Issuu on Google+

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 44. godina 15. prosinac 2016.

Sretan Božić i novu godinu želi vam Općinsko vijeće i načelnik !


Uvodno slovo

DRAGI ČITATELJI ! Brzo, uvijek brže nego bismo htjeli, možda i ne onako kako smo zamišljali ili željeli – kako god bilo, kalendar nam signalizira da smo pri kraju još jedne godine. I ne samo kalendar; svuda oko nas (a i u nama!) blagdanski je ugođaj. A posljednji mjesec u godini uobičajeno donosi i rezime učinjenog, analizu planiranog. I mi na stranicima posljednjeg ovogodišnjeg „Fanta“ donosimo presjek događanja s manje ili više analiza, ali s poslebnim naglaskom i veseljem na pojedince i institucije, koje su obilježile ne samo posljednji kvartal, već i cijelu 2016. godinu. A godinu na izmaku obilježila je naša mlada sportska ribolovka Veronika

Kirinčić, koja je postala članicom državne reprezentacije. Tu je i putnička agencija Estee iz Šila, koja je obilježavanje 25. godišnjice djelovanja zaokružila još jednim vrijednim priznanjem. S ponosom najavljujemo još jednu obljetnicu – četrdeset godina rada Dječjeg vrtića u Polju, instituciji u kojoj su odrasle brojne generacije ne samo iz našega kraja, nego i nekih drugih dijelova otoka Krka. A budući da upravo na mladima svijet ostaje, našu rubriku „Susret“ posvetili smo dvojici mladih žitelja općine Dobrinj, koji – svaki na svoj način i u svojem području pokazuju i postaju primjer i ne samo mladima.

Dakako da nismo izostavili ni naše udruge – sportske, kulturne i sl., a i sjećanja na prošlost oživjela su kroz nekoliko priloga. Vjerujemo da ćete i u ovom najljepšem razdoblju godine još pokoji lijepi trenutak provesti listajući i čitajući naš i vaš „Fanot“. U danima lijepih želja, što vam drugo uputiti i zaželjeti, nego ono što svi jedni drugima želimo – zdravlje primarno a onda neka sva popratna dobra dođu s ovim najvećim bogatstvom. Svima vam od srca želim sretan Božić, te zdravljem i svim dobrima ispunjenu 2017. godinu ! Općinski načelnik Neven Komadina IMPRESSUM:

Svih vas već sada pozivamo na naš božićno-novogodišnji koncert koji ćemo po tradiciji i ove godine održati 26.12.2016. u Osnovnoj školi Dobrinj s početkom u 18.00h Nastupaju sekcije K D "Ive Jelenović": folkorna skupina, plesne hip-hop skupine, sopci Mateo i Matija i pjevački zbor "Zvon". Gosti pjevački zbor DVD-a Opatija i posebni glazbeni gost Marko Škugor a sjetiti ćemo se i našu dva mala sugrađana Gabrijela Mance iz Šila i Tea Jelenovića iz Klimna da se humanizam ne zaboravi.

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344

NABAVKA SADNICA MASLINA, SMOKAVA I TRSI U cilju poticanja razvoja poljoprivrede Općina Dobrinj će i nadalje sufinancirati nabavku sadnica putem udruge “Ekoliburnija”. Stoga pozivamo zainteresirane da se u razdoblju od 9. do 30. siječnja 2017. g. mogu prijaviti na tel: 848-344 i 848307 od 7 do 15 sati kako bi naručili potreban broj sadnica. Osim maslina

2

i smokava nabavljat će se i sadnice loze (trsi) sorte žlahtina i crne sorte ukoliko ih uspijemo nabaviti. Općina Dobrinj sufinancirat će nabavku maslina i trsi u iznosu 50% od prodajne cijene. Za korištenje povlaštene cijene uvjet je da sadnice budu posađene na području naše općine. NK

Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Zoran Kirinčić, Zdenko Kirinčić, Gordana Gržetić, Ivančica Dunato, Mladen Radoslović, Tatjana Radivoj, Marina Pavačić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 27. ožujka 2017. na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT” Fotografije na koricama: Goran Pleše


Aktualno Elektromobilnost omogućava sve veće potrebe za mobilnošću

JEDANAEST SLUŽBENIH ELEKTROMOBILA I ISTO TOLIKO PUNIONICA ČINI OTOČNU ELEKTROFLOTU Svih sedam jedinica lokalne samouprave otoka Krka još su 2012. godine usvojile Interdisciplinarnu strategiju nulte emisije stakleničkih plinova za održivi razvoj otoka Krka. Time su obvezale Ponikve eko otok Krk d.o.o. za razvoj projekata i realizaciju ciljeva strategije. Slijedom navedenog, uspješno su realizirani projekti energetske učinkovitosti u zgradarstvu, proizvodnji električne energije u malim solarnim elektranama, smanjenje potrošnje energije ugradnjom led rasvjete u sustavu javne rasvjete. Važan dio strategije je i elektromobilnost a poticanju iste pridonijela je izgradnja jedanaest punionica za električne automobile za istovremeno punjenje 22 automobila. Valja istaknuti i nabavku elektroskutera i 11 elektromobila za provođenje programa odvojenog prikupljanja otpada “od vrata do vrata“. Struka je ustvrdila a praksa pokazala da elektromobilnost omogućava sve veće potrebe za mobilnošću uz istovremeno čist zrak, kontrolu buke i zaštitu klime, istaknuto je između ostalog na predstavljanju i prigodnoj svečanosti primopredaje novih elektrovozila – deset Volkswagenovih eUPova i jednog vozila marke Clio „preobraženog“ u siguran ali i

Srđan Hulak

štedljiv elektroautomobil. U skladu s ciljem koji ih je u krugu krčkih Ponikvi okupio, svi su čelnici otočnih općina i grada Krka na prigodnu svečanost stigli u elektroautomobilima. -Deset automobila koje smo mi, odnosno „Ponikve“ kupili, koštaju ukupno milijun 540 tisuća kuna. Fond za energetsku učinkovitost sudjelovao je sa 640 tisuća kuna, ili s 40% a isto tako Fond je sudjelovao i u sufinanciranju elektropunionica, koje su koštale oko 800 tisuća kuna i tu je Fond sudjelovao s 320 tisuća kuna. Dakle, što se tiče financiranja, pedeset posto poticajna sredstva fonda, a ostalo „Poni-

kve“ i jedinice lokalne samouprave – pojasnio je direktor „Ponikvi“ Frane Mrakovčić. Domet prezentiranih automobila iz Ponikvine „elektroflote“ je 150 kilometara između dva punjenja, sasvim dovoljno da vozite cijeli dan po otoku. Dođe li do problema, u svakoj jedinici lokalne samouprave naći ćete punionicu, tako da to zapravo i nije problem. Imamo i informaciju da se već proizvode mercedesi, koji dosežu 500 kilometara a iz Volkswagena stižu najave da će proizvesti automobil s dosegom od 300 kilometara. Mreže punionica će rasti i elektromobilnost je zapravo postala proces koji više ne može stati – zaključio je čelnik „Ponikvi“. Po jedno vozilo iz ove elektroflote, dano je na uporabu svakoj otočnoj jedinici lokalne, dok će ostatak vozila koristiti „Ponikve“. Budući je u izradi sustava povezivanja i daljinskog upravljanja otočnom mrežom elektropunionica sudjelovao i Hrvatski telekom, njihovi su predstavnici također bili dijelom ove - pokazat će vrijeme-povijesne svečanosti za zlatni otok Krk. Gordana Gržetić

Srđan Hulak

3


Aktualno Dan općine – proslava Stipanje protekla u optimističnim tonovima

KRČKA OAZA RURALNOG TURIZMA SPREMNA NA NOVE ISKORAKE Prof. dr. Josipu Brniću najviše općinsko priznanje Svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općine Dobrinj, koja je dan uoči blagdana svetog Stjepana održana u dobrinjskom društvenom domu, proslavljena je još jedna Stipanja - Dan Općine Dobrinj. Svečarsko okupljanje posvećeno nebeskom čuvaru i zaštitniku stanovnika župe i Općine Dobrinj i ove je godine bilo tek onaj službeniji odnosno formalniji dio cijelog niza prigodnih kulturnih i zabavnih manifestacija kojima, već tradicionalno, Dobrinjci obilježavaju tu svoju svetkovinu. Kao i uvijek u ovoj prigodi, vodstvo Općine Dobrinj svečanu sjednicu Općinskog vijeća iskoristilo je i za uručenje javnih nagrada odnosno priznanja najzaslužnijim pojedincima pa je tako, iz ruku predsjednika Općinskog vijeća Zorana Kirinčića i općinskog načelnika Nevena Komadine, najveće i najvrjednije općinsko priznanje - povelju o proglašenju počasnim građaninom Općine Dobrinj - ovog puta uručena prof. dr. sc. Josipu Brniću, znanstveniku duge i plodonosne karijere, profesoru i bivšem dekanu Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te bivšem rektoru riječkog Sveučilišta. Brnić, inače rođen u Svetom Ivanu, počasnim je građaninom postao zahvaljujući njegovim naro-

čitim zaslugama i znanstvenim dostignućima na području tehničkih znanosti kojima je, istaknuto je netom prije uručenja zaslužene povelje, dao izniman doprinos promociji njegove rodne općine. MT

MT

Godišnje nagrade i priznanja Uz laureata - prof. dr. sc. Brnića, godišnjim su nagradama iz ruku čelnika te otočne lokalne jedinice još nagrađeni i Zdenka Infeld, vlasnica glasovitog Kulturnog centra "Infeld" koji upravo ovog ljeta obilježava 15. obljetnicu uspješnog djelovanja, jednako kao i članovi obitelji Lončarić, vlasnici i osnivači turističke agencije "Estee" iz Šila koja ove godine također

MT

MT

4

obilježava vrijedan jubilej - 25. obljetnicu osnutka i uspješnog djelovanja. Predstavnici dobrinjske lokalne uprave sjetili su se te prigodnim nagradama razveselili i one svoje ponešto mlađe sumještane, najbolje i najuspješnije učenike i sportaše. Općinskom je zahvalnicom tako prigodno nagrađena i Arijana Potrić, učenica generacije krčke Srednje škole "Hrvatski kralj Zvonimir" jednako kao i Rea Jelenović koja je s odličnim uspjehom "apsolvirala" sve razrede Područne škole Dobrinj. Zahvalnicom je iznova ovjenčan i daroviti mladi šahist - Danijel Duda koji je impresivnom nizu svojih dosadašnjih šahističkih ostvarenja nedavno pridodao i naslov državnog kadetskog doprvaka. Presjek učinjenog, najave nadolazećeg Kako to redovito čini u ovakvim prilikama, svečanu sjednicu Općinskog vijeća Dobrinj i prigodno okupljanje brojnih gostiju i uzvanika (među kojima su uz župana Zlatka Komadinu bili i njegov zamjenik Marko Boras Mandić, svi otočni općinski (grado)načelnici i načelnice jednako kao i čelni ljudi više lokalnih jedinica s područja Kvarnera) za "presjek" svega u proteklom razdoblju učinjenog kao i najavu onog što se tek kani činiti iskoristio je čelnik dobrinjske izvršne vlasti, načelnik Neven Komadina. A on je, rezimirajući događanja u periodu između dviju Stipanja, istaknuo da ga u cijelom nizu ostvarenih projekata koji su za cilj redom imali razvoj Dobrinjštine kao i poboljšanje životnog


Aktualno Prof. dr. sc. Josip Brnić rođen je 1951. u Sv. Ivanu na otoku Krku. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao je na također na svom otoku, diplomirao na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1976., magistrirao na Fakulteti za strojništvo Sveučilišta u Ljubljani (1983.) a doktorirao na Tehničkom fakultetu u Rijeci 1988. godine. Redoviti je profesor Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Kao znanstvenik djeluje u području elastomehanike i plastomehanike, viskoplastičnosti, eksperimentalne mehanike, mehanike loma i oštećenja, optimizacije konstrukcija i metode konačnih elemenata. Generalno uzevši, njegova se znanstvena istraživanja u spomenutim područjima mogu

svrstati u dvije bitne skupine od kojih se jedna odnosi na numeričku analizu konstrukcija, a druga na eksperimentalnu analizu ponašanja materijala pri sniženim i povišenim temperaturama. Bio je voditelj sveučilišnog dodiplomskog studija strojarstva, prodekan te dekan Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (u dva mandata), prorektor za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Rijeci te rektor riječkog Sveučilišta. Novi počasni građanin Općine Dobrinj, spomenimo i to, prije četiri je godine izabran u počasno zvanje "Consulting Professor" na kineskom Harbin Institute of Technology te u zvanje počasnog profesora na također kineskom Henan Polytec-

hnic University, Jiaozuo. Prof.dr.sc. Brnić član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, član HAZUove Sekcije za morsku tehnologiju kao i njena Znanstvenog vijeća za promet. Jednako tako, član je i moskovske International Academy of Engineering Science te redoviti član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Uz sve spomenuto, počasni građanin Općine Dobrinj koji prigodom uručenja i više no zaslužene povelje nije skrivao svoju sreću i zadovoljstvo tim priznanjem član je i Stručnog povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost i tehnologiju RH te višekratni predsjednik Područnog znanstvenog vijeća za tehničke znanosti.

standarda stanovništva te otočne lokalne zajednice posebice raduje uspješno realizirani projekt uređenja zgrade dječjeg vrtića u Polju. U njega je lokalna uprava uložila oko milijuna kuna a zahvaljujući tome na Dobrinju danas više nema u vrtić neupisanih mališana. Uz to, pred samim vrtićem uskoro ćemo izvesti i niz završnih radova kojima ćemo "zaokružiti" taj za nas iznimno bitan projekt, istaknuo je načelnik dodavši i da ništa manje važnima ne drži ni ulaganja u razvoj turizma, i to na principima održivosti. Posebice bitnim Komadina je tako označio ona koja su u zajedništvu s PGŽ rezultirala dovršetkom stručnih urbanističkoekoloških podloga i studija nužnih za realizaciju projekta gradnje Zdravstvenog centra "Meline" koji, "podcrtao" je Komadina, potencijalni zainteresirani investitori sad mogu graditi i razvijati oslanjajući se na direktnu provedbu županijskog prostornog plana. Tijekom četiri godine – 1500 novih turističkih ležajeva Općinski načelnik nije zaboravio spomenuti i podatak da je tijekom protekle 4 godine na području Dobrinjštine "u promet" stavljeno 1.500 novih turističkih ležajeva čime je receptivni kapacitet te u

turističkom smislu brzorastuće krčke lokalne jedinice dosegao brojku od 4,9 tisuća postelja, najvećim djelom u privatnom smještaju kojeg pri tom nosi i čak 112 objekata za odmor u naseljima koja nisu moru! - Osim što smo prepoznati kao oaza razvoja ruralnog turizma, Dobrinj je poznat i prepoznat i po golemim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu, vodovod i kanalizaciju u koje je do sad uloženo više od 150 milijuna kuna jednako kao i razvoj prometne odnosno cestovne infrastrukture. Zahvaljujući svemu tome Dobrinjština je lani, po prvi put u svojoj povijesti premašila magičnu brojku od 300 tisuća ostvarenih noćenja i vjerujem da ćemo sličan, ako ne i bolji rezultat, ostvariti i u ovoj

godini, zaključio je Komadina ne propustivši primijetiti da je za daljnji nastavak razvoja dobrinjskog kraja nužan "pomak" i na na planu ostvarenja nekih za cijeli otok bitnih pitanja, posebice onih iz domene unapređenja cestovnog ali i pomorskog prometovanja, jednako kao i iskoraka koji se na otoku nastoje učiniti i u sferi širenja gospodarske infrastrukture. Proslavu ovogodišnje Stipanje svojim dolaskom uveličao je mons. dr. Ivica Petanjak krčki biskup koji je predvodio koncelebriranu sv. misu uz nazočnost velikog broja svećenika. U večernjim satima održana je tradicionalna pučka fešta na dobrinjskoj placi uz nastup Mladena Grdovića. MR

MT

5


Aktualno 40 godina rada Dječjeg vrtića u Polju

ČETIRI DESETLJEĆA SMIJEHA, VESELJA I ODRASTANJA

23.10.1976. prva generacija djece učestvuje na obilježavanju POS-a.

Djeca sa odgojiteljicom Jasenkom Frković - 80-ih godina

1996. Maškarice iz vrtića su posjetile tetu Jasenku koja je bila na dužem bolovanju.

6

Dječji vrtić „Katarina Frankopan“ Krk djeluje, osim u matičnom objektu u Krku, u još nekoliko podružnica na našem otoku, a to su dječji vrtići u Vrbniku, Baški, Vrhu, Malinskoj, Njivicama, Omišlju te u Polju. Ove godine navršava se 40 godina od početka rada Dječjeg vrtića Polje, koji je smješten u zgradi nekadašnje osnovne škole. Teško je u jednom članku navesti čime je sve naša predškolska ustanova pridonijela našoj zajednici, ali je to za nas velikih 40 godina i ovoga puta ćemo se u kratkim crtama prisjetiti povijesti našeg vrtića. Za svako mjesto prestanak rada osnovne škole, predstavlja veliki gubitak a upravo to dogodilo se u Polju 1975. godine, kada škola radi malog broja učenika zatvara svoja vrata, te učenici nastavljaju školovanje u Dobrinju ili Vrbniku. Zgrada ostaje prazna, pa se vrlo brzo počinje razmišljati o njezinoj prenamjeni te mogućnostima i uvjetima otvaranja predškolske institucije. Uskoro se pristupa realizaciji, izvode se neophodni građevinski radovi, te se prizemlje zgrade uređuje i prilagođava potrebama djece. Nakon provedenog natječaja, na radno mjesto odgajatelja imenovana je Jasenka Frković iz Kraljevice, koja dolazi sa svojom porodicom u Polje. Vrtić započinje s radom 4. rujna 1976. a prilagođen je da prostorom može prihvatiti do 25–tero djece. Na radno mjesto kuharica-spremačica zapošljava se Marija Pavačić iz Polja a umjesto nje 1982. godine dolazi Mladenka Radić iz Polja. Vrijednim radom obilježeno je daljnje razdoblje, što se vidi i iz ljetopisa vrtića koji se vodi kako bi se mogli trajno sačuvati podaci, važni kako za sami rad, tako i za sredinu u kojoj vrtić djeluje. Nakon 20 godina poludnevnog rada, uočava se sve veća potreba za otvaranjem cjelodnevnog boravka


Aktualno djece, te su ponovno učinjeni potrebni zahvati i opremanje svime što je potrebno za takav rad. 2. prosinca 1996. vrtić u Polju postaje vrtić s cjelodnevnim boravkom djece a kao drugi odgajatelj u skupinu dolazi Marina Pavačić iz Hlape. Odgajateljica Jasenka Frković nakon 29 godina rada u Polju 2005. godine odlazi u mirovinu a zamjenjuje je Lucija Španjić iz Garice. 2009. godine Mladenka Radić, odlazi u mirovinu te se kao kuharica zapošljava Tanja Crnčić iz Polja. Tijekom narednih godina uočava se potreba za povećanjem kapaciteta, ali su se morali stvoriti određeni preduvjeti, kako bi se moglo pristupiti rješavanju takve problematike. Tijekom ljeta 2015. godine pristupa se temeljitoj obnovi postojeće zgrade koja ostaje u svojim dotadašnjim prostornim okvirima. Budući da je zgrada obnovljena u potpunosti, ona se cijela stavlja u funkciju korištenja pa je dobiven prostor za otvaranje još jedne odgojne skupine te ukupno raspolaže kapacitetom za 48 djece. U novoj skupini s radom započinju Manuela Patekar iz Tribulja i Martina Bogović iz Malinske. Na mjesto spremačice zapošljava se Marijana Car iz Šila. Dvorište ispred vrtića također doživljava promjene, koje će upotpuniti cjelokupni dojam zgrade, čija je prošlost duga ali upravo to njoj daje jedan posebni ugođaj i toplinu koju osjete svi koji dođu u kontakt sa našim vrtićem, pa često čujemo: “Vrtić vam je prekrasan“ ... I je, prekrasan je i hvala svima koji su ga učinili takvim ... hvala mnogim generacijama djece koja su u njemu i u nama ostavila trag. Mnogo je djece (oko 400), dio svojih najljepših godina proveo baš u našem vrtiću. Zamislite koliko je u tih 40 godina bilo osmjeha, veselih trenutaka, koliko mašte, koliko pitanja ... i svega što čini djetinjstvo baš tako posebnim. Svim našim bivšim polaznicima i svim čitateljima želimo sretan Božić te uspješnu Novu 2017. godinu!

1997. proslava jednog rođendana.

Listopad 2006. Mirela Labađuk je jedno vrijeme bila odgojiteljica umjesto Lucije Španjić.

Zajednički izlet sa roditeljima - Zagreb 2007. Dječji vrtić „Katarina Frankopan“ Krk Područni vrtić Polje

Voditeljica podružnice Marina Pavačić

7


Aktualno Mala Gospoja u Polju

KARDINAL VINKO PULJIĆ UVELIČAO VJEKOVNU SVETKOVINU Kao i nekoliko zadnjih godina, obilježavanje blagdana Male Gospoje započelo je pučkom feštom u subotu uoči samog blagdana nastupom Maura Staraja i La bande. Posebno je svečano bilo na sam blagdan 8. rujna, kad nam je u goste stigao posebni gost ujedno i predvoditelj svečane koncelebrirane svete mise, uzoriti kardinal Vinko Puljić nadbiskup vrhbosanski. Svakako će ovaj podatak zauvijek ostati zapamćen i zapisan u župskim i mjesnim povjesnicama. Kardinal je doputovao večer prije u pratnji svoga tajnika i ravnatelja karitasa vrhbosanske nadbiskupije. Drugoga dana razgledao je župnu crkvu i središte mjesta, gdje smo ga upoznali s poviješću Polja i znamenitim osobama iz Polja poput Dr. Ivana Črnčića. Svečanu koncelebriranu svetu misu predvodio je, u suslavlju osamnaest svećenika i krčkog biskupa u miru mons. Valtera Župana, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Bilo je ovo i jubilejsko slavlje, jer je i ova crkva u godini milosrđa na ovaj blagdan bila oprosno mjesto. Na početku misnog slavlja kardinala je u ime Krčke biskupije i odsutnog biskupa Ivice pozdravio biskupu miru Valter Župan. Uvodnim pozdravom kardinalu se obratio i župnik Polja vlč. Ivan Brnić.

IB

Kardinal se u propovijedi posebno osvrnuo na potrebu mira u našoj domovini i u BiH ali i u svijetu. Govorio je o problemu izbjeglica i prognanika, što je i sam osjetio nedavno u svojoj nadbiskupiji. Napomenuo je kako na miru treba raditi i moliti se Gospi za isti, a ne o njemu samo deklarativno govoriti. Spomenuo se i nove svetice Majke Tereze koja je pri dodjeli Nobelove nagrade za mir govorila o potrebi stvaranja tog istog mira, ali i mira u duši i srcu pomaganjem i zaštitom onih najslabijih i najpotrebnijih u društvu. Na pitanje kakva je njegova povezanost s ovim krajem i

Krčkom biskupijom odgovorio je: "Kad sam bio duhovnik u Zadru, odlazio sam redovito u župe sjemeništaraca za čije sam duše brinuo u zadarskom sjemeništu. Bilo je to osamdesetih godina prošlog stoljeća i sjećam se da sam došao trajektom u Šilo te sam ovuda prolazio, a bio sam na Rabu, Krku, Cresu i Iiloviku. Moj zadnji posjet krčkoj biskupiji prije ovoga današnjeg bio je na ređenju biskupa Ivice. Želim reći da je ovo svojevrsni uzvratni pohod ovim ljudima i vjernicima ovdje, jer je zbor "Zvon" iz Dobrinja bio u mom rodnom gradu Banja Luci, a također su pjevali i u

IB

8


Aktualno sarajevskoj katedrali." Na kraju misnog slavlja održana je procesija s kipom Majke Božje iz 16. stoljeća, nakon koje je kardinal izmolio posvetnu molitvu Majci Božjoj. Prigodne riječi zahvale kardinalu izrekli su i uručili mu darove: župnik Ivan Brnić a dar kalež predao je sakristan Zlatan Manzoni, predsjednik M. O. Polje i K D "Ive Jelenović" – zbora "Zvon" Ranko Pavačić dar u ime K D- a košaricu domaćih proizvoda predali su mladi folkoraši Moreno Magdić i Lana Mrakovčić, u ime "Zvona" buket cvijeća, jer je kardinalu Puljiću bio i rođendan, predala je Silvana Radivoj a u ime mjesta Polja darove - odljevak Bašćanske ploče i sliku Polja predala je obitelj Saftić. Načelnik Općine

IB

IB

IB

IB IB

Dobrinj Neven Komadina uputio je prigodnu zahvalu a dar – grb općine i suvenir otok Krk sa sopelama predali su mladi folkloraši Dominik Mance i Marina Magdić. Slavlje su svojom pjesmom uveličali župni zbor i pjevački zbor “Zvon”. Poslije mise bio je nastup folklora i tamburaša "Nikad doma" i prigodno druženje za sve na placi uz domaće kolače i kapljicu. A nastavilo se i za stolom gdje se kardinala u prigodi rođendana počastilo i "kardinalskom tortom". Slavlje blagdana završilo je večernjim koncertom klape "Kamik" iz Kostrene na pojanskoj placi. Ranko Pavačić

9


Aktualno Niz nagrada na „Otočnoj rožici“ – Dobrinjci se istaknuli na sveotočnom natječaju

DOBRINJSKI KRAJ – ZELENO SRCE BODULIJE TD „Komun“ – pobjednik u kategoriji javnih zelenih površina Da Dobrinjština s razlogom izrasta u jedno od najposebnijih turističkih područja otoka Krka, potvrdile su i brojne nagrade koje su žiteljima tog dijela otoka pripale na ovogodišnjoj "Otočnoj rožici", devetom po redu izdanju akcije kojom se ocjenjuju vrtovi, cvjetni balkoni ali i javne površine te ujedno i promiče sve ono što ambijent tog turizmu okrenutog otoka može učiniti još ljepšim, skladnijim i oku ugodnijim. Uoči blagdana sv. Franja Asiškog, zaštitnika prirode, vodstvo TZ otoka Krka u franjevačkom samostanu sv. Marije Magdalene u Portu pored Malinske upriličilo je svečanost podjele nagrada najuspješnijim profesionalnim ali i vrtlarima amaterima na kojoj se još jednom pokazalo da dobrinjski kraj s pravom nosi titulu zelenog srca Bodulije. Naslov pobjednika ovogodišnje Otočne rožice tako je, u kategoriji javnih zelenih površina, pripao dobrinjskom komunalnom društvu "Komun", tvrtki čija su se hortikulturalna postignuća ovog puta posebno dojmljiva stručnog ocjenjivačkog povjerenstva zaduženog za usporedbu i vrednovanje kandidiranih vrtova, parkova i cvjetnjaka. Direktor TD Komun, Mladen

Radoslović kojemu je u ovoj prigodi iz ruku predsjednice ocjenjivačkog povjerenstva, hortikulturanlne stručnjakinje mr. Dobrile Kraljić uručena simbolična staklena statua, nije skrivao zadovoljstvo ovim postignućem. - Lijepo je od svojih kolega, ljudi koji i sami svakodnevno vode i rade poslove vezane s uređenje i održavanje zelenih površina dobiti priznanje za sve što su naši vrijedni i iznimno predani djelatnici proteklih godina činili, naglasio je Radoslović napomenuvši i da se u vrtlarstvu malo što može učiniti preko noći. Ono što je vjerojatno presudilo u korist dobrinjskih komunalaca, nas koji tijekom cijele godine skrbimo o sve brojnijim, šarenijim i bogatijim javnim zelenim površinama na području Općine Dobrinj, dobrim je djelom vezano uz naš višegodišnji projekt "Dobrinj, cvjetni grad" u sklopu kojeg je diljem tog mjesta postavljeno i odnjegovano cvijeće. Kras – jedan od laureata Bilje odnosno cvijeće o kojem skrbe naši radnici upotpunjuju i cvjetnice koje smo, diljem povijesne jezgre strog kaštela Dobrinja, zasadili u vazama o kojima brinu sami stanovnici tog mjesta. Ambijentalna sinergija bilja o kojemu skrbe naši komunalci s cvijećem kojeg njeguju i tetoše sami žitelji

MT

10

dobrinjske jezgre učinila je to mjesto posebno dojmljivim, urednim i veselim, naglasivši draž i ljepotu dobro očuvane jezgre koja sad, nakon što je tom mjesto uistinu postalo cvjetnim gradom, odiše sasvim drugačijim duhom, zaključio je direktor Komuna. Radoslović nije propustio spomenuti i da poseban izazov dobrinjskim komunalcima ujedno predstavlja i činjenica da tu lokalnu jedinicu čini njenih 20-tak raštrkanih naselja, mjesta čiji žitelji s punim pravom očekuju da i njihovo javne odnosno zelene površine budu lijepe, skladne, bogate i održavane, baš kao one u općinskom sjedištu. To nije uvijek lako postići ali uz dobru organizaciju i angažman naših vrtlara, i s tim izlazimo na kraj, zaključio je direktor dobrinjskog komunalca. Nagradu je, s osvojenim drugim mjestom u kategoriji "održivog vrta", zaslužio i dvojac Antun Petrović te August Turina iz Krasa. Njihov skladan i razigran vrt, uređen i odnjegovan kao svojevrsna nadgradnja "prirodnog sklada drmuna" u kojem su, ne tako davno, izgradili i u pogon stavili svoju ruralnu kuću za odmor, istakli su ocjenjivači, idealan je primjer obogaćenja životnog prostora kojim se u najminimalnijoj mogućoj mjeri zadire u ljepotu i sklad prirodnog okružja. Naš je cilj, obzirom da smo ondje podigli kuću za iznajmljivanje, bio sačuvati i naglasiti izvornu prirodnu ljepotu ovog kraja i podneblja odnosno kreirati lijepo i ugodno okružje u kojem neće biti potrebno pretjerano intenzivno vrtlarenje, objasnio nam je Petrović. Nastojali smo sačuvati i u vrt ukomponirati sve one stijene ali i bilje koje je ondje raslo i prije našeg dolaska te ga istaknuti korištenjem ovoj klimi i ambijentu prikladnih sadnica, nastavlja Petrović ističući da mu je drago što je i kroz osvojeno priznanje od "ljudi od struke" sad dobio


Aktualno

MT

MT

potvrdu da su u tome uspjeli. Svojevrsnu smo potvrdu moj partner i ja već dobili ovog ljeta od brojnih zadovoljnih turista koji su boravili u našoj kući a koji su redom hvalili ljepotu našeg dvorišta, napominje naš sugovornik ne propustivši napomenuti i da većina njihovih gostiju, dijelom i zbog sklada njihova "održivog vrta", gotovo pa i nije izlazila iz dvorišta objekta u kojem su boravili. Vrt je moja ljubav Ništa manje vrijedno postignuće nije ostvarila ni Željka Fugošić iz Šila, osvajačica treće nagrade u kategoriji klasičnih vrtova. - Vrt je moja ljubav pa tako već niz godina, zapravo cijelo desetljeće, radim unutar svoje okućnice ono što volim, što me ispunja i na neki način odmara, naglasila je gđa. Fugošić istaknuvši i da se u svakom vrtu, pa tako i njenom, uvijek osjeti bavi li se netko njime iz gušta, ili tek zato što mora. Na sreću, jednaku ljubav i žar prema zelenilu i cvijeću kojim smo okruženi samnom dijeli i moj suprug pa je naš vrt ujedno i nešto u čemu uživamo zajedno, bez obzira radi li se o obavljanju posla kojeg ondje uvijek ima ili pak guštanja u njegovoj ljepoti. Baš kao i kod dobitnika nagrade u kategoriji održivog vrta, i njen "klasični" (koji podrazumijeva nešto veće intervencije u odnosu na njegovo prirodno stanje op.a.) također je dio ambijenatlne cjeline u kojoj se, u okvirima kućne radinosti, odvijaju usluge turističkog smještaja

odnosno iznajmljivanja apartmana. Iako nas i ta činjenica motivira za brigu o ljepoti našeg vrta ona nije i jedini motiv našeg vrtlarskog angažmana jer, zaključuje naša sugovornica, lijep i uredan vrt ponajprije veseli njegova vlasnika. Zadovoljan svime viđenim u samoj prigodi podjele nagrada ponajboljim otočnim vrtlarima s razlogom je bio i dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina, aktualni predsjednik TZ otoka Krka. - Veseli me spoznaja o velikom broju dobitnika nagrada u akciji Otočna rožica s područja Općine Dobrinj ali i potvrda da, uz ostalo i kroz ovaj vid prezentacije ljepota našeg kraja, postajemo prepoznatljivima na otoku Krku, pa i šire, ističe Komadina. Raduje i saznanje o velikom broju ljudi koji si daju truda u nastojanju da ostvarimo "kvalitetu više" u smislu hortikulturalnog uređenja svih mjesta na dijelu našeg otoka koji, zahvaljujući sinergiji savih tih pojedinaca i komunalnih tvrtki, dobiva dodanu vrijednost i privlačnost u estetskom odnosno ambijentalnom smislu, nastavlja načelnik ne propustivši pohvaliti sve koji su pridonijeli da se, osim o priobalnim naseljima (koja sama po sebi imaju određene ambijentalne kvalitete i prednosti), danas sve više priča i o ljepoti i skladu naselja u unutrašnjosti Dobrinjštine. MR

MT

Da je postignuće dobrinjskih komunalaca, posebice u djelu ošarenjivanja povijesne jezgre postavom "visećih cvjetnjaka" na rasvjetna tijela vrijedno i posebno ocijenila je predsjednica stručnog povjerenstva, mr. Dobrila Kraljić napomenuvši i da ono što su tako dobro postigli Dobrinjci ne treba biti kopirano od ljudi koji brinu o zelenilu u ostalim krčkim naseljima. - Divite se Dobrinjcima ali ih ni na koji način nemojte pokušavati preslikati jer to što oni ondje tako dobro čine ne paše u druga mjesta, ustvrdila je mr. Kraljić. Uspješnost njihova postignuća naslanja se na očuvanost i "čistoću" dobrinjske povijesne jezgre, istakla je dodavši i da dojmljivo "ošarenjivanje kandelabera" kakvo je ostvareno u Dobrinju, gledano sa stručnog stajališta, nikako ne priliči onim raznim reklamama, tendama i različitim drugim elementima već ionako preošarenjenim turističkim centrima otoka, jednako kao što ti sve češće korišteni hortikulturalni elementi ne priliče niti dubrovačkom Stradunu odnosno riječkom Mostu hrvatskih branitelja koji su, za razliku od Dobrinja, uporabom takvih za te lokalitete potpuno neprimjerenih "uresa" u konačnici nagrđeni!

MT

11


Turizam Kako razvijati ruralni turizam – peti dan otvorenih vrata obiteljskog smještaja

TURISTIČKA PERSPEKTIVA IZA ZIDOVA DOBRINJSKIH STARINA Sve brojniji primjeri dobre prakse u pružanju usluga smještaja U organizaciji Turističke zajednice i Općine Dobrinj u djelo je tijekom posljednje subote u listopadu proveden još jedan, sad već tradicionalni projekt "Dan otvorenih vrata obiteljskog smještaja Općine Dobrinj". Glavni cilj petog izdanja manifestacije koja je iznova okupila te na najbolji mogući način i povezala sve koji se bave ili se tek kane početi baviti ovom djelatnošću, ogledao se u nastojanju predstavljanja sve brojnijih primjera dobre prakse u pružanju usluga smještaja u domaćinstvu, posebice onog organiziranog u obnovljenim ili pak novoizgrađenim seoskim kućama za odmor, lijepo i skladno uređenim a često i luksuzno opremljenim ruralnim vilama kakvih, zaključujemo nakon svakog novog upoznavanja s turističkim adutima Dobrinjštine, na tom području iz godine u godinu ima u sve većem i respektabilnijem broju. - U nastojanju pomaganja svima koji žele razvijati tu vrst djelatnosti, posebice obnovu starih kuća i imanja s nakanom pružanja usluga smještaja, pribjegli smo akciji u čijoj su nam provedbi uvelike pomogli ljudi koji se tom djelatnošću ovdje već godinama uspješno bave i čija iskustva zasigurno mogu pomoći svima koji se, na zadovoljstvo nas koji profesionalno radimo na promociji i unapređenju turističke ponude ovog dijela našeg otoka, tek kane zaputiti tim poduzetničkim putem, naglasio je Boris Latinović, direktor TU TZO Dobrinj. Čelnik dobrinjskog TZ-a objasnio nam je i da su tijekom petog po redu izdanja tog jednodnevnog događanja vrata svojih pitoresknih i skladno uređenih "seoskih vila" otvorili odabrani iznajmljivači s područja Dobrinja, Polja i Krasa - tvrtke "Storia Amata" odnosno iznajmlji-

12

MT

vači Velibor Jakovčić, Anita Štefanić i Mateo Gržetić. - Unatoč tome što na području naše lokalne zajednice, za razliku od drugih krčkih općina, zapravo i nema smještajnih kapaciteta u hotelima, turizam je i ovdje najbitnija gospodarska grana od koje živi i privrđuje sve veći broj žitelja svih naselja Općine Dobrinj, bez obzira nalaze li se u priobalju ili pak u unutrašnjosti ove lokalne jedinice, istaknuo je direktor TU TZO Dobrinj ilustriravši nam brz i primjetan rast broja ruralnih vila podatkom da je tijekom proteklih pet godina, dakle u vijeku održavanja ovog programa, s tridesetak njihov broj sad narastao na čak 116!

sudionici akcije odnosno posjetitelji iskusnih i već uhodanih, u Dan otvorenih vrata uključenih iznajmljivača i ovog puta imali prigodu neformalno porazgovarati, jednako kao i upoznati se s predstavnicima brojnih agencija specijaliziranih za tu vrst ponude, tvrtki koje se bave marketingom i promocijom "obiteljskog smještaja" ali i opremanjem odnosno uređenjem "starina" kao i financiranjem takvih projekata. Sve u svemu, cilj nam je bio omogućiti odnosno pridonijeti otvaranju kanala transfera iskustava i znanja u čemu smo, sudeći po reakcijama "s terena" ali i brojkama koje sam iznio, očito i uspjeli, zaključio je Latinović.

Sve poznatiji i traženiji „ruralni“ vid ponude Nije tajna ni novost da je upravo ovakav - "ruralni" vid turističke ponude, po kojemu Dobrinjština zapravo postaje poznata i prepoznata, i na europskom ali i svjetskom tržištu, sve traženiji kao ni da se upravo u objektima ruralnog turizma, uz naravno prilagođene autohtone sadržaje i ponudu, ostvaruje znatno dulja popunjenost od one koju bilježe konvencionalni apartmani, i to po znatno višim cijenama, ustvrdio je direktor TZ-a od kojeg smo doznali i da su

Imamo pravo vjerovati da smo na pravom putu A da ni lokalna uprava, kad je poticanje i promicanje turističke ponude ali i gospodarskog razvoja u pitanju, u Dobrinju ne sjedi prekriženih ruku potvrdio nam je u samoj završnici spomenutog skupa dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina. On je, obraćajući se okupljenim nositeljima turističke ponude Dobrinjštine na prigodnom druženju naglasio da lokalna uprava već godinama različitim mjerama, posebice ulaganjima u infrastrukturu, i više no


Turizam nju ili pak rekonstrukciju takvih, posebnim odnosno turističkim namjenama okrenutih objekata. MR

MT

aktivno pridonosi stvaranju preduvjeta razvoja. - To što se već danas možemo pohvaliti velikim brojem domaćinstava koja se bave turizmom moramo zahvaliti radu, trudu i poduzetničkom duhu ovdašnjih stanovnika ali dobrim dijelom i učincima komunalnih odnosno infrastrukturnih projekata, posebice ulaganja u gradnju i širenje vodovodne i kanalizacijske mreže te cestovne ali i energetske infrastrukture u koju je, ilustracije radi, samo HEP u proteklih 15-tak godina na našem području investirao preko 120 milijuna kuna. Bez svega toga bi bilo iluzorno očekivati iskorake kakvima danas, na veliko zadovoljstvo svih nas, ovdje svjedočimo, naglasio je Komadina. U svojim promišljanjima Dobrinjštinu želimo i dalje graditi kao destinaciju seoskog ali i visokokvalitetnog turizma, a kad tome u budućnosti pridodamo i komponentu zdravstvenog koja će se sasvim sigurno "razmahati" jednom kad ovdje bude realiziran ambiciozni plan gradnje lječilišnog kompleksa na Melinama, uvjeren sam da imamo svijetlu i perspektivnu turističku budućnost. Činjenica da je kroz razvoj i zamah ovog vida turističke ponude, posebice unutar 14 naših naselja koja se ne nalaze na moru, došlo do cjelokupne revitalizacije tih mjesta govori i da smo, potičući i pomažući turizam, napravili važan iskorak i u smislu očuvanja života odnosno "zadržavanju" ljudi u tim naseljima,

nastavio je načelnik te ujedno i predsjednik TZO Dobrinj ali i TZ otoka Krka. Komadina nije mogao ne primijetiti i da se na svakom koraku vidljivo povećanje broja ruralnih vila na Dobrinjštini događa na način koji ni u kojem smislu ne ugrožava ambijentalnu vrijednost samih mjesta, odnosno u obliku koji se upravo idealno uklapa u tradicijsku arhitekturu i ukupno ozračje naselja koja čine Općinu Dobrinj. Sve što se prošlih godina događalo i što je pridonijelo rastu i obogaćenju turističke ponude, kojem svjedočimo u baš svakom od naših naselja, daju nam za pravo računati da smo na pravom putu, putu ostvarenja ambicioznog plana jačeg tržišnog etabliranja Dobrinjštine kao važne i prepoznatljive turističke destinacije otoka Krka i Kvarnera, zaključio je općinski načelnik napomenuvši da taj i takav trend potvrđuju i recentni turistički rezultati, između ostalog i ovogodišnji 20-postotni porast broja noćenja koja su se, gledajući dosadašnji tijek 2016. godine, opasno primakla magičnoj brojci od 400 tisuća. A informacije radi, Dobrinjština je još pred dvije godine ukupnom turističkom rezultatu otoka pridonosila s manje od 300 tisuća noćenja, završio je načelnik dodavši da općinska uprava kani i nadalje nastaviti tu djelatnost poticati nizom snažnih i učinkovitih mjera, između ostalog i kroz popuste u komunalnom doprinosu na grad-

Da se ulaganju u ovakvu vrstu turističke odnosno smještajne infrastrukture kakva Dobrinjštinu već danas čini "drugačijom od drugih" isplate potvrdili su nam svi koji se tom djelatnošću ozbiljno, i na duge staze bave, pa tako i Ana Buljan predstavnica tvrtke "Storia amata" čija je kuća za odmor uređena u samom povijesnom središtu Dobrinja također bila uključena u Dan otvorenih vrata. - Iako smo kuću otvorili tek ovog ljeta, iskustva su više no dobra i obećavajuća. Starina koju smo dugo i predano uređivali na razini je pet zvjezdica, odnosno na najvišoj kvalitativnoj stepenici koja podrazumijeva perfekciju u svakom smislu. Ono što slijedom tržišnih zakonitosti za iduću sezono kanimo ovdje ponuditi i što je, uviđamo, element bez kojeg se na ovoj razini zapravo i ne može raditi jest osiguranje dodatnih usluga kuhara i spremačice koji će gostima naše luksuzne kuće za odmor biti stalno na raspolaganju, naglašava Buljan ističući da će to biti nov korak u ponudi kakva je tražena među posjetiteljima takvog tipa smještajnih objekata. Osim interesa gostiju, raduje me što vidim da ne manjka niti interesa samih iznajmljivača od kojih su mnogi u ovoj prigodi pokazali zanimanje za razgled naše kuće ali i za upoznavanje s našim viđenjem trendova na tržištu kao i iskustvima koja smo stekli a koja bi im mogla pomoći u nastojanjima da i sami zaplove ovim vodama, zaključila je naša sugovornica. Doznali smo da će, kao odličan primjer "dobre poduzetničke prakse", vlasnica i voditeljica ove dojmljivo uređene dobrinjske kuće za odmor uskoro imati priliku svoj projekt prezentirati i na skupovima koje, s ciljem unapređenja najzahtjevnijeg dijela iznajmljivačkog sektora, uskoro organizira HGK.

13


Turizam

IZ RADA TZO DOBRINJ Ove godine imali smo dva obilježavanja dugogodišnjih dolazaka gostiju na područje naše općine. Radi se o Eriki i Haraldu Grundner koji već preko 50 godina dolaze u Polje kod Ljiljane i Vlada Brnića. Kad se dolazi toliko godina kod istih ljudi, to više nisu gosti nego prijatelji. Oliver i Jana Muhs sa svojom 14. godišnjom kćerkom Alicijom već 25 godina dolaze u Šilo. Bili su kod nekolicine iznajmljivača a trenutno već duži niz godina borave kod gđe. Marije Badurina. Sviđa im se mir i tišina te čistoća i ljepota našega mora. U ime Turističke zajednice Općine Dobrinj tom prigodom uručene su im uokvirene fotografije starog Šila od prije 60-ak godina da ih u njihovim domovima podsjećaju na njihov drugi dom kojem se svake godine vjerno vraćaju.

02.12.2016.u konobi Mala sten u Čižićima održana je redovna skupština TZO Dobrinj na kojoj je donesen program rada i financijski plan za 2017. godinu. Neke novosti

ID

u programu rada za iduću godinu su: postavljanje signalizacije na biciklističkim stazama koje su definirane na nivou otoka Krka. Zatim pripreme za obilježavanje 90. godina početka turizma u Šilu koje će se obilježiti 2018. godine; snimanje promotivnog kratkog filma dronom. Među temama na Skupštini bilo je i predstavljanje Strategije razvoja turizma otoka Krka. Prezentaciju strategije obavila je mr. sc. Neda Telišman Košuta iz Instituta za turizam koji su navedenu strategiju i izradili. Bilo je i nekoliko pitanja i rasprave na navedenu strategiju od strane naših skupštinara, ali je strategija na kraju jednoglasno prihvaćena. Na Sjednici su dodijeljene i nagra-

ID Ivančica Dunato

14

de i to Draganu Brniću kao najboljem menadžeru u malim poduzećima za 2015. godinu prema izboru CROMA, te turističkoj agenciji ESTEE. d.o.o. iz Šila za 25. godina rada. Nagradu su preuzele vlasnica agencije gđa Marica Lončarić i direktorica Iva Lončarić Tićak. Tvrtka Estee takodjer je dana 5. 12. 2016. primila priznanje Hrvatske gospodarske komore "povodom 25 godina postojanja te iznimnog doprinosa razvitku hrvatskoga gospodarstva". Boris Latinović


Prigodno Susret župana s gradonačelnicima i općinskim načelnicima

STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA KVARNERA – NAGLASAK NA BOLJEM ISKORIŠTAVANJU TURISTIČKOG PROMETA Tradicionalno radno druženje župana Zlatka Komadina s gradonačelnicima i općinskim načelnicima održano je u Mošćeničkoj Dragi a prijedlog Strateškog plana razvoja turizma Kvarnera sa Strateškim i operativnim marketing planom 2016. - 2020. te projekt "27 susjedstva - nova kulturna mreža u PGŽ" bila je glavna tema susreta i rasprave. Župan Komadina naglasio je da je spomenuta strategija jedna od najvažnijih strategija naše županije upravo iz razloga što je temeljni strateški dokument i preduvjet za povlačenje sredstava iz Europske unije. Posebno je bitno kako produžiti pred i post sezonu, kako iz istih

kapaciteta izvući i više noćenja, više dolazaka, a u konačnosti više potrošnje. U konačnosti zapravo rast bruto društvenog proizvoda na svim vidovima vezanim uz turizam", istaknuo je župan. Strategija predviđa povećanje broja smještajnih kapaciteta za 7.500 kreveta do 2025. godine, međutim, naglasak nije na kapacitetu, nego na boljem iskorištavanju postojećeg turističkog prometa, rečeno je i zaključeno na tradicionalnom susretu primorsko – goranskog župana i čelnika županijskih gradova i općina. Gordana Gržetić

Gdje su dimnjačari, pitaju se žitelji naše općine?

BUDE LI SVE PO PLANU, DIMNJAČAR NA VAŠA VRATA STIŽE VEĆ U SIJEČNJU Grijanje na drva jedna je od češćih opcija zaštite od hladnoće, a dominantna je i na području dobrinjske općine. Stoga ne čudi veliki (opravdani) interes javnosti za dimnjačarskim uslugama, pa se sve češće čuje i postavlja pitanje: „A gdje su dimnjačari?“. Slijedom tih upita kontaktirali smo Mladena Radoslovića, direktora Trgovačkog društva „Komun“, inače u stopostotnom

vlasništvu Općine Dobrinj. Naime dvojica djelatnika „Komuna“ uspješno su završila školovanje za dimnjačara a nakon teorije, na redu je i praktični dio osposobljavanja: -Naša dva djelatnika odrađuju obaveznu praksu u jednom dimnjačarskom poduzeću iz Novog Vinodolskog i nakon odrađene prakse, možemo reći da će njihovo osposobljavanje za dimnjačara biti zao-

kruženo. Tada je na redu Općina Dobrinj, koja sukladno Zakonu treba raspisati natječaj za dodjelu koncesije i bude li se sve odvijalo prema planu, naši bi dimnjačari na vaša vrata mogli pokucati već tijekom prvog mjeseca nove 2017. godine – pojasnio je Radoslović. Gordana Gržetić

15


Aktualno 25 godina putničke agencije „Estee“ – izniman prinos razvoju dobrinjskog turizma

POČELI SA STOTINJAK „RATNIH“ POSTELJA, DANAS IH NUDE TISUĆU Članovi obitelji Lončarić iz Šila imali su mnogo razloga za zadovoljstvo i slavlje. Njihova putnička agencija "Estee", jedna od najpoznatijih i najuspješnijih agencija te vrste na otoku Krku obilježila je 25. obljetnicu uspješnog djelovanja, rada tijekom kojeg su i sami uvelike pridonijeli turističkom etabliranju svoga mjesta, cijele Dobrinjštine pa i otoka Krka. Putnička agencija "Estee" koja je četvrt stoljeća svoga uspješnog djelovanja proslavila organizacijom velike fešte, prigodnog slavlja tijekom kojeg su u ugodnom ozračju restorana "Pećine" u Šilu okupili sve svoje iznajmljivače, poslovne partnere, prijatelje i "potpomagatelje" nastala je na temeljima koje je, u prilično nezgodnom vremenu za početak bavljenja turizmom, još ratne 1991. godine postavila osnivačica spomenute tvrtke - Marica Lončarić. Da, bilo je to pomalo ludo vrijeme za kretanje u ovakav posao, a to što smo unatoč takvim okolnostima opstali i razvili se najbolji je dokaz da se, ukoliko se stvarno želi odnosno ako se uistinu vjeruje u ono što radite, zapravo sve može. Riječi su to kojima nam je početke prvih 25 godina svoje agencije opisala iskusna šilarska turistička djelatnica, danas prokuristica "Estee"-a Marica Lončarić. Kao što se u proteklih četvrt stoljeća promijenio cjelokupni turizam odnosno ponuda s kojom agencija "Estee" nastupa na tržištu, promijenila se i sama agencija o kojoj su u međuvremenu, od njene osnivačice, u onom operativnom smislu brigu preuzeli mlađi članovi obitelji - kći Iva Lončarić Tićak (koja je danas direktorica) i njen brat, odnosno sin gđe. Marice - Ervin Lončarić. Da se mlade generacije uspješno nose s novitetima na tržištu Iva i Ervin pokazali su i dokazali u brojenim navratima, što

16

MT

uvođenjem inventivnih noviteta u poslovanje svoje agencije ali jednako tako i nagradama koje su njihovi promotivno-prodajni modeli i alati u posljednjim godinama osvajali u stručnim krugovima. - Naša je agencija, među prvima na otoku, prepoznala važnost, značaj i potencijal Interneta odnosno on-line poslovanja, naglasila je direktorica Iva Lončarić Tićak podsjetivši nas na činjenicu da je upravo agencija Estee među prvima, još daleke 2000. godine, izradila i postavila svoju web-stranicu. Možda će vam smiješno zvučati ali tih smo godina bili pioniri u elektronskom načinu promoviranja naše ponude pa smo zapravo postali prvom agencijom u široj regiji koja je tad izdala CD s ponudom apartmana odnosno prvi koji smo taj medij počeli koristiti kao "redovno sredstvo" promocije vlastite ponude, nastavlja direktorica slavljeničke agencije. Agencija Estee nedvojbeno spada u jezgru turističkog gospodarstva otoka Krka, ocijenila je Majda Šale, direktorica TZ otoka Krka. Na otoku danas djeluje preko 60 turističkih agencija ali je malen broj onih koje imaju tako dugu i impresivnu prošlost, istakla je naša sugovornica ocijenivši da se slavljenička tvrtka nedvojbeno može uvrstiti u red pionira u toj branši. Iako je privatni smještaj oduvijek

bio okosnica otočne turističke ponude, nije uvijek bilo lako djelovati i opstati u tom poslu, posebice ne u vremenima kad je ova agencija počinjala s radom. Uz čestitke članovima obitelji Lončarić u ovoj prigodi ne mogu ne spomenuti da je krčki turistički proizvod danas tako jak, prepoznatljivih i tražen upravo zahvaljujući radu i trudu vrijednih, predanih a u pravilu i samozatajnih ljudi poput članova ove obitelji, otočana koji su bili i ostali primjerom svojim brojnim kolegama s kojima i danas nose krčku turističku ponudu. Dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina naglasio je da ga veseli spoznaja da se dobro i uspješno u turizmu može poslovati i u kraju koji, naoko, nije tako "jak" kao što su neke druge turističke destinacije otoka Krka. - I gđa. Marica i pokojni Ivica Lončarić koji je ujedno bio i prvi predsjednik TZO-a Dobrinj očito su znali prepoznati turistički potencijal ovog dijela našeg otoka te svojim radom pridonijeti njegovom ali i razvoju ponude odnosno sadržaja koji danas postaju motorom razvoja našeg turizma. To što danas imamo svu silu malih turističkih obrta i tvrtki jednako kao što nam iz dana u dan raste broj pružatelja usluga smještaja u domaćinstvu, posebice u domeni ruralnih vila i kuća za odmor, dijelom je i njihova zasluga na kojoj im, svi zajedno, moramo odati priznanje, zaključio je Komadina. Napomenuo je da brojni žitelji Dobrinjštine, upravo zahvaljujući ovoj vrsti turističke ponude odnosno djelatnosti, danas pronalaze mogućnost vlastitog ali i zapošljavanja svoje djece što je, u vremenima u kojima živimo, također iznimno važno i vrijedno postignuće. MR


Naš kraj - naši judi Glazbeno – poetska večer u spomen na Željka Sabola, književnika i autora antologijskih šansona

ŽELJKO, NISMO TE ZABORAVILI Dvadeset i osmi dan mjeseca studenog u pravom je smislu i u punoj snazi pokazao i opravdao svoj naziv. Kako je dan odmicao, tako je bura jačala i tako pokazivala nadmoć prirode nad čovjekom. Ipak, snaga ljubavi i snaga volje biva jača od svih sila i snaga kojima priroda raspolaže. A volje i nadasve ljubavi, bilo je te večeri napretek – od organizatora, odnosno inicijatora, pa do (nažalosT!) relativno malobrojne publike. U holu Područne škole Dobrinj te je dvadeset i osme večeri studenog mjeseca uistinu sve vrvjelo od ljubavi. Ljubavi za čovjeka koji je moć ljubavi i niz drugih osjećaja ovjekovječio kroz niz tekstova, uglazbljenih za vrhunske izvođače. Dovoljno je spomenuti hitove kao što su „Prijatelji stari, gdje ste“, „Sutra je novi dan“, „Samo simpatija“, „Ostala si uvijek ista“, „Vratija se barba iz Amerike“, „Zakuni se ljubavi“, „Jelena je bila lijepa“, „Djevojka za jedan dan“... dugačka je lista hitova, evergreena, iza kojih autorski stoji Željko Sabol, najljubavniji pjesnik šansona, kako su ga prozvali mjerodavni u području umjetnosti riječi. Mi ga ipak s pravom i obavezom nazivamo „našim“ Željkom. Jer on je to uistinu i bio. Iako je rođen upravo 28. studenog 1941. u Bjelovaru, svojim je uvijek zvao i smatrao i Dobrinj, odakle mu je rođenjem i porijeklom bila majka Marija. Mada je spletom okolnosti adresa njegovog boravišta najvećim dijelom bila ona zagrebačka, Dobrinju i Dobrinjcima vraćao se često, ali ipak, kako je sam isticao, nedovoljno. U Dobrinju i okolici stekao je i sačuvao prijatelje i prijateljstva, koje vihor vremena nije dotakao. „Prijatelji stari, gdje ste, da li ću vas ikad naći...“... Nažalost, usud je odredio da ta prijateljstva prekratko budu opipljiva a da ostatak poklonjenog vremena žive kroz sjećanja. Željko Sabol otišao je iznenada, prerano. Bjelovaru se vratio, ovog puta zauvijek, 5. rujna 1991. u trenucima

najžešćih borbi za samostalnu Hrvatsku, koju je „ljubio do bola“, o kojoj je 1971. godine viknuo kroz stihove, dok su drugi tek šapatom spominjali njezino ime i zbog tog je glasnog svjedočastva u svoj curriculum upisao progon, izgon, prijetnje i robiju. Željkovog života, njegove književno – umjetničke ostavštine i glazbenog opusa odlučili su se prisjetiti članovi i članice Multimedijalne udruge „Krčka beseda“ i internetskog portala „Otok Krk“. Predvođeni „alfom i omegom“ Milovanom Kirinčićem, uz potporu Općine Dobrinj, spomen na Željka Sabola odlučili su evocirati upravo na njegov 75. rođendan. Uz članove Otvorenog kazališta Omišalj, koji su kazivali Željkove stihove, među kojima i antologijsku „Kad izgovorim tvoje ime - Hrvatska“, večer sjećanja uveličala je i glazbenica, koja s pravom nosi epitet dama hrvatske estrade. Tereza Kesovija nije dvoumila kad je primila obavijest o održavanju večeri sjećanja. Njezin je odgovor bio kratak – dolazim! I došla je, unatoč olujnoj, na mahove orkanskoj buri. Potpuno besplatno, za nula kuna, iliti „pro bono“. S puno emocija otpjevala je svoje najveće hitove, koje je napisao upravo Željko Sabol. Ni trenutka nije dvojio ni Darko Domijan; i on je, Željku u počast i spomen, potpuno besplatno „potegao“ dug put, da bi kroz publiku podsjetio na zlatne sedamdesete i osamdesete, te na svoje velike hitove, koje, kako je istaknuo, zahvaljuje upravo Željku Sabolu. Željko Tabako svog se imenjaka prisjetio kroz set Sabolovih pjesama, koje je otpjevao sa svojim „Tabako bandom“. Pljesak publike izmamili su i oni koji su na životnu scenu kročili kad je Željko Sabol već bio na sceni bolnih spominjanja; Antonio Krištofić, kojeg je na gitari pratio Mateo Kirinčić iz Dobrinja, izveo je set Sabolovih pjesama kojima su slavu postigli Meri Cetinić, Frano Lasić i Srebrna krila.

Milovan Kirinčić

MK

Bila je ovo posebna večer – iako hladna, ipak prožeta toplinom. Večer prepuna emocija, uspomena. Suze te večeri nisu tražile zaklon; pustili su ih da slobodno teku gotovo svi nazočni. Bila je ovo i večer zajedništva a iznova je okupljene ujedinio mali veliki heroj Teo Jelenović. Prilogom prema osobnim mogućnostima, posjetitelji su iznova pružili podršku i pomoć našem sumještaninu, koji od prvog dana svog kratkog života vodi bitku s artrogripozom. Tuga je, očekivano, neminovno lebdjela u zraku, ali kako to obično biva, pobijedili su ljubav i sreća. Sreća svih onih koji su Željka poznavali, zahvalnosti sviju nas, koje je toliko zadužio. I stoga, umjesto minute šutnje, uobičajene na događanjima u spomen onima koji su otišli, dobrinjskom školom prolomio se pljesak. Dug, snažan, iskren. Pljesak koji su nazočni Željku Sabolu u neka bolja, ljepša prostranstva uputili rođendansku čestitku. Pljesak koji je rekao neizrečeno: Željko, nismo te zaboravili ! Gordana Gržetić

MK

17


Naš kraj - naši judi Godišnja skupština Povijesnog društva otoka Krka

MALO ALI AGILNO DRUŠTVO NASTAVLJA PROMICATI OTOČNU BAŠTINU Redovne, godišnje sjednice Skupština raznih udruga, organizacija i društava prilika su da se podvuče crta pod učinjeno i da se najave nadolazeći planovi. Crtu je pod 2016. godinu podvuklo i Povijesno društvo otoka Krka a na godišnjem okupljanju članova, upriličenom 8. studenog u Malinskoj, predsjednik dr. Milan Radić istaknuo je kako su se aktivnosti ovog društva i u proteklom kalendarskom razdoblju odvijale po planu, ali i prema financijskim mogućnostima. -Plan za 2016. godinu smo najvećim dijelom ostvarili a naša je glavna djelatnost izdavanje časopisa odnosno svezaka Krčkog zbornika. Zbog tehničkih i sličnih poteškoća neke zacrtane projekte iz ove domene nismo ostvarili ali to će, nadamo se, vrlo brzo ipak biti ostvareno – pojasnio je čelnik Povijesnog društva otoka Krka,

JC

inače osnovanog 1969. godine a koje trenutno broji dvadeset i pet članica i članova. Izvršni urednik edicije „Krčki zbornik“ dr.sc. Tomislav Galović najavio je da će Povijesno društvo otoka Krka tijekom 2017. godine sa sigurnošću objaviti barem četiri knjige: -Dakako, sva su ta knjiže-

vna djela vezana za otok Krk, teme su krčke i moram istaknuti da je riječ o vrlo ozbiljnom poduhvatu za jedno malo društvo, jer Povijesno društvo otoka Krka uistinu jeste malo, ali agilno. Tome pridonose i volonteri, koji u našoj pisanoj ostavštini besplatno ostavljaju tragove – istaknuo je dr. Galović. Dosad je inače Povijesno društvo otoka Krka izdalo 72 broja „Krčkog zbornika“. Stoga za kraj poruka kolekcionarima: -Ukoliko Vam nedostaje jedan ili više primjeraka „Krčkog zbornika“ ili nekog drugog našeg izdanja, kolekciju možete kompletirati dolaskom u naše skladište knjiga u Krku, na adresi Slavka Nikolića 38 /c – zaključio je dr. Milan Radić. Gordana Gržetić

Filatelističko društvo Krk odalo počast i zahvalnost fra Vinku Fugošiću

PRIGODNA OMOTNICA I POŠTANSKI ŽIG U SPOMEN NA TIHOG SUCA UMJETNOSTI „Tih i povučen, mudar i učen“ ovim je riječima u Knjizi umrle braće, odnosno Nekrologiji Provincije sv. Jeronima, opisan fra Vinko Fulgencije Fugošić, franjevac, akademski slikar i profesor, konzervator restaurator i pisac. Fra Vinko Fugošić preminuo je 2. prosinca 2003. u Crikvenici a svoj je životni put započeo prije točno sto godina. Upravo slijedom stoljeća rođenja ovog zaslužnog, ali pomalo marginaliziranog franjevca, umjetnika i znanstvenika, Filatelističko društvo Krk izdalo je prigodnu poštansku omotnicu a na blagdan svetog Nikole, 6. prosinca,

18

sva pošta iz Pošte Dobrinj, do svojih je primatelja krenula označena prigodnim žigom, također u spomen i čast fra Vinku Fugošiću. Dodajmo da je kao dio obilježava-

nja stote obljetnice rođenja fra Fugošića pri samoj finalizaciji i knjiga „Tihi sudac umjetnosti“, čiji su autori Dr. sc. Tomislav Galović, Perica Dujmović i Gordana Gržetić a pod pokroviteljstvom Općine Dobrinj bit će objavljena u ediciji „Mala knjižnica“ Povijesnog društva otoka Krka. Ova svojevrsna mini monografija po prvi će put na jednom mjestu objediniti sva znanstveno – umjetnička dostignuća i zasluge fra Vinka Fugošića, uz malo ili nimalo poznate detalje iz njegovog djetinjstva i odrasle dobi. G. Gržetić


Naš kraj - naši judi

NOVO STARO VODSTVO Na nedavno održanoj Skupštini ponovno je izabrano dosadašnje predsjedništvo dobrinjske podružnice UVDR – a, u kojem će u naredne četiri godine i dalje biti Željko Crnčić, Darko Strčić, Kruno Plišić, Darko Justinić, Mladen Gržetić, Frane Matanić (tajnik) i Nedeljko Gržetić, kao predsjednik ove veteranske udruge. Veterani su i ove godine na dostojanstven način obilježili sve značajnije datume i obljetnice iz Domovinskog rata, s naglaskom na pohođenje grobova svojih poginulih i preminulih suboraca. Spajanje ugodnog s korisnim svakako se očituje i kroz tradicionalne godišnje akcije čišćenja i uređenja okoliša i šumskih puteva, pa su tako, sredinom travnja, veterani odradili akciju u naselju Kras, gdje je potom odigrano i nekoliko

boćarskih okršaja. Na ovogodišnjem izletu, kojeg već tradicionalno podupire Općina Dobrinj te brojni sponzori, pedesetak članova posjetilo je Split, Metković i Korčulu, te uživalo u ljepotama plodne neretvanske doline. Na kraju želi-

mo svima sretan i blagoslovljen Božić, te mirnu i zdravljem ispunjenu Novu godinu. Nedeljko Gržetić, predsjednik UVDR Dobrinj

Otočani obilježili 75 godina ustanka protiv fašizma

I NAKON 75 GODINA MNOGI NE ZNAJU RAZLIKU IZMEĐU USTAŠA I PARTIZANA Obilježavanju važnog datuma i događaja – sedamdeset i pet godina ustanka protiv fašizma - raznim se programima pridružio i otok Krk a središnja je svečanost održana u subotu, 26. studenog u Društvenom centru „Kijac“. Obilježavanje je inicirala Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka. Velikom broju onih kojima je antifašizam opredjeljenje, pridružili su se i predstavnici Primorsko – goranske županije, jedinica lokalnih samouprava na otoku Krku, Saveza antifašističkih boraca RH i PGŽ, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata i mnogi drugi, među kojima i živi svjedoci ratnih strahota, tj. preživjeli borci NOR-a Ivan Crnčić iz Šila, Ivan Dujmović, Mladen Lolić, Stjepan

GG

Starcević, Miroslav Krstulja i Stanko Gržančić Od 1941. – 1945. na otoku Krku 606 žrtava Iako je tijekom II. Svjetskog rata Krk bio pošteđen težih bitaka, s našeg je otoka u ratni vihor na razne strane krenuo veliki broj otočana. Mnogi od njih nisu dočekali slobodu. Uz ovaj veliki i značajni prilog rađanju slobode, valja istaknuti i da je na otoku Krku djelovala postrojba, čija je uloga bila zaštita ali i doprema hrane i oružja, što je potom bivalo odvoženo na kopno. Presjek društveno – povijesnih zbivanja od pada austro-ugarskog carstva, do završetka II. Svjetskog rata dao je kroz iscrpno izlaganje povjesničar Tvrtko Božić. Ukupne stvarne žrtve na otoku Krku od travnja 1941. do svibnja 1945. godine broje čak 606 osoba. U ratnom vihoru život su izgubila 383 borca a u fašističkim je logorima, između 135 i 140 osoba, istaknuo je mr. sc. Tvrtko Božić,

podsjetivši da antifašizam na otoku Krku nije počeo 1941., nego još 1920., kad su „Boduli“ ustali protiv talijanskih ardita i njihove fašističke politike Memorijalni centar za sve žrtve svih ratova uskoro na otoku Krku -Antifašizam je utkan u temelje naše države i stoga antifašističku tradiciju nastojimo prenijeti primarno mladima, koji nažalost, danas ne znaju razliku između ustaša i partizana – istaknuo je prof. Darko Fanuko, čelnik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, najavivši i pismo namjere, kojim će otočni antifašisti i udruge proistekle iz Domovinskog rata inicirati utemeljenje otočnog memorijalnog centra, u kojem će spomen i sjećanje naći sve otočne žrtve svih ratova novije povijesti. Jer svaka žrtva položena na oltar domovine, napose ona ljudska, nemjerljive je i jednake vrijednosti u svakoj epohi. Gordana Gržetić

19


Susret Daniel Duda

ŠAH ĆE BITI DIO MOJEGA ŽIVOTA U Krasu živi četrnaestogodišnji dječak Daniel Duda, koji se ni po čemu ne razlikuje od svojih vršnjaka. Pristojan je, skroman i jednostavan! Voli se družiti s prijateljima i zaigrati nogomet. Odličan je učenik osmog razreda. Po svemu reklo bi se „običan", ali u nečemu itekako „poseban"! Daniel je osvojio sva odličja u šahu u kadetskim kategorijama! Najčešće osvaja prva mjesta, rijetko druga, a treća su zanemariva. Više o njegovoj ljubavi prema šahu i planovima ispričat će vam sam Daniel, odgovorima na pitanja koja sam mu postavila. - Kada si i kako počeo igrati šah? U mojoj se obitelji uvijek igrao šah. Ljubav prema šahu prenio je na mene moj otac Dejan i stariji brat Dario. Kao trogodišnjak pozorno sam pratio partije šaha između oca i starijeg brata. Kada bi oni završili partiju jedva sam dočekao da se mogu igrati s figurama. Tada smo igrali na drvenoj ploči sa drvenim figurama koje je moj otac dobio kao dijete. Danas naravno imam nekoliko modernijih ploča na kojima igram, a te stare figure naravno čuvam i dalje. Bio sam presretan kada sam u četvrtoj godini zaigrao s mojim ocem i bratom, koji su me učili „osnove" šaha. U toj dobi i ne možete znati mnogo, ali imao sam veliku volju i želju naučiti više. U Malinskoj djeluje ljetna škola šaha koju je osnovao i vodi je prof. Zdenko Jurković, šahovski pedagog i trener. Moja majka Kristina vodila je u tu školu onda devetogodišnjeg brata Daria, a povela je i mene petogodišnjaka, tek onako da ne budem doma sam. Tamo je moje zanimanje i interes za šah uočio prof. Jurković, pa je uz mojeg brata počeo trenirati i mene. Sa šest godina poslao me je na prvenstvo za dječake do osam godina u Ravnu Goru. Tamo sam pobjeđivao starije protivnike, što mu je dalo veliki podstrek da na-

20

stavim treniranje. Već sam sljedeće godine sa sedam godina osvojio u Delnicama na prvenstvu Hrvatske prvo mjesto do sedam godina i treće mjesto do osam godina što je za mnoge bilo veliko iznenađenje. Sljedeće 2010. godine u Zadru postao sam prvak Hrvatske. To su bili moji počeci! Moram spomenuti da je i moj brat Dario imao velikih uspjeha u šahu i da posjeduje lijepu kolekciju nagrada. Nažalost, on sada malo manje igra šah zbog brojnih obaveza u srednjoj školi. - Što te oduševljava u igranju šaha? Mnogo toga! Dinamika igre u kojoj ima bezbroj kombinacija i želja za pobjedom. U igri moraš biti koncentriran, logično zaključivati, ali i žrtvovati neke figure da dođeš do cilja. Odlaskom na šahovske turnire obogatio sam sebe mnogim poznanstvima i prijateljstvima diljem Hrvatske. Upoznao sam i mnoge profesionalne igrače i majstore šaha. - Koliko vremena posvećuješ treniranju šaha? Bez rada nema ni rezultata! Pored ostalih školskih obaveza svakodnevno posvećujem tri do četiri

sata rješavanju šahovskih problema. Igram preko interneta, ali mnogo koristim i stručne knjige o šahu. Svakog tjedna jednom ili dvaput otac me vodi u šahovski dom u Rijeku na trening kod županijskog trenera Ognjena Cvitana. Želim imenovati i zahvaliti se svim mojim dosadašnjim trenerima, koji su se mijenjali sukladno mojem napredovanju u igri, a to su: prof. Zdenko Jurković šahovski pedagog i trener, Hrvoje Jurković međunarodni šahovski majstor i sada Ognjen Cvitan velemajstor. Vikendima učestvujem na turnirima koji se održavaju u Rijeci i okolici. Učestvujem i na OPEN turnirima, koji traju po sedam dana. Svaki dan igraju se jedna do dvije partije koje traju tri do pet sati. Dosta naporno i iscrpljujuće, ali kad nešto voliš i želiš nije teško, pa uvijek jedva čekam sljedeći turnir. - Imaš veliku kolekciju priznanja; nagrada, medalja, pehara s tvojih turnira. Je li ti koja posebno draga? Imam negdje oko šezdeset i pet medalja. Morao bi ih malo prebrojiti! Imam devet pehara, a broj priznanja i diploma zaista ne znam, jedino znam da ih imam jako puno. Posebno mi je drag pehar osvojen 2010. godine u Zadru kada sam sa osam godina postao prvak Hrvatske. Drago mi je i da je moja općina Dobrinj prepoznala moj trud i dodijelila mi nagrade i priznanja za dostignuća. - Kako se sve zovu šahovske titule? Do koje si ti stigao? U šahu ima jako puno „stepenica" i treba mnogo truda i znanja, pa rijetki dođu do najviše titule velemajstora. Evo ih redom; IV, III, II, I kategorija, majstorski kandidat, nacionalni majstor, FIDE majstor, INTER majstor i velemajstor. Za ostvarenje pojedine titule potrebno je igranjem skupiti određeni broj bodova što se zove RATING. Ja sada imam prvu


Susret - Koje si uspjehe u igranju šaha postigao ove godine? I ove sam godine sudjelovao u Ravnoj Gori na prvenstvu Županije i postao po deveti puta prvak naše Županije, a na prvenstvu Hrvatske u Trogiru postao Viceprvak Hrvatske.

kategoriju i nacionalni rating 2020 pa se bližim tituli majstorski kandidat. -Naši Boduli znaju reći ; „ pomalo se gre va raj ! " Odlično si počeo za tvoje godine. Pred sobom imaš još mnogo vremena da koračaš prema vrhu šahovskih "stepenica" i da možda stigneš do zadnje velemajstora! Teško je to postići, ali daj Bože da bude tako! Nikad ne reci ne, nikad se ne zna. -U igri si uglavnom pobjednik. Zanima me kako prihvaćaš izgubljenu partiju? Kao što želim ja pobijediti, tako želi i moj protivnik i ako on pobijedi treba mu čestitati. Na izgubljenoj partiji ja zapravo učim gdje sam pogriješio i što sam trebao učiniti da to izbjegnem. Shvatio sam da izgubljena partija nije samo poraz, nego da iz nje nešto mogu i naučiti. - U Krasu se već šestu godinu održava otvoreni šahovski turnir početkom kolovoza u sklopu dana Općine Dobrinj. Poznato mi je da je inicijator toga turnira tvoj otac Dejan i cijela tvoja obitelj i prof. Zdenko Jurković. Možda su potaknuti tvojim uspjesima željeli da se turnir održava na Krasu? Ma nije baš tako! Svi oni vole šah, budući da Kras svojom terasom i parkom uz Društveni dom ima lijepi ambijent odlučili su da to bude u Krasu, a naravno da je meni to posebno drago. Budući da ja gostujem diljem Hrvatske po turnirima željeli smo ugostiti ljubitelje šaha da posjete moje mjesto i da na otvorenom prostoru uživaju u šahu. Na turniru u Krasu nađu se mnogi ljubitelji šaha svih dobnih skupina. Broj učesnika varira između četrdeset do šesdeset igrača. Najviše pozornosti privuče gosp. Željko Čajkovski, bivši nogometni igrač reprezentacije bivše Jugoslavije, ali i strastveni šahist, koji je unatoč svojih devedeset godina sudjelovao na turniru. U organizaciji turnira zahvaljujem Općini Dobrinj i Turističkoj zajednici Općine na podršci.

- Na temelju tvojih visokih postignutih rezultata u šahu bio si pozvan i na međunarodne turnire? Točno! Trebao sam nastupiti u Gruziji na svjetskom i u Grčkoj na evropskom prvenstvu, ali nisam. Prateći me na turnire moji roditelji mnogo žrtvuju i financijski i vremenski. Moji odlasci van Hrvatske koštali bi mnogo i nisam mogao dozvoliti svojoj obitelji takav izdatak i radije sam odustao. A da mi je žao to je normalno. Te iste 2015. godine sudjelovao sam na evropskom prvenstvu u Poreču, a već iduće godine trebao bi nastupiti na evropskom prvenstvu u Rumunjskoj i svjetskom u Ukrajini. - Sigurna sam da bi se tvoja kolekcija priznanja i nagrada povećala s tim međunarodnim natjecanjima. Tvoji su roditelji sve troškove tvojih putovanja, koji nisu mali do sada snosili sami. Zbog tvojih godina s tobom bi na put trebao ići jedan od roditelja. to su zaista veliki troškovi. Svaki uspješni sportaš kao što si ti ima svoje sponzore. Tvoja je obitelj kao i ti samozatajna, ali čvrsto vjerujem da će tvoj talent biti prepoznat i da će se pronaći financijska sredstva za tvoje međunarodne turnire sljedeće godine. Bilo bi mi žao ne sudjelovati na njima! Možda se dogodi „čudo"! Ja bi zaista želio igrati na tim prvenstvima i da moju domovinu Hrvatsku svojom šahovskom igrom promoviram u svijetu.

- U godinama si kada se zacrtavaju planovi za budućnost! Ima li u njima mjesto za nastavak šahovske karijere? Škola mi je za sada na prvom mjestu. Namjeravam sljedeće godine upisati gimnaziju, a onda je u planu neki fakultet. Moram steknuti neko životno zvanje, ali sam u jedno siguran; da ću uvijek igrati šah i truditi se osvojiti još neku medalju i titulu - ŠAH ĆE UVIJEK BITI DIO MOJEGA ŽIVOTA! - Sigurno imaš nešto i sam reći i poručiti? Poručujem djeci i mladima da započnu igrati šah. Zavoljet će ga postepeno; njegovu posebnost i kombinacije. S marljivim vježbanjem, sve će više svojem protivniku uzvikivati ŠAH MAT! Meni je igranje šaha mnogo pomoglo u učenju školskog gradiva; u brzom pamćenju, u logici općenito i razmišljanju. To je još jedna prednost šaha i razlog da ga započnete igrati. Na kraju bi htio pozdraviti svoju užu i širu obitelj, svoje trenere, igrače šaha i sve prijatelje. Vama Radmila hvala za ovaj razgovor! - Daniel Duda zahvalan je sugovornik. Iz njegovih odgovora i ja sam o šahu ponešto naučila. Novinar Radija Otok Krk Neno Gržetić lani je u Novom listu objavio članak pod naslovom: KRAS MALO MJEST O VELIKIH LJUDI, u kojem je pisao o velikom broju Krasana koji su svojim djelovanjem obogatili pojedina područja. Među njima nema imena Daniela Duda, jer su doduše tamo imena ljudi zrelije dobi. Tom popisu Krasana, kojima se Kras ponosi s razlogom treba pridodati ime Daniela, dječaka koji je već sada „velik"! On se tako sam ne osjeća, skroman je i samozatajan u svojim snovima i planovima! Neka mu se svi ostvare! Razgovarala: RADMILA BOROVIĆ

21


Susret Mateo Kirinčić iz Dobrinja član je pratećeg benda Antonija Krištofića

VJERUJEM DA I NA GLAZBENOJ SCENI I U ŽIVOTU NA KRAJU SVE BUDE – SUPER „Prije nešto više od godinu dana, kad sam formirao svoj prateći bend, pojavila se potreba za gitaristom. Moj prvi izbor kojem sam ponudio suradnju rekao mi je da trenutno nije u mogućnosti prihvatiti, ali da zna jednog mladog talentiranog dečka, koji bi to sigurno mogao dobro odraditi i koji me neće razočarati. Da budem iskren, malo kome vjerujem što se tiče glazbe a svi koji me poznaju, potvrdit će da sam stopostotni perfekcionist. No, odlučio sam da ću tom mladom glazbeniku ipak dati šansu. Kontaktirao sam ga, dogovorili smo prvu probu i već nakon te prve probe shvatio sam da je riječ ne samo o izvrsnom, talentiranom glazbeniku, nego i o osobi koja jednostavno pršti pozitivom i dobrotom. Dakle, upoznali smo se prije godinu dana, ubrzo počeli zajedno nastupati a danas mogu reći da je on ne samo član mog pratećeg benda, nego i velika podrška i pravi prijatelj..“ Ovim nam je riječima popularni pjevač Antonio Krištofić opisao početke poznanstva i suradnje s Mateom Kirinčićem, koji uz još jednog Matea – Matea Žmaka - čini njegov prateći bend. A biti uz bok i na sceni uz jednog od trenutno najpopularnijih nacionalnih pjevača vrijedno je pažnje. Međutim, nije ovo jedini razlog zbog kojeg smo došli na ideju da Matea Kirinčića ugostimo u rubrici rezerviranoj za pojedince iz naše sredine, koji svojim aktivnostima ili postignućima odskaču iz okvira i ujedno služe kao primjer i poticaj. Tema i podtema za ovaj razgovor bilo je napretek, jedina je barijera bila samozatajnost našeg sugovornika. A kad je nakon podužih „pregovora“ ipak pristao i kad smo mu predložili smjernice razgovora, u veličini svoje skromnosti naš je mladi sugovornik sugerirao: -Ma ja bih to ipak reducirao ! Uzeli smo pravo da mu zamolbu ne uvažimo. Opravdano, jer Mateovi interesi i postignuća podjednakom mjerom, snagom i talentom sežu u područje glazbe i umjetničkog izražavanja kroz pisanu riječ, ali i

22

sferu sporta. I stoga smo ga ipak u ovom reportažnom prikazu odlučili predstaviti kao glazbenika, pjesnika, zaljubljenika u „domaću besedu“ i pučku baštinu općenito, ali i kao pobornika zdravog, sportski orijentiranog života. Na (konačno!) dogovoreni razgovor Mateo je stigao s predavanja na fakultetu, u mislima na sutrašnje putovanje za potrebe svog radnog mjesta (da, Mateo svira, studira i radi !) a ostat će valjda, nakon našeg razgovora i pola sata za dnevnu sportsku rekreaciju. Nismo gubili vrijeme a prva tema bila je očekivano – glazba…

foto Chucha

Genetika je učinila svoje… -Na pitanje kako je sve to počelo, najbrži i najtočniji odgovor bi bio – kriva je genetika. Moj tata Zdenko svirao je u popularnom sastavu „Kvarner 5“ a i autor je nekih uglazbljenih pjesama. Pokojna mama Nevenka također je bila muzikalna; iako nije nastupala na pozornicama, kao učiteljica razredne nastave često je bila u tim glazbenim vodama i voljela je glazbu općenito. Znači, genetika najprije a onda i ljubav prema glazbenom izražavanju – pojašnjava nam Mateo, te nastavlja priču o suradnji s Antonijem Krištofićem: -Puno se svira, puno putujemo po raznim mjestima i teško je nabrojati sve nastupe. Malinska, Viškovo, Istra, naravno Rijeka ... puno je nastupa što iziskuje i puno proba, ali volim to što radim a s Antoni-

jom i Mateom Žmakom funkcioniram i poslovno i privatno i nadopunjujemo se i i razumijemo, mogu reći savršeno. Ipak, od svih nastupa, moram izdvojiti koncert Željka Joksimovića u Crikvenici. Biti predgrupa tako velikom glazbenom imenu kao što je Željko Joksimović, dovoljno govori – kaže naš mladi sugovornik i kao uvertiru u sljedeću temu našeg razgovora, navodi jedan i više nego zanimljiv podatak: Pa ti pjevaš moju pjesmu ! -Dakle, Antonio Krištofić i ja upoznali smo se, nedavno, prije godinu dana. Ali prije sedam godina Antonio Krištofić pobijedio je na Festivalu „Kvarnerić“; ne samo pobijedio, nego za pjesmu „Čovek z mora“ osvojio i niz drugih festivalskih nagrada. Autor teksta Antonijeve pjesme sam – ja ! Zamislite koje je to iznenađenje bilo kad je Antonio slučajno, tražeći nešto sasvim drugo, naišao na moje ime uz tu pjesmu. Netko će reći da je to slučajnost, ali ja vjerujem da u životu nema slučajnosti – kaže Mateo. Pisao sam, pisao i osvajao nagrade A tekst pjesme „Čovek z mora“ našao je svoje mjesto u Mateovoj zbirci pjesama, naslovljenoj „Trinaest mojih let“. Zbirka pisana pretežno dijalektalnim izričajem, odnosno dobrinjskom čokavicom, obuhvaća široki tematski raspon, dakako, prikladan izražavanju i promišljanju trinaestgodišnjeg dječaka: -E, da, sad imam ipak koju godinu više, ali promišljanja koja sam ostavio u toj zbirci ostala su ista – prisjeća se Mateo i priznaje: - Tijekom mog osmogodišnjeg školovanja odlazio sam na literarna natjecanja kao što su Lidrano, Lijepa naša Hrvatska itd. Pisao sam, natjecao se i osvajao nagrade. Vjerujte, ne znam točno koliko je tih nagrada. Volio sam pisati i neke


Susret svoje osjećaje stavljati na papir. Ali, pitanje je bi li ta moja zbirka ikad ugledala svjetlo dana. Za razliku od mene koji sam svoje uratke ostavljao posvuda, moji roditelji su sve što sam napisao skupljali, arhivirali. Čuvali su moje stihove i kad sam završavao osmogodišnje školovanje, na završnoj priredbi iznenadili su me ukoričenim stihovima. Bile jednom dvije sopele… A u Mateovom pjesničkom prvijencu, spomenuli smo, dominiraju čakavski stihovi. I tu je genetika odigrala svoj ulogu, iako ona važnija uloga pripada još jednoj važnoj osobi u Mateovom životu: -Budući su mi roditelji radili, dane sam provodio s mamicom, kako mi zovemo na dobrinjskom nonu, ili baku. Mamica Vicenca bila je zaista „moja druga mat“ i upravo od nje naučio sam stare dobrinjske riječi. Međutim, budući je moja mama bila iz Senja, kao dijete sam mislio da ona možda ne razumije ovaj moj „domaći“ govor, pa kad bih se, primjerice igrao, pitao bih najprije po domaću: „Kadi je autić“, a onda bi uslijedio simultani prijevod„gdje je autić“ – sa smiješkom se prisjeća naš sugovornik, inače student elektrotehnike, za što je sklonost, kaže, opet pokupio kroz

gene. Sjeća se Mateo mnogih detalja koji su obilježili njegovo djetinjstvo, a u tom naletu sjećanja i emocija, zaustavljamo se na još jednom detalju: -Na kaminu u našoj kući u Dobrinju stajale su stare sopele, na kojima je još moj tata pokušavao svirati. Ali valjda su te sopele čekale mene. Ja sam ih kao dijete gledao i gledao i logičan korak bio je odlazak u školu svirke sopela, koju je vodio gospodin Ivan Pavačić. Počeo sam učiti, onda nastupati na raznim smotrama i festivalima – od Pinezića, do Mantinjade pul Ronjgi. Sopele su me odvele na razne krajeve i donijele mi mnoge drage nagrade i priznanja, tako da sada na kaminu one dvije sopele nisu usamljene, nego su dobile društvo sopela koje sam osvojio upravo kao nagradu na natjecanjima. Jedrilicom od Krka do Trsta i nazad Gitara i sopela odvele su našeg mladog sugovornika do raznih krajeva i otvorile mu nove spoznaje i mogućnosti. Mateo je pak neke druge granice i osobne spoznaje pomaknuo i otkrio ne samo na kopnu, nego i na moru, i to sudjelovanjem na popularnoj regati „Barcolani“:

-Ma bilo je to još jedno iskustvo koje ću pamtiti. Prošli smo doslovce sve - od idiličnih pojava do toga da ni skiper, kako nam je kasnije priznao, nije bio posve siguran kako će to ispasti. Jedrilicom smo iz Krka otišli do Trsta i vratili se nazad. Sretni, pomalo preplašeni, ali s iskustvom koje nema cijenu. Možda o tome jednog dana napišem putopis – šali se Mateo, ali napola u šali, napola kroz istinu ipak nam daje jedno obećanje: -U zbirci „Trinaest mojih let“ ima jedna pjesma koja završava ovako: „Dobrinjoc son pravi od peti do glavi“. Često sam se mamom znao šaliti na tu temu, ali eto, budući su moji geni i iz Senja, obećajem da ću u idućoj zbirci pjesama i Senju posvetiti stihove. Budući u njegovom životu trenutni prioritet drži glazba, stihovi će, kaže, ipak pričekati neku dalju, ali ne sasvim daleku budućnost. Budući da Antonio Krištofić niže nastupe, Mateo kao član njegovog benda previše vremena za odmor nema. Tu su i radne obaveze a i studij, čijem se završetku uskoro nada i veseli. Ipak, uz ove i brojne druge obaveze, Mateo nađe vremena i za „punjenje baterija“, pa ga se često može vidjeti kako joggira dobrinjskim krajem. Stazama djetinjstva i svojih predaka: -Trčanje me opušta i relaksira a i dok trčim, slušam glazbu. Eto, glazba svuda i svagdje. I naravno, pozitiva – zaključuje naš sugovornik. Složili bismo se u potpunosti s njime a svi koji Matea poznaju, složit će se s našom konstatacijom da je naš mladi sumještanin uistinu ono što je Antonio Krištofić spomenuo – izvor pozitive. Upravo na tragu dobro nam znane rečenice Majke Tereze: „Ne dopusti da se netko tebi približi ako neće otići od tebe bolji i zadovoljniji“, završili smo ovaj „razgovor ugodni“ i još ugodnije druženje. Jer Mateo Kirinčić i sebi i svima oko sebe govori i svjedoči: - Sve će na kraju biti super „ Sigurno hoće – i na sceni i u životu !

Milovan Kirinčić

Razgovarala: Gordana Gržetić

23


Škola Iz rada Područne škole Dobrinj

UZ PETNAEST PRVAŠIĆA PREMAŠENA BROJKA OD 100 UČENIKA Zajednički u humanitarne akcije Školska godina 2015./2016. započela je veselo i vedro, pogotovo za petnaest prvašića, koji su prvi put sjeli u školske klupe. Prvog dana škole dočekali smo ih širom otvorenih ruku uz prigodan program njihovih starijih kolega.Posebno veseli podatak da smo ove godine premašili brojku 100, te brojimo čak 105 učenika. Naše učiteljice i učitelji bili su iznimno aktivni u ovom kratkom razdoblju, pa smo obilježili Dane kruha, Dan sjećanja na Vukovar te Svjetski dan pješačenja. Ove smo godine po prvi puta obilježili Dan kravate te uz poruku poštovanja, ljubavi i odgovornosti prikupili odjeću za korisnike Socijalne samoposluge te Doma za beskućnike ¨Ruže sv. Franje¨ u Rijeci. Osim u listopadu, humanitarni rad naših učenika i učitelja nastavio se i u studenom kad, smo obilježili Međunarodni humanitarni dan prikupljanjem namirnica za Socijalnu samoposlugu, s posebnim naglaskom na slatkiše za djecu obzirom se bližio sveti Nikola. Početkom nove školske godine nastavili smo i s prikupljanjem čepova za Udrugu oboljelih od leukemije i limfoma, a prikupljamo

i novčana sredstva za pomoć našem Teu Jelenoviću. Mnoštvo aktivnosti i projekata Ove smo godine nastavili s našim eko projektom – branjem maslina u školskom masliniku. Uključili smo sve učenike u berbu i pritom se dobro zabavili. Posebno smo ponosni na projekt u koji se uključila naša školska knjižnica – Međunarodna razmjena straničnika. Riječ je o međunarodnom uparivanju škola, a cilj je učenje o tradiciji i kulturi drugih naroda. Naši su mali knjižničari marljivo radili na svojim straničnicima po kojima su ispisivali mudre misli i poruke na glagoljici. Partner naše škole bila je Tsing Yi Trade Association Primary School iz Hong Konga. Učenici sedmog razreda i ove su godine sudjelovali na Maloj staroslavenskoj akademiji. Povodom obilježavanja Europskog dana suzbijanja trgovanja ljudima u suradnji s djelatnicima Gradskog društva Crvenog križa Krk te Policijskom postajom Krk održano je predavanje za osmaše. Tijekom studenog i prosinca obilježili smo i Mjesec borbe protiv ovisnosti. Organizirana su predavanja na

Maja Polonijo

24

tu temu, a svakako moram naglasiti predavanje ¨Kako reći ne¨ gospodina Matije Gorjanca koji je sedmašima i osmašima ispričao svoj životni put. Zahvaljujući KD Dobrinj te Općini Dobrinj našu je školu posjetila zanimljiva kazališna družina Triko teatra te nam prikazala svoju predstavu ¨Snježna kraljica¨. Ove se godine po prvi put u našoj školi održala i Večer matematike. Projekt je to koji organizira Hrvatsko matematičko društvo, a cilj je otkrivanje zabavne strane matematike. Početkom prosinca ostvarili smo još jedan projekt – R.E.A.D. Čitaj (o) psu. Riječ je o uključivanju terapijskog psa u rad s djecom. Program je to posebno osmišljen kako bi se djeci pomoglo u poboljšavanju sposobnosti čitanja te komunikacijskih vještina. Osim mnoštva aktivnosti i projekata unutar škole, česti su i odlasci van škole. Tako su naši mlađi učenici posjetili HKD na Sušaku gdje su u sklopu Revije lutkarskih kazališta pogledali predstavu ¨Ukradeno sunce¨ te izložbu Agate Freyer ¨Od skice do lutke¨. Učenici trećeg razreda istražili su Rijeku – županijsko središte Primorsko goranske županije. Predstavnici učenika posjetili su uljaru i odnijeli školske masline na obradu. Učenici viših razreda posjetili su izložbu ¨Divovi Patagonije¨ te HNK ¨Ivan pl. Zajc¨u Rijeci, a osmaši su prvi tjedan školske godine proveli na stručnoj ekskurziji u Dalmaciji. Početkom prosinca počinju aktivnosti i obilježavanja koja našu djecu posebno vesele. Obilježili smo tako dolazak sv. Nikole prigodnim programom učenika nižih razreda, a kraj polugodišta božićnom priredbom svih naših učenika. Učenici i djelatnici PŠ Dobrinj žele vam vesele i blagoslovljene blagdane! Maja Polonijo voditeljica PŠ Dobrinj


Škola Devedeset i pet godina srednjoškolskog obrazovanja na otoku Krku

OD MALE REALNE GIMNAZIJE DO VELIKE ŠKOLE ZA VELIKI OTOK Povijesni hod dugačak devedeset i pet godina svečano je obilježen u srijedu, 12. listopada u krčkoj Srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir . Zahvaljujući inicijativi i angažmanu doktora Otmara Broveta, načelnika tadašnje Općine Krk i Đura Mužine, općinskog tajnika, upravo je 12. listopada 1921. godine u Krku otvorena Mala realna gimnazija. Vlada u Zagrebu pozitivno je riješila zamolbu dvojice entuzijasta, pa su iste godine otvorena prva dva razreda realne gimnazije a prvi gimnazijalci našli su svoje mjesto u zgradi na obali, koju je ustupila Općina Krk. S društveno – političkim mijenama mijenjao se i koncept poučavanja, mijenjali su se nazivi i širila obrazovna usmjerenja, a kroz gotovo stoljeće izmijenile su se generacije i generacije učenika i profesora a kao slijednica Male realne gimnazije, Srednja škola „Hrvatski kralj Zvonimir“ bila je domaćin centralne svečanosti obilježavanja visoke i važne obljetnice. Svečanom programu, koji je evocirao i spojio prošlost i sadašnjost, nazočili su brojni uzvanici, među kojima i župan primorsko – goranski Zlatko Komadina sa suradnicima, predstavnici

svih jedinica lokalne samouprave otoka Krka, svjetovnih i crkvenih institucija, te, naravno, bivši i sadašnji polaznici i poučavatelji. Devedeset i pet godina srednjoškolskog obrazovanja na otoku Krku sabrano je i ukoričeno u najnovijem broju Ljetopisa, čija je promocija bila dio svečanosti.

„Od 12. listopada 1921. do 12. listopada 2016. godine, postali smo velika škola za veliki otok“, istaknula je ravnateljica prof. Đurđica Cvitkušić, predstavljajući povijest i sadašnjost otočne srednjoškolske institucije, koju danas pohađa 346 učenika, smještenih u 19 razrednih odjeljenja. Polaznici ugostiteljskog usmjerenja za sve su uzvanike priredili domjenak, baziran na autohtonim otočnim jelima i tradiciji, pa su nazivi pojedinih gastro delicija baštinili svoj naziv upravo iz vrela otočne povijesti i prošlosti. Gordana Gržetić

Eko projekt pod vodstvom profesora Borisa Brnića

IZ ŠKOLSKOG VRTA „POTEKLO“ JEDANAEST LITARA ULJA Izgradnjom zgrade osnovne škole u gradu Krku, polaznicima krčke osmoljetke dana je mogućnost organizacije školskog vrta, u kojem je 2005. godine posađeno devet stabala maslina. Tijekom godina, o njima je brinuo školski kolektiv a ovogodišnja jesen označila je i prvu berbu. Dionici eko-projekta Maslina, učenici i učitelji Osnovne škole Fran Krsto Frankopan - Matične škole Krk, vođeni ravnateljem spomenute ustanove Serđom Samblićem, svoju su vrijednu inicijativu, 18.

listopada 2016. godine, predstavili gradonačelniku Dariju Vasiliću, posjetivši ga u njegovom uredu. U spomenutoj je školi osmišljen projekt namijenjen prije svega

trećašima i šestašima obzirom da su njihovi nastavni sadržaji najviše povezani s takvim inicijativama a iz prve berbe, iz školskog je vrta „poteklo“ jedanaest litara maslinovog ulja, flaširanog i označenog posebnom markicom. Valja istaknuti da je projekt vodio naš sumještanin, profesor Boris Brnić, a priča o prvoj berbi i prvim kapima ulja iz ovog školskog vrta, dokumentirana je i u prigodnom video uratku. Gordana Gržetić

GG

25


Naš kraj - naši judi

BETINA, NAŠ DRUGI RADNI POSJET I ove smo godine dobili poziv na 20. Smotru folklora u Betini koja se održavala dva dana, 24. i 25.06., obzirom da smo bili i lani. Ići ili ne? Ići, ... i ove godine skupila se grupica naših plesača i unatoč mnogobrojnim ljetnim obavezama ipak je uspjela iznaći vremena za nastup na 20. smotri folklora u Betini. Bili smo lani, zabavili se, plesali, pokazali temperament kraskog folklora, vratili se i ove godine. Nastupila su gostujuća društva: KU Šustine Šibenik; KUD sveti Ilija Župa Kljaci; KUD Bedem Grebaštica; KUD Dubrava, Dubrava kod Šibenika; KUD Koledišće Jezera; KUD Vinac Stankovci; Veterani Skud Ivan Goran Kovačić Zagreb; Udruga Sveta Kata Zemunik; KUD Gračanin Lužani; KD Sv Juraj Kras i KUD Carza Poličnik. Treba spomenuti da smo posjetili gradić Nin, posjetili Solanu, produžili na obiteljsko imanje na ručak i uživali u „dalmatijskoj“ fjaki, gdje nema priše, gdje sve lagano teče

odredište gdje gospođa Marinka Fržop, predsjednica društva, pokazala gostoprimstvo vrijedno spomena i uvela nas u pripremu za večernji nastup. Uslijedila je smotra folklora, razmjenjivanje poklona, večera i druženje sudionika do kasnih sati. Sada nas očekuje Bjelovar i njihova 129. obljetnica postojanja. bez užurbanosti i svakodnevne nervoze. Kao neki drugi svijet. Navečer oko 18 sati stigli smo na

Za KD „Sv. Juraj“ Kras Draženka Justinić

Valentina Kirinčić

Hip hoperi Vam od srca žele sretan i blagoslovljen Božić, ugodne blagdane, te veselu i rasplesanu 2017. godinu !

26


Naš kraj - naši judi Kulturno društvo „Sveti Juraj“ Kras i ove godine nagradilo male i mlade plesače

PUNO SMO NAUČILI, PUNO SE ZABAVILI A PLESAT ĆEMO I DALJE Već je postala tradicija da se djecu, koja odrađuju marljivo svoje plesne nastupe tijekom turističke sezone, nagradi za njihov trud izletom. Imali su mogućnost biranja odredišta, kako bi taj izlet uistinu i bio onakav u kojem oni najviše uživaju. Odabrali su Terme Čatež. Bez obzira što su već bili na istom odredištu, ipak je za njih zanimljiv vodeni svijet bazena, tobogana i vrisak pri svakom spuštanju niz njih. Uostalom, ako ih to veseli, zašto ne ?! Nije li najvažnije uživati u zasluženom odmoru, kako djec, tako i onim malo starijim članovima. Naravno, uz svaki izlet mora biti uključena i neka kulturno obrazovna komponenta, kažu naši

turistički djelatnici. Ovog puta odabran je posjet Karlovcu i njegovom slatkovodnom akvariju. Akvarij predstavlja floru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, geološku prošlost i povijest četiriju karlovačkih rijeka: Korane, Kupe, Dobre i Mrežnice. Pa kada rezimiramo,

nešto smo naučili, puno se zabavili, lijepo se proveli i, … , plesat ćemo i dalje pa da dogodine doživimo isto ili bolje iskustvo. Za KD „Sv. Juraj“ Kras Draženka Justinić

KD“Sveti Juraj“ Kras gostovao u Bjelovaru

NAŠE SU SE SOPELE OGLASILE I RAZVESELILE SVE PRISUTNE Da naši plesači ne miruju već stalno „bruse“ svoje plesne cipelice, više nije nikom nepoznato. Tako su i ove jeseni bili na gostovanju HORKUD-a „Golub“ u Bjelovaru i to 15. i 16. listopada. Naime, pozvani smo sudjelovati na Svečanom koncertu povodom 260 godina Grada Bjelovara i 129 obljetnice

HORKUD-a „Golub“, pa smo se i odazvali. Uz ostale goste- Kulturno-umjetničko društvo „Meteor“ Hrašćina iz Trgovišća i Hrvatsko pjevačko društvo „Rodoljub“ iz Virovitice - naše su se sopele oglasile i razveselile sve prisutne svojim osebujnim zvukom, pokazujući raznolikost folklornih običaja i izričaja. Bilo je naporno, bilo je lijepo i odazvat ćemo se ponovno, ako nas pozovu. Za KD „Sv. Juraj“ Kras Draženka Justinić

27


Naš kraj - naši judi Blagdan Vele Gospe u Rasopasnu

NIZ MANIFESTACIJA U ČAST VELOJ GOSPI grupa Tabako (bubnjar je domaći dečko Danijel Variola!), zabavljali su brojno mnoštvo (njih nekoliko tisuća...), okupljeno na placi i okolnim prostorima do sitnih jutarnjih sati. IŠ

Pohod ognjištu svojih predaka Sredina kolovoza oduvijek je bila poseban period u životu mještana Rasopasna, ali i velikog broja njihovih gostiju, vikendaša iz ostalih dijelova Hrvatske, te naravno, u životu brojne rasopašnjarske riječke "emigracije", koja u ljetnim mjesecima masovno pohodi ognjištva svojih predaka. Vela Gospa je dan mjesta, blagdan za čiju proslavu pripreme počinju tjednima ranije, a čija proslava se protegne do posljednjih dana kolovoza. Tako je bilo i ovoga ljeta, Vela Gospa obilježena je nizom sportskih i zabavnih manifestacija. Sve je počelo komunom, radnom akcijom mještana predvođenih novim mjesnim odborom na čelu s predsjednikom Ivanom Šamanićem. Veliki odaziv jamčio je i mnogo obavljenog posla na uređenju društvenih prostorija, okoliša župne crkve i lokalne butige, odnosno mjesta gdje bi jednoga dana Rasopasno, poput susjednih sela, moglo dobiti svoje betonsko igralište, a oni najmlađi park s odgovarajućim sadržajima. Uređivale su se i masline zasađene na prostoru nekadašnjeg kala, ali u prvom redu prostor oko crkve. Sama crkva zablistala je posebnim sjajem zahvaljujući ženskoj ruci - vrijednih rasopašnjarki. Uoči svečane mise na sam dan Vele Gospe održana je procesija kroz selo predvođena kipom Majke Božje. Crkva je prema očekivanjima bila pretijesna da bi primila sve vjernike, pa je njih nekoliko stotina ostalo izvan crkve. Nakon mise na placi se zatancalo uz zvukove sopela. Članovi KUD "Ive Jelenović" iz Dobrinja pokazali su mlađim generacijama i zainteresiranim strancima kako se nekada tancalo za Velu Gospu. Svi uzvanici, među njima i načelnik Općine Neven Komadina, počašćeni su kolačima, sokovima, oni stariji i pokojom kapljicom vina, te pozivom da u večernjim satima uveličaju feštu na placi na koju su Rasopašnjari posebno ponosni. Jasmin Stavros i

28

sudionika turnira i navijača na prostoru ispred butige koje je potrajalo dugo u noć. Pobjednik nije poznat, ali se pouzdano zna da nije bilo poraženih i nezadovoljnih što je velika zasluga Borisa Jakominića, koji se uz asistenciju Renata Kontića i onih najmlađih, koji su vrijedno pomagali u organizaciji, pobrinuo da nitko ne ostane gladan i žedan.

Red zabave, red sporta Nakon reda zabave stigao je i red sporta. Boćarima susjednog Svetoga Ivana pripao je treći rasopašnjarski turnir u balama - "Vela Gospa 2016.". Kao i prošlih godina na turniru se okupilo šest ekipa, a značajna novost je što su domaćini nastupili s čak tri ekipe. Mladima i starima pridružila se i ekipa sastavljena od boćara srednje generacije. Budući da su se u mjestu oko balina i boća, na mjesnom jogu, počele okupljati i pripadnice ljepšega spola organizatori turnira iduće godine bit će pred velikim izazovom. Nakon razigravanja po skupinama (dvije skupine po tri ekipe), prvoplasirani su se našli u finalu. Sveti Ivan je do svojeg prvog naslova na turniru došao pobjedom 17:6 nad prvom ekipom domaćina, inače sastavljenom od mlađih snaga, koje su možda ipak platile danak organizacijskim naporima koje su morali ulagati tijekom cijeloga dana pored onih sportskih. U susretu za treće mjesto iskustvo i znanje Rasopasna 2 nadvladalo je veliku želju, ali nedostatak ovakvih utakmica u nogama - Rasopasna 3. U susretu za peto mjesto prošlogodišnji pobjednik Gabonjin bio je bolji od Čižića, koji su osvojili prvo izdanje ovoga turnira što naslućuje mogući rasplet iduće sezone. Svetom Ivanu, odnosno pobjedničkoj petorci Daliboru i Davoru Gržetiću, Dariju Marijaniću, Milanu Marečiću i Ivanu Radiću, se barem sudeći prema tradiciji idućega ljeta na jogu u Rasopasnu ne piše dobro. Nakon turnira održano je i natjecanje u pogađanju balina, najprecizniji je bio Nikola Miletić iz Svetoga Ivana. Kao i prijašnjih godina organizirano je i treće poluvrijeme, druženje svih

Ivan Šamanić

Nakon boćanja – briškula i trešeta Vikend nakon boćarskog bio je rezerviran za prvi turnir u briškuli i trišeti, također povodom Vele Gospe. Unatoč značajnom interesu iz susjednih sela premijerni turnir održan na placi bio je ovoga puta isključivom privilegijom mještana. Okupilo se devet parova (jedan mješoviti zahvaljujući najmlađoj sudionici, 13-godišnjoj Miji Volarić), koji su razigravali međusobno u tri skupine po tri para. Pobjednici skupina odigrali su finalni turnir. U napetoj završnici slavili su Neven Zubčić i Albino Senčić, koji su bili spretniji i sretniji od oca i sina, Miljenka i Renata Variole, odnosno još jedne obiteljske kombinacije mlađahnog Adriana Gržetića i iskusnijeg Damira Grozdanića. Osim sreće vjerojatno je i ovoga puta svoje učinilo iskustvo, brojne partije u rukama, posebno one za kratkih dana i dugih zimskih noći provedenih u maloj prostoriji kraj butige gdje se u Rasopasnu nerijetko može naići na odabrano društvo uvijek raspoloženo za partiju briškule i trešete. Nakon turnira upriličeno je druženje svih sudionika, za one najmlađe to je na neki način bila fešta na oproštaju od još jednog nezaboravnog ljeta u Rasopasnu i početak onih školskih briga. Mjesnom odboru je pak to bila prilika da u opuštenoj atmosferi analizira učinjeno i već sada počne razmišljati o tome kako će se dodatno obogatiti ionako bogati društveni život mjesta tijekom kolovoških dana. Ivan Volarić


Naš kraj - naši judi Vrijedna donacija za pomoć učenicima bez očeva

UČINIO SAM ONO ŠTO JE VELEČASNI ANTON SPICIJARIĆ ČINIO CIJELOG ŽIVOTA Humanitarna udruga „Andrijana Gržetić“, osnovana 2008. godine sa sjedištem na području naše općine i dalje je jedina nacionalna neprofitna organizacija, koja je orijentirana isključivo na pružanje financijske pomoći osnovnoškolcima, konkretno, učenicima osnovnoškolcima kojima je otac preminuo i koje odgaja samohrana majka udovica. To je primarni, odnosno jedini projekt udruge, temeljen na želji pokojne Andrijane Gržetić. Za tekuću školsku godinu (2016. /17.) Udruga je temeljem raspisanog natječaja dodijelila tri školarine učenicima s otoka Krka – svakom od njih po 4.000,00 kuna. Sukladno Zakonu, školarine za učenike koji pohađaju osmogodišnju školu tretirane su kao drugi dohodak, te je navedeni iznos od 4.000,00 kuna podložan dodatnim oporezivanjima. Stoga je ukupan iznos koji je Udruga morala prikupiti, da bi učenicima uopće mogla isplatiti njihove 4.000,00 zapravo 23.000,00 kuna. Budući je riječ o maloj Udruzi, svaki je prihod itekako

dobrodošao a prije nekoliko dana obavijest o novoj donaciji stigla je s drugog kontinenta: -Učinio sam ono što je moj uzor i čovjek kojeg s pravom i ponosom nazivam svojim prijateljem činio cijelog života – pojasnio nam je u emailu gospodin Branko Jakominić, porijeklom iz Svetog Vida Dobrinjskog. Njegova je stalna adresa već niz godina, bolje rečeno desetljeća, New Jersey, gdje živi sa svojom obitelji. A uzor kojeg spominje? Vlč. Anton Spicijarić. Ime dovoljno govori samo za sebe, posebnice onima koji su ga imali prilike upoznati pedesetih godina prošlog stoljeća, kad je kao župnik službovao u Dobrinju. Omiljen među pukom, napose među mladi-

ma, vlč. Spicijarić kao takav nije bio po volji tadašnjim vlastima, pa je iz Dobrinja pod okriljem noći i uz pomoć jednog pouzdanika pobjegao i tako doslovce spasio život. -Vlč. Antona Spicijarića imao sam priliku i čast dobro upoznati kroz brojna druženja, među kojima su i ona obiteljska. Znam koliko je volio mlade i koliko im je nastojao pomoći i ovdje u Americi. Nakon njegove smrti primio sam dionicu tamošnjeg Hrvatskog kluba, koje je i vlč. Spicijarić bio član. Namijenio mi je tu dionicu a da ja to uopće nisam znao. Nisam dvojio – znao sam da bi vlč. Spicijarić podržao moju želju. U dogovoru s obitelji dio dionice namijenio sam jednom mladom svećeniku a drugi dio Udruzi „Andrijana Gržetić“, koja skrbi upravo za male Bodule bez očeva. Konkretno, riječ je o iznosu preračunatom iz američkih dolara 10 tisuća 751 kuna. Sretan sam što mogu pomoći a vjerujem da bi i vlč. Anton to isto učinio – zaključio je gospodin Jakominić. G.G.

Pjesnički prvijenac Franciske Rubinić Gržetić

OSAMDESET I ŠEST ULOMAKA „ KOMPOZICIJE ŠARENILA“ „Kompozicija šarenila“ naziv je ukoričenog prvijenca Franciske Rubinić Gržetić iz Gabonjina, predstavljenog 25. studenog u Društvenom centru „Kijac“. Zbirku širokog tematskog raspona čini osamdeset i šest pjesama pisanih hrvatskim standarnim jezikom,

u izdanju zagrebačke „Kulture snova“, a naslovnica je idejna zamisao i djelo Vesne Kominek iz Češke. Na predstavljanju svog prvijenca, autorica je istaknula da piše pjesme još od adolescentskih dana a „vjetar u leđa“ da ih ukoriči dao joj

GG

je projekt „Utoplimo krčku zimu“ Udruge „Krčka beseda“, koja je organizirala i ovu pjesničku večer a stihove iz „Kompozicije šarenila“ čitale su autoričine prijateljice iz ranog djetinjstva i studentskih dana. Gordana Gržetić

29


Naš kraj - naši judi

STAROSLAVENSKA DOBRINJSKA MAŠA U LJUBLJANSKOJ KATEDRALI Pjevački zbor "Zvon" iz Dobrinja svojim se glazbenim izričajem staroslavenskog dobrinjskog pjevanja predstavio 10. i 11. prosinca u Sloveniji. Poveznica za ovo gostovanje bio je, kako on za sebe kaže slovenski bodul Arne Mavčič, koji često boravi na području Općine Dobrinj jer ima apartman u Čižićima. Član Društva Otok Krk i zbora Musica viva, često ovdje boravi, dovodi ovamo ljude kojima prezentira naš otok i njegovu povijest, te o njemu širi informacije po svijetu. Inače je profesor prava ali uz to zanimaciju nalazi u povijesti i glazbi te povezanosti tih dviju grana. Kako smo već dosada bili u kontaktu u vezi nedavno snimljenog CD-a htio je da naše staroslavensko dobrinjsko pjevanje predstavimo u Sloveniji. U subotu 10. prosinca boravili smo u Kranju kao gosti tamošnjeg zbora Musica viva. Oni su nas ugostili i pokazali nam znamenitosti njihova grada prvenstveno povijesnu jezgru s crkvama, galerijama i muzejima. S vidikovca smo pogledali okolicu, ovog nekada važnog industrijskog grada (Iskra,

30

Tekstil) s ušćem rijeke Kokre u Savu, okolnih brda i planina Šmarjetne gore, Jošta, poznatog skojališta Krvavec te Storžiča i Tržiča. Obišli smo u pratnji domaćina iz zbora i poznati kompleks parka i dvorca Brdo kod Kranja, danas protokolarne rezidencije slovenske vlade, a kroz povijest od nastanka u 16. st vlasništvo Jurja Egkha (Brdskog) po kojem je i dobio ime, jer za one koji ne znaju

ne nalazi se na brdu, zatim grofova Zois koji su ovdje pošumljavali različitim raslinjem tako da danas na 487 ha postoji šuma, lovište i čak devet što manjih što većih jezera. K asniji vlasnik bio je Pavle Karadžorđević, a kako je poznato za vrijeme SFRJ ovdje je bila jedna od rezidencija Joipa Broza Tita, kojemu je ovdje bilo i zadnje boravište, naime odavde je otišao u KBC Ljubljana gdje je i umro.


Naš kraj - naši judi Navečer smo u crkvi Marijinoga Uznesenja Kranj-Primskovo održali zajednički koncert duhovnih slovenskih, hrvatskih i svjetskih skladbi. Koncertom su ravnali maestri Aleš Gorjanc i Damir Smerdel. Pri zahvali na gostovanju župnik Franc Godec, koji inače ljetuje na Krku te zna nešto o našoj biskupiji, istaknuo je povezanost Krčke crkve i Crkve u Sloveniji posebno kroz dvojicu krčkih biskupa, sluge božjega Antona Mahnića i Josipa Srebrnića. Drugoga dana u nedjelju 11. prosinca "Zvon" je pjevao Dobrinjsku staroslavensku mašu u ljubljanskoj sebno predsjednici zbora Tanji Jamnik i naravno Arneu Mavčiču sa suprugom. Načelno smo već dogovorili uzvratni posjet negdje na proljeće slijedeće godine na što ćemo vas pravovremeno pozvati. Kako je nekad glasila jedna reklama "Glazba je zvonka radost..." mi uvijek nastojimo dati i primiti tu radost u skladu s našim glazbenim mogućnostima, a pozivamo i vas ostale da budete dio davalaca ili primalaca te iste radosti. Pa onda nek je svima radostan i blagoslovljen Božić i uspješna Nova 2017. godina. katedrali Svetog Nikole. Iako ovdje često gostuju razni zborovi zvuci ove mise ipak su se prvi puta čuli u ovoj katedrali, što pjevače iz "Zvona" svakako čini ponosnima, što su i u inozemstvu imali priliku predstaviti to tradicionalno pjevanje iz Dobrinja. Iskoristili smo priliku da razgledamo centar Ljubljane i doživimo dio adventnog ambijenta u slovenskom glavnom gradu. Na na putu je zbor pratio i načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina koji je i ovdje izrazio svoje zadovoljstvo što zbor iz jedne male sredine može i u svijetu predstaviti kulturu, tradiciju i duhovnost svoga zavičaja, na čemu mu se "Zvon" i ovom prilikom zahvaljuje. Svemu ovome uvijek slijedi lijepo druženje zboraša uz obilje pjesme,

dobre hrane i kapljice na čemu naši domaćini nisu štedjeli, na čemu im od srca svima zahvaljujemo, po-

Ranko Pavačić

31


Naš kraj - naši judi

KULTURNO DRUŠTVO "IVE JELENOVIĆ" NA BRIJUNIMA, U FAŽANI I PULI Sedamdeset i pet članova Kulturnog društva „Ive Jelenović“, koji su uspjeli naći vremena, bili su na prigodnom radnom godišnjem izletu 24. i 25. rujna na istarskom poluotoku. Kako je župa Fažana obilježavala svoje zaštitnike sv. Kuzmu i Damjana, poznanstvom fažanskog župnika i g. Roka Kikovića bili smo pozvani da uveličamo ovo slavlje. Krenuli smo u subotu rano ujutro, da bismo već u jutarnjim satima stigli u Fažanu da bismo se mogli ukrcati na brod za Brijune. U pratnji vodiča razgledali smo brijunsko otočje, vidjeli zanimljivosti ovog hrvatskog nacionalnog parka, upoznali se s činjenicama o ovdašnjem boravku nekadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Tita i brojnih njegovih gostiju, vidjeli zanimljiv biljni i životinjski svijet. Moramo ovdje posebno istaknuti atrakciju papagaja Kokija, te se veseli vratili na kopno Istre, gdje je u večernjim satima zbor "Zvon" u fažanskoj crkvi održao prigodni koncert. Sljedećeg dana animirali smo blagdansku misu, pjevala se cijela staroslavenska dobrinjska maša, koju je predvodio porečko-pulski biskup u miru Ivan Milovan. Poslije ručka i druženja s domaćinima uputili smo se put Pule, gdje

DJ

DJ

smo vidjeli antički amfiteatar (Arenu) i ostale znamenitosti ovoga grada kojih je iz rimskog vremena, iz vremena Austrije i nešto onih novijih datuma, jer je Pula kroz cijelu povijest bila značajan grad na jugu istarskog poluotoka. Ovo je bio prvi radni izlet KD-a, iako je spletom okolnosti nastupao samo zbor, jer za nastup folklora nažalost nismo uspjeli angažirati sopce, naime bili su spriječeni drugim obavezama. No, svakako ćemo

DJ

već sljedećom prilikom (izletom) ispraviti ovaj objektivni propust. Božićno – novogodišnji koncert za naša dva mala anđela Svih vas već sada pozivamo na naš božićno - novogodišnji koncert koji ćemo po tradiciji i ove godine održati 26. 12. 2016. u Područnoj osnovnoj školi Dobrinj s početkom u 18.00h. Nastupaju sekcije KD "Ive Jelenović": folkorna skupina, plesne HIP-HOP skupine, sopci (Mateo i Matija) i pjevački zbor "Zvon" . Gosti su pjevački zbor DVD-a Opatija i posebni glazbeni gost Marko Škugor a sjetit ćemo se i naše dvojice malih sugrađana Gabrijela Mancea iz Šila i Tea Jelenovića iz Klimna da se humanost ne zaboravi. Svima sretan i blagoslovljen Božić, te sretna, zdrava i uspješna nova 2017. godina! Ranko Pavačić

Darinko Jelenović

32


Naš kraj - naši judi

MLAĐA FOLKLORNA SKUPINA KULTURNOG DRUŠTVA „IVE JELENOVIĆ“ NASTUPILA U TINJANU Dana 16. listopada mlađa skupina KD-a „Ive Jelenović“ nastupila je na 4. susretu dječjeg folklora u Tinjanu. Tinjan, poznat po danima pršuta, oduševio nas je pozivom Kumpanije Kosirići i njihove voditeljice Ivane da nazočimo njihovom susretu dječjeg folklora. Ostavili smo odličan dojam svojim prelijepim nošnjama i zvukom sopela. Nadamo se da ćemo i dalje odlaziti na ovakve i slične susrete kako bi stjecali nova iskustva i druženja. Ivančica Dunato

ID

ID

SKUPŠTINA KD „SV. PETAR“ GABONJIN Članovi KD Sv. Petar Gabonjin 4. prosinca održali su redovnu godišnju skupštinu. Iz izvještaja po sekcijama se može zaključiti da su ljudi uključeni i aktivni, a rezultati ne izostaju. Kao predsjednica KD ponosno ističem da naše društvo djeluje u svim sekcijama - folklorne grupe, sopci i kanturi, muzička sekcija, sportska, etno te da će, nastavimo li ovako, biti promicatelji kulturne baštine Gabonjina. Naša članica Anica Drpić odvojila je svoje slobodno vrijeme i pomogla u kompletiranju nošnji za malu folklornu grupu. U znak zahvalnosti uručili smo joj prigodni poklon.

Ugodnim druženjem kako obično bude, zaključili smo večer. Neka Bog da svima zdravlja i uz

dobru volju, uspjeh neće izostati. Tatjana Radivoj

Maja Radivoj-Dlakić

33


Naš kraj - naši judi Aktivnosti dobrinjskih lovaca

„FAZAN“ – JEDNA OD JAČIH JEDINICA PO IZLOVU Sve smo bolji na sportskim igrama lovaca I ove su godine (15. listopada) održane već tradicionalne treće sportske igre lovaca otoka Krka. Mjesto događanja bilo je Ogreni, odnosno tamošnji lovački dom. Sudjelovale su sve lovne jedinice, a natjecanje se održavalo u pet sportskih disciplina dok je šesta disciplina bila priprema lovačkog gulaša. Sportske igre otvorio je naš načelnik Neven Komadina. Naša jedinica „Fazan“ Dobrinj svakom godinom je sve bolja i bolja. Ukupno smo osvojili tri odličja i to zlatnu medalju u boćanju, srebrnu medalju u malom nogometu dok je bro-

nčanu medalju u streljaštvu pojedinačno osvojio naš član Ivan Šamanić. U pripremi lovačkog gulaša nismo osvojili medalju, iako je po našem subjektivnom mišljenju naš gulaš bio jedan od boljih. Povećan broj divljih svinja stvara nove probleme Primijećeno je povećanje broja divljih svinja, što nam je stvaralo dosta problema. Pogotvo po sezoni i krajem ljeta, kad su svinje dolazile na cibori i smokve u sela. Pojačali smo odlazak na čeke i izlov ove nezavičajne divljači, pa smo i ove godine jedna od jačih jedinica na Krku po izlovu.

BL

Uvidjevši da je kupnja traktora i malčera bila pun pogodak, nabavili smo uz pomoć Općine novu frezu i plug. Sad smo potpuno kompletirali našu poljoprivrednu mehanizaciju i ovo proljeće možemo ozbiljnije krenuti u zasijavanje. Dosad smo frezu i plug posuđivali od naših članova kojim se zahvaljujemo ujedno zahvaljujemo načelniku i općinskom vijeću na potpori u radu društva. Izabrali smo i novog tajnika, to je Ivan Šamanić, član naše grupe Gabonjin-Rasopasno i naravno, želimo mu uspješan rad. Svim žiteljima Dobrinjštine čestit Božić te sve najbolje u novoj, a lovcima - dobra kob ! Sanjin Crnčić

Boris Latinović

34


Naš kraj - naši judi

BL

ODRŽANA 1. BICIKLIJADA U GABONJINU U subotu, 8. listopada, u sklopu Dječjeg tjedna, u Gabonjinu je održana je 1. Biciklijada, iza koje organizacijski stoje KD „Sv. Petar Gabonjin“ i prof. Mira Jurković. Prof. Jurković ima iskustva u orga-

niziranju biciklijada u Ravnoj Gori, pa je i u Gabonjinu na placi iscrtala poligon i vodila igre biciklima. Odaziv djece je mogao biti i veći, nadamo se da će sljedeće godine biti brojniji. Svi su se zabavili,

ugodno družili, poraženih nije bilo, svi su bili pobjednici. Zahvaljujemo prof. Jurković i preporučamo se i za dogodine. Tatjana Radivoj

SJEĆANJA NA ZAVIČAJ Poznato nam je da se list Fanot čita i „preko bare“ u dalekoj Americi i na to smo ponosni. Josip Renčić, rodom iz Gabonjina, još davnih 60-ih otišao je u Ameriku. Tamo je osnovao obitelj, oženio se Marijom-Meri Kirinčić iz Sv. Ivana. Imaju troje djece, koji govore hrvatski. Vole čitati Fanot, to im je, kažu „riječ iz staroga kraja, veza sa mladošću“. Poslao nam je kratke priče kojih se sjeća iz svoje mladosti i želi ih podijeliti sa nama: FRAJ Za vrime moje mladosti, i prije, mladići su hodeli na fraj. Dobrinjci su to zvali fraj, a Dubošnjani sedo. Mladići bi se spravili i šli ko divojki va kuću. Otoc bi šo zet bukaletu vina, a mat bi pripravila kroštuli ili friti. Otoc i mat bi sideli s nami do desetok ur i onda bi šli spat. Vaje za tin bi šli ća i mladići ki su prišli zo

prijatelun ki je vole divojku. Mladić bi osta. Ako je već bilo kosno, mat bi se stala s postije i rekla: „doba je za poć spat.“ I mladić bi šo ća. Tako sun ja bi na sedo na Dubošnici u jene lipe divojki. Divojka i ja smo sideli za stolun, a mat je sidela za kominun. Čula je sve čo smo mi govoreli. Ona je mučala i svako toliko bi stavila jeno ili dva drva va ogunj. Bilo nan je lipo teplo. Već je bilo 10 ur, mi čekamo da mat ide leć, 10 i pol, 11, mat sidi. Divojka se stane i govori materi: „zač ne ideš leć, ča ćeš celu noć sidit s nami?“ Mat se stane, ne reče niš nego ide gori skalami. Ja sun osta tamo do ure za ponoćun i onda šo hodeć doma na Gabonjin. Doma sun prišo na dvi ure. Nis ime kjuča, mora sun zbudit mater da mi opre vrata. Mat se je stala i rekla mi: „kadi si bi celu noć, čo te nisu mogli hiti vun zo kuće?“

MAKARUNI Kada su se mladi ženili, užanca je bila delat pir. Ki su bili bogatiji, imeli su veli pir, ki su bili siromašniji, mali pir. Tako su se ženili mladi ki nisu imeli čuda šoldi. Pozvali su samo jenoga od fameje, starijega brata ili sestru. Mlaji je isto vole poć na pir. Šo je v'oštariju na zjog. Okolo zjoga su bili drveni banki kadi su sideli stariji judi i gledali mladih kako se balaju. Mladić je prišo i reko: „sada ću van nič pravit. Moj sused se ženi i ni bližih susedi nego čo smo mi. Mojega brata je zva na pir, a mene ni zva.“ Stariji čovik ga malo gjeda i reče: „meni je niki reko da ti ne voliš makaruni, a oni će kuhat makaruni.“ Mladić skoči: „ki je reko da ja ne volin makaruni? Ja volin makaruni!“ Josip Renčić, Tatjana Radivoj

35


Naš kraj - naši judi

KRIZMA U DOBRINJU U Dobrinju u crkvi Sv. Stjepana prvomučenika, 23. listopada mons. dr. Ivica Petanjak, krčki biskup u

prisustvu župnika vlč. Dinka Justinića podijelio je sakrament Svete Krizme. Krizmanici su bili: David

Pole, Ivan Sršić, Marko Sršić, Ivan Škrabonja, Karla Jurić, Marin Mihajić, Mario Purić i Andrea Šantić.

Luka Tabako

KRIZMA U ŽUPI POLJE Dana 20. studenog u župi Rođenja Blažene Djevice Marije u Polju, u prisustvu župnika vlč. Ivana Brnića i svećenika Krčke biskupije vlč. Saše Ilijića, krčki biskup Ivica Petanjak krizmanicima je podijelio

sakrament Svete Krizme. Sakrament je primilo sedmero krizmanika: Tajana Čorapović, Petra Dobrijević, Leonarda Morožin Ušalj, Antonia Šneperger, Dominik Mance, Franko Fugošić i Borna

Ivkić. Ovaj svečani dan krizme uveličali su svojim prisustvom kumovi, roditelji, rodbina i prijatelji, vjernici i župljani i na tome im od srca zahvaljujemo. Petra Dobrijević

Giuseppe Civatti

36


Naš kraj - naši judi Nada i Ivan Mihajić iz Solina proslavili pedeset „zlatnih zajedničkih“ godina

IMAMO JUBAV, RAZUMIJEVANJE I LIPU BESEDU I ČO VIŠE OD TOGA ISKAT Pedeset godina. Pet desetljeća. Pola stoljeća … koju god varijantu izabrali, sam spomen tako širokog vremenskog raspona izaziva i poziva na poštovanje. Jer, sve je te godine trebalo preživjeti a povrh svega doživjeti. Dodamo li ovome pojašnjenje da je takav pola stoljeća dug put prijeđen zajednički, odnosno u paru, sve smo rekli. -A baš tako, sve je rečeno s tin da smo pedeset let doživeli zajedno. I evo nas još vavik evdi kaj smo to zajedničko živjenji i počeli – pričaju, odnosno prisjećaju se svojih početaka „zlatni jubilarci“ Nada i Ivan iz Solina Mihajić. Bilo je to dvadesetog dana studenog 1966. godine. Točno na pedesetu godišnjicu, obnavljajući uspomene, razgovor neminovno skreće na meteorologiju: -Ma isto vrime kako i donos. Isto, posve isto! Najprije veli dož, a onda večer bura. Toncali smo va domu na Hlapoj, aš je vrime bilo nemoguće. Kako da smo precrtali vrime, kako da je opet hijadu devetsto šezdeset i šesta – pričaju nam slavljenici.

Petar Kostrenčić

Ali prohujale su godine i eto ih pedeset godina kasnije na istome mjestu, u crkvi svetih Filipa i Jakova u Solinama, u kojima ih je vjenčao svećenik Miroslav Antončić. Uz njima najbližu rodbinu i prijatelje stajali su i kumovi, Zora i sada pok. Nikola Fugošić iz Dobrinja, te Marija i Josip Žgaljić, koji su život nastavili u Americi. Osim koincidencije meteoroloških prilika, još jedan zanimljiv detalj zaslužio je mjesto u evociranju uspomena; naime, Nada i Ivan bili su zadnji par koji se vjenčao u ovoj drevnoj crkvici a prvi sljedeći obred puno godina kasnije bilo je jedno krštenje – i to krštenje njihove najstarije unuke Ivone. Počeci našeg slavljeničkog para bili su, reći će oboje, uobičajeni za tadašnje prilike a izbor Ivanovog zanimanja bio je zapravo neuobičajen. U njegovoj obitelji, koliko mu je poznato, dotad nitko nije bilo stolar. Ivan je odlučio prekinuti tu tradiciju a ljubav prema drvodjelstvu spojio je i s umjetničkim darom, o kojem pomalo sramežljivo govori, ali djela kao i uvijek sve govore, pa tako i u njegovom slučaju. Nakon kratkog naukovanja, zaposlio se u poduzeću „3.maj“ u Rijeci, gdje je proveo pune četiri godine a tako je svoju ljubav prema drvu i umjetničkom izražavanju spojio s brodogradnjom: -Ma leta su udelali svoje i ne delan čuda kako i prije, ma ni dana da baren na pet minuti ne pogjedan malo va radionu i ovimi mojimi „žurkimi“ dan ki god aviz ili savjet – priča nam Ivan. „Žurki“ ? Tako on zove svoje unuke, a osim Ivone, to su Mihael i Marin, koje, uz sinove Damira i Slavka, te nevjeste Maricu i Svjetlanu, zove svojom familijom. I svima njima često priča ono što je i nama ispričao a

što se može sažeti u jednu rečenicu: -Donos je život lakši aš je sve na "botun" ma sjećanja na druženja, mladost, kumpanije, kako se pomagalo i delalo, vaviki mi zbude lipe uspomeni. I gospođi Nadi naviru uspomene na dane mladosti: -Kako divojka son jeno kratko vrime delala na otočiću va Uvali Soline. Nigda se je zva Kirinčić a donos ga svi znaju koti Robinzon. Tamo son delala kako kuharica i otoc bi me soki dan so barkun vozi na delo i zo dela. Domišjan se i roštilja i drvenoga špahera na kon smo pripravjali ribu ali školjki. Ovo je samo jedna od lipih uspomeni i kada mislin va to, gjedajuć sadašnje Solini, onda sama va sebi rečen: Kamo je to vrime šlo? A s odmakom od vremena, naši slavljenici uputili su i zajedničku poruku i pouku: -Ne išćite čuda od živjenja! Jubav, razumijevanje i lipa beseda – to je sve čo svimi nami rabi i to imamo. I to pedeset let. Čo više reć i zaželit? Gordana Gržetić

ISPRIKA U prošlom broju Fanta pod naslovima „Slavilo se 50 godina braka u New Yorku i u Gabonjinu“, „Petrova u Gabonjinu“ i „Prva pričest u Gabonjinu“ umjesto imena vlč. Vjeko Martinčić napisala sam

Vjeko Badurina. Pogreška nije bila namjerna. Pod dojmom vrlo ugodnog razgovora s vlč. Badurinom nakon mise na Petrovu, napisala sam njegovo prezime.

Kada sam se usmeno ispričala vlč. Martinčiću, rekao mi je da će druge godine duže živjeti, a ja mu želim dvadeset puta dva, kako bi nas što duže vodio duhovnim putem. Tatjana Radivoj

37


Sport

1. KUP SULINJ U ORGANIZACIJI SRD „VELA STEN“ 2000 ČIŽIĆI

VK

VK

VK

38

U subotu, 24. rujna održan je 1. Kup „Sulinj“ za juniore uzrasta do 16 godina. Ideja je to bila i želja predsjednika Edisa Kirinčića, koji je prije dvije godine preuzeo kormilo ovog kluba i njime odlično plovi ka sve većim rezultatima kluba u gore navedenoj kategoriji. Na tom brodu ne plovi sam već uz sebe ima odličan tim ljudi na koje može uvijek računati. Sve su to redom dragi i predani entuzijasti koji svoje slobodno vrijeme ulažu u razvoj ovog kluba te se to itekako vidi. U organizacijskom smislu već smo ispit položili prošlogodišnjom organizacijom međuopćinskog prvenstva za sve kategorije gdje su natjecatelji i pratnja odlazili sa riječima hvale i željom da se opet ponovi, pa se eto ponovilo ovog prekrasnog subotnjeg jutra i sve je opet bilo na nivou na kakvom natjecanja trebaju i zaslužuju biti. Tako nam se na prigodni kup „Sulinj“ odazvalo 32 natjecatelja iz 9 klubova sa užeg područja Primorsko Goranske županije. Lovilo se 4 sata i najuspješniji su bili slijedeći natjecatelji: U pojedinačnoj konkurenciji: 1. Klara Crnčić, SRD „Vela Sten“ 2000, Čižići koja je osim zlatne medalje osvojila i plaketu za najveću ribu 2. Matko Mraović, „Arbun“ Punat 3. Elma Sinanović, SRD „Vela Sten“2000, Čižići U ekipnoj konkurenciji: 1. „Lovrata“ Krk u sastavu Daniel Lončar i Gabrijel Bajčić 2. „Vela Sten“, Čižići u sastavu Elma Sinanović i Marin Mihajić 3. „Čikavica“ Šilo u sastavu Lovro Luketić i Filip Crnčić Svim ostalim natjecateljima podijeljene su medalje za sudjelovanje.


Sport Glavni sudac ovog natjecanja bio je naš dragi prijatelj iz „Arbuna“ Crikvenice gdin. Dušan Rebernik kojemu se i ovim putem zahvaljujemo na pomoći. Nakon podjele medalja i ručka dodijeljena je jedna posebna nagrada natjecateljici SRD „Vela Sten“2000 iz Čižića, Veroniki Kirinčić koja nas je ovogodišnjim rezultatima nagradila za sav uložen trud. Tako je na međužupanijskom prvenstvu održanom na Ugljanu osvojila zlato i na državnom prvenstvu u Puli osvojila brončanu medalju. Brončana medalja sa državnog prvenstva otvorila joj je vrata ka razigravanju za ulazak u reprezentaciju koja će nastupiti na svjetskom prvenstvu u Francuskoj 2017. godine. Velik je to rezultat ovako malog kluba i svi smo ponosni na nju, na naš rad na naša druženja, jer su pokazatelj da radimo dobro, a možemo i hoćemo još bolje.

Veroniki držimo veliki rogi da ne ostane stajati na tim vratima već da prijeđe taj prag i zakorači u jedno novo posebno iskustvo. Ostalim našim natjecateljima ovo neka bude poticaj za napredak i još bolje rezultate. Svim ostalim učesnicima

1. Kupa „Sulinj“ želimo uspjeh u daljnjem radu i ROGI RIBARU SVIMA! SRD „Vela Sten“2000, Čižići

VK

Valentina Kirinčić

39


Sport Pregršt lijepih vijesti iz SRD „Vela sten 2000 Čižići“

VERONIKA KIRINČIĆ U REPREZENTACIJI HRVATSKE U16 Od našeg prošlog javljanja imamo još nekoliko rezultata s natjecanja kojima bismo se željeli pohvaliti. Od 02. rujna do 04. rujna Kukljica na otoku Ugljanu bila je mjesto održavanja međužupanijskog natjecanja u udičarenju s obale za kategoriju U-16. Domaćin natjecanja bio je ŠRD „Uligna“ Kukljica. Od 48 natjecatelja iz cijele države, predstavnica SRD „Vela sten 2000 Čižići“ - Veronika Kirinčić, osvojila je prvo mjesto, ulovivši ukupno 1412 g ribe u dva dana natjecanja, te tako postala međužupanijska prvakinja. U Puli je od 16. do 18. rujna održano 10. državno prvenstvo u udičarenju s obale u kategoriji U16. Domaćin natjecanja bio je PŠRD "Delfin" Pula. Sudjelovalo je dvadeset i četvero natjecatelja, koji su svojim prošlogodišnjim i ovogodišnjim rezultatima stekli pravo sudjelovanja. Zbog vremenskih nepogoda, prvoga dana natjecanja dolazi do dva odgađanja početka, a lov započinju tek u 13 sati. Drugog dana lov započinju u 8 sati, po rasporedu. U dva dana natjecanja ulovljeno je 354 ribe ukupne težine 19,201 kg. Članica

SRD“ Vela sten 2000 Čižići“ Veronika Kirinčić. Sa ovog natjecanja donosi u svoj klub brončanu medalju i pehar osvojivši 3. mjesto pojedinačno u oštroj konkurenciji, dok je u ekipnoj konkurenciji osvojila 4. mjesto iako je bila sama prijavljena kao ekipa.Sva tri prva mjesta odlaze u našu Primorskogoransku županiju. Prvo i drugo mjesto osvaja SRD "Zubatac" Lovran,dok treće osvaja, kako smo već naveli, SRD „Vela sten 2000 Čižići“. 4. i 5. studenoga 2016. u Puli je HSSRM organizirao 22. Kup Republike Hrvatske na kojem su svoju spretnost u izvlačenju riba iz mora pokazali ribolovci iz devet županijskih saveza ribolova na moru. Svaka županija imala je u svakoj kategoriji po jednu ekipu u kojima su bila po tri predstavnika. Nama najzanimljiviju kategoriju U-16 Primorsko-goranskog saveza činili su Veronika Kirinčić (SRD Vela sten Čižići 2000), Luka Hajdaraj (SRD Zubatac, Lovran) i Tonko Pavičević (SRD Zubatac, Lovran). Po iznimno teškim uvjetima lova osvojili su treće mjesto. Jako jugo i kiša prisilili su organiza-

Valentina Kirinčić

40

VK

tore da skrate vrijeme lova, pa su nakon dva sata, koje je dovoljno da bi natjecanje bilo regularno, prekinuli natjecanje za kategoriju U-16. Savez PG županije osvojio je po kategorijama: U-16: treće mjesto U-21: prvo mjesto U-21 brodica: treće mjesto Seniorke obala: drugo mjesto Seniori obala: drugo mjesto Seniori brodica: prvo mjesto Seniori rukom: peto mjesto Natjecanje u podvodnom ribolovu bilo je otkazano. Ukupan poredak po županijskim savezima izgledao je ovako: 1. Istarski 2. Primorsko-goranski 3. Zadarski Svojim je rezultatima tijekom 2016 godine Veronika Kirinčić tako postala najuspješnija natjecateljica u kategoriji U16 na nivou države. Kao kruna uspjeha Veroniki Kirinčić pružila se prilika za ulazak u reprezentaciju Hrvatske na razigravanju održanom u Makarskoj 2. 12. - 4. 12. 2016. u organizaciji HSSM. Od pet pozvanih natjecatelja na razigravanje je stiglo njih četvero natječući se za tri slobodna mjesta u reprezentaciji. Nakon tri lova bilo je očito da se redosljed četvrtim lovom ne može promijeniti, pa je odlučeno da je daljnje razigravanje nepotrebno. Ulazak u reprezentaciju osigurali su: Veronika Kirinčić, Gregori Udovičić i


Sport Angelo Perkov. Veronika je ulaskom u reperezetntaciju, otvorila nova vrata koja donose nove i još veće izazove. Nastup na Svjetskom prvenstvu 2017. biti će u srpnju u Francuskoj. Zahvaljujući ljubavi prema ribolovu, volji i trudu, ali i osobama koje stoje uz Veroniku, ovakav uspjeh je potajno priželjkivan. Tu je trenerica Nataša Rogina koja je prepoznala u Veroniki "ono nešto". Treninzi, savjeti, pomoć...u niti jednom trenutku nije upitno. A tu je i naša matična Općina Dobrinj, na čelu s načelnikom Nevenom Komadinom, koja prepoznaje trud i zalaganje mladih s naše općine te nas prati i podržava u našem radu. Ne smijemo zaboraviti ni TZ naše općine koja nas također podržava. Zahvalni na podršci, ponosni na madalje i pehare - nastavljamo dalje sa još većim žarom.

VK

Sretan i blagoslovljen Božić, te sretnu i uspješnu Novu 2017. godinu želi Vam SRD „Vela sten 2000“ Čiži ći. Rogi ribaru! Valentina Kirinčić VK

SRD „VELA STEN 2000 ČIŽIĆI“ UPISUJE NOVE – DJEVOJČICE I DJEČAKE NAŠA MISIJA: Osmišljeno i kvalitetno provedeno slobodno vrijeme djece s ciljem razvijanja fine motorike šake, kordinacije pokreta, samopouzdanja, talenata i društvenih vrijednosti kod djece. NAŠA VIZIJA: Demokratsko društvo usmjereno djeci, koje razumije prava i potrebe djece i roditelja te pruža djeci mogućnost razvijanja svih potencijala i izgradnju svijeta po mjeri djeteta. SRD „Vela sten 2000 Čižići“ je mjesto okupljanja djece s ciljem

upoznavanja sa svim čarima sportskog ribolova. Svatko od mladih polaznika stječe različite vrijednosti. Prvenstveno upornost i stvaranje prijateljstva.

Sva znanja i vještine koje polaznici stječu pod budnim su okom naše trenerice Nataše Rogine. Sve kompetencije koje svako dijete nauči vrlo brzo upotrebljava u praksi u natjecanjima u sportskom ribolovu. I ove godine aktivno smo se uključili i sudjelovali u natjecanjima i postigli zavidne rezultate. Treninzi se provode u dogovoru s renericom u kućici Soline i na moru... Kontakt: 091/226-0168

41


Sport „Lignjada 2016“ u Organizaciji ŠRK „Čikavica“ Šilo

NASTAVIT ĆEMO OVU LIJEPU TRADICJI Došli su i hladniji dani, kada ćemo na lignje, pitaju? Odlučili smo se za subotu, 26.11. Kao i uvijek prognoza napeta ali nitko nije odustao. Iznenađeni odazivom ljudi kojih je bilo trideset i dvoje, za taj kišni dan bilo je odlično. Okupljanje je bilo kod „Ribarske kućice“ u Šilu. Nakon kratkog dogovora i određivanja zone ribolova koja je bila od mosta do Sv. Marka, krenulo se barkama na more. Vrijeme i baš nije bilo kako smo očekivali ali to nam nije bila prevelika prepreka da ipak pokušamo dati sve od sebe i uživamo na moru. Natjecanje je trajalo do 19 sati kada smo se svi ponovno našli na ribarskoj kućici. Glavni sudac Ivan Dunato primio je ulove koje su natjecatelji donesli i izvagao ulovljene primjerke. Prvo mjesto pojedinačno osvojio je

Ervin Lončarić, drugi je bio Đani Jurić, a treći Dražen Vurić. Ekipni poredak : 1. mjesto Anita i Boštjan Urbančić, 2. mjesto Ervin Lončarić i Emil Kirinčić, 3. mjesto Đani Jurić i Neven Tićak. Najveći ulovljeni primjerak ulovio je Boštjan Urbančić (390 g). Ukupno ulovljenih lignji svih natjecatelja bilo je 10,148 kilograma. Nakon proglašenja pobjednika i

podjele medalja, druženje je nastavljeno blagovanjem jela, koje smo unaprijed pripremili za sve sudionike. U nadi da će ovo natjecanje postati redovito, ŠRK“Čikavica“ Šilo trudit će se održati tu tradiciju i organizirati lignjadu i sva druga natjecanja u ribolovu kao i do sada. Tajnik kluba: Ivan Brusić

Ivan Petrović

Drugo izdanje prijateljsko – memorijalnog Kupa „Božo Frković“

DRUŽENJE, NATJECANJE I LJUBAVI NAPRETEK „… A povrh svega - ljubav“ … Iako je ova često citirana rečenica zapisana u najpoznatijoj knjizi religijske tematike, njena je poruka još češće primjenjivana i u raznim svjetovnim sferama svakidanjih života. Jer ljubav je uistinu pokretač svega. Ljubav pokreće, ali i zaustavlja ono što tijek života neminovno svakome od nas jednom mora donijeti. Rastanci od nama dragih pojedinaca sastavni su dio naših života, ali snagom ljubavi

možemo učiniti i utjecati da oni kojih nema fizički među nama, ipak budu i ostanu trajno s nama, tu negdje oko nas. S puno ljubavi lani je započelo a ove godine nastavljeno sportsko – memorijalno okupljanje u počast i spomen jednom od inicijatora sportskog ribolova na Dobrinjštini. Drugo izdanje Kupa „Božo Frković“, prijateljsko-memorijalnog natjecanja u sportskom ribolovu, održano je 8. listopada a

GG

42

okupilo je veliki broj Božinih prijatelja i poštovatelja, te dakako, njegovu najbližu obitelj i rodbinu. Nakon sportskih aktivnosti na moru, završnica je ipak održana „na kraju“, u ugostiteljskom objektu u Gostinjcu. Na prigodnoj svečanosti proglašenja najuspješnijih, Draganu Simoviću pripao je prijelazni pehar za osvojeno prvo mjesto i najveću ulovljenu ribu. Drugo je mjesto osvojio Fadil Mahmutović, inače inicijator ovog memorijalnog događanja i jedan od najboljih prijatelja pokojnog Bože Frkovića. Treće mjesto drugog Kupa osvojio je Nino Baneli. Uz prigodni riblji menu i sportskoribolovne priče i dogodovštine, potekla su i sjećanja na pokojnog Božu. Potekla je i pokoja suza, baš kao što pjesma kaže, u ime sjećanja. Ali i ljubavi … jer, rekosmo na početku, povrh svega – ljubav. A drugo izdanje ovog Kupa pokazalo je da za pokojnog Božu ljubavi ima napretek … Gordana Gržetić


Sport Tribulje kao domaćin 21.izdanja Kupa Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom

HVALEVRIJEDNA TRADICIJA I OVE GODINE ZAVRŠILA POZDRAVOM – VIDIMO SE KLETU Tribulje su ove godine bile domaćin finala tradicionalnog, već 21. kupa Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom. Pod stalnim pokroviteljstvom Općine Dobrinj i uz donacije sponzora na čelu sa GP KRK-om (glavnim sponzorom od početka natjecanja), na turniru je nastupilo 16 ekipa u 4 grupe. Nakon razigravanja po grupama i četvrtfinalnih dvoboja, završnicu su izborile ekipe: „Kataroška“ Sužan, „Kras 2“, „Kunpanija“ Gabonjin i „Sv. Vid Miholjice“. U borbi za 3. mjesto snage su odmjerile ekipe „Kataroška“ i „Kras 2“. Pravila inače nalažu da se igraju dvije „partije“, a pobjednička je ona ekipa koja ima bolji ukupni rezultat. „Kataroška“ je pobijedila prvu „partiju“, a „Kras 2“ drugu. S obzirom da je bolji rezultat (više „punata“) imao Kras 2, osvojio je 3. mjesto. Za pobjednika 21. kupa Dobrinjštine, borile su se ekipe „Kunpanija“ i „Sv. Vid Miholjice“, a ig ra se na dvije dobivene „partije“. Obje „partije“ dobila je „Kunpanija“ te tako osvojila 1. mjesto. Jednako zanimljiv kao natjecateljski, bio je i revijalni dio programa, odnosno natjecanje u izbijanju balina. Nakon dužeg „pripetavanja“ titulu najboljeg ove je godine osvojio Željko Maršić iz ekipe „Sv. Vid Miholjice“, koji je za

precizno izbijanje balina osvojio tradicionalnu nagradu – pršut i prigodni pehar. Nakon toga uslijedilo je proglašenje pobjednika, dodjela nagrada i priznanja ekipama i sponzorima. Nagrade svim sudionicima (majice i prigodne plakete u znak zahvale za sudjelovanje), te pehare za tri prvoplasirane ekipe i pobjednika u izbijanju balina, kao i zahvale sponzorima, podijelili su načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina, povjerenik natjecanja i član Odbora za šport Općine Dobrinj Dalibor Gržetić, te u ime domaćina Renato Gržetić i

Sanjin Matanić, koji su zahvalili natjecateljima, glavnom pokrovitelju te ostalim sponzorima, kojih je ove godine bilo četrdesetak. Zahvale svima zaslužnima za održavanje ove hvalevrijedne tradicije na našem području čiji je glavni cilj druženje te čestitke svima, a posebno pobjednicima i vidimo se kletu!, poručio je načelnik na kraju službenog dijela programa. Nakon toga nastavljeno je druženje, za svih, uz pjesmu, roštilj i piće do kasno u noć. Dalibor Gržetić

Alen Šamanić

43


Sport Iz rada Društva za športsku rekreaciju „Čižići“

NEPROFITNA UDRUGA DOKAZANO USPJEŠAN ORGANIZATOR SPORTSKE REKREACIJE U ČIŽIĆIMA Sandro Šafar pobjednik šahovskog turnira u Čižićima Dana 23. srpnja odigran je u Čižićima na staroj pučkoj štirni tradicionalni peti po redu međunarodni šahovski turnir u organizaciji Društva za športsku rekreaciju Čižići. Turnir se boduje za otvoreno prvenstvo otoka Krka, a u sklopu ljetne škole šaha koju godinama provodi prof. Zdenko Jurković sa svojim ŠK Goranka. Neprofitna udruga iz Čižića još je jednom uspješno organizirala kvalitetan turnir i zadržala rejting dobrog organizatora ove manifestacije. Sudjelovalo je dvadeset sedam natjecatelja iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Kanade. Nakon odigranih sedam kola po švicarskom sistemu pobjednik turnira postao je Sandro Šafar, čime je postao prvi šahist koji je dva puta uspio osvojiti šahovski turnir u Čižićima (2013. i 2016.). Drugo mjesto u ukupnom poretku i najbolja žena bila je Katarina Bogdanić, a treće mjesto pripalo je Karlu Gašparcu. Sudionici turnira, a bila su to većinom djeca različitih dobnih uzrasta, počašćeni su sendvićima,

kolačima, osvježavajućim pićem, a najuspješnijima su pripale i vrijedne nagrade, pehar, medalje i diplome, te knjige i publikacije iz rada Općine Dobrinj i TZO Dobrinj.

MT

Završen 13. Pojedinačni klupski otvoreni turnir u balanju slobodnim stilom Čižićarski jog prvih je petnaestak dana kolovoza bio poprište vrlo zanimljivih utakmica u okviru natjecanja pod nazivom Pojedinačni klupski otvoreni turnir u balanju slobodnim stilom, koje se u organizaciji Društva za športsku

MT

44

rekreaciju Čižići, ove godine održalo već trinaesti put. U seniorskom dijelu natjecanja sudjelovalo je 16 balača, od kojih je bilo 12 domaćih i po jedan iz Krasa, Rasopasne, Sv. Ivana i Gabonjina. Naslov pobjednika seniorskog turnira po prvi put ponio je Davor Feretić (OTB Gabonjin), nakon zanimljive borbe u finalu, u kojoj je bio uspješniji od domaćeg predstavnika, Matea Turčića rezultatom 2:0. Time je još jednom prijelazni pehar namjenjen pobjedniku turnira napustio Čižiće, kao i 2014.g. kada je pobijedio Josip Purić Pipe iz Rasopasna. Dva dana ranije odigrana je utakmica za treće mjesto u kojoj je Zoran Nedoklan (Čižići) bio ukupno bolji od Iva Justinića (Kras). Juniorski dio turnira okupio je 12 natjecatelja iz pete generacije Škole balanja, ništa slabijih balača od svojih starijih suparnika. Finalni meč juniorskog turnira odigran je kao predigra seniorskoj borbi za treće mjesto. Pobjedu u juniorskom turniru osvojio je Ivan Sršić nakon vrlo izjednačene borbe protiv Filipa Šantića. Time je ponovio svoj uspjeh iz 2014. godine kada je također bio na pobjedničkom postolju. U takmičenju u izbijanju balina ove je godine najbolji bio Zdravko Sršić, a u koštivanju u krug Mario Turčić, najstariji aktivni balač na Čižićima. Sve je završilo veselom roštiljadom za sve sudionike turnira i njihove navijače, uz pjesmu tamburaškog sastava Nikad doma iz Gabonjina. Kartaški turnir u preferansu Na tradicionalnom, petom po redu, turniru u preferansu ČIŽIĆI OPEN 2016, održanom 20. kolovoza 2016., pobjedu je odnio Ljudevit Petković iz Bakra, čime je


Sport ponovio svoj prošlog odišnji uspjeh i tako postao dosad jedini pobjednik sa dva osvojena čižićarska turnira. U jakoj konkurenciji kartaša iz Polja, Muraja, Rijeke, Karlovca i Beograda, član naše neprofitne udruge potvrdio je naslov najboljeg kartaša preferansa na ovim prostorima. Turnir je prvi put imao i međunarodni karakter budući da je nazočan bio i gost iz Srbije, Paris Petrovski, zauzevši na koncu drugo mjesto. Turnir su prvi put pohodili kartaši iz Ptreferans kluba Karlovac, a najuspješniji među njima bio je Mladen Matan, trećeplasirani. Natjecanje je započelo na staroj pučkoj štirni u Čižićima u 16,00 sati, igralo se na četiri stola u tri kola, a zbog kiše i olujnog vjetra, finalna se borba preselila u zatvoreni prostor (Joško, hvala na gostoprimstvu!) i potrajala sve do sitnih sati ponedjeljka. Društvo za športsku rekreaciju Čižići, koje je organizator ovog turnira, ima pet svojih članova iz redova kartaša preferansa i oni su jamstvo svijetle budućnosti preferansa u Čižićima. Za razliku od ovog uspješno održanog turnira u preferansu, za dan ranije najvljen turnir u trešeti i briškuli, na žalost, morao je biti otkazan zbog slabog interesa jer su primljene prijave svega tri para kartaša. 12. međunarodni čižićarski turnir Dana 10. rujna 2016. okupila se balačka elita (tri najbolje ekipe sa netom završenog 21. Kupa Dobrinjštine: Kumpanija Gabonjin, Sv. Vid Miholjice i Kras II), te uz domaćine iz Čižića još balači iz Rasopasna i tradicionalni gosti međunarodnog čižićarskog turnira već dvanaest godina, boćari iz Balinarskog kluba Celeia iz Celja, Slovenija. Turnir na kojem je sudjelovalo šest ekipa odigran je u dvije skupine po tri momčadi, zatim polufinale i na koncu utakmice za treće, odnosno prvo

MT

mjesto. Debitanti na čižićarskom turniru, momčad Sv. Vida Miholjice u sastavu Nevio, Željko, Ivan, Miko i Đani postali su pobjednici turnira nakon što su u finalu nadigrali perspektivnu momčad iz Rasopasna. Treće mjesto pripalo je ekipi Kumpanije iz Gabonjina, a četvrto ekipi Kras II. Prema glasovima kapetana svih ekipa sudionica proglašena je najbolja četvorka turnira, i to: Nevio Malatestinić – najbolji igrač turnira (Sv. Vid), Nikola Grdinić (Kumpanija), Josip Maršić (Rasopasno) i Željko Maršić (Sv. Vid). Cjelodnevni turnir na jogu u Čižićima protekao je u ugodnom

sportskom druženju, a domaćini iz Društva za športsku rekreaciju Čižići su se pobrinuli da balačima ničega ne nedostaje (maneštra i piće na jogu, završni ručak - šurlice u konobi “Mala sten”). Turnir je imao ove godine i jednu dodatnu zanimljivost, naime g. Livio Smilović, inače član neprofitne udruge, a u slobodno vrijeme pasionirani hobi-fotograf, upriličio je malu izložbu svojih fotografija sa finala pojedinačnog otvorenog klupskog prvenstva u balanju slobodnim stilom koje je održano ovog ljeta u Čižićima. Sudionici turnira sa zanimanjem su razgledali atraktivne snimke izbijanja balina i ostalih snimljenih sportskih motiva. Otkazan 5. Kvarnerski kros Zanimljiva atletska utrka, u potpunosti pripremljena za 05.08.2016., na žalost, zbog najavljene loše vremenske prognoze, morala je biti otkazana na inicijativu nositelja ugostiteljske ponude na pratećoj fešti. Da se uspjelo održati 5. Kvarnerski kros, mogli bi reći da je Društvo za športsku rekreaciju Čižići uspjelo u cijelosti realizirati svoj program rada predviđen za 2016. godinu. Marino Turčić, predsjednik Udruge

Marino Turčić

45


Sport

JUBILARNA 10. ZIMSKA LIGA DOBRINJŠTINE U BALANJU SLOBODNIM STILOM Projekt Zimske lige Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom pokrenut je na sastanku Organizacijskog odbora (Nenad Brusić, Miro Žiković i Marino Turčić) i povjerenika natjecanja (Dalibor Gržetić) održanog 2.rujna u Klimnu, sa svrhom da se produži sezona balanja na Dobrinjskom. Ubrzo se uvidjelo da se ljetni Kup i Zimska liga izvrsno nadopunjuju, te se uvriježio običaj da se na dan finala Kupa Dobrinjštine dodjeljuje trofej i pobjedniku prethodno završene Zimske lige. Osnovna načela u ovom natjecanju postavio je Organizacioni odbor već kod pokretanja Zimske lige: balanje slobodnim stilom u tradiciji Općine Dobrinj prednost kod popunjavanja sudionika zimske lige imaju boljeplasirane ekipe u 12. kupu dobrinjštine 2007. broj sudionika: ukupno 8 ekipa, svaka sa minimalno 6 članova prije početka natjecanja povjerenik natjecanja verificira popis članova svake ekipe igra se sistemom "svatko sa svakim", 7 kola ujesen 2007., sedam kola na proljeće 2008. svaka utakmica se igra na dvije "male" do 21 punat rezultat se javlja povjereniku natjecanja termini su određeni okvirno, točan termin dogovaraju kapiteni ekipa odgoda je dopuštena samo zbog iznimno loših vremenskih uvjeta, uz odobrenje povjerenika natjecanja kalendar natjecanja i eventualne izmjene termina utvrđuje organizacioni odbor organizacioni odbor verificira konačne rezultate i utvrđuje tablicu - redoslijed ekipa dvije posljednje-plasirane ekipe igraju kvalifikacije za opstanak u ligi, ako se jave nove ekipe koje

46

žele sudjelovati u takmičenju sistem natjecanja u kvalifikacijama utvrdit će se naknadno, ovisno o broju sudionika sve nastale sporove rješava i pravila tumači organizacioni odbor prvo kolo na rasporedu 07.09.09.2007. Natjecanje je zamišljeno na način da se odigra liga po sistemu „svatko sa svakim“, ujesen devet kola i na proljeće iduće godine drugih devet uzvratnih kola. Sudionici prve Zimske lige Dobrinjštine 2007-2008. bile su, abecednim redom, ekipe Čižića, Gabonjina 1, Gabonjina 2, Garice, Kataroške, Krasa 1, Krasa 2, Rasopasnog i Sv.Ivana, ukupno devet momčadi. Kao što se može zaključiti iz osnovnih načela, očekivanje je bilo da će takmičenje u narednim godinama postajati sve masovnije, međutim to se nije dogodilo. Nije bilo potrebe za kvalifikacijama za opstanak u ligi, nego je svih ovih deset godina svatko tko se prijavio mogao i sudjelovati. U narednim godinama broj ekipa u ovom formatu natjecanja varira od sedam do deset, da bi u borbu za pobjednika 10. Zimske lige Dobrinjštine ušlo samo šest ekipa, abecednim redom: Čižići, Rasopasno, Sv. Ivan, Sv. Vid Miholjice, Šilo i Tribuje, što može ukazivati na ponešto smanjeni interes balača za zimski format natjecanja. Čini se da balači imaju više svojih profesionalnih i raznih drugih obveza kojima su zaokupljeni u zimskom razdoblju, a činjenica je i da se daleko teže dogovaraju termini odigravanja utakmica u sezoni jesenskih i proljetnih kiša. Vjerojatno bi interes bio daleko veći, a organizacija natjecanja jednostavnija, kada bi svi jogi bili natkriveni, ili još bolje, kada bi postojala zatvorena dvorana za boćanje bilo gdje na području Općine Dobrinj, nalik dvorani

„Balinček“ u Rogaškoj gdje su imale prilike igrati ekipe Krasa i Čižića u okviru svoje međunarodne suradnje sa „Balinarskim klubom Celeia“ iz Celja. Međutim, unatoč svim manjkavostima, činjenice svjedoče da i ovaj natjecateljski format ulazi u svoju jubilarnu, desetu godinu postojanja pa se može zaključiti kako je Zimska liga ipak prihvaćena od strane većine balača na Dobrinjskom. U tabeli koja slijedi rekapitulirani su pobjednici svih dosad odigranih devet zimskih liga. 2007/8 GARICA 2008/9 SV. IVAN 2009/10 GABONJIN 1 2010/11 KATAROŠKA 2011/12 KRAS 1 2012/13 KRAS 1 2013/14 KRAS 1 2014/15 SV. VID MIHOLJICE 2015/16 SV. VID MIHOLJICE Ekipa Krasa 1 je nakon tri uzastopna osvajanja naslova pobjednika Zimske lige u razdoblju od 2011. do 2014. g. prijelazni pehar dobila u trajno vlasništvo, a slična se prilika ukazuje ovogodišnjem lideru natjecanja, ekipi iz Sv. Vida Miholjice. Nakon odigranog prvog dijela natjecanja poredak je slijedeći: 1 SV. VID 8 2 ČIŽIĆI 6 3 TRIBUJE 6 4 ŠILO 5 5 RASOPASNO 3 6 SV. IVAN 2 Iskustvo sa dosad odigranim zimskim ligama ukazuje na nepobitnu činjenicu da ekipe koje redovito sudjeluju u zimskom takmičenju, proljeće dočekaju u boljoj natjecateljskoj formi i u kontinuitetu ostvaruju bolje rezultate, kako na pripremnim turnirima, tako i u najvažnijem općinskom natjecanju, ljetnom Kupu Dobrinjštine. Marino Turčić


Savjeti stručnjaka

PRIRODNI ANTIBIOTICI KOJI ĆE VAM POMOĆI U BORBI PROTIV ZIMSKIH INFEKCIJA Prirodni antibiotici isto mogu pomoći kod infekcija, a da pritom nisu štetni za zdravlje. Ekstrakt sjemenki grejpa Ekstrakt sjemenki grejpa ili citrofit je prirodni antibiotik koji djeluje na bakterije, viruse, gljivice i parazite. Može se koristiti za unutarnju i vanjsku upotrebu. Češnjak Od brojnih blagodati bijelog luka, najviše su poznata njegova antibakterijska svojstva. Bijeli luk se je u davnim vremenima koristio u borbi prostiv kuge i drugih epidemija. U 19. St, Louis Pasteur je u laboratorijskim uvjetima potvrdio da bijeli luk ubija bakterije. Za razliku od modernih antibiotika, bakterije na njega ne razvijaju otpornost. Koloidno srebro Kolidna srebrna voda je prirodan, siguran, neotrovan antibiotik, efikasan u uništavanju više od 650 uzročnika bolesti, uključujući viruse, bakterije i gljivice. Ehinacea Ehinacea ima porijeklo u Sjevernoj Americi. Indijanci su listove i korjenje

upotrebljavali kao lijek za liječenje bilo koje vrste rana. Spriječava nastanak infekcija i jača otpornost organizma tako što potiče organizam na proizvo-dnju limfocita, najmanjih stanica koje imaju obrambenu ulogu. Proizvode antitijela i sudjeluju u imunološkom odgovoru. Posebno je efikasna kod spriječavanja prehlade, hunjavice, upale uha te gripoznih stanja Propolis Ljudi već odavno koriste propolis kao prirodni antibiotik koji štiti od bakterija i jača imunitet. Djeluje i na viruse, efikasan je u lječenju kašlja, upale grla, sinusa i krajnika. Krema od propolisa je odlično sredstvo za liječenje gljivičnih i bakterijskih infekcija kože. Vitamin C Vitamin C je prirodni antioksidant koji igra specifičnu ulogu u mobilizaciji obrambenih snaga organizma. Ovaj vitamin je kralj prevencije i onaj tko ga koristi ima ogromnu prednost u sezoni gripe i prehlade. Ulje origana Ulje dobiveno iz lišća origana, sadrži ljekoviti sastojak karvakrol, koji posjeduje nevjerojatna antibakterijska

svojstva. Za sada je potvrđeno da je ulje origana učinkovito u borbi protiv 25 različitih bakterija, uključujući bakterije koje su razvile otpornost na moderne antibiotike. Ekstrakt lista masline Oleuropein poznat je po svojim antimikrobnim svojstvima koja štite maslinu od patogenih mikroorganizama. List masline je jak antioksidant, djeluje protuupalno i ublažava bol. Astragalus Astragalus je biljka porijeklom iz Kine. Djeluje tako što stimulira proizvodnju interferona koji pojačava sposobnost organizma u borbi protiv infekcija. Ima antibakterijsko i protuupalno djelovanje, sadrži antioksidante, jača imunitet, snižava krvni tlak i spriječava dijabetes. Svi ovi preparati kod nas se mogu nabaviti u biljnim apotekama. Ovi prirodni antibiotici su dovoljno snažni i mogu zamijeniti ljekove u slučajevima blažih infekcija. Tatjana Radivoj, dr. med. dent.

Važnost igre kod djece

SVE ŠTO DIJETE NAUČI KROZ IGRU, PAMTI ZAUVIJEK Dijete uvijek može odraslog nauči-ti tri stvari: da bude veseo bez razloga, da bude uvijek nečim zabavljen i da se zna svom snagom zauzeti za ono što želi.” Paulo Coelho Dijete od rođenja istražuje svijet i otkriva svoje mogućnosti. Igra je primarni način učenja o sebi, drugima i okolini. Svakom djetetu je instinktivna, a ujedno bitan dio odrastanja i formiranja osobnosti. Djetinjstvo bez igre i druženja s prijateljima je nezamislivo. Veliku ulogu ima i odrasla osoba, s kojom je dijete svakodnevno u kontaktu. Predškolsko dijete većinu vremena provodi u igri, a razvoj, učenje i rad bit će uspješniji ukoliko se odvijaju kroz igru ili sadrže elemente igre. Kroz igru dijete uči, razvija se, otkriva sebe i svijet putem pokušaja i pogrešaka, eksperimentiranjem s različitim materijalima, zvukovima, sredstvima, istraživačkim i drugim načinima. Npr. često se igra,

igre uloga. Ponekad je mama, tata, teta odgojiteljica iz vrtića ili neki lik iz crtanog kojeg voli. Igrom dijete razvija osjećaj sigurnosti, samostalnosti, samokontrole i kompetencije. Razvija vještine na svim područjima (motoričke, emocionalne, kognitivne, socijalne i govorne vještine), ujedno jača i samopouzdanje. Samopouzdanje se razvija i raste dok dijete otkriva, gradi, zaključuje, riješava probleme i ostvaruje ciljeve. Jako je važno i u kasnijem razvoju. Nije dovoljno da dijete samo promatra i sluša, već i da samo otkriva i istražuje- dodirne, rastavi, sastavi,

pomiriše i isproba jer time zadovoljava svoju znatiželju, ali i doživljajima potiče razmišljanje i zaključivanje što je temelj intelektualnog razvitka, a na odraslima je da ga potiče i bodri u tome. Sve ono što dijete nauči kroz igru, pamti zauvijek. Igra je pomoć za dječje razumijevanje sebe i svoje okoline. Što trebamo znati o dječjoj igri: RKroz igru dijete uči bolje RIgra priprema djecu za učenje u školi RIgra je zdrava - jača kordinaciju pokreta i stimulira mozak (potiče kreativnost i riješavanje problema) RUči djecu novim stvarima i jača samopouzdanje RIgra je pravo djeteta (Prema Konvenciji o dječjim pravima) Zato, odrasli, igrajte se s djecom! Potičite igru uvijek kad postoji prilika i mogućnost! Jasna Crnčić mag. praesc. educ

47


Domaća beseda

TIČICA Ko god vrime bilo, kakovo god živjenji judi va ton vrimenu dopalo, vaviki su vrideli one stare šegave besedi: Bit će čo ima bit, drugačije neće bit. -Bartol, bit će čo ima bit, drugačije neće bit, moreš do jutro mahat so tin šćapićen! Ako je sujeno će bit, ako ni neće! –ganjivala bi mi moja Cilija, dokla bin bi teko okolo stola i maha so šćapićen od drva. -Čiribu čiriba, ja ću bit abukat! Ne znan kako ma ću, čiribu čiriba...ja ću bit abukat! – odvrnu bin bi i njoj i sebi i naprvo nastavi svoju manovru. – Čiribu čiriba, bit ću abukat... Ne znan je zasprave to drvčiće ko son našo na komunadi dokla son se vraća zo školi i ko je zgjedalo drugačije nego druge drvčiće pomoglo ali ne, kako ši, kako ne, šest let košnije, Cilija, nje Osip, moja sestra Marica i mlaji brat Miko stali su va Cilijinoj kuhinjici porejeni koti soldati, dokla son njin najsvečanije moguće pročita list ki je prišo to jutro: -Bartolu Gržetiću sinu pokojnog Dinka i pokojne Rozalije, rođenom 19. srpnja 1937. zbog izuzetnih postignuća u školovanju, dodjeljuje se mjesečna novčana potpora za nastavak školovanja u Prvoj riječkoj gimnaziji te ovisno o rezultatima i za nastavak škovanja na studiju. U Zagrebu, 3. ožujka 1951. -Aha ! Reko son da nigdi mora bit još nika beseda osin čiribu čiriba ... potpora ... potpora ... šoldi, kako ćete, lipi moji! Čiribu čiriba. Bit ću abukat! Pleskajte mi, pleskajte abukatu! Marica je zapleskala prva, Miko istešo, manko ni razume niš, a Cilija i Osip su se samo gjedali i sklapjali ruki: -Čo smo pričekali! Čo smo pričekali!!! -A još, tičica moja, a još .... uuu ... Moja Cilija ... tičica Cilija Nikad ju nis zva drugačije ako ne Cilija ali tičica. Od dana kada son koti maletina od pet let prišo k njoj, sve do finjenice nje živjenja. Cilija mi ni bila nikakover rod ako ne suseda i to nanki ne prva. Bila je zato prva kada

48

je rabilo: -Plakat sada ni koristi. Bilo je čo je imelo bit. Grom je mora udrit, grom je mora ubit i Dinka i Rozaliju i to ne moremo prominit. Sada vidimo čo ćemo od dičini. Kate, tebi su vnuci, ma ti svoje zdravji znaš boje nego ja. Mare, ti istešo. Kate, ti zomi Maricu, ona je veće divojčica, š njun ćeš lohko, mali Miko ima dva misece, Marica, ti si prestara za njega. Daj ga hćeri, ti nisi za nastat dite va zibeli. A ja ću zet evoga sridnjega. Daj Bog da se moj Osip vrne živ od rata, pok će nan bit dobro! Tako je! Bilo je čo je imelo bit, sada naprid! -rekla je Cilija i zela me naprid, va novo živjenji... Manko su me razdvojili od brata i sestri, istešo mi je bilo lipo. Cilija i Osip bili su mi dobri, sestru i brata son vijiva soku nediju a kada god i skroz šetemanu. Za razliku od Osipa ki je bi i velik i tust, Cilija je bila jena suha ženica od pedesetok kil. -Ki mi nudi jist mi je najveći neprijatel! Ja ne volin jist, ne volin i ne volin! – njargala je Cilija kada bi ju ki nagna neka malo poji da se ne zvrne.-Meni je dosta jeno jaje jutron i malo zela večer! Pustite me! Ja ne volin jist! – njargala bi koti malo dite Cilija ka ni volela jist, ma je zato nič volela više od svega i svih ... I po ton je bila, bi reć poznata ... -Ni mi većega gušta, nego večer rasplest i jutron uplest kosu! Ma ne bin se ostrigla za sve na svitu!Uf, čo ja volin ove moje vlasi! Nis šuperba, ma,ma...ja son propiju namurana va evu kavijadu! – ganjivala je moja Cilija, ka je, ma kako mučna večer bila, okolo osme ure počinjala svoje delo: kada bi kosu ku je plelea okolo glavi rasplela, paralo mi se je da jo zo nje glavi pa tepih na pod. Lipi, čovjeno kafeni tepih kakovi su bili Cilijine vlasi, ke i kad je veće prišla va nike leta, nisu jako osiveli ni zgubili pituru. Cilijina kosa okolo naokolo glavi i ta čovjeno – kafeni kolur, to je bila ono po čen su svi znali Ciliju i nač je Cilija bila pose-

bojno ponosna: -Ala, ako ćeš me očesat, ma lešto, pazi, lešto! – dala mi je jedon večer moja Cilija urdin! Veću čast mi ni mogla dat ni pokazat... I tako su leta pasali i tako je bilo čo je imelo bit. Meštrica Jurić je hvalila moju pamet, ja son maha so šćapićen i čeka mirakul a onput se je mirakul pokaza va onon listu ki je prišo zo Zagreba. Koliko god son se vesele da gren va vele škole i va veli grad, toliko mi je srce pucalo za Cilijun i Osipon. -Ala, ala, učit da pričekan abukata! Ala, ala, bog, bog! Za par šeteman Osip i ja ćemo prit v Riku do tebe! I Maricu i Mika ćemo pripejat! Ala, ala, bog! –otpravila me je zaplakanoga Cilija na vapor...Va novo živjenji, va kon će bit kako ima bit... I bilo je kako je imelo bit. Prilično dobro. Veće ni bilo tribi mahat so šćapićen i kričita čiribu čiriba. Potpora je bila dosta da finin gimnaziju i da va Zagrebi zapišen abukatiju. Kamaru na Kaptolu nison plaća, nego son dicu od judi u kih son biva podučava matematiku i latinski, tako da mi je od potpore još i ostajalo. Mejvrimeno son posta tetić Maričinomu malomu Dinku i študija kako bin i brata Mika posla školat se naprvo. Moja Cilija se je i naprvo držala dobro za svoje leta. Buduć je nje muž Osip zna i čitat i pisat boje od nje, sokih misec dan zo Bodulije mi je prihaja list od par stranic. Ja son na Boduliju prihaja za Vozon, Božić i v leti. Uči son dobro i čeka dan kada ću prijet diplomu, buduć me je v Riki čekalo delo pripravnika. Koliko god se je sve va živjenju posložilo koti tuka, koliko god je sve moglo bit da ni moglo bit boje, kako je hode dan moje diplomi, tako son biva se to tužniji.Na Boduliji se je parićiva veli štov za mladoga abukata, brat Miko je skaka po placi i kriča da ima brata abukata a Marica i nje Dušan pisali su da će prit na moju promociju va Zagreb.


Domaća beseda I prišo je ta dan kada son ime prijet diplomu. Čuda judi od sokuda. Samo čo nis umrl od straha kada son prišo na pozornicu, da bin koti najboji student drža govor. Ćute son se..hm..i ponosno jako jako jako tužno..nikad tužnije... Kada je ceremonija finila i kada se je Marica ziplakala, šli smo va jedon restaurant na pašti kremi a onput do mojih stanodavci, kaj smo do jutro svi imeli prespat. Kada son se zilobiza so gazdun i gazdaricun i kada son po stoti put obeća da ću njin pisat i da se nećemo zaboravit, šli smo na štaciju na vlak. So vlakon v Riku a z Riki na bus, so buson na trajeht, so trajehton najzada smo arivali na Boduliju. Donos kada si va Zagrebi za najviše tri ure, pred pedeset let je to putovani duralo i po dva dana... -Cilija i Osip i Miko i mamica Kate i teta Jele i moja ponica i tast će te čekat. I maloga Dinka će prnest! Evo nas, vidi Mika kako skače! Vidi vidi, šjarpu je stavi! Evo nas! Koliko judi te čeka!- kričala je Marica. Ovdi moran nič reć: nis bi ni prvi ni zadnji zo moga sela, ki se doma vraća koti finjeni školanot. Bilo je sprid mene i likari i abukati i drugih, ma moja situacija je bila posebojna. Ja son bi sirota i koliko god je bilo onih ki se nisu veseleli da mi je zišlo sve ovo finit, još je bilo više onih kimi je bilo drago da je sve dobro

finilo. I svi ti ki su se veseleli poredili su se na štacijuni va špalir... -He he he, koti da gre prešident a ne abukat! Koliko vas je, ajme meni! A vidi maletinu kako se je zrihta! A vidi bebića....- klama son kada son se zikrca...I va ton momentu beseda mi je ostala va grlu... -Kadi je Cilija? -Evo me! Kuku! – javila se je pršonica va črni! Kuku! -Cilija....čo ste ...čo ste to udelala od sebe... -Čo? Pomladila son se! Samu sebe ne moren poznat, Osip mi gana da son trejset let mlaja, a tebi se ne pjažan.. -Cilija, kaj su van vlasi?- zaaka son. -Na glavi! Kaj će bit! Samo su sada malo malo čuda kraće... Ćapa son Ciliju za glavu...nis mogo verovat ono čo vidin... -Cilija...zač ste to udelala? Zač i kako ste dokončala ostrić onu lipotu...? -Ah, aš...tako...kada je pred par let Ivić Stipanićev prije tu kako se reče, teplomu, diplomu, son čula njegovu mater reć da je užanca ostrić se i udelat trajnu za diplomu. I kada je mala Merica finila medižinu se je Marija šla ostrić i naviklat v Riku. Pok son malo mislela..ako son te do evdi pripejala, ako son namislela bit ono čo bi bila Rozalija, smo so Osipon dokončali ... ni druge nego ostrić se. Ivićeva mat se je ostrigla,

Meričina istešo, ti si treći va selu ki prijimje diplomu, pok smo šli v Riku i son se ostrigla ... Samo ne znan ki će ov pehoj očesat, koliko mi je laka naštropila ... Ma, vlasi rastu! Užancu je tribi držat a ja son ti obećala da ako nimaš matere ni oca, da ćeš imit sve koti i da jih imaš! I tako..ja son se ostrigla! A Osip je odera kozlića! -tumačila je Cilija -I sada homo jist! Ma son pričekala abukata! Fanj vrimena mi je rabilo da priden na se. Koliko god Cilija so novun frizurun, trajnun, zgjedala lipo i mlado, koliko god se hvalila da njoj je glava logja i lipja, zna son koliko je va sebi trpela zaveno vlasi ke nikad, nikad, otkada se je rodila, nisu toknuli škare ako ne kada je malo vrhi poravnjivala. I koliko god son nastoja Ciliji i Osipu vrnut del onoga čo su mi dali, koliko god son potla i ime priliku dat njin sokakov luksuz, nikad, nikad maj nis mogo vrnut Ciliji to čo je udelala za mene, kada se je šla ostrić. Moja Cilija, moja tičica....vaviki sejenaka...dela, moči i ne tumači previše to čo dela. Dala mi je sve, sve čo je imela, meni, tujini. I zato, zapameti son ja, zapametite i vi: Nije tvoj onaj tko ti to kaže, nego onaj tko ti to pokaže.... Gordana Gržetić

Valentina Kirinčić

Krupi na Čižićih - 11. studenoga 2016.

49


Kutak za najmlađe Kreativna radionica u Dobrinju

KRUG PUN MAŠTE PROBUDIO MAŠTU TRIDESETAK MALIH I VELIH KREATIVACA U Društvenom domu Dobrinj, 26. Studenog održana je kreativna radionica izrade božićno – novogodišnjih vjenčića „Krug pun mašte“. Tema radionice bila je izrada prigodnih vjenčića na stiropor podlozi decoupage tehnikom. Nakon što su polaznici odabrali salvete tj. uzorak svog budućeg vjenčića, krenuli su u njegovu izradu. Malo pomalo, bijeli vjenčići poprimali su nove boje i uzorke. Svoj rad polaznici su završili

stavljanjem na vjenčić ukrasnih mašnica te njegovim posipavanjem

raznim gliterima tj. šljokicama. Sad spremno možemo dočekati Djeda Božićnjaka, nek mu sjajni vjenčić nagovijesti iza kojih vrata ga čeka topla dobrodošlica. Radionica je organizirana i održana od strane članova Kulturnog društva Dobrinj, a posjetilo ju je tridesetak, što malih, što velikih polaznika. Andrea Pavačić

AP

AP

AP

50

Andrea Pavačić


Kutak za najmlađe

SVETI NIKOLA POSJETIO NAJMANJE I NAJBOLJE U DOBRINJU I ŠILU Bili smo dobri, pa nas je i ove godine posjetio sveti Nikola te darivao najmlađe. U PŠ Dobrinj 5. prosinca odigrana je predstava

teatra OZ - “Vrtuljak”, te je nakon predstave sveti Nikola podijelio darove školarcima do četvrtog razreda i djeci predškolske dobi. Prog-

VC

ram su organizirali Općina Dobrinj i Odbor za odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, koja djeluje pri Općini Dobrinj.

VC

SV. NIKOLA U ŠILU Obilježavanje blagdana svetog Nikole već je postala tradicija za mještane Šila i Polja, ali i ostale stanovnike koji taj dan slave svog zaštitnika. Budući nam je blagdan sveti Nikole pao na radni

dan, imali smo mise ujutro i popodne. Sv. Nikola s anđelčićima došao nam je popodne nakon mise te je darivao najmlađe, dok su se mještani i u jutarnjim i u popodnevnim satima počastili malom

VC

zakuskom, koju je organizirao MO Šilo uz pomoć Općine Dobrinj. Dragi sveti Nikola, čekamo te i iduće godine .... MO Šilo Ivančica Dunato

Valentina Car

51


DAN OPĆINE - STIPANJA 2016.


Fanot 44