Page 1

www.dobrinj.hr

OP ĆINA OBRINJ D

list Općine Dobrinj broj 45. godina 16. travanj 2017.

Sretan Uskrs žele vam Općinsko vijeće i načelnik !


Uvodno slovo

DRAGI ČITATELJI ! Nakon neuobičajeno hladne zime, koja je i na našem području ostavila traga u obliku rekordno niskih temperatura zraka, dočekalo nas je isto tako neuobičajeno, toplo proljeće. S prvim danima ovog – za mnoge najljepšeg – godišnjeg doba, pali su i prvi temperaturni rekordi a na plažama našega kraja, oni hrabriji pojedinci otvorili su sezonu kupanja. Međutim, na stranicama našeg općinskog glasila pročitat ćete kako su „hrabriji od hrabrih“ i 2016. godinu zaključili plivanjem, tj. kupanjem i to na ispraćaju Stare godine, po prvi put

organiziranom u Klimnu. A upravo je uz more i morski promet vezana jedna od glavnih naših tema, ujedno jedan od najvažnijih događaja ove godine za naš kraj; polovicom veljače uspostavljena je prva županijska putnička pomorska linija Šilo–Crikvenica, koja je još jednom potvrdila vjekovne veze Šila i Crikvenice. Kao i uvijek dosad, potrudili smo se zabilježiti ono najbitnije što se događalo u našem kraju tijekom zimskih mjeseci i prvih proljetnih dana, pa ćete kroz nekoliko rubrika moći pročitati puno zanimljivih tema a da bismo bili što autenti-

U Bruxellesu potpisana deklaracija „Pametnih otoka“

OTOCI – IDEALNA PODRUČJA ZA RAZVOJ NIZA PILOT PROJEKATA Događaj pod nazivom „New pathways for European islands“, iniciran od strane europskih parlamentaraca, okupio je koncem ožujka u Bruxellesu delegacije niza europskih država, među kojima i predstavnike hrvatskih otoka. Među okupljenima, odnosno sudionicima, bio je i zamjenik načelnika Zdenko Kirinčić, kao i Darko Jardas, direktor Regionalne energetske agencije Kvarner. Okupljeni predstavnici potpisali su deklaraciju pametnih otoka, čiji je cilj otkriti

2

potencijale razvoja europskih otoka za održivi razvoj prema energetskoj i ekonomskoj neovisnosti. Spomenuta je inicijativa pak svoju inspiraciju našla u prethodnici, Otoci su idealna područja za razvitak pilot projekata i stoga trebaju postati pametne i uspješne zajednice, jedan je od zaključaka diskusije, ujedno i podloga i svrha potpisane inicijative „Pametni otoci“. Gordana Gržetić

čniji, priloge smo nastojali popratiti što većim brojem fotografija. Proljeće je simbolički gledano početak nečeg novog, nadamo se i vjerujemo pozitivnijeg i boljeg. I naš najveći kršćanski blagdan Uskrs nosi sa sobom tu poruku i ulijeva nadu da iza svakog kraja dolazi novi početak. U toj nadi i u blagdanskom ozračju, svima vama, dragi čitatelji, u ime Uredništva lista „Fanot“, te u svoje osobno ime želim sretan Uskrs i ugodne uskrsne blagdane ! Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM: list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Zoran Kirinčić, Zdenko Kirinčić, Gordana Gržetić, Ivančica Dunato, Mladen Radoslović, Tatjana Radivoj, Marina Pavačić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 17. srpnja 2016. na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT” Fotografija na naslovnici: Luka Tabako


Aktualno Druženje za stipendiste Općine Dobrinj

OPĆINA DOBRINJ I DALJE POKAZUJE USMJERENOST NAGRAĐIVANJU IZVRSNOSTI Po dobrom običaju i sad već pravoj maloj tradiciji, dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina dane zimskih školskih praznika iskoritio je za organizaciju još jednog druženja sa svojim, u zadovoljavanju svojih učeničkih odnosno studentskih obveza najuspješnijim mladim sugrađanima - srednjoškolcima i studentima koji su tijekom nedavno u djelo provedena natječaja zadovoljili propisane uvjete i postali stipendistima Općine Dobrinj u nastavnoj odnosno akademskoj godini 2016/2017. U sali dobrinjskog Doma održana je skromna, prigodna svečanost u sklopu koje je čelnik izvršne vlasti te krčke lokalne samouprave novopečenim stipendistima i stipendisticama osobno uručio ugovore, slijedom kojih će najuspješniji srednjoškolci i studenti, jednako kao i oni koji su spomenuto pravo ostvarili pohađanjem obrazovnih smjerova za tzv. deficitarna zanimanja, sve do idućeg ljeta primati

MT

novčane potpore iz općinskog proračuna. Među točno šezdeset novih stipendista i ove je godine i određeni broj onih koji su pravo na mjesečnu financijsku potporu Općine Dobrinj ostvarili i slijedom socijalnih kriterija čime je, naglasio je obraćajući se okupljenim Komadina, spomenuta krčka lokalna samouprava još jednom pokazala i dokazala svoju usmjerenost nagrađivanju izvrsnosti ali jednako tako i spremnost na skrb o onim potrebitima. Pravo na učeničku stipendiju tako je na koncu ostvarilo 16 srednjo-

školaca, odnosno Dominik i Monika Nonveiller, Marija Radosav, ElmaSinanović, Filip Rogina, LorenzoŠamanić, Dario Duda, Klara Justinić, Marin Petrović, Patricia Kramar, Rea Jelenović, Antonio Kontić, Antonio Jerčenović, Matija Jurić, Lara Buneta i Elvedin Džinić. U red 34 studenta stipendista ušli su pak Monika Mikelić, Petra Oplanić, Nikolina Kosanović, Mira i Anita Crnčić, Antonela Čorapović, Paolo Turčić, Martina Car, Matea i Dajana Justinić, Anita Gržetić, Nikolina Fugošić, Karlo Braut, Mirna i Bruna Matičić, Damjan Šamanić, Stjepan Barbalić, Katja Radosav, Arijana Potrić, Timea Boroš, Nina Lenić, Ana Živković, Sanjin Br usić, Dino Ivelja, Andrea Kirinčić, Anika Žegarac, Luka Justinić, Domagoj Grdinić, Danijel i Renato Variola, Ivan i Iva Kovačević, Ivan Kirinčić te Patrik Pokorni. MR

MT

U IZRADI JE NOVI ZAKON O OTOCIMA Nedavno je pokrenuta izrada prijedloga novog Zakona o otocima. Za potrebe izrade navedenog prijedloga zakona Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije osnovalo je radnu skupinu. U rad radne skupine uključeni su predstavnici tijela

državne uprave, znanstvene i stručne zajednice te predstavnici obalno otočnih županija i otočnih jedinica lokalne samouprave. Članovi radne skupine između ostalog su i općinski načelnik Neven Komadina ispred Udruge općina Republike Hrvatske uz

dvojicu svojih kolega iz općina Šolta i Preko te njegov zamjenik Zdenko Kirinčić ispred Udruge LAG-ova RH. Veseli činjenica da su između 30ak članova radne skupine dvojica članova iz općine Dobrinj. MR

3


Aktualno Kapitalni projekti – jednoglasno usvojen proračun za daljnji razvoj Dobrinjštine

ZA ŠIRENJE SUSTAVA JAVNE RASVJETE - 600 TISUĆA KUNA Govoreći o programskom odnosno proračunskom planu za 2017. godinu dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina nije propustio naglasiti da je taj za funkcioniranje svake lokalne jedinice ključan dokument i ove godine ondje usvojen jednoglasno. - Drago mi je što smo i ovog puta postigli suglasje među vijećnicima koje, i na simboličan način, dokazuje našu složnost, razumijevanje i međusobno uvažavanje u promišljanju svega što ovoj zajednici treba donijeti razvoj i boljitak, riječi su kojima nam je prigodno prezentiranje svega što žitelje Dobrinjštine, kad je općinska uprava u pitanju, očekuje u netom započeloj godini. Proračun Općine Dobrinj u ovoj je godini postavljen na 23,3 milijuna kuna, neznatno veći iznos od lanjskog kojeg ipak moramo uzeti s blagom rezervom obzirom da su u tu "računicu" uvrštena sredstva iz drugih izvora a koja se nadamo uprihoditi s nakanom ostvarenja većih i zahtjevnijih programa kao što su rekonstrukcija javne rasvjete odnosno zamjene sadašnjih, zastarjelih i rastrošnih rasvjetnih tijela štedljivijom LED rasvjetom, a za što se nadamo sufinanciranju od Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Isto nadanje vrijedi i za neke druge zajedničke infrastrukturne projekte svih krčkih jedinica lokalne samouprave. Sve takve projekte, moram napomenuti, općine su dužne uvrstiti u svoje proračune da bi se uopće mogle kandidirati za dobivanje potpora iz vanjskih izvora pa smo stoga i mi učinili isto, nastavlja Komadina dodajući da je jedna od "kočnica" u ostvarivanju takvih "izvanproračunskih pomoći" nepovoljan način izračunavanja indeksa razvijenosti slijedom kojeg ta krčka lokalna jedinica spada u red najrazvijenijih hrvatskih općina, pa stoga i teže ostvaruje pomoći iz državnih odnosno EU izvora. Kako bilo, mi smo spremni za mnoštvo takvih projekata za koje imamo osigurana sredstva vlastitog učešća zbog čega smo ipak optimistični i uvjereni da će se bar dio

4

MT LT

I ove godine osigurana sredstva za kompletno financiranje udžbenika Komadina je napomenuo i da su u ovogodišnjem proračunu osigurana sredstva za lani po prvi put realizirani projekt financiranja kompletnih troškova nabave udžbenika. Već danas tako mogu reći da će na istu potporu odnosno na potpuno besplatne komplete udžbenika roditelji naših školaraca moći računati i na početku iduće nastavne godine, zaključio je načelnik. Isto vrijedi i za stipendijske programe koji su, završio je naš sugovornik, kao i sve ostalo što se tiče obrazovanja i mladih dio "trajnog opredjeljenja" dobrinjske lokalne uprave. planiranih ulaganja ostvariti u ovoj godini, ustvrđuje Komadina napomenuvši i da je za rekonstrukciju i širenje sustava javne rasvjete u proračunu za 2017. godinu namijenjeno 600 tisuća kuna. U red kapitalnih investicija koje ćemo ove godine nedvojbeno pokrenuti spada i projekt dogradnje naše osnovne škole, područne jedinice OŠ "Omišalj" gdje dogradnjom više novih učionica i prostorija namijenjenih školskim službama kanimo stvoriti uvjete još kvalitetnijeg obrazovanja naše djece i mladih, naglašava općinski načelnik. Dodaje da će zahvaljujući proračunom osiguranih 250 tisuća kuna u ovoj godini biti odrađen postupak projektiranja dogradnje kao i ishođenja akata o gradnji nužnih za realizaciju tog projekta. Na naše zadovoljstvo, svjedočimo rastu

broja učenika te škole, djelom i zbog vraćanja učenika iz mjesta Gabonjin, Kras i Rasopansno iz kojih su, još donedavno djeca odlazila u neke druge otočne škole. Broj naših osnovaca ove je godine tako premašio brojku od stotinu što nas, želeći im omogućiti najviši mogući standard školovanja, "tjera" na ubrzavanje tog projekta koji će polaznicima škole omogućiti uživanje u većem komforu, ali i sadržajima koje do sad ondje nisu imali. Općinski je načelnik Neven Komadina jednako tako ustvrdio i da ne sumnja u podršku tom projektu nadležnog županijskog Upravog odjela zaduženog za školstvo spomenuvši da bi osim dograđene odnosno veće i prostranije škole (za koju bi u ovoj godini trebala biti pripremljena sva dokumentacija) žitelji Dobrinjštine u doglednoj budućnosti mogli dobiti i s njom povezanu školsku sportsku dvoranu. To je ipak druga priča i realizacija tog plana ići će nakon što u narednom periodu zatvorimo financijsku konstrukciju ali i nakon što, i prije toga, raščistimo i na Općinskom vijeću odlučimo kakva nam dvorana zapravo treba odnosno je li nam dovoljna manja dvorana dimenzija košarkaškog igrališta prilagođena samo školskim potrebama ili pak nešto veći, "trodijelni" objekt u kojem bi se, u standardnim dimenzijama, mogli igrati i drugi sportovi odnosno koja bi imala mogućnost ugošćavanja i kakvih većih kulturnih manifestacija. Komadina je napomenuo i da je osim osiguranja novca nužnog za projektiranje dogradnje osnovnoškolske zgrade kao i inicijalnih sredstava za planiranje njenog kompletiranja sportskom dvoranom proračun za 2017. godinu snažno obojen i stavkama kojima se nastavljaju mnogi drugi programi vezani uz školstvo i obrazovanje, a koji u konačnici čine čak 9 posto ukupnog proračuna. Jednako tako, ni ove godine u tom dokumentu nisu izostali i mnogi već započeti komunalni odnosno infrastrukturni projekti. Najveći


Aktualno komunalni projekt koji će zasigurno obilježiti ovu godinu nastavak je ulaganja u gradnju sustava zbrinjavanja i pročišćavanja otpadnih voda a koji bi se, sukladno planovima komunalnog društva Ponikve odnosno tempa dobivanja nemalih potpora iz EU i državnih izvora, trebao nastaviti najesen. U sklopu tog projekta očekujemo realizaciju gotovo 60 milijuna kuna "teškog" plana gradnje mjesnih mreža odvodnje u naseljima Čižići, Soline, Klimno i Šilo jednako kao i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda lociranog u uvali Lupeška. To je projekt koji će se

ostvarivati tijekom tri kalendarske godine i koji će, treba podsjetiti, u 70-postotnom udjelu biti financiran EU novcem, u 21-postotnom udjelu državnim novcem te s učešćem lokalnog proračuna u udjelu od samo 9 posto, objašnjava nam dobrinsjki načelnik ističući da će svoj dio u tom za razvoj Dobrinjštine i njenog turizma prevažnom projektu općinski proračun "podnijeti" bez ikakvih problema i prevelikih naprezanja. Socijalni je program pak u ovogodišnjem proračuna zastupljen s 460 tisuća kuna od kojih najveći dio "otpada" na već dokazani Program

pomoći u kući za starije osobe, nastavlja naš sugovornik napominjući da ni ove godine u najvažnijem financijsko-operativnom dokumentu lokalne uprave nije izostao niti niz zahvata "naručenih" od predstavnika vijeća mjesnih odbora. MR

Uskoro rekonstrukcija i proširenje Etno zbirke u Dobrinju Do iduće turističke sezone, u suradnji s mjesnim odborom, odradit ćemo sve što je nužno za uređenje i uspostavu još jedne, treće po redu plaže za kućne ljubimce na našem području, ovog puta u naselju Klimno. A za turiste jednako kao i za sve naše žitelje kojima je na srcu očuvanje i prezentacija kulturne baštine bitan je i podatak da ćemo u ovoj godini pokrenuti izradu projektne dokumentacije rekonstrukcije i proširenja Etnografske zbirke otoka Krka odnosno našeg muzeja koju, u suradnji s županijskim Odjelom za kulturu, sport i tehničku kulturu, u skorijoj budućnosti kanimo proširiti i na susjednu zgradu koju je Općina s tom nakanom kupila pred desetak godina.

MT

SMANJENE CIJENE USLUGE CRPLJENJA I ODVOZA OTPADNIH VODA IZ SEPTIČKIH I SABIRNIH JAMA Temeljem prijedloga Nevena Komadine, člana skupštine Ponikve voda d.o.o. uz podršku ostalih načelnika i gradonačelnika grada Krka donesena je odluka o smanjenju cijena za navedenu uslugu. Cijena jednog pražnjenja koja ovisi o zapremnini cisterne specijalnog vozila po novome iznosi: 3 - zapremnina vozila 6 m - 480,00 kn po jednom pražnjenju 3 - zapremnina vozila 8 m - 640,00 kn po jednom pražnjenju Na navedene cijene Općina Dobrinj će za sve svoje stanovnike i fizičke i pravne osobe koje obavljaju privredne djelatnosti na našem području sufinancirati navedenu 3 uslugu sa 12 kn/m . Temeljem navedenog cijena jednog praž-

njenja iznositi će: 3 - zapremnina vozila 6 m - 408,00 kn po jednom pražnjenju 3 - zapremnina vozila 8 m - 544,00 kn po jednom pražnjenju U slučaju kada se usluga obavlja radnim danom izvan radnog vremena, subotom, nedjeljom i blagdanom cijene se uvećavaju za 30%. Na navedene cijene obračunava se PDV u iznosu od 13%. Subvencija će se uplaćivati na račun Ponikve voda d.o.o. temeljem mjesečnih obračuna. Napominjemo da na području naše općine koncesiju za navedenu uslugu ima samo Ponikve voda d.o.o. te je zabranjeno koristiti usluge drugih pravnih i fizičkih osoba. Zaključno možemo reći da

je cijena pražnjenja septičkih jama u odnosu na prošlu godinu umanjena za 24,4%. Apeliramo na sve stanovnike da s obzirom na bitno umanjenu cijenu koriste usluge ovlaštenog koncesionara u cilju zaštite okoliša. Ovo smanjenje i sufinanciranje cijene je doprinos općine Dobrinj u rasterećenju rashoda kućnih budžeta i konkretna pomoć svim gospodarstvenicima na našem području. Konačno rješenje problema zbrinjavanja otpadnih voda, naročito u priobalnim naseljima biti će izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda. Početak ovih radova očekujemo na jesen ove godine. MR

5


Aktualno Ulog u budućnost- zaokruženo temeljito preuređenje područnog vrtića polje

MODERAN VRTIĆ PO MJERI DOBRINJŠTINE I NJENIH MALIŠANA Sva ulaganja u naše najmlađe na tragu su dugogodišnje politike Općine Dobrinj koja nemalim proračunskim izdvajanjima nastoji, a uvjeren sam i uspijeva, pratiti njihove potrebe, ističe Komadina. Tako već neko vrijeme gotovo desetinu ukupnog općinskog proračuna usmjeravamo za odgoj i obrazovanje, a na tragu toga su i ova najaktualnija ulaganja u zgradu i sadržaje vrtića koji su u potpunosti briga lokalne uprave. Lokalna samouprava pokriva čak 70 posto ukupnih troškova rada vrtića dok je svega 30 posto ostavljeno na teret roditelja polaznika, ustvrdio je općinski načelnik podsjetivši nas i na to da je ove godine općinski proračun "pokrio" kompletne troškove nabavke školskih udžbenika za sve polaznike PŠ Dobrinj ali i trošak provedbe niza izvanškolskih aktivnosti. Od jeseni, najavljuje Komadina, kreće i financiranje izborne nastave informatike od prvog razreda a vjerujem da ćemo od s početkom nove nastavne godine uvesti u uporabu i e-dnevnike čime će se škola u potpunosti dovesti na razinu koju naši mladi zaslužuju, zaključio je načelnik.

nadovezuje i na dvorište župne crkve u mjesto Polje, a time i mjesnog trga, uvelike doprinijeti i unapređenju ukupnog društvenog, kulturnog a ljeti i zabavnog života žitelja tog stalnorastućeg mjesta na području Dobrinjštine.

MT

Nakon što je pred nešto više od godinu dana nemalim izdvajanjima Općine Dobrinj ostvaren značajan iskorak u kontinuiranim nastojanjima podizanja standarda predškolskog odgoja na području te krčke lokalne jedinice, i to u vidu bitno povećanog te temeljito preuređenog Područnog vrtića Polje, ovih je dana taj projekt "zaokružen" novom investicijom uređenja i opremanja njegova eksterijera. Koncem 2015. godine realizirana ulaganja kojima je omogućeno useljenje dodatnih 16-ero mališana, djevojčica i dječaka iz svih naselja Dobrinjštine u do tad ograničene prostorne resurse te ustanove sad su nadopunjena dodatnim obogaćenjem i osuvremenjenjem predškolskih sadržaja koji će, obzirom da se vrtićko dvorište funkcionalno

MT

6

Nakon što je pretprošle za poduplavanje dotadašnjih kapaciteta vrtića iz općinskog proračuna bilo izdvojeno 1,1 milijuna kuna, sad je novim značajnim općinskim ulaganjima ta investicija dovršena uređenjem partera ograđenog a time i "osiguranog" vrtićkog dvorišta ali i uređenjem odnosno opremanjem dječjeg igrališta koje tamošnji predškolci, u pratnji svojih odgajateljica i odgajatelja, sad "s guštom" svakodnevno koriste. - Kompletnom adaptacijom cjelokupne zgrade u kojoj je od sredine 70-tih godina smješten vrtić a koja se do tad samo djelomično koristila stvorili smo odlične uvjete za provedbu predškolskog odgoja odnosno boravka dviju skupina naših predškolaca koji sad borave u kompleksu u kojem je, tijekom samo tri ljetna mjeseca, tad u djelo provedena investicija kojom su u potpunosti zamijenjene sve instalacije ali i koji je klimatiziran te obogaćen potpuno novom kuhinjom, blagovaonicom i svim ostalim sadržajima namijenjenim odgajateljicama ali i servisnim potrebama ustanova ove vrste, rekao je predstavljajući nam "Projekt vrtić" općinski načelnik Neven Komadina. Proteklih smo mjeseci investiciju kojom je maksimalni kapacitet ovog vrtića podignut na 42-je djece dovršili ulaganjima u uređenje vanjskog dijela ovog kompleksa koji ujedno, naravno u vrijeme kad vrtić ne radi, služi i kao mjesna placa.


Aktualno Upravo su tako, od djelatnika GPP-a Mikić (koji su ujedno odradili i sve zahvate na uređenju same vrtićke zgrade op.a.) sad dovršeni radovi uređenja partera vrtićkog dvorišta u čijem su djelu sad postavljena nova igrala, zajedno sa tzv. anti-stres gumiranom podlogom kojom je prekriveno tlo pod njima. U taj je zahvat, ističe dobrinjksi općinski načelnik, uloženo oko 420 tisuća proračunskih kuna kojima smo, sa zadovoljstvom ustvrđuje Komadina, sad napokon dovršena dugo pripremana ulaganja u ovaj važan i svim žiteljima Dobrinjštine bitan objekt. Marina Pavačić, voditeljica vrtića Polje koji, spomenimo i to, djeluje pod okriljem matičnog Dječjeg vrtića "Katarina Frankopan" Krk naglasila je pak da pet ondje uposlenih odgajatelja danas u tom vrtiću skrbi o 35 polaznika. - Za razliku od ne tako davne prošlosti kad smo se suočavali sa značajnim brojem u vrić neupisanih mališana, sad tako imamo čak i nešto slobodnih mjesta, naglašava Pavačić ističući da to za zajednicu poput one na području Dobrinjštine i nije baš nebitna stvar, obzirom da se ondje iz godine u godinu bilježi polagan ali ipak zamjetan konstantni porast broja mališana. Djeca su s područja cijele Dobrinjštine i svi sad uistinu uživaju u uvjetima boravka i rada na kojima bi nam, sigurna sam, mogli pozavidjeti i žitelji brojnih većih, razvijenijih i bogatijih sredina, nastavlja voditeljica napominjući da se "sveukupni zamah i zalet" sad sve vidljivije ocrtava i u sve masovnijim generacijama malih polaznika tog područnog vrtića, a u budućnosti i Područne škole Dobrinj. Dogodine bi tako u prvi razred trebala krenuti vrlo brojna generacija prvašića, a istome, doznajemo od općinskog načelnika, svjedoči i podatak da je broj učenika dobrinjske škole sad konstantno drži "iznad stotke". MR

MT

Vrtić u Polju djeluje u troetažnom kompleksu smještenom uz mjesnu crkvu, a kojeg je još u 19. stoljeću lokalnoj zajednici donirao dr. Ivan Crnčić - svećenik, kanonik te ujedno i ravnatelj Hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Zgrada je sve do

1975. služila kao škola, a nakon što su je školarci napustili već su je iduće godine "okupirali" predškolci koji u njoj danas uživaju unutar više od 220 četvornih metara suvremeno uređenog i opremljenog "korisnog prostora".

MT

MT

7


Aktualno Dugoiščekivana brodska linija konačno u funkciji

PRVA ŽUPANIJSKA BRODSKA LINIJA POTVRDILA VJEKOVNE VEZE ŠILA I CRIKVENICE Prigodnom svečanošću upriličenoj u luci Šilo, točnije na mjestu koje je do početka 90-tih godina služilo kao trajektno pristanište, jučer je obilježen začetak održavanja prve županijske brodske linije, one na realizaciji Crikvenica - Šilo. Velika i od otočana, posebice žitelja Šila ali i cijele Općine Dobrinj dugo iščekivana fešta označila je završetak dugogodišnjih nastojanja vraćanja "službene" morske veze dvaju tek milju i pol udaljenih obalnih naselja - Šila i grada Crikvenice a koja je, kako je i sam dobrinjski načelnik Neven Komadina u ovoj prilici rekao, u proteklim godinama bila pomalo improvizirana te "pogonjena" financijskim potporama kojim je lokalne brodare pomagala dobrinjska općinska uprava. A da je svečanost uistinu označila okretanje novog lista u modelu pomorskog povezivanja otoka Krka s kopnom nije skrivao niti načelnikov prezimenjak, župan Zlatko Komadina koji je, po uplovljenju u šilarsku luku ustvrdio da je novouspostavljena veza zapravo i prva legalna županijska pomorska prometna linija u našoj zemlji odnosno prvi takav uspješno realizirani projekt kod kojeg su prije njegova uvođenja ispoštovani baš svi

LT

zakonski uvjeti, uključujući i oni vezani uz koncesiju. Ovom se linijom želi poboljšati pomorsko prometno povezivanje naseljenih otoka i naselja na kopnu, a u budućnosti i međusobno povezivanje otoka, dodao je župan davši naslutiti da će se uspostavljenim modelom od županije i lokalnih uprava "potpomognutog" oblika pomorskog prometovanja uskoro nastojati povezati i neke druge sredine. Brodsku liniju koja će brzim i udobnim plovilom od sad spajati Bodule i Kirce PGŽ je subvencionirala s polovicom iznosa potrebnog za pokrivanje njenih troškova na godišnjoj razini, a koji ukupno iznose 212 tisuća kuna. Ostatak novca nužnog za "zaokruženje" toga hvalevrijednog projekta, istakli su jučer dobrinjski načel-

LT

8

Prva plovidba broda "Sv. Roko" tijekom koje su putnike činili predstavnici PGŽ, pojedinih državnih tijela i Grada Crikvenice nakratko je zastala na pola puta, i to kako bi se more položio vijenac u spomen na nedavno preminulog Krunoslava Domjana - osnivača dramaljskog "Marinero Toursa" a koji, nažalost, nije doživio oživotvorenje prometnog projekta u kojem se izborio za koncesiju. nik Neven Komadina i njegov crikvenički kolega - gradonačelnik Damir Rukavina, zajednički će podmirivati Općina Dobrinj u iznosu od 63.600 kn i Grad Crikvenica u iznosu od 42.400 kn. Obzirom da će godišnji trošak novouspostavljene linije s PDVom dosizati spomenutih 212 tisuća kuna, nije teško izračunati i da je vrijednost cjelokupnog projekta unutar šest godina (na koliko je ishođena koncesija) nešto manja od 1,28 milijuna kuna. Linija koju će od sad kroz cijelu godinu održavati dramaljska tvrtka "Marinero Tours", a koja se za obavljanje tog posla u narednom šestogodišnjem razdoblju izborila posredstvom javnog natječaja, Crikvenicu i Šilo povezivati će u zimskom periodu najmanje tri puta dnevno, a četiri puta u "međusezonskom" djelu godine. Ljeti, kad očekivano naraste i broj zainteresiranih putnika, brzi i okretni gliser dramaljskih moreplovaca prigodno, po zaštitniku Šila nazvan "Sveti Roko", dva će susjedna "prekomorska" naselja povezivati najmanje deset puta dnevno te uz veliku vjerojatnost neprekidnog "zvrndanja" preko kanala. Doznali smo i da će cijena povratne putničke karte iznositi 38 kuna, odnosno 19 kuna za putnike sa stalnim prebivalištem na otoku. Nije na odmet spome-


Aktualno A da je povijesti morskog prometovanja između Šila i Crikvenice i duga, i sadržajna, u kraćem je podsjećanju na njegovu prošlost ukazao dobrinjski načelnik. - Osim činjenice da je Šilo, kao najmlađe naselje naše općine zapravo i osnovano od žitelja Crikvenice i Selaca o čemu i danas svjedoče najčešća prezimena naših Šilara, o značaju ovakvog vida veza između dvaju susjednih mjesta govori i nuti i da će žuti gliser Marinero Toursa s jedne obale na drugu potpuno besplatno prevoziti bodulske učenike ali i umirovljenike koji su, najčešće zbog potrebe odaska u crikveničke zdravstvene ustanove, i do sad bili najčešći putnici na liniji koju su Dobrinjci do sad sami održavali. Putnici će na putovanju u trajanju od svega pet minuta udobno i sigurno ploviti našim novim, suvremenim gumenjakom s plastičnim dnom, plovilom kakvim se u može prometovati u svim vremenskim uvjetima i kakvim se, upravo zbog njegovih izuzetnih maritimnih karakteristika, danas služi i pomorska policija kao i službe zadužene za traganje i spašavanje na moru, prenio nam je Robert Domjan, vlasnik dramaljske tvrtke ne propustivši napomenuti i da se u slučaju potrebe, putnički prostor plovila u kojem se udobno smješta 12 putnika (i kojem putna brzina doseže 22 čvora) može zaštiti pomičnim stranicama. Ipak, u želji da budućim putnicima na ovoj liniji osiguramo još veći komfor, već se spremamo našu flotu ojačati drugim, ponešto zatvorenijim plovilom u koje će se moći ukrcati i ponešto tereta, otkrio nam je Domjan iz čijih se riječi može zaključiti da Boduli uskoro tako više neće imati ispriku za dolazak u posjet svojim crikveničkim prijateljima praznih ruku, odnosno kojeg bocuna vina, kašetice škampa ili kojeg kilograma krčke janjetine! MR

podatak da je upravo ondje, a s ciljem povezivanja ovog otoka s susjednim nam gradom, još davne 1905. osnovano "Parobrodarsko društvo otoka Krka" d.d. te u promet stavljen i njegov prvi parobrod nazvan "Dinko Vitezić". Na dionici Šilo-Crikvenica davne 1959. godine uspostavljena je i prva trajektna linija na hrvatskom djelu Jadrana, ona koju najprije "nosio" trajekt Kvarnerske plovid-

be "Bodulka" a potom, od 1963. godine, i trajekti u floti Jadrolinije, rekao je Neven Komadina primijetivši i da je od njena, od otočana zapravo nikad prežaljenog ukidanja (do kojeg je došlo 1991. godine) pomorska veza Šila s najbližim mu kopnenim gradom zapravo bila ostavljena na milost i nemilost financijskog potencijala lokalnog proračuna.

LT

LT

Luka Tabako

9


Aktualno Općina Dobrinj potpisala sporazum s Poduzetničkim centrom "Vinodol"

SPORAZUM O POSLOVNOJ SURADNJI DONOSI VIŠESTRUKU I VIŠEGODIŠNJU KORIST U nastojanju pomaganja i poticanja poduzetništva, Općina Dobrinj sklopila je s Poduzetničkim centrom "Vinodol" iz Novog Vinodolskog sporazum o poslovnoj suradnji. Spomenuti čin, objasnio nam je dobrinjski načelnik Neven Komadina, od općinskih je struktura ocjenjena višestruko korisnom i u dugoročnom smislu potrebnom inicijativom, tim više što na Krku zapravo i nema institucija kojima bi se lokalna uprava mogla obratiti u smislu korištenja pomoći odnosno "asistiranju" razvojnim potrebama poduzetnika sa svog područja. - Obzirom da Poduzetnički centar "Vinodol" uspješno već cijelo jedno desetljeće provodi upravo takve projekte i programe te da smo s njihovim kvalitetama upoznati preko lokalnih poduzetnika koji su imali priliku surađivati s ustanovom čiji su osnivači nama susjedne, "prekomorske" lokalne jedinice - Gradovi Novi Vinodolski i Crikvenica te Općina Vinodolska, suglasjem nositelja izvršne i predstavničke vlasti sa zadovoljstvom smo se odlučili priključiti nastojanjima od kojih, napominje Komadina, puno očekujemo. Općinski načelnik Dobrinja prenio nam je i da je već u ovoj, "inicijalnoj" godini pokretanja suradnje otočana s Centrom u dobrinjskom općinskom proračunu osigurano 50 tisuća kuna namijenjenih sufinanciranju rada te in-

stitucije, te još toliko za programe subvencioniranja kamata po poduzetničkim kreditima koje će poduzetnici s područja Općine Dobrinj, u sklopu aktivnosti konzultativnih usluga koje će im od sad biti na raspolaganju posredstvom PC Vinodol, u narednim mjesecima sklapati s poslovnim bankama. U svakom slučaju, ovo je tek početak naše suradnje i ako se pokaže potreba, Općina je spremna u budućnosti ući i u suvlasničku strukturu PC-a Vinodol, zajedno s trima već spomenutim lokalnim jedinicama s kojima bismo vrlo rado još tiješnje surađivali na poticanju poduzetništva, zaključio je Komadina napomenuvši da ne vidi zapreka da se, s istim ciljevima i nakanama, ovakvim nastojanjima u budućnosti ne priključe i druge zainteresirane otočne lokalne jedinice. Potpisivanjem Sporazuma koji su u formalnom smislu "zaokružili" dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina i Ivica Jerčinović, direktor PC Vinodol stvoren je okvir podrške i stručne potpore vinodolskih "operativaca" poduzetničkim projektima žitelja Dobrinjštine čiji su poduzetnici, priznao je to i sam načelnik, u proteklim godinama nerijetko kucali na vrata lokalne uprave. A mi im, zbog svojih kadrovskih ali i formalno-pravnih ograničenja, ni uz najbolju volju

MT

10

najčešće nismo niti mogli pomoći u nastojanjima iznalaženja najbržeg i najučinkovitijeg puta ostvarenja njihovih razvojnih potreba. Držimo da smo formaliziranjem suradnje s PC-om Vinodol našli pravo rješenje za sve takve potrebe naših poduzetnika kojima ćemo, od sad, omogućiti da na jednom mjestu nađu odgovore na sva svoja pitanja, bez obzira radi li se o načinima rješavanja problema birokratskih zapreka na koje nailaze, mogućnostima kreditnog financiranja njihovih projekata ili pak njihovom konzultativnom vođenju u ostvarenjima poduzetničkih zamisli, od njihova idejnog začetka pa do njihove realizacije, zaključio je Komadina. Načelnik nije skrivao zadovoljstvo kooperativnošću "druge strane" ali i spremnošću partnera da svojim znanjem i iskustvom ubuduće pomažu poduzetnike s područja Općine Dobrinj, ali i samu lokalnu samoupravu kojoj će pomoć takve vrste, također, i više o dobro doći u brojnim vlastitim razvojnim programima i projektima. I direktor Ivica Jerčinović, kojem su prigodom sklapanja sporazuma o suradnji s Općinom Dobrinj društvo radile i njegova zamjenica Margareta Gojić te viša stručna suradnica Ivona Blažević, napomenuo je da je formaliziranje suradnje s dobrinjskim općinarima najbolji dokaz da nastojanja pomaganja poduzetničkih projekta kao i zapošljavanja ne smiju biti ograničavana granicama lokalnih jedinica. - PC Vinodol trenutno "pokriva" područje s tek nešto manje od 1.400 gospodarskih subjekata a naš princip rada temelji se na aktivnostima koje poduzetnicima omogućavaju da uz što manje troškove i na jednom mjestu pronađu sve informacije koje su im potrebne, bilo za početak ili pak razvoj poslovanja, a


Aktualno sve u cilju gospodarskog razvijanja malog i srednjeg poduzetništva. A to se, nastavlja Jerčinović, u okvirima aktivnosti Centra koji je kroz pomoć brojnim otočnim poduzetnicima i do sad bio prisutan na Krku, postiže oblikovanjem njihovih razvojnih inicijativa, mjera, projekata i usluga. - Centar će biti na raspolaganju poduzetnicima iz sektora poljoprivrede, proizvodnje, turizma, obrtništva ali i svih drugih djelatnosti a naši će stručni djelatnici, zahvaljujući sporazumu koji smo upravo sklopili s Općinom Dobrinj, od sad pružati informacije ali sve ostale oblike podrške razvoju poslovnih subjekata s ovog područja, kako u vidu njihove edukacije tako i apliciranja na različite natječaje te provedbi projekata. Zadaća centra, ustvrdio je Jerčinović, jest da svojom djelatnošću potiče i promiče gospodarski razvoj malog i srednjeg poduzetništva na lokalnoj razini te da kao institucija djeluje i na širenju poduzetničke kulture odnosno podizanju poduzetničke svijesti, ali i da prije i iznad svega bude na usluzi poduzetnicima.

PC Vinodol, u desetak godina svog djelovanja, sudjelovao je u izradi više od stotinu programa kreditiranja poduzetničkih projekata posredstvom kojih je, prenijeli su nam njegovi predstavnici, odobreno više od 40 milijuna kuna kredita. Sudjelovali smo u programima Poduzetnički impuls ali i izradi akcijskih planova razvoja turizma, osnutku LAG-a Vinodol i njegove razvojne strategije te pripremi i provedbi IPARD mjera slijedom kojih je odobreno više od 900 tisuća kuna bespovratnih sredstava, ali jednako tako i u pripremama odnosno prijavi infrastrukturnih projekata (među ostalim i onom "Vodifikacija naselja ManestriKlanfari-Dramalj") slijedom kojeg je KTD-u Vodovod Žrnovnica odobreno 8,4 milijuna bespovratnih kuna, nabrojao nam je čelnik Poduzetničkog centra. On i njegove suradnice naglasili su da će poduzetnicima s područja Dobrinjštine od sad na raspolaganju biti njihov ne mali "know how" na planu izrade investicijskih studija i poslovnih planova jednako kao i u smislu konzultantskog savjetovanja

Netom potpisanim Sporazumom, zaključio je dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina, širom su otvorena vrata organiziranog djelovanja vinodolskih znalaca koji će, u svojim nastojanjima asistiranja bodulskom poduzetništvu, u suradnji s lokalnom upravom sad tražiti najoptimalniji način budućeg djelovanja na području Dobrinjštine. Svi koji imaju potrebe za korištenjem takvih usluga, zaključili su i Komadina i Jerčinović, sad se bez ustezanja mogu za pomoć obratiti bilo lokalnoj upravi ili pak direktno predstavnicima PC Vinodol koji će, spomenimo i to, sukladno potrebama u suradnji s dobrinjskim općinarima u narednim mjesecima iznaći najoptimalmniji način njihova operativna prisustva "na terenu", bilo kroz određivanje uredovnih odnosno dana dežurstva na tom području ili pak određivanje drugih modela njihova povezivanja s tamošnjim poduzetnicima i obrtnicima.. MR

Naš kraj - naši judi Udruga veterana Domovinskog rata otoka Krka – Podružnica Dobrinj

NASTAVLJENA TRADICIJA ČIŠĆENJA I UREĐENJA ŠUMSKIH PUTEVA Braniteljski veterani, okupljeni u dobrinjskoj podružnici Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka, i ove su godine održali akciju čišćenja i uređenja šumskih puteva. U nastojanju da se takve aktivnosti

ravnomjerno raspodijele na području cijele općine Dobrinj, ove se godine čistilo šumski put na potezu između Tribulja i Sužana, a posječena drva darovana su jednom potrebitom članu udruge. Ovak-

NG

vim aktivnostima, na dobrobit šire društvene zajednice, postiže se i bolje povezivanje veteranske populacije, koja u dobrinjskoj Podružnici broji stotinjak članova. Čiste se putevi do maslinika i drmuna, ali i pješačke i biciklističke staze, pa ovu akciju već godinama financijski podupire i domicilna turistička zajednica. Nakon obavljenog posla za sve je sudionike pripremljen roštilj, a odigrana je i boćarska utakmica na tribuljanskom jogu. Podsjećamo članstvo da se petkom u prostorijama udruge u Dobrinju igra trešeta i briškula, a tijekom svibnja trebao bi se održati i interni boćarski turnir na Ogrenom. Nedeljko Gržetić, predsjednik UVDR Dobrinj

11


Aktualno

USPOREDBA REZULTATA PODUZETNIKA SA SJEDIŠTEM U GRADOVIMA I OPĆINAMA S NAJVEĆIM INDEKSOM RAZVIJENOSTI Prema indeksu razvijenosti koji je uveden radi što objektivnijeg mjerenje stupnja razvijenosti svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, u petoj skupini teritorijalnih jedinica tj. onih koje imaju vrijednost indeksa razvijenosti veći

od 125 %, 26 je gradova i općina, od čega je deset gradova i 16 općina. Riječ je o teritorijalnim jedinicama s područja sedam županija s tim da su najzastupljenije Istarska (10 gradova i općina) i Primorsko-goranska županija (devet gradova i općina). Preostale teritorijal-

ne jedinice su Grad Zagreb te šest gradova i općina sa područja Splitsko-dalmatinske (dvije općine), Zadarske (dvije općine), Dubrovačko-neretvanske (jedan grad) i Ličko-senjske županije (jedan grad). FINA

Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti - vrijednosti osnovnih pokazatelja za gradove i općine u V. skupini

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije *Dohodak po stanovniku izračunava se kao omjer ukupnog iznosa dohotka kojega su tijekom jednoga poreznog razdoblja (kalendarska godina) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s

prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za koju se vrši izračun, i broja stanovnika koji žive na području te jedinice. **Proračunski prihodi jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku.

***Promjena ukupnog broja stanovnika nekog područja u određenom vremenu rezultat je međudjelovanja prirodnih procesa (rađanja i umiranja stanovništva) i društvenih zbivanja (iseljavanja i useljavanja stanovništva.

Iz navedene tablice razvidno je kako je Općina Dobrinj deseta jedinica lokalne samouprave u RH temeljem izračuna indeksa razvijenosti za JLS i gospodarskih aktivnosti. S jedne strane vesele me svi oni u obzir uzeti pokazatelji koji govore o izrazito niskoj stopi nezaposlenosti ili pak o visokom udjelu visoko obrazovanog stanovništva, koji nam nedvojbeno govore o tome da se ovdje uistinu relativno dobro živi. To je plod naših višegodišnjih, kako javnih tako i privatnih, odnosno gospodarskih ulaganja u

razvoj, infrastrukturu i privredu. S druge pak strane teško da se možemo složiti s ocjenom da se u istu ravan može staviti život u Zagrebu ili u Dobrinju odnosno kojem drugom naselju ove općine, posebno kad uzmete u obzir lošu prometnu povezanost, nedostupnost javnih usluga pa zato općina iz svog proračuna izdvaja značajna sredstva za sufinanciranje prijevoza učenika odnosno za najrazličitije oblike socijalne i zdravstvene skrbi za naše najstarije stanovnike, ali i niz drugih projekata i programa

kojima želimo pružiti našim žiteljima donekle normalan standard u svakodnevnom životu. Bitno je napomenuti da ovakvi podaci stavljaju u vrlo lošu poziciju sve lokalne samouprave sa područja otoka Krka u natječajima za dobivanje sredstava iz EU fondova i državnog proračuna. Nadam se da će novi Zakon o otocima donesti pravedniji model utvrđivanja indeksa razvijenosti lokalnih samouprava na otocima uvažavajući niz specifičnosti i kriterija.

12

Neven Komadina


Naš kraj - naši judi Aktivnosti KD "Ive Jelenović"

BOŽIĆNI HUMANITARNI KONCERT U DOBRINJU Nastavlja se s hvalevrijedna tradicija održavanja humanitarnih božićno-novogodišnjih koncerata. Tako je 26. prosinca 2016. na blagdan sv. Stjepana Prvomučenika u prepunoj dvorani osnovne škole u Dobrinju održan peti humanitarni, a inače već šesnaesti božićni koncert u organizaciji Kulturnog društva „Ive Jelenović“ a uz potporu Općine Dobrinj. Pred prepunim gledalištem izmjenjivali su se zvuci domaćih i stranih božićnih napjeva, ali i domaćeg kanta, zvuka sopela i suvremene elektronske glazbe. U publici su bili načelnik Općine Dobrinj i predsjednik Općinskog vijeća Neven Komadina i Zoran Kirinčić, mnogi vijećnici, predsjednici Mjesnih odbora i župnici s područja općine Dobrinj, te brojni domaći žitelji kao i roditelji dječaka za koje se skupljala pomoć. Prisutne su pozdravili i poželjeli sretne blagdane načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina i predsjednik K D "Ive Jelenović" Ranko Pavačić. Nastupili su pjevački zborovi "Zvon" Dobrinj i DVD iz Opatije oba pod ravnanjem maestra Damira Smerdela, mlada folklorna grupa, sopci Matija Turčić i Mateo Kirinčić te hip-hop plesačke skupine svi iz KD "Ive Jelenović". Kao poseban glazbeni gost nastupio je mladi šibenski glazbenik Marko Škugor uz klavirsku pratnju maestra Jurice Karuze. U prigodi osamdesetog rođendana i višegodišnje aktivnosti i promocije K D "Ive Jelenović" uručena su priznanja – Plaketa počasnog člana Ivanu Pavačiću – Jecalićevu i Roku Kikoviću. Ove godine je na koncertu prikupljana pomoć za naše male bolesne sumještane Gabriela Mancea iz Šila i Tea Jelenovića iz Klimna. Posjetitelji su i ove godine pokazali dobrotu, kako kaže i ime mjes-

MT

ta/općine iz koje dolaze te nisu bili škrte ruke da bi se pomoglo ovoj dvojici bolesnih dječaka. Neka Bog da da ne bude potrebitih, no već pri sljedećoj prilici nastavit ćemo sa sličnom aktivnošću za ove dječake ili neke druge osobe u potrebi. FOLKLORNA SEKCIJA NA SNIMANJU EMISIJE "LIJEPOM NAŠOM" U ovoj je godini, točnije 25. Siječnja, održano snimanje emisije Lijepom našom u sportskoj dvorani Osnovne škole u Malinskoj. Kako su ovo snimanje sufinancirale sve krčke jedinice lokalne samoupraveopćine, tako su iz svake općine nastupila folklorna društva i poneki solisti.

Slijedom toga Općinu Dobrinj uz Iva Željka Tabaka, kanture Branka i Željka Brnića i Karnevalsku udrugu "Kataroška" dostojno je predstavila i starija folklorna grupa KD "Ive Jelenović" naše toncurice i toncuri uz pratnju Vedrana Petrovića i Marka Župana na sopelama izveli su Dobrinsko kolo tj. kako to možemo nazvati završni stavak iz dobrinjskoga Tonca na placi. No namanje važno moramo istaknuti da je kao podloga raznim rubrikama u emisiji poput (Etno, Gastro, Tradicija...) puštana glazba (note izvedene na sopelama) s nedavno izdanoga CD - Da se ne zatore istoimenoga kulturnoga društva. Ranko Pavačić

13


Naš kraj - naši judi Filip Hudoletnjak iz Šila svoj san živi u irskom gradu Corku

ZA SVE JE POTREBNO VRIJEME I ODRICANJE, ALI KAD OSJETIŠ DA ŽIVIŠ SVOJ SAN, TO ONDA NEMA CIJENU „Od kolijevke pa do groba....“ – s nastavkom dobro nam znane rečenice, složit će se i sadašnji i bivši đaci. Uistinu je naljepše đačko doba! Bezbrižnost i čar tog neizostavnog razdoblja svačijeg života uglavnom bivaju otkriveni kad nas vihori povedu iz te bezbrižnosti i dovedu do nekih novih, ozbiljnijih životnih postaja. Sa sjetom tada gledamo unatrag, uz smiješak se prisjećamo i onih manje vedrih poglavlja i predmeta iz školskih dana, koji su nam prouzročili besane noći i dane pune strepnje. -Kad se samo sjetim engleske gramatike i engleskih glagola! Koliko muke su mi dali, a eto, danas su mi svakodnevica i sasvim normalnom baratam tim mojim nekadašnjim „neprijateljima“. Život je stvarno čudan i nepredvidiv! Ove su riječi dio sjećanja jednog mladića u ranim dvadesetim godinama, bolje rečeno, na početku dvadesetih. Pitoreskno turističko mjesto Šilo zamijenio je „gradom buntovnika“, kako su odavno prozvali Cork, drugi po veličini grad u Republici Irskoj. Filip Hudoletnjak jedan je od onih pojedinaca koji su poželjeli neke od svojih snova pretočiti u stvarnost. U Corku živi svoj san a egzistenciju osigurava radeći kao kuhar za što se školovao, zanimanje, koje je, kaže, odabrao i više nego pukom slučajnošću.... No, krenimo od početka! Kolač je kriv za sve -Nije baš da sam bio odličan učenik i da su mi ocjene bile jača strana. Ali, pred kraj osnovnoškolskog obrazovanja ipak sam morao izabrati neko zanimanje. Razmišljao sam da upišem školu za automehaničara, konobara ili kuhara. A onda se dogodio jedan, ne mogu ga drugačije nazvati, nego dosadan dan. Bilo mi je dosadno doma i u toj dosadi prošlo mi je kroz glavu: Hajde da napravim kolač !

14

Moram spomenuti da nikad dotad nisam radio kolače. Zato je to bio moj prvi takav poduhvat a rezultat je bio fantastičan. Da se našalim, kolač se čak nije ni raspao. No, šalu na stranu, tada sam zapravo donio odluku o budućem zanimanju: bit ću kuhar! – počinje Filip svoju priču.

Presretan sam odlazio s posla, jedva čekao drugi dan Razgovor, koji zahvaljujući modernoj tehnologiji danas nije problem odraditi, ma gdje se i na kojoj strani svijeta nalazio sugovornik, skrećemo s riječi na djelo: -Nisam se predomislio. Upisao sam školu za kuhara u Krku a uz nastavu podrazumijeva se i obavezna praksa. Praksu a ujedno i ljetnu sezonu odrađivao sam u „Macau“ u Šilu i tu sam zapravo zavolio kuharstvo u pravom smislu riječi. Sva ta brzina, euforija, ludnica tijekom večera ili kako sad zovem, „servisa“,sve mi je to zapravo pružalo mir i zadovoljstvo. Presretan sam odlazio kući nakon smjene, jedva čekao drugi radni dan i znao sam da neću tako brzo mijenjati posao. Odluka je donijeta, karta kupljena, ali... Filip je odlučio i odluku nije mijenjao – postao je i ostao kuhar. Međutim, ubrzo je promijenio

adresu boravka u Šilu. Razlog, pitamo ga? -Ma skroz slučajno, mogu reći iznenada. Nisam imao problema s poslom a ni s egzistencijom. Godinu dana prije odlaska radio sam u Opatiji, gdje sam imao pristojnu plaću i dovoljno novca za stan, režije, benzin itd. Tako da moj odlazak nema nikakve veze s odlaskom trbuhom za kruhom ili s nekim sličnim razlozima. U Opatiji sam radio s dečkom iz Zagreba, koji je otišao u Irsku pola godine prije mene te sam mu rekao da bih i ja otišao zbog nečeg novog, zbog promjene od hrvatske stvarnosti i zbog novih avantura. I eto, za pola godine javio mi se da ima sobu i posao za mene ako još uvijek želim doći. Ma itekako sam htio! Odmah sam kupio kartu! Ali ... uvijek ali ... smije se naš sugovornik - Odluka je donijeta, karta kupljena, sad je trebalo tu moju odluku reći roditeljima. A to mi nije bilo lako.... Sine, imaš se gdje i kome vratiti... Filipovi roditelji Verica i Branko reagirali su kao i svaki drugi roditelji: -Roditelji su mi prvo bili sumnjičavi, jer pak sam se spremao poprilično daleko. Ipak, s vremenom su me podržali i rekli mi da se uvijek mogu vratiti ako išta ne bude kako sam planirao. I te njihove riječi bile su mi vjetar u leda. Znao sam što želim i kuda želim otići, a sad sam znao i da su roditelji uz mene. Bezbrižno i uzbuđeno brojao sam dane do odlaska, pun samopouzdanja se ukrcao u avion. Ali, u avionu sam počeo gutati knedle i razmišljati je li ovo dobra ideja ili ne, jesam li pametno odlučio itd. Iskreno, preznojio sam se par puta, ali s razlogom se kaže da svemu ima lijeka. I iskreno – ja sam našao lijek - nema ništa što jedan jedan „putni jameson“ ne moze riješiti. I nakon nekoliko gutljaja, opet sam bio onaj stari ...


Naš kraj - naši judi Slučajnosti koliko hoćeš ! Već drugi dan po dolasku u Cork, Filip je otišao na razgovor za posao: - Otišao sam najprije kod mog prijatelja u restoran i dobio posao. Međutim, po povratku od intervjua do mog novog doma, stao sam na još jedan razgovor. Bio je to puno bolji restoranu iz kojeg je upravo otišao kuhar. Eto opet slučajnosti! Dakle, opet sam otišao na razgovor i upoznao Sašu Vukovića, Hrvata iz Požege, koji je otišao iz Hrvatske prije šest godina i svoj zanat isprekao po londonskim restoranima, ali sad je u Irskoj, jer je jeftinija zemlja od Engleske. Saša je u tom restoranu zamjenik šefa kuhinje a šef kuhinje je Indijac, fenomenalan kuhar s preporukama. Uglavnom Saša me uveo u posao i brzo mi nesebično na hrvatskom i engleskom objasnio većinu namirnica, začina, kuhinjskih elemenata i kako stvari funkcioniraju. Uz njega sam zavolio kuhinju još više, slušao ga i učio što sam više mogao. Da budem iskren, bilo je tu i vikanja i svega, ali smo sad prijatelji. Pravi, jako dobri prijatelji. I radni i slobodni dani iskorišteni su do maksimuma Nakon godinu dana rada u tom restoranu Filip je osjetio da je vrijeme za promjenu što je dobro za mlade kuhare, jer im se znanje povećava svakim novim menijem i novim restoranom. -Došlo je vrijeme za promjenu pa sam otišao raditi u jedan talijanski restoran gdje sam nakon dva tjedna preuzeo ulogu zamjenika šefa kuhinje - nastavlja Filip svoju „irsku“ priču, opisujući jedan svoj tipični radni dan. Načinom na koji opisuje radni dan, potvrđuje da odabrano zanimanje radi s ljubavlju. Iako mu radni dan izgleda prenatrpan, slobodnog vremena se također nađe: -Slobodan dan pokušavam iskoristiti do maksimuma, pa i kad ne radim, ustajem ranije, odem do grada, prođem par dućana s kuharskom opremom ako ima štogod novo zanimljivo, pa me se može

naći tamo kako prekopavam knjige i gledam noževe. Slobodno vrijeme rado provodim i u pubu s prijateljima a nerijetko smo u prirodi, u parku i uživamo u zelenilu. I moram još nešto reći: u Corku je razlika velika po pitanju odnosa radnika i nadređenih. Velika razlika u usporedbi s odnosom u mojoj domovini. U Irskoj te gazda dozivljava kao prijatelja, nema onog odnosa "ti si radnik, ja gazda". Odnos je baš prijateljski.

U Corku život doslovno pršti na sve strane A još koje paralele i razlike između Irske i Hrvatske ? -Razlika je velika! – odmah odgovara Filip. – U Corku doslovno pršti život na sve strane jer je pomiješano toliko kultura i svi su jako jako pristojni i humani. Ima ljudi sa svih strana svijeta, društveni život je više nego aktivan i stvarno se osjeća jedan poseban duh i duša grada kad hodaš ulicom... Ipak, kao i svaka, i ova priča ima drugu stranu: -Svima koji se misle seliti želim poručiti da se dobro ispitaju i naoružaju pozitivnošcu i novcem za start. Znate, u Irskoj ne teče med i mlijeko, a ni novac ne pada s neba. Puno Hrvata se i dalje vuče po hostelima i rupama za mizernu plaću, koju mogu zaraditi i u Hrvatskoj. Sve je individiualno od osobe do osobe, nekome je super nekome baš i nije. Dakle, slijediti svoje snove svakako, ali uz dozu opreza i dobro vaganje činjenica „za“ i „protiv“ – iskren je Filip.

Osjećaj doma i svoje domovine je ipak neprocjenjiv I koliko god uživa u svom poslu, koliko god se raduje novi životnim iskustvima i poznanstvima, Filip ipak ne zaboravlja svoje ishodište: -Ma ne moram ni reći da mi fale Šilo i Krk. Ipak je osjećaj doma i svoje domovine neprocjenjiv i teško da bih mogao neki kišni grad staviti ispred Šila usred ljeta! Bude li sve po planu, ovog ljeta stižem doma na odmor i već sad se veselim roditeljima, sestri Ivani, rodbini, prijateljima ... baš se veselim! A dugoročni planovi, pitamo ga? -Pa iskreno, kroz koju godinu možda se i vidim i u jednom od restorana na Krku, bar kao izazov da se odradi ljetna sezona. Počinjem uviđati sve veći potencijal namirnica koji nam pruža Jadran. S druge strane, ono što sam već spomenuo – fali mi obitelj i s najdražim mi ljudima želim provesti čim više vremena. Jer vrijeme leti, ne smijemo to zaboraviti... Da, vrijeme leti. Prebrzo, tolikom brzinom, da mnogima umjesto sjećanja na učinjeno, ostaju promišljanja i pitanja, „što bi bilo kad bi bilo“, ili „da sam barem...“ Filip Hudoletnjak svjestan je prolaznosti vremena, kao i činjenice da je život jedan i da nema reprizu. Uživa u svakom danu, zahvalan na činjenici da su se kockice njegovih snova i težnji posložile baš kako treba. U kuharskom je zanatu našao sebe, smisao i nutarnji mir. Filip je odlučio da njegov san neće ostati samo san. Uz podršku najbližih krenuo je u realizaciju tog sna i iz mirnog Šila otisnuo se u Irsku, u „Rebel City“. Uz dozu pozitive i optimizma, iz dalekog Corka Filip svima koji ga znaju šalje kocku vedrine i virtualni zagrljaj, te poruku, koju možemo shvatiti i kao životnu lekciju: -Nađite i volite sebe! Nađite svoje želje i snove i kad ih nađete, ne puštajte ih! Za sve je potrebno vrijeme i odricanje ali kad osjetiš da živiš svoj san, sve se na kraju isplati! Razgovarala: Gordana Gržetić

15


Naš kraj - naši judi Kako je san Tončija Grabušića postao stvarnost ali i atrakcija

KUĆICA NA DRVETU – DOKAZ DA SAN MOŽE POSTATI STVARNOST Sjećate li se priče o djevojčici čudnog imena, čudnog izgleda i još čudnijih životnih navika? Njezino je ime Pipi Duga Čarapa a omiljeno su joj boravište bile krošnje starog hrasta pored njezine kuće. I mali je Nemeček iz „Junaka Pavlove ulice“ svoje boravište (i utočište!) nerijetko tražio na drvetu, baš kao i koka Crvenkoka, koja je u krošnjama hrasta izgradila kuću, u kojoj joj je društvo činila prijateljica grlica. Sve su ovo, dakako, junaci i detalji iz bajki i priča, uz koje je raslo naše djetinjstvo. Međutim, bajke i bajkoviti svijet katkada mogu iskoračiti iz zone bajkovitosti i postati dio stvarnosti, naravno, ukoliko je naša želja za stvarnošću dovoljno jača od sna u nama ... Na tom tragu, koji je od sna stigao do stvarnosti, vodimo vas upravo u jedan bajkoviti svijet, u kojem dominira kućica identična onima iz bajke, smještena u krošnjama stoljeće i više starog hrasta. A u tom je periodu stari hrast mijenjao gospodare i namjene. Pa krenimo od početka... Radosti i tuge rasle su s njim... Kad je početkom dvadesetog stoljeća Nikola Pavačić iz sela Županje došao u nekoliko kilometara udaljeni Sveti Vid, da bi s

IJ

Katom Radić započeo novi život, na zemljištu svoje supruge sagradio je kuću. Dok je gradnja trajala, Nikola bi se popeo na obližnji, neveliki hrast i promatrao nastanak svog budućeg boravišta. Kuća je sagrađena, Nikola i Kate uselili su se i proširili svoju obitelj a paralelno s njihovim životom, rastao je i hrast iza kuće. Dvadesetak godina kasnije, Nikola je iz svog bolesničkog kreveta gledao u krošnje sada povećeg hrasta. Posljednji ovozemaljski Nikolin pogled bio je upućen upravo tom hrastu. Imajući

IJ

16

u vidu koliko je Nikola volio to drvo i koliko mu je značilo, njegova je supruga „vidala rane“ na duši pogledom i dodirom upućenima hrastu. A gotovo dva desetljeća kasnije, Nikolin sin, imenjak Nikola, u vihoru ratnih strahota život je spasio upravo bijegom u krošnje tog hrasta, da bi također nekoliko desetljeća kasnije, spas i odmor od ljetne žege tražio pod krošnjama hrasta. Ispunjen dječački san U prolaznosti vremena i epoha, hrast je mijenjao i gubio svoje gospodare, baš kao i svoje uloge. A danas? Danas je ovaj vjekovni „starac“ prava pravcata atrakcija za publiku i medije. Ipak, za aktualnog vlasnika imanja, kojem hrast pripada, to je i više od atrakcije: -Ispunio sam svoj dugogodišnji, dječački san i nitko sretniji od mene. Samo to mogu reći, jer o kućici na drvetu sanjao sam od djetinjstva do zrelih godina – sa smiješkom, ali i ponosom pojašnjava Tonči Grabušić, praunuk Nikole i Kate Pavačić, te unuk njihovog sina Nikole. A da bi taj san postao stvarnost, pobrinuo se Tončijev prijatelj, poznati dizajner i arhitekt Ivan Juretić. -Zahvalan sam što su me životni putevi spojili s Ivanom. Već smo prije radili na nekoliko projekata, od kojih valja istaknuti kolekciju „Torpedo GB pisaći instrumenti“. Osim toga, Ivanovo je ime sinonim za obnovu niza značajnih objekata, među kojima prednjači Rossijeva koliba u Nacionalnom Parku Sjeverni Velebit, te planinarsko sklonište na Ždrilu – priča nam Tonči Grabušić, poznati (i priznati) glazbenik, koji je uz bok stajao brojnim poznatim izvođačima različitih glazbenih žanrova iz Hrvatske, ali i izvan nacionalnog areala.


Naš kraj - naši judi S jedne djedovine na drugu do ispunjenja sna A realizacija Tončijevog sna rezultirala stvarnošću upravo na njegovoj djedovini u Svetom Vidu, počela je u Ivanovoj stolarskoj radionici na Grobniku. S jedne djedovine na drugu (jer Ivan je od svog nonića uz ono materijalno, opipljivo, naslijedio i talent za obrađivanje drva), uz puno truda i volje, naravno i strasti, po svakakvim vremenskim (ne)uvjetima, malo pomalo nastala je kućica na hrastu, koja je ovom stoljetnom „ljepotanu“ s pravom priskrbila epitet atrakcije i mjesto u nizu medija. -Interijer kućice čini jedna prostorija s krevetom, s jedne je strane ostakljena a tu je i prigodna lampa, također „made by“ Ivan Juretić – pojašnjava presretni vlasnik ove nesvakidašnje, raritetne atrakcije. Stari hrast i neki novi klinci... A presretna je i Tončijeva supruga

Ivan Juretić

Barbara, još je sretnija kćerkica Gabi. Sretni odlaze i oni, koji kratko, duže, ciljano ili namjerno zastanu i pogledaju ovo arhitektonsko čudo, dokaz da san ipak može postati java, a da svijet bajki nije uvijek nužno rezerviran samo za taj naizgled nedodirljiv svijet. A pod

krošnjama staroga hrasta, u kućici zakriljenoj njegovim krošnjama, igra se i veseli prapraunuka Nikole i Kate Pavačić, s kojima je sve započelo ... jer stalna na tom svijetu samo mijena jest ... i baš kao što pjesma kaže, „samo je ljubav tajna dvaju svijetova...“ Gordana Gržetić

Gdje je i kako je trenutno Tom Turcich, koji pješice obilazi sve kontinente

I GOSTINJAC JE DIO PLANA NAJPOZNATIJEG TRENUTNO SVJETSKOG „HODAČA“

Prošle su dvije godine otkako je jedan mladi Amerikanac hrvatskog podrijetla krenuo u realizaciju svog dugogodišnjeg sna. Drugog dana travnja 2015. godine, Tom Turcich napustio je svoj dom u državi New Jersey i krenuo u petogodišnju avanturu obilaska svih sedam kontinenata. San o obilasku svijeta rodio se kad se ugasio život Tomove prijateljice Anne Marie. O poduhvatu i pripremama ovog hrabrog mladića, inače porijeklom iz našega kraja, iz Gostinjca,

opširno smo pisali u jednom od prijašnjih brojeva „Fanta“. Međutim, na upit brojnih čitatelja, provjerili smo gdje je i kako je trenutno najpoznatiji svjetski „hodač“. Provjerili smo i saznali – Tom više ne putuje sam, društvo u njegovim zgodama (i nezgodama!) čini mu Savannah, kujica koja uspješno odolijeva iskušenjima obilaska svijeta pješice i koja se Tomu pridružila tijekom njegovog boravka u Texasu. Doduše, tu i tamo neophodno je prijevozno sredstvo da bi se prešlo granice koje dijele gradove, pa i kontinente. A Tom Turcich upravo se priprema za jedan takav prelazak – nakon tople „Teple Merike“, Urugvaja, Argentine, Perua i Čilea, Tomova je sljedeća destinacija Antarktik. I dalje svu svoju prtljagu nosi, odnosno vozi u prigodnim kolicima,

svakodnevno vodi dnevnik a noću, dok spava u šatoru, čuva ga njegova Savannah. Bude li sve prema planu, najpoznatiji trenutno svjetski hodač za koju bi godinu mogao doći i u našu općinu. Naime, plan je i želja da posjeti Gostinjac, rodni kraj svog pradjeda. Jer, iako ne zna hrvatski, Tom Turcich zna odakle su njegovi korijeni. I zato – doviđenja u Gostinjcu, Tom! Gordana Gržetić

Foto: vlasništvo Toma Turcicha, privatni album

17


Škola Iz rada PŠ Dobrinj

RAZNE AKTIVNOSTI I SKORO SVAKODNEVNA DOGAĐANJA Mnoštvo aktivnosti i veliki uspjeh našeg Lovre Luketića Nakon zimskih školskih praznika, počelo je vrijeme natjecanja. Naši učenici sudjelovali su na školskim natjecanjima, a poseban uspjeh postigao je učenik 8.r. Lovro Luketić, osvojivši prvo mjesto na županijskoj razini natjecanja iz Njemačkog jezika. Siječanj i veljača mjeseci su obilježeni maškarama i učenici naše škole sudjelovali su na dječjoj reduti u Društvenom domu u Dobrinju. Bilo je tu vojnika, likova iz bajki i horora, rukometaša i navijačica, punkera ... Zabavili smo se i nedjeljno popodne proveli u pjesmi i plesu. Tijekom veljače imali smo mnoštvo različitih aktivnosti u školi i skoro svakodnevno različita događanja. Naši mlađi razredi obilježili su tako stoti dan škole i Valentinovo posebnim radionicama i programom. Krajem veljače obilježava se i Dan ružičastih majica kojim učenici i učitelji iskazuju pozitivan stav i podršku nenasilju. Ove godine u obilježavanju ovog važnog dana priključio nam se i Dječji dom ¨Tić¨ iz Rijeke izvođenjem radionica za učenike starijih razreda. A sad terenska nastava i izleti ! Nastavlja se suradnja i projekti koji su postali već tradicionalni. Učenici trećeg i četvrtog razreda slušali su predavanje o sigurnosti u vodi, prvašići su naučili puno toga u programu Prvi koraci u prometu, a učenici trećeg razreda educiraju se o pravilima prometa te polaganju ispita vožnje bicikala. ¨Klokan bez granica¨ je novi projekt kojem smo se priključili ove godine. Riječ je o međunarodnom matematičkom natjecanju čiji moto je ¨bez selekcije, eliminacije i finala¨ te omogućuje sudjelovanje svim učenicima bez obzira na njihov školski uspjeh. Ove godine sudjelovalo je 35 učenika naše škole od 2. do 7.r. Osim aktivnosti u samoj školi, naši učenici u pratnji učitelja i stručnih

18

MP

suradnika odlaze i na terenske nastave i posjete. Tako smo posjetili kino Cinestar u Rijeci i pogledali dječji film ¨Uzbuna na Zelenom Vrhu¨. Učenici osmog razreda obilježili su Međunarodni dan sjećanja na Holokaust sudjelovanjem na susretu s gospodinom Olegom Mandićem u Omišlju. Ponosni smo što smo uveličali svečanost otvaranja županijske pomorske linije Crikvenica – Šilo nastupom školskog zbora, recitatora i folklora.

Uz svakodnevno učenje i nastavu planiramo urediti okoliš škole, prikupiti stari papir i čepove. Dolaskom ljepšeg i ugodnijeg vremena naši učenici u pratnji učitelja odlaze i na izlete te terensku nastavu o kojima ćete moći pročitati u sljedećem broju. Sretan Uskrs žele vam učenici i djelatnici PŠ Dobrinj! Maja Polonijo voditeljica PŠ Dobrinj

MP

MP


Vrtić Iz rada Područnog vrtića Polje

KOD NAS JE UVIJEK VESELO, DINAMIČNO I ZANIMLJIVO Protekli mjeseci u našem vrtiću donijeli su nam i neke promjene, od kojih možemo istaknuti uređenje vanjskog prostora, koji će biti funkcionalniji te sigurniji za boravak djece. Došlo je također i do zamjene odgajatelja, pa su sada u skupini Sovice odgojitelji Barbara Pećarina-Justinić, Lucija Kosić te Marko Stojković. Ovogodišnja bitna zadaća na nivou ustanove je “Razvijanje partnerstva s roditeljima u funkciji praćenja psihofizičkog rasta i razvoja djeteta te osiguravanja uključenosti i dobrobiti za dijete“. U tome duhu nastojimo uključiti roditelje da aktivnije sudjeluju u radu vrtića. Kad roditelji stanu na scenu Kao što je već uobičajeno, imali smo božićno druženje sa roditeljima ali ovog puta su se oni aktivno uključili, na način da su izveli tri igrokaza, što je djecu neobično razveselilo. Druženje smo završili zajedničkim valcerom sa roditeljima. Roditelji su se uključili i putem dviju radionica. Na prvoj božićnoj radionici, izrađivali smo predmete koji su donirani na koncertu u Krku a namjenjeni za sakupljanje novčane pomoći za lječenje djeteta naše kolegice, maloga Roka, koji je bio na lječenju u inozemstvu. Druga radionica bila je na početku veljače, gdje smo tehnikom filcanja vune izrađivali: cvijeće, leptire, ptičice ... za izložbu u galeriji Decumanus u Krku pod nazivom: “Ovce runo pravo je blago, od njeg radiš što ti je drago“. Realizirana četiri projekta Ove godine smo realizirali u našem vrtiću Polje četiri projekta: -Što nam maslina daje

MP

-Priče iz davnine (u sklopu kojega još planiramo posjetiti Ivaninu kuću iz bajke u Ogulinu) -Koledve i brojalice iz škrinjice -Tradicionalna jela Dobrinjskog kraja (u tjednu otvorenih vrata vrtića te uz suradnju i podršku roditelja). Eko zadaća ustanove je ove godine pod nazivom: “Mi jedemo odgovorno„. Tom tematikom i dalje nastojimo osvijestiti djecu o važnosti zdrave prehrane koja je uz kretanje važna komponenta zravog odrastanja a nizom ciljanih aktivnosti nastojimo stvoriti navike zdravog načina života. Iz onoga što smo već naveli vidi se da radimo dosta na čuvanju tradicije i običaja pa smo i ove godine svakog tjedna imali maškare a učestvovali smo i na dječjoj reduti u Dobrinju. Posjetili smo Gradsko kazalište lutaka u Rijeci, te gledali predstavu „Snjeguljica“. U narednom periodu planiramo ugostiti putujuće kazalište. U suradnji s MUP-om i HAK-om proveli smo edukaciju predškolske

djece sa ciljem podizanja sigurnosti djece u prometu. Ove godine posjetili su nas i iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje, gdje su djeca imala priliku vidjeti psa koji se koristi za spašavanje života te su upoznati sa najvažnijim radnjama koje se trebaju poduzeti u slučaju nezgoda bilo koje vrste. I mi smo obuli različite čarapice Djeca koja kreću ove jeseni u školu osim uobičajenih aktivnosti u skupinama okupljaju se i u našoj „Maloj školi“ gdje se neometano od strane mlađe djece mogu bolje usredotočiti na neke sadržaje kao i dobiti određene smjernice za obaveze koje ih čekaju u školi. Budući da su oni polaznici dviju skupina, ovakav ih način rada upućuje na bolje upoznavanje i druženje obzirom na to da će narednih godina nastaviti školovanje kao jedna zajednica. Obilježili smo Svjetski dan osoba s Down sindromom kada su djeca obula različite čarapice te uz ciljanu aktivnost i priče dobila neke nove spoznaje. Osim ovoga što je spomenuto, bilo je još puno sadržaja i aktivnosti a budući da nam stižu Dani otvorenih vrata vrtića, kod nas će i dalje biti puno događaja, dinamično i zanimljivo. Dječji vrtić “katarina Frankopan“ Krk Podružnica Polje Voditeljica podružnice Marina Pavačić

MP

19


Naš kraj - naši judi

U POLJU PRIGODNO OBILJEŽENI ZAVRŠETAK UREĐENJA PLACE I MESOPUST Općinom Dobrinj prigodno obilježio završetak radova. Već pred Božić postavljena je na placi po prvi puta božićna jelka, koja je bila poklon Jelke Bilen a okićena je aktivnošću proširenog sastava Mjesnog odbora i mladih, na inicijativu Tanje Grbac-Saftić. Na sam Božić poslije svečane mise, placu je blagoslovio župnik Ivan Brnić, a prigodnim su se riječima nazočnima obratili predsjednik Mjesnog odbora Polje Ranko Pavačić i načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina. Nakon toga bilo je prigodno druženje uz kapljicu i domaće kolače.

Na Božić 2016. godine prigodnim druženjem i blagoslovom obilježen je završetak radova na uređenju trga pred crkvom- place u Polju. Radovi na uređenju place započeli su početkom mjeseca listopada. Kompletno je popločena placa, napravljeni su obrubi uz predviđene zelene površine, obnovljen zid koji okružuje placu, uređeni ulazi, te u suradnji s dječjim vrtićem izgrađeno još jedno dječje igralište, projekt za izvršene radove napravio je arhitekt Nenad Kocijan, radove izvela tvrtka GPP Mikić a sve financirala Općina Dobrinj. Pred Božić je sve bilo završeno, pa je Mjesni odbor Polje u suradnji s DJ

Darko Justinić

Mesopusni dan je i ove godine obilježen prigodnom povorkom kroz mjesto, obnovljeno već treću godinu za redom. I ove se godine okupilo preko osamdeset ljudi u povorci, a uz to svi skupa ugošćeni su u preko pedeset kuća/obitelji dok se povorka kretala kroz mjesto. Za zabavu su se pobrinula čak četiri harmonikaša i jedan gitarist, pa čak i jedan trubač, dakle na

20

glazbi nam se ne mogu narugati niti oni iz kastavskog ili matuljskog kraja koji su u tome ipak nešto više "doma". Sve je završilo u domu prigodnom večerom kao i nekada uz gulaš i makaruni, doduše gulaš ni bi od peteha već od divljači na čemu zahvala ide našim lokalnim lovcima iz L D "Orebica"- L.J "Fazan" Dobrinj. Svima hvala na sugestiji, na trudu

oko stvaranja maske, na svakom komadiću hrane i kapljici pića a ponajprije na dobroj volji i veselom raspoloženju i kako dugačije zaključiti nego onom starom – da bimo i kletu . A uz čestitke za Uskrs, već sada poziv svima na uređenje mjesta i lokalnih puteva - Komun 29.4. 2017. Ranko Pavačić


Naš kraj - naši judi

PROMJENA ŽUPNIKA U POLJU Nedavno je odlukom krčkog biskupa Ivice Petanjka u župi Polje obavljena promjena župnika. Višegodišnji župnik vlč. Ivan Brnić je s 31. siječnja 2017. razriješen službe župnika u Polju i umirovljen, a novim je upraviteljem župe imenovan vlč. Anton Depikolozvane koji uz to obnaša i službu ekonoma Biskupije Krk. Ovdje upućujemo zahvalu dosadašnjem župniku vlč. Brniću koji je u Polju službovao sveukupno trinaest godina, ali u tri navrata (1962.1963., 1984.-1987 i 2008.-2017.) Zahvaljujemo na svemu dobrom učinjenom za ovu župu najprije u onom nama vidljivom materijalnom stanu u zadnjem boravku ovdje, temeljito je obnovljena župna kuća i u njoj opremljena kapela za mise zimi radnim danom, napravljen novi oltar u župnoj crkvi, obnovljena krstionica, dorađeno i nadograđeno ozvučenje, obnovljen stari kip Majke Božje iz 16. st. U Šilu je napravljena nadstrešnica pred crkvom – cergan, elektrificirano zvono i nanovo obojana unu-

DJ

trašnjost crkve. Za dobro učinjeno u duhovnom smislu mi nismo dostojni suditi, to ćemo prepustiti Bogu da On prosudi što je, kako i koliko učinjeno. Popu Ivu puno zdravlja i mira u mirovini, a molitva za njega i nas župljane nikada neće biti suvišna. Našem novom župniku vlč Antonu Depikolozvane, dobrodošlica u

ovu sredinu (župu) čim više strpljenja, ustrajnosti i dobre volje, čega koliko do sada vidimo ima. Stoga možemo reći da je dobro i na dobro došao. Okuplja nas i u crkvi i izvan nje, nadamo se da će naći dovoljno vremena za obje službe koje obavlja i da ćemo dugo surađivati na obostranu korist. Ranko Pavačić

Prvi put ispraćaj Stare godine organiziran i u Klimnu

„STARO LETO“ U KLIMNU ZNAKU SUNČANJA, KUPANJA, DRUŽENJA I DOBRIH DJELA Gužva, bolje rečeno vreva u centru mjesta, napose na plaži i oko plaže, sunce i temperature koje jednostavno prizivaju kupanje – ništa neuobičajeno za tipično turističko mjesto kakvo je Klimno. Međutim, kad se brčkanje u moru pretvori u (po)duže plivanje i kad riva u Klimnu postane sunčalište posljednjeg dana godine, to onda zaslužuje pažnju. Po svojim meteorološkim značajkama, Stara godina 2016. više je asocirala na rano ljeto, nego na završetak kalendarske godine. Situacija idealna za organizaciju prvog (reći će organizatori neformalnog) ispraćaja Stare godine. Mjesni odbor Klimno, specifičan po tome da ga čine isključivo pripadnice

ljepšeg spola, uz podršku uvijek spremnih volontera/pomagača, inicirali su ovo lijepo događanje, koje će, sudeći prema odazivu, postati tradicionalno. Osim što se okupljeno mnoštvo veselilo i gostilo delicijama, kako je to uobičajeno posljednjeg dana Stare godine, osim što je palo i „starogodišnje“ kupanje, ovaj prvi ispraćaj Stare i doček Nove godine u Klimnu obojen je i humanim bojama; kako

i ne bi bio, kad je mali Teo Jelenović upravo iz Klimna. A za bolje sutra malog Tea, na ovom je lijepom druženju prikupljeno lijepih i korisnih 6.000,00 kuna. Kaže se da fotografije govore više od riječi, stoga, uz čestitke organizatorima ovog događanja, donosimo potvrdu gore napisanog. I naravno, doviđenja na ispraćaju Stare 2017. godine u Klimnu ! Gordana Gržetić

21


Naš kraj - naši judi

SRETAN 102. ROĐENDAN TETA KATE! Hvala Bogu, teta Kate je dočekala i 102. rođendan! Već sam pisala o toj krhkoj starici, koju život baš i nije mazio, a ove godine proslavila je 102. rođendan, u društvu svojih najbližih – kćeri Božice i Anice, njihovih obitelji i prijatelja. Oni su joj napravili malo slavlje kod kćeri Anice. U ime Općine Dobrinj posjetio ju je načelnik Neven Komadina. U ime KD „Sv. Petar Gabonjin“ bili su predsjednica Tatjana Radivoj, tajnica Ankica Feretić, kralj Kolijana Nikola Grdinić i predsjednik Mjesnog odbora Gabonjin Darko Strčić. Teti Kati donijeli smo poklone i cvijeće, uz želje da se vidimo i sljedeće godine. U ime svih zahvaljujem na

MT

TR

gostoprimstvu.

Tatjana Radivoj

Šezdeset i pet godina zajedničkog života Vinka i Marije (Darinke) Fugošić

I NAKON GOTOVO SEDAM DESETLJEĆA DVIJE RIJEKE I DALJE ZAJEDNO TEKU Život svakog pojedinca koji kroči ovom planetom, identičan je toku rijeke - katkad je putovanje mirno i staloženo, katkad uzburkano; katkad valja prijeći preko teže ili lakše savladivih barijera, ići poznatim i prohodnim putem, ili neočekivanim i nepredviđenim rutama. Lijep, manje lijep, miran, uzburkan, očekivan ili nenadan – sve su to sastavnice svakog života, koji, baš poput rijeke, teče, donosi, ali odnosi… A već šezdeset i pet godina dvije rijeke teku istim putem, istim ritmom, dijeleći sve životne bonuse ali i zajednički podnoseći ono što vihor života neminovno svima nama kad-tad uzima. Te su se dvije rijeke spojile 1952. godine na otoku Lastovu. Spojile i ostale, eto u istome toku, nevjerojatnih 65 godina: -Kao da je jučer bio taj ponedjeljak, 25. veljače 1952., koji je prethodio karnevalskom utorku na mom rodnom Lastovu. Htjeli smo se vjenčati dan kasnije, na moj rođendan ali budući je karneval na Lastovu veliki dan i

22

događaj za naš kraj pa i šire, vjenčali smo se dan uoči mog rođendana. I eto, proletjelo je tih 65 godina a mi se pitamo kako i kad tako brzo – priča nam gospođa Marija Fugošić, koju u Šilu ali i šire svi znaju i pod imenom Darinka. U mladosti je, kaže, svoj talent za scenske nastupe iskazivala sudjelovanjem u raznim zborovima i dramskim skupinama, a jedan je nastup bio dovoljan da ju zapazi mladi vojni službenik s jednog drugog otoka: -Rođen sam u Gostinjcu ali život me rano odveo s rodnog otoka a vojna služba iziskivala je moj odlazak na razne strane, pa me tako odvela i do Lastova, gdje sam upoznao moju suprugu. I čim sam je upoznao, znao sam da je to to – priča svoj dio priče gospodin Vinko Fugošić. Marija Darinka i Vinko Fugošić ubrzo su napustili Lastovo, te kao bračni par još nekoliko puta promijenili adrese prebivališta. Od 1980. trajna im je adresa Šilo, gdje, kako kažu, provode umirovljeničke dane malo u sadašnjosti a malo obnavljajući sjećanja na prošlost. A tih je sjećanja napretek: -Vinko je do kraja radnog vijeka ostao vojni službenik a ja sam radila u ugostiteljstvu u vojnom objektu, tako da smo imali iz prve ruke priliku vidjeti neke od osoba čija su imena upisana u povijest. Posebno se rado sjećam Mahatme Gandhija, Indire

Gandhi, Rajiva Gandhija. Dakako, imali smo priliku vidjeti Tita i Jovanku, te niz drugih političara i pripadnika „svjetske klase“. I svi su nam oni u sjećanju kao ljubazni, jednostavni ljudi- prisjećaju se naši slavljenici, koji kao svoj najveći uspjeh dakako izdvajaju sina, troje unučadi i praunuku. Međutim, ponosna je gospođa Fugošić i na svoje nećake; zlatni olimpijac Šime Fantela i bivša australska „missica“ Nives Vlašić zauzimaju posebno mjesto u brojnim albumima s fotografijama, koje gospođa Fugošić godinama brižljivo slaže i s nostalgijom često prelistava. Među fotografijama su i one najdraže, prve zajedničke fotografije slavljeničkog para, snimljene davnih godina na Lastovu. Šezdeset i pet je godina od tada prošlo, ali mi smo onaj isti zaljubljeni par s početka naše priče...-zaključuju slavljenici svoju životnu priču. A i nakon gotovo sedam desetljeća, dvije rijeke, koje su potekle s dva otoka, i dalje teku istim tokom, istim putem, kao istome koritu – koritu ljubavi... GG


Naš kraj - naši judi Iz rada antifašističkih udruga na nivou otoka i županije

VAŽNO JE DA ANTIFAŠIZAM OPSTANE JER JE UTKAN U TEMELJE HRVATSKE DRŽAVE Otočni antifašisti obilježavaju važne datume i promiču značaj narodnooslobodilačkog pokreta Najbrojnije otočno udruženje, Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka svoju je redovnu g odišnju skupštinu održala 25. veljače u Krku. Udruga, čije je poslanje osnova antifašizma, a to je odupiranje i osuđivanje svakog oblika zla i diskriminacije, te promicanje tolerancije, kroz osam otočnih podružnica okuplja čak 612 članova - 378 žena i 234 muškarca.

IG

Iznoseći pregled aktivnosti Udruge za 2016. godinu, predsjednik Darko Fanuko istaknuo je kako su sve odrednice plana i programa rada za navedenu godinu ispunjene. Udruga je dio svojih aktivnosti posebice usmjerila mladima, ne bi li im predočila stvarnu ulogu i značaj narodnooslobodilačkog pokreta i tekovina NOB-a. Obilježeni su i važni datumi i događaji – od Međunarodnog sjećanja na Holokaust, pa do Dana oslobođenja otoka Krka. Inače, proslavu 72. obljetnice oslobođenja otoka Krka, ove će godine, nakon više od 25 godina pružiti Općina Malinska-Dubašnica. Budući da 17. travnja, Dan oslobođenja otoka Krka pada na Uskrsni ponedjeljak, svečanost je pomaknuta na petak, 21. travnja. Svi koji žele nazočiti svečanosti, pozvani su u sportsku dvoranu u

IG

Bogovićima a prigodni program počet će u 18 sati. Članice Foruma žena svečano i dostojanstveno obilježile Dan žena Memorijalni centar Lipa bio je ovogodišnje odredište članica Foruma žena Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka. U proljeće 1944. godine mjesto Lipa praktički je izbrisano, 269 njegovih stanovnika mučeno je i spaljeno a najmlađa je žrtva imala tek šest mjeseci. Razgledavši Memorijalni centar Lipa, članice Foruma žena, nositeljice i čuvarice života, odale su počast žrtvama, te se zamislile nad njihovim stradanjima i patnjom. I naravno, poželjele samo jedno – ne ponovilo se ! nikad više ! Dinko Tamarut ponovno na čelu Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko – goranske županije Na Izbornoj Skupštini Saveza antifašističkih boraca i antifašista

Primorsko – goranske županije Dinko Tamar ut ponovno je izabran za predsjednika. U članove predsjedništva SABA-a PGŽ-a imenovan je i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka prof. Darko Fanuko. – Promijenili smo tri Vlade, imamo predsjednicu čiji je prvi potez kada je došla na vlast bilo micanje Titove biste. Oživio je Bleiburg, doživjeli smo trostruku sramotu u Jasenovcu, defilirali su crnokošuljaši, dok je »za dom spremni« postala redovita kulisa na sportskim natjecanjima. Srećom, u našoj županiji pošteđeni smo ovakvih i sličnih ružnih pojava i događaja, iako smo i mi imali procesije ispred HNK-a, a bila je i razbijena ploča Društva Josip Broz Tito, istaknuo je Dinko Tamarut. Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske čini 15.830 članova, a polovicu članstva čine antifašisti s područja Primorsko-goranske i Istarske županije. Gordana Gržetić

Igor Gržetić

23


Naš kraj - naši judi U Malinskoj obilježen Svjetski dan poezije

IVICA BARBALIĆ I MARINO TURČIĆ NAGRAĐENI ZA ČAKAVSKE STIHOVE Proglasom koji je 1999. donio UNESCO, poezija je dobila svoj dan, pa od tada dvadeset i prvog dana ožujka autori i poklonici slave poeziju. Ipak, obilježavanje Svjetskog dana poezije u nekim drugim oblicima zabilježeno je još početkom 16. stoljeća, kad se poeziju slavilo 15. listopada, na rođendan rimskog pjesnika Vergilija. Multimedijalna udruga „Krčka beseda“ i nezavisni internetski portal otok-krk.org iznova su dali prilog obilježavanje Svjetskog dana poezije i to kroz tradicionalni Susret pjesnika i pjesništva „Otok Krk 2017“. Međutim, Svjetski dan poezije u Malinskoj je zaokružio i literarni projekt „Utoplimo krčku

GG

zimu 2016/17.“, koji već petu godinu zaredom realiziraju Udruga „Krčka beseda“ i rado čitani portal oto-krk.org. Na posljednji su natječaj za najbolju pjesmu na temu Posvećeno dragoj osobi prispjele 74 pjesme na standardnom književnom jeziku, te 19 pjesama na čakavskim idiomima. Literarni

BAVUL PON SOČESA Jako son se popa za onun maletinun čo me šesno gjedala, namura son se, zmoneni son, mamo ma me inšenpjala! Blišćavog pogjeda kot' oligu me va škar pripejala, kračun od mo'ga srca zaprla, vaje me zauzlala. Enti vranca, šlo je sve k vragu, dekapoto me ćapalo! Lice njoj je kako od bumbaka, frinkelani vlasi koti ćikulata, sakramenske modre oči, varamenti drita žena, šest kot'; cukarjera, a njen bušić galetica delikata. Šopićat, lobizat, tikat, šćipat, škokjat, po postiji se barilat i pod bijicun dragat, šoto lancuna teplu žerafku va ognju stiskat, jubit doklagod buden mogo i zatriskan kuševat. Fanj je vrimena pasalo, ma jubav ne cedi i dura, nikad ni ni bila debula i čitovata je ostala, zakje son se infišan, usohnut ne smi, neka Bog da i kletu! Jer je zameritala! Onput zamišali se Vrbenka i Dobrinjoc, ni mi bilo škapulece, ma ni ti nisi falila, pok smo naredni donos, nagrišpani, koštigani, nasideć, namočeć, ma jubav još ni požmarila. Zna se ki drijoman drži cimu, ki timun, bandiru od jubavi, dobro armižani brod, naša je jubav zacimentana, bavul pon sočesa! Avameni, to je propiju čogod! Marino Turčić, Čižići

24

radovi pristizali su iz cijele Hrvatske, ali i izvan njezinih granica. Dobrinjska je čokavica, iznova dobila svoju potvrdu, budući su u kategoriji čakasvkih stihova najboljima proglašene pjesme Bavul pon sočesa autora Marina Turčića iz Čižića i Vrni mi se autora Ivice Barbalića iz Dobrinja. Francuski pjesnik Jacques Prevert, jedan od sinonima za pjesništvo u svjetskim razmjerima, za poeziju je rekao da ona predstavlja stvarnije i korisnije ime života a mi vam u nastavku donosimo nagrađene uratke naših sumještana. Gordana Gržetić

VRNI MI SE Još te čuvan još si mi najmilija, ni dana, ni noći, da o tebi ne mislin da o tebi ne sonan. Morda si želela da mi ujdeš, nikada nison te pustil, aš nikada se nebi vrnula. Znan koliko vridiš, bez tebe sonce ne svitli, tebe zvezdi ni na nebu, bez tebe zaprti su poneštri moje duše. Čuda puti kada son san, kada nigdi nikoga, koti da mi malo ujdeš, malo se snažiš ali brzo te najden. Va drmunu se snažaš kadi jubice prve se jave, kadi lipa najlipše zavonja, kadi tičići slave svoje piri.

Neznam dali son tužon, dali son vesel, tužon radi litrati starih, vesel čo mi je srce dalo da te opet najdem. Čuda judi ne znaju kako je lipo tebe uživat, kako je lipo tebe nosit va srcu. Jubav te zovu, rodil son se stobun i umrit ću stobun a najvažnije da son tebe darival, onoj ka je tebe najviše zaslužila. Oprosti ako son te kada rastužil ni bilo od srca, ti si bila jača i vrnula si se mojoj duši. Hvala ti jubavi moja moja si bila, i vavik ćeš moja ostat! Ivica Barbalić, Dobrinj


Naš kraj - naši judi Prvi šahovski turnir "Gabonjin 2017"

DUGE ZIMSKE NOĆI DONIJELE IDEJU O NOVOM ŠAHOVSKOM TURNIRU U nedjelju, 26. ožujka održan je po prvi put turnir u šahu za mještane sela Gabonjin. Tijekom dugih zimskih noći igranjem šaha sjetili smo se kako bismo mogli organizirati jedan mali turnir u šahu. Procijenivši kako bi nas bilo cca 6, 7 složili smo se pa poslali pozive i ostalim mještanima, kako bi se možda još našlo zainteresiranih igrača. Tako nas se skupilo 14 igrača od kojih je najmlađi bio Danijel Fanuko s 8 godina, a najstariji Mile Ivić sa 74 godine. Ostali sudionici su bili Ivan Škrabonja, Dražen Purić, Davor Feretić, Tomislav Japundžić, Nikola Grdinić, Darko Justinić, Vinko Grdinić, Nenad Brusić, Dario Božić, Darko Strčić, Matija Radivoj i Stanko Grdinić. Turnir se odigrao u 4 skupine, gdje je svatko igrao sa svakim, te su se prva dvojica plasirali u četvrt-finale. Igralo se na pobjedu (šah-mat) ili 30 minuta, nakon čega su se zbrajale vrijednosti "pojedenih"figura. U četvrtfinalu Darko Justinić pobijedio je Davora Feretića, Tomislav Japun-

DF

džić je pobijedio Ivana Škrabonju, Stanko Grdinić je pobijedio Darija Božića, te Darko Strčić pobijedio je Vinka Grdinića. U polufinalnim igrama Stanko Grdinić pobijedio je Tomislava Japundžića čime se plasirao u finale gdje je igrao s Darkom Justinićem koji je u polu-

finalu bio bolji od Darka Strčića. Finalna igra i igra za 3. mjesto igrala se bez vremenskog ograničenja. Na kraju turnira treće mjesto osvojio je Tomislav Japundžić, pobijedivši Darka Strčića, a prvo mjesto, prvog šahovskog turnira "Gabonjin 2017" osvojio je Stanko Grdinić poznatiji kao Stole!!! Čestitamo!!! Čestitke svim natjecateljima na učestvovanju u turniru, te se nadamo da će ovo postati tradicijski turnir, te da će se dogodine prijaviti još više igrača ili igračica. Organizatori: Davor Feretić i Tomislav Japundžić

DF

NOVA PRIZNANJA ZA VERONIKU KIRINČIĆ Iako trenutno nije aktivan period u ribolovnom svijetu, idealno je vrijeme za rezimiranje prošlogodišnjih uspjeha. Tako je na sjednici Izvršnog odbora HSSRM, održanoj 28. siječnja 2017. usvojeno vrednovanje rezultata za 2016. godinu a Veronika Kirinčić proglašena je najboljom ribolovkom - udičarkom s obale u kategoriji U16 u državi. Samim time Veronika je proglašena najboljom za 2016. i u svom matičnom županijskom Savezu. Ponosni na postignute rezultate okrunjeni priznanjima, nastavljamo dalje. Rogi ribaru. Edis Kirinčić

VK

25


Sport Iz rada ŠRK „Čikavica“ ŠILO

MALI KLUB S KONTINUITETOM I NAPRETKOM U RADU tome njoj se zahvaljujemo. Moramo spomenuti i roditelje djece za njihov angažman kod natjecanja i dolasku na treninge.

Iako je „Čikavica“ mali sportski klub, može se reći da uspijeva održavati kontinuitet i stalni napredak u svojem radu i nastojanju da poboljša uvjete za svoje natjecatelje i sve članove kluba. Svaka je godina obilježena nekakvim uspjesima natjecatelja, tako i nekim izvršenim radovima na prostorijama kluba. Gdje smo u 2016.godini bili i što smo osvojili ? Natjecatelji su u 2016. godini sudjelovali na natjecanjima u svim kategorijama od djece u kategoriji U-16, kategorija U-21 obala i brodica, seniorke brodica i seniori brodica sa ukupno 22 najecatelja. Usto veseli činjenica da uskoro dolaze novi natjecatelji koji su još mali ali imaju potencijala i volje da se nauče ribarskom natjecanju. Provedeno je klupsko natjecanje a poslije se sudjelovalo na međuopćinskom natjecanju na području Crikveničkog područja gdje su postignuti odlični rezultati. Seniorke su u ekipnoj konkurencije bile zlatne a kategorija U-21 obala ekipno srebrni što je odličan rezultat i moramo im čestitati i zahvaliti što su pehari ponovo počeli dolaziti u klub. Na županijskom natjecanju sudjelovali smo u kategorijama U-21 obala i brodica 2 natjecatelja i kategorija seniorke obala 4 natjecateljice, a u daljnje međužupanijsko

IP

natjecanje u Zadru plasirao se jedino kategorija U-21 obala Marin Petrović. Ostala natjecanja na kojima smo sudjelovali bila su Kup „Sv. Apolinar“ u Malinskoj sa 4 mala natjecatelja i Kup „Sulinj“ u Čižićima isto u kategoriji U-16 gdje su Filip Crnčić i Lovro Luketić osvojili u ekipi 3 mjesto na što im čestitamo. Na “Kupu grada Krka“ i „Kup Crikvenica“ sudjelovali smo u kategoriji seniori brodica i postigli zapažene rezultate sa vrlo jakim reprezentativnim ekipama iz više zemalja. Svi ovi rezultati ne bi se ostvarili da nije bilo naše male škole ribolova i naše Stanke Kamenarić koja se svestrano žrtvuje za naše male natjecatelje da nauče što bolju tehniku a ujedno i rezultate i na

IP

26

Eko akcije, Rokova i obnavljanje krovišta ribarske kućice Upravni odbor kluba sastajao se redvno prema planiranim aktivnostima i tu dogovarao sve potrebne zadatke koji su se trebali napraviti. Već u ožujku mjesecu dogovorili smo akciju čišćenja podmorja u luci Šilo sa TZ Dobrinj i njenim direktorom Borisom Latinovićem pa se pristupilo organizaciji. Zbog nemogućnosti ranijeg dolaska ronioca akcija se održala istog dana kada i čišćenje nerazvrstanih plaža. Ronioci vatrogasaca Grada Ljubljane iz Slovenije i naš lokalni ronilački klub „Modrulj“ iz Šila sudjelovali su akciji čišćenja u luci i cijelom potezu sve do lučice „Lokvišće“. Prikupljeno je manje smeća što pokazuje da svakogodišnje čišćenje ipak donosi rezultate. Sudjelovali su i članovi kluba svojim brodicama na skupljanju otpada i pratnji ronioca, a u popodnevnim satima otišlo se sa osam brodica u čišćenje nerazvrstanih plaža od uvale Petrina do uvale Pasjak. Od ostalih aktivnosti „Rokova“ je uvijek veliki izazov pa pokušavamo svake godine nekim novostima pridonijeti što boljoj organizaciji. Za prošlogodišnju „Rokovu“ napravili smo novi šank i ribolovcima na „Migavici“ napravili prikladne majice što je pridoneslo boljem efektu ambijenta. Također i muzika u tako jutarnjoj svečarskoj atmosferi stvorilo je veseli ambijent sa prigodnom podijelom friganih ribica i čašom vina za vrlo veliki broj posjetitelja i gostiju što domaćih i stranih. Naši vrijedni članovi ispekli su 150 kg ribica i natočili isto toliko vina pa im zahvaljujem na vrlo predanom radu jer je to sve trebalo pripremiti i


Sport poslije počistiti. Moram pohvaliti i sve članove koji su se odazvali dan ranije na sudjelovanje pri plivačkom maratonu „Šilo-Crikvenica“ na što nas je zamolila TZ Crikenica jer nisu imali dovoljan broj brodica za pratnju plivača. Na pratnju se odazvalo dvanaest plovila sa više članova na što su nas i crikveničani pohvalili. Volonterskim radom i opsežnim angažmanom većeg broja članova kluba završeni su radovi na obnovi krovišta ribarske kućice kojim je obilježena protekla godina što se tiče stalnog održavanja kućice i ostalih prostora. Sam početak radova kasnio je zbog pribavljanja sredstava od općine Dobrinj za nabavku materijala potrebnog za adaptaciju. Općina je malo kasnila sa natječajem za odobravanjem sredstava što za redovno financiranje kluba i projekt „obnova krova ribarske kućice“. Radovi su započeli početkom listopada mjeseca sa rušenjem starog crijepa i postavom nove izolacije. Izvršeno je letvanje i pokrivanje krova kvalitetnim Tondah crijepom pa se nadamo će će sada objekat biti dobro zaštićen od oborina i naročite jake posolice prilikom orkanskih bura. Moramo spomenuti spnzore za materijal i izvršene radove. Pri montaži crijepa klubu je pomogla ekipa iz obrta „Škvadra“ a kod materijala, Trgovina Krk, Mikić, pilana Penić Josipa iz Krašića te nautika Kra-

IP

njec, i svima se zahvaljujemo na pomoći. Postavljena je i nova gurla i poklopac na cisterni od inox materijala. Zbog zime nije se uspijelo sanirati lindu što će se izvršiti na proljeće kao i uređenje stolarije i okoliša. To su sve velike aktivnosti koje se vide izvana a sve ostale obaveze redovno se izvršavaju - od obaveza s knjigovostvenim servisom, prema Općini Dobrinj i svim službama kojima smo dužni dosta-

vljati dokumentaciju. Općina Dobrinj s načelnikom Nevenom Komadinom i TZO Dobrinj prate klub u svim aktivnostima, pa im zahvaljujemo na suradnji. Članovima kluba i svim ljudima koji prate rad kluba zahvaljujemo na pomoći i nadamo se da ćemo tako i nastaviti i u sljedećem razdoblju. „Rogi ribaru !“ Predsjednik kluba ŠRK“Čikavica“ Ivan Petrović

Ivan Petrović

BICIKLISTI I LJUBITELJI ZDRAVOG ŽIVOTA! I ove se godine družimo na još jednoj sportsko-rekreativnoj biciklijadi pod nazivom Dobrinjski đir, pod vodstvom Nikole Radovčića a na koju vas s radošću pozivamo. Osim osigurane okrijepe, banana, krafni, vode i sladoleda i ručka pri povratku u Klimno što nam osigurava Turistička zajednica Općine Dobrinj, i ove smo vam godine osim sportske pripremili i obiteljsku rutu, te sportsko istezanje by

Surya yoga za bicikliste prije starta, uz licenciranu voditeljicu Svjetlanu Vrkljan Radovčić. Znači za svakog po nešto. Obiteljska ruta prilagođena je najmlađima. Vozi se pretežito po asfaltu s malo makadama u dužini cca 16km. Rekreativna se ruta vozi u kombinaciji asfalta, makadama i šumskim putevima u dužini cca 33km. Kotizacija: 30,00 kuna Okupljanje počinje u 9:00 sati,

yoga istezanje u 9:30 a početak biciklijade u 10:00 sati. Djeca mlađa od 16 god mogu prisustvovati uz pratnju odrasle odgovorne osobe, bez plaćanja kotizacije. Obavezna oprema: dobro raspoloženje, sportski duh, kaciga, zračnica i pumpa. Vidimo se! TZO Dobrinj u suradnji s Infinitas-sportom

27


Sport

DRUŠTVO ZA ŠPORTSKU REKREACIJU ČIŽIĆI ODRŽALO GODIŠNJU SKUPŠTINU Dana 10. ožujka u Čižićima je održana redovna godišnja skupština neprofitne udruge Društvo za športsku rekreaciju Čižići. Prihvaćena su godišnja izvješća o radu i financijskom poslovanju udruge i donesena je odluka o programu rada i financijskom planu za 2017. g. Sjednici su, pored članova udruge, nazočili gosti -predstavnici Općine Dobrinj i Mjesnog odbora Čižići. Podnoseći Godišnje izvješće o radu Društva i Izvršnog odbora udruge, te izvješće o financijskom poslovanju Društva u 2016. godini, predsjecdnik Udruge Marino Turčić staknuo je kako je u protekloj godini udruga bila uspješni organizator petog po redu šahovskog turnira sa 27 natjecatelja iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Kanade, te petog kartaškog turnira u preferansu sa 12 sudionika od kojih trojica iz Preferans kluba Karlovac, trojica iz Bakra, dvoje iz Rijeke, po jedan iz Beograda, Klimna, Polja i Muraja. Petu generaciju Škole balanja redovito je pohađalo 15-ak djece, najmlađih članova udruge. Udruga organizira slobodno vrijeme djece i uspješno provodi njihovu edukaciju s ciljem da postanu budući uspješni sportaši - balači, kroz treninge Škole balanja koje vode stariji članovi kluba, a djecu dodatno animiramo kroz organizaciju juniorskog pojedinačnog turnira u balanju i kroz organizirane posjete najmlađih članova udruge dostupnim sportskim kompleksima u bližoj okolici. U 2016. g. organizirano smo posjetili Konjički klub Vodičajna u Lukežima i nakon toga rekreirali se na Platku. Balači - seniori iz BK Čižići sudjelovali su na boćarskim turnirima u Celju, Krasu, Gabonjinu i Rasopasni i Sv. Vidu Miholjice sa promjenjivim uspjehom. Sa dvije svoje ekipe sudjelovali smo u općinskim takmičenjima, 21. Kupu Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom, u

28

MT

kojem niti prva ekipa BK Čižići, niti druga ekipa nisu uspjele proći dalje od grupnog dijela natjecanja, te u 10. Zimskoj ligi Dobrinjštine. Trinaesti put je organizirano klupsko otvoreno pojedinačno prvenstvo u balanju u seniorskoj i šesti put u juniorskoj konkurenciji, a tradicionalni međunarodni turnir u protekloj je godini doživio svoje dvanaesto izdanje. Osobito je istaknuta činjenica da je većina projekata prerasla u tradiciju i nastavljaju se i u 2017. godini, što dokazuje visoke organizacijske sposobnosti članova udruge. Javnost se redovito informira o svim aktivnostima članova udruge putem facebook stranice naše neprofitne udruge, posredstvom službene web stranice Općine Dobrinj i www.otok-krk.org. Načelnik Općine Dobrinj g. Neven Komadina u svom je obraćanju članovima Skupštine najavio uobičajenu potporu i svim budućim aktivnostima udruge, naravno u okvirima općinskim proračunom planiranog iznosa i temeljem

MT

kandidature projekata naše udruge na upravo objavljeni natječaj za financiranje organizacija civilnog društva. Na tribinama stadiona voljenog kluba Dana 19.03.2017. Društvo za športsku rekreaciju Čižići realiziralo je svoju prvu programsku aktivnost utvrđenu godišnjim programom rada i financijskim planom za 2017. godinu. Naime, u okviru upoznavanja najmlađih članova sa sportskom infrastrukturom koja postoji u široj okolici, ove smo godine njegujući uspješnu suradnju sa HNK Rijeka, u okviru akcije "HNK Rijeka - klub prijatelj djece" učlanili djecu mlađu od 15 godina u klub i tim povodom bili gosti voljenog nogometnog kluba na prvenstvenoj utakmici HNK Rijeka - Slaven Belupo. Utakmicu je promatralo ukupno 19 članova naše udruge, dio njih kao stalni pretplatnici, a dio najmlađih po prvi put u pratnji svojih roditelja. Ovo je bio već treći organizirani posjet utakmici naše HNK Rijeke i svaki put dosad vratili smo se u Čižiće s pobjedom! Slijedeća aktivnost koju najavljujemo je ekološka akcija Zelena čistka koja će se organizirati 22. travnja 2017. g. o kojoj ćemo Vas izvjestiti u slijedećem broju. Marino Turčić, predsjednik Udruge


Sport

GODIŠNJA SKUPŠTINA SRD „VELA STEN 2000“ ČIŽIĆI Dvadeset i petog ožujka u prostorijama Mjesnog doma u Sužanu održana je redovna godišnja skupština našeg ribolovnog društva, te ovim putem zahvaljujemo Mjesnom odboru Sužan i predsjedniku Miljenku Galantu na gostoprimstvu. Bila je to odlična prilika da se svim članovima kluba prezentiraju naši rezultati i sve ono što je tijekom 2016. godine u klubu napravljeno, a napravljeno je mnogo. Uz power point prezentaciju koju nam je pripremila naša članica Izvršnog odbora Jasna Crnčić, svima prisutnima bile su dostupne mnoge slike koje su se vrtjele tijekom izlaganja o postignutim rezultatima. Malo je reći da su mnogi članovi, koji nisu stalno ovdje, koji dolaze povremeno ili samo ljeti a bili su prisutni na skupštini, ostali iznenađeni viđenim. U športskom smislu to su uspjesi naših U16 natjecatelja koji su svi redom draga, pristojna i marljiva djeca ali jedna od njih je ipak napravila puno više a to je Veronika Kirinčić koja je prije svega sebe a onda i naš klub odlično zastupala na svim rangovima natjecanja te se plasirala kao najuspješnija juniorka u svojoj kategoriji na nivou države u reprezentaciju koja odlazi u srpnju na svjetsko prvenstvo u surfcasting disciplini te će braniti boje naše zemlje. Da dobro ste čuli, na svjetsko prvenstvo odlazi, iz jednog malog kluba, još manjeg mjesta ali sa velikim srcem i puna optimizma naša i Vaša sugrađanka Veronika Kirinčić. Mi ćemo joj pomoći da savlada nove tehnike i nova znanja a Vi budite sa njom u mislima i poželite joj najbolje. Svi juniori zajedno prošle su godine u klub donesli mnogo priznanja, još više medalja i vrijednih pehara koji će sa ponosom krasiti police našeg kluba. Kada smo kod polica kluba, nadamo se da će radovi na kućici u Sulinju tijekom ove godine biti privedeni kraju. Mnogo se radilo i po tom pitanju. Neki građevinski radovi su dovršeni, neki su još u tijeku, nabavljena je stolarija, sanirana ploča. Dok je kućica u fazi renoviranja, klub za svoje potrebe koristi prostorije Mjesnog odbora

MT

VK

Soline, pa ovim putem zahvaljujemo predsjedniku MO Soline Ivanu Crnčiću koji nam je to omogućio. Na godišnjoj skupštini iznesen je plan prihoda i rashoda koji je jednoglasno prihvaćen a u njemu su također predviđena sredstva za završetak započetih radova na kućici kao i za školu ribolova, nabavku opreme, za sav sitni pribor kojeg trošimo na treninzima i natjecanjima. Tijekom 2016. godine pomagala nam je naša Općina Dobrinj kojoj uvijek i iznova zahvaljujemo a posebno načelniku Nevenu Komadini koji za naš klub pa i mene osobno uvijek nađe lijepe riječi. Nevene, hvala! Kada smo na izmaku 2016. godine već potrošili gotovo sva sredstva i bilo je upitno kako ćemo financirati odlazak Veronike na razigravanje za ulazak u državnu reprezentaciju koje je održano u Makarskoj, pomoć nam je pružila i naša turistička zajednica sa direktorom Borisom Latinovićem na čelu te se i njemu zahvaljujemo od srca. Na skupštini su bili prisutni predsjednici, tajnici drugih športskih udruga koje djeluju na području naše općine, brojni članovi kluba koji su mogli odmah obnoviti svoje članstvo te načelnik Neven Komadina sa zamjenikom Zdenkom Kirinčićem. Za sve one koji nisu stigli obnoviti svoje članstvo ili žele postati dio

ove lijepe priče koja ide, dalje članarina se može platiti kod gospodina Marija Turčića u Čižićima. Svi članovi i uzvanici su na kraju skupštine bili počašćeni friganim sardelicama i tradicionalno dobrim crnim rižotom od sipa koji je nestao u trenu a ove godine kao i uvijek dobro smo jeli zahvaljujući Ivici i Miljenku Galantu te Slavku Mihajiću koji imaju pune ruke posla dok mi vodimo skupštinu. Na kraju želim još reći da zahvaljujem svim roditeljima koji su uz nas i koji nam pomažu, bilo u samoj školi ribolova ili prilikom organizacija natjecanja gdje smo se pokazali kao mali pravi domaćini. Tako nam je i ove godine povjerena organizacija međužupanijskog natjecanja u lovu sa barke za kategoriju U21 koje će se održati krajem mjeseca rujna. Isto tako, svega ovog ne bi bilo da nema onog jednog pogonskog kotača koji vuče, gura, stišće i ide, ide, samo tjera naprijed, a to je naš predsjednik kluba Edis Kirinčić. Njegov je angažman ogroman u cijeloj ovoj priči te se nadam da će uz našu tajnicu Aleksandru Bendelju te suprugu Valentinu koja mu je desna ruka, još dugo voditi ovaj klub. Hvala i cijelom Izvršnom odboru koji je homogen i radi uvijek i u interesu što boljih rezultata. Uz športski pozdrav Nataša Rogina

29


In memoriam

TAKO TI JE TO NIGDA BILO Pod ovim naslovom dijelili smo sa čitateljima priče barba Iva Škrabonje. Dijelili, jer barba Ive nas je napustio u devedesetoj godini života, 7. siječnja 2017. Rado je razgovarao o situacijama i doživljajima iz mladih dana, sam ih je zapisivao od jednog do drugog broja Fanta. Poodmakle

godine i bolest odvojile su ga od ovozemnog života. Ja mu se u svoje ime i u ime čitatelja Fanta, zahvaljujem što je podijelio sa nama neke već pomalo zaboravljene teme i želim da mu Bog podari svako dobro na onom svijetu. Tatjana Radivoj

Anton Fugošić (1924 – 2016)

ODLAZAK SVJEDOKA POVIJESTI I BORBE ZA SLOBODU Svi ratovi, svi sukobi, neovisno o epohi ili društveno – političkim situacijama, sa sobom uvijek nose zlo i odnose ono najvrijednije – ljudske živote. Svaki ratni sukob sam po sebi predstavlja strahotu, ali u svakom od tih ratnih vihora uvijek se izdvajaju one, najstrašnije od najstrašnijih epizoda. Jedna od najtežih, ali i najtragičnijih epizoda Drugog svjetskog rata na nacionalnom području dogodila se u noći s 19. na 20. veljače 1944. godine. Na maršu dugom pedeset i dva kilometra, Druga brigada XIII. primorsko-goranske divizije probijala se iz Drežnice preko Jasenka i

Mrkoplja. Uslijed ekstremno niskih temperatura i snažne mećave, na Matić-poljani smrznulo se dvadeset i šest sudionika proboja, a velika većina preživjelih svoje je živote nastavila s trajnim posljedicama po fizičko i psihičko zdravlje. Među onima koji su se uspjeli domoći cilja bio je i Anton Fugošić iz Šila, a rođenjem iz Gostinjca. U sjećanjima na tu strašnu noć, za života bi često govorio: „Nekim čudom sam uspio ostati budan. Dok je mećava vijala, dok su moji drugovi padali u vječni san, ja sam u sjećanje prizivao roditelje, braću, rodni kraj i govorio sam sebi:

Nećeš zaspati! Nećeš! Eto, ostao sam živ, preživio sam tu kobnu Matić – poljanu, ali s posljedicama koje su me pratile čitavog života.“. Sjećanja su vječna, a nedavno smo tim putem ispratili i našeg Antona Fugošića, svjedoka jedne od najznačajnijih ali i najtragičnijih poglavlja hrvatske povijesti, koji se na pragu svog života stavio u službu i obranu domovine. Jedna je domovina a žrtva, ma kakva ona i u kojem vremenu bila, neprocjenjive je vrijednosti. I pokojni je Anton dio sebe utkao u našu slobodu. Upamtimo to i upamtimo njegovu žrtvu. Neka sjećanje na njega živi – barem mu toliko možemo dati i vratiti… Gordana Gržetić

30


Nasljeđe predaka

RASTANCI Judi su od vavik odlazili iz rodnog kraja. Jedon put u potrazi za bojin životoni delon, drugi put radi istraživanja novih kraji i avanturizma. Naši boduli najviše su hodeli zdomi išćuć i očekujuć da će drugdi nać boje uvjete za boji život. Glavni razlog napušćanja svoje bodulije bi je većinun vele fameji ke ni moglo prehranit to malo škrte zemje i motika. Najprije su se upućivali na obalu išćuć bilo kakov posol da bi mogli preživit. Tu su jih mogli zapast većinun najteži, a i najmonje plaćeni posli. Bili su težaci, munevali, mornari, vojnici i dr. U prošlosti su kako vojnici – ratnici služili brojnim plemenitašima od Frankopana pa na doje ratujuć za njih po celoj Hrvatskoj, a i von njenih granica. Kako obični mornari navigali su na jedrenjacih po Jadranu, onput po Sredozemju, pok sve doje na velikih i dibokih mori. Donos je malo komu poznato da je zo našega sela Rasopasna mornar Šamanić-Papić bi sudionik austrougarske arktičke ekspedicije na brodu „Admiral Tegetthoff“ 1872-1874-og leta pri otkrivanju zemje Franje Josipa. Ili pok da je Jakominić-Livačić krajen 19-og stolića na austrijskoj regati oplove svit, oceane Atlantik, Pacifik i Indik, a i obošo niz škoji na Pacifiku. Plovidba je trajala četire leta. On mi je osobno pravi ovu jezivu mornasku priču: niki mornari su za vrime izlaska na kopno „zaradili“ gonoreju (triper), a ličili su jih tako da bi jih svezali za jarbul i užarenu žicu njin rivali va penis. Mene, mladića, ta je štorija zgrozela. Mnogi sudionici takovih teških i opasnih putovanja pali su u zaborav. A morali su nadvladat ne samo po život opasne oluje, već i svakodnevne probleme zo slabun hranun (skorbut) i još slabijun vodun za pit. Najbrojniji odlasci zo sela, a i zo celoga škoja dogodeli su se koncem devetnajstoga i početkon dvadesetoga stolića. Najviše se odlazilo va Meriku i Kanadu, nič monje va Južnu Meriku, pretežito va Argentinu, a najmonje va evropske zemje. Va mojoj fameji po ocu bilo je sedmero dice, a po materi osmero. Po očevoj liniji va Meriki je finilo njih šestero, tri barbi, moj otoc i dvi teti, a po materinoj liniji četire barbi. Oni najstariji odlazili su u potpunu neizvijesnost. Nisu znali strani zajik i nisu poznavali nijenoga tamo, nisu znali kako će tamo pasat. Oni mlaji ki su šli ko leto košnije bili su dočekivani od svoje

starije braće i bilo njin je malo logje. Svi ti judi su napušćivali rodni kraj s nadom da će se jenog dana kada zarade nič malo šoldi, vrnut nazad. Ta nada jih je držala celi život i davala njin snagu. Ali život svakoga od njih ime je svoj put, a to je dosta drugačije od onoga čo su sami želeli i očekivali. Najčešće ni bilo dosta zarade da se spravi malo šoldi da se plati pašoj za vrnut se nazad i da se ovdi počne zo ničin novin. Bilo je kriza kada su ostajali prez posla i nisu imeli da najskromnije prežive prehranjujući se va javnih kuhinjah zo jenin obrokon na dan. A čežnja za rodnin krajen je vavik šnjimi živela. A i oni ki su ostajali doma, u prvon redu mat i otoc, teška su srca ispraćivali svoju dicu. Nikad nisu znali kada će i kakovi vijesti od njh dobit, a još monje da li će jih znova kada vit. Bila su to teška vrimena. Putovanja su bila draga. Niki su se morali zadužit za pašoj i onda duže vrime to otplaćivat. Putovanje je trajalo dugo pa i po misec dan. Za vrime Austrije putovanje bi obično počelo v Riki. Nič košnije zo Riki bi se vlakon vozili do Genovi i tamo se ukrcivali na brod. Ili bi se pok vlakon vozili do francuske atlanske obale obično do Le Havra i onda brodon dalje. Samo po sebi se razumi da su putovali va najnižoj klasi, aš je bila najcenija i va koj su uvjeti bili najgori. Oni ki su ostajali doma misecima nisu znali čo se dogaja znjihovim najbližim. Pisma su putovala dugo, pa i više misec. A nažalost vijesti su ponekad bile i tragične, aš se na takovin putovanjima i stradavalo (jedon moj barba kako mladić zgubi je život, ni prišo do svojega odredišta).

Kad ni bilo posla, a nisu imeli šoldi za povratak, morali su se strpit. Vrime je pasivalo. Osnivale su se fameji i velik del njih ni se nikad uspio vrnut pa ni kako turist, a kamo li ča više.Eto od mojih desetero barbi i tet vrnuli su se samo dva barbe, a jedon od njih već kako star čovik. Kad su ti judi odlazili, najbliža rodbina a i dosta judi zo sela ispraćivali bi jih na brod tu se šnjimi oprašćali. Najemotivniji trenutok je bi kada je mornar mola cimu, a brod parti i tri puti zasopo u znak pozdrava. Tada ni bilo prisutnog komu nisu potekle sozi izgrčilo se srce. Jenako tako poni emocija i sozi bili su njihovi retki povratci. Još se živo spominjen prizora kad je moj barba Anton 1956-og leta prvi put prišo u posjet. Moj ded Ive, tada kako devedesetogodišnji starac, pri šćapu je šo dočekat sina na početok sela. Tada su se videli nakon čo je pasalo pedeset let. Moja mamica ni doživela taj dirljivi susret. Ne moren prez tugi mislit na tako teške rastanke i tako masovno napušćanje rodne grudi prez povratka, na za vavik ugašena ognjišća i zatvorene, prazne kuće. Kad je zo toliko žrtav i more prolivene krvi hrvatskih sinova stvorena ova naša draga i slobodna Hrvatska, nadao son se da je takovin tugama i patnjama moga naroda prišo kraj. S ljutnjom, razočaranjem i ogorčenjem se donos pitan, ki je kriv da naši judi opet napušćaju svoju voljenu zemlju i iseljavaju se. Niki je očito iznevjeri svoj narod slabo vodeć politiku naše zemje. Mora li se zaista vavik ta nesretna povijest ponavljat ? Mate Kirinčić

31


Savjeti stručnjaka

HALITOZA - FOETOR EX ORE Halitoza (foetor ex ore), je naziv za neugodan zadah iz usta. Halitozu možemo razdijeliti u tri skupine: - Prava halitoza – pravi neugodan zadah može biti fiziološki (normalan kod zdravog čovjeka) ili patološki (uzrokovan nekom bolešću) - Pseudohalitoza – postoje osobe koje misle da imaju halitozu iako ju nemaju - Halitofobija – strah od neugodnog zadaha iz usta, stanje kada osoba nema halitozu, ali ju je prije imala ili je mislila da ju ima. Te pacijente je potrebno poslati psihologu, odnosno psihijatru i ne liječiti ih od halitoze jer ju ni nemaju. Prava halitoza može biti fiziološka, stanje koje nastaje ujutro nakon buđenja i smatra se posljedicom smanjenog lučenja sline tijekom noći. Kako bi se osoba oslobodila fiziološke halitoze preporuča se, prije odlaska na spavanje, upotreba strugača za jezik. Normalno je i da osoba ima halitozu nakon jedenja luka i češnjaka, druge začinjene hrane, nakon pijenja alkohola, pušenja i ako je osoba gladna (ketoza), dehidrirana ili ima lošu oralnu hihijenu. Bitno je razlikovati halitozu čiji je uzrok u patološkim stanji-

ma oralnih tkiva, kao što su upala desni, parodontitis, karijes, perikoronitis, apscesi... Ukoliko pacijent zatvori usta i ispuhuje zrak kroz nos te se tom prilikom osjeti neugodan zadah, radi se o ekstraoralnoj halitozi. Ukoliko pacijent ispuhuje zrak iz usta i osjeti se neugodan zadah iz usta, radi se o oralnoj halitozi. Oralna halitoza Oralna halitoza je u najvećem broju slučajeva uzrokovana patološkim nakupljanjem bakterija na gornjem dijelu stražnje površine jezika. Posljedica je bakterijske razgradnje bjelančevina i aminokiselina, pri čemu nastaju merkaptan i hidrogen sulfid, koji su najveći uzročnici neugodna zadaha. Ekstraoralna halitoza Ekstraoralna halitoza je posljedica neadekvatnog čišćenja dišnog epitela, što posljedično dovodi do razmnožavanja bakterija i zastoja sekreta te je povezana s rinitisom, sinusitisom, tonzilitisom, nazofaringealnim apscesom, faringitisom, bronhitisom, pneumonijom, apscesom pluća i čak s karcinomom pluća. Ove bolesnike se upućuje na liječenje otorinolaringologu odnosno pulmologu.

Dijabetes melitus, ciroza jetre, odnosno zatajenje jetre kao i bubrega te hijatus hernija također mogu biti uzročnici halitoze. Lijekovi koji mogu dovesti do halitoze su oni koji se npr. izlučuju iz pluća, poput disulfirama (antabus), nitrati i nitriti, fenotijazini, amfetamini, klorhidrat i dimetil sulfoksid. Dijagnoza halitoze Kod dijagnostike neugodnog zadaha potrebna je dobra anamneza, klinički pregled i razgovor sa pacijentom. Liječenje oralne halitoze U terapiji oralne halitoze je najvažnije čišćenje jezika strugačem ili četkanje tvrdom četkicom s tim da se pažnja obrati na stražnji dio jezika jer se tamo uvijek nalazi najviše naslaga. Ustanovljeno je kako zubne paste s triklosanom, sodom bikarbonom i eteričnim uljima značajno smanjuju oralnu halitozu. Preporuča se i pregled kod parodontologa. Ukoliko je uzrok halitoze ekstraoralni, pacijenta se upućuje odgovarajućem liječniku odnosno specijalisti. Tatjana Radivoj, dr. med. dent.

Sport

POHOD „HODIT, ĆAKULAT I DOBRINJŠTINU UPOZNAT“ SVETI VID DOBRINJSKI, OTOK KRK, PONEDJELJAK - 1.5.2017.

Organiziramo tradicionalni sedmi pohod po Dobrinjštini, 1. svibnja 2017. Dođite i šećući upoznajte Dobrinjštinu sa nama ! Ove godine krećemo iz Svetog Vida Dobrinjskog, pa ćemo se

32

okupiti na placi ispred Vatrogasnog doma u 9.00 sati. Nakon pića dobrodošlice, uputit ćemo se prema trgovini u Gostinjcu, kroz šumu prema Žestilcu, idemo do puta Polje-Resika, skrećemo za Polje, dolazimo u Cancarovske, dalje produžavamo prema Šilu. Kraj vrta zaboravljenog voća krećemo za Polje, Jecalovo selo , donju Hlapu i vraćamo se u Sveti Vid Dobrinjski gdje nas čeka ručak. Prikladno se obucite i obujte, ponesite dosta tekućine i zaštitu od sunca, hodat ćemo oko 10 km. Pohod je na vlastitu odgovornost ! Kotizacija: 30 kn uključuje ručak (gulaš i paštu).

Za sve informacije obratite se kontakt osobi: Boris Latinović; tzo-dobrinj@ri.t-com.hr, mob: 095 1 852 107, fax 051 852 107 Upoznajte Dobrinjštinu i dođite nam u što većem broju !


Mesopust „Kataroška“ gotovo dva desetljeća promiče dobrinjski kraj

DEVETNAJST NAN JE LET TEK (VEĆ !) Već devetnajst let Kataroška gre v Riku. Ovo leto smo bili bodulski samuraji i gejše. Lani su po prvi put bile naše mlade snage –Kataroška juniori, i već prvi put smo bili jako zapaženi. Jedna smo od retkih grup zo alegorijskimi kolimi. Ovo leto

su bili sprid nas velih samuraji i gejše. Ovin putem zahvaljujemo Općini Dobrinj na velikodušnoj financijskoj pomoći bez ke svega ovoga ne bi ni bilo. Zajeno s nami od općine Dobrinj redu i Optimisti kimi čes-

titamo dvajset let i zahvaljujemo na lipon gostoprimstvu na mesopusni utorok va Vatrogasnon domu va Sveton Vidu. Ako Bog da, drugo leto i mi imamo dvajset let pa se vidimo na Sužanu. Dalibor Gržetić & Alen Šamanić

AS

AS

MAŠKARE, ČA MOGU MAŠKARE „Boje da se zatore selo, nego običaji!“ Na Gabonjinu se, hvala Bogu, neće za sada dogodit ni jeno ni drugo. Imamo dosta mladih famej ke su ostali va selu, imaju dicu i ovoga mesopusta su se, kako i soko leto, spravili – maškarali. Udelali su i Mesopusta, ki je na placi vise do

utorka. Dario je opet ze kamijonić od koga se zdoga čula muzika i kumpanija je partila. Od kuće do kuće, ki su jih oteli prijet, su njin darovali friti, galetice, vina, soka, kobasice, jaja, ... Kada su pasali celo selo, su na placi poli školi dočekali kamioni od općini.

Počastili su jih zo friganimi lignji, slatkecami, vinun i soki. Vožgali su Mesopusta i feštali va školi. Bravo svimi, dokla je kurajnih judi ki će se spravit, ni mesopust va Gabonjinu se neće zatrt. Tatjana Radivoj

MT

TR

TR

33


Mesopust Karneval – druženje članova dviju podjednako starih i brojnih udruga

PUNE RUKE POSLA OPTIMISTA I KATAROŠKE ZA NASTUP NA KORZU Karneval i sve što uz to, po mnogomu posebno razdoblje ide nedvojbeno je davno postalo dijelom baštine žitelja cijelog Kvarnera, pa tako i otoka Krka. Oni koji su toj tradiciji posebno vjerni i predani, gledano u kontekstu otoka Krka, sasvim su sigurno žitelji Dobrinjštine koji su, iako na njihovom području posljednjih godina baš i nema onih većih maškaranih zabava pod čvrstim ili pak šatorskim krovom, karnevalsko ludovanje i s njim povezano druženje podigli na "višu razinu". Ta konstatacija posebice vrijedi za članove dviju podjednako starih i brojnih karnevalskih udruga s područja tog dijela otoka Krka - "Optimiste" i "Katarošku" čiji se brojni članovi i članice nastavljaju i okupljati i družiti ali i na različite načine djelovati čak i nakon karnevalskog razdoblja. Članice i članove prvospomenute karnevalske grupe - Optimista i ovog smo puta (punih ruku posla) zatekli u prostorijama vatrogasnog doma u Svetom Vidu Dobrinjskom, sjedištu lokalnog dobrovoljnog vatrogasnog društva što i ne čudi, obzirnom da je dobar dio Optimista ujedno zadužen i za takvu vrst skrbi o sigurnosti svojih sumještana. - Naša udruga ove će godine na tradicionalnom Međunarodnom riječkom karnevalu

I članovi Optimista i Kataroške, u obrazlaganju onog što, kako i zašto rade nisu se propustili zahvaliti svojim najvjernijim i najustrajnijim podupirateljima - Općini i TZO Dobrinj bez čije financijske ali i logističke potpore, ocijenili su i Galanto i Mihajić, njihovo djelovanje gotova da i ne bi bilo moguće. Osim spomenutih institucija kod kojih su im, ustvrđuju karnevalsiti, vrata uvijek otvorena i jedni i drugi nisu propustili spomenuti i brojne sponzore, donatore ali i logističke pomagače, posebice iz prijevozničkih redova. Bez njihovih bi kamiona, kažu, sudjelovanje u velikoj karnevalskoj povorci u središtu našeg županijskog središta bilo neizvedivo. Da je sudjelovanje u aktivnostima lokalnih karnevalskih udruga i više od pukog zabavljanja, druženja i maškaranog lumpanja i ove je godine potvrdila skupina mladih "Optimista" - članica i članova te dobrinjske karnevalske skupine koji su svoju humanost i altruizam iznova dokazali sudjelovanjem u nedavnoj akciji organiziranog darivanja krvi pod maskama!

MT

34

nastupiti dvadeseti puta pa smo se taj naš velik i, držimo, važan jubilej odlučili obilježiti posebnim, prigodničarskim nastupom, prenio nam je Slavko Mihajić, dugogodišnji predsjednik spomenute "optimistične" udruge napominjući da će više desetaka njihovih članova svih uzrasta u ovoj, za sve njih posebnoj prilici riječkim Korzom složno prodefilirati u "okruglom" rođendanskom slavlju prilagođenim kostimima, prateći alegorijska kola na kojima će biti postavljena velika "rođendanskoslavljenička" torta. Dva desetljeća neprekidnog sudjelovanja na Riječkom karnevalu nije malo postignuće a ujedno je i za sve nas zapravo idealna prigoda da se osvrnemo za sobom i podsjetimo na sve protekle godina našeg zajedničkog druženja, maškaranog zabavljanja pa i ukazivanja na goruće teme i probleme, kako otoka Krka tako i svih žitelja naše zemlje. Uvijek šaljivo ukazivanje na aktualnosti naše svakodnevice, nastavlja Mihajić, Optimisti su redom znali "pogoditi" i svaka je naša maska u godinama koje smo prošli, uvijek bila zapažena i popraćena pozitivnim komentarima ljudi kojima smo se predstavili, kaže naš sugovornik uvjeren da će i njihova ovogodišnja kreacija, iako ponešto drugačija od svih dosadašnjih, i ovog puta biti i zanimljiva i atraktivna. Kao što smo se i sami uvjerili, posjetivši ih u njihovoj "centrali", više desetaka Optimista svakodnevno se već tjednima okuplja u vatrogasnom domu kojeg okupiraju do sitnih sati, nerijetko i do ranog jutra do kad se ponekad znaju protegnuti radovi i nezaobilazna "prateća druženja". Bodulski su nam veseljaci objasnili i da njihova povezanost i angažiranost nikako nije tek prigdoničarske naravi odnosno da se njihovo


Mesopust zajedništvo i prijateljevanje čak i po završetku karnevala s jednakim intenzitetom nastavlja i unutar aktivnosti DVD-a, lokalnog KUDa i brojnih drugih udruga, klubova i društava kojih su članovi. A ono što sve nas, posebice starije članove ove udruge posebno veseli spoznaja je da se redovima naše udruge svake godine priključuje sve veći broj naših mladih sumještana donoseći nam svima nov elan i entuzijazam. Njihov volja i želja za daljnjim jačanjem i unapređivanjem svega što već desetljećima radimo daje nam za pravo vjerovati da je pred ovom udrugom još mnogo veselih karnevalskih zima kojima bi, obzirom da im kanimo prepustiti kormilo, uskoro upravo ovi naši mladi trebali početi "dirigirati", završio je Mihajić. Slično smo ozračje prigodom obilaska mjesta okupljanja članova "Kataroške" osjetili i u, odnosno oko doma u Sužanu - neformalnom sjedištu druge karnevalske skupine s područja Dobrinjštine koja, u odnosu na svoje susjede i prijatelje iz redova Optimista, na svom kontu ima tek jedan nastup manje na Riječkom karnevalu. Ovo je naša 19. po redu priprema i svi smo, kao i svih prethodnih godina, sigurni da ćemo i ovog puta biti i dobri, i šesni i dojmljivi - ovog puta u obličju "Dobrinjskih gejši i samuraja", prenio nam je pak Miljenko Galanto, čelnik karnevalske skupine Kataroška. A njeni se članovi, osim svakodnevnim radom na pripremi i izradi maske odnosno kostima s kojima će nastupiti na predstojećoj karnevalskoj povorci središtem Rijeke, svakog vikenda s jednakim žarom i predanošću "bave" i sudjelovanjem u karnevalskim feštama koje diljem otoka Krka ali i brojnih "prekomorskih" mjesta organiziraju članovi skupina s kojima su, kažu, davno postali prijatelji. Ima nas posvuda ove zime, bili smo i u Vrbniku, u Omišlju ali i na Viškovu odnosno u Driveniku, objašnjava nam Galanto, napominjući i da šarenim ludovanjem članovi i

članice Kataroške, kad god i gdje god stignu, nastoje ispuniti i sva mjesta na području Općine Dobrinj. Naše "akcije" izrade maski i "izgradnje" alegorijskih kola ka-

kvima se s velikim zadovoljstvom i elanom bavimo već skoro cijela dva desetljeća najbolji su dokaz da se maškarana druženja ne moraju uvijek vrtiti oko vikend zabava već da se u duhu karnevala i svega što on znači uživati može baš svaki dan, nastavlja Galanto od kojeg smo doznali i da se pod okriljem spomenute udruge, jednako kao i za one njene odrasle članove, brinu i skrbe i o zabavi onih njihovih najmlađih sumještana. S istom maskom s kojom ćemo mi nastupiti na završnici Riječkog karnevala na njegovom će se dječjem izdanju predstaviti i više desetaka naših mališana koji će, zajedno sa svojim roditeljima, također moći sudjelovati i u našem završnom nastupu zaključio je predsjednik kataroškinih karnevalista. MR


MESOPUST 2017. U SLIKAMA

Fanot 45  

Službeno glasilo Općine Dobrinj

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you