipak, nekako u zadnje vrijeme biram kraće relacije, što ćete, neke godine su i meni zakucale na vrata. Bilo je tu, u ovoj garaži, kaže nam, i drugih automobila, fijakera a neki su izlošci trenutno na restauraciji. I dok nam ponosni vlasnik s puno ljubavi demonstrira svoje znanje o karakteristikama svojih oldtimera, prekidamo ga pitanjem. Logičnim, ne? - Cijena? -A cijena... Pa lako je pitati za cijenu, samo je pitanje što će se dobiti - odgovara nam gospodin Ivan kroz šalu a onda, da bi potvrdio svoje procjene, pokazuje katalog cijena oldtimera. -Maksimalna cijena za vozilo koje imam ovdje, primjerice za "vijetnamca", bila bi 24 tisuće eura. Nešto manja cijena bila bi 14 ili 15 tisuća eura. Koštaju automobili, ali košta i održavanje, pitamo ga. -Naravno. Sva su ova vozila redovito održavana iznutra i izvana, pa sam primjerice za "vijetnamca" boju naručio izravno iz Amerike. Ma košta sve to, ali kad se nešto voli, onda ljubav nema cijenu. Buba za najdražeg dječaka Ljubav nema cijenu i ljubav, rekosmo u početku, odolijeva vremenu. Sada, u umirovljeničkim danima, nakon što je radni vijek proveo u sasvim drugačijim vodama, te mirovinu zaradio kao mesar, gospdin Ivan živi svoj dječački san. A

GG

jednom je dječaku, njemu najdražem, već namijenio jedan od oldtimera. Bubu će, kaže, ostaviti unuku i već je tu odredbu "stavio na papir". A stranice svoje treće životne dobi gospodin Ivan Jelenović ispisuje olovkom koju je još kao dijete poželio imati. Onom olovkom, koja želje naše duše i snove pohranjene unutar nje, prenosi u stvarnost. Ljubav odolijeva vremenu a želje i snovi mogu postati stvarnost, ukoliko smo za tu stvarnost spremni uložiti snagu volje i želje. S puno ljubavi, kojom nas je doveo do svog casrtva, gospodin Ivan nas ispraća. Njegov pogled ovog puta govori ono neizrečeno a tako jasno: -Eto, moguće je zaustaviti vrijeme. Moji su se dječački snovi ostvarili. Nadam se da će se i snovi svih vas ostvariti.... Gordana Gržetić

GG

27


Naš kraj - naši judi Antonja u Krasu

SVEČANO, DOSTOJANSTVENO I RAZNOLIKO PROSLAVLJEN BLAGDAN „SVECA SVEGA SVIJETA“ Misa i procesija s kipom omiljenog sveca I ove je godine 13. lipnja blagdan sv. Antona Padovanskog, sveca kome je posvećena naša crkva i župa, svečano i dostojno proslavljen i crkveno i svjetovno. Svečano misno slavlje predvodio je vlč. Anton Depikolozvane, u koncelebraciji našeg dekana dr. Antona Bozanića i našeg Krasanina, dobrinjskog župnika vlč. Dinka Justinića, u zajedništvu s desetero svećenika. Sv. Anton naziva se i „svetac cijelog svijeta“, jer ima najviše štovatelja i bratovština po cijelom svijetu. I zato je i kraska crkva na njegov blagdan bila puna vjernika: domaćih, iz susjednih mjesta, a i šire s otoka, od kojih su neki došli zahvaliti za primljenu milost, a neki zatražiti pomoć po njegovu zagovoru. Pored mnogih vrlina, koje krase našeg kraskog patrona sv. Antona jedna je i da obilato uslišava naše molbe. Nakon sv. mise slijedila je procesija oko crkve s nošenjem kipa sv. Antona Padovanskog, uz svečane pjesme posvećene ovom svecu. I na kraju u crkvi ljubljenje relikvijara s moćima sv. Antona. Svi su nazočni, od našeg župnika vlč. Vjeka Martinčića pozvani na druženje i okrepu ispred crkve i na placi. Već tradicionalno vrijedni kraski lovci pripremili su i dijelili lovački gulaš, a nudile su se i razne slastice i piće, pa se nitko nije doma vratio gladan i žedan. Folklorna baština Lijepe Naše četvrti put u Krasu Antonja je osim crkveno, obilježena i kulturnim i športskim događanjima. Dana 9. lipnja, uoči Antonje, održan je 4. susret folklora u organizaciji KD „Sv. Juraj„ Kras i Turističke zajednice Općine Dobrinj uz pomoć Općine Dobrinj. Na smotri su sudjelovali

28

RB

HORKUD „Golub“ iz Bjelovara, koji dolazi svake godine kao pobratim KD „Sv. Juraj“ iz Krasa, KD Kornić, KUD „Dvigrad“ iz Kanfanara i domaćin KD „Sv. Juraj“ Kras, s mlađom i starijom folklornom grupom. Publika je uživala u lijepim nošnjama, svirci i plesu folklornih grupa, ali i u domaćem kantu. A zakantali su: Marija Cerović, Vera Butković i Ivan Šabalja iz Dubašnice, Anton Gržetić (Krasanin) i Đani Šabalja (kraski zet) iz Malinske, braća Nenad i Teo Polonijo iz Kornića i domaćini Marijan Orlić i Slavko Kosić iz KD „Sv. Juraj“ Kras. Ovu priredbu uspješno je vodila, nadopunjavajući svaku točku programa svojim velikim znanjem poznavanja kulturne baštine Gordana Gržetić. I na kraju uručenje prigodnih darova i pozdravne riječi načelnika Nevena Komadine, direktora Turističke zajednice Borisa Latinovića i voditeljice kraskog folklora Indire Justinić. Nastavljeno je slavlje na terasi društvenog doma, kojemu su se pridružili (hvala im od srca ) i naši susjedi iz Gabonjina s tambu-

raškim zborom „Nikad doma“, pa su svojim sviranjem i pjevanjem podigli još više slavljeničku atmosferu. Nije bilo predaha, jer su uz njih svirali na harmonikama i pjevali Istrijani iz Kanfanara. Uz jelo i piće, kojega je bilo za sve nazočne, pjesmu i ples, slavlje je potrajalo do kasno u noć. I boćari dali obol Antonji I naši boćari, već tradicionalno organizirali su i ove godine Turnir u balanju Antonja 2018. koji je petnaesti po redu. Sudjelovalo je šest ekipa: Kras 2, Čižići, Gabonjin, Rasopasno, Kras 1 i Sv. Ivan. Prvo mjesto osvojila je ekipa Kras 2. I ovdje se roštiljalo, pilo i veselilo: ekipe natjecatelja i publika, koja je bodrila svoje favorite. Antonja se u Krasu oduvijek iščekuje i priprema danima da se dostojno proslavi. I ove su godine pojedinci i neke obitelji uložile svoj trud i vrijeme, bez njih svega ovoga ne bi bilo. Kaže se da je „ hvala“ jako lijepa riječ i zato HVALA IM OD SRCA. Nadamo se, da ćemo i do godine Antonju proslaviti još bolje, kada će naša župna crkva sv. Antona, slaviti jubilej: 350 godina od izgradnje i posvećenja sv. Antonu Padovanskomu. Gradnja crkve započela je 1666. god., a dovršena je i blagoslovljena u svibnju 1669. god. POZVANI STE UNAPRIJED ! Radmila Borović

BL


Naš kraj - naši judi Petrova u Gabonjinu

MJESTO POSEBNIH VIDIKA I MIRA PROSLAVILO SVOG ZAŠTITNIKA Sveti Petar, brdo iznad Gabonjina, visoko 233 metra, mjesto posebnih vidika, na kojem je smještena crkva Sv. Petra i Pavla koja se prvi put spominje oko 1279. godine. Svi znaju da se 29. 6. slavi zaštitnik sela Gabonjin - Sv. Petar i Pavao, Petrova. Dan uoči Petrove, post Petrovi, Gabonjari se okupe u crkvi na večernje misno slavlje. Nakon mise se pali Stiganja, a uz kanot i svirku sopela slavlje se završi u lovačkom domu uz gulaš, piće, pogaču i druženje sa uvijek dobrodošlim prijateljima. Na dan Petrove služena je svečana Sv. misa, koju je predvodio Karmelićan Dominik Magdalenić u društvu šestoro svećenika. Na kraju mise, u riječima zahvale, naš vlč. Vjeko Martinčić istaknuo je kako se nastavlja obnavljanje crkve jer je

TR

TR

ove godine uređen strop i okrečeni su zidovi. Pritom je zahvalio na razumijevanju Načelniku gosp. Nevenu Komadini i financijskoj pomoći Općine Dobrinj, kao i ljudima sela Gabonjin čijom pomoći je plaćeno krečenje zidova. U čast Petrove, 15. 7. u 11 sati u crkvi Sv. Petra i Pavla održan je koncert. Organizatorica je gđa. Hermina koja ima kuću u Gabonjinu, uz pomoć gosp. Josipa Purića. Prisutni su uživali u izuzetnom izvođenju virtuoza na violini Maestra Mihe Pogačnika, a njegove gošće - sopranistica Heise Koeweker, duo Klavoice iz Hanovera uz pratnju umjetnice flaute Adriane

TR

von Runic Whittington, Sydney, Australia uvele su nas u sat vremena istinskog uživanja u glazbi. Maestro Miha Pogačnik svjetski je poznat vremenski violinist. U njegovoj bogatoj muzičkoj karijeri organizirao je i svirao u više od 200 međukulturnih festivala u svijetu. Svirao je u Keopsovoj piramidi, katedralama i crkvama cijelog svijeta. Za njega kažu da upotrebljava glazbu kao ¨ultimativni lijek¨ za izazove suvremenog svijeta. Maestro nam je predstavio i objasnio sonatu koju će izvest tako da smo mogli još bolje pratiti i uživati. Gosp. Purić je u obraćanju rekao kako bi ovakvi koncerti trebali biti početak tradicije obogaćivanja obilježavanja naše Petrove. Nadamo se da će tako i biti! Tatjana Radivoj

TR

TR

29


Naš kraj - naši judi Slavoniju i Boduliju ujedinila folklorna baština

PRIJATELJI IZ SLAVONIJE UZVRATILI POSJET BODULIJI Krajem travnja, točnije 28. i 29. 4., u uzvratni posjet K D "Ive jelenović" iz Dobrinja došli su članice i članovi KUU "Dr Fra Marijan Lanosović" iz Orubice. Orubica je inače mjestu u zapadnoj Slavoniji u Brodsko-posavskoj županiji u općini Davor, župa Sv. Ilije u požeškoj biskupiji.

RP

RP

Ovo je nastavak suradnje započet još u devedesetim godinama prošlog stoljeća a sad je obnovljen posjetom našeg KD njima i sada uzvratom. Ugostili smo ih u Polju, a smještemi su bili kod članova KD domaćina pretežito u Šilu. Gosti su izveli dva njihova običaja

kroz govor, pjesmu i ples (žetveni i svadbeni običaj te izveli još nekoliko pjesama. A onda je druženje nastavljeno uz tamburice i sopele kako to i priliči ovakvom susretu i druženju zelene i plave Hrvatske. Sljedećega dana sudjelovali su na župnoj misi u Polju, gdje su bili uključeni kao čitači i pjevači zajedno s domaćinima. Poslije zajedničkog ručka morali smo se pozdraviti, jer su se gosti morali vratiti u Slavoniju, no dogovoreno je da se ova druženja nastave jer se spaja-

njem i širenjem kultura stvara dobro ozračje, druže se ljudi i po potrebi se pomaže onima kojima je potrebna pomoć. Dao Bog da ovakvih događaja bude što više da to i u duhovnom, kulturnom a u konačnici i materijalnom smislu bude plodonosno. Osim KD-a i pjevački je zbor "Zvon" ovog proljeća bio aktivan te je sudjelovao na zajedničkom koncertu s zborom DVD -a Opatija u župnoj crkvi Sv. Ane na Voloskom, te izvo samostalni koncert u dominikanskoj crkvi Sv. Jeronima u Rijeci. Pod ravnanjem maestra Damira Smerdela izveden je vrlo respektabilan program pa čak i novo uvježbana Gounoova misa. Nastup u povodu 17. travnja, obilježavanju dana oslobođenja otoka Krka u Polju. Aktivni su i mladi folkloraši koji su osim intenzivnih priprema za sezonu sudjelovali na Festivalu folklora otoka Krka, koji je ove godine bio u Vrbniku te već drugu godinu zaredom na etno manifestaciji S(r)etno Selce.

RP

30

Ranko Pavačić


Naš kraj - naši judi Dvadeset godina likovne kolonije Konrada Krajnca

ŽUPANJE JE NAŠA PROVANSA I NAŠA DRUGA ADRESA U potrazi za inspiracijom i motivima, francuski (a i mnogi inozemni umjetnici) birali su i biraju i dalje Provansu, regiju u južnoj Francuskoj. Pa zašto onda ne bismo mi slikari iz Slovenije došli u ovo prekrasno selo Županje? Ovim je riječima započelo svečano

GG

otvaranje 20. jubilarne likovne kolonije, koju je 1998. inicirao slovenski umjetnik Konrad Krajnc. Svoju je „Provansu“ još prije negoli je inicirao likovnu koloniju pronašao u Županjama, a potom je ideju o zbližavanju slovenskih i domaćih malih likovnjaka pretočio iz ideje u djelo. I dva desetljeća uzastopce. Ovogodišnja jubilarna likovna kolonija odvijala se pod motom „Barve govorijo“ a kroz boje i motive tjedan dana progovorila je inspiracija desetak mladih slikara i slikarica, koji su u Županje stigli iz slovenskog grada Lenarta, gdje boravi i ima svoju galeriju inicijator kolonije. No, boje domaćina branila je Jana Kostić, koja pak porijeklo (i ljetnu adresu) ima u Polju. Osim izložbe likovnih radova nastalih tijekom sedmodnevne kolonije, u mjesnom domu u

Županjama postavljena je i izložba fotografija, koja je evocirala sjećanja na Županjare i Županjarke; neki od njih 1998. bili su djeca, neki pak protagonisti fotografija otišli su putem dobrih spominjanja. Uz domaćine, Konrada Krajnca i pedagoginju Mariju Šauperl, okupljenima se obratio načelnik Neven Komadina, koji je i otvorio izložbu a u umjetničkom polaznici kolonije pokazali su i svoje glazbeno, recitatorsko i glumačko umijeće. Gordana Gržetić

GG

Međunarodni festival „Regional 2018“ odvija se i u našoj općini

GITARISTIČKI VIRTUOZ VIKTOR VIDOVIĆ NASTUPIO U ŠILU, U DOBRINJ STIŽE ZDENKA KOVAČIČEK Trinaest koncerata glazbenika iz SAD, Italije, Austrije, Njemačke, BiH i Hrvatske, obuhvatit će ovogodišnje izdanje međunarodnog glazbenog festivala "Regional 2018" Ustanova u kulturi „BJ promocije i produkcije“ (B.J.Promotions) glavni je producent i realizator a suradnju, odnosno podršku pružila je i TZO Dobrinj. Naime, dio koncertnog programa održava se i na području naše općine, pa je tako u petak, 20. srpnja u Šilu nastupio gitarist Viktor Vidović. Ovaj koncert za klasičnu gitaru, na kojoj su izvedena djela Dore Pejačević, J. S. Bacha, Miroslava Miletića, F. Chopina i Isaaca Albeniza, dio je Vidovićeve trodnevne mini turneje, koju je osim u Šilu, održao u novom Vinodolskom, te na otoku Rabu.

Karlovčanin Viktor Vidović dolazi iz poznate glazbene obitelji. Kao dvanaestgodišnjak održao je prvi samostalni koncert a u četrnaestoj godini upisuje Konzervatorij u Ženevi u klasi brazilske gitaristice

Marie Livie Sao Marcos pod čijim vodstvom osvaja prvu nagradu na Međunarodnom natjecanju glazbenih umjetnika (CIEM) u Ženevi kao najmlađi pobjednik u povijesti natjecanja. Bilježi niz zapaženih koncerata u prestižnim dvoranama diljem Europe. Objavio je deset nosača zvuka i jedan DVD. Trostruki je dobitnik je diskografske nagrade Porin a trenutno je u pripremama za obilježavanje tridesete godišnjice umjetničkog djelovanja, što uključuje i snimanje nosača zvuka. Osim u Šilu i Dobrinju, Festival „Regional 2018“ održava se u Novom Vinodolskom, Crikvenici i Rabu, a jedno od najzvučnijih imena Festivala stiže u Dobrinj 30. srpnja. Na dobrinjskoj će placi od 21 sat zapjevati dama hrvatske glazbene scene Zdenka Kovačiček. Gordana Gržetić

31


Naš kraj - naši judi Obilježena stodvadeseta godišnjica rođenja Iva Jelenovića

EVOCIRANA SJEĆANJA NA ZASLUŽNOG ZNANSTVENIKA I ČOVJEKA U organizaciji Kulturnog društva KD "Ive Jelenović" iz Dobrinja obilježena je 19. svibnja 120. godišnjica rođenja Iva jelenovića. Pokrovitelji i sponzori ovoga događanja bili su Ministarstvo kulture RH, Odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ i Općina Dobrinj. Ivan (Ive, Ivić, Ivo) Jelenović, slavist i etnograf (Sveti Vid Dobrinjski, 27. VII. 1898 — Zagreb, 3. III. 1981). Klasičnu gimnaziju završio u Sušaku 1921, a studij slavistike i romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1943. Nakon studijskoga boravka u Firenci 1923–24, korektor je u beogradskom dnevniku Novosti. Vrativši se u Zagreb 1927, radio kao knjižničar u Higijenskom zavodu i predavač u Školi narodnog zdravlja do 1941, potom kao redaktor školskih knjiga te, nakon II. svjetskoga rata, korektor i lektor u nakladnom poduzeću »Zora« do 1951. Otada u LZ, isprva asistent, od 1953. do umirovljenja 1963. lektor. Stručne i znanstvene radove o krčkom, korčulanskom i lopudskom pomorskom i ribarskom nazivlju, obalnoj toponomastici Krka (uključujući mikrotoponimiju dobrinjskoga područja) i zapadne Istre, narodnoj književnosti, glazbi, nošnji i običajima na Krku

32

te o općeodgojnim temama objavljivao je, sam i u suradnji, u novinama, časopisima i zbornicima Narodni napredak (1931, 1934), Istra (1934), Novosti (1934), Obzor (1935), Krčki kalendar (1939, 1941), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1949, 1962), Riječka revija (1953–55, 1961, 1963), Toponimika zapadne Istre, Cresa i Lošinja (Zagreb 1956), Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru (1956), Filologija (1959, 1963), Ljetopis JAZU (1960, 1962–63, 1965), Jadranski zbornik(1963–66), Narodna umjetnost (1963), Dometi (1968–70), Krčki zbornik (1970, 1972, 1975) i Hrvatski dijalektološki zbornik (1973). S H. Petrisom

sastavio je prvu Antologiju nove čakavske lirike (Zagreb 1934, 19472). Vrsnim izborom djela četverice pjesnika (V. Nazor, M. Balota, P. Ljubić i D. Gervais), kojima su, više u skladu s Jelenovićevom folklorističkom orijentacijom negoli sukladno naslovu, dodane i narodne pjesme (Neznanke), prvo je izdanje te antologije znatno utjecalo na afirmaciju i popularizaciju dijalektalnoga stvaralaštva i potaknulo niz sličnih zbirka. Treće, znatno prošireno izdanje (Nova čakavska lirika. Zagreb 1961) J. potpisuje samostalno. Posmrtno mu je objavljeno, u povodu stote godišnjice rođenja, neredigirano gradivo za zbirku narodnih poslovica, izrjeka i uzrečica Dobrinj u narodnim poslovicama (Dobrinj 1998), a među sačuvanim su rukopisima rad o toponimima Omišlja i okolice te gramatika i rječnik dobrinjske čakavštine (u redakciji Krčkoga zbornika). Scenarist je i redatelj prvoga dokumentarnoga filma o Krku Krk, naš najveći otok (1938). Surađivao u izradbi Antologije čakavske poezije (Rijeka 1969) te za tisak priredio pripovijetke I. Jardasa (Kitica mažurani. Zagreb 1953) i književnu ostavštinu M. Laginje (Istranom. Rijeka 1970). Prevodio je s talijanskoga (L. Pirandello, C.


Naš kraj - naši judi štanka i daljnja rođakinja Gordana Gržetić, koja je Iva Jelenovića predstavila s pojedinim zanimljivim detaljima iz života i anegdotama manje poznatim široj javnosti pa čak i onima koji obitavaju na Dobrinjštini.

Goldoni, A. Palazzeschi), slovenskoga (J. Trdina), poljskoga (M. Malecki) i, sa suprugom Šarlotom, slovačkoga jezika (F. Král'). Potpisivao se pseudonimima Pinkuz, Ive Bunetar. K D "Ive Jelenović" htjelo je ovim prigodnim skupom pokazati što je to Ive Jelenović radio, čime se bavio i što je značio za hrvatsku i dobrinjsku povijest, a što danas društvo koje nosi njegovo ime predstavlja u kulturnom i društvenom smislu u ovom kraju i našoj domovini, istaknuo je u ovoj prigodi u svom uvodnom govoru predsjednik KD Ranko Pavačić. Ovo je način da i danas pronosimo ime našeg značajnog pretka i da mu se na svojevrsni način odužimo za njegov rad. U programu su sudjelovale i predstavile se sve sekcije KD, počevši od "temelja" škole sopnje i kanta voditelja Klaudija Dunata i savjetnika – mentora Ivana Pavačića, i danas je u školi sedam sopaca koji su ovdje pokazali svoj rad . Slijedili su nastupi folklornih grupa mlađe, voditeljice Ivančice Dunato a učiteljica Martine Turčić i Marine Kirinčić gdje preko dvadeset djece i mladih marljivo radi, uči, nastupa i čuva od zaborava našu tradiciju

Prigodni dio programa izveo je i pjevački zbor "Zvon" pod ravnanjem maestra Damira Smerdela, koji ime Iva Jelenovića, Općine Dobrinj i čitavog našeg kraja često promovira svojim nastupina diljem Europe. plesa (tonca). Nastup starije folklorne grupe voditelja Ratka Turčića, s pojedinim bravurama izvedenim za pristiglu publiku u dobrinjsku osnovnu školu. Naravno, o radu Iva Jelenovića, govorio je i njegov poznavatelj te suradnik u pojedinim djelima akademik Josip Bratulić. Posebno je istaknuo njegov nesebični rad i u starijoj životnoj dobi, kada je kao umirovljenik u jednom zagrebačkom domu i dalje bio aktivan, vodeći njihov pjevački zbor i tada šireći svoje spoznaje o kulturi. Zanimljivim riječima o Ivu Jelenoviću, govorila je i njegova sumje-

Za kraj se publici predstavila i hip – hop grupa KD-a svojim modernijim plesom, kako ima interesa i za ovakav vid zabave pruža se i njima prilika da kroz neke nove trendove predstavljaju kulturu ovoga kraja, voditeljice hip – hop grupa su Valentina Kirinčić i Magda Crnčić a učitelj dolazi čak s dalekih Filipina Jenton Roel Mantilla. Prije nego što smo zakantali Lipo se je društo sastavilo... prigodnim su se riječima skupu obratili u ime pokrovitelja načelnik općine Dobrinj Neven Komadina, i izaslanica ministarstva kulture Andrea Manzoni iz konzervatorskog odjela u Rijeci. Ranko Pavačić

33


In memoriam

NA STIPANJU PROŠLE GODINE NAPUSTIO NAS JE ZASLUŽNI KRASANIN FRA ROKO BONAVENTURA DUDA Osoba koju se pamti Zaslužni Krasanin, svećenik i franjevac, bibličar i teolog fra Bonaventura Duda preminuo je prošle godine, 3. kolovoza 2017. u 94. godini života, 76. redovništva, i 68. svećeništva u franjevačkom samostanu u Varaždinu. Napustio je ovaj svijet i prešao u vječnost istovremeno kad se u župnoj crkvi u Dobrinju slavila svečana sv. misa nebeskoga zaštitnika sv. Stjepana Prvomučenika. Duda je jedan od najvećih hrvatskih bibličara, teologa i radosnog navjestitelja Božje riječi u drugoj polovici 20. i početkom ovoga stoljeća. Mnogi već sada u njemu prepoznaju najuglednijeg franjevca na hrvatskom jezičnom području. S pravom se može reći da je bio karizmatičan čovjek; franjevac i svećenik, pronicljivi teološki mislilac, vrsni poznavatelj Svetoga pisma, profesor koji je osebujnim stilom znao oduševiti studente za svoj predmet, traženi i zanosni propovjednik, voditelj duhovnih vježbi, poliglot, prevoditelj, pisac i pjesnik, kateheta, pedagog, skladatelj i glazbenik, dopisni član HAZU-a, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, i još mnogo toga, a istodobno bio je ponizan i jednostavan, susretljiv i pažljiv, otvoren i pun empatije prema svakome, posebice malenima i potrebnima. Iz njegova života, pojave, riječi i pogleda iskrila je toplina, dobrota i ljudska blizina, istinske zrake svetosti koje je pronašao u svome uzoru, sv. Franji iz Asiza. Bio je čovjek velikoga srca, jednako kako je veliko bilo njegovo životno djelo. Ostao je svima nama osoba koju se pamti. Od Krasa preko Rijeke i Varaždina do Zagreba Rođen je u Rijeci 14. siječnja 1924. i na krštenju je dobio ime Roko. Rano djetinjstvo proveo je u majčinom rodnom mjestu Krasu gdje je u okruženju teta, ujaka, bake, djeda i šire rodbinske zajednice doživio toplinu skromnoga doma, izgovorio prve riječi, proho-

34

dao, osjetio miris seoske sredine i ljepotu prirode, te vrlo rano s dječjim oduševljenjem krenuo u pučku školu u Krasu. Nastavio je školovanje na Sušaku u Rijeci, pristupio trsatskim franjevcima koji su ga poslali u Varaždin u franjevačku gimnaziju. Uslijedio je novicijat kad je krsno ime Roko zamijenio sa redovničkim Bonaventura, studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, svećeničko ređenje, poslijediplomski studij u Zagrebu i Rimu, te radni vijek vezan uz Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

NG

Predanim radom na Bibliji zadužio Crkvu i hrvatski narod Provodeći veći dio života u franjevačkom samostanu na Kaptolu u Zagrebu fra Bonaventura je kao teolog i intelektualac iznimno širokog zanimanja zadužio Katoličku Crkvu i hrvatski narod na mnogim područjima kulturnoga, znanstvenoga vjerskoga i crkvenoga života. Njegov obilni i raznovrsni rad popraćen je nizom hrvatskih i inozemnih priznanja i nagrada, državnih i crkvenih, od kojih izdvajamo: odlikovanje pape Benedikta XVI. križ „Pro Ecclesia et Ponitifice“ koje mu je dodijelio kardinal Josip Bozanić, odlikovanje predsjednika Republike Hrvatske Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Medalju Grada Zagreba, Nagrade Grada Zagreba i Grada Rijeke za životno djelo i povelju kojom je postao prvi Počasni građanin Općine Dobrinj. Široj je javnosti ostao upečatljiv i prepoznatljiv ponajviše svojim predanim služenjem kao bibličar, kao jedan od najzaslužnijih i glavni urednik izdavanje cjelovite Biblije

na suvremenom hrvatskom književnom jeziku, počevši od 1968. godine kad je u izdavačkoj kući Stvarnost ugledalo svjetlo dana njezino prvo izdanje, a tijekom narednih godina izredao se niz novih izdanja Staroga i Novoga zavjeta, do sada u ukupnoj nakladi od 400.000 primjeraka. Isticao svoje podrijetlo Iako je živio u Zagrebu, nije zaboravljao rodni kraj već ga je duboko nosio u sebi i proživljavao sve što se tamo događa, zanimao se, pitao, pisao i poticao. U raznim prigodama, posebice crkvenim slavljima i obljetnicama, rado je dolazio ne samo u Kras nego i u druga krčka mjesta i na određeni način prenosio i dijelio s prisutnima, njemu poznatima i bliskima, sve što je smatrao vrijednim i korisnim. Često se prisjećao događaja iz djetinjska po otoku, vizualizirao ih i o njima govorio. Sam je s ponosom isticao: Ja sam Krasanin, Krčanin i kršćanin. Pripadao je rodnom kraju, ali jednako tako i svima kojima je bio poslan. Bio je veoma komunikativan, ugodan i neposredan sugovornik. Znao je odabrati prikladnu i poticajnu riječ. U povodu 70. godišnjice redovništva i 60. svećeništva u Krasu je 2011. godine objavljena i predstavljena knjiga znakovita naslova: Roko u Krasu i Kras u srcu fra Bonaventure u kojoj je autorica Radmila Borović prikupila brojna sjećanja na zaslužnog mještana. Smrt fra Bonaventure pokrenula je javnost Budući da je posljednjih godina fra Bonaventuri tijelo počelo slabiti, a noge onemoćale, braća su ga iz Zagreba odvela u samostan u Varaždin gdje je blago u Gospodinu preminuo u jutarnjim satima onoga istog dana kada se u njegovom zavičajnom kraju u Dobrinju svečano slavila Stipanja, blagdan nebeskog zaštitnika cijeloga dobrinjskog kraja. Kakva koincidencija! Liturgijskim slavljem prešao je u vječnost. Smrt fra Bonaventure pokrenula je cjelo-


In memoriam kupnu hrvatsku društvenu i crkvenu javnost. Zabilježena je u svim značajnijim pisanim i elektroničkim medijima. Pomno se bilježilo sve ono čime je doprinio hrvatskoj kulturi i crkvenosti. Svetu misu zadušnicu predvodio je 7. kolovoza u rodnoj župi u Krasu krčki biskup Ivica u zajedništvu s brojnim svećenstvom i narodom. U prigodnom govoru načelnik je rekao da je fra Bonaventura: ... najveći sin Krasa i jedan od najčasnijih sinova Općine Dobrinj. Na sprovodu 8. kolovoza na zagrebačkom Mirogoju, a poslije na sprovodnoj misi u franje-

vačkoj crkvi na Kaptolu, okupili su se uz braću franjevce brojni svećenici, više biskupa, masa naroda, prijatelja i poznavatelja pokojnika, osoba iz javnog života, te znatan broj Krčana, posebice mještana dobrinjskoga područja. Uz molitve i pjesme primjerene trenutku, zaredali su se govornici te isticali osobine i zasluge pokojnika. Uslijed spriječenosti zagrebačkog nadbiskupa sprovodne obrede i misu predvodio je biskup Ivan Šaško uz prisustvo krčkoga biskupa Ivice i biskupa u miru Valtera. Tijelo pokojnika je našlo zadnji počinak u fratarskoj grobnici.

Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda objavila je posebno izdanje obavijesti: In memoriam - Fra Bonaventura Duda, koje je na jednom mjestu skupilo i zabilježilo govore izrečene na ispraćaju, sprovodu i komemoracijama, te brojne izraze sućuti pristigle od najviših državnih i crkvenih dužnosnika. Oni progovaraju o veličini života učenoga i malenoga, dragoga i dobroga fratra plemenita i sveta življenja o kojemu kazivanje ne prestaje i o kojemu će se na različitim razinama još mnogo govoriti. A. Bozanić

Štovatelji o. Bonaventure Roka Dude iz Zagreba posjetili Kras

TKO GOD GA JE SUSREO, NE MOŽE GA NIKAD ZABORAVITI Prvog svibnja, na blagdan sv. Josipa radnika, zaštitnika naše Domovine, imali smo čast u Krasu ugostiti šesdesetoro članova molitvene zajednice i štovatelja o. Bonaventure iz Zagreba, zajedno sa fra. Ilijom Vrdoljakom – provincijalom Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, kojoj je pripadao i o. Bonaventura, fra. Zdravkom Lazićem – gvardijanom franjevačkog samostana na Kaptolu i fra. Matom Bašićem koji je preuzeo vođenje nedjeljne sv. Mise u jedanaest sati u franjevačkoj crkvi sv. Franja Asiškog na Kaptolu, koju je za života dugi niz godina obnašao o. Bonaventura. Zajedno s našim župnikom vlč. Vjekom Martinčićem, srdačno smo ih dočekali i nazočili zajedničkoj sv. Misi. O našem najčasnijem kraskom sinu Roku govorili su s oltara dirljivim riječima i s puno emocija fra. Ilija Vrdoljak, fra. Mate Bašić i fra. Zdravko Lazić. O o. Bonaventuri kao čovjeku, samozatajnom, ljubitelju siromaha i svih ljudi, kao franjevcu duboke vjere i kao čovjeku s mnogo vrlina. Napominjali su, kako su posebno dirnuti što stoje na oltaru sv. Antona Padovanskoga, s kojim se njihov brat, prvi puta susreo u petoj godini kao Roko ministrirajući, a zatim i mnogo puta kao Bonaventura, slaveći Gospodina. Bili su svi dirnuti njihovim riječima, a mi Krasani i ponosni, kada su napomenuli koliko možemo biti sretni

da je baš iz Krasa izniknuo Roko i izrastao u Bonaventuru i da je upravo njegovih prvih deset godina života u Krasu ostavilo veliki pečat na njegov sveti život franjevca. Prije završetka sv. Mise zbor iz Zagreba zapjevao je uglazbljenu najdražu poeziju o. Bonaventure, pjesmu fra. Bonaventure Ćuka „Hoću li ja u raj“ uz koju su se mnogima orosile oči. Fra. Bonaventura Ćuk bio je Rokov profesor u Varaždinu. Umro je u tridesettrećoj godini od tuberkuloze, a Roko je na njegovu pogrebu poželio da mu franjevačko ime bude Bonaventura, što mu se i ostvarilo 14. kolovoza 1941. god., kada je prvi puta obukao franjevački habit. Na kraju sv. Mise, na lijepom dočeku zahvalio se provincijal fra. Ilija Vrdoljak i rekao još nekoliko riječi o našem krasaninu Roku – o. Bonaventuri. Između ostalog: „Pored mnogih vrlina, koje je imao o. Bonaventura, u sebi je nosio posebni Božji mir. Taj njegov mir spontano je prenosio na svakoga. I tko god da ga je susreo i samo jednom, nikada ga nije zaboravio.“

Slijedilo je zajedničko druženje u našem društvenom domu, gdje smo naše goste počastili. U razgovoru s njima doznali smo, koliko su oduševljeni Krasom i Krasanima – zavičajem „patera Dude“, koji njima kao i nama mnogo nedostaje, ali reče fra. Zdravko Lazić: „Nemojte biti tužni, pater Duda nas zadivljen i sretan sada ovdje sve zajedno gleda s neba.“ Prije rastanka fra. Mate Bašić započeo je dragu pjesmu fra. Bonaventure „Hvala“ koju smo svi prihvatili. A provincijal fra. Ilija Vrdoljak na rastanku je rekao: „O svetosti života Roka o. Bonaventure, koji je pored ostalog govorio: Ja sam Krasanin, Krčanin i kršćanin, još će se mnogo čuti i govoriti, o čemu će itekako biti važne izjave i sjećanja na njega vas sumještana i otočana.“ Obećali smo, da ovo nije zadnji susret da ćemo i mi iz Krasa do Zagreba, a oni ponovo k nama. Koliko se tome raduje i veseli naš Roko o. Bonaventura na nebu. Radmila Borović

RB

35


Naš kraj - naši judi Pastirski pohod biskupa Ivice Petanjka Župi Polje

BISKUP PETANJAK: NE ŠTEDIMO SE U DAVANJU ZA DRUGE I DAVANJU ZA ZAJEDNICU Otvoreno po pitanju vjere Pastirski pohod oca biskupa Ivice Petanjka župi Rođenja Blažene Djevice Marije u Polju trajao je od petka 4. do nedjelje 6. svibnja. U petak je bio svečani ulazak biskupa u župnu crkvu, pri čemu su biskupa nakon obreda ulaska, pozdravili župnik vlč. Luka Paljević te u ime vjernika kao i pastoralnog i ekonomskog vijeća Ranko Pavačić. Slijedila je sveta misa te potom susret s roditeljima i kumovima krizmanika. Sljedećeg, vrlo intenzivnog dana za oca biskupa, u subotu, slijedilo je pojedinačni susret s vjernicima koji su to htjeli u jutarnjim satima, susret s djecom (vjeroučenicima i ministrantima) u župi ima oko pedeset vjeroučenika među kojima gotovo polovica ministrantica i ministranata u Polju petnaest i u Šilu devet s kojima vrlo intenzivno radi vrijedni župnik vlč. Luka. U popodnevnim satima slijedio je posjet groblju s molitvom i odriješenjem za pokojne. Potom je otac biskup posjetio i Šilo gdje se u crkvi Sv. Nikole susreo s krizmanicima, slijedila je euharistija pa sastanak s Pastoralnim i Ekonomskim vijećima, odborom Caritasa, župnim zborovima i čitačima. Na ovom posljednjem biskup je bio vrlo otvoren u razgovoru posebno po pitanju vjere i svjedočenja iste te ako je potrebno u tome svjedočenju biti i radikalan a ne mlak ili kad nam se sviđa biti vjernik a kad ne ne biti. Nadovezujući se upravo na Ivanovo evanđelje 15. poglavlje koje se ovih dana čita, da li smo vjernici pa smo

od Boga ili smo oni koji to nisu pa smo od svijeta, što je zapravo bio odgovor na pitanje postavljeno u pozdravnom govoru prvog dana o funkcijama biskupske službe o poučavanju da nas pouči kakvi da budemo ljudi i vjernici. Ali isto tako da se ovi koji su aktivni u župi nikako ne "štede" u davanju za druge i zajednicu, već da budu primjer i drugima da se uključe i da budu molitelji za duhovna dobra, pogotovo za dar svećeništva u ovoj godini duhovnih zvanja u krčkoj biskupiji.

Na kraju mise ocu biskupu su i župnik i krizmanici izrekli zahvalu i poklonili buket cvijeća, na što je otac biskup uzvratio zahvalama, zahvalio svima koji su aktivno sudjelovali u svetoj misi i koji to inače rade. A na ovoj misi okupilo se preko tristo vjernika, a i na onim služenim u danima prije bilo ih je svakog dana oko stotinjak. Ovim svečanim slavljem završio je ovaj lijepi događaj, održan u jednom od najljepših mjeseci u godini jer je u ovoj župi krizma uobičajeno najesen .

KL

foto Kurti

Posljednjega dana pohoda, u nedjelju 6. svibnja, pod svečanom župnom misom otac biskup podijelio je sakrament potvrde osmorici kandidata i to Lani Brusić, Leonu Crnčiću, Antoniji Dunato, Lovru Grdiniću, Emi Magdić, Matei Saftić, Nikoli Saftiću i Dominiku Šnepergeru. U propovijedi se biskup posebno osvrnuo na netom pročitano evanđelje i o Isusovom govoru o ljubavi i to onoj djelotvornoj koja s Oca prelazi na Sina sa Sina na sve nas i onda naša međusobna ljubav i to kao prema prijatelju kojega biraš.

Troje prvopričesnika Nedjelju koja je slijedila ovoj tj. 13. svibnja bilo je u župi Polje slavlje prve pričesti, možda malo skromnije od ovog krizme, ali svečano i dostojanstveno kad je naših troje malih župljana-Dominik Frate, Matija Fugošić i Laura Lončarićprvi put primilo svetu pričest. Bili su veseli i razdragani, recitirali su i pjevali pod budnim okom svojih roditelja i rodbine kao i ostalih pristiglih župljana i naravno župnika vlč. Luke Paljevića koji ih je na sve ovo i pripremio. Ranko Pavačić

KRIZMA U GABONJINU U mjestu Gabonjin, u nedjelju, 22. travnja naš biskup Ivica Petanjak podijelio je Sv. potvrdu. Dan prije dočekali smo oca biskupa u popodnevnim satima na našem groblju. Nakon molitve, blagoslovio je grobove naših pokojnih i uputili smo se u crkvu Presv. Srca Isusova na misno slavlje. Potom je uslijedilo druženje sa na-

36

šim ocem biskupom u društvenom domu (školi). U nedjelju je o. biskup Sv. potvrdu podijelio Karli Božić, Luki Drpiću i Pauli Lulić. Pridružujemo se željama našeg velečasnog Vjeke Martinčića i oca Biskupa neka ih Duh Sveti prati na njihovom životnom putu, neka im bude vodilja, snaga i oslonac! Maja Radivoj-Dlakić

Tatjana Radivoj


Naš kraj - naši judi

PASTIRSKI POHOD KRČKOG BISKUPA MONS. IVICE PETANJKA I SV. KRIZMA U razdoblju od 20. do 22. travnja krčki biskup Ivica Petanjak, boravio je u župi sv. Antona Padovanskog u Krasu. Mala smo župa s oko dvije stotine stanovnika (vikendaša ima mnogo više), ali smo se trudili da našem biskupu boravak u Krasu, učinimo ugodnim, da osjeti da naša župna zajednica sa župnikom vlč. Vjekom Martinčićem i naša lijepa crkva sv. Antona Padovanskog „diše i živi.“ Nažalost, ne „punim plućima“ čime nismo ni sami zadovoljni. Primijetio je to i naš biskup, pa je napomenuo da nije to tako samo u Krasu, nego i u većini župa. Problem je što je autohtonih stanovnika sve manje i onih koji redovito pohađaju sv. Misu. 20. travnja dolazak biskupa Ivice svečano smo dočekali uz psalam „Evo veliki svećenik“. Sv. Misu koju je predvodio biskup Ivica, uz našeg župnika, uveličao je pjevanjem crkveni zbor pod vodstvom Damjana Šamanića. Nakon sv. mise biskup Ivica zadržao se

Mladen Duda

duže vrijeme u srdačnom i spontanom razgovoru s članovima Pastoralnog vijeća, župnog Caritasa i pjevačima crkvenog zbora. Napomenuo je pored ostalog da je u krčkoj župi mali broj aktivnih vjernika, koji se trude i rade, uređuju crkvu i pjevaju u zboru, a ostali smatraju kako će netko drugi to umjesto njih. Sve što činimo radimo na slavu Boga i „nemojte posustati.“ Posebno je pohvalio naš crkveni zbor (pjevamo četveroglasno): „Tako mala župa, a takav zbor.“ Iste se večeri biskup Ivica susreo s roditeljima, kumovima i krizmanicima. Slijedećeg dana 21. travnja krčki biskup posjetio je naše groblje,

gdje je zajedno s našim župnikom, u nazočnosti većeg broja vjernika, održana molitva i odrješenje za sve pokojne Krasane. Trećeg dana 22. travnja biskup Ivica predvodio je svečanu sv. misu, na kojoj je podijelio sakrament sv. krizme našim krizmanicima: Nensi Justinić i Marku Justinić. Bila je to nedjelja kada se slavi Isus – dobar Pastir. U svojoj propovjedi biskup Ivica govorio je nadahnutim i biranim riječima: zašto je Isus uz svoje ime izabrao epitet „dobar“. Zato jer želi sići, ući i biti u svakom čovjeku. Govorio je o sv. pričesti kao hrani, koju nam nudi i daje Isus, da bude s nama i u nama. Završio je riječima: „Uvijek se sjetite riječi sv. Pavla nakon njegova obraćenja: … živim, ali ne više ja, nego u meni živi Krist.“ / (gal. 2. 19-20 ). Neka nas riječi biskupa Ivice duboko dotaknu, pa valja: „Ljubavi Kristu uzvratih ljubavlju.“ ( otac Bonaventura). Radmila Borović

PASTIRSKI POHOD BISKUPA PETANJKA I PODJELA SVETIH SAKRAMENATA I na župu Dobrinj došao je red da kroz pastirski pohod dočeka krčkog biskupa Ivicu Petanjka. Iako je povod bila podjela sakamenta potvrde ili krizme, biskup Petanjak susreo se i ostalim dionicima svjetovnog i religijskog života naše župe ali i općine. Upriličen je tako posjet načelniku Općine, Područ-

noj školi, Samostanu "Moj mir" a raspored posjeta uključio je i sastanke s roditeljima i kumovima krizmanika, članovima Pastoralnog i ekonomskog vijeća, Caritasa itd. Posjet se odvijao od 12. do 14. travnja, a u nedjelju, 15. travnja sakrament potvrde primili su Klaudija Reljan, Ana Crnčić, Niko Kosić,

FOTO STUDIO BRUJO

Nino Bobovčan, Filip Šantić i Mihael Mihajić. U nedjelju, 27. svibnja u župi Dobrinj bila je svečanost Prve pričesti, koju su primili Nora Crnčić, Domagoj Kožinec, Rea Kujundžija, Lucija Milanović, Luka Skomeršić i Nadalina Tićak. Gordana Gržetić

FOTO STUDIO BRUJO

37


Sport SRD Vela sten

VOLJA, ŽELJA I ENTUZIJAZAM PREPOZNATI I VREDNOVANI Eko akcija i županijsko natjecanje Dana 21. travnja 2018. na području poluotoka Sulinj organizirana je akcija čišćenje obale i podmorja u organizaciji našeg kluba. Akciji se odazvao veliki broj volontera iz Društva za športsku rekreaciju Čižići, Mjesnog odbora Čižići, Sužan,Tribulje Klanice i Soline i ostalih žitelja našeg kraja. U svega nekoliko sati sa šireg područja Sulinja obala, priobalje i more prikupljeno je raznog otpada

akciji su sudjelovali i ronioci iz Rijeke. Istog dana odazvao se i veliki broj ljudi koji su obavljali građevinske radove na kućici Sulinj. Žbukanje, piljenje, brusenje, gletanje, bušenje itd. Svi prisutni nakon odrađene akcije uređenja našeg lijepog podneblja i dovršetka građevinskih radova na kućici Sulinj planiranih za taj dan, počastili su se roštiljem uz „čašicu razgovora“. Vidjelo se zadovoljstvo obavljenim poslom i dogovorili su se radovi koji će uslijediti vrlo brzo.

JC

JC

ilegalno deponiranog u naš zeleni i plavi dio prirode. Pronašlo se tu odbačenih hladnjaka, starih automobilskih guma, razbijenih plastičnih stolica, stolova, ležaljki, tepiha, cerada, najlona, starih jogi-madraca, plastičnih i staklenih boca. U

Istog dana samo na drugom dijelu naše uvale održavalo se značajno Županijsko natjecanje u 21 brodica. Mjesecima prije dogovarali smo hodogram događanja i rasporedili tim našeg kluba kako bi mogli oba dva događanja realizirati. Dio izvršnog odbora bio je na akciji čišćenja, a drugi dio u organizaciji i realizaciji natjecanja. Obzirom da

smo dobro kordinirana ekipa sve je proteklo u najboljem redu. Ponosni smo na odrađene zadatke koje smo prihvatili i spremno realizirali. Dobili smo pohvale iz Saveza i svih klubova koji su bili sudionici natjecanja na koje smo jako ponosni. Klupska i međuopćinska natjecanja Dana 28. travnja održano je klupsko natjecanje SRD Vela Sten Čižići u kategoriji U-16 u Klimnu. Azra Sinanović osvojila je prvo mjesto. Elma Sinanović zauzela je drugo mjesto,Veronika Kirinčić treće, Petra Jurić četvrto, Franka Jurić peto, Matej Galanto šesto, Petra Jurić sedmo, Luka Meštović osmo. Petra Jurić ulovila je veliku oradu koja je težila 230 g. Svi natjecatelji divili su se ulovu Petre. Ona sama bila je jako uzbuđena i pomalo preplašena kako će skinuti ribu s udice. U pomoć je priskočila naša iskusna Veronika sa savjetima.

JC

JC

38

Isti dan održano je i klupsko natjecanje U 21 obala. Antonio Kirinčić osvojio je prvo mjesto, Klara Crnčić drugo mjesto, Dino Karić treće i Milan Grčić četvrto mjesto. U popodnevnim satima organizirali smo i klupsko natjecanje za kategoriju U- 21 brodica. Naši


Sport

JC

„veliki“ natjecatelji krenuli su oko 13 sati sa našim predsjednikom kluba Edisom Kirinčićem koji je ujedno bio i barkajol koji je budno pratio kako naši „veliki„ članovi kluba love. Ulov je bio zavidan. Naši su dečki pristojni i pažljivi ali danas nisu pustili, nego su pošteno izgubili bitku, od jedine dame koja ih je sredila iz barke. Klara Crnčić osvojila je prvo mjesto, Milan je bio drugi i Antonijo treći.

drugo mjesto, srebrna medalja. Mlade članice kojima je ovo prvo međuopćinsko natjecanje Franka Jurić bila je trideset prva, Petra Jurić trideset četvr ta, Azra Sinanović trideset osma i Ivona Mihajić četrdeset i treća. Ekipno Azra i Veronika bile su sedme, Elma i Ivona trinaeste dok su naše mlade članice Franka i Petra zauzele dvadeseto mjesto.

VK

VK

U 16 međuopćinsko natjecanje u sportskom ribolovu na moru Kirija i otoci održano je u 13. svibnja 2018. godine u Selcu. SRD "Vela Sten" Čižići očekivano je postigla dobre rezultate. Nastupali su juniori s otoka Krka, Lošinja i Kirije. Sveukupno je bilo prijavljeno oko pedesetak mladih ribolovaca. Naše članice bile su na postolju. Elma Sinanović osvojila je prvo mjesto zlatna medalja, Veronika Kirinčić

Trećeg lipnja u Crikvenici održano je Međuopćinsko natjecanje U 21 s brodica. Sveukupno je bilo prijavljeno dvadeset mladih ribolovaca. SRD Vela Sten Čižići sudjelovala je sa tri člana. Klara Crnčić i Antonio Kirinčić ekipno su bili četvrti dok je Dino Karić ekipno nažalost bio sam i bio je deveti. Pojedinačno Dino Karić zauzeo je jedanaesto mjesto, dok je Antonio šesnaesti. Klara Crnčić bila je prva u sektoru, dok je ukupno zauzela peto mjesto. Dino i Klara izborili su plasman za i Međužupanijsko natjecanje koje se održava od 31. kolovoza do 2. rujna u ŠRD "PORAT" Podstrana (Split).

Dan kasnije održano je Međuopćinsko natjecanje U 21 s obale a mjesto događanja bilo je Dramalj. Dino Karić i Antonio Kirinčić izborili su plasman za daljnje takmičenje na Međužupaniji koje će se održati od 7. rujna do 9. rujna u organizaciji ŠRD „Podlanica“ u Biogradu. Našim natjecateljima Klari, Dinu i Antoniju držimo fige za daljnji plasman! Sve pohvale i našoj Veroniki Kirinčić koja ide na Međužupanijsko natjecanje u Zadar gdje se održava natjecanje u organizaciji ŠRD „Zubatac“ od 7. rujna do 9. rujna. Nakon toga slijedi državno natjecanje u organizaciji KŠR „Uljanik“ u Puli od 26. listpoada do 28. listopada, nakon kojeg slijedi veliko Svjetsko natjecanje na koje ide naša Veronika velika natjecateljica iz malog kluba koji ima velike želje! Nadamo se dobrim uspjesima u svim kategorijama jer imamo najbolju trenericu Natašu Roginu koja našim mladim natjecateljima nesebično dijeli savjete iz svog dugogodišnjeg natjecateljskog staža u udičarenju! Sve naše akcije i natjecanja prati i podržava Općina Dobrinj, na čelu sa načelnikom Nevenom Komadinom. Turistička zajednica uz Borisa Latinovića podržava naše ideje i sudjeluje u ostvarenju istih. Zajednički prepoznaju naš entuzijazam, volju, želju, trud i zalaganje i kad je potrebno financijski nam daju potporu kako bi sve naše uspjehe i plasmane mogli i ostvariti. Zahvalni smo na podršci, ponosni na naš trud, rad i postignute rezultate - medalje i pehare. Ne želimo stati već težimo većim uspjesima i brojnosti članova kluba. Lijepo bi bilo da se odluče i zreli ljudi na takmičenje u udičarenju kako bi bili suport djeci. Svi ste pozvani da nam se pridružite! Rogi ribaru!

VK

Jasna Crnčić

39


Sport

USPJEŠNO PROLJEĆE „ČIKAVICE“ Proljeće u znaku niza medalja i pehara Odlični rezultati natjecatelja ovog proljeća donijeli su klubu cijeli niz medalja i pehara. Krajem travnja mjeseca održano je klupsko natjecanje gdje su ostvareni slijedeći rezultati: U-16 -1. mjesto Filip Crnčić, 2. mjesto Filip Magdić, 3. mjesto Lovro Grdinić, kategorija U-21 – Marin Petrović, Mateo Mihajić; seniorke -1. mjesto Anita Urbančić, 2. mjesto Margita Brusić, 3. mjesto Stanka Kamenarić; kategorija seniori: 1. mjesto Ivan Petrović, 2. mjesto Vedran Petrović, 3. mjesto Ivan Brusić. U kategoriji U-16 još su sudjelovali:Josip Brusić, Paola Kirinčić,Antonio Kirinčić, Elma Karić, Lovro Luketić, Lucija Saftić, Ana Lončarić i Niko Gržetić. Klub za natjecateljsku sezonu registrirao HSSRNM ukupno 21 natjecatelja, pa u skladu sa propisima na međuopćinskom natjecanju Kirija i otoci sudjelovao je u svim kategorijama sa 22 natjecatelja. Najbolji rezultati ostvareni su u kategoriji U-21 gdje je Marin Petrović brodica i obala zauzeo 2 mjesto, a s Mateom Mihajićem 2. i 3.mjesto ekipno. Seniorke i seniori također su osvojili 3. mjesto ekipno iz kategorije lov s obale. U kategoriji seniori brodica najbolji je bio Vedran Petrović koji je zauzeo 4. mjesto. Najmanji natjecatelji ostvarili su prosječne rezultate pa s njima treba puno trenirati i pokazivati razne

IP

IP

tehnike i tajne ribolova pa će rezultati doći s vremenom. Ostvarenim rezultatima na nižem natjecanju u daljnji rang plasiralo se 12 natjecatelja. Aktivnosti usmjerene ka ekologiji i uređenju ribarske kućice Županijsko natjecanje za kategoriju seniori brodica organizirao je naš klub gdje je bilo prisutno 38 natjecatelja. Isplovili su s deset brodica i lovili na području od punte Šila do rta Družinin, lovilo se pet sati i ukupno ulovljeno oko 65 kilograma važećih riba. Klub je sudjelovao s dva natjecatelja, a Vedran Petrović je osvojio odlično 4. mjesto i plasirao se nakon više godina u toj kategoriji na međužupanijsko natjecanje koje se održava u rujnu na otoku Viru. Dva natjecatelja lovili su i kod seniora obala gdje je Vedran za uzeo 8. mjesto i također se plasirao na daljnje natjecanje. Najmanja kategorija nije se uspjela plasirati na županijsko natjecanje, kao ni seniorke sa svojim rezultatima koje se nisu uspjele plasirati na više natjecanje.

Najbolji rezultat ostvaren je u kategoriji U-21 obala gdje je Marin Petrović osvojio 1. mjesto i postao prvak županije, a zajedno s Mateom Mihajićem koji je bio 18. zauzeli su 4. mjesto ekipno. Odličan rezultat ostvaren je u kategoriji U21 brodica gdje Marin zauzeo 2. mjesto pojedinačno, Mateo 10. mjesto, a ekipno 1. mjesto i zlato te postali ekipni prvaci županije. Čestitamo svim natjecateljima koji su sudjelovali i osvojili odlične rezultate te rad kluba promoviraju u županiji i na daljnjim natjecanjima.

IP

Ostale aktivnosti kluba odvijaju se prema planu, od uređenja ribarske kućice, čišćenje obale i podmorja te priprema za „Rokovu“ i ostale jesenske aktivnosti. Sve zainteresirane, naročito djecu pozivamo da se priključe radu kluba i sudjelovanju na natjecanjima i općenitom članstvu u klubu. Svim stanovnicima čestitamo dan općine Dobrinj i „ROGI RIBARU“ Predsjednik kluba Ivan Petrović

Ivan Petrović

40

IP


Sport 23. Kup Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom

FEŠTA OD BALANJA JE POČELA - NEKA POBIJEDI (NAJ)BOLJI Nije bio običaj ranijih godina u Fantu objavljivati rezultate utakmica u balanju slobodnim stilom u Kupu Dobrinjštine. Šteta! Jer riječ je o tradiciji dugoj već 23 godine, može se reći o nematerijalnoj baštini Općine Dobrinj. Zato postoji zapis istog autora „O organiziranom balanju na Dobrinjštini u zadnjih dvadeset godina“ u „Krčkom kalendaru 2017. godine“. Balanje slobodnim stilom je najviše nalik boćanju, ali ima svoja „starinska“ pravila koja su se održala do današnjih dana i igra se na starim i nekim novim jogima diljem Dobrinjštine, od kojih je svaki na svoj način poseban i specifičan, kako po dimenzijama, tako i po podlozi (pijesak, asfalt). Obično se pred Antonju u Dobrinju sastanu kapetani svih ekipa učesnica da se dogovore o rasporedu i obave ždrijeb za nastupajuću sezonu. Tako je bilo i ove godine, a koliko znam, po prvi put se taj događaj zabilježio fotografskim aparatom. Na slici su u gornjem redu (slijeva na desno): Nikola Dapčić (Sv. Vid Miholjice), Marijan Crnčić (Gostinjac), Renato Strčić (OTB, u zamjenu za Nikolu Grdinića iz Kumpanije Gabonjin), Ivica Gržetić (Gabonjin II), Miro Žiković (Kras II), Dominik Žuvičić (Sv. Vid Miholjice II), Ive Justinić (Kras I), Dragan Simović (Hlapa), a čuče u donjem redu: Željko Španjić

(Šilo), Marino Turčić (Čižići), Davor Feretić (OTB), Ivan Šamanić (Rasopasno), Dalibor Gržetić (Sv. Ivan), Branko Kirinčić (Garica) i Renato Gržetić (Tribuje). Kup Dobrinjštine je amatersko natjecanje s vrlo dobrom organizacijskom strukturom. Pored ovog skupa kapitena svih ekipa, koji bi se mogao nazvati Skupštinom Kupa Dobrinjštine, postoji izabrana tročlana Arbitražna komisija, čija nadležnost je tumačenje propozicija natjecanja i rješavanje svih eventualnih sporova, u roku od tri dana, bez prava žalbe, te dugogodišnji Povjerenik natjecanja Dalibor Gržetić, koji prikuplja sve rezultate natjecanja. Nakon ždrijebanja započinje natjecanje u četiri kvalifikacione skupine, a dva prvoplasirana iz svake

skupine idu u četvrtfinale, pobjednici u polufinale, a čitavo natjecanje završava velikim finalom, ove godine u Sv. Ivanu 25. 8. 2018. na kojem će snage najprije odmjeriti poraženi u polufinalu u borbi za treće mjesto, a nakon toga veliko finale i borba za prvo mjesto. Tradicionalno se održava takmičenje u izbijanju balina u kojem je vrlo atraktivna pojedinačna nagrada – pršut. Finalna okupljanja su prava fešta balanja slobodnim stilom, okupi se većina sudionika iz svih ekipa učesnica Kupa Dobrinjštine i njihovi navijači, tako da se može govoriti o brojci od preko 300 ljudi u publici. Naravno, sve je podržano donacijama sponzora i pod pokroviteljstvom Općine Dobrinj. Neka i ove godine pobijedi najbolji! Marino Turčić

MT

ŠKOLA BALANJA SLOBODNIM STILOM - SEDMA GENERACIJA U Čižićima je 5. srpnja započela s radom sedma generacija "Škole balanja slobodnim stilom" u organizaciji Društva za športsku rekreaciju Čižići, a koja će završiti pojedinačnim juniorskim turnirom oko blagdana Vele Gospe. Svakog četvrtka navečer, sa početkom u 20,00 sati, na jogu u Čižićima okupljat će se tijekom ljetnih praznika vrijedna ekipa mladih balača i pod nadzorom voditelja

"Škole" Ivana Pole i starijih članova BK Čižići trenirati i učiti finese ovog nama dragog i tradicionalnog

MT

sporta. Jedan od programskih ciljeva ove neprofitne udruge je prijenos naših vještina na mlađi naraštaj i u tom našem nastojanju već se vide značajni rezultati. Za svaku je pohvalu interes i ambicija mladih Čižićara da nas starije jednog dana uspješno zamijene i rezultatski nadmaše! Društvo za športsku rekreaciju Čižići Marino Turčić, predsjednik udruge

41


Domaća beseda

BELI LIPOTAN Vit auto na cestah Bodulije pred finjenicu šezdesetih let pasanoga vika veće ni bilo niko velo čudo. Simka, fićo i lada bili su veće pomalo normalni pajižani moga sela. Sejeno, jeno auto ko je prišlo va jeno drugo selo istešo me je pustilo inkantanoga... On ima auto !!!! -Frane ima auto! Frane ima auto! Auto ima! – bubnu je kuću jenu nediju moj stariji sin Tončić. – Frane ima auto! -Frane? Moj Frane? Naš Frane? –zapita son. -Da! Naš Frane! Ima lipo belo auto, onako malo drugačije nego je fićo a koti Srećkova lada, samo ni lada. Ima auto! – zipredika je sve prez fermat moj Tončić. -Čekaj malo! Frane ima auto? Frane ki je takoreć komaj pošne delat i ki je posudi za motorić kupit? I otkada je kupi ta motorić, ja veće ne spin na miru? Da njega još zgubin, to bi me ubilo.... I zasprave son tako misle. To bi me ubilo. Frane je bi sin moga četire minuti starijega brata. Brata ki je šo va rat 42-ge a umrl deset let potla rata i to tako da se nikad ni znalo kako, zač, ni od čega. Soko jutro son se staja so mislun na prehićenoga brata sprid kuće, kako leži va lokvi krve. Mate je bi moj jedini brat a njegov jedini sin Frane posta je indirehtno, moj treći sin. I koliko son ja drža do njega, on je dva puta najmonje drža do mene i moje fameje. Sve čo bi Frane ime udelat ali kamo bi ime poć, znalo se je: -Ma ja ću pitat ujčića Mika! Kako on reče! - govoriva je Frane. Vrime sve pokaže i dokaže… A moj sin je i naprvo prskota štoriju o autu, dokla son ja prova zbrojit dva i dva… -I tako ti meni govoriš da Frane ima auto? – nastavi son -Da! Auto! -Aha, a kadi si ga to vide! -Pa sada, zapravo reć prije maše,

42

malo zad crikve! -Ha ha ha ha ha! Antone – tako son svojega sina zva kada bin bi ozbijon ali jako jadon, inače je bi Tončić- poslušaj ti mene lipo sada: prvo, Frane mi je netjak, ma mi je koti sin i vada bi prija meni reko da ima auto; drugo Frane ne gre criki koti ni ja ni mat. Nikad. I to znaš. Treto, ja znan da si jako bistor kada si sedmi razred fini so 5,0. Glava ti dobro dela, ma oči ... ćemo mi poć jedon dan malo te oči pregjedat? Ne nasrhnjuj se, za tvoje dobro ti govorin! -Ja vidin dobro! Sve vidin! I znan koga son vide! – odvrnu je ofenjeni maletina. -Dobro, Tončić! Ako ti vidiš čo mi ne vidimo, ako ti znaš čo mi ne znamo, dobro! – nasmela se je moja Danica. Ako ti vidiš auto, Franovo auto, dobro! Vrime, ko sve pokaže, pokazalo je da je Tončić ime pravo i da je zasprave vide auto zad crikve. Samo, ni Tončić ni nijedon drugi ni mogo vit i znat ono čo je samo Franu bilo vidjivo i poznato... Auto? Čo je to? Moja Danica i ja nismo hojivali criki, ma kada su Tončić i mlaji Marin pitali ako moru hodit na nediju na mašu otpivat so drugin dičinun i na vjeronauk, mi njin nismo branili. Tako smo i drugu nediju toga sentenbra 69-te za obedon, kada su dica prišli zo maše, imeli sejenu štoriju: -Ma Frane ima auto! Ima! Vide son ga zad crikve! – klama je Tončić a mlaji Marin je potvrjiva: - I ja, i ja son ga vide! Lipi beli auto! Frane ima auto! Ima auto. Frane ima auto! Za par dan zasprave eto ti Frana k nan. Na motoriću! -Dobor dan, ekipica! Uf, tako je to kada pošneš delat i živit priko mosta! Ne zamirite! Priko šetemani son v Riki, za vikend ali drva pejat, ali ovo, ali ono, a i Barbara je totu, to znate....nis ja zaboravi svojega ujčića ne! – reko je i po običaju me

zagrli. Manko son mu bi stric, zva me je ujčić, aš da je tako štimanije. –Ujčić se ne jadi na me? -Ma ni se nikad ni jadi, Frane, sve ja razumin, nego...nič bedasto ću te pitat: -Slobodno, ujčić! -Ma ... si ti pošne hodit criki? -Ja? Ne. -A imaš auto? -Ha ha ha ha, auto? Čo je to? Ujčić, ujčić, imate smisla za humor! Tako je štorija o auto bila finjena. Tončić auto veće ni spominja, ja son ga zdoga nagovara da gremo pregjedat oči a Danica je stavila va glavu da ga pejamo psihologu aš da se je mali smuti od veloga učen a. Frane je k nan i naprvo hojiva na motorići...a onput je jedon dan prišo hodeć... Laga son Vas… -Eto ti ! Zna son čo će bit! Si se jako razbi, kadi si se razbi? Frane, ne delaj mi toga, brata son zgubi, još da tebe ... -Nis se razbi ... gilera je doma ... malo son hode ... do vas ... šo son se malo prošetat ... -Šeta si pet kilometar? -Ma da, malo son šo razbristrit glavu ... ujčić, ja son Vas prevari! Prvi i zadnji put. Ja iman auto ... beloga seata 850! Bilo je to prvi put da me je Frane prevari i da me ni aviza čo misli ali želi. I to me je pogodilo. Jako. Zo druge bandi, iskreno – nikad nis bi ponosniji ni na svoju dicu, koliko tada na netjaka – ponosan da me je prevari... I od mrava smo imeli potribu… Frane je mal osta prez oca i koliko god ja bi uz njega i za njega, bilo je i onih ki su dite bez oca itekako znali skoristit. Kući je bila potriba, Franova mat Jele mučila se je po danu i po noći kako je znala i umela, ja son pomogo koliko son mogo, judi su istešo pomagali i nutili pomoć.... -Ujčić, imit ću plaćicu! Imit ću


Domaća beseda plaćicu! Učit ću a kada son liber, hojivat ću pomoć onomu zidaru Stipu, znate onomu bogatunu! Kako je dobor! Pita je mater ako bi me dala tamo učit zanat, da ću imit sve čo imaju i njegovi dica, a i plaćicu! Zamislite, plaćicu! Pok ćete i Vi zašparat ako nan ne budete davali, aš i vi delate kuću i nimate jako. Kako lipo! Ujčić, moren poć? Da son mu dozvolu. Tri dni košnije, Frane je šo na prvu žurnadu. Krvavu žurnadu, kako ću košnije doznat… -Ekola, mali, evo ti je košara, nutri je jist i pit za mojih sini. Oni su šli va mesto delat čo rabi. Zensi njin marendu. -Ma je blato i dož a ja niman postoli! -Ako ne budeš dela, nećeš je ni imit! -Ne gren! - reko je Frane! -Ne? Pa onda ...onda će ujčić bit jako žalostan da mu je netjak lenčina...a tvoja mat će ..umrit od dela...onda? – reko je Stipe prestrašenomu Franu. -I čo son mogo? – pravja je Frane za mojin stolon tu zatajenu štoriju bila je potriba a nis ote pravit Van ni kakov je Stipe ni da niman dobrih postolih. Zu son se i da ne dešvan postoli, parti bos so košarun. Uf, kada se domislin... Dokla smo se Danica i ja ćapivali za glavu, Frane je napravja još takovih štorij.. -A onput me je istešo tukalo poć po snigu vit ako su se trsi smrznuli a postoli šupji. A i skliže se. Jedon korak, ja bum na pod, drugi istešo...i onda mi je i ta put pomogla Mare. -Mare? -Da, Mare, čo bude poli Stipa. Ona koj je muž poginu va prvon a sin va drugon ratu. Ona je lipo mene pričekala i rekla: -Pššš, malo će ti bit veliki, ma ćeš se zivlić nikako do trsi ! Postoli nje pokojnoga sina… To su bili postoli od nje sina. I imeli smo Mare i ja dogovor: kada me Stipe nikamo pošje, va jenon bunkeru su bili snaženi postoli, bin

se bi proobu i ovrši čo je tukalo. A ona bi mi dala bila postoli i za doma, ma onako bin mora pravit zač i kakov je Stipe a Vi ste reko da ni lipo ogovarat nijenoga, manko ako je i hud, aš da svi imamo ča svoje za zmetat. I tako son ja zaveno Mari kupi auto! -Zaveno Mari???? - zapitali smo naglas -Da...kada son se to jedon put proobuva a ona držala stražu, pita son ju da kako ću njoj ovo vrnut. A ona se je nasmela i rekla: -Kada budeš velik, ćeš me na nediju pejat criki. Za par let da će svi moć imit auto a ne samo niki. Pok ćeš me pejat kada znemoćan. Znaš da mi je to sve. Lipotan za lipoticu… I tako, kada ste mi našo delo v Riki, jedon dobro poslovodja mi je šo na ruku, mi je malo posudi, a Barbara je dodala i smo kupili beloga lipotana polovnoga seata...Znate, Mare komaj hodi, pona žuji je po nogah...a ako njoj ta criki toliko znači, jur njoj toliko moren ugodit. Ioanko son soku nediju doma za vikend, a auto son namisle kupit i siko i tako, pok...Ja ju ukrcan, zapejan, čekan dokla ta nje maša fini, i onda se Mare čudi: Frane, lipotana si kupi za mene lipoticu...i baš nan je lipo..i malo se smijemo, i malo plačemo... i to je to... -Frane, zač mi nisi reko? Ne za auto, nego za Stipa i... -Ujčić, da son ja Van reko, Vi mi morda ne bite verova aš je Stipe bi na glasu koti dobor i pošten, a znate kako je mat rekla: Moč i delaj aš i od mrava imamo potribu. I onda, da son reko, Vi bite se morda so Stipon posvadi i istina o Stipu bi šla okolo a to ne bi bilo lipo. A meni je ta plaćica fanj pomogla. A zo druge bandi, morda se nikad ne bin bi posvedoči da ako dobro delaš, da te dobro i čeka, čo ste vaviki gana. Meni je Mare pomogla va veloj potribi, a ja ću sada njoj, dokla god buden mogo. Soku nediju ću ju pejat na mašu. Onda, ujčić, ne jadite se?

Nikad nis bi ponosniji… Sta son, zagrli Frana i reko: - Da se jadin? Ni kada je Tončić prneso doma ocjene, sve petice, nis bi ponosniji! Uuuuuu, ki će sada Tončiću pravit da je ime pravo, ali će kričat na nas..teško nan !! -Neću ne – javi se je glas na vrh skal. – Neću se jadit, manko me je malo zabolelo ono da ne vidin. I ja son ponoson na Frana, a Marinu ćemo rastumačit za dva tri leta! Frane, kada buden velik, ja ću bit koti i ti: moč, delaj dobro i ne ćakulaj za drugoga, nego gjedaj sebe. -Ma kaj si to pročita? – zapitala ga je Danica. -Va svojoj glavi. Ipak ja iman pet nula prosjek najtežega razreda! – nasme se je Tončić, prišo doli i istešo zagrli Frana... Dobro delaj, dobru se nadij… Istina o Stipu malo pomalo prišla je von - ne priko nas, ne priko Frana, nego kuda je imela prit, koti i soka istina. Stipova finjenica bila je...no, neću sudit, ali ni lipo fini. A Franovi manovri na nediju, manovri so auton zad crikve, o ton se je brzo pošnelo ćakulat. Frane je i naprvo moča i peja Maru. Jedini odgovor mu je kada i kada bi: -Ja znan zač ovo delan, drugo me ni briga. Mare je istešo močala, kada i kada bi rekla: -Ja znan zač me Frane peja i to mi je najvažnije. Da, mi, ki smo rabeli znat, sve smo znali. I to neka i van drugin bude na prvon mestu. Najvažnije je da vi znate istinu o nikomu ili ničemu. Čo judi ganaju, nagajaju, to je njihov problem, ne vaš. Svi mi, koliko i kaj moremo, delajmo dobro. A kad ame ki pita vač veruje, moj odgovor je: -Va dobro. Dobro ko se vraća ovako ali onako, prija ali košnije. Mare je dala postoli i dobila nazad ono čo je dala. Ali, koti čo je niki zdavni reko: Sve čo pošješ va svit, soko delo, soku besedu, vraće ti se nazad va sejenih postolih... Gordana Gržetić

43


Prigodno Treći i četvrti dan kolovoza 1944. godine zauvijek u povijesit dobrinjskog kraja (ali i otoka Krka u cjelini) ostaju upisani kao „krvava Stipanja“. Na blagdan vjekovnog patrona Dobrinja, okupator nije imao

milosti; nakon terora u samom Dobrinju, svoj je krvavi pohod nastavio u Polju, potom i u Šilu. Zahvaljujući ljubaznosti gospođe Mire Ivko (r.Kirinčić), iz Voloskog a porijeklom iz Dobrinja, u ovom prigo-

dnom broju našega glasila donosimo tekst, koji je još 1974. napisao gospodin Ivan Uravić, također Dobrinjac porijeklom. Tekst objavljujemo u autentičnom, integralnom obliku.

HISTORIJAT ZVONIKA U DOBRINJU Toranj u Dobrinju – kao kulturno-historijski spomenik – spada pod zaštitu Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika Rijeka. Razrušen je dinamitom po Nijemcima 4. VIII 1944. godine. Tom je prilikom razrušena i zgrada osnovne škole Dobrinj a na njezinim temeljima sagradjen je „Zadružni dom“. Ruševine tornja i škole ovjekovječio je pok. učitelj Kirinčić Josip, ovećim fotografijama ispod kojih stoje upisani datumi 3. i 4. VIII 1944. godine, a to su dani njihovog rušenja, dani strave i užasa za Dobrinj i Dobrinjce. Do 1720. godine zvonik se nalazio u sastavu crkve sv. Stjepana, a kada ga je te godine do temelja srušio grom, odmah je započela gradnja novog, ali na drugom mjestu, oko pedesetak metara dalje. Gradnja je trajala 6 godina – znači da je dovršen 1726. godine. Isticao se svojim stilom, kornižom i kupolom, o čemu postoje fotografije. Zvuk zvonova sa tog tornja bio je poznat nadaleko a to potvrđuje i činjenica, što se o dobrinjskim zvonovima pjevala i pjeva prigodna pjesmica kao himna svim važnijim manifestacijama, a početni su joj stihovi: U Dobrinju milo zvoni zvone, Zvoni zvone, moga draga nose.... Ugodnim zvukom ističu se i današnji zvonovi. U toku prvog svjetskog rata zvonovi su bili rekvirirani za gradnju topova, ali odmah iza rata dobrovoljnim prilozima nabavljena su nova tri zvona, čija je sudbina zapečaćena rušenjem zvonika 1944. godine. Tom barbarskom akcijom nacističkog okupatora, nestao je za Dobrinj jedan vrijedan kulturni spomenik i povrh toga tri ljudska života, strijeljana od Nijemaca iza rušenja zvonika. S okupacijom otoka Krka po fašističkoj Italiji počela je denacionalizacija stanovništva, čim ga je Italija anektirala 1941. godine. U školama

44

su predavali talijanski učitelji, koji uopće nisu poznavali naš jezik, jer su na taj način htjeli čim brže i prije potalijančiti u prvom redu našu djecu. Posebnim je dekretom Dobrinj prekršten u „Feliciano“. Odmah po okupaciji, počela je Komunistička partija organizirati narod na ustanak, na otpor i borbu protiv okupatora. Već u decembru 1942. godine u Dobrinju i Dobrinjštini osnovani su prvi NOO-i na otoku Krku. Kapitulacijom Italije1943. godine NOP počeo se brzo razvijati u opći narodni ustanak. Mjesec dana iza kapitulacije Italije otok Krk su okupirali Nijemci, koji su ustanovili svoje garnizone u Baški, Puntu, Krku, Malinskoj i Omišlju, a nešto kasnije i u Staroj Baški. U Baški radi toga, jer je izmedju Baške i Punta bila, po partizanima, uspostavljena veza morskim putem za prebacivanje boraca, hrane i municije iz Dalmacije na otok Krk i dalje prema partizanskim jedinicama na području Gorskog kotara. Karakteristično je to, da Nijemci nisu nikada uspjeli u Dobrinjštini uspostaviti svoje garnizone, jedino su povremeno, sa trupama i kaznenim ekspedicijama upadali na spomenuto područje. Dobrinjština je bila idealna za osnivanje raznih jedinica NOV-a i za organizaciju NOP-a. Godine 1944. djelovale su na području Dobrinjštine slijedeće vojne jedinice: Komanda područja za kvarnerske otoke, dvije borbene grupe, Komanda mjesta Krk i Malinska, a djelovala je i partizanska radiostanica. Vojne jedinice su djelovale gotovo legalno, a kao primjer navodimo, da je 1944. godine u selu Žestilac izvršena stavnja /regrutacija/ i to usred bijela dana. U Dobrinjštini, mnogo ranije, djelovali su vrlo dobro organizirani Kotarski komitet kotara Krk, opć.

NOO Dobrinj i oko desetak mjesnih NOO-a. Iako Dobrinj nije predstavljao neki važni strategijski pogodan teren za zadržavanja jedinica i organizacije, ipak ga je njemački okupator imao neprekidno na zubu, te je u nekoliko navrata upadao s vojskom, vršio pritisak, terorizirao i odvodio ljude u logore. Pravi gnjev, u vidu odmazde, na Dobrinj i njegovo stanovništvo – zbog gostoprimstva i pomoći, koje je davao partizanima – pokazali su Nijemci dana 3. i 4. VIII 1944. godine. Toga dana slavi dobrinjska crkva svog zaštitnika sv. Stjepana, pa tada nagrne u Dobrinj, naročito u popodnevnim satima, vrlo mnogo ljudi iz čitave Dobrinjštine, naročito omladina – radi zabave. Baš toga dana 3. VIII 1944. godine pripremio je USAOH u Dobrinju zabavu sa zabavnopolitičkim programom i plesom u zgradi starog „Zadružnog doma“. Prisutna je bila i jedna borbena grupa, koja je pazila, da ne bi došlo do nekog iznenadjenja i opasnosti po ljude sa strane Nijemaca. Nijemci su saznali za tu zabavu kao i to da će joj prisustvovati velik broj omladine i ostalih rukovodioca, pa su baš taj momenat izabrali kao najpogodniji za osvetu i obračun s Dobrinjem i Dobrinjštinom – centrom djelovanja NOP-a otoka Krka. U popodnevnim satima toga dana opažena je kolona njemačkih vojnika, koja se kretala prema Dobrinju iz garnizona Malinska. Za taj pokret se odmah saznalo u momentu kada je započela priredba. Čim su o tome prisutni obavješteni, a bilo ih je mnogo, počeli su se razilaziti i bježati iz Dobrinja, da se sakriju u šumama. Borbena grupa zauzela je položaj na potezu župni ured – vidikovac „Zemljina“. Kad su Nijemci došli do potoka, izmedju Sv.


Prigodno Ivana i Dobrinja, počelo je puškaranje. Nijemci su svjetlećim metcima iz mitraljeza gadjali u pravcu dobrinjskog tornja, ali je bila aktivna i borbena grupa, pa su Nijemci bili izvjesno vrijeme zadržani. Mislilo se da Nijemci dolaze samo s te strane, a sa ostalih strana da ne postoji nikakva opasnost. Medjutim, o pravoj namjeri Njemaca točno se je saznalo negdje oko pola noći, izmedju 3. i 4. VIII 1944. godine. Njihov je plan bio da sa svih strana opkole Dobrinj i to još prije noći, ali njemačke jedinice, koje su se sa maona iskrcale u luci Klimno i krenule prema Dobrinju s druge, istočne strane, pogriješile su put i došle u selo Hlapa. Prisilili su jednog starca da ih vodi prema Dobrinju. Na taj način je Dobrinj bio opkoljen sa jugozapadne i sjeveroistočne strane. Medju Nijemcima je bilo i ustaša, svih skupa oko 1000 vojnika, oficira i vodiča. U samo mjesto su došli oko

jedan sat iza ponoći. Počelo je divljanje njemačkih vojnika, lupanje kundacima po vratima, pretresanje kuća, izvodjenje torture nad rijetkim starcima, jer mladjih ljudi nije bilo – oni su se na vrijeme sklonili na sigurna mjesta. Ipak našli su u kućama nekoliko ljudi srednjih godina – njih su odveli na mjesni trg, a medju prvima tadanjeg župnika Šabalju Pava i to napola golog. Njega i postarije ljude, nakon što su se župniku prijetili da će ga ubiti, pustili svojim kućama, a Mavrović Maricu poštaricu, Barbalić Olgu učiteljicu, Jakominić Vinka zemljordnika i Crnčić Ivana odveli su sa sobom u internaciju: poslijednji se nikad nije vratio. Rušenje zvonika izvršeno je na slijedeći način: 4. VIII 1944 godine, prije podne, dovukli su Nijemci u prizemlje tornja svu arhivu tadašnjeg općin. poglavarstva i župnog ureda Dobrinj. Eksploziv su postavili u sredini visine tornja, na II katu, gdje se nalazila velika ura. U prizemlju su

prije paljenja zaključali Pavačić Antuna i Brusić Ivana st, a pred zvonikom su strijeljali Variola Antuna zemljoradnika, njegovog brata mežnjara Variola Josipa i Brusić Ivana, mladjeg, starog 17 godina – njega su bacili u provaliju. On je bio harmonikaš i svirao je na zabavi. Spomenutog dana, izmedju 13 i 14 sati dignut je u zrak dobrinjski toranj. Detonacija je bila strašna. Dijelovi tornja – kameni blokovi i komadi zvonova – letjeli su zrakom nekoliko kilometara. Toranj je bio srušen gotovo do temelja, razrušena je i zgrada osnovne škole, a desetci krovova na kućama su bili upropašćeni. Dvojica zatvorenih u zvoniku spasio je od sigurne smrti čvrsti svod u prizemlju zvonika. Od pritiska otvorila su se vrata i oni su živi uspjeli pobjeći. Usput iznosimo, da je dobrinjski toranj, u raznim periodima i prilikama odigravao značajnu ulogu u budjenju nacionalne svijesti i preko njega dolazila je do izražaja velika mržnja prema okupatoru – Talijanima. Konkretno za vrijeme okupacije otoka Krka po Talijanima 1918. godine, na njegovim kornižima, oko kupole, paljeni su krijesovi 1921. godine, a na uskrs 1920. ujutro zavijorila se na njemu svilena nacionalna zastava i velikim slovima napisana parola: „Živila Jugoslavija“. Poslije oslobodjenja, dobrovoljnim radom i samodoprinosom svih Dobrinjaca, naročito iseljenika, toranj je – uz velike napore i žrtve – podignut do visine od oko 20 metara /do korniža/, i to nepromijenjenog izgleda. Piramida /oko 15 metara visine/ nije podignuta, zbog pomanjkanja financijskih sredstava. Mislili smo da će mjerodavni faktori dati potrebnu pomoć u ovoj 1974. godini, kada dolazi 30-ta obljetnica njegovog rušenja. Nadamo se, da će se ostvariti to u godini 1975. jer te godine se navršava 30-ta obljetnica oslobodjenja otoka Krka od okupatora, pa bi to bio za čitavu dobrinjštinu najljepši dar i satisfakcija za sve ono, što su u toku NOR-a dali, pomogli i pretrpjeli. napisao g. Ivan Uravić

45


Prigodno Do 15. kolovoza otvoren natječaj za dodjelu školarina učenicima bez očeva

DESETA GODINA I SEDMI NATJEČAJ UDRUGE KOJA SKRBI O OSNOVCIMA BEZ OČEVA Do 15. kolovoza otvoren je sedmi po redu natječaj Humanitarne udruge „Andrijana Gržetić“, namijenjen dodjeli školarina (jednokratnih novčanih pomoći) učenicima koji polaze osnovnu školu a koje odgaja samohrana majka udovica. Podsjetimo, riječ je o jedinoj nacionalnoj neprofitnoj organizaciji koja je usmjerena isključivo na učenike osnovce bez očeva a sve to temeljem želje pok. Andrijane Gržetić, koja je sama itekako

osjetila što znači biti samohrana majka udovica. Uvjeti natječaja objavljeni su na Facebook stranici Udruge a sve dodatne informacije mogu se zatražiti na e-mail adresu: agudrugainfo@gmail.com

Trećeg rujna navršava se deset godina od osnivačke Skupštine ove male Udruge, koja je svih ovih godina uspjela opstati, ispuniti želju pok. Andrijane Gržetić, a zahvaljujući dobrim ljudima i

pomagateljima, čak i premašiti plan i program za pojedine kalendarske g odine. Neće biti nikakvog službenog obilježavanja desete obljetnice naše male Udruge, mi nastavljamo dalje kao i dosad i uspijemo li dočekati još koju okruglu obljetnicu, to će nam biti najveća nagrada. Dr. sc. Tomislav Galović, predsjednik Nadzornog odbora Udruge

Savjeti stručnjaka Kad zub (za)boli

OTKLONITE ZUBOBOLJU BEZ TABLETA Ukoliko niste u mogućnosti odmah otići do doktora dentalne medicine, a boli vas zub, olakšajte si muke prirodnim lijekom. Najčešći uzrok zubobolje ili bola u području vilice i lica, je upala pulpe zuba (pulpitis). Bakterije izazivaju karijes, koji u početku oštećuje zubnu caklinu, zatim dentin, a nakon toga i samu pulpu zuba, što izaziva otok i vrši pritisak na okolne živčane završetke stvarajući bol. Ako se pulpitis ne sanira na vrijeme, dolazi do odumiranja pulpe i širenja infekcije, što konačno uzrokuje zapaljenje tkiva oko korijena zuba. Pravilnom higijenom i redovnim kontrolama kod stomatologa, može se sačuvati zdravlje zuba, međutim, ako unatoč tome dođe do zubobolje, privremeno od pomoći mogu biti i narodni lijekovi. · Krastavac: narezati krastavac na deblje kolutove, staviti ga na bolni zub, držati 15 minuta i ispljunuti. · Menta: uzeti prstohvat mente, držati na bolnom zubu 15 minuta i ispljunuti. Menta djeluje dvostruko, izvlači apsces na površinu i svojom ljutinom umiruje bol. · Češnjak: češanj bijelog luka posoliti i staviti na oboljeli zub. Isto

46

tako pomaže i ako se sterilna gaza natopi sokom češnjaka i stavi na bolno mjesto. Ukoliko se svako jutro i večer sažvače po jedan češanj bijelog luka, to će ojačati zube i desni. · Propolis: natopiti vatu propolisom i nanijeti na bolni zub. · Tamjan: malo nagorjeli komadić tamjana staviti u zub umjesto plombe. · Kadulja: čajem od kadulje ispirati usta i bol će nestati za pola sata. · Cimet i med: žličicu cimeta i tri meda miješati dok se ne dobije gusta pasta. Njome namazati oboljeli zub. · Crni kim: ulje crnog kima razblažiti u toploj vodi pa tom otopinom ispirati usta. · Masaža: da bi nestala bol u prednjim gornjim zubima, treba masirati, blagim kružnim pokretima, akupunkturnu točku ispod nosa, gdje se sastaju

sjekutići. Za prednje donje zube, akupunkturna točka se nalazi u korijenu prednjih donjih zuba. Prema istraživanjima kanadskih stručnjaka, zubobolju je moguće otkloniti pomoću kockice leda, kojom se sedam minuta trlja pregib između kažiprsta. Naime, u tom dijelu nalaze se završeci živaca koji su povezani s centrom za bol u mozgu. Trljanjem ledom blokira ove centre i bol polagano nestaje. Nekoliko savjeta iskusnih travara: Osobe čiji su zubi osjetljivi na hladno, mogu problem riješiti pomoću ehinacee. Ova biljka smiruje upale, uništava bakterije i smanjuje osjetljivost zuba. Najbolje je da se koristi u vidu vodice za ispiranje usta i to poslije svakog pranja zubi: u decilitar vode staviti 10 kapi soka ehinacee i mućkati u ustima nekoliko minuta. Čaj od bijelog sljeza ima blagotvorno djelovanje u slučaju otoka desni. Svaku večer nakon pranja zubi, izmućkati usta ovim čajem. Vodica za usta od nevena odlično je sredstvo protiv bolesti desni i neželjenih procesa u usnoj šupljini. Neven djeluje blagotvorno na meko tkivo, ublažava krvarenje desni i zacijeljuje rane u ustima. Tatjana Radivoj, dr.med.dent.


Kalendar priredbi 2018. Prired

be

DATUM 30.07. 30.07. 31.07. 31.07. 01.08. 02.08. 03.08.

Gdje?

Kada?

ŠILO DOBRINJ UVALA SOLINE ZAOBALJE Organizator zadržava pravo izmjene programa Tijekom ljeta otvorena je sakralna zbirka u Dobrinju od 9,00-14,00 Tijekom ljeta otvorena je galerija Infeld u Dobrinju od 11,00-14,00 i 17,00-21,00 do 30.09.2018.

www.tzo-dobrinj.hr

04.08. 04.08. 05.08. 06.08. 07.08. 07.08. 08.08. 08.08. 09.08. 10.08. 11.08. 12.08. 12.08. 13.08. 14.08. 14.08. 15.08. 16.08.

17.08. 18.08. 19.08. 20.08. 22.08. 22.08. 24.08. 25.08. 27.08. 29.08. 29.08. 31.08. 01.09. 08.09.

SPORT

DOGAĐAJ MJESTO SAT KD “Ive Jelenović“ Dobrinj, klapa Rašketa ŠILO 21,00 21,00 Festival “Regional 2018“ koncert Zdenke Kovačiček DOBRINJ VITEŠKA SREDNJOVJEKOVNA RADIONICA KLIMNO 17-19 Povijest srednjovjekovne heraldike, oružja, oklopa i način viteškog ponašanja Tajni svijet - zabavni program za djecu KLIMNO 21,00 Koncert klape “Kampanel“ te poslije grupa “Point“ DOBRINJ 21,00 Svečana sjednica Općine Dobrinj DOBRINJ Stipanja - dan Općine Dobrinj - svečana staroslavenska sv. misa u 10,30 DOBRINJ nakon mise nastup folklornih društva sa područja Općine Dobrinj; navečer zabava uz Prljavo kazalište i Point KRAS 8. otvoreno prvenstvo Općine Dobrinj u šahu 16,00 Ribarska fešta sviraju Family band ČIŽIĆI 20,00 Claudio Frank prodajna izložba slika i koncert na violini ŠILO 20,00 KD "Sv. Petar" Gabonjin i tamburaši ŠILO 21,00 LUTKARSKA RADIONICA KLIMNO 17-19 izrada lutaka od tradicionalnih materijala (lan, juta, vuna pamuk) 21,00 MARKOVA SERENADA lutkarska kazališna predstava KLIMNO 17-19 kraj Portića ŠILO Lutkarska radionica za djecu Šareni Gustav - kazališna predstava za djecu ŠILO 21,00 KD "Sv. Juraj" Kras, Trio Crikvenica KLIMNO 21,00 Festival “Regional 2018“ koncert Tria Franolić, Čulap i Jovanović DOBRINJ 21,00 Ribarska fešta ŠILO 21,00 Festival “Regional 2018“ koncert Tria Franolić, Čulap i Jovanović ŠILO 21,00 Koncert na girati Nevena Hrustića ČIŽIĆI 21,00 KD "Ive Jelenović" Dobrinj; Duo Vintage factory ŠILO 21,00 21,00 KLIMNO Srednjovjekovno mačevanje i streličarska radionica 21,00 KLIMNO Pirus pale za velike i male zabavni program + Vatrena čarolija - fire show 21,00 Vela Gospoja - Dan mjesta Rasopasno; svečana sv. misa; tradicionalna pučka fešta Neno Belan RASOPASNO Rokova - dan mjesta Šilo ŠILO 7,00 budnica(limena glazba); potezanje mreže "migavice", djeljenje ribica i vina svim posjetiteljima; 18,15 procesija iz Polja; 19,00 svečana sv. Misa u crkvi u Šilu; na večer zabava uz Mladena Grdovića i D’Beni band, vatromet Koncert Matea Dujmović & Mateo Žmak ŠILO 20,30 KLIMNO Ribarska fešta sviraju Family band 20,00 RI TEATAR predstava za djecu "U laži su kratke noge" DOBRINJ 20,30 KD "Sv. Petar" Gabonjin i tamburaši ŠILO 20,30 17-19 Ekološka radionica ŠILO ŠILO 20,30 Paunaš kazališna predstava za djecu 20,30 Koncert Katja Budimčić sa klavirskom pratnjom ŠILO Ribarska fešta ŠILO 20,30 KD "Sv. Juraj" Kras i hip-hop grupe ŠILO 20,30 Radionica za djecu klauniranja i modeliranja balona ŠILO 17-19 kraj Portića Klaun show ŠILO 20,30 Koncert Duo Vintage factory ŠILO 20,30 Klapa Contra POLJE 20,30 Fešta Polje Giuliano POLJE 20,30 15.09.-01.10. odabrani restorani s područja općine Dobrinj – Zaboravljena jela Dobrinjštine

01. & 02.09.2018.

25.08.2018.

Malonogometni turnir općine Dobrinj u Gabonjinu

23. kup Dobrinjštine u balanju u Sv. Ivanu


Program obilježavanja dana općine Dobrinj Srijeda, 1. kolovoza 21:00 - koncert klape “Kampanel” na placi u Dobrinju 23:30 - zabava uz grupu “Point”

Četvrtak, 2. kolovoza 18:30 svečana sjednica Općinskog vijeća u društvenom domu u Dobrinju 20:00 nastup “Gradske glazbe Krk”, kumpanije “Tramuntana” i folklorne grupe KD “Sv. Juraj” Kras na placi u Dobrinju

Petak, 3. kolovoza 10:30 - svečana koncelebrirana sveta misa u crkvi Sv. Stjepana iza mise - nastup male folklorne grupe KD “Ive Jelenović” i tria “Bajs” 21:00 - fešta na placi nastupaju grupe “Prljavo kazalište” te grupa “Point”

Fanot 49  

Službeno glasilo Općine Dobrinj

Fanot 49  

Službeno glasilo Općine Dobrinj

Advertisement