Page 1

www.dobrinj.hr

OP ĆINA OBRINJ D

list Općine Dobrinj broj 46. godina 16. kolovoz 2017.

Načelnik i Općinsko vijeće čestitaju vam dan Općine - Stipanju


Uvodno slovo

Drage čitateljice i čitatelji ! Svaki je broj našeg općinskog glasila prigodan, odnosno tematski u vezi s pojedinim blagdanima ili praznicima. A ovaj je broj, kao i svi dosadašnji objavljeni na prijelazu srpnja u kolovoz, u znaku Stipanje – i blagdana i praznika. Jer primarno je riječ o blagdanu u spomen na mučeništvo svetog Stjepana, ali od novije budućnosti i danu Općine Dobrinj. A ovo je razdoblje također na nivou naše Općine novi početak; nakon nedavno održanih lokalnih izbora, konstituiran je novi saziv Općinskog vijeća, a za koga su i u kojem postotku

naši glasači glasovali na pojedinim listama - ako još niste - možete doznati u ovom broju „Fanta“. I ovog puta kroz standardne rubrike donosimo pregled zbivanja u svim područjima naše općinske zajednice. Popratili smo bitno, podsjetili na prošlo, nakratko zakoračili i u bližu nam budućnost. Popriličan broj stranica i slikovnih priloga dokaz su da se u našoj općini proteklih mjeseci uistinu intenzivno živjelo i stvaralo. Ljeto je inače razdoblje rezervirano za odmor, opuštanje tijela i duha, stoga Vas ne bih želio zamarati pre-

Dobre vijesti za osnovce i srednjoškolce

POLAZNICIMA PŠ DOBRINJ BESPLATNI UDŽBENICI I RADNI MATERIJALI, SREDNJOŠKOLCIMA 500 DO 800 KUNA Općina Dobrinj u novoj školskoj godini 2017./2018. u potpunosti financira sve udžbeničke komplete (udžbenike i radne bilježnice) te radne materijale za tehničku i likovnu kulturu (kutije i likovne mape) za učenike koji pohađaju Područnu školu Dobrinj. Učenike će prvoga dana nastave kompleti dočekati u školi te će prilikom preuzimanja udžbenika roditelj učenika će s Osnovnom školom potpisati potvrdu o preuzimanju te izjavu kojom se obvezuju, po završetku školske godine 2017./2018., vratiti očuvane udžbenike da se isti mogu koristiti i naredne školske godine. Tako da će roditelji prema svojim mogućnostima i željama potvrdu o preuzi-

2

manju potpisati prvog dana škole ili na prvom roditeljskom sastanku, prema dogovoru s učiteljicom. Sukladno Zaključku Općinskog načelnika Općina Dobrinj će sufinancirati nabavku udžbenika i školskog pribora učenicima srednjih škola u predstojećoj školskoj godini, a koji imaju prijavljeno prebivalište na području općine Dobrinj, u iznosu od 500,00 kuna po učeniku, odnosno 800,00 kuna po učeniku samohranog roditelja, temeljem zahtjeva dostupnog na web stranicama. Uspješan početak školske godine po završetku ljetnih praznika želi vam načelnik Neven Komadina

dugim uvodom. Uostalom, kao što sam naveo, broj stranica ovog našeg glasila dovoljno govori sam za sebe. Iskreno zahvaljujem svima koji ste mi iskazali povjerenje i dali glas za još jedan mandat općinskog načelnika. Uživajte u ljetu i iskoristite koliko možete bar djelić njegove blagodati. A povodom naše „Stipanje“ - jer ona je uistinu naša - svima vam kao načelnik i osobno čestitam ovaj vjekovni blagdan, Dan župe Dobrinj, te praznik naše Općine Dobrinj ! Općinski načelnik Neven Komadina IMPRESSUM: list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Zoran Kirinčić, Zdenko Kirinčić, Gordana Gržetić, Ivančica Dunato, Mladen Radoslović, Tatjana Radivoj, Marina Pavačić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1400 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 11. prosinca 2017. na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT” Fotografija na naslovnici: Luka Tabako


Aktualno Analiza transparentnosti lokalnih proračuna pokazala

PRORAČUNU OPĆINE DOBRINJ „ČISTA PETICA“ Institut za javne financije iznova je analizirao i ocjenjivao transparentnost lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj. Prezentacija rezultata i dodjela priznanja upriličena je u Kući Europe u Zagrebu, uz nazočnost ministra financija Zdravka Marića i ministra uprave Lovre Kuščevića. Razina trasparentnosti proračuna Općine Dobrinj ocijenjena je najvišom ocjenom (5), što našu Općinu svrstava u skupini od 70 (od ukupno 428) općina u Republici Hrvatskoj. Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, najtransparentnija je Primorsko-goranska županija. Što se tiče preostalih otočnih jedinica lokalne samouprave, najvišu ocjenu zaslužili su Grad Krk, te Općine Baška, Omišalj i Punat. Vrlo dobrom ocj-

enom ocijenjena je transparentnost su Općine Malinska-Dubašnica i Vrbnik.

Transparentni proračun građanima omogućava da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije. Građani se na taj način mogu informirati i utjecati na što efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga, povećanje odgovornosti lokalnih vlasti i smanjenje mogućnosti za korupciju. Transparentnošću se, osim toga, poboljšava komunikacija građana s lokalnim vlastima i povećava njihovo povjerenje u lokalne vlasti. Institut za javne financije je javni znanstveni institut, usmjeren na ekonomska, pravna i institucionalna pitanja javnih financija i javnog sektora. Pored osnovne znanstvene djelatnosti, redovito objavljuje stručne, nezavisne, popularno pisane analize, stavove i prijedloge kojima ukazuje na neophodne preduvjete za vođenje argumentiranih rasprava pri donošenju ključnih odluka. Detaljni rezultati istraživanja svih 576 lokalnih proračuna dostupni su putem interaktivne karte (www.ijf.hr/transparentnost-dev/gradovi) koja prikazuje stanje u svakoj lokalnoj jedinici. G. Gržetić

3


Aktualno

LOKALNI IZBORI Sukladno odredbama Zakona o lokalnim izborima i Odluci Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju lokalnih izbora od 13. travnja 2017. godine treće nedjelje u mjesecu svibnju, 21. svibnja 2017. godine, održani su lokalni izbori Općine Dobrinj i to izbori za predstavničko tijelo - Općinsko vijeće Općine Dobrinj i izbori za općinskog načelnika. Na temelju provedenih izbora za Općinsko vijeće Općine Dobrinj Odlukom Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dobrinj o objavi konačnih rezultata za članice/članove Općinskog vijeća Općine Dobrinj od 26. svibnja 2017. godine utvrđeno je da Općina Dobrinj ima ukupno 2.341 birača upisanih u popis birača i da je glasovalo 1.031 birača, odnosno 44,04%, od čega je prema glasačkim listićima glasovalo 1.031 birača, odnosno 44,04%, a od čega je važećih listića bilo 1.006 odnosno 97,58% dok je nevažećih listića bilo 25, odnosno 2,42%, te su pojedine kandidacijske liste dobile slijedeći broj glasova: 1. Kandidacijska lista grupe birača

Nositelj liste: Neven Komadina 552 glasova – 54,87% 2. Kandidacijska lista grupe birača Nositelj liste: Zdenko Kirinčić 234 glasova – 23,26% 3. Hrvatska demokratska zajednica - HDZ Nositelj liste: Mladen Španjol 220 glasova – 21,86% Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 84. stavak 2. i članka 85. Zakona o lokalnim izborima, utvrđeno je se da su pojedine liste dobile sljedeći broj mjesta u Općinskom vijeću Općine Dobrinj, i to: Kandidacijska lista grupe birača, nositelj liste Neven Komadina, 7 mjesta, Kandidacijska lista grupe birača, nositelj liste Zdenko Kirinčić 2 mjesta te Hrvatska demokratska zajednica - HDZ 2 mjesta. Na temelju provedenih izbora za općinskog načelnika Općine Dobrinj od 21. svibnja 2017. godine i Odluke o objavi konačnih rezultata izbora za općinskog načelnika Općine Dobrinj od 26. svibnja 2017. godine za općinskog načelnika Općine Dobrinj izabran je s 90,98% odnosno 938 glasova Neven Komadina a za

zamjenika općinskog načelnika izabran je Zdenko Kirinčić. Temeljem odredbi članka 89. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima općinski načelnik i njegov zamjenik za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave te im mandat sukladno odredbi članka 90. stavak 4. miruje po sili zakona. Slijedom navedenog, a u svezi s odredbom članka 81. stavak 4. Zakona o lokalnim izborima Nevena Komadinu i Zdenka Kirinčića zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste predložene od strane grupe birača. Slijedom navedenog, sukladno izvješću Mandatng povjerenstva Općinskog vijeća Općine Dobrinj članovi Općinskog vijeća Općine Dobrinj, prema abecednom redu prezimena, su: Anita Bobovčan, Ivančica Dunato, Nikolina Jurić (umjesto Nevena Komadine), Sanjin Kirinčić, Zoran Kirinčić, Tomislav Saftić, Darko Strčić, Alen Šamanić, Ivan Šamanić, Mladen Španjol i Ratko Turčić (umjesto Zdenka Kirinčića). Jedinstveni upravni odjel

Radovi na sanaciji šumskog puta od Perila do Zviranja

900 METARA UREĐENOG PUTA KAO ODGOVOR NA INICIJATIVU IZNAJMLJIVAČA I DOBRINJACA Ovih su dana završeni radovi na sanaciji šumskog puta od Perila, na sjeveroistočnom ulazu u Dobrinj, pa do samostana na Zviranju. Spomenuta trasa u duljini od cca 900 metara nasipana je kamenim agregatom, pa je tako poravnati kolnik, uz oprezniju vožnju, osposobljen za promet osobnim vozili-

NG

4

ma. – Inicijativom nekolicine iznajmljivača, kao i dobrinjskog mjesnog odbora, krenuli smo u provedbu ovog privremenog rješenja, kaže općinski načelnik Neven Komadina, dodajući kako će se u skoroj budućnosti, a uz potporu Ponikve koja na tom potezu opslužuje dobrinjski pročistač otpadnih voda, odraditi i asfaltiranje spomenutog kolnika. Taj pravac ujedno predstavlja i alternativni prilaz za donji dio Dobrinja, a svakako bi se mogao kvalitetno iskoristiti i za potencijalnu protupožarnu namjenu. U perspektivi će se postavljanjem asfaltnog sloja dobiti i odre-

đeni broj parkirnih mjesta, čime bi se djelomično rasteretio glavni dobrinjski ulaz, zaključio je načelnik Komadina. Izvođač je Imgrad d.o.o. iz Skrpčića, a za navedene radove u općinskom proračunu osigurano je 33 tisuće kuna. Nedeljko Gržetić

NG


Aktualno Konstituiran novi saziv Općinskog vijeća

U NOVI MANDAT NA TRAGU STARE SURADNJE BEZ OBZIRA NA POLITIČKU PRIPADNOST Općina Dobrinj dobila je svoje novo Općinsko vijeće. Konstituiranjem predstavničkog tijela i formalno je zaključen još jedan krug njegova "demokratskog preslagivanja" u kojemu su predstavnici nazavisne liste novog-starog načelnika Nevena Komadine učvrstili svoju poziciju te tako dodatno ustabilili dobrinjsku izvršnu vlast. Konstituirajuća sjednica sazvana od Jasne Turak, predstojnice Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, jedanaesteročlano Općinsko vijeće Općine Dobrinj "zaokružila" je i formalnim zasjedanjem sedmero članova Komadinine kandidacijske liste u vijećničke stolice. Uz njih će u Vijeću još biti i dvoje njihovih kolega s nezavisne liste Zdenka Kirinčića (dosadašnjeg ali i budućeg zamjenika općinskog načelnika Nevena Komadine op.a.) te dvoje

vijećnika lokalne organizacije HDZ-a. Obzirom da su izboreni mandati Nevena Komadine i njegova zamjenika Zdenka Kirinčića zakonski nespojivi s njihovim funkcijama u tijelima izvršne vlasti, obojica su tijekom prve sjednice Općinskog vijeća "u vatru" bacili svoje zamjene - Komadina Nikolinu Jurić, a Kirinčić Ratka Turčića. Stoga će tijekom naredne četiri godine vijećničke obveze s pobjedničke, Komadinine liste izvršavati Zoran Kirinčić, Ivančica Dunato, Alen Šamanić, Darko Strčić, Ivan Šamanić, Tomislav Saftić i već spomenuta Nikolina Jurić. Listu predvođenu donačelnikom Zdenkom Kirinčićem predstvljati će pak Sanjin Kirinčić te Ratko Turčić dok će boje HDZ-a u konačnici braniti Mladen Španjol i Anita Bobovčan.

Okupljeni vijećnici potom su, jednoglasno, za predsjednika Općinskog vijeća izabrali Zorana Kirinčića, a jednakim je suglasjem izabrano i dvoje potpredsjednika Ivančica Dunato kao i HDZ-ovac Mladen Španjol. U završnici konstituirajuće sjednice načelnik Komadina čestitao je novoizabranom predsjedniku Vijeća, potpredsjednicima te svim članovima novog saziva tog tijela te ih pozvao da i nadalje nastave raditi za dobrobit Općine, bez obzira na političku orijentaciju ili pak stranačku pripadnost. Podsjetivši na dosadašnju, ocjenio je i više no dobru suradnju Općinskog vijeća i njega kao načelnika Komadina je iskazao nadu da će isto ozračje obilježavati rad dobrinjske općinske uprave i u narednim godinama. MR

Luka Tabako

SPOMEN NA POBJEDU U DOMOVINSKOM RATU 5. KOLOVOZA 1995. Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja upućujemo iskrene čestitke svim žiteljima naše općine i naše domovine Hrvatske a posebno, uz iskrenu zahvalu, svim hrvatskim braniteljima. Pozivamo

vas 5. kolovoza u 10 sati na zajedničku proslavu koja će se održati u svetištu Majke Božje Goričke u Batomlju (kraj Baške) gdje će biti i služena koncelebrirana sveta misa koju će predvoditi krčki biskup mons. dr. Ivica Petanjak. U 21 sat u

Dobrinju će biti prigodni koncert - Primorska noć uz nastup Karin Kuljanić, Marija Battifiace i Jose Butorca. Općinsko vijeće i načelnik

5


Aktualno Sloga kuću gradi – načelnik općine Neven Komadina o proteklom razdoblju i budućim vremenima

RAZVOJ DOBRINJŠTINE I VELIKI PROJEKTI PLOD ZAJEDNIŠTVA I SURADNJE Podvlačenje crte ispod svog četvrtog uzastopnog načelničkog mandata ali i na početku još jednog, prvi čovjek dobrinjske općinske uprave imao je čime "začiniti". Prigodno podsjećanje na "htijenja i ostvarenja" proteklog razdoblja politički dugovječni i u najširoj javnosti općeprepoznati otočni lokalni čelnik otvorio ocjenom da se u prošlom, kao uostalom i u više prethodnih mandata njegova dirigiranja Općinom Dobrinj, radilo u više no konstruktivnom ozračju i atmosferi koju je karakterizirao izostanak "trzavica". - Probleme i nesuglasice do kojih u komunikaciji među ljudima na odgovornim pozicijima unutar lokalne uprave neizbježno dolazi rješavali smo dijalogom i dogovorom. To je, moram sa zadovoljstvom naglasiti, postalo konstantom u načinu djelovanja svih tijela dobrinjske uprave u kojima različitost političkih, svjetonazorskih ili pak stranačkih predznaka nikad nisu činile nepremostivu prepreku zajedničkim nastojanjima ostvarenja projekata koje smo ocjenjivali značajnim za sve žitelje naše lokalne zejdnice, Općine koja je davno dokazala smislenost svog postojanja i učinkovitost u podizanju društvenog, gospodarskog i infrastrukturnog standarda žitelja svih djelova Dobrinjštine, ustvrdio je Komadina.

GP

U proteklim je godinama nastavljena i sanacija mreže županijskih cesta u koje je, posredstvom ŽUCa, također uložen značajan novac, ustvrdio je Komadina napomenuvši i da su završeni radovi na obnovi i sanaciji županijskih prometnica u naseljima Rasopasno i Kras. Ove jeseni u Donjoj Hlapi te na potezu od Gostinjca prema Hlapi odnosno Polju izvršit će se sanacija postojećeg kolnika. U onom ponešto konkretnijem "seciranju" tih postignuća načelnik se nije propustio dotaknuti učinaka takvog ozračja a koje se ogleda u uspješnom djelovanju velikog broja udruga. - Od 2.100 stanovnika naše općine njih preko šest stotina uključeno je u rad neke od udruga što je više no indikativna

MT

6

brojka koja ocrtava zauzetost naših sumještana u aktivnom pridonošenju obogaćenju svakodnevice svih koji čine ovu zajednicu, a koju nedvojbeno krasi duh zajedništva. Svjesni da je mnoge stvari nemoguće napraviti novcem, naši su nam ljudi "dali ruku" te kroz vlastiti angažman pridonijeli brojnim planovima, programima i projektima koji su, redom, život na ovom području otoka učinili ljepšim, bogatijim ali i sadržajnjim, ističe načelnik dodajući da je u onome što se ipak novcem dalo napraviti Općina u prošlom mandatu uspjela realizirati kompletan, čak 65 milijuna kuna vrijedan projekt vodoopskrbe "visoke zone" Općine Dobrinj. Uz veliku pomoć više Vlada i Hrvatskih voda, početkom 2014. godine vodu smo doveli do kućanstava svih napših naselja a time pridonijeli razvoju i zamahu turizma, kako na moru tako i u 15 naselja u unutrašnjosti koja su, vidimo danas, turistički živnula i postala našom perjanicom u razvijanju ruralnog odnosno seoskog turizma. Naš sugovornik nije zaboravio spomenuti ni podatak da je u infrastrukturne projekte visoke ali i one "niske" zone u proteklim godinama sveukupno uloženo golemih 150 milijuna kuna. U proteklom smo mandatu velik posao napravili i na planu zbrinjavanja otpadnih voda, projektu koji će svoju završnicu doživjeti uskoro kad se, nakon ovog ljeta, diljem otoka pa tako i Dobrinjštine u sklopu zajedničkog, europskim novcem sufinanciranog projekta gradnje sustava zbrinjavanja otpadnih voda počene oživotvorivati plan gradnje kanalizacijskih sustava naših obalnih naselja. Taj je projekt preduvjet bržeg gospodarskog razvoja svih tih mjesta ali i realizacije većih turističkih projekata koje također planiramo i


Aktualno prostorno-planski razvijamo, uz ostalo i u obličju liječilišnog kompleksa na Melinama, nastavlja naš sugovornik. Važno je postignuće u proteklom mandatu i netom dovršeni projekt obnove i preuređenja zgrade dječjeg vrtića u Polju u koju je, zajedno s investicijom u okoliš, uloženo nešto manje od 1,5 milijuna kuna. Otvaranjem novih vrtićkih prostorija stvoreni su uvjeti oformljenja još jedne odgojne skupine zbog čaga se danas možemo pohvaliti da nemamo u vrtić neupisane djece, nabraja Komadina ističući i da je, kao u predškolskom, i u osnovnoškolskom djelu proračunskog "praćenja mladih" napravljeno više značajnih iskoraka. Rast broja učenika u našoj područnoj školi djelom je rezultat vraćanja naše djece u područnu školu kojoj slijedom upisnog područja i pripadaju ali i posredni rezultat niza proračunskih stimulacija kojima smo, osim praćenja potreba škole, financijski i materijalno pomagali učenike i njihove roditelje, uz ostalo i kroz distribuciju besplatnih udžbenika koju ćemo nastaviti i u ovoj godini. Zadržani su i svi dostignuti visoki standardi u sufinanciranju troškova prijevoza naših srednjoškolaca i studenata jednako kao i njihova stipendiranja, posebice onih koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i zvanja. Ostali smo predani i provedbi socijalnih programa, kako onih okrenutih mladima tako i starijima o kojima, posredstvom programa Pomoći i njege u kući, u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Krk brine gerontodomaćica i fizioterapeut. Gotovo 70 korisnika tog programa najbolji je pokazatelj njegove smislenosti i kvalitete, nastavlja načelnik. Vraćajući se na infrastrukturnu tematiku Komadina nas je podsjetio i na podatak da se u proteklom mandatu nastavilo ulagati u održavanje i unapređenje stanja skoro 200 km duge mreže nerazvrstanih cesta u koje je lokalna uprava investirala 4 milijuna proračunskih kuna. Duž tih je poteza postavljeno i dvjesto-

tinjak novih rasvjetnih tijela a u obalni pojas, pod kojim mislim na sunčališta i kupališta, uložili smo preko 2,5 milijuna kuna, od kojih najviše u turističko središte dobrinjskog kraja - Šilo. U ovom je mandatu značaj novac "išao" i na uređenje i opremanje sportsko rekreacijskih te igrališnih površina kojima smo obuhvatili gotovo sva mjesta naše općine. U prošle je četiri godine, ne slučajno, zabilježen trend strelovitog rasta broja turističkih noćenja koja se ostvaruju na Dobrinjština pa je 2016. zaključena s tek nešto manje od 400 tisuća noćenja što je, koliko se sjećam, skoro dvostruko više od brojki koje su ostvarivane na koncu moga prethodnog manadata, kaže Komadina istučući da je uvjeren da će se takav trend nastaviti i nadalje. U zelene odnosno javne površine, zajedno s spomenutim dječjim igralištima, što direktno s računa Općine, što kroz komunalno društvo Komun ili pak tvrtke koje na tim projektima rade, u proteklom je mandatu uloženo oko pet milijuna kuna a značajna su ulaganja u realizirana i na planu poticanja poljoprivrede, djelom i kroz program poticanja nabavke i sadnje trajnih nasada, posebno sadnica maslina, smokava i vinove loze. Gospodarski razvoj pratili smo pak subvencioniranjem kamata kreditnih zaduženja povećeg broja naših poduzetnika, a značajnom smo pomaku u tom smislu svjedočili i na planu turizma rasterećenjem ulagača u ciljane oblike turističkog

smještaja (mahom prigodom izgradnje ili pak obnove ruralnih kuća za odmor op.a.) od obveza plaćanja djela komunalnih davanja. Sve to, u sinergiji s poticajima od brojnih drugih otočnih, županijskih pa i državnih instutucija, ostvareno je bez podizanja bilo kakvih "lokalnih davanja" odnosno rasta bilo kojeg oblika financijskog opterećivanja građana ili gospodarskih subjekata. U novom mandatu 2017- 2021. već ove jeseni nastavlja se projekt izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda u naselju Šilo te u naseljima u uvali Soline. Od ostalih projekata izdvajam dogradnju OŠ Dobrinj, uređenje etnografske zbirke otoka Krka u Dobrinju, dovršenje izrade prostornog plana uređenja, komunalno opremanje radne zone Brestovica, nastaviti aktivnosti na projektu zdravstveni centar Meline u suradnji sa PGŽ, poticati ulaganja u gospodarski razvoj u suradnji sa Poduzetničkim centrom Vinodol te gospodarstvenicima omogućiti niz olakšica u ostvarenju gospodarskih projekata. Nadalje zadržati postignute standarde na području obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi te finacirati rad udruga i klubova te nastaviti iznimno dobru suradnju sa istima kao i sa Mjesnim odborima. Ovo su samo neke od odrednica za novi mandat a o ostalim programima i projektima moći ćete doznati u narednim brojevima Fanta, završio je novistari načelnik najavivši sličnu politiku i u idućim godinama. MR

MT

7


Aktualno Ususret turističkoj sezoni – realizirane investicije na javnim površinama uz priobalje

UŠMINKANE PLAŽE DOBRINJŠTINE I ČAK 60 LJETNIH MANIFESTACIJA Kao i svake godine, u periodu u kojem bodulskim domaćinima preostaje još tek "zluštrat postole", a sve kako bi svoje posjetitelje (koji su već počeli pristizati u respektabilnim brojkama) dočekali u najboljem svjetlu, i Dobrinjci su priveli kraju sve, pa tako i one svoje investicije vezane uz priobalje oko kojeg se, u konačnici, i vrti glavnina otočnog turističkog šušura. - Već je neka vrst tradicije da predsezonski dio godine na cijelom području Općine Dobrinj koristimo da bismo sve javne površine, posebice one kojima se za boravka u našim mjestima kreću naši posjetitelji, doveli u primjereno stanje, naglasio je otvarajući tu temu dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina kojemu je u ovoj prigodi društvo radio i Boris Latinović, direktor TZ TZO Dobrinj. U nastojanju podizanja takvih zona na "višu razinu", Općina je, naravno u suradnji TZ-om, i ove godine odradila cijeli niz investicija u uređenje, obogaćenje i oplemenjivanje takvih površina, posebice onih plažnih, kako u samim naseljima tako i na onim od naselja udaljenijim, prirodnim iliti "divljim" žalovima a koji oduvijek čine jedan od jačih aduta naše turističke ponude, kaže prvi čovjek općinske uprave. Napravljeno je dohranjivanje dobrog dijela naših plaža odgovarajućim kamenim agregatom, i to na području Čižića, Solina, Klimna i Šila. Organizirana je i uspješno u djelo provedena akcija čišćenja našeg priobalja, "vanjskih" plaža u kojoj su iznova sudjelovali brojni članovi svih udruga s područja Općine Dobrinj. To što članovi svih takvih udruženja rado svojim angažmanom i radom sudjeluju u takvim akcijama zoran je dokaz da turizam ali i očuvanje okoliša ovdje svi osjećamo važnim, bitnim i vrijednim, nastavlja naš sugovornik

8

S prvim danom lipnja u djelu naselja naše općine iznova je počela i primjena ljetnog režima regulacije prometa a koji, objašnjava nam općinski načelnik, podrazumijeva uvođenje niza jednosmjernih kolničkih poteza kao i zabranu ulaska vozilima (bez posebne dozvole) u djelove naselja, tako i općinskog središta. Ovogodišnja prometna tematika podrazumijeva i stavljanje u uporabu dviju novih parkirališnih površina u Čižićima, a jedna od tema o kojoj ćemo zasigurno morati početi ozbiljnije i sustavnije promišljati tiče se osmišljavanja cjelovitijeg prometnog rješenja za dobar dio naših naselja, uklučujući i tematiku parkirališta kod kojih se moramo odrediti o mogućnosti njihova stavljanja u naplatni režim, zaključuje Komadina ističući da će takvim odlukama, dođe li do njih, prethoditi široka javna ali i rasprava na Općinskom vijeću kao i izrada potrebitih prometnih studija. Načelnik je spomenuo i da je lokalna uprava svjesna opravdanosti primjedbi koje na račun mogućnosti još bolje i kvalitetnije skrbi o javnim površinama lokalnim komunalcima upućuje dio žitelja. Činjenica jest da je naše komunalno društvo Komun kadrom podkapacitirano te da unatoč trudu koji se ulaže tvrtka ne uspjeva pravovremeno ojačati svoj kadrovski potencijal sezoncima. Objektivni problemi djelom su rješeni angažmanom dvojice novih sezonaca, a očekujem da će u daljnem periodu radna snaga biti dodatno ojačana i učinjena učinkovitijom, završio je Komadina. dodajući da ga veseli i što se takvim komunalnim akcijama u pravilu odaziva i velik broj iznajmljivača, čak i onih iz "vikendaških" redova. Dovršen je i niz radova na uređenju obalnog djela naselja Čižići gdje je

MT

produljena šetnica, izgrađen potporni zid i gdje je, u nastojanju "ušminkavanja" kupališnih zona, postavljen tuš, kabina za presvlačenje i nova vanjska rasvjeta na ovome dijelu naselja. Slično je i u Šilu gdje je odrađen niz radova na sanaciji postojećih sunčališta, i to na potezu dugom više od 800 metara, ističu Komadina i Latinović koji pak ne skriva zadovoljstvo spoznajom da je dobar dio izgrađene ili pak obnovljene infrastrukture već "u uporabi", korišten o gostiju koji malo, pomalo ondje već pristižu. U cijelosti je zgotovljena investicija uređenja šetnice u naselju Klimno gdje je uređena nova zelena površina koja je postala reprezentativno ogledalo turističkohg značaja tog pitoresknog obalnog mjesta, nastavlja Komadina dodajući da su svi spomenuti, "dužobalni" i plažni zahvati vrijedni oko 800 tisuća kuna. Na nekim su kupališnim oazama plažni sadržaji (tuševi, kabine) "ojačani", jednako kao što pojačani u špicu ljetnu sezonu ulazimo i na planu broja plaža namijenjenih kupanju posjetitelja koji dolaze u pratnji svojih kućnih ljubimaca, dodaje pak Latinović ističući da je takva plaža, treća na području Općine Dobrinj, uređena i u neposerdnoj blizini naselja Klimno. I ove se je godine na dvije naše plaže - na Pećinama u Šilu te na plaži u Solinama zavijorile i Plave zastave kojima dodatno potvrđujemo i kvalitetu, razvijenost naše kupališne ponude ali i okrenutost ekologiji, ustvrdio je općinski načelnik te ujedno i


Aktualno predsjednik TZO Dobrinj, Neven Komadina. A da se sezona na tom dijelu otoka Krka ne "bazira" samo na suncu i moru već da je i za ovo ljeto, pod kapom TZ-a, osmišljen i pripremljen bogat i sadržajan kultur-o-zabavni program "načičkan" silnim, najvčešće večernjim događanjima Latinović je potvrdio predstavljanjem TZ-ova "hodograma manifestacija". Nakon što smo u sezonu manifestacijski krenuli prvomajskim programom "Hodit, ćakulati i Dobrinjštinu upoznat" i biciklijadom, za ljetne smo mjesece spremili više od 60 događanja kojima ćemo, gotovo u svakodnevnom režimu, nastojati obogatiti ponudu svih naših mjesta, narvno, ponajviše onih u kojima bilježimo najveću koncentraciju posjetitelja. Ponedjeljkom, srijedom i petkom takva su zabavno-glazbena, folklorna ili pak klapska događnja stacionirana u Šilu, četvrtcima će se manifestacije upriličavati u Klimnu dok se utorcima u ugošćavanju takvih manifestcija i fešti izmjenjuju Soline, Čižići i Dobrinj. U općinskom središtu su događanja zacrtana nedjeljama, najavljuje direktor tamošnjeg Turističkog ureda TZ-a ne propustivši spomenuti da će i ovog ljeta, ona jača, "centralna" događanja biti vezana uz već poznate datume dobrinjske sezone. Naravno, u red takvih spada Stipanja - Dan Općine koja se obilježava početkom kolovoza (i za koju organizatori već danas najavljuju gostovanja klape "Šufit" te Dražena Zečića op.a.), potom za Velu Gospu (15. kolovoza) i fešta u Rasopasnom kao i Rokova koja se samo dan potom slavi u Šilu, zaključio je Latinović siguran da će posjetitelji Dobrinjštine, kako njena priobalnog tako i onog "ruralnijeg" djela u ništa manje atraktivnoj unutrašnjosti i ovog ljeta moći uživati u svim adutima iznimno kvalitetne, bogate i sadržajne ponude.

MT

Već je dosadašanji tijek turističke godine, odnosno njen predsezonski dio ukazao da žitelji Dobrinjštine s dobrom dozom optimizma mogu ući u sezonu 2017. Iako smo, gledajući "prolazna vremena" bilježili određene oscilacije i odstupanja od lanjskih rezultata, a koje su nedvojbeno vezane uz razlike u

datumskom "padanju" blagdana, generalno gledajući predsezonske nam statistike ukazuju da se imamo pravo nadati dostizanju lansjkih rekordnih turističkih ostvarenja, a moža i premašenju nama "magične" brojke od 400 tisuća turističkih noćenja kojoj smo se 2016. napokon opasno primakli, rekao je Latinović.

MT

MR MT

9


Prigodno Općina Dobrinj domaćin Festivala folklora otoka Krka

GOTOVO ŠESTO SUDIONIKA TONCALO, KANTALO I SOPLO NA DOBRINJSKOJ PLACI Putujuća revija narodnog života i običaja, znana kao Festival folklora otoka Krka, ove je doputovala do dobrinjske place, gdje je 10. i 11. lipnja doživjela svoje 63. izdanje. Ova inače najstarija folklorna smotra u Hrvatskoj, začetke bilježi u 1935. godini, kad je u Omišlju nastupilo šest folklornih skupina s otoka Krka. Sam je festival nastao zaslugom entuzijasta i zaljubljenika u nematerijalnu baštinu - profesora Ivana Matetića Ronjgova, Slavka Zlatića, te etnologa i filologa Iva Jelenovića. Stjecajem odnosno spletom okolnosti a slijedom društvenih mijena ova je festivalska smotra u nekoliko

LT

dvojezične knjige Krčki tanci, o čemu je ukratko govorio i na samoj ceremoniji otvaranja Festivala. Nakon svečanog mimohoda, podizanja festivalske zastave i službe-

LT

navrata mirovala. Manifestaciju, koja opet ima kontinuitet, već duže vrijeme zajednički organiziraju sve jedinice lokalne samouprave a svake joj godine domaćinstvo pruža jedna od njih. Ove je godine na redu bila Općina Dobrinj a na dobrinjskoj placi u dvije je festivalske večeri nastupilo šestotinjak promicatelja otočne folklorne baštine. Uvertira u festivalsku smotru bila je tjedan dana ranije, kad je u dobrinjskom društvenom domu prigodno izlaganje održao dr. Tvrtko Zebec iz Instituta za etnologiju i folkloristiku. Dr. Zebec je između ostalog i autor nagrađene

10

placi „zatoncale“ mlađe folklorne skupine koje djeluju pri kulturnim odnosno folklornim društvima otoka Krka, dok su druge festivalske večeri nastupili stariji toncuri, sopci i kanturi. U tom nizu predstavile su se i folklorne skupine iz naše općine – KD „Sveti Juraj“ Kras, KD „Sveti Petar“ – Gabonjin, te KD „Ive Jelenović“ iz Dobrinja. Nakon završnih riječi i podjele prigodnih uspomena i zahvala sudionicima programa, te zaslužnima za njegovu realizaciju i kontinuitet, festivalska je zastava spuštena i predana u ruke Dragana Zahije, načelnika Općine Vrbnik, idućeg domaćina putujuće otočne folklorne smotre. Gordana Gržetić

nog otvorenja, na dobrinjskoj su

Luka Tabako


Prigodno Otvorenje izložbe u Kulturnom centru “Infeld”

UMJETNIČKI POSTAV NA KOME BI DOBRINJCIMA POZAVIDJELE I SVJETSKE METROPOLE U godini obilježavanja spona između austrijske i hrvatske kulture, "Kulturni centar Infeld" koji već godinama zapaženo djeluje u Dobrinju pripremio je opsežnu cjeloljetnu izložbu koja je ovog puta posvećena djelima ključnih ličnosti hrvatske umjetnosti 20. stoljeća. U samom središtu Dobrinja, unutar prostranog kompleksa na mjesnoj Placi u kojem je, na njegova tri kata, pred petnaestak godina sredstvima uspješnog austrijskog poduzetnika i predanog kolekcionara umjetnina ali i ustrajnog promicatelja umjetnosti Petera Infelda uređen impozanatan izlagačko-galerijski prostor, tijekom cijele će ljetne sezone biti postavljena izložba na kojoj bi Dobrinjcima, bez dvojbe, mogli pozavidjeti mnogi. U sklopu izložbenog projekta "Hrvatska umjetnost 20. stojeća", ukazale su nam Zdenka Infeld , supruga pokojnog Petera Infelda i dr. Yordanka Weiss, kuraotorica Infeldove zbirke, u Dobrinju će tako tijekom cijelog ovog ljeta biti izloženi odabrani radovi Vlahe Bukovca, Otona Glihe, Krste Hegedušića, Vasilija Jordana, Ferdinanda Kulmera, Mile Kumbatović, Ede Murtića, Zorana Antonia Mušiča te krčkog slikara Itala Samblicha. Preko 130 ondje izloženih ulja, akrila, crteža i grafika, istaknuto je povodom otvaranja još jednog ljetnog izlagačkog ciklusa u spomenutom Kulturnom centru u kojem su tijekom više od jednog i pol desetljeća djelovanja izlagan cijeli niz radova nekih od najpoznatijih i najcjenjenih umjteničkih imena iz cijelog svijeta, posjetiteljima Dobrinja i njegova izložbenog odnosno kulturnog centra prikazana su dostignuća hrvatske umjetnosti prošlog stoljeća. Spomenimo i da je poseban naglasak u sklopu ovogodišnjeg umjetničkog projekta u KC Infeld, ovog puta dan stvaralaštu Ede Murtića i

MT

Peter Infeld je 2000. godine izložio Glihina djela u Dobrinju i pri tom napisao: „Bio sam odmah fasciniran apstraktnom i istovremeno mističnom geometrijom formi. Takve opušteno naslagane kamene granice imale su za mene jedno arhaično zračenje, poredane ne slučajno prema poljima, već poput paukove mreže koja slijedi nekakvu neobičnu geometriju i koja se vođena nekom nevidljivom rukom proteže preko cijelog otoka.“ Otona Glihe čijim su slikarskim opusima, u najvećoj mjeri, poklonjeni izlagački zidovi prvih dviju etaža tog i više no impresivnog izložbenog središta otoka Krka ali i regije. A da spomenuti kulturni centar ima važno te i više no zapaženo mjesto u kulturnoj svakodnevici ovog djela naše zemlje, uz "domaćina" - dobrinjskog općinskog načelnika Nevena Komadinu (kojem članovi obitelji Infeld već tradicionalno ukazuju čast otvaranja izložbi u tom hramu umjetnosti) potvrdio je i županijski pročelnik za sport, kulturu i tehničku kulturu Valerij Jurešić. On je u svom kraćem obraćanju okupljenima, osim ocjene da je Infeldova galerija zasigurno najjači i najkvalitetniji takav "punkt" u županiji, ustvrdio i da je način njene i interakcije njenih vlasnika i umjetničkih

voditelja s lokalnom zajednicom zasigurno ogledni primjer načina na koji takve institucije trebaju imati interakciju s mjestima unutar kojih djeluju. Peter Infeld (1942. - 2009.) i njegova majka Margaretha (1904. 1994.) su sredinom 60-ih godina započeli sakupljati umjetnine. Djela su kasnije uključena u "Privatnu zakladu Peter Infeld". Težišta njihove zbirke čine Bečka škola fantastičnog realizma, naivna umjetnost iz Hrvatske, Pop art, budističke meditacijske slike iz Tibeta (tzv. Thangka slike) i Art brut. A da bi sva sila prikupljenih umjetnina (p)ostala dostupna široj javnosti, mecena Peter Infeld je u Halbturnu (u Gradišću) te u idiličnom Dobrinju na otoku Krku dao izgraditi reprezentativne kulturne centre. Na obje lokacije, prenijela nam je i ovom prigodom Zdenka Infeld, u proteklim je godinama održano preko stotinu izložbi, uvijek uz slobodan ulaz, kako je to bilo (i kako će cijelog ljeta biti) i ovog puta. Spomenimo i da će ovog vikenda otvorena izložba "Hrvatska umjetnost 20. stoljeća" ljubiteljima umjetnosti ostati dostupna sve do konca rujna. Postav se može razgledati svakodnevno, od 11 do 14 te od 17 do 21 sati. MR

11


Prigodno Četiri desetljeća vrtića u Polju

NAŠ JE VRTIĆ BIO I OSTAO BAJKA Prigdonom svečanošću u mjestu Polje na području Općine Dobrinj proslavljena je 40. obljetnica djelovanja ondje locirane područne jedinice Dječjeg vrtića "Katarina Frankopan" Krk - predškolske ustanove koja, uvijek na istom mijestu, organizira i provodi odgojne aktivnosti namjenjene mališanima s cijele Dobrinjštine. Velikoj i važnoj fešti tamošnjih predškolaca ali i brojnih generacija onih koji su to bili, uz brojne goste i uzvanike, nazočila je i prva generacija predškolaca - polaznika tog vrtića a danas odraslih otočana koji su se u dobrom raspoloženju i uz vidne emocije po prvi put okupili i iznova proveselili sa svojom "tetom" Jasenkom Frković, danas umirovljenom prvom (te neko vrijeme i jedinom) odgojiteljicom polazanika dječjeg vrtića Polje. Proslava vrijednog jubileja, ukazali su na to u svojim obraćanjima okupljenima ravnateljica otočne predškolske ustanove Irena ŽicOrlić i dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina, nije mogla "pasti" u boljem trenutku obzirom da je vrtić, a nakon što su u zgradi u

MT

kojoj od prvog dana djeluje ne tako davno izvedeni opsežni radovi obnove i modernizacije, danas iznimno kvalitetno uređen i opremljen predškolski kompleks na kojemu bi žiteljima Dobrinjštine mogli pozavidjeti i stanovnici mnogih većih i bogatijih gradova. Vrtić čiji rođendan slavimo važna je ustanova za cijelu našu zajednicu, sve nas i naše mališane koji boraveći ondje od 1976. godine pa do danas baštine odgojne vrijednosti u kojima čuvanje našeg kulturnog identiteta i povijesnog

naslijeđa igraju zanačajnu ulogu, napomenuo je Komadina istaknuvši i da se od 1976. godine, kad je ondje u vrtić krenula prva generacija otočnih predškolaca pa do danas, ispunjava oporučna želja velikog Pojana - akademika dr. Ivana Crnčića, svećenika, kanonika te ujedno i ravnatelja Hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Upravo je on, naime, taj troetažni kompleks smješten uz mjesnu crkvu još u 19. stoljeću donirao lokalnoj zajednici za društvenu namjenu. Nakon što je ondje dulji niz godina djelovala područna

GC

12


Prigodno škola, gašenjem te ustanove zgrada se promptno sredinom 70-tih godina prenamijenjuje u vrtić kojeg su, podsjetio je okupljene Komadina, u početnim godinama njegova djelovanja osim mališana s područja današnje Općine Dobrinj pohađali i predškolci s područja susjedne Malinske-Dubašnice. Naš ponos i dokaz predanosti skrbi o onima "na kojima svijet ostaje" danas je temljito obnovljen i osuvremenjen u skladu s najvišim odgojno-obrazovnim standardima i to zahvaljujući nemaloj investiciji koju je Općina realizirala u unutrašnjosti same zgrade ali i njenom okolišu a koji dobrim djelom funcionira i kao mjesna placa na kojoj se, u vrijeme dok ondje nisu mališani, odvijaju i različita društvena okupljanja, zaključio je načelnik. Marina Pavačić, voditeljica područnog vrtića Polje naglasila je pak da pet ondje uposlenih odgajatelja danas u vrtiću skrbi o više od trideset polaznika. Za razliku od nedavne prošlosti kad smo se suočavali sa značajnim brojem u vrtić neupisanih mališana, sad zahvaljujući obnovi vrtića i stavljanja u uporabu prostorija koje se jedno vrijeme nisu koristile ovdje imamo čak i nešto slobodnih mjesta, ustvrdila je Pavačić istaknuvši da je to za Dobrinjštinu vrlo

MT MT

bitno postignuće, obzirom da se ondje iz godine u godinu bilježi polagan ali ipak zamjetan rast broja mališana. Podsjećanje na davne dane vrtića Polje ali i prikaz onoga što, zahvaljujući svima koji ondje rade i koji u njemu borave ta odgojna ustanova danas jest veselim su programom uljepšali rasplesani i raspjevani predškolci koji su u ovoj svečanoj prigodi, u nazočnosti svojih roditelja, na pročelje vrtića izvjesili Zelenu zastavu -

međunarodnu oznaku i službenu potvrdu kvalitete ekologiji okrenutih odgojnih aktivnosti kakve se u tom vrtiću već godinama provode. Spomenimo i da u vrtiću Polje, na njegove tri etaže, predškolci danas uživaju unutar više od 220 četvornih metara suvremeno uređenog i opremljenog prostora u čiju je obnovu Općina, iz vlastitog proračuna, u protekle dvije godine uložila više od 1,5 milijuna kuna. MR

MT

MT

13


Vrtić

PREGLED JOŠ JEDNE VESELE RADNE GODINE S OBILJEM DOGAĐANJA Tjedan otvorenih vrata Od 18. - 21. travnja u vrtiću Polje, kao i u ostalim otočnim vrtićima, otvorili smo se na poseban način zajednici te organizirali zanimljiv slijed događanja. Budući da je eko zadaća ove g odine bila pod nazivom “Mi jedemo odgovorno“ u našem vrtiću smo proveli projekt “Tradicionalna jela dobrinjskog kraja“ putem kojeg smo se htjeli prisjetiti jela, koja su pripremale naše mamice i none a danas se nešto rijeđe pripremaju, pa djeca baš i nemaju prilike vidjeti kako ona nastaju a još manje učestvovati u pripremi istih. Tjedan smo započeli izradom sira, što većina djece nije nikada vidjela, zatim smo napravili presnoc, makaruni i kroštuli. U izradi svega bila su uključena djeca a u pomoć su nam priskočili zainteresirani roditelji, mamice i none. Izlet u Ogulin Cijele godine veću smo pozornost djeci skretali na djela spisateljice Ivane Brlić Mažuranić te smo taj projekt zaokružili posjetom Ivaninoj kući bajki, gdje su djeca mogla

MP

pobliže upoznati mjesto gdje je Ivana odrasla te nešto više saznati o njenom djelu kao i općenito o njenoj ostavštini hrvatskoj književnosti. Kroz to su djeca uvedena interaktivnim sadržajima koja se nalaze u spomenutom prostoru. Svečanost obilježavanja 40 godina rada vrtića u Polju ...naš je vrtić bajka pupoljak u cvijetu naš je vrtić bajka najljepša na svijetu djetinjstvo u bajci teče ko u šali tako da poželiš vječno ostat mali...

Dio je to stihova kojima su naši mali polaznici obradovali drage nam goste, koji su nam došli uveličati i zajedno s nama proslaviti ovaj veliki jubilej. 26. svibnja na pojanskoj placi bilo je zaista dojmljivo i svima koji su došli sigurno će taj dan ostati u lijepoj uspomeni. U suradnji s Općinom Dobrinj, mještanima i cijelom zajednicom koja nam je dala podršku, organizirali smo prekrasnu svečanost na kojoj smo uz pjesmu, stihove i dramatizaciju obradovali sve prisutne. Svečanosti je bila prisutna i prva generacija pojanskih vrtićara, te

MP

14


Vrtić prva odgojiteljica Jasenka Frković. Bilo je tu puno sjećanja i puno emocija vezanih za neka prošla vremena ali i toliko veselja koliko mogu pružiti samo djeca. Djeca su tom prigodom ponosno istaknula Zelenu zastavu, koja nam je dodijeljena na svečanosti u Zagrebu, gdje smo dobili certifikat srebrnog statusa eko vrtića. Druženje s roditeljima, takmičarske igre i oproštaj sa školskim obveznicima Početkom lipnja organizirali smo završno druženje sa roditeljima i djecom koja će na jesen krenuti u školu. Petnaestero djece se oprostilo od vrtića ali smo se pobrinuli

da nam zadnji zajednički susret ostane u lijepom sjećanju. Roditelji i djeca učestvovali su u takmičarskim igrama: dodavanja lopte, tapkanja, prenošenja vode, hvatanja lopte posudama, vožnje u karijoli... Susret je prošao vrlo zabavno uz puno smijeha a na kraju smo se počastili tortom. Eto... jedna vesela radna godina s obiljem događanja s prekasnom djecom, roditeljima i zajednicom koja se brine da nam u našem vrtiću ništa ne nedostaje.

MP

MP

Dječji vrtić „Katarina Frankopan“ Krk Područni vrtić Polje Voditeljica vrtića Polje Marina Pavačić

Naš kraj - naši judi Otvorenje trgovačkog centra Trgovine Krk

TRGOVINA KRK NAKON PETNAEST GODINA VRATILA ŠILU MESNICU Trgovina Krk, nakon puntarskog centra, otvorila je i trgovački centar u Šilu. Bogato opremljen market, s 270 četvornih metara prodajne površine, nalazi se na doista frekventnom području, na samom ulazu u ovo turističko mjesto, a osiguran je i dovoljan broj parkirnih mjesta, koja će tijekom ljetnih mjeseci uvelike olakšati šopingiranje Šilarima i njihovim brojnim g ostima. Dubravko Fanuko, direktor Trgovine Krk, istaknuo je kako je otvorenjem ovog marketa Šilo nakon petnaest godina napokon dobilo mesnicu. Stara butiga nije zadovoljavala zadane standarde, kaže Fanuko, dodajući kako će,

NG

u smanjenim gabaritima, ipak ostati u funkciji. Otvorenju centra prethodio je nastup mlade folklorne skupine „Ive Jelenović“ te tamburaškog sastava Kanela, a čast otvorenja pripala je Dragici Jelenović i Željki Fugošić, bivšim djelatnicama ove uspješne krčke firme. Prigodnoj se svečanosti rado oda-

zvao i dobrinjski načelnik Neven Komadina, a uz blagoslov velečasnog Antona Depikolozvanea domaćini i njihovi gosti nastavili su se družiti uz šurlice, Ziganteove tartufe i čašicu dobro rashlađene žlahtine. Nedeljko Gržetić

NG

15


Škola Pregled još jedne školske godine u PŠ Dobrinj

UČENJE, PUTOVANJA NAGRADE I RASTANCI OBILJEŽILI ŠKOLSKU GODINU Još jedna školska godina završena, još jedna generacija osmaša napušta svoju sigurnu luku i odlazi u život. Pred učenicima i djelatnicima zasluženi ljetni odmor. Ove smo školske godine napravili pregršt projekata, novih aktivnosti i izleta o kojima redovito izvještavamo. Dolaskom ljepšeg i toplijeg vremena učenici i učitelji odlaze na terenske nastave i izlete. Naši četvrtaši tako su početkom svibnja proveli dva dana upoznavajući Zagreb i Hrvatsko zagorje. Osmaši su početkom lipnja posjetili Vukovar u sklopu projekta „Posjet osmih razreda Vukovaru“. Projekt je to u kojem Ministarstvo hrvatskih branitelja u potpunosti snosi troškove dvodnevne terenske nastave. Da bismo na još jedan način odali počast i odužili se gradu heroju, kontaktirali smo humanitarnu udrugu „Duga“ te prilikom odlaska dostavili humanitarnu pomoć u hrani i higijenskim potrepštinama koje su vrijedno prikupili naši učenici i njihovi roditelji. Naši

16

najmlađi učenici zabavili su se i na terenskoj nastavi u Zagrebu posjetivši kazalište „Žar ptica“ i pogledavši predstavu Durica, dok su učenici viših razreda pogledali balet „Labuđe jezero“ u HNK Ivan Zajc u Rijeci. Učenici viših razreda na svoj su se završni izlet uputili u Hrvatsko zagorje posjetivši tako vulkan Gaveznicu, Krapinu te

malo etno gospodarstvo u Klenovniku. Učenici nižih razreda na svoj su se završni izlet uputili u Istru posjetivši Dinopark Funtana te gradić Rovinj. Proslavili smo i dan škole zajedničkom priredbom u Omišlju i osvojili treće mjesto na malonogometnom turniru. Naš sedmaš Dominik Mance sudjelovao je na seminaru „Junior spasilac“ održanom u Baški te uspješno položio sve potrebne ispite. Okušali su se naši učenici Ivan Sršić, Dominik Mance i Franko Fugošić i u robotici te su uspješno odradili pet kola Croatian Makers lige i na taj način osigurali robotića za našu školu na kojem će moći vježbati i ostali učenici. I ove smo godine u suradnji s Ponikvama prikupljali stari papir. Posljednjeg dana nastave oprostili smo se od ove školske godine pjesmom, plesom, recitacijama i glumom. Kao i uvijek, bilo je veselo i razigrano. Oprostili smo se i s ovom generacijom osmaša, a


Škola

načelnik Neven Komadina podijelio je nagrade učenicima. Nagrađeni četvrtaši su: Lovro Barbalić, Niko Crvić, Emilija Ilić, Marina Magdić, Moreno Magdić, Franko Pavačić, Ermina Strašević i Tian Šamanić, dok je za odličan uspjeh i uzorno vladanje tijekom osnovnoškolskog obrazovanja nagrađen osmaš Marko Sršić. Posebno su se iskazali i zaslužili nagrade i ovi učenici: Luka Skomeršić, učenik 2.r., za uspjeh na međunarodnom natjecanju „Klokan bez granica“, Lovro Luketić , učenik 8.r., za osvojeno 1. mjesto na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika te Semra Hodžić, učenica 6.r., za postignut uspjeh na državnom natjecanju iz islamskog vjeronauka. Svim čitateljima u ime učenika i djelatnika PŠ Dobrinj želim veselo, toplo i ugodno ljeto, a svim Dobrinjcima i Dobrinjkama čestitam Dan općine - Stipanju! Maja Polonijo Voditeljica PŠ Dobrinj

17


Naš kraj - naši judi Šampionski niz Daniela Dude – petnaestogodišnjak iz Krasa državni prvak u šahu

ŠAH MI „ORGANIZIRA MISLI“ I NE PRESTAJE ME ODUŠEVLJAVATI Ime Daniela Dude dobro je već poznato svim ljubiteljima šaha, a zbog uspjeha koje ovaj mladac redovno ostvaruje, dobro ga već znaju čak i oni koji s pločom pokrivenom crno bijelim poljima možda baš i nisu "na ti". Spomenuti petnaestogodišnjak iz Krasa, malog mjesta na području Općine Dobrinj sad već dugom i impresivnom nizu natjecateljskih ostvarenja i laskavih naslova pred samo koji dan dodao je još jedan naslov, onaj kadetskog prvaka Hrvatske u kategoriji dječaka do 15 godina starosti. Titulu najboljeg šahista u državi u svojoj starosnoj kategoriji Duda je izborio na Državnom kadetskom prvenstvu koje je u drugoj polovici lipnja održano u hotelu Medena u Trogiru, mjestu na kojem je daroviti mladi otočan još jednom pokazao i dokazao svoj šahovski talent ali i, kako nam je rekao za našeg ovotjednog razgovora, "naplatio" silne sate (i dane) provedene u treniranju i razvijanju svojih šahističkih znanja. Završeni osmaš te budući gimnazijalac krčke SŠ "Hrvatski kralj Zvonimnir", u društvu svog oca Dejana koji je, kaže nam Daniel

Osim za brojne šahovske titule koje ne prestaju stizati u Općinu Dobrinj, obitelj Duda zaslužna je i za tradiciju održavanja jednog danas već iznimno popularnog i jakog šahovskog turnira kojeg, već punih sedam ljeta, ugošćava njihov Kras. Otvoreno prvenstvo Općine Dobrinj u šahu koje, u sjenovitom dvorištu Društvenog doma u Krasu svakog ljeta okuplja brojne poklonike šahovske igre, revijalno je okupljanje brojnih mladih (ali i onih manje mladih) šahista s cijelog otoka Krka, Primorsko-goranske županije ali i iz turističko-vikendaških redova. Natjecanje, uz logističku pomoć TZO i Općine Dobrinj, predstvnika Šahovske škole "Goranka" te brojnih podupiratelja i sponzora, već godinama organiziraju i u djelo provode upravo članovi obitelji Duda iz Krasa. Spomenimo i da se Daniel, u godinama koje dolaze, priprema i za ozbiljniji iskorak i na međunarodnu šahovsku scenu, odnosno sudjelovanje na Europskom prvenstvu (koje je ove godine, unatoč ostvarenom pravu sudjelovanja, ipak odlučio preskočiti).

MT

18

bez ustezanja, zapravo najzaslužniji za njegov davni ulazak u svijet šaha (a dobrim djelom i njegov igrački razvoj), nije skrivao zadovoljstvo svojim novim velikim uspjehom kojim je na najbolji mogući način nastavio dojmljiv niz svojih već godinama osvajanih naslova i šampionskih titula, između ostalih i onih državnog prvaka u kategoriji šahista do 7 godina starosti, potom i državnog odnosno županijskog prvaka u kategoriji do 8 godina. Po dva puta sam bio i županijski prvak u kategoriji do devet a potom i do jednaest godina starosti, te po jednom u konkurenciji šahista do 13 odnosno 15 godina starosti. Kadetski prvak bio sam i 2015. godine, tad kao trinaestogodišnjak, a svim do sad osvajenim drugim i trećim mjestima izborenim na brojnim natjecanjima na kojima sam sudjelovao - da i ne govorimo, rječi su kojima nam je svoje dosadašnje šahističke uspjehe i ostvarenja sažeo uspješni mladi šahist koji je, nakon što je dulji niz godina branio boje Šahovskog kluba "Goranka" iz Ravne Gore (koji posredstvom svojih promotora šaha već dugo i snažno prisutan i na otoku Krku), odnedavna član riječkog Šahovskog kluba "Liburnija". - Šah igram, kako bi se ono reklo, od kad znam za sebe odnosno od svoje četvrte godine. Zavolio sam ga gledajući svakodnevne igre svog oca i starijeg brata Daria, koji se godinama također posvećivao šahu ali i koji je, sticajem okolnosti i školskih obaveza, posljednjih godina ipak nešto manje aktivan u onom natjecateljskom djelu. Oni, posebice moj otac Dejan koji je i sam pasionirani šahist, godinama su kod kuće gradili i razvijali moja šahistička znanja, nastavlja Daniel koji je brzo nakon ulaska u natjecateljske vode svojim igrama i šahov-


Naš kraj - naši judi skom kombinatorikom počeo ugodno iznenađivati sve oko sebe. Rad kod kuće, s ocem koji mi je s godinama pokazao sve što je sam na tom planu znao i umio, nastavljen je i nadograđivan posredstvom Interneta ali i uz pomoć nekih jakih, svjetski poznatih imena, posebice Ognjena Cvitana, velikog šahista, velemajstora i vrhunskog trenera s kojim Duda već neko vrijeme trenira. MT

Upravo me on, naime, ne tako davno "uzeo pod svoje" i postao mi trenerom zbog čega već neko vrijeme, u okvirima mogućnosti, putujem u Rijeku. Rad s njim dodatno je proširio moje šahističke vidike pa tako i ovo posljednje ostvarenje djelom dugujem i njemu, ocjenjuje Daniel napominjući da mu je i dalje najčvršći oslonac njegov otac koji ga prati na svim natjecanjima na koje odlazi. Šah me nikad nitko nije trebao tjerati igrati već sam uvijek i kad god sam mogao jednostvno želio i osjećao potrebu "kombinirati" s tim crnobijelim figurama. To me i danas drži i ne prođe niti jedan dan a da par sati ne posvetim igri koja me ne prestaje oduševljavati. Osjećaj je jednak kao prvih dana kad sam s ocem i bratom počeo igrati, govori nam sad već iskusni otočni šahist. Duda se prisjetio i da su važnu ulogu u njegovu šahističkom izrastanju i sazrijevanju odigrale i brojne ljetne škole šaha koje su na Krku ljeti organizirali ravnogorski šahisti. Šah je, uz učenje, definitivno moja glavna preokupacija a ta plemenita, intelektualna igra uvelike mi pomaže i u školskim obvezama jer je "šahistički način razmišljanja" zapravo jako vrijedan i primjenjiv i u matematici, informatici ali i svemu ostalom što zahtjeva "organiziranje misli i podataka u glavi". Njegov nam je otac tako prenio da Daniela, jednako kao i njegova starijeg brata, oduvijek krasi sposobnost brzog učenja i pamćenja infor macija, tako i školskog

gradiva. - Tome je, nedvojbeno, pridonio šah koji već i po svojoj prirodi pridonosi razvoju "moždanih vijuga", kaže tata Dejan skrećući nam pozornost na Danielovu sposobnost gotovo fotografskog pamćenja pročitanog teksta. Osim u talentu ali i njegovim, šahom razvijenim i već dobrano razrađenim intelektualnim sposobnostima, Daniel svoje napredovanje vezuje uz rad i trud koji u njegovo šahističko "tesanje" već neko vrijeme ulaže upravo spomenuti velemajstor Cvitan. Već i sam vidim da mi rad s njim uvelike pomaže u daljnjem napredovanju, zaključuje kadetski šahistički šampion Daniel. A svjestan da iza svakog uspješnog mladog sportaša, posebice u svim onim individualnim "disciplinama" uvijek stoje zauzeti roditelji koji, i vremenom

ali i vlastitim sredstvima, nastoje pratiti svoje "obiteljske reprezentativce", po povratku s državnog prevstva s Dudom se susreo i dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina, i to kako bi mu čestitao na ostvarenom uspjehu ali i uručio odluku kojem ga je, u ime općinske uprave, odlučio nagraditi s tri tisuće kuna vrijednom potporom. - Ovo je najmanje što smo mogli učiniti za ovog našeg iznimno uspješnog mladog sumještanina ali i za nastavak potpomaganja njegova šahističkog izrastanja kojeg, u okvirima mogućnosti, kontinuirano natojimo pratiti i pomagati. Osim kroz dodjeljenu mu novčanu nagradu, našeg ćemo kadetskog prvaka vrlo vjerojatno i simbolično uskoro nag raditi općinskom nagradom koja bi mu trebala biti uručena za skorašnjeg obilježavanja dana naše Općine, baš kao što smo to učinili i prošle godine, također "na račun" njegovih iznimnih ostvarenja. A tim i takvim rezultatima, zaključio je načelnik, naši mladi uspješni žitelji, sportaši i "kulturnjaci", na najbolji mogući način promiču svoju Općinu, pa ako hoćete i cijeli otok na čemu smo im svima, pa tako i Danielu, iznimno zahvalni, zaključio je Neven Komadina. MR

MT

19


Naš kraj - naši judi Tamara Crnčić o dvomjesečnom iskustvu volontiranja u afričkom sirotištu

U AFRIKU SAM OTIŠLA S KOFEROM A VRATILA SE S NEIZMJERNIM BOGATSTVOM Čiji god bio i koliko god trajao, život je tek splet trenutaka. Lijepih, manje lijepih, nenadanih očekivanih. Za neke od trenutaka koji se imaju zbiti pobrine se sudbina, oni drugi trenuci prepušteni su nama i našim odlukama. A onda se, u iščekivanju (pa i odgađanju) tih nekih trenutaka dogodi – trenutak. Onaj trenutak, kojem je svrha da našu kolebljivost ili plahost usmjeri ka ostvarivanju tih naših odgađanih a željenih trenutaka. Ni ove priče možda ne bi bilo da se jednostavno nije dogodio - trenutak, koji je našoj sugovornici pomogao da ostvari dugogodišnji san i da shvati da konci naših života itekako mogu biti čvrsti i sigurni u našim rukama… Opčinjenost Afrikom… - Ne znam kako bih objasnila ali jednostavno rečeno, opčinjena sam Afrikom, tim kontinentom i njegovim ljudima. Pa i prezime mi je znakovito, zar ne? –započinje svoju priču Tamara Crnčić. Iako je adresa boravka naše sugovornice Rijeka, za sebe kaže da je „pol Pojanka, pol Dobrinjka“, odakle su joj porijeklom majka i otac. U uvertiri razgovora kaže da je zaposlena kao specijalistica pripreme tiskane ambalaže u riječkom Jadran –Galenskom laboratoriju (JGL) a već duže vrijeme volonterka je u Udruzi Portić iz Rijeke, tj. teta pričalica u riječkom KBC-u. Iako nam to ne otkriva riječima, svojom pojavnošću daje do znanja da voli „sve što vole mladi“, te da je jedan od njezinih zaštitnih znakova– osmijeh. Rekli bismo zarazan osmijeh: -Upravo ti predivni osmjesi afričkih ljudi, uz njihovu snagu duha, najjači su razlog moje opčinjenosti Afrikom. Te sam osmjehe donedavno mogla vidjeti na malim ekranima ili na fotografijama ali znala sam da će doći dan kad ću toplinu tih osmjeha uživo osjetiti.

20

Odgađala sam, odgađala, a onda odlučila – idem ! A do tog trenutka, Tamaru su, naravno dijelili – trenuci… - Moja misija tj. prilika da posjetim Afriku otvorila se u trenutku kada sam pred puno godina na TV-u čula za fra Miru Babića i sirotište „Mali Dom“. Ali, kad god bih počela intenzivnije razmišljati o odlasku, dogodili bi se neki trenuci ili razlozi koji su me sprječavali. A onda se dogodio trenutak u kojem sam odlučila. Neki događaji i postupci ljudi oko mene bili su presudni. Sjela sam za kompjuter i vođena uputama na stranicama „Malog Doma“ ( www.malidom.com ), napisala e-mail i stisnula „send“. To je bilo to. Jednostavno sam odlučila – idem. Sad ili nikad ! I tako je splet događaja Tamaru doveo do trenutka u kojem je odlučila da će otići u Keniju i volontirati u tamošnjem sirotištu „Mali dom“. Bila je sigurna u svoju odluku, ali…uvijek i svugdje postoji taj „ali“, pa tako i Tamarinoj priči. Postojao je „ali“ a uz njih i dvije osobe kojima je bilo najteže reći što je odlučila… Strepila sam od jednog odgovora … -Sestra Tanja bila je prva koja je saznala za moju odluku. Sjećam se, sjele smo nakon posla na kavu i povjerila joj se. Trebalo je sad reći i roditeljima - prisjeća se sa smiješkom Tamara. Tada joj, kaže,

nimalo nije bilo do smijeha: -Krenula sam od tate. Čim sam mu spomenula Keniju, prvo što mu je palo na pamet bilo je da idem u nama nekada prijateljsku državu, dok smo još bili dio nesvrstanih . Recimo da se odmah razveselio, ili je možda povijesnim činjenicama htio zamaskirati svoju brigu (smijeh). A mama - najviše sam strepila od njenog odgovora. Dugo sam odgađala a onda skupila hrabrost i rekla joj što smjeram. Tih petnaest sekundi koliko je šutjela i gledala me, činile su mi se kao vječnost. A onda je tišinu razbio blagi, smirujući glas: „Ti si tvrdoglava i znala sam da ćeš nešto takvo napraviti, samo sam čekala kada. Nema smisla da ti išta govorim“. I nije trebalo. Mama je dala svoj blagoslov. To je bilo to. To je bilo to. Preostalo je još – krenuti. Tragom Tamarinih snova i želja.. Baš kao u filmu „Moja Afrika“.Afrika ju je, znala je to, čekala. Ipak, koliko god joj se radovala, Tamara tada ni pomišljala nije da će smisao tih riječi uskoro postati sasvim drugačiji. Fraza „Moja Afrika“ uskoro će zauvijek dobiti drugi kontekst… I JGL se uključuje… Tamarino odredište, sirotište“ Mali dom“ u Keniji, okuplja djecu koja su nepokretna zbog dječje paralize uzrokovane zagađenom vodom. U domu svoje utočište nalaze i hermafroditi te djeca s nerazvijenim ekstremitetima kojima misionar i voditelj fra Miro Babić uspijeva nabaviti proteze i pomagala te im tako olakšati život i učiniti ih samostalnijima. A nakon što se Tamara putem interneta prijavila kao potencijalna volonterka „Malog doma“ i nakon što je prošla obavezni tečaj za volontere, dogodio se još jedan trenutak, koji je još jednu Tamarinu dvojbu riješio na neočekivano dobar način: -Roditelji, sestra i najbliži prijatelji,


Naš kraj - naši judi a moram priznati i brojni drugi, pozitivno su primili moju odluku. Iskreno, niti sam ja razmišljala „čo će judi reć“, jer to mi nikad nije bilo bitno, niti sam pak sa strane čula ijedan negativan komentar. Dapače. Ali, budući sam zaposlena u JGL-u, trebalo se dogovoriti s poslodavcem. Odgovor na moj upit iz „Malog doma“ stigao je mailom u lipnju 2016. Tada je trebalo tražiti odobrenje JGL-a da me puste na duže vrijeme. Uz to sam skupljala dane godišnjeg (starog i novog). JGL ne samo da me podržao i odobrio odlazak s posla na duže vrijeme, nego se i uključio u pomaganje Malom domu. Tako sam uz svoj kofer u Afriku ponijela punu torbu JGLovih proizvoda, a kofer su još stale i kape, olovke itd. Tamara je bila spremna za polazak. A onda je došao trenutak, dan koji će zauvijek pamtiti… Kud ćeš ljepšeg dočeka od nasmijane dječice ! -Bilo je to 6.ožujka ove godine. Sasvim smirena krenula sam na put dug 10.000 kilometara. Na visini od 1.700 metara, okružena brdom Marmanet i dijelom doline Great Rift Valley smjestila se Donja Subukia. Tamo se nalaze Mali Dom, bolnica i St. Francise srednja škola – sve dio franjevačke misije, koja svakodnevno raste pod budnim okom fra Mire Babića. Napretku se ne vidi kraja i kad jedan projekt završi, već kreće drugi – prepričava Tamara prve dojmove. A adaptacija na nove uvjete uopće nije bila problem: - Nije prošlo ni par sati od mog dolaska, a već sam se osjećala kao doma. Najteži dio bio mi je smanjiti brzinu kojom sam navikla živjeti kod kuće. Prebaciti se iz pete u nižu, pa još nižu. A kako je izgledao jedan tipičan dan Tamarinog dvomjesečnog volontiranja? -Dan je počinjao jutarnjom misom u kapelici. Potom doručak i kavica uz povjetarac koji je uvijek prisutan i zvukove krava, koza, magaraca

poznaju, prvo što su uočili kada sam se vratila iz Afrike, bio je moj dobro znani osmijeh. A na tome mogu zahvaliti svima u Africi koji su ga svojim veselim i nepokolebljivim duhom ponovno vratili na moje lice i u moje srce.Sad sam još svjesnija, da je ovo tek početak jedne priče, nikako kraj. Bio je to samo farewell not goodbye ! koji sa svojim vlasnicima hodaju i traže toliko željenu travicu i vodu, koja nije padala od rujna prošle godine. A onda kreće četiri kilometara duga šetnja po prašnjavoj cesti do Maloga Doma. A ondje? Kud ćeš ljepši doček od nasmijane i vesele dječice! Sati bi mi doslovce proletjeli u igri, razgovoru, pranju robe, čišćenju, hranjenju, ali ono što me je najviše fasciniralo je briga zdrave djece za one koji nisu u mogućnosti toliko brinuti za sebe. Konkretno, gledate ta mala tijela, u kojima rastu odrasli ljudi, roditelji. Iako su prošli teške trenutke, kontinuirano prenose energiju dobrote, dijele osmijehe, vodi ih generalni stav da nema u životu problema koji se ne može riješiti. Svi se školuju, što je po meni najvažnije, i upravo sam o toj temi najviše s njima razgovarala. Ma puno je doživljenoga što ne stane na papir. U popodnevnim satima, vraćali smo se doma taxi motorima (svahili: pikipiki). Sav zaprašen od afričkog tla, skineš sve sa sebe, namočiš robu, pereš ju na ruke i stavljaš sušiti. U 19 sati je večera na kojoj smo obavezno svi prisustvovali, a nakon toga druženje. Priča, smijeh, karte, pjesma, sport… I tako dan za danom leti. Zaista leti – priča nam dalje Tamara..

Moja Afrika ? Ne, ja sam njezina ! Onoliko koliko su nam zadani okviri ovog našeg glasila dopustili, ispričali smo dio Tamarine priče. Ali, nije to samo Tamarina priča. Priča je to koja se može projicirati na živote sviju nas. Tamarina priča poticaj je svima nama da krenemo za svojim snovima, ma kako daleki i nedostižni naizgled bili. A tu je i neizostavna poruka i pouka da se trenuci naizgled obojani tamnim bojama, pojave upravo da bi nas s tamnih raskršća odveli na svjetlije, samo naše i za naše dobro nove puteve. -Svatko od nas ima želje za koje misli da se ne mogu ispuniti. Njihovo ispunjenje velikim dijelom ovisi o nama samima. Sve se može i sve je moguće. Pitanje je želimo li to dovoljno i jesmo li spremni...nikada nije kasno!!! –poručuje naša sugovornica. Mnoge će njezina priča podsjetiti na knjigu i istoimeni film „Moja Afrika“. Ali, to, zaključuje Tamara, nije više tako: -Moja Afrika? Ne, ja sam njezina! Potpuno, zauvijek! Razgovarala: Gordana Gržetić

Afrika je vratila osmijeh na moje lice i u moje srce I proletjela su dva mjeseca predviđena za Tamarino volontiranje. A kad je došlo vrijeme da se natrag krene, nije, kaže uopće bila tužna: -Ma naprotiv! Bila sam vesela i silno ponosna na sebe što sam učinila ovaj korak. Svi koji me bolje

21


Naš kraj - naši judi Treće izdanje „Susreta klapa“ u Šilu

KLAPSKA VEČER IZNOVA NAPUNILA ŠILO I ISPUNILA OČEKIVANJA Opće je poznato da klapska pjesma ima u sebi „ono nešto“ što slušatelja istovremeno evocira, budi i smiruje. Prepoznao je to i UNESCO, čiji je Međuvladin odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu na svoj reprezentativni popis nematerijalnih dobara uvrstio ovaj oblik starog glazbenog izričaja. Želeći upotpuniti turističku ponudu, ali i pružiti ugođaj domaćim zaljubljenicima u klapsku pjesmu, Turistička zajednica Općine Dobrinj inicirala je godišnje okupljanje eminentnih domaćih klapa a u incijativi i organizaciji pridružila se i domaća ženska klapa „Volta“ iz

Šila. Tako je prvog dana srpnja u centru Šila održan treći po redu „Susret klapa – Šilo 2017.“ Sedam klapa izvelo je po dvije klapske uspješnice, odnosno obrade hitova starijih i novijih datuma na klapski način. Nastupile su ženske klape ''Trsat'' iz Rijeke, ''Puntape'' iz Novog Vinodolskog, ''Žurnada'' iz Bribira, ''Vidulice'' Rijeka i pulske ''Teranke'. Pridružile su im se i dvije muške klape – „Zvonimir „ iz Baške i „Reful“ iz Kukuljanovo. Uz inicijatore – TZO Dobrinj i žensku klapu „Volta“, suorganizacijsku i druge oblike podrške dali su Općina Dobrinj, T.D. „Komun“,

Music Star Opatija, te Jelena i Mirko Crnčić iz Šila. Treće izdanje susreta klapa u Šilu bilo je i u znaku humanosti; i publika i sudionici pokazali su zajedništvo, te za liječenje malog Gabrijela Mancea iz Šila u kutije na ulazu ubacili onoliko novca koliko su mogli donirati. Zajedništvo je obilježilo i završetak programa a u zajedničkom izvođenju završne pjesme, svim klapama sudionicama na pozornici se pridružio i mali Gabrijel sa svojim roditeljima. Gordana Gržetić

Motovun film festival gostovao u Dobrinju

EGZOTIKA FILMSKOG PLATNA I DALJE IMA MOĆ Daleko prije video, TV i multimedijalne tehnike, kino platna donosila su čaroliju filma u naše živote. Danas su filmovi dostupniji na brojnim drugim mjestima, u udobnosti doma, no, egzotika filmskoga platna i dalje ima svoju moć. Ta se egzotika zasigurno mogla osjetiti i na gostovanju „Motovun film festivala“, kad su na dobrinjskoj Placi prikazana dva filma iz arsenala ovog popularnog, kako kažu, festivala s dušom. Najprije je prikazan dječji animirani film „Ježeva kuća“, redateljice Eve Cvijanović, kroz koji nam pripovjedačkim glasom Rade Šerbedžija govori o toplini doma, a glazba Darka Rundeka vraća nas u djetinjstvo i jednostavnu neposrednost basne. Ovaj je film osvojio nekoliko domaćih i međunarodnih priznanja, a zasigurno su u njemu najviše uživali najmlađi posjetitelji dobrinjskog ljetnog kina. Film „Klan“ najgledaniji je argentinski film svih vremena, potpisuje ga Pablo Trapero, a zasnovan je na istinitoj i monstruoznoj priči o porodično – mafijaškom klanu dobrostojećih građana

22

NG

argentinske metropole. Kako je istaknuo Igor Mirković, direktor motovunskog festivala, kroz filmski program malih kinematografija i nezavisnih produkcija te topline ambijenta, nastoji se stvoriti ugod-

no mjesto za ljude koji uživaju u čaroliji filma. A Motovun, kao i Dobrinj, tu mogućnost imaju, kaže Ivančica Justinić, predsjednica Kulturnog društva Dobrinj. Posjećenost je bila dobra, a dobrinjsko će Društvo i nadalje nastojati organizirati slična događanja, zaključila je Justinić, dodajući kako bi i neke druge kulturne manifestacije mogle itekako dobro funkcionirati u ambijentu ovog starodrevnog kaštela. Nedeljko Gržetić

NG


Naš kraj - naši judi Poznata glumica Emily Tyra posjetila Hrvatsku i rodni kraj svojih predaka

S FILMSKOG SETA – PRAVAC RASOPASNO I SVETI VID DOBRINJSKI Da su pojedinci, koji uz svoju pojavnost nose epitet “javne osobe“, u većini slučajeva jednostavni i pristupačni, bez ikakve potrebe da svoju „veličinu“ nameću bespotrebnim riječima ili gestama, potvrdila je i riječima i djelima poznata glumica Emily Tyra, koja je uoči ljetne vreve na proputovanju po Europi posjetila Hrvatsku. Razlog njezinom dolasku s „novog“ na „stari kontinent“? Krv nije voda, reći će sa smiješkom skromna Emily, koja se plesom i glumom počela baviti kao djevojčica i to iz “preventivnih“ razloga. Naime, bila je, kaže vrlo stidljivo dijete, pa je njezina majka Maureen rješenje problema vidjela u upisu u plesnu školu, ne bi li se djevojčica oslobodila stidljivosti i plahosti. Kao što smo u jednom od prošlih brojeva našeg glasila pisali, Emily Tyra porijeklo vuče upravo iz našega kraja. Njezin je pradjed Josip Radić početkom 20. stoljeća iz Svetog Vida dobrinjskog u potrazi za boljim životom emigrirao u Sjedinjene Američke Države, gdje mu se uskoro pridružila Luzarija Jakominić iz Rasopasnog. Njihova kći Mary Radić baka je ove poznate televizijske i kazališne glumice ali i

školovane balerine. U svojoj biografiji bilježi nastupe na Brodwayju, gdje je pozornicu dijelila s brojnim poznatim imenima iz svijeta kazališne umjetnosti a zapaženu ulogu zlosretne balerine odigra-

la je u nagrađivanoj mini seriji „Flesh and Bone“, u nas prevedenoj kao „Krv i suze“. U pauzi između dviju sezona serije „Code Black“ u kojoj tumači ulogu liječnice Noe Kean, Emily je u pratnji svog dečka Adama (poznatog glazbenika umjetničkog imena Air Zaire) odlučila posjetiti rodni kraj svojih predaka. A da svoje hrvatske korijene ne ističe „tek tako“, dokazala je svojim kratkim boravkom na Krku, tijekom kojeg je potražila i pronašla mnoge lokalitete, koje je dosad poznavala samo iz priče. Posebno emotivno doživjela je posjet rodnoj kući prabake Luzarije u Rasopasnom i pradjeda Josipa u Svetom Vidu, gdje je snimila i emotivnu fotografiju a održala je i „obećanje“ da neće napustiti Krk bez posjete dobrinjskom vidikovcu i bez da proba dobrinjske šurlice i gulaš. Zbog potrebe posla Emily je rodni Minneapolis zamijenila New Yorkom i Los Angelesom. Sveti Vid, Rasopasno i otok Krk u cijelosti ostaju joj u srcu i sjećanjima – do nekog novog susreta, koji će se sigurno dogoditi. Gordana Gržetić Fotografije: Privatni album

Ususret 13. „ČAnsonfestu“

DINO IVELJA I SMILJAN KIRINČIĆ U AUTORSKIM EKIPAMA FESTIVALA KOJI PROMIČE ČAKAVSKU BAŠTINU Udruga Kanat – Kastav u suradnji s udrugom Kastafsko kulturno leto trinaestu godinu uzastopce organizira „ČAnsonfest“, festival čakavske šansone. Središnja večer ovogodišnjeg izdanja održat će se petak, 25. kolovoza u 20 sati i 30 minuta na kastavskom trgu Crekvina (u slučaju lošeg vremena u kastavskoj Sportskoj dvorani). Za nagrade koje su ujedno i novčane, borit će se izvođači 20

novih skladbi a u autorskim ekipama su i dvojica naših sumještana. Mladi glazbenik Dino Ivelja iz Šila autor je glazbe za pjesmu Škalin dva do oltara“, koju će interpretirati Katja Budimčić, na tekst Branke Kržik Longin. Pjesmu „Moj bit će celi svit“ otpjevat će Dino Antonić a autor teksta i glazbe je Smiljan Kirinčić, koji je na ovom festivalu već ostao upisan kao autor pobjedničke

skladbe. Iako živi i radi u Rijeci, porijeklom je iz našeg kraja (Dobrinj i Sveti Vid dobrinjski) ali i iz Kastva, odakle mu je bio djed, učitelj Stanislav Vlah. Sve aktualnosti uz ČAnsonfest moguće je pronaći na www.cansonfest.com a karte su u prodaji na uobičajenim mjestima. Gordana Gržetić

23


Naš kraj - naši judi Zbor “zvon” Dobrinj

OD DVIJE SREBRNE PLAKETE DO LJETNIH NASTUPA Pjevački zbor Zvon sudjelovao je 20. svibnja na međunarodnom natjecanju zborova Aurora cantat, koje se u organizaciji HUZ (hrvatske udruge zborovođa) i Prvog hrvatskog pjevačkog društva Zora održalo u Kazalištu Zorin dom u Karlovcu. „Zvon“ je nastupao u dvije kategorije sakralna zborska glazba gdje je izveo četiri kompozicije i za svoj nastup osvojio srebrnu plaketu i folklorna zborska glazba gdje je izveo tri skladbe s našega područja tj. istarske ljestvice s također osvojenom srebrnom plaketom. No moramo istaći da se na ovakvim natjecanjima, plakete dodjeljuju na temelju broja prikupljenih bodova

Slijedećega dana osim što su pogledali znamenitosti grada Krka, upoznali smo ih i s našim prirodnim znamenitostima poput špilje Biserujke i plaže s ljekovitim

GC

koje dodjeljuje međunarodni stručni žiri, a da je do bodovne granice zlatnog priznanja/plakete nedostajalo tek 0,37 bodova. Natjecanje se odvijalo u konkurenciji 41 zbora iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Srbije. Od 2. - 4. lipnja u uzvratnom posjetu našem zboru bio je pjevački zbor Musica viva iz Kranja u Sloveniji. Odmah pri dolasku prvoga dana gostujućem zboru pokazali smo znamenitosti Dobrinja, obližnjeg Svetog Vida te s znamenitošću Darovnice Slavnog Dragoslava. U poslijepodnevnim satima spustili su se do najvećeg našeg naselja Šila, te došli u Polje gdje su vidjeli znamenitosti ovoga mjesta i navečer u tamošnjem domu zajedno s domaćinima iz zbora „Zvon“ održali prigodni koncert, te ostali u srdačnom druženju.

24

blatom u Solinama/Melinama i počastili ih domaćim specijalitetima u Čižićima. Poslijednjeg dana naši su gosti bili na Košljunu gdje su djelomično animirali nedjeljnu misu zatim su posjetili znamenitosti Vrbnika i potom se uputili svojoj kući. Bilo je ovo jedno zanimljivo i

korisno druženje dvaju zborova, gdje je dogovoren i nastavak. Hvala svima na pomoći prirealizaciji ovog gostovanja, a posebno našem vikendašu a članu zbora Musica viva Arneu Mavčiču i predsjednici zbora Tanji Jamnik, svakom članu „Zvona“ koji se angažirao da bi se naši gosti osjećali ugodno. I Općini Dobrinj koja je u sklopu prijavljenog programa financirala ovaj događaj ili možemo reći susret. A „Zvon“ svoju aktivnost nastavlja svojim ljetnim koncertima pripremljenim za naše turiste ali i domaće željne te vrste glazbenog izričaja. Na jesen, u rujnu krećemo s novom sezonom, novim nastupima i gostovanjima, a ako Bog da u prosincu i jednim novim putovanjem... Svima koje smo zainteresirali za nešto od napisanog poziv da nam se u novoj sezoni pridruže kao aktivni članovi zbora. Koji mogu koristiti godišnji nek im je ugodan odmor... Ranko Pavačić

Giuseppe Civatti


Naš kraj - naši judi

LJETNA EMISIJA RADIJA OTOK KRK KRENULA IZ ŠILA U prvom „Ljetnom điru“ posjetili smo Šilo i ugodno se smjestili u bistrou Neptun. Emisija krčkog Radija OK, u suradnji s otočnom turističkom zajednicom, u eteru je ugostila nekolicinu sugovornika, a dobar dio programa bio je rezerviran za nagrađivanje slušatelja, naravno onih koji su najbrže i najtočnije odgovarali na postavljena pitanja. Boris Latinović i Majda Šale, čelnici dobrinjske odnosno otočne turističke zajednice, istaknuli su i više nego dobru posjećenost svih krčkih destinacija, te najavili rekordan turistički promet. Broj iznajmljivača u privatnom sektoru nezaustavljivo raste, a dvojbeno može biti jedino pitanje o doziranju takvog, svojevrsnog

NG

masovnog turizma. Uz dobru popunjenost privatnih smještajnih kapaciteta, i šilarski kamp Tiha bilježi dobar turistički promet. Zdenka Infeld, direktorica Kulturnog centra Infeld, i ove je godine pozvala ljubitelje vrhunske umjetnosti da posjete Dobrinj, gdje su izloženi radovi Vlahe Bukovca, Krste Hegedušića, Vasilija Jordana, Ede Murtića i ostalih slikara koji su obilježili hrvatsko slikarstvo dva-

desetog stoljeća. Općinski načelnik Neven Komadina naglasio je važnost što skorije izgradnje lokalnog sustava odvodnje otpadnih voda. Uz već izgrađen kanalizacijski kolektor, financijskim sredstvima iz EU fondova uskoro će se realizirati i spomenuti projekt, koji će dodatno zavrtjeti dobrinjski turistički potencijal. Boris Jelenović, domaćin iz Neptuna, s razlogom je govorio o svom ronilačkom centru, koji brojne ljubitelje ronjenja ugošćuje i tijekom zimskih mjeseci. Pohvala svakako ide i neptunskom kuharu, koji je uz dobar roštilj, ekipu Đira ponudio izvrsnim delicijama od brancina, tune i dagnji sa šurlicama. Nedeljko Gržetić

IZ RADA L. J. „FAZAN“ DOBRINJ U proteklom razdoblju napustila su nas naša dva dugogodišnja člana. Marko Berić koji je prošle godine obilježio 50 godina članstva u našoj udruzi, te Josip Grdinić iz Krasa. Jedan i drugi dali su veliki obol razvoju lovstva, kao i izgradnji našeg lovačkog društva. Ostat će nam u sjećanju prvo kao dobri ljudi a zatim i kao dobri lovci. Neka im je laka bodulska zemlja ! Nastavili smo i ove godine zasijavanje poljoprivrednih površina, te je zasijano nekoliko tisuća kvadrata. Najviše smo zasijali zobi, jer smo uvidjeli da se na njoj najviše zadržavaju zec i fazan a ni srnama nije mrska. Malčer je i ove godine napravio dosta posla od Ponikve, Drage pa sve do Šila, tako da ispada da smo jedni od jačih poljopri-

vrednika u općini barem po kvadraturi. Očišćeni su, posuti jalovinom, te napravljena drenaža na dva puta Gabonjin-Ponikva i Kras-Hrbuja. Putevi su napravljeni kvalitetno te neće služiti samo nama nego kao biciklističko-pješačke staze, a što je još važnije i kao protupožarni putevi. Očišćeno je i nekoliko staza (klanci) koji služe nama, te pojedinim drvosječama i stočarima. Zadnja orkanska bura dignula je crijep na domu Ogreni te je došlo do prodora vode, tako da smo bili prisiljeni pristupit sanaciji plafona u našem lovačkom domu. Kućica na Krasu došla je skoro do završetka. Ostalo je još par sitnijih radova i nadam se svečano otvaranje. Usvim ovim aktivnostima podršku nam je pružala općina Dobrinj.

SC

Iako smo ove lovne godine bili najači na Krku po odstrjelu divljih svinja, i dalje se primjećuju u znatnom broju, pogotovo po naseljenim mjestima. To nam predstavlja veliki problem jer smijemo loviti 300 m od naseljenog mjesta, globe su 5-30 tisuća kuna i oduzimanje lovačkog oružja ako se ne poštuje zakon. Što ne znači da nismo izvan ovih 300 m od naselja po čekama i visokim zasjedama i grupnim lovovima sa psima. Na kraju se moramo pohvaliti i da smo dobili novu članicu Fazana u lovnoj grupi Gabonjin Rasopasno - gđu Sabinu Božić Japundžić. Želimo joj mirnu ruku i dobru kob! Svim žiteljima čestitamo Dan Općine Dobrinj blagdan sv. Stjepana Sanjin Crnčić

SC

25


Naš kraj - naši judi Završnica akcije „Biramo najljepši vrt primorsko – goranske županije“

BRANKO CRNČIĆ VLASNIK JE NAJLJEPŠEG URBANOG VRTA „Biramo najljepši vrt primorskogoranske županije“ godišnja je akcija s predznakom tradicionalnog a uz Primorsko goransku županiju suorganizator je riječki „Novi list“.

Uređene okućnice i vrtovi preduvjet su razvoju turizma i inspiracija susjedima da urede svoje zelene površine, istaknuto je između ostalog na završnici akcije, održanoj u riječkom Čajnom vrtu. Svoj je prilog ovoj tezi, na svoj način, a na tragu one poznate „dulce et utile“ dao i gospodin Crnčić.

TD

Gordana Gržetić

TD

Ovogodišnja je akcija okupila 25 vlasnika najljepše uređenih balkona, terasa, okućnica i vrtova iz cijele županije, koje je, kroz nekoliko kategorija, vrednovala stručna komisija. Jedna od nagrada, ona u kategoriji najljepšeg urbanog vrta, pripala je i Branku Crnčiću iz Rijeke. Vrijedno je istaknuti da je gospodin Crnčić „naše gore list“, a osim što je porijeklom iz Dobrinja, uz riječku mu je adresu „paralelna“ i ona u Polju, odakle je pak porijeklom njegova supruga.

Tanja Dujanić

TETA S JAGODAMA …tako mještani sela Gabonjina zovu gospođu Matiju Radivoj. Ona je s pok. suprugom Antonom davno (ne može se sjetiti kada) donijela iz Istre od Antonovog brata pok. Josipa 4 sadnice jagoda. Razmnožili su ih i popunili dolac uzgojem. Prodavala ih je na tržnici u Malinskoj i Rijeci, doma su dolazile žene kupovati. Pravila je džem i sirup od jagoda. Uz pomoć trgovine jagoda, vina i rakije, ona i pok. suprug napravili su novu kuću prije „otprilike“ 12 godina.

Ove godine su dobro rodile, ali nije uspjela pobrati jer je bila bolesna. Vrt je bio krcat jagoda, daje ih djeci i poznatima, a trgovinom se više ne bavi. U razgovoru s tetom Matijom dojmilo me se s kolikom ljubavi

priča o jagodama dok šeta vrtom i pokazuje nasade koje su joj pomogle da sa svojim pok. suprugom proživi životnu borbu. Tatjana Radivoj

TR

26


Naš kraj - naši judi Zlatni jubilej Marice i Vicenca Tabaka iz Županja

VA ŽIVOTU JE TRIBI ZNAT TRPIT, PRIKO SVEGA PASAT I SVE PRIKO RAMENA HITIT Ono što tražimo nerijetko biva oko nas, ili se krije negdje među nama. Da je to zaista tako, potvrđuje priča Marice i Vicenca Tabaka, bračnog para koji pet desetljeća svoju zajedničku životnu priču ispisuje na jednome mjestu. I da priča bude zanimljivija, mjesto njihove zajedničke životne putanje ujedno je i mjesto rođenja i prebivališta i jednog i drugog. -Županje su mjesto našeg rođenja, djetinjstva i mladosti. Oboje smo ovdje doslovce otkako znamo za sebe – započinju svoju priču slavljenici, koji su svojih prvih zajedničkih pet desetljeća obilježili (a gdje drugdje ?!) u Županjama. Na istome mjestu gdje su prije pola stoljeća rekli „Da“: -U crkvi Majke Božje Lurdske, ovdje u Županjama, vjenčao nas je 25. lipnja 1967. vlč. Miroslav Antončić. Uz nas su bili kumovi Marica i Josip Žgaljić, koji su svoju adresu boravka našli u Americi, te Zora i Nikola Fugošić iz Dobrinja. I posebno nas veseli da je kuma Zora, koja broji devedeset i jednu godinu, mogla biti s nama na ovaj nama važan dan – pričaju Marica i Vicenco a u evociranju uspomena navode i jedan zanimljiv podatak, koji budi nostalgiju: -Županje onda, prije pedeset i više godina ? I sad A što reći ? Selo prepuno ljudi, mladih i djece. Danas nas je otprilike deset. Sve smo s time rekli. Tada smo možda imali manje mogućnosti nego današnje generacije, nije bilo struje, tekuće vode, asfalta, ali imali smo svoja mala zadovoljstva kao što su druženja, „kanot“ se moglo čuti doslovce iz svake kuće a veselja, iako se teško živjelo, ipak nije nedostajalo. I među stotinom tadašnjih ljudi, Marica i Vicenco prepoznali su jedno u drugom „ono nešto“. Egzistenciju obitelji, koja se postupno proširila za tri kćeri, osiguravalo je more. Naime, Vicenco je trideset i pet godina plovio na brodovima tadašnje „Jugolinije“, pa itekako može potvrditi da je

kruh pomorca uistinu kruh sa sedam kora: -Koliko smo samo tužnih rastanaka izbrojali i zbog njih suza isplakali ! Kad bi došao poštar i donio telegram, znali smo unaprijed što je – poziv Vicencu natrag na brod – prisjeća se i danas s tugom i suzom u oku Marica. I dok je Vicenco plovio morima i tako uzdržavao obitelj, Marica je podizala Sonju, Gordanu i Marinu a sve ovdašnje važne trenutke, Vicenco bi proživljavao preko pisama iz rodnog kraja. Internet pa i telefonija tada su bili u povojima a pisma s nerijetko važnim novostima do Vicenca bi putovala danima pa i tjednima.. A uz posao i obaveze domaćice, Marica je našla vremena i za „službeni“ staž, pa je trideset godina posluživala goste Gostione „Zora“ u Dobrinju. Godine su prolazile, obitelj se širila, dolazili su novi članovi i nove radosti, ali i nova iskušenja: -Ma bilo je tu i bolesti i operacija i puno neprospavanih noći u strahu od onog što nosi sutra, ali evo, hvala Bogu, tu smo. Sve je dobro završilo i sada shvaćamo da je zdravlje najvažnije i zato je to naša jedina želja – zdravlje nama i nama najbližima-kažu Marica i Vicenco, koji u svoje najbliže, uz tri kćeri i tri zeta, ubrajaju i osmero unučadi. A oni su pak zajedničkim snagama Marici i Vicencu priredili slavlje zlatnog pira, te ih iznenadili i pjesmicom koju donosimo u prilogu ovog teksta. Misno slavlje u Županjama predvodio je vlč. Dinko Justinić a pjesmom popratio crkveni zbor Župe Dobrinj. A onda, dakako, fešta do kasno u noć… Puno toga dogodilo se u pola stoljeća i nemoguće je sve izdvojiti što su nam slavljenici ispričali. Ipak neizostavno je pitanje bilo poruka za kraj? Na naše pitanje spremno su odgovorili: -Va životu pride sokakovih momenti, grdih i lipih, ma rabi znat trpit, priko svega pasat i priko ramena sve hitit ! Gordana Gržetić

Prije pedeset let započe je vaš zajednički let. Vicenco je bi zrel mladić, ma šeston i lip koti golubić. Marica mlada divojčica koti bela golubica. Vavik su čuda delali i ovce čistu pejali. Oba dva su ovce napasali i va drmunih se nahajali. Tako se jubav dogodila i brzo jih oženila. Nakon par dan prišo je telegram. Vicenco je na brod mora poć, kako će marica sama ostat moć? Morala se na to naučit da bi šoldi prneso za živit. Nakon malo vrimena prišli su tri brimena. Rodili su se tri divojčice, tri male tičice. Fameja se je proširila kada je tri zeta dobila. Leta su pasivali i oson vnuci pripejali. Vrime je brzo pasalo i čuda se toga va životu dogajalo. Kada ste mladi ovce napasali lipo bi bili i zakantali. Sada isto ovce napasate i čuda se puti radi njih pokarate. Za pedeset let zajedno bit Bogu se rabi zahvalit, ne se previše tužit nego se sokon danu veselit! Ž i v j e l i !!! (slavljenicima napisala kći Gordana Turčić)

27


Naš kraj - naši judi

PROSLAVA ANTONJE U KRASU I ove smo godine u punoj crkvi vjernika, 13. lipnja proslavili blagdan sv. Antona Padovanskog, zaštitnika naše župe. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je o. Ivan karmelićanin u koncelebraciji s dvanaestero svećenika. Zahvaljujemo im na nazočnosti, a posebno nas raduje dolazak umirovljenih svećenika vl. Ivana Buića, koji je s malim prekidom bio sedamnaest godina naš župnik i vl. Frana Vitezića, koji često posjećuje našu crkvu. Misno je slavlje pjevanjem uveličao župni pjevački zbor, pod vodstvom Margaret Turčić. Nakon svečane procesije, uz nošenje kipa sv. Antona, uslijedilo je cjeljivanje relikvijara s moćima sv. Antona, koji je bio izložen i za trajanja mise. Nakon riječi pozdrava i zahvale na kraju mise, naš župnik vl. Vjeko Martinčić pozvao je na zajedničko druženje sve sudionike misnog slavlja. Uz pogaču, slastice i piće, naši su vrijedni lovci, kao prethodnih godina, sve nazočne počastili izvrsnim lovačkim gulašom od divljači. Svoj obol proslavi Antonje, dali su i naši kraski boćari i već tradicionalno organizirali „Boćarski turnir Antonja“, koji se ove

RB

RB

godine održavao devetnaesti put. Učestvovalo je pet ekipa, a konačni pobjednik ovog turnira bili su boćari ekipe Kras 1. I nije još kraj! 18. lipnja u okruženju Društvenog doma, održan je ove godine po drugi put „Susret folklora Kras 2017.“, koji organizira KD „Sv. Juraj Kras“ u suorganizaciji s Turističkom zajednicom općine Dobrinj i Općinom Dobrinj. Na programu su sviranjem, pjevanjem i plesom sudjelovali: HORKUD „Golub“ iz Bjelovara, KUD „Zvir“ iz Jelenja, mlađa folklorna grupa KUU Dubašnica i domaćin KD „Sv. Juraj Kras“, s mlađom i starijom folklornom grupom. Zakantali su i po domaću: Radmila Borović, Nada Grdinić i Anton Gržetić i dva

dueta: Đani Barbiš i Anton Gržetić, te Marijan Orlić i Slavko Kosić. Nakon izmjene prigodnih darova i obećanja za slijedeći susret, nastavilo se veselo druženje do kasnih sati, uz večeru, pjesmu i svirku. U Krasu nažalost nemamo Mjesnog odbora, a ni vjećnika u Općinskom vijeću, ali i bez toga: SVE SE MOŽE KAD SE HOĆE I KADA SE KRASANI SLOŽE. Dokaz je tome ovako svečano proslavljena Antonja: crkveno i svjetovno, sa športskim i kulturnim sadržajima. U tome su učestvovali i dali truda mnogi Krasani, svaki prema svojim mogućnostima i sposobnostima. Svima njima VELIKO HVALA.

RB

RB

Radmila Borović

O SLICI NA GLAVNOM OLTARU ŽUPNE CRKVE U KRASU Kada uđete u župnu crkvu u Krasu, odmah vam upada u oči impozantna slika, velikih dimenzija, na glavnom oltaru. Slika prikazuje sv. Antona Padovanskog u franjevačkom habitu kako kleči s pruženim rukama, da dohvati malog Isusa, kojeg mu iz svojeg krila pruža Majka Božja. Sv. Anton Padovanski omiljeni je svetac cijelog svijeta, pa zato u većini crkvi stoji njegova slika ili kip. Ali ovako lijepu sliku sv. Antona i u ovim

28

dimenzijama, koja se nalazi u crkvi u Krasu, nećete naći ni u jednoj crkvi na otoku, a ni šire. Kako je nastala i gdje su „korijeni“ ove slike? Crkva se u Krasu počela graditi 1666. godine, a završena je, blagoslovljena i posvećena sv. Antonu Padovanskom 1669. godine. Bila je to mala crkvica koja se kroz povijest par puta nadograđivala, da bi 1900. godine bila srušena i na tim temeljima sagrađena u

današnjoj veličini i obliku, prema nacrtima Antona Strčića – Ursina iz Krasa. Paralelno s vanjskim radovima uređivao se je i interijer, pa je 1904. godine glavni oltar zablistao ovom slikom, koju je naslikao akademski slikar Franjo Pavačić iz Omišlja. Slika na glavnom oltaru kraske crkve ustvari je preslika većih dimenzija od originala slike, koja se nalazi u poznatoj galeriji Pinacoteca di Brera u Milanu. Njezin je autor slavni flamanski Giuseppe Civatti


Naš kraj - naši judi Braća Marijan i Vicenco Tabako zajednički proslavili okrugli rođendan

RIJEKA SJEĆANJA I SUZE RADOSNICE U DVORIŠTU RODNE KUĆE Mnoge priče i bajke o braći počinju uobičajenom rečenicom: „Bila jednom dva brata…“. I mi bismo ovu našu kratku priču o dvojici braće mogli započeti istom rečenicom, s tom razlikom da se u ovom slučaju radi o istinitoj priču. Pa ispričajmo je ukratko. Bila jednom dva brata. Rođeni istog dana, iste godine u razmaku od nekoliko minuta. Njihovo rođenje u obiteljskoj kući u Županjama pozdravila je tada već poprilično brojna obitelj. Od prvog su dana zajednički pisali knjigu života i u nju gotovo paralelno upisivali one posebne trenutke – prvi zubići, prvi koraci, prva slova i brojke, prve simpatije… A kad je slijedom životnih puteva i odluka došao trenutak da im svakodnevica i stalna adresa više nisu bile zajedničke, i tada su jedan za drugog osjećali isto. I nerijetko, ma kako udaljeni bivali, osjećali su gotovo identične osjećaje u datom trenutku… I tako dan za danom, godinu za godinom…i prođe osam desetljeća. Prohujalo je, bolje rečeno, tih zajedničkih im osamdeset godina. A tog dana, na samu osamdesetu

godišnjicu njihovog rođenja, ponovno su se našli tamo gdje je sve počelo – u dvorištu rodne kuće u Županjama. Iznenađenje, kojem se nisu nadali, pripremili su im njihovi najbliži i najdraži… Sve je baš kao nekad, rekli su nijemo jedan drugome. Uostalom, u tom trenutku riječi nisu ni bile potrebne. Sve je rekao njihov pogled, usmjeren u istom smjeru… stara kuća oživjela je stare uspomene i sjećanja. I tu, na ishodištu svojih početaka uslijedio je bratski zagrljaj. Jedan drugom čestitali su

barokni slikar Anthony van Dyck (1599. – 1641). Bio je vodeći engleski dvorski slikar, ali je uljem

na platnu slikao i biblijske motive, među kojima je i ovu lijepu sliku sv. Antona Padovanskog. Vjerojatno je inspiraciju za ovo djelo našao u tome što se i sam zvao Anton. Osim svoje ljepote, slika s kraskog oltara evo ima i svoju povijest. Naš Krasanin o. Bonaventura – Roko Duda zagledao se u ovu sliku kao četverogodišnjak i kaže da je cijelog života nosi u srcu. U svojoj knjizi „Razmišljanja“, on je za ovu sliku napisao: „O, kako sam često promatrao tu sliku: kao dijete, kao mladić, kao svećenik – sve do danas, uvijek zanesen.“ Možda ćete sada, kada ste doznali nešto više, s više pažnje promatrati ovu sliku, koja već stotinu i trinaest

RB

osamdeseti rođendan a onda je iznova potekla rijeka sjećanja i pokoja suza u spomen na ono što je postalo dijelom sjećanja. Priča je ovo o prvih osamdeset godina braće blizanaca Marijana i Vicenca Tabaka. Rijedak jubilej vrijedan spomena i bilježenja. U iščekivanju i u nadi njihovog idućeg okruglog rođendana, završimo ovu priču onako kako priče i bajke i završavaju: „I živjeli su sretno puno, puno godina…“. Od srca im to želimo ! Gordana Gržetić

GG

godina krasi glavni oltar župne crkve u Krasu. Radmila Borović

29


Naš kraj - naši judi Krčki bisup Ivica Petanjak predvodio misno slavlje na Zviranju

KOJIM GOD PUTEM KRENULI, JARAM NEĆEMO IZBJEĆI, ALI ZNAMO KAKO I TKO ĆE NAM GA OLAKŠATI Imperativ koji je na prijelazu dva burna stoljeća sebi i onima oko sebe postavio svećenik Anton Malešić iz Gostinjca, i danas je nit vodilja i primarna bit samostana Družbe sestara Presvetog Srca Isusova u Svetom Vidu Dobrinjskom. Po završetku svog radnog, pastoralnog vijeka, svećenik Malešić vratio se u rodni kraj, da bi na svom imanju na lokalitetu Zviranj upisao posljednju ovozemaljsku adresu boravišta. Sagradio je kuću s pripadajućom kapelicom a imperativ koji ga je doveo do Zviranja dao je uklesati na pročelje kuće – „Moj mir“. I danas taj natpis stoji i poziva putnika/namjernika, a Malešićev „reditad“, ili ostavština po njegovoj je smrti pripala Družbi sestara Presvetog Srca Isusova, koje su u to doba, slijedom društveno-političkih gibanja - proživljavale agoniju i bile suočene s progonima i izgnanstvima. I one su u Malešićevom domu pronašle mir, a više od četiri desetljeća ispunjavaju i dio oporučne svećenikove odredbe, da se kuća s vremenom pretvori i kao utočište/boravište nemoćnima, bolesnima. Ove je godine blagdan Presvetog Srca Isusova u samostanu kolokvijal-

GG

nom znanom i kao „na Zviranju“ uveličao krčki biskup msgr. Ivica Petanjak, a misno slavlje u predvorju Samostana koncelebrirali su mu i svećenici, koji su na razne načine bili ili su trenutno povezani sa Zviranjem. U prigodnoj homiliji biskup je akcent stavio na ulomke iz Evanđelja, koji giovore o teškoćama kao redovitim i neizbježnim pratiteljicama svačijeg života. Nit poveznica homilije bio je citat iz Evanđelja - „jaram je moj sladak i breme moje lako“, čiji je smisao biskup protumačio kroz anegdote ali i zbilju, uputivši zaključnu poruku: „Kojim god putem krenuli, što god u životu činili, jaram, odnosno breme nećete izbjeći. Jasno, je

međutim, kako i tko će nam ga olakšati“. Misnom slavlju i procesiji s kipom Srca Isusova pridružile su se i sestre/redovnice iz Rijeke, odnosno iz Središta Družbe, koje su dijelom i kreirale misno slavlje a zajedničko je druženje prema tradiciji i ove godine nakon religijskog dijela nastavljeno u dvorištu Samostana. Danas u samostanu „na Zviranju“ svoj mir pronalazi šest štićenica, kojima cjelodnevnu skrb pruža pet sestara. Misija vlč. Malešića time dobiva svoj nastavak a njegova oporučna želja uadržala je kontinuitet unatoč povremenim neprilikama pa i prijetnjama o zatvaranju samostana. Veliku je ulogu u egzistenciji ovog samostana odigrala č.s. Paulina Keser, koja je u burnim vremenima tadašnjim vlastima otvoreno poručila: „Iz ovog mira ja živa ne odlazim nikuda i nikada“. I bi tako, rekli bismo. „Časna Paula“ mir samostana na Zviranju napustila je tek jednom, našavši vječni mir. A natpis na pročelju kuće i danas podsjeća da je mir oko nas lako pronaći – imamo li mir u sebi, imat ćemo ga i vidjeti u i drugima... Gordana Gržetić

Župe Polje i Rasopasno dobile nove upravitelje

VlČ. LUKA PALJEVIĆ PREUZIMA ŽUPU POLJE A VLČ. MILIVOJ NIKOLA GUSZAK RASOPASNO Razrješenja, imenovanja i premještaji na nivou Krčke biskupije uobičajeni su u ljetnom razdoblju, kad krčki biskup objavljuje svoje odluke po tom pitanju. Slijedom najnovije odluke MSGR. Ivice Petanjka, dvije župe na području naše općine doživjele su promjene; vlč. Anđelko Badurina razriješen je službe župnika u Rasopasnom i imenuje se župnim vikarom u Dubašnici a vlč. Anton Depikolozvane, s funkcije upravitelja župe Polje

30

odlazi na dužnost upravitelja Župe Beli, Dragozetići i Predošćica. Sa službe župnika Velog Lošinja u Polje dolazi vlč. Luka Paljević. Rođen je u Malom Lošinju 10. siječnja 1983. a nakon zadarskog sjemeništa, sljedeći stupanja obrazovanja nastavlja u Rimu, gdje je i zaređen za đakona. Za svećenika je zaređen u Krku a školovanje u Rimu zaokružio je poslijediplomskim studijem iz kanonskog prava. Službu župnika Ilovika i Unija te

župnog vikara u Malom Lošinju napušta vlč. Milivoj Nikola Guszak i preuzima župu Rasopasno. Milivoj Nikola Guszak rođen je 29. ožujka 1986. u Rijeci. Nakon završetka osnovne škole u Bogovićima, upisuje se u zadarsko sjemenište. Prvi stupanj „bakalaureata“ u filozofskim studijima stekao je na rimskom sveučilištu „Santa Croce“ a teološki studij nastavio je i završio na riječkom Giuseppe Civatti bogoslovnom fakultetu. GG


Naš kraj - naši judi Prva pričest u Polju

PRVA PJESMA UZ PRIGODNI RECITAL U nedjelju 5. svibnja sedmero djece iz Polja i Šila primilo je sakrament Svete pričesti: Matea Car, Paula Kirinčić, Ana Lončarić, Matija Milevoj, Lucia Saftić, Leonardo Šneperger i Sara Zovko. Za pričest ih je pripremio vlč. Anton Depikolozvane, koji ih je pratio na gitari pri kratkom recitalu i pjesmi na kraju misnog slavlja. Oni su pjesmom zahvalili Isusu što im je došao, te naravno roditeljima i najbližima te cijeloj župnoj zajednici koja je za njih molila. Ranko Pavačić NK

PRVA PRIČEST U GABONJINU I ove godine, hvala Bogu, bila su dva dječaka koja su primila Prvu pričest. To su Danijel Fanuko iz Gabonjina i Damijan Latinović iz Krasa. Vlč. Vjeko Martinčić je dušebrižnik Gabonjina i Krasa, te je dogovorom roditelja Sv. pričest bila u Gabonjinu 28. svibnja. Čestitamo Danijelu i Damijanu, dijelimo njihovu radost i želimo da ih Isus kojeg su primili prati i čuva u njihovom budućem životu! Tatjana Radivoj Boris Latinović

OPROŠTAJ OD VLČ. IVANA BRNIĆA Krajem travnja, točnije 30. 04. od svoje župe se došao oprostiti višegodišnji župnik Ivan Brnić. Ovom prilikom su mu se zahvalnim riječima obratili sadašnji župni upravitelj Anton Depikolozvane, i član župnog ekonomskog vijeća Ranko Pavačić, koji mu je uručio i jedan zahvalni poklon kip Majke Božje zaštitnice župe. Sada već znamo da župa Polje krajem kolovoza dobiva novoga župnika, vlč. Luku Paljevića. Ranko Pavačić

Petra Malatestinić

31


Naš kraj - naši judi

KOMUN U POLJU Krajem mjeseca travnja i ove je godine održan komun u Polju. Kako to oduvijek biva i ove godine su obnavljani naši seoski putevi koji vode do naih maslinika i malobrojnih obrađenih mjesta / njiva. Za istaknuti je ovogodišnji izrazito slab odaziv na sam komun, onih koji bi trebali raditi s ne prevelikim naporom. Malo se zabaviti i popričati sa sumještanima dobiti ručak, piće, kavu, pa čak i slasticu... Nešto je bolja situacija kod onih koji su dali svoj novčani doprinos da bi se ovo gore navedeno moglo realizirati, počevši od Općine Dobrinj pa do svakoga pojedinca.

RP

No zahvala svima koji su se odazvali i na bilo koji način pomogli ovome događaju, zahvala i jednoj organizaciji koja se ove godine odazvala ovoj akciji Udruzi anifašističkih boraca i antifašista, na dobro skuhanom obedu. Do nekog drugog događaja i nadajmo se s boljim odazivom komuna dogodine. Ranko Pavačić

RP

Mještani Svetog Vida i Dobrinja dvije staze učinili pristupačnijima

ZAJEDNIČKIM SNAGAMA UREDILI STAZE PREDAKA Staze predaka, kako ih nerijetko u svojim sjećanjima i razgovorima volimo nazivati, u novije vrijeme u sve većem broju i opsegu poprimaju nekadašnje konture i nakanu. Naime, od nekadašnjih svakodnevnih puteva, mnoge su od tih staza s vremenom postale neprohodne, pa i nepristupačne. Jedan takav primjer vraćanja u funkciju zabilježili smo 26. i 27. svibnja. Prvog je dana

Gordana Gržetić

GG

Sedmo izdanje planinarskog pohoda po Dobrinjštini

GRADARSKI POMIDORI

SVE JE VIŠE ONIH KOJI PRVOG SVIBNJA „HODE, ĆAKULAJU I DOBRINJŠTINU UPOZNAJU“

Svimi nam je poznata «legendarna» pjesma Dobrinjski kostanji a ovo leto s obzirom na rekordni urod mogli bi kantat i Dobrinjski pomidori ! Najboja potvrda je Anjelo sa svojimi kapitalcimi.

NK

32

grupa entuzijasta iz Svetog Vida dobrinjskog pristupila raznim radovima na obnovi šumskog puta, koji vodi od Vatrogasnog doma pa do lokaliteta Studenčice. Sljedećeg su se dana Vidari pridružili grupi Dobrinjaca, te zajedno uredili stazu na trasi od dobrinjske ambulante, pa do lokaliteta Pod Drmunić.

Pozivu koji su kroz naziv manifestacije uputili Turistička zajednica Općine Dobrinj i Planinarsko društvo „Obzova“, odazvalo se osamdesetak zaljubljenika u povijest, sport i rekreaciju. Upravo je objedinjavanje tih triju odrednica smisao tradicionalne manifestacije „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“, nastale na ideju Katice Dunato iz Polja. Prvog dana svibnja, na Praznik rada, sudionici su se okupili ispred Vatrogasnog doma u Svetom Vidu a odatle krenuli prema Gostinjcu, kroz šumu prema Žestilcu, do puta Polje-Resika, samog mjesta

Polje, odakle su šumskim putem krenuli prema Jecalovom selu, tj. Županjama a onda opet šumskim (i šumovitim!) putem do Hlape, te natrag do Svetog Vida, gdje ih je čekala prijeko potrebna okrijepa – gulaš i pašta. Među sudionicima pohoda bio je i poznati maratonac Pavao Kombol, a bilo je tu i onih koji su ovoj manifestaciji vjerni svih ovih sedam godina. A već sad vrijedi poziv i za iduće, osmo izdanje - Dođite i šećući upoznajte Dobrinjštinu ! Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi

TURNIR VA BALANJU "PETROVA 2017" GABONJIN Kao i svake godine, već tradicionalno je održan turnir va balanju u Gabonjinu povodom blagdana Petrove. Turnir je održan u nešto kasnijem terminu tj. 15. srpnja i to na jogu sportskog centra va Gabonjinu. Prisustvovalo je 6 ekipa: Jabuka iz D. Baške, Rasopasno, Kras i naše tri ekipe: Gabonjin 2, Kumpanija i OTB. Formirale su se dvije grupe sa po tri ekipe. U grupi A bile su ekipe: OTB, Kumpanija i Kras, dok su u grupi B bile ekipe:

Ggabonjin 2, Rasopasno i Jabuka. Prve dvije ekipe iz skupine plasirale u polufinale. Igralo se na dva joga, na 45 min. ili do 21 punat po utakmici. Nakon razigravanja u polufinale su se plasirale ekipe Kumpanija OTB i Jabuka - Gabonjin 2. Pobjednici dviju polufinalnih utakmica su bile ekipe Kumpanije i Gabonjin 2 koje su igrale finale i gdje je ekipa Kumpanija bila bolja i osvojila ovogodišnji turnir "Petrova 2017". DF

U utakmici za 3. mjesto ekipa Jabuka je bila bolja od ekipe OTB. Nakon odigranih utakmica, usljedilo je proglašenje pobjednika i dodjela pehara, te mala zakuska i druženje za sve sudionike ovog turnira. Pod sponzorstvom KD Sv. Petar Gabonjin i u organizaciji balača sela Gabonjin zahvaljujemo svim sudionicima ovog turnira na prisustvu i sportskom natjecanju i nadamo se istom susretu sljedeće godine. Davor Feretic

DF

U Lipi održane 14. „Sportske igre antifašista Primorsko – goranske županije“

DRUGO MJESTO ZA OTOČNE ANTIFAŠISTE – BOĆARE „Sportske igre antifašista“ manifestacija je namijenjena primarno natjecanju a potom i druženju antifašističkih udruga, koje djeluju na području Primorsko – goranske

županije. Ovogodišnje, četrnaesto po redu izdanje, upriličeno je u mjestu Lipa a okupilo je tristotinjak sudionica i sudionika, članova antifašističkih asocijacija iz Pri-

morsko – goranske a pridružili su im se i istomišljenici iz Istarske županije. Natjecateljski dio programa odvijao se u pet disciplina - šahu, pikadu, briškuli i trešeti, potezanju konopa, te boćanju, u kojoj je Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka osvojila drugo mjesto. Prilog „srebru“ dali su i članovi Podružnice Dobrinj. Prijelazni pehar koji pripada ukupnom pobjedniku osvojila je ekipa UABA Kastav – Viškovo. Organizacijski za ovog susreta stoje Savez antifašističkih boraca i antifašista PGŽ-a i Podružnica Liburnija, a pokrovitelji su Primorsko – goranska županija, te Općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga. Gordana Gržetić

33


Sport Odlične vijesti stižu iz SRD „Vela sten“ Čižići

NAŠE PRVO SVJETSKO PRVENSTVO POČETAK JEDNE LIJEPE PRIČE 17th World Championship Shore Angling U21 26th World Championship Shore Angling U16 15.07. – 22. 07. 2017. Cote d' Opale, France

Izuzetno veseli i ponosni donosimo vam vijesti s netom održanog svjetskog prvenstva za juniore u navedene dvije kategorije U21 & U16. Stariji dečki, reprezentativci U21, vratili su se sa osvojenom broncom i na tome im od srca čestitamo. U obje kategorije nastupilo je po osam reprezentacija, ukupno 88 natjecatelja. Među 88 ribolovaca našla se samo jedna ribolovka koja je prkosila vjetru i valovima i svim svojim muškim kolegama te osvojila FENOMENALNO 15 mjesto pojedinačno u kategoriji mlađih juniora, U16. Pogađate? Veronika Kirinčić, članica našeg kluba bila je u sastavu reprezentacije i borila se za ekipno odličje koje nažalost ovog puta mlađi juniori nisu osvojili ali je zato upravo Veronika Kirinčić najbolje

plasirana članica naše mlađe ekipe i među 44 natjecatelja u svojoj kategoriji zasjela na zavidno 15 mjesto. Kažu neki, pa posrećilo joj se, prvi je put. Pa ako joj se i posrećilo nek joj se, jer ako je itko zaslužio da mu se posreći, zaslužila je ona svojim radom, zalaganjem, treninzima, učenjem i svime što je uložila u ovaj sport skupa sa svojim roditeljima! Ovaj uspjeh nije slučajnost; svojim iskustvom i radom s Veronikom, obećavam Vam da ćemo se ubrzo javiti s još boljim rezultatom. Ovo je tek početak priče koju je počela pisati na pijesku prekrasnih plaža koje će tek posjetiti. Sada slijede natjecanja u Hrvatskoj, međužupanijsko prvenstvo gdje Veronika brani titulu prvakinje te državno prvenstvo na kojem bude li među pet najboljih ostaje i dalje

članica reprezentacije koja će 2018. godine braniti boje naše zemlje. Bravo za Veroniku, bravo za Klub ! Mi smo sretni i nastavljamo dalje s radom i željom da čim više naših juniora postiže ovakve rezultate. Uz sportski pozdrav, Nataša Rogina

MLADI ČIŽIĆARSKI RIBOLOVCI NAJBOLJI EKIPNO I POJEDINAČNO U sklopu proslave Polinarove, Dana općine Malinska-Dubašnica danas (subota, 22 srpnja 2017.) u Malinskoj je održano 23. izdanje Trofeja Sv. Apolinara, natjecanja juniora (do 16 godina) u udičarenju s obale, Natjecalo se 19 mladih ribolovki i ribolovaca iz šest klubova s otoka Krka: Arbun (Punat), Čavlena (Poljica), Čikavica (Šilo), Lastavica (Malinska), Lovrata (Krk) i Vela sten (Ćižići) pojedinačno i timski podijeljeni u 10 ekipa s

34

po dvoje u svakoj. Nakon vaganja ulovljene ribe, pobjednicima su medalje i pehare uručili načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić i načelnica Općine Lovas Tanja Cirba. Poredak pojedinačno: 1. Dino Karić (Vela sten, Čižići) 2.Marino Čaljkušić(Lastavica Mal.) 3. Gabrijel Bajčić (Lovrata, Krk) Poredak ekipa: 1. Vela sten I iz Čižići (Andrea Šantić i Dino Karić)

2. Lastavica I iz Malinske (braća Luka i Marino Čaljkušić) 3. Lovrata I iz Krka (Danijel Lončar i Gabrijel Bajčić). Najveću ribu težine 146 grama na svoju je udicu ulovila Andrea Šantić iz čižićarske Vele steni. I ove su godine organizatori, Športska ribolovna udruga Lastavica, pod budnim okom voditelja natjecanja dr. Milana Radića, odlično obavili posao. Milovan Kirinčić


Sport Aktivnosti društva za športsku rekreaciju čižići

TIJEKOM PROLJEĆA I NA POČETKU LJETA

MT MT

Zelena čistka Dana 22. travnja na području poluotoka Sulinj provedena je ekološka akcija Zelena čistka pod radnim nazivom "Očistimo Sulinj 2017". Malobrojna, ali zato vrlo vrijedna ekipa sastavljena od volontera iz Društva za športsku rekreaciju Čižići i Mjesnog odbora Čižići, u nekoliko je sati sa šireg područja Sulinja prikupila cca 20ak m3 raznog otpada ilegalno deponiranog u taj prekrasni kutak prirode. Pronašlo se tu odbačenih hladnjaka, WC školjki, starih automobilskih guma, razbijenih plastičnih stolica i ležaljki, pohabanih tepiha, cerada, najlona, starih jogimadraca, ruzinavih opruga, plastičnih i staklenih boca sa svakojakim sadržajem itd. Uspjehu akcije pridonio je svakako i Darkov traktor kojeg smo šest puta nakrcali do vrha i tako razbacano smeće sakupili na jednu hrpu. Za pohvaliti je g. Dalibora, djelatnika Ponikve, koji je savršeno upravljajući mehanizacijom pokupio u ogromni kamion-kontejner sav sakupljeni otpad. Društvo se po završetku akcije počastilo marendom na jogu u Čižićima. Na licima svih sudionika akcije vidjelo se zadovoljstvo obavljenim poslom i nema nikakve dvojbe da ćemo se globalnoj akciji Zelena čistka pridružiti i slijedeće godine. Preferans turnir Tradicionalni šesti po redu turnir u preferansu, održan u Čižićima 24.06. okupio je šest najvatrenijih kartaša kojima ni "pasja vrućina" nije smetala da provedu zabavno poslijepodne na staroj pučkoj štirni u centru mjesta. Na žalost, u posljednji čas odustalo je 5-6 najavlje-

MT

nih kartaša preferansa koji su sudjelovali ranijih godina, a osobito se osjetio nedolazak članova preferans kluba iz Karlovca, njih četvero. Organizatori iz Društva za športsku rekreaciju Čižići pobrinuli su se da igrači ne budu ni gladni, ni žedni. Naslov pobjednika turnira već treći put osvojio je Ljudevit Petković Lujo iz Bakra koji je u finalnoj igri bio uspješniji od drugoplasiranog Borisa Krsnika iz Polja i trećeplasirane Dijane Koler iz Samobora. Rekordni broj sudionika šahovskog turnira Na tradicionalnom šestom po redu šahovskom turniru u Čižićima, održanom 20.07.2017.g., na staroj pučkoj štirni okupio se rekordan broj od 34 sudionika iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Turnir se boduje za prvenstvo otoka Krka, a uz vrijedne organizatore iz Društva za športsku rekreaciju Čižići, nositelji organizacije šahovskog turnira su prof. Zdenko Jurković i Hrvoje Jurković iz Šahovskog kluba Goranka Ravna Gora. Rejting turnira i ove je godine bio zavidno visok jer su sudjelovala čak četiri državna prvaka, Katarina Bogdanić - kadetska prvakinja Hrvatske, Danijel Duda - kadetski prvak Hrvatske, Ema Hajdinić prvakinja Hrvatske do 9 godina i Inti Macek - prvakinja Slovenije do 9 godina u brzopoteznom šahu. Na turniru je sudjelovao i Sandro Šafar, dvostruki pobjednik ovog turnira iz prethodnih godina. Međutim, iako su smatrani favoritima, nitko od njih nije uspio osvojiti turnir. Pobjednik ovogodišnjeg turnira je Arno Lasić iz Zagreba,

ispred Tomulić Tea i Bogdanić Katarine koji su podijelili drugo i treće mjesto u ukupnom poretku. Najbolje plasirani domaći igrač iz Društva za športsku rekreaciju Čižići bio je Marko Sršić, osvojivši jedanaesto mjesto. Najava ljetnih aktivnosti Sukladno svom programu rada za 2017. g. balači iz naše neprofitne udruge sudjeluju u 22. ljetnom kupu Dobrinjštine, ove godine samo sa jednom ekipom, u pripremi je tradicionalno jaki četrnaesti po redu pojedinačni turnir u balanju slobodnim stilom u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji, a razmišlja se već i o pripremama za trinesti po redu međunarodni turnir koji će se održati prve subote u rujnu. Očekuju se i pozivi na neke prijateljske turnire... U tijeku je šesta generacija Škole balanja slobodnim stilom u kojoj se priprema nova generacija čižićarskih balača predvođena voditeljem škole Ivanom Pole, a školu redovito pohađaju Marko, Ivan S., David, Ivan Š., Filip, Nino, Mario, Luka, Sven i Gabrijel. Na žalost, brojnost ekipe se malo smanjila jer oni nešto stariji polaznici iz prethodnih godina ne mogu uskladiti školu balanja sa svojim novim obvezama, neki već počinju sezonski raditi, neki sviraju, neki plešu folklor, neki konobare, neki studiraju, a neki samo traže cure, ili cure traže dečke. Sve je to razumljivo, zar ne? Živite zdrav život ovog ljeta, brinite o svom zdravlju, krećite se, plivajte i bavite se bilo kakvom rekreacijom, jer svaki je sport bolji od sjedenja pred televizorom ili kompjutorom. Marino Turčić, predsjednik udruge

35


Savjeti stručnjaka

VRTIĆ JE PRIPREMA ZA ŽIVOT – KAKO SE PRIPREMITI ? Kako se pripremiti za polazak u vrtić ? Svakom roditelju polazak u vrtić stvara osjećaj straha, neizvjesnosti i bezbroj pitanja. Kako odgovoriti na pitanja i biti mirniji prilikom polaska djeteta u jaslice/vrtić ? Svaki roditelj i svi članovi obitelji (bake djedovi, none, nonići) moraju osvjestiti sve pozitivno što će se dijetetu dogoditi u vrtiću, posebno ako je riječ o prvom djetetu jer podrazumjeva pr vo druženje odvajanje djeteta od roditelja te kao takvo zahtjeva period adaptacije – prilagodbe. Razmišljanja treba usmjeriti na sve ono što će dijete doživjeti kao priliku za osamostaljivanje, sklapanja novih prijateljstava i razvijanje socijalnih vještina. Što je to adaptacija - prilagodba na vrtić? Adaptacija je proces tijekom kojeg se dijete prilagođava na novi prostor, odgojitelje, drugu djecu, ritam i pravila vrtića te je u tom periodu koje je za dijete zahtjevno moguće očekivati promjene u djetetovom ponašanju, doživljavanju odnosno općenito funkcioniranju. Nema pisanih pravila kako i koliko će djeca reagirati plačem, tugom i neprimjerenim i neobičnim ponašanjem. Neka djeca se bez teškoća priviknu na nove okolnosti u vrtiću, dok je drugima potrebno određeno vrijeme za to. Najčešće je riječ o prvim tjednima boravka u jaslicama/vrtiću. Kriza odvajanja može se pojaviti i kasnije, nakon što je dijete prvih tjedana dobro prihvatilo boravak u grupi odnosno bez teškoća se odvojilo od roditelja. Istraživalo, razgledalo i upoznalo kako sve funkcionira u vrtiću. Zakašnjela reakcija može biti duža i teža od reakcije kad dijete u prvim danima plače kod odvajanja od roditelja. Ponekad dijete plače samo kad roditelj odlazi i nakon toga se smiri i igra.

36

jamno povjerenje jedni u druge, suradnički i prijateljski odnos koji je jako važan kako djetetu tako odgojitelju.

Neke od mogućih reakcija su promjene u navikama spavanja i hranjenja (dijete odbija jesti ili spavati), povlačenje u sebe, agresivnost, plačljivost, a ponekad je prisutna i regresija u ponašanju (dijete se vraća u razvoju fazu koju je preraslo - ponovno mokri u pelene, puže, traži dudu i sl., tj. ponaša se kao da je malo mlađe od svoje dobi). Važno je naglasiti da su sve ove promjene prolazne i polako nestanu. Ukoliko i nakon duljeg razdoblja (npr. 3 mj.) dijete pokazuje teškoće prilagodbe - adaptacije posavjetujte se s odgoiteljicama i stručnim timom vrtića (pedagogom, psihologom ili defektologom). Koliko će trajati period prilagodbe ovisi o djetetovim osobinama, dobi, razvojnoj fazi u kojoj se nalazi, ranijim iskustvima odvajanja od roditelja i kontaktiranja s drugom djecom, aktualnim događajima u životu (stresni događaji poput razvoda, preseljenja, rođenje novog djeteta u obitelji itd.). Sve navedeno stvara otežavajuću prilagodbu za dijete. Ništa manje nije važna i reakcija i ponašanje roditelja na odvajanje. Vaš pozitivan stav bitna je karikaza dobru prilagodbu prema vrtiću. Važno je da upravo roditelj boravi s djetetom u skupini. Dovodite i odvodite dijete u vrtić, a nikako bake, none, djedovi, nonići. Važno je da i kontaktirate sa odgojiteljicama s čime stječete uza-

Prije polaska u vrtić... Ukoliko dijete nikad nije ostajalo bez vas, počnite ga ostavljati na kratko kod bake, none djeda, nonića ili kod djetetu poznatih osoba kako bi imalo iskustvo odvajanja i steklo povjerenje u vrijeme koje provodi bez vas. Omogućite mu druženje s vršnjacima u parku, igraonicama, kod obiteljskih prijatelja i kako bi imalo prilike stjecati socijalne vještine. Potičite dijeljenje (npr. igračke, čokolade, stolice), čekanje na red (npr. dok s nekim razgovarate ako nešto želi neka pričeka dok završite razgovor), samostalnost oblačenja, svlačenja, obuvanja, izuvanja – sve te vještine trebat će mu u vrtiću. Dijete osamostaljujte u skladu s dobi. Ako polazi u jaslice nakon navršene godine života dajte mu priliku da vježba samo jesti žlicom i piti iz čaše. Ako polazi u vrtić s tri godine potičite ga da se samo odijeva i obuva, pere zube i ruke, da posprema igračke i slično. Prije nego dijete krene u vrtić pričajte mu o tome što će tamo raditi, koga će sve upoznati, koliko će tamo boraviti. O vrtiću pričajte u pozitivnom kontekstu, nemojte plašiti dijete sa vrtićem. Nemojte mu govoriti da ne smije plakati, da se tako ponašaju male bebe, dopustite mu da izrazi osjećaje. Razgovarajte s djetetom o tome kako odrasli idu na posao raditi, a djeca idu u vrtić. Pričajte s djetetom o lijepim trenucima koje će mu se dogoditi. Npr.u vrtiću ćeš se igrati, jesti, ići van, upoznat ćeš drugu djecu steći nove prijatelje. Tete odgojiteljice će vam pomoći u smišljanju i realizaciji raznih igrica, sportskih aktivnosti, čitat će vam nove priče, ići ćete na izlet i sl.


Savjeti stručnjaka O djetetovim navikama porazgovarajte sa odgojiteljicama prilikom individualnih informacija o djetetu kako bi i odgojiteljice znale kako i kada reagirati. Važno je da se i vrtić prilagodi djetetu. Ukoliko primijetite da djeci poslužuju hranu koje vaše dijete još nije jelo razgovarajte o tome kako je to zdravo i ponudite mu određene namirnice i kući. Ne brinite ako nije oduševljeno nekim jelom – ponekad djeca u vrtiću bolje jedu nego kući jer vide drugu djecu da jedu. Odgajatelje i stručne suradnike prihvatite kao saveznike, informirajte ih o djetetovim navikama spavanja i hranjenja, bitnim medicinskim podacima i slično, te ih tražite za savjet ako ste u nedoumici. Vjerujte procjeni odgajatelja kada vas zamoli da napustite grupu no nikako nemojte otići bez da se pozdravite s djetetom (ideja da će mu biti lakše ako se zaigralo pa vas nije vidjelo kada ste otišli kriva je jer ruši djetetovo povjerenje u vas i stvara osjećaj straha ). Iako će vam vjerojatno biti teško ostaviti dijete, svoju uznemirenost nemojte poka-

zati pred njim. Ukoliko dijete primijeti da je roditelj uplašen, zabrinut, teško odlazi (ili se čak vraća ponovno se pozdraviti) pomislit će da je ta situacija teška i stresna te će i ono reagirati takvim osjećajima i ponašanjem. Odvajanje... -kratko uz objašnjenje kako morate ići na posao ili nešto obaviti, a ono će biti u vrtiću te ćete doći po njega nakon užine/prije spavanja (ovisno kada se dogovorite s odgoiteljicama) - u vedrom raspoloženju – poljubite i zagrlite dijete, nasmijte se i uz mahanje otiđite te se nakon odlaska nemojte zadržavati na hodniku odnosno u vidokrugu djeteta iz želje da vidite kako će reagirati na vaš odlazak, hoće li se igrati s drugom djecom i slično. O tome ćete saznati od odgoiteljica kada dođete po dijete. Čak i ako dijete reagira plačem pri vašem odlasku budite smireni. Vjerojatno će se nakon nekoliko minuta smiriti i uključiti u igru. Ukoliko je vama teško zbog prvog odvajanja od djeteta, podijelite

osjećaje i potražite za sebe podršku među najbližima (suprug, supruga, prijateljica, kolege…). To je tema za razgovor s njima, ali ne pred djetetom i s djetetom. Budite strpljivi i prema sebi. I vi kao roditelj počinjete s novom fazom svog roditeljstva. Ako je vaše dijete starije, prošećite povremeno s njim oko vrtića, razgovarajte o vrtiću i zajednički se radujte skorom polasku. U vrtiću se od djeteta očekuje sposobnost suradnje s drugom djecom, ali i slušanje uputa odgajatelja. Isto vrijedi i za roditelje! I za kraj... Vrtić je izvrsna priprema za život jer dijete kroz igru usvaja vještine koje svi trebamo imati kako bismo koračali kroz život samouvjereno, a to učenje se odvija na najbolji način - među vršnjacima. Djeca pokazuju tendenciju kopiranja osjećaja roditelja. Dijete koje osjeća roditeljevu nesigurnost te nepovjerenje i samo je nesigurno i nepovjerljivo. Jasna Crnčić, mag. praesc. educ.

SVAKODNEVNA HIGIJENA NOSA KAO DOBRA NAVIKA Djecu odmalena učimo koliko je važno redovito prati ruke i održavati zubnu higijenu. Tako bi i svakodnevna higijena nosa trebala postati dobra navika. Higijena nosa izuzetno je važna za pravilno disanje, normalnu funkciju nosne sluznice i zdravlje dišnog sustava.

nog nosa umanjuje rizik od štetnog djelovanja alergena, virusa i bakterija te od njihovog širenja u ostale dijelove dišnog sustava. Zbog toga je svakodnevna higijena nosa dobra navika, koja značajno doprinosi lakšem i pravilnom disanju te boljoj kvaliteti života.

Higijena nosa Nos je osjetjiv organ, koji treba njegu i pažnju. On zagrijava, ovlažuje i pročišćava otprilike 15.000 litara zraka na dan. Naime, nos je glavna barijera koja nas štiti od štetnih vanjskih utjecaja, primjerice onečišćenja zraka, prašine, mikroba ili dima. Održavanje čistog i prohod-

Rješenje za problem svakog nosa Ispiranje nosa prije početka sportskih aktivnosti omogućit će lakše disanje. Čišćenje nosa prije spavanja spriječit će disanje na usta i umanjiti hrkanje. Kod promjene nadmorske visine prilikom vožnje automobilom ili avionom, efekt

začepljenih ušiju lako će se ublažiti ispiranjem nosa. Kod bavljenja različitim poslovima i aktivnostima na otvorenom, ispiranje nosa uklonit će prašinu i nečistoće iz nosnica. Peckanje u nosu i suhoća kod disanja česte su posljedice boravka u klimatiziranim prostorima ili prijevoznim sredstvima. I tu će značajno pomoći ispiranje nosa koje će ovlažiti nosnu sluznicu i poboljšati njezinu zaštitnu funkciju. Ispiranje nosa kod alergije ili infekcije nosne sluznice pomoći će bržem oporavku,ali i osigurati bolji učinak lijekova. Tatjana Radivoj, dr. med. dent.

37


Prigodno

IVANA GALANTE DRŽAVNA PRVAKINJA skom veslačicom Paolom Jurešić i uvjerljivo pobijedile te postala prvakinjom Hrvatske. Dodajmo i da je s ostalim veslačicama i veslačima mlađih kadeta Kluba osvojila II. mjesto u Hrvatskoj u ekipnoj konkurenciji. Ove godine na prvenstvu Hrvatske na veslačkim simulatorima osvojila 4 mjesto.

lvana Galante iz Sužana članicom VK Glagoljaš iz Omišlja postala je prije 2 godine a već je nanizala sjajne rezultate. Ove godine nastupala je u samcu i dvojcu na pariće za mlađe kadete. U 12 takmičenja osvojila je 7 puta prvo mjesto, 3 puta bila je druga i dva puta treća. Na međunarodnoj veslačkoj regati u Omišlju osvojila je zlatnu medalju. Na nedavnom prvenstvu Hrvatske veslala je dvojac s klup-

prim.dr.sc. Dean Girotto

Armadina bakljada za šampionsku Rijeku u Dobrinju

RECI RIJEČI RIJECI I BAKLJADA U ČAST ARMADI Poznato je da mnogi navijači s otoka Krka iskreno i od srca navijaju za njima najdraži nogometni klub – HNK „Rijeku“. Ove godine riječka Armada, slavi tridesetu godišnjicu postojanja i tom su se slavlju pridružili i Rijekini navijači s našega Zlatnoga otoka. Prva velika slavljenička bakljada „zapalila“ je Vrbnik, a nekoliko dana kasnije, točnije 28. travnja „gorio“ je i Dobrinj kada je Armada priredila spektakularnu rođendansku bakljadu. Nakon toga slavljeničke baklje osvijetlile su i sva

ostala veća mjesta na otoku Krku. Sve je to rezultiralo osnivanjem Udruge navijača HNK Rijeke Plavo-bijeli otok 18. svibnja u Krku za čijeg je predsjednika izabran Mladen Milohnić iz Nenadića.

Nogometaši Rijeke su se uključili u ovu proslavu na najljepši mogući način - osvajanjem dvostruke krune, prvenstva i kupa Hrvatske. Milovan Kirinčić

Goran Pleše

38


Kalendar priredbi 2017. Prired

be

Gdje?

Kada?

DATUM 28.07. 28.07. 29.07. 31.07. 01.08. 02.08. 02.08. 03.08.

04.08. 05.08. 05.08. 06.08. 06.08. 07.08. 08.08. 09.08. 09.08. 10.08. 11.08. 11.08. 12.08. 13.08. 14.08. 15.08. 16.08.

ŠILO DOBRINJ UVALA SOLINE ZAOBALJE Organizator zadržava pravo izmjene programa Tijekom ljeta zatvorena je etnografska zbirka u Dobrinju zbog restauracije eksponata Tijekom ljeta otvorena je galerija Infeld u Dobrinju od 11,00-14,00 i 17,00-21,00 do 30.09.2017.

www.tzo-dobrinj.hr

17.08. 18.08. 19.08. 20.08. 21.08. 23.08. 23.08. 25.08. 26.08. 28.08. 30.08. 01.09. 02.09. 16.09.

SPORT

DOGAĐAJ MJESTO SAT Ribarska fešta ŠILO 21,00 20,30 Koncert Duška Jeličića Duleta ŠILO Ribarska fešta SOLINE 20,00 21,00 Dječja folklorna grupa KD Ive Jelenović Dobrinj i Martina Maerle & Mario Šimunović ŠILO Nastup klape “Šufit“ iz Splita te poslije grupa “Trend“ DOBRINJ 21,00 Radionica ludiranja; kako postati dvorska luda ŠILO 17-19 Ludorije za mlađe i stare; Vatreni makovi čarobnjaci (fire show) ŠILO 21,00 Stipanja - dan Općine Dobrinj - svečana staroslavenska sv. misa u 10,30 DOBRINJ nakon mise nastup folklornih društva sa područja Općine Dobrinj; navečer zabava - nastupaju Dražen Zečić i grupa “Banana Band“ te grupa “ Fortunal“ ŠILO Koncert Antonija Krištofića i Matea Žmaka 21,00 Primorska noć – koncert Marija Battifiace, Karin Kuljanić i Jose Butorca DOBRINJ 21,00 Ribarska fešta ČIŽIĆI 20,00 7. otvoreno prvenstvo Općine Dobrinj u šahu KRAS 16,00 Festival "Regional 2017" koncert klasične glazbe Nataša Antoniazzo & Viktor Vidović DOBRINJ 21,00 21,00 Nastup dječje folklorne grupe i tamburaša KD Sv Petar iz Gabonjina ŠILO 21,00 Nastup ženske klape "Rožice" SOLINE Radionica priča i legendi iz naše daleke i Slavne povijesti (prema legendama Dubravka Horvatića) ŠILO 17-19 Zemlja čarolija, kazališna predstava ŠILO 21,00 Koncert Matea Žmaka i Matea Dujmovića KLIMNO 21,00 Otvaranje izložbe Marijana Mavrića ŠILO 20,00 Ribarska fešta KLIMNO 20,00 Ribarska fešta ŠILO 20,00 Duo Balyk – koncert klasične glazbe na klasičnoj harmonici i mandolini DOBRINJ 21,00 Nastup dječje skupine KD Sv. Juraj Kras; TS Boduli ŠILO 21,00 RASOPARNO Vela Gospoja - dan mjesta Rasopasno; ujutro svečana sv. misa navečer tradicionalna pučka fešta uz ??? Rokova - dan mjesta Šilo ŠILO 7,00 budnica(limena glazba); potezanje mreže "migavice", djeljenje ribica i vina svim posjetiteljima; 18,15 procesija iz Polja; 19,00 svečana sv. Misa u crkvi u Šilu; na večer zabava Ivo Amulić i klapa "Rišpet", vatromet Nastup dječje skupine KD Sv. Juraj Kras; Trio Crikvenica KLIMNO 20,30 Koncert vokalnog sastava Bona Forma ŠILO 20,30 Ribarska fešta ŠILO 20,00 Luda i novčić, predstava za djecu RI Teatra DOBRINJ 20,30 20,30 Nastup dječje skupine KD Sv. Juraj Kras Dobrinj; duo Mario Šimunović & Zdenka Žilbert ŠILO Viteška srednjovjekovna radionica – Povijest srednjovjekovne heraldike, oružja, oklopa i način viteškog ponašanja ŠILO 17-19 20,30 Tajni svijet – zabavni program ŠILO Joso Butorac – belcanto koncert ŠILO 20,30 Ribarska fešta ŠILO 20,00 Nastup dječje skupine KD Ive Jelenović Dobrinj i hip-hop grupe ŠILO 20,30 Nastup dua Denis & Robert ŠILO 20,30 Festival "Regional 2017" koncert flamengo glazbe David Savičić trio u suradnji sa B.J. promotion ŠILO 20,30 Mala Gospoja - fešta povodom dana mjesta Polje POLJE Adreanline Rush Rally – reli Čižići – Omišalj ČIŽIĆI 15.09.-01.10. odabrani restorani s područja općine Dobrinj – Zaboravljena jela Dobrinjštine

01. & 02.09.2017.

26.08.2017.

Malonogometni turnir općine Dobrinj u Gabonjinu

22. kup Dobrinjštine u balanju u Sv. Vidu Miholjice


OP ĆINA OBRINJ D

01.08. KLAPA ŠUFIT

03.08. DRAŽEN ZEČIĆ

Dani Općine Dobrinj 01.-03.08.2017.

Program obilježavanja dana općine Dobrinj Utorak, 1. kolovoza 21:00 - koncert klape “Šufit” na placi u Dobrinju 23:30 - zabava uz grupu “Trend”

Srijeda, 2. kolovoza 18:30 svečana sjednica Općinskog vijeća u društvenom domu u Dobrinju 20:00 - večera za uzvanike uz nastup “Gradske glazbe Krk” i kumpanije “Tramuntana” na placi u Dobrinju

Četvrtak, 3. kolovoza 10:30 - svečana koncelebrirana sveta misa u crkvi Sv. Stjepana iza mise - nastup male folklorne grupe KD “Ive Jelenović” i tamburaša 21:00 - fešta na placi nastupaju Dražen Zečić i grupa “Banana Band” te grupa “Fortunal”

Fanot 46  

Službeno glasilo Općine Dobrinj

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you