Page 1

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 43. godina 15. kolovoz 2016.

Načelnik i Općinsko vijeće čestitaju vam dan Općine - Stipanju


Uvodno slovo

DRAGI ČITATELJI ! Nakon iznadprosječno kišovitog proljeća, druga polovica godine donijela nam je ljeto i tipične ljetne temperature zraka a s ljetom je stigla i uobičajeno raznolika lepeza događanja. Naravno, najvažniji događaj za nas je Stipanja, Dan Općine, ali i blagdan vjekovnog patrona dobrinjske župe. A da je događanja puno, svjedoči i količina stranica ovog broja našeg općinskog glasila. Kroz standardne rubrike popratili smo ono najznačajnije na području naše općine, ali i sve ono što se tiče naših ljudi izvan općine, otoka, pa i izvan nacionalnih granica. U ovome broju „Fanta“ donosimo pregled najznačajnijih

aktivnosti i odluka iz domene Općine i općinskog vijeća, pratimo rad naših kulturnih, sportskih i drugih udruga i organizacija a značajan prostor ustupili smo i mladima i njihovim aktivnostima i postignućima. S ponosom smo zabilježli svečanost Dana Primorsko – goranske županije, tijekom koje je Ivanu Pavačiću Jecaliću uručena itekako zaslužena nagrada za životno djelo a porazgovarali smo i s prof. dr. Janezom Hribarom, uglednim znanstvenikom iz Slovenije, koji već više od pola stoljeća svoju slovensku adresu dijeli i s „bodulskom“, odnosno hlaparskom. Podsjećamo i na ponos našega kraja, Kulturni

Jednoglasna odluka Županijske skupštine

2

Općinski načelnik Neven Komadina IMPRESSUM:

PUTNIČKA LINIJA ŠILO – CRIKVENICA I SLUŽBENO POSTAJE ŽUPANIJSKA LINIJA Dvanaest godina Općina Dobrinj apelira, pokušava i želi da postojeća putnička linija Šilo - Crikvenica dobije status županijske, što je, slijedom nedavne jednoglasne odluke Skupštine Primorsko – goranske županije, na korak do realizacije. U dogovoru s Općinom Dobrinj i Gradom Crikvenicom, Primorsko –goranska županija raspisala je javni natječaj a zainteresirani brodari moći će se javiti na isti u razdoblju do 29. kolovoza, naravno, uz određene uvjete. Predviđeno je da linija Šilo – Crikvenica bude subvencionirana iznosom od oko 155 tisuća kuna, od čega bi 50% iznosa snosila

centar „Infeld“, koji je Dobrinj pozicionirao na svjetsku kartu umjetnosti i kulture i to punih petnaest godina. U našoj smo općini uspješno odradili izbore za Vijeća mjesnih odbora a 11. rujna pred nama su parlamentarni izbori. A dotad, vjerujem da će naše općinsko glasilo i ovog ljeta biti dio vaše literature, te da ćete tijekom godišnjih odmora napuniti baterije i krenuti ka novim radnim i životnim izazovima. Čestitajući vam Stipanju, naš vjekovni blagdan, želim vam svima ugodno ljeto ispunjeno svim radostima koje ovo godišnje doba nosi !

Primorsko – goranska županija a preostalih 50% Općina Dobrinj (30%) i Grad Crikvenica (20%). Kako doznajemo, linija Šilo – Crikvenica imat će cjelogodišnji kontinuitet a tijekom sezone povezivat će Šilo i Crikvenicu čak dvanaest puta dnevno. Valja podsjetiti da je trajektna linija Šilo – Crikvenica bila prva trajektna linija na hrvatskom dijelu Jadrana. Zaplovila je sada davne 1959. godine a iako nije opstala kao trajektna, ipak je u nekim drugim oblicima opstala sve ove godine. Gordana Gržetić

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Zoran Kirinčić, Zdenko Kirinčić, Gordana Gržetić, Ivančica Dunato, Mladen Radoslović, Tatjana Radivoj, Marina Pavačić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1400 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 5. prosinca 2016. na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT” Fotografija ja naslovnici: punta Šila


Aktualno Javna rasprava o prijedlogu Prve Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dobrinj

ZAHTJEVA ZA PROŠIRENJE GRAĐEVINSKIH ZONA PUNO - OPĆINA OGRANIČENA Od 20. do 29. srpnja u prostoru Područne škole Dobrinj održana je Javna rasprava o prijedlogu Prve Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dobrinj. U tom su razdoblju zainteresirani mogli dobiti na uvid u prve izmjene i dopune ovog temeljnog dokumenta prostornog uređenja, slijedom čega je bilo moguće ostaviti pisane komentare i primjedbe. Razlog iniciranju je veliki broj pisanih podnesaka i drugih oblika upita od strane građana kad će javna rasprava, budući da je Općina Dobrinj prethodno zaprimila 450 zahtjeva za proširenje građevinskih područja. -Iako je zahtjeva za proširenje građevinskih područja puno, Općina je ipak ograničena – pojašnjava načelnik Neven Komadina. Zakon o prostornom uređenju dao je mogućnost proširenja građevin-

skih područja za 30 % u odnosu na površinu izgrađenih građevinskih područja u pojedinim naseljima. Međutim, mi zapravo „baratamo“ brojkom od 20%, budući je Primorsko – goranska županija smanjila mogućnost proširenja za 10% i u okviru tih 20%, znači izračunom izgrađenih djelova građevinskih područja, došli smo do određene brojke u pojedinom naselju i za taj postotak, odnosno za tu površinu građevinska će se područja širiti – pojašnjava načelnik Komadina. Međutim, i tu postoje neki kriteriji: -Jedan od najbitnijih nam je svakako da su te parcele, koje pretendiraju da uđu u Prostorni plan, na granici sadašnjeg građevinskog područja, ili u neposrednoj blizini. Moram istaknuti da smo zaprimili jako puno zahtjeva u kojima su takve parcele dislocirane,

pa se primjedbe njihovih vlasnika nažalost neće moći uvažiti. Ipak, bitna je činjenica da je veliki broj primjedbi prihvaćen, stoga vjerujem da će velika većina podnositelja zahtjeva i podnesaka biti zadovoljna. Ipak, uz dužno poštovanje proširenja građevinskih područja, Općina Dobrinj razmišlja o nekim stvarima koje su dugoročno gospodarski bitne za nas. Prvenstveno mislim na projekt Zdravstvenog centra Meline, Aqua parka kod Čižića, te na još neke projekte poput sportsko – rekreativnih centara, uređenja plaža i zona poslovne namjene koji bi trebali polučiti ono o čemu svi govorimo a to su gospodarska aktivnost i nova radna mjesta – zaključio je Komadina. Gordana Gržetić

Institut za javne financije analizirao i ocijenio transparentnost lokalnih proračuna

OPĆINI DOBRINJ „CARSKA OCJENA“ TRANSPARENTNOST PRORAČUNA Institut za javne financije (IJF) proveo je još jednu analizu transparentnosti lokalnih proračuna, te sukladno tome ocijenio svih 576 nacionalnih lokalnih proračuna. Ovo je istraživanje vođeno između studenog 2015. i ožujka 2016. godine, a temelji se na mjerenju brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata na službenim Internet stranicama županija, gradova i općina i to konkretno: godišnjeg izvršenja proračuna za 2014., polugodišnjeg izvršenja proračuna za 2015., prijedloga proračuna za 2016., izglasanog proračuna za 2016. i proračuna za građane za 2016. godinu. U obzir su uzimani samo dokumenti koji su na mrežnim stranicama lokalnih jedinica bili dostupni u

navedenom razdoblju i to na dan pretraživanja, ali ne i naknadno objavljeni dokumenti. Takvim izračunom razina proračunske transparentnosti mogla je iznositi od 0 do 5. Općina Dobrinj dobila je ocjenu tri, isto kao i Općina Omišalj. Visoku ocjenu četiri zaslužili su Grad Krk, te

Općine Baška, Punat i Vrbnik, dok je Općina Malinska – Dubašnica ocijenjena najnižom mogućom ocjenom, nulom. Valja istaknuti i da je prema istoj analizi Primorsko-goranska županija druga u Hr vatskoj po transparentnosti proračuna. Institut za javne financije javni je znanstveni institut, koji provodi primijenjena i teorijska istraživanja u području ekonomije javnog sektora. Osnovalo ga je Sveučilište u zagrebu 1970. godine a predmet istraživanja je javni sektor i njegovi sastavni dijelovi - porezni, mirovinski, zdravstveni i obrazovni sustav, sustav socijalne skrbi, sustav javne uprave i javna poduzeća. Gordana Gržetić

3


Aktualno Odluka koja će obradovati đake i roditelje

SVIM UČENICIMA OSNOVNE ŠKOLE DOBRINJ BESPLATNE KNJIGE

MT

Na lipanjskoj sjednici Općinskog vijeća Općine Dobrinj članovi predstavničkog tijela te krčke lokalne jedinice, između brojnih bitnih odluka, jednoglasno su usvojili i načelnikov prijedlog prvih izmjena općinskog proračuna za ovu godinu kojim su stvarni prihodovno-rashodovni tokovi dobrinjske lokalne uprave "poravnati" s planiranim iznosima. - Izmjene su rezultat praćenja ovogodišnjih proračunskih tijekova kojima smo, moram priznati, izuzetno zadovoljni i to stoga što se pojedine stavke, u odnosu na njihova prošlogodišnja, datumski usporediva kretanja u 2016. značajno bolje "pune", istaknuo je dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina od kojeg smo doznali i da se ta konstatacija posebno odnosi na pozicije poreza na promet nekretnina i poreza na dohodak. Isto tako, u nastavku godine očekujemo i povećanje

proračunskih prihoda s osnova poreza na kuće za odmor i to stoga što je u tijeku, odnosno već u završnoj fazi, postupak izrade Baze prostornih i neprostornih podataka Općine Dobrinj, nove, ažurirane evidencije temeljene na stvarnoj izmjeri svih objekata na našem području zahvaljujući kojima će općinske evidencije temeljem kojih se obračunavaju komunalna davanja biti usklađene sa stvarnim stanjem na terenu i kvadratima različitih građevina za koje do sad, nažalost, zapravo nismo niti znali da postoje. Prvi čovjek izvršne vlasti Općine Dobrinj ustvrdio je i da u proračunu postoje određene stavke za koje je, obziorom na cjelokupnu situaciju u državi, još uvijek teško reći hoće li se, kad i u kojim iznosima realizirati (misleći pri tom na sredstva vanproračunskih izvora poput potpora kojima su različite projekte trebale pomoći i institucije poput Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost). Ipak, za te i takve projekte, a da bi se uopće mogle kandidirati na natječaje koje očekujemo, lokalne samouprave moraju u proračunu imati osigurana sredstva. To smo mi i učinili nadajući se da će određeni natječaji na koje "ciljamo" (a koji se primjerice tiču financiranja energetske obnove

MT

4

Govoreći o nedavno usvojenim izmjenama proračuna općinski načelnik Neven Komadina napomenuo je i da su tim važnim dokumentom osigurana financijska sredstva dostatna za normalan rad svih udruga, društava i klubova koji djeluju na području te lokalne zajednice. Veseli me da su u ovoj godini, prvoj u kojoj se podjela sredstava namijenjenih udrugama odvijala po ponešto izmijenjenom, programskom modelu "rasplela" tako da niti jedna kulturna, sportska ili pak udruga civilnog društva nije ostala bez sredstava nužnih za njihov normalan i učinkovit rad odnosno da se pokazalo da su njihovi članovi i vodstva dobro osmišljenim ali i ništa manje kvalitetno u praksu provedenim programima djelovanja opravdala povjerenje koje cjelokupna zajednica u njih ima. Svi godišnji programi, kao oni iz domene sporta tako i kulture, u konačnici su ostali u prošlogodišnjim okvirima što će svima koji dobro i kvalitetno rade omogućiti nastavak takvog djelovanja, završio je prvi čovjek izvršne vlasti Dobrinja. Govoreći o proračunu odnosno dosadašnjem tijeku "trošenja" proračunskog novca Komadina nam je prenio i da je ususret ljetnoj sezoni na širem području Dobrinjštine uspješnom završetku priveden niz investicijskih ulaganja u asfaltiranje nerazvrstanih cesta i ulica, izgradnju i instaliranje značajnog broja novih rasvjetnih tijela ali i da je u fazi "pripreme sezone" u suradnji s TZ-om na uređenje i oplemenjivanje plaža uloženo više no respektabilnih 400 tisuća kuna.


Aktualno zgrada kakvima se Dobrinjci nadaju obnoviti i zgradu sjedišta svoje lokalne uprave op.a.) uistinu i biti raspisani, nastavlja naš sugovornik. Napominje i da su financijska sredstva namijenjena sufinanciranju realizacije projekata u netom rebalansiranom proračunu osigurana i za planirano uređenje odnosno gradnju fitness centra na otvorenom kakav bi trebao niknuti u Šilu kao i obnove dobrinjskog zvonika, projektnih zahvata koje dobrinjska lokalna uprava kani ostvariti uz pomoć za takve projekte zaduženog Ministarstva turizma. U svakom slučaju, proračun za 2016. jednoglasno usvojenim prijedlogom izmjena "podebljan" je za 1,28 milijuna kuna te sad iznosi 22,9 milijuna kuna. Govoreći o onom što, zahvaljujući upravo proračunskim planovima i aktualnim financijskim tokovima u "stvarnom životu" očekuje žitelje Općine Dobrinj Komadina ističe i da se jedan od važnijih planova tamošnje lokalne uprave odnosi na "dogradnju" odnosno razradu sustava odlaganja i zbrinjavanja otpada a koji se i u toj krčkoj lokalnoj jedinici odnedavna provodi po modelu "od vrata do vrata". U koordinaciji s našim komunalnim poduzećem "Ponikve eko otok Krk" krčke lokalne jedinice planiraju zone uz sama povijesna središta svih lokalnih centara opremiti podzemnim kontejnerima za odlaganje otpada. Kontaktne zone starih krčkih kaštela u kojima, zbog preuskih ulica, nije moguće u djelo provesti uobičajeno prikupljanje kućnog otpada komunalnim vozilima u skorijoj bi budućnosti trebale dobiti veće podzemne posude za odvojeno odlaganje svih vrsta kućnog otpada, nastavlja Komadina ustvrđujući da će se tom novinom "zelene kontejnerske otoke" na takvim lokalitetima učiniti manje vidljivima, ali i sposobnima za prihvat većih količina otpada. Za tu smo nakanu rebalansom osigurali 500 tisuća kuna što je značajna stavka, napominje čelnik dobrinjske općinske

MT

uprave naglašavajući da su takve mjere predviđene davno usvojenim Programom zbrinjavanja otpada na otoku Krku. Važna i po mom mišljenju izuzetno vrijedna novina a koja se pri tom tiče velikog broja naših žitelja odnosi se na školstvo, nastavlja Komadina koji je ovaj razgovor iskoristio i za informiranje stanovnika Dobrinjštine o odluci vodstva te krčke lokalne zajednice vezenoj uz potpuno preuzimanja troškova nabavke školskih udžbenika. - Sve učenike Osnovne škole Dobrinj tako će na početku nastavne godine 2016/ 2017. na školskim klupama dočekati besplatne knjige, radne bilježnice i mape, izvijestio nas je dobrinjski načelnik iskazujući uvjerenja da će takav potez, a na koji se Općina odlučila u dogovoru s vodstvom susjedne Općine Omišalj (s kojom dijele

zajedničku školsku ustanovu), mnogo značiti za "kućne proračune" roditelja tamošnjih osnovaca. Knjige će se na koncu školske godine vraćati a lokalna će uprava i dogodine osigurati sredstva kojima će se dopunjavati i kompletirati fond besplatnih školskih udžbenika, objašnjava nam čelnik dobrinjske lokalne uprave ističući da je za udžbeničko opremanje tamošnjih osnovaca u proračunu osigurano nešto manje od stotinu tisuća kuna. Govoreći o školstvu Komadina je istaknuo i da se u suradnji s Općinom Omišalj, vodstvom škole ali i mjerodavnim predstavnicima županijske uprave radi na kadrovskom jačanju i kompletiranju stručnih službi spomenute osnovnoškolske ustanove, posebice uvijek i svugdje deficitarnim logopedom. MR

MT

5


Aktualno Aktivnosti i radnje iz domene turizma

LEPEZA DOGAĐANJA I ULAGANJA ZA LOV NA NOVE REKORDE Direktor Turističkog ureda TZ Općine Dobrinj, Boris Latinović i dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina koji, slijedom zakonskih ovlasti, uz načelničku ujedno obnaša i ništa manje odgovornu dužnost predsjednika TZO Dobrinj upoznali su nas sa radnjama i aktivnostima za još jednu uspješnu turističku sezonu. Da se ni na Dobrinjštini ništa ne ostavlja slučaju te da nadležni, u okvirima svojih ovlasti i mogućnosti, čine sve kako bi taj dio otoka spremno i pripremljeno uplovio u posjetiteljima najnapučeniji dio godine Latinović i Komadina potvrdili su nam prenoseći neke od zaključaka i informacija o kojima je bilo riječi i na nedavnoj sjednici Skupštine lokalnog TZ-a. Prošlogodišnja je sezona ili bolje rečeno cijela turistička godina i na području Dobrinjštine rezultirala rekordnim ostvarenjima pa se, ne bez temelja, i naši ovogodišnji planovi temelje upravo na ponavljanju lanjskih rezultata koje se, onako optimistično, nadamo čak i premašiti, riječi su kojima je otvorio našu "ćakulu" Latinović ističući da su na ambiciozno zacrtanim ciljevima turistički djelatnici, iznajmljivači i ugostitelji dobrinjskog kraja počeli predano raditi već od mjeseca travnja. - Na iskustvima naših lanjskih manifestacija i ovo smo proljeće osmislili i odradili niz sportsko-rekreacijskih, zabavnih i gastro manifestacija kojima smo oživjeli i obogatili dane ali i tjedne koji su za nama, kaže direktor TU TZO Dobrinj. Tako smo već u travnju u suradnji s našim ugostiteljima realizirali "Dane šparoga" -

6

MT

događanje u sklopu kojeg se je u ovdašnjim restoranima i konobama sve do 8. svibnja moglo guštati u čarima te ukusne, zdrave ali i iznimno tražene samonikle biljke. Potom je u mjesecu svibnju realizirana nova manifestacija - "Zaboravljena jela Dobrinjštine" u sklopu koje su posjetiteljima prezentirane i promovirane tradicionalne gastro-delicije dobrinjskog kraja ali i cijelog našeg otoka.

Prošla, 2015. godina na području Dobrinjštine donijela je 51,3 tisuća dolazaka te 334,9 tisuća turističkih noćenja, rekordan rezultat kojeg se predstavnici TZO Dobrinj ove godine nadaju premašiti za čak 5 posto!

Gastro i zabavne manifestacije kojima smo obogatili predsezonu oslanjale su se na aktivnosti koje su se odvijale na cijelom otoku. Tijekom glavne turističke sezone odvijati će se niz zabavnih, kulturnih, glazbenih i edukacijskih

sadržaja uz organizaciju niza ljetnih fešti na području cijele općine. pregled svih događanja možete pročitati na predzadnjoj stranici Fanta, zaključio je Latinović Općinski načelnik i predsjednik TZO Dobrinj Neven Komadina, govoreći pak o onom investicijskoinfrastrukturnom djelu priprema za nadolazeću sezonu, istaknuo je da se u proteklom razdoblju diljem Dobrinjštine odrađena značajna ulaganja kojima se je uredilo, opremilo i uljepšalo značajan dio obalnih i plažnih jednako kao i površina na kojima se odražava dio spomenutih manifestacija. - Iako su sve naše aktivnosti i infrastrukturna ulaganja na ovaj ili onaj način, posredno ili neposredno povezane s turizmom, presjek onog "direktnog" djela ulaganja u turističku infrastrukturu započeo bih saniranjem betonskih plažnih površina na području Šila, našeg najvećeg i najfrekventnijeg turističkog središta. Do početka sezone ondje se je, na dva lokaliteta, izvršilo radove uređenja sunčališta čime


Aktualno smo zapravo i zaključili višegodišnji investicijski ciklus kojim smo tamošnja kupališta podigli na višu kvalitativnu razinu, naglašava Komadina dodajući da je za tu namjenu u općinskom proračunu osigurano 200 tisuća kuna. Tom iznosu valja pridodati i 80-tak tisuća kuna kojima je takva naša nastojanja ove godine odlučila pomoći i Primorsko-goranska županija, što nas posebno veseli. Bitno je spomenuti i da smo u Šilu uredili 300-tinjak četvornih metara javnog prostora na samoj obali, na području nekadašnjeg trajektnog pristaništa gdje smo opločjem osuvremenili i uljepšali zonu na kojoj se u sezoni odvijaju brojne manifestacije, koncerti i folklorna zbivanja. Za tu smo nakanu osigurali 150 tisuća kuna, a sa čak 300 tisuća kuna (iz proračuna TZ-a i Općine), istovremeno smo izdvojili za dohranu, uređenje i komunalno opremanje svih ostalih plaža u mjestima naše općine koja su svoje prve kupače dočekale potpuno spremna i "ucifrana".

U nastojanja kojima se u zdravstvenom smislu podiže standard turističke ponude na podr učju Dobrinjštine zasigurno spada i rad turističke ambulante. Za djelovanje liječničke ekipe koja će u ordinaciji u Šilu i tijekom ovog srpnja i kolovoza "nadstandardno opsluživati" brojne domaće i strane posjetitelje jednako kao i stalne žitelje tog dijela otoka Krka dobrinjski su općinari osigurali 60 tisuća proračunskih kuna.

Komadina nije propustio naglasiti i da se je i ovog proljeća, u suradnji s članovima brojnih udruga ali i djelatnicima lokalnog komunalnog društva odradilo niz akcija organiziranog čišćenja i uređenja svih

MT

onih od naselja udaljenijih plaža i uvala, jednako kao i da je izvedeno niz akcija kojima se parkirnoj ili pak uporabnoj svrsi privelo nekorištene dijelove javnog prostora u blizini plaža i drugih posjećenijih zona. Općinski je načelnik rekao i da je ovog ljeta u obalnom djelu između naselja Soline i lokaliteta Meline zasjalo niz novih (javno) rasvjetnih tijela te da će, u okvirima mogućega, na istom potezu biti uređene pješačke komunikacije (djelom i u obliku pločnika) koje će se protezati od Čižića pa do Solina zašto će se sredstva osigurati u proračunu za 2017. g. Komadina nije propustio spomenuti ulaganja u uređenje odnosno asfaltiranje čitavog niza nerazvrstanih ulica i cesta u što se je utrošilo više od pola milijuna kuna, jednako kao

primjenu ljetnog režima prometa koji je po prvi put na području Šila i Čižića uveden lani. - Prošla je sezona potvrdila smislenost i korist takvog rješenja kojeg obilježava uvođenje većeg broja jednosmjernih poteza pa ćemo istom modelu pribjeći i ove sezone, zaključio je općinski načelni napomenuvši i da će nastavno na kontinuirana nastojanja unapređenja sigurnosti i protočnosti prometa u glavnoj turističkoj destinaciji Dobrinjštine u idućim godinama biti potrebno izraditi i neke "šire" i sveobuhvatnije prometne studije (a kojima će se uz ostalo izviditi i razraditi mogućnosti uvođenja naplate parkinga, prakse koja se na otoku Krku već dugo provodi u svim ostalim lokalnim jedinicama). MR

MT

7


Aktualno O Ivanu Pavačiću Jecalićevu, dobitniku županijske nagrade za životno djelo

ALFA I OMEGA BODULSKOG KANTA I SOPNJE U red onih za koje se s punim pravom može reći da cijeli svoj život ulažu izučavanju, očuvanju ali i promicanju glazbene baštine svoga kraja nedvojbeno se može uvrstiti Ivana Pavačića - Jecalićeva. Rad i trud spomenutog osmadesetgodišnjeg Gostinjčara, htio on to ili ne, toliko je primjetan i sveprisutan da zapravo baš nikoga na njegovom otoku Krku, a ni šire, nije iznenadilo njegovo nedavno postignuće - i više no zaslužena županijska nagrada za životno djelo koja mu je, na radost poklonika i čuvara svega vrijednog, autohtonog i domaćeg, dodijeljena na prijedlog Općinskog vijeća Dobrinja na nedavnoj svečanosti u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku održanoj povodom Dana Primorsko goranske županije. Ivan Pavačić Jecalićev, valja spomenuti i to, stoji i iza brojnih terenskih snimanja emisija pučke glazbe, čakavskoga govora i običaja koje se emitiraju na prvom programu Hrvatskog radija ali i lokalnog Radija otok Krk. Nedavno je uredio i snimio CD "Ovo su van kolejani" kojim su predstvljeni običaji vezani uz "Dubašljanske kolejane" jednako kao i trostruki CD/DVD album naziva "Da se ne zatore" kojim je, na više no prikladan način, obilježen vrijedan jubilej djelovanja dobrinjskog kulturnog društva. Diljem Bodulije, ali i cijelog primorskog kraja, Ivan Pavačić već je desetljećima poznat i prepoznat po svom predanom, ustrajnom ali i plodonosnom radu na čuvanju i promicanju kulturne, ponajprije glazbene baštine otoka Krka. Njegov zapravo svakodnevni rad ali i rezultati kojima se spomenuti otočan s razlogom ponosi prepoznati su i vrednovani u svakom kutku otoka Krka na kojem je već

8

MT

više od pola stoljeća aktivan, što u vrijednom bilježenju i notiranju izvornih narodnih ali i crkvenih pjesama otočana tako i u podučavanju novih generacija mladih otočnih kanutura i kanturica, sopaca ali i plesača folklornih plesova. - Ljubav i zauzetost za tradiciju i kulturu svog otoka ali i Hrvatskog primorja "ponijela me" davno, još daleke 1962. godine od kad zapravo sustavno prikupljam, tonski i notno zapisujem i publiciram nevjerojatno bogatu građu nematerijalne kulturne baštine - narodnih pjesama i plesova svih dijelova otoka Krka, napomenuo je na početku naše prigodne ćakule laureat Pavačić koji godinama melografira i objavljuje sve što su (i kako su), u prošlim stoljećima pjevali i svirali stari Boduli. Zvukom kanta po domaću još me u dječjoj dobi očarala i "zarazila" moja majka pa tako i ja, na neki način, isto to u mjeri u kojoj mogu i uspijevam nastojim učiniti s našim mladima i djecom, prenoseći tako ljepotu i bogatstvo vjekovne kulture naših starih na nova, mlada pokoljenja, objašnjava nam Pavačić. Iako ga je život odveo u posve

druge, građevinarske vode, nastavio se studiozno baviti svojom najdražom zanimacijom, intenzivno se družeći sa mnogim legendarnim, danas već pokojnim sopcima poput Iva Radića i Vicenca Trubića Nadalića. Valja spomenuti i da je Pavačić do sad objavio čak šest vrijednih, zanimljivih ali i iznimno sadržajnih melografija, posljednju potkraj prošle godine nazvanu "Staroslavenska misa - Dubašnica". Objava te knjige, doznali smo, potaknuta je aktivnostima ljudi uključenih u organizaciju i izvedbu Dubašljanskih kolejana - manifestacije koja je ne tako davno oživjela vrijedan običaj žitelja dubašljanskog kraja. Na poticaj organizacijskog odbora spomenutog događanja, posebice njihova predsjednika Iva Šabalje, Pavačić se prihvatio zahtjevnog posla notnog zapisivanja dubašljanske staroslavenske mise, a sve kako bi ta nemala tradicijska vrijednost ostala sačuvana za buduće generacije. Sama knjiga, na svoje 74 stranice, sadrži notne zapise svih pjesama koje se pjevaju na staroslavenskoj misi, neke na hrvatskom, a neke na staroslavenskom jeziku. Uz to, u knjizi su slikom i tekstom predstavljene dubašljanske kapele, a na kraju i notni zapisi s tekstovima više pjesama i molitvi. - Ipak, svojim najvrijednijim radom osobno smatram melografiju "Lusmarine

MT


Aktualno moj zeleni", djelo na više od tisuću stranica kojim sam pridonio trajnom očuvanju više od šest stotina naslova izvornih, domaćih, narodnih pjesama, prenosi nam dobitnik županijske nagrade za životno djelo dodajući i da je unutar korica šest njegovih do sad objavljenih knjiga (od kojih su tri svjetovna, a tri sakralnog karaktera op.a.) zapisano više od 1.200 narodnih pjesama (i plesova) otoka Krka, ali i napjeva drugih dijelova primorskog kraja. Govoreći u brojkama koje nedvojbeno dobro ocrtavaju razmjere ali i značaj njegova djelovanja Pavačić ne propušta spomenuti i činjenicu koja je možda i vrjednija od onih vezanih uz broj na papir trajno otisnutih zapisa, a tiče se broja mladih otočana koje je, djelujući kroz Udrugu sopaca otoka Krka ali i kao suradnik odnosno stručni mentor brojnih otočnih folklornih i kulturnih društava, uspio podučiti domaćem kantu i sopnji. - Kroz škole kanta i sopnje u kojima sam oduvijek tražio, a gotovo u pravilu uvijek i nalazio u mladim Krčankama i Krčanima utisnuti "genetski zapis" zvuka vjekovnog načina kanta i sopnje sopela, do danas je prošlo više od 150 mladih otočanki i otočana, napominje Pavačić dodajući da upravo tom rezultatu pronalazi svoje najveće postignuće. U tom i takvom radu, ističe naš sugovornik, na sreću nikad nisam bio sam te sam, zajedno s brojnim svojim koleg ama, posebice iskusnim sopcima, kanturicama i kanturima i tancurima, širio brojnost ali i jačao potkovanost današnjih izvođača narodnih pjesama i napjeva, jednako kao i uvježbanost desetaka mladih sopaca. A oni, dobrim djelom upravo zahvaljujući njegovom ali i djelovanju njegovih "istomišljenika", često postižu uspjehe i na brojnim natjecanjima. Spomenuti čuvar kulturnog identiteta otoka Krka zaslužan je i za nastanak "Početnice za svirku

NK

sopela i kanat po starinsku" jedinstvenog udžbenika bez kojeg nitko od mladih sopaca ili kantura danas više ne ulazi u glazbeni svijet njihovih predaka. - To je vrlo važan i vrijedan element u našim nastojanjima čuvanja i širenja umijeća sviranja i pjevanja po domaću, postignuće koje možda i najbolje dokazuje da se tim i takvim nastojanjima na Krku ne prilazi improvizacijom već sustavno i promišljeno, ističe Pavačić dodajući da je upravo spomenuta Početnica danas i njemu, ali i svima koji s njim djele ista nastojanja i ciljeve, nezaobilazan alat koji uvelike olakšava rad sa djecom i mladima. Pavačić je, zajedno sa svojim suradnicima i zagovarateljima vrijednosti za koje se već više od pola stoljeća zalaže, zaslužan i za pokretanje te organizaciju tradicionalnih "Susreta sopaca i folklora otoka Krka", natjecanja koje u Pinezićima, na prvu srpanjsku subotu odvija već gotovo cijela tri desetljeća. - Toj se smotri, iz godine u godinu,

priključuju novi parovi mladih sopaca, kantura i kanturica što me posebno veseli, napominje Pavačić koji je već godinama član i stručnog žirija koji nastupe mladih ali i onih nešto manje mladih otočnih folkloraša prati i ocjenjuje unutar "Festivala folklora otoka Krka" - najstarije takve manifestacije u našoj zemlji čije je prvo izdanje održano još daleke 1935. godine. Iako nikad ništa od ovog što sam činio i što kanim činiti dokle god me zdravlje bude služilo nisam radio zbog nagrada i priznanja, ne želim kriti zadovoljstvo spoznajom da ljudi oko mene prepoznaju trud i mar koji na čuvanju ali i promicanju naše glazbene baštine ulažem već više od 50 godina, ustvrdio je županijski laureat. Ono što me ipak najviše veseli i što mi dokazuje da sam dobro i pametno radio jest činjenica da me i danas, kad sam u gužvi i zbog nekog razloga spriječen raditi ono što najviše volim, mladi nerijetko zovu pitajući kad ću doći odnosno kad ćemo nastaviti s vježbama i probama, napominje naš sugovornik zaključujući da se i kroz to vidi da mladi otočani, baš kao i on u njihovim godinama, i vole i guštaju pjevati i sost po domaću. MR

NK

9


Aktualno

IZ RADA TZO DOBRINJ Zaboravljena jela Dobrinjštine, akcije i manifestacije Ovog proljeća TZO Dobrinj u suradnji s konobom Zora, restoranom Žal i bistroom kampa Slamni, organizirali su gastro manifestacije „Dani šparoga“ (22.4. 8.5.) te „Zaboravljena jela Dobrinjštine“ (13.5. - 29.5.). Tom prilikom u navedenim restoranima nudila se bogata gastronomska ponuda na bazi šparoga, te jela koja su se nekada jela na području naše općine i šire. 23. travnja, u suradnji s Mjesnim odborima Šilo i Soline, održana je promotivna prodaja ljetnog cvijeća u Šilu i Solinama, po cijeni od 2,5 kn po sadnici. Već tradicionalno održano je prvomajsko pješačenje, ali nažalost zbog lošeg vremena (kiše) ove godine uz mali broj sudionika. Bickilijada je ove godine krenula iz Šila, preko Klimna, Čižića, Gabonjina, Dobrinja pa natrag do Šila i sudjelovalo je 80-ak biciklista. 21. svibnja održano je čišćenje podmorja šilarske luke, te čišćenje vanjskih plaža na kojem je sudjelovalo 80-ak ljudi. Počistilo se puno smeća sa plaža dok u podmorju i nije bilo toliko prljavo. Nakon čišćenja nastavilo se sa druženje u Solinama svih sudionika akcije. 18. lipnja održana je 1. susret folklora u Krasu u suradnji sa KD Sv Juraj Kras. Na susretu su nastupili HORKUD Golub iz Bjelovara, KUD Dajla iz Novigrada, KUD Punat iz Punta, te domaćini KD Sv Juraj iz Krasa. Od 23.6. - 26.6. u Dobrinju je održan Ecoactive fest. Na placi je

BL

bio organiziran sajam eko proizvođača, razna zanimljiva predavanja u društvenom domu, te joga u Solinama na plaži. Prvog dana srpnja, u organizaciji TZO Dobrinj i ženske klape Volta, održana je 2. smotra klapa u Šilu na kojoj su sudjelovale klape Volta iz Šila, Teha iz Cresa, Crolo iz Karlovca, Grobnik iz Grobnika, Puntape iz Novog Vinodloskog, Rožice iz Buja, Mirakul iz Veprinca, Bistrica iz Marije Bistrice, Lađarice iz Siska, Prvi komin Snježanin iz Zagreba. Zimske edukacije za iznajmljivače i katalog s popisom plaža i uvala Tijekom zimskih mjeseci u suradnji s ostalim turističkim zajednicama, održana su razne edukacije za iznajmljivače širom otoka većinom vezane uz temu evisitor te novog

načina prijave gostiju putem interneta. Početkom srpnja iz tiska je izišao katalog plaža s popisom plaža i uvala koje se nalaze na našem području. Katalog se može naći u uredu TZ-a u Šilu te u lokalnim turističkim agencijama i kampovima. Što kaže statistika? Što se ovogodišnje statistike za prvih 6. mjeseci tiče vidi se da je privatni smještaj radio bolje nego lanjske godine (ostvareno je 5 443 noćenja više ili 15%), dok je kod kampova zabilježen pad od 1840 noćenja ili 12%. Ove godine zabilježen je i porast registriranih brojeva ležajeva za 315 novih osnovnih te 126 novih pomoćnih ležajeva u odnosu na 2015. godinu. Boris Latinović, direktor TZO Dobrinj

BL

Održana tradicionalna prvosvibanjska manifestacija „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“

DOK JE KIŠA PADALA, ONI SU „HODELI I ĆAKULALI“ Već niz godina Turistička zajednica Općine Dobrinj i Planinarsko društvo „Obzova“ prvog dana, odnosno jutra u svibnju, organiziraju rekreativno – edukativnu manifestaciju „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“. Svake je godine drugačija polazišna točka, pa su organizatori ove godine odlučili da

10

se krene iz Svetog Vida prema Gostinjcu, šumicom do Žestilca, Polja, Jecalovog sela u Županjama, te preko Hlape zaključno do Polja. Odluku nisu mijenjali ni zbog uporne (i obilne !) kiše, pa se malobrojna skupina ipak okupila ispred Vatrogasnog doma u Svetom Vidu, te krenula zadanom rutom do cilja.

„Baš nan je bilo lipo. Padalo je, ma mi smo hodeli, ćakulali i Dobrinjštinu upoznali i tako će bit i drugo leto, kakovo god vrime da bude!“, poručila je Katica Dunato, jedna od inicijatorica ove ugodno-korisne prvosvibanjske šetnje. Gordana Gržetić


Aktualno

Neven Komadina

Izbori za vijeća mjesnih odbora

NAJNAPETIJE U MJESNOM ODBORU TRIBULJE – KLANICE, MJESNI ODBOR KLIMNO VODIT ĆE ISKLJUČIVO DAME Mjesni odbori kao oblici uže lokalne samouprave, djeluju s primarnim ciljem ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima. U nedjelju, 15. svibnja, u većini naselja dobrinjske općine izabrani su novi članovi Vijeća Mjesnih odbora, konkretno, birana su Vijeća onih Mjesnih odbora, kojima je istekao četverogodišnji mandat. Najnapetiji je zasigurno bilo u Mjesnom odboru Tribulje – Klanice, u kojem su mještani birali između dviju kandidacijskih lista. Kandidacijska lista grupe birača nositelja Alena Šamanića osvojila je 44 glasa i pet mjesta u Vijeću MO-a a druga kandidacijska lista na čelu s Marinom Kačić Meštrović osvojila je 19 glasova, te su joj time pripala 2 mjesta u Vijeću, koje na kraju čine Alen Šamanić, Marina Kačić Meštrović, Danijela Fanuko, Ivica Gržetić, Ivan Kirinčić, Damir Crnčić (predsjednik) i Manuela Patekar. Zanimljiva je situacija i u Klimnu,

čije će Vijeće MO-a naredne četiri godine činiti isključivo pripadnice ljepšeg spola – Nikolina Jurić kao predsjednica, Iva Lončarić Tićak, Ivana Kirinčić, Kristina Mihajić, Antonela Tabako Bilić, Kristijana Črnjarić i Rozmeri Fanuko. U Vijeće Mjesnog odbora Čižići izabrani su Rudolf Brnić, Darko Škrabonja (predsjednik), Ivan Pole, Alen Šantić, Igor Fugošić, Jasna Čavrak Tabako i Dragan Žuvičić. Vijeće Mjesnog odbora Gabonjin u narednom će mandatnom razdoblju činiti nositelj liste Darko Strčić (predsjednik), Anka Feretć, Miljenko Drpić, Dražen Purić i Davor Feretić. Uz Hrvoja Crnčića, kao predsjednika Mjesnog odbora Hlapa, Vijeće ovog mjesnog odbora naredne četiri godine činit će Toni Simović, Josip Drpić, Biserka Tabako i Kristian Pavačić. U Vijeću Mjesnog odbora Polje, na čelu s Rankom Pavačićem (predsjednik), su Klaudije Dunato, Dalibor Saftić, Tomislav Saftić, Marijan

Malatestinić, Dario Pavačić i Darko Justinić. Članovi Vijeća Mjesnog odbora Rasopasno su Boris Jakominić, Renato Kontić, Danko Bažadona, Mirko Gržetić, Ivan Šamanić (predsjednik), Danijel Variola i Josip Gržetić. U vijeće mjesnog odbora Soline uz Ivana Crnčića (predsjednik) izabrani su: Damir Mihajić, Slavko Mihajić, Boris Crnčić i Alojzija Dujmović. U Vijeće Mjesnog odbora Sužan izabrani su Miljenko Galanto (predsjednik), Marinko Galanto, Ivica Galanto, Anton Župan i Đani Gržetić. U Vijeće Mjesnog odbora Sveti Ivan izabrani su Dalibor Gržetić (predsjednik), Davor Gržetić, Zoran Jurešić, Josip Galante i Mirko Mikelić, a u Vijeće Mjesnog odbora Sveti Vid – Gostinjac Ratko Turčić (predsjednik), Ivica Fugošić, Marijan Crnčić, Marin Jerčenović i Josip Tabako. Gordana Gržetić

11


Prigodno Putnička agencija „Estee“ d.o.o. iz Šila obilježava „srebrni“ jubilej

RIZIK JE BIO VELIK, PODRŠKA MALA, ALI REZULTATI SU POKAZALI DA SMO ODABRALI PRAVI, IAKO TEŽAK PUT Ono što se koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća tek naslućivalo, čim su osamdesete ustupile mjesto devedesetima, te su slutnje postale stvarnost. Surova stvarnost, započeta balvan revolucijom i „krvavim Uskrsom“. Godina 1991. bila je godina u kojoj su i najveći optimisti pokleknuli pred svojim turobnim mislima i nadama. Hrvatska je te 1991. u svijetu bila percipirana kao ratom zahvaćena, nesigurna zemlja, što se odrazilo na mnoge društvene sfere i djelatnosti. Ni turizam nije bio iznimka; ta tko je toliko hrabar da izloži sebe i svoje najbliže pogibelji, zbog nekoliko dana hrvatskoga mora i sunca na hrvatskom nebu?! I dok su mnogi investitori i poduzetnici pokleknuli, jedna je obitelj u jednom tipičnom primorskom pitoresknom mjestu odlučila krenuti hrabrim, pa i opasnim korakom naprijed... Prvi je korak napravljen, prepreke ne samo da nisu postojale, nego su se pojavljivale sve jačim intenzitetom a mnoge su noći ostale neprospavane zbog pitanja „Što i kako sad, kad smo ušli u ovo“? Tako puno rizika, tako malo podrške Ovo je početak priče o prvim koracima Putničke agencije „Estee“ d.o.o. iz Šila, koja će i službeno obilježiti svoj „srebrni“ jubilej, 24. kolovoza sa misom zahvalnicom Bogu te 28. kolovoza uz proslavu za uzvanike. A kako je u najkraćim crtama izgledalo to dvadeset i pet godina dugo putovanje, ispričala nam je Marica Lončarić iz, koja se uz podršku obitelji tih nesigurnih dana odvažila na - za tadašnje prilike riskantan poslovni korak. -Te 1991. godine iza sebe sam imala dugogodišnje radno iskustvo turističkog djelatnika i želja da pokrenem vlastitu putničku agenciju stalno me pratila u podsvijesti.

12

I odlučila sam, bolje rečeno, odlučila sam zajedno s obitelji. Podržao me moj sada nažalost pokojni suprug Ivica a djeca su tada bila još mala, bili su školarci i ne vjerujem da su bili svjesni rizika u koji se njihovi roditelji upuštaju. Ipak, osjećala sam koliko žele da uspijemo. Bila je to ratna godina i rizik ne da je bio velik, nego ogroman. S druge strane, koliko je rizik bio velik, podrška sa strane bila je mala, bolje rečeno nikakva. I pitate kako sam onda ostala pri svojoj odluci? Pa držala me vjera. Vjera me hranila duhovno a tome je pripomogao i pozitivan stav da će sve biti kako treba biti. I tako je pomalo moj strah nestajao i ustupao sve više mjesta pozitivi – prisjeća se gospođa Lončarić tih trenutaka, u kojima je donijela veliku odluku. Te su se ratne 1991., odnosno svih tih ratnih godina apartmani

iznajmljivali za vrlo male novce. Oni željni odmora na „plavom Jadranu“ birali su sigurnije destinacije. Ipak, bilo je i onih, iako malobrojnih, koji su odlučili odmarati u pravo u ratom zahvaćenoj Hrvatskoj. -Te smo godine u svoju kuću suprug i ja primili gošću iz Slovenije koju su stalno zvali rodbina i poznanici, govoreći joj da je situacija opasna i neka se vrati u Sloveniju. Međutim, ona je ipak ostala i odlučila da će doći i druge godine. Ne samo da je došla i druge, nego redovito dolazi svih ovih godina – prisjeća se gospođa Lončarić jedne od brojnih anegdota iz svojih prvih „poduzetničkih dana“. Svake godine bilježimo rast poslovanja i zapošljavanja Njezina je ideja, odnosno želja zaživjela u imenu „Estee“ a Marica i suprug Ivica upisani su kao osnivače novog poslovnog subjekta. Vlasnici su u počecima bili i jedini zaposleni, a uskoro im se pridružilo i još jedno pojačanje. Godine su prolazile. Ratne strahote zamijenio je mir a turisti su iznova u velikom broju otkrivali ljepote Kvarnera. „Estee“.d.o.o. je polako ali sigurno širila tržište i


Prigodno djelatnost, te je uz djelatnost putničke agencije obavljala i knjigovodstvene poslove. -Unatrag nekoliko godina smanjili smo obim knjigovodstvenih usluga te se potpuno posvetili samo turističkoj djelatnosti. Danas smo usmjereni i posvećeni samo turističkoj djelatnosti (iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor, izleti, prijevoz ronioca, mjenjačnica). Pratimo trendove u turističkom sektoru, primjenjujemo ih i tako činimo važnu kariku u predstavljanju Dobrinjštine, otoka Krka i Kvarnera na međunarodnom turističkom tržištu. Rekla bih da smo ipak mala obiteljska tvrtka, koja se izrazito trudi te svake godine bez obzira na tešku nacionalnu ekonomsku situaciju bilježi rast poslovanja – pojašnjava nam gđa Lončarić, koja je i dalje stopostotni vlasnik agencije, ali je nakon suprugove smrti upravljačko kormilo prepustila sinu Ervinu Lončariću i kćeri Ivi Lončarić Tićak. Prije jedanaest godina „Estee“ d.o.o proširio je ponudu u obliku

brodicu za dvanaest osoba. Ta je brodica i danas u funkciji prijevoza ronioca i organiziranja raznih izleta, što svakako pridonosi turističkoj ponudi na području naše i susjednih općina. Agencija trenutno zapošljava pet stalnih djelatnika, no u vrijeme turističke sezone, pojačanje im stiže kroz osam do deset „sezonaca“. Među prvima prepoznali važnost interneta Osim što se u riskantno vrijeme odlučila na riskantan poslovni korak, Marica Lončarić ponosna je na svoju hrabrost ali i na uspjehe i nagrade, koje je njezina agencija ostvarila. -Naša je tvrtka među prvima prepoznala važnost interneta, te je već 2000. godine napravila web stranice i izdala CD s ponudom apartmana. U današnje je vrijeme možda smiješno što to spominjemo kao važnije postignuće, ali tada je to zaista i bilo. Bili smo prva tvrtka odnosno putnička agencija u regiji, koja je CD koristila kao sredstvo promocije. Prije tri godine naša je tvrtka dobila nagradu za 1.

mjesto Masterweb u kategoriji “Web Industrija 2013 – Puni i van sezone”, za najbolju internetsku turističku stranicu u konkurenciji od 60 prijavljenih turističkih web portala. Eto, 25 godina, puno godina, puno iskustva, teških trenutaka, ali kad se osvrnem unatrag i usporedim s ovim što je naša tvrtka postigla, mogu samo biti sretna i zahvalna - zaključuje gđa Lončarić. Nažalost, njezin suprug Ivica, dugogodišnji društveni djelatnik, s kojim je dijelila početne strahove i tješila se optimizmom i vjerom, neće biti dijelom svečanosti, koju ova agencija zaslužuje. Ivica je svoju najvažniju i najtežu bitku izgubio desetljeće nakon što je agencija osnovana. Iako ga fizički nema s nama, on je s nama svaki dan - u mislima ali i djelima. Nama na poticaj a njemu u spomen nastavit ćemo istim intenzitetom naprijed poručuje gđa Lončarić - ka nekim novim, nadamo se i vjerujemo uspješnim poslovnim desetljećima. Gordana Gržetić

Jedanaesto izdanje međunarodne likovne kolonije Konrada Krajnca

U ŽUPANJAMA UMJETNOST IZNOVA SPOJILA HRVATSKU I „DEŽELU“ U Županjama je i ovog ljeta nastavljena tradicija koja kroz umjetnost spaja ugodno i korisno, „državu“ i „deželu“ i mlade umjetnike. Poveznica je likovni umjetnik Konrad Krajnc iz Lenarta, koji je u Županjama našao svoj mir, inspiraciju ali i drugi dom, a svoj je boravak u ovom pitoresknom mjestu iskoristio za pružanje prilike mladima, koji su svoj talent prepoznali u prenošenju boje na papir ili platno. Ista kolonija, ali novo ime i nova vizija Sedmodnevna međunarodna kolonija počela je 10. a završila 16. srpnja skupnom izložbom likovnih radova u mjesnom domu u Županjama. -Ove godine okupilo se trinast mladih umjetnika, tj. dvanaest iz Slovenije, te jedna djevojčica iz Polja, Matea Saftić – pojasnio je voditelj Kolonije, istaknuvši da ova međunarodna kolonija za mlade sada ima novu viziju, novo ime - suvremeni pogled na krajolik, vedutu i marine. Stoga su mladi umjetnici tjedan dana proveli u promatranju krajobraza, te

na papir prenijeli svoje viđenje mora i mosrkih motiva. Radni dan trajao je zapravo cijeli dan -Radni dan počinjao nam je već u 9 sati, dakle, u 9 sati mi smo već bili na moru i marljivo smo radili do 13 sati, potom bismo odlazili na ručak i odmor, zatim oko 17 sati na kupanje a onda još malo umjetničkog stvaralaštva i dani su prolazili u trenu, ma ne prolazili, proletjeli - ispričao nam je Konrad Krajnc, kojem su i ove godine u vođenju i realizaciji kolonije pomagale strućne suradnice iz Slovenije.

Tijekom sedmodnevne kolonije nastalo je sedamdeset radova u akril tehnici, od kojih je mjesto na izložbi našlo njih pedeset i osam. Uz sudionike i voditelje kolonije, svečanosti su nazočili predstavnici Općine Dobrinj ali i Općine Lenart a u prigodnom programu ispreplitali su se likovna i glazbena umjetnost i to kroz umjetnički program koji su za brojnu publiku pripremili sudionici ove jedinstvene manifestacije, kojom se na specifičan način, kroz umjetnost, spajaju dvije države i dva naroda. Gordana Gržetić

GG

13


Naš kraj - naši judi Prof. dr. Janez Hribar i njegova sjećanja na Hlapu i Hlapare

HLAPA JE MOJ DRUGI DOM A DOM SE VOLI NAJVIŠE NA SVIJETU Stalna na tom svijetu samo mijena jest, zaključio je i zaključak pretočio u svoje sada već antologijske stihove Petar Preradović. Svjesno ili nesvjesno, svi mi koji kročimo stazom što se zove život, svjedoci smo raznih oblika nestajanja i gubitaka – kako ljudskih, tako i materijalnih. S neminovnom prolaznošću odlaze put spominjanja i običaji, koji su donedavno činili svakodnevicu naših predaka, pa dijelom i nas samih. Jer, u letu godina, desetljeća i stoljeća, ne događaju se samo odlasci; u tom letu mijena dolaze i civilizacijski dosezi, bez kojih je gotovo nemoguće i pokušati zamisliti život bez njih. Dobrinjski kraj čini dvadesetak naselja a svako od njih piše svoju zasebnu povijest, kojom čini prepoznatljivu dobrinjsku univerzalnu priču. Hlapa je jedno od tih naselja. I dok je sam naziv za jezikoslovce i dalje enigma, suvremenu povijest Hlape lako je istražiti i saznati iz prve ruke. Važniji dani, datumi, događaji i pojedinci - sve je to zabilježeno u sjećanjima jednog mještanina Hlape. Da, mještanina Hlape, iako ne i „autohtonog“ Hlapara.... Janez može biti i Bodul, a ne samo Slovenac -Ja sam Janez Bodul! Slovenac sam ali sam i Hlapar a ako sam Hlapar, onda sam i Bodul. Eto, vidite da i Janez može biti Bodul! – demantira nam odmah prvo pitanje naš sugovornik. Kaže, baš se voli tako predstavljati, Janez Bodul, a kad njegova teorija naiđe na sumnjičavost, objašnjenje ponudi u obliku onog kojim je započeo naš razgovor. A u liku našeg sugovornika i u imenu „Janez Bodul„ krije se zapravo ugledni znanstvenik, profesor na Biotehničkom fakultetu ljubljanskog Sveučilišta na kojem je nositelj katedre za prehranu, tehnologije i vino. Znanstveno i stručno usavršavao se u Brazilu, Njemačkoj, Italiji. Pod njegovim je mentorstvom nastao niz diplomskih, magistarskih i doktorskih radova, a rezultati njegovih znanstvenoistraživačkih djelovanja rezultirali su inovativnim dostignućima. Iako je nositelj najviših znanstvenih titula, obnašao je i obnaša niz visokih funkcija a iza sebe ima zavidnu karijeru i niz nagrada, prof. dr. Janez Hribar o tom poglavlju svog „curriculuma“ progovara tek kroz digresije tijekom našeg razgovora. A razgovor

14

GG

vodimo u lokalnom kafiću u kojem „Janez Bodul“ i Bodulima i Slovencima rado objašnjava kako jedan Slovenac postane pravi Bodul. I upravo se u toj simpatičnoj anegdoti krije glavna tema našeg razgovora. Jer, ne samo kroz šalu, nego i kroz zbilju - prof. dr. Hribar se zaista s pravo naziva Bodulom i Hlaparom. Kako i ne bi...ta preko pola stoljeća Hlapa je njegova druga adresa... Cesta kojom jedva fićo može proći -Ja sam na Krk došao davno, 1963. godine. Roditelji moje supruge, koji su kasnije kupili kuću u Hlapoj, dolazili su već od 50-ih godina u ovaj kraj. Moja sadašnja kuća je tada bila doslovce pred urušavanjem, pa ju je trebalo temeljito preurediti. Da tako kažem od temelja – započinje svoju priču prof. dr. Hribar. A kuća u raspadu, kakvom ju naš sugovornik pamti, pripadala je autohtonom Hlaparu, kojeg će pak mnogi dugo pamtiti kroz priče i predaje: -Ivan Kirinčić, zvani Inglež. Boem svoga vremena, tipični boem. U kući smo našli neke detalje i dokumente vezane uz njegov život i zamislite, još je sačuvana uspomena s njegove Prve pričesti, koja seže u same početke 20. stoljeća. Nisam ga osobno poznavao, ali po onom što sam o njemu čuo, bio je vrlo zanimljiva i intrigantna osoba. Istančanog sluha, pa je govorio nekoliko jezika a baratao je terminima iz povijesti, zemljopisa ... ma boem svog vremena - priča nam dalje naš sugovornik, te tako evocira dobro poznatu priču o Hlaparu, čiji bi život, napose onaj dio koji se tiče njegovog boravka i bijega iz Amerike, slobodno mogao poslužiti kao filmski predložak. A upravo je filmski pravi naziv za scene koje su iz tih davnih 60-ih godina ostale u sjećanju prof. dr. Hribara: -Kad smo došli, bilo je pet, šest domaćih familija. Staro naselje s dosta stare populacije, to je moje najranije

sjećanje na Hlapu. Sjećam se da je najstariji bio gospodin Crnčić, koji je doživio skoro stotu godinu. Oni koji su radili u državnim službama, uglavnom su odlazili na posao u Crikvenicu, a ostali su se bavili poljoprivredom. Jedno je ostalo isto: podjela na Donju i Gornju Hlapu, s time da je Donja Hlapa po broju domaćih stanovnika bila bitno manja. Eto, to je bila Hlapa tih 60-ih godina, kad sam prvi put došao u ovaj kraj –prisjeća se prof. dr. Hribar i odmah kroz smijeh nastavlja- A dolazak do Hlape? Cesta, neasfaltirana, naravno, bila je široka taman da fićo može proći. Struje, naravno, još uvijek nije bilo. Pa ipak, osjetili smo da smo u ovom kraju našli ono što smo tražili – kutak za dušu. Tražili i našli kutak za dušu Da, kutak za dušu, za odmor i predah. Time su Gašpar, tj otac našeg sugovornika i njegov prijatelj Lunder a potom i Debeljak bili vođeni, kad su u malom selu, koje je civilizacija tek bila okrznula, odlučili kupiti odnosno sagraditi vikendice. A tada mladi Janez, koji je bio pred izborom životnog zanimanja, ni slutiti nije mogao da će od prvotnog kutka za dušu Hlapa postati i ostati mjesto u kojem će duši pronaći mir, ali i trajno ostaviti upravo dio svoje duše... Obitelj našeg sugovornika bila je, dakle, među prvim slovenskim obiteljima i pojedincima, koji su stigli u Hlapu. A integracija u lokalno društvo lako je i brzo tekla: -Ma bez problema smo se uklopili. Tada smo se puno družili, razgovarali i tako smo ubrzo organizirali, ajmo ga nazvati odbor, koji se angažirao na prikupljanju sredstava za obnovu mjesta. Brzo je obnova krenula – asfalt, kasnije akcija za struju, u novije vrijeme i telefon. Vodu smo malo duže čekali, ali smo ju dočekali. Zadnja naša akcija bila je izgradnja crkve svete Ane i bila je to zasad zadnja akcija, da tako kažem unaprijeđenja i Gornje i Donje Hlape. Zadnja ali ne i posljednja, siguran sam - priča nam naš sugovornik i polako radnju dovodi do najzanimljivijeg dijela ionako zanimljive priče. Daska je bila kao suho zlato -Na putu do suvremene, moderno izgrađene Hlape, stajale su mnoge prepreke i problemi, mlađim generacijama neshvatljivi. U izgradnji Hlape


Naš kraj - naši judi problemi su bili različiti, ali uglavnom je problem bila nestašica. I onda je najnormalnije bilo postaviti pitanje: „Imaš za posudit cement ?“, „Imaš za posudit dasku ?“ A daska ... daska je bila, što bi se reklo, zlato. Suho zlato. Bilo je to vrijeme opće nestašice u zemlji, pa se to odrazilo i na građevinski materijal. Dakle, ako imaš dasku, imaš traženu robu. I onda bi se događale situacije poput:: „Gdje je daska?“ „Trebao si vratiti dasku, zašto nisi vratio“. A „krivac“ koji je preko roka zadržao to suho zlato što se daskom zove, tražio bi isprike: “Nije suho, daj pričekaj još par dana“ – priča nam prof. dr. Hribar i odmah pojašnjava: - Problem je bio taj da se dolazilo u društvu, kumpaniji – na „horuk“, ajmo danas nešto odraditi. I onda dođeš a daske nema... I eto problema a i nervoze ! Lopatu u ruke i horuk ! Tih davnih godina, dok je Hlapa, napose Donja Hlapa poprimala današnji oblik, struje, rekosmo, nije bilo. Ako nema struje, nema ni mješalice. A gradnja je u tijeku a bez betona nema gradnje. Što i kako, pitamo? -Kako? Pa lijepo. Lopatu u ruke! Dakle, lopata, šest ljudi u redu, pa se vrtilo taj beton. I zato su te akcije bile po principu „od susjeda do susjeda“. Znalo se, danas se ploča betonira ovdje, tamo iduće subote itd. Znači, jedini alat koji si nosio sobom bila je lopata. Najbolja je bila drška od tvoje lopate – od nje nećeš dobiti žuljeve – priča nam dio po dio „hlaparske“ priče prof. dr. Hribar. Ali nisu, kaže, samo daske bile problem: -Imali smo i problem zvan cement. I to je bio opći problem u tadašnjoj državi. Dakle, vrijeme nestašice, vrijeme kad si trgovine materijalom na prste mogao izbrojati i to znači – nađi vezu i snađi se. I snašli smo se a put do cementa vodio nas je do Šila, do jednog gospodina Mikića, koji je znao nabavit cement, čak u velikom silosu,. E to je opet značilo problem - to je značilo da smo ga sami onda morali puniti u vreće da bismo ga uzeli doma. Materijalna oskudica posvuda, a srca vesela i bogata I opet problem. - I to veliki – nastavlja -Tamo gdje su bile štirne, tj. cisterne, problem vode je bio riješen, ali za ostale je voda bila itekakav problem. I onda se u pomoć pozvalo magarce, ili da kažem, oslicu. Sjećam se kako se vodu ulijevalo u posude, bačve i onda natovariš oslicu i voziš vodu i gradiš. Eto, vidite, bez

struje, bez vode, bez dasaka, bez cementa, a ipak se sve izgradilo i danas Donja Hlapa broji preko sto slovenskih i drugih kuća, koje više nisu samo vikendice, jer pojedinci u njima borave duže vremena. Ma bila su to vremena siromašna materijalno, ali srce su nam, vjerujte bila bogata i vesela. Koje je to veselje bilo kad bi se završila gradnja! Svi smo se veselili svima i svemu. A tek kad je došla struja ... ma to je bila fešta za pamćenje – prisjeća se se tih davnih detalja i poglavlja u povijesti Hlape prof. dr. Hribar. Kaže, puno je još poglavlja ali jedno zaslužuje da ga istaknemo: Prestrašeni fazani i plava škoda - Moj otac, kao stari, iskusni lovac, predložio je da bi ovamo dovezli fazane. Otišao je stoga do Murske Sobote do uzgajališta fazana. Rečenoučinjeno. Škoda plave boje poslužit će kao prijevozno sredstvo a kad stigne na cilj, pustit će fazane iz auta i onda će ih lovci loviti. I malo prije cilja, kod Rasopasnog, na bijeloj cesti, otac je zakočio a kutija s fazanima odletjela je preko auta. A fazani? Od straha valjda stisnuli su jedan uz drugog, bez ikakve namjere da odlete. Trebalo ih je doslovce natjerati na let, odnosno bijeg, ali otac je bio sretan, jer je ipak - kako god bilo - ispunio svoju želju i svoj cilj. Spavanja u šatoru, dok traje gradnja ili adaptacija buduće vikendice, veselje zbog nabavljene vreće cementa, slavlje zbog jednog transformatora a potom i žarulje koja je osvijetlila svaki kutak doma, sastanci mjesnih odbora i zajednička planiranja budućih akcija ... te i mnoge druge priče iz novije povijesti Hlape trajno su pohranjena u sjećanjima našeg sugovornika, inače iznimno jednostavnog i pristupačnog svima, neovisno o akademskom statusu i profesiji: Meni su svi ljudi jednaki -Ma meni su svi ljudi jednaki. Sa svima volim sjesti, popiti kavu, popričati i podijeliti sjećanja ili trenutna razmišljanja. Kroz život sam naučio jedno: Koji tako razmišljaju, da su neuhvatljivi i iznad svih, ti neće dobro proći a ni završiti – komentira prof.dr. Hribar, koji slijedom rečenog o svom znanstvenom postignuću govori tek u skromnim naznakama. Ipak, zahvaljujući blagodatima interneta i društvenih mreža, iz susjedne „dežele“ vrlo brzo stigle su nam priče o omiljenom profesoru Hribaru, čija se predavanja i izlaganja slušaju u tišini“ a potom prepričavaju i pamte. Mnogi već sad žale za trenutkom kad će njihov

profesor zaključiti radni vijek a taj je trenutak, čini se blizu. Još malo, pa mirovina -Da, polako privodim kraju svoj radni vijek. Još malo, pa mirovina. Ne mogu vjerovati da je to tako, ali je, godine su proletjele i donijele ono što mi je nekad bilo daleko - kaže prof. dr. Hribar, koji je životno zvanje odabrao uz asistenciju supruge: -Pa spremao sam se na medicinu a moja buduća supruga spremala se na Biotehnički fakultet. I onda mi je počela pričati o tom studiju i ja umjesto na medicinu - pravac Biotehnički fakultet. Došao, prošao prijemni i ostao. I nisam požalio – komentira u svom šaljivom stilu prof. dr. Hribar, kojeg mnogi, pa tako i Hlapari, zovu jednostavno Jani. Aktivan u svim događanjima ovog kraja, prije petnaestak godina bio je jedan od inicjjatora eno manifestacije, odnosno izložbe vina, u kojoj je bio na čelu ocjenjiivačkog suda. Raznih akcija, situacija a i sjećanja tijekom svih ovih desetljeća u našem kraju, kaže, ne manjka mu: Rat nas je još više zbližio -Ma moja su sjećanja na početke i onu staru Hlapu tolika, da bih knjigu mogao napisati. Možda jednog dana zagonetno nam daje do znanja prof. dr. Hribar, koji vezu s Hlapom i Hlaparima nije prekidao ni za vrijeme dok su Hrvatskom bjesnile ratne strahote: -Kod nas u Sloveniji rat je bio kratkog vijeka, ali kad se u Hrvatskoj ozbiljnije zapucalo, osjećao sam kao da se napada moja domovina. Uostalom, ona to i je, nakon svih ovih desetljeća koje sam proveo ovdje. A rat? Rat je još više zbližio nas Slovence i Hlapare, odnosno žitelje dobrinjske općine. Jedna mala velika želja A hoće li Hlapa možda postati njegova trajna adresa? -Trajna već je! Pa zbrojite godine koliko sam tu i eto odgovora! – zaključuje naš sugovornik, i za kraj otkriva jednu od svojih želja: -Imam jedan teren u Hlapoj, i taj bih teren namijenio Hlaparima i svima koji će u Hlapu dolaziti. Možda da jednog dana posluži kao kakav oblik mini sportskog centra, boćalište, ili nešto slično. – otkriva nam svoju tajnu prof. dr. Hribar uz znakovitu poruku Hlapa je moj drugi dom a dom se, kažu, voli najviše na svijetu. A ja zaista volim Hlapu i Hlapare i cijeli ovaj kraj. Pa ne kažem samo tako da sam Janez Bodul, ja se tako i osjećam Slovenac, ali i Hlapar a onda i Bodul. Gordana Gržetić

15


Aktualno U Dobrinju otvoreno luksuzno turističko zdanje sa 5 zvjezdica, namijenjeno profinjenoj klijenteli

VILLA STORIA – SIMBIOZA SUVREMENIH RJEŠENJA I STARINSKIH ELEMENATA Dobrinj se zadnjih godina profilira kao turistička destinacija, gdje se, osim uobičajene gastro ponude i brojnih vikendica, profinjenom gostu može ponuditi i vrlo kvalitetan smještaj, u objektima na luksuznom nivou. Da je tomu tako, svjedoči i upravo otvorena Villa Storia, smještena na Štrimu, donjem dijelu ovoga drevnoga gradića. Ana Buljan, poduzetnica s diplomom Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, isprva se ugostiteljstvom bavila u Vodicama, a potom je, uz pomoć očevog građevinskog iskustva, investirala u apartmane na području Vantačića. – Sasvim slučajno „dogodio se“ Dobrinj, kaže Ana, ističući kako je stara kuća u potpunosti renovirana, ali se nastojalo sačuvati i originalne dijelove, pa je primjerice zadržana kompletna stolarija od kvalitetnog ariša. I interijer kuće živi u simbiozi suvremenih rješenja i starinskih elemenata, pa se u pojedine dijelove vile odlično uklopilo niz originalno domaćih izložaka – od merikanskoga bavula, starinskog okvira, pa do starog šparheta sa zanimljivom ornamentikom te crno – bijele fotografije nekadašnjih vlasnika, Antona i Mare Gržetić (Mare Lenica). Vila ima oko 280 četvornih metara, dobro raspodijeljenih na četiri klimatizirane spavaće sobe s kupaonama, dnevnim boravkom, vinskim podrumom i wellness centrom, u kojem se uz unutarnji bazen, saunu i jacuzzi, nalazi i stol za masažu. Vanjskih 700 četvornih metara uglavnom je orijentirano na prašumu dobrinjskog potoka – Gobodol, a tu će gosti moći uživati u otvorenom bazenu i pratećim sadržajima, gdje će se i najmlađi moći zabaviti. Boris Latinović, direktor dobrinjske Turističke zajednice, drži kako je unutrašnjost općine Dobrinj itekako povoljna za razvoj turizma, pa se očekuje sve veći broj ovakvih smještajnih kapa-

16

NG

NG

citeta, na korak od mora. Ana Buljan očekuje i vansezonsku popunjenost svoje vile, računajući pri tom i na organizaciju tzv. team buildinga, kad bi gostima na raspolaganju mogle biti maserke, kozmetičarke i kuhari. Ciljamo na imućniju klijentelu, obitelji s djecom, koji žele mir i vrhunski komfor. Investicija je teška oko 450 tisuća eura, a ove će godine iznajmljivanje vile iznositi 650 eura po danu. Zanimljivo, prvi su gosti već stigli i to iz Kuvajta, a Ana u šali kaže kako će to biti prvi dobrinjski šeici. Nikad se ne zna … Nedeljko Gržetić

NG

NG


Naš kraj - naši judi Mladi nastavljaju tradiciju predaka

„NAPOPAS“ SE MORA POĆ, MANKO SIKIRI PADALI A prvog dna svibnja u zoru, odnosno praskozorje nisu padale sjekire, ali je kiša konstantno pojačavala intenzitet. Padali su i Celzijevi stupnjevi, ali skupina mladih žitelja dobrinjskog kraja ispunila je zamišljeni cilj. U kabanicama, pod kišobranima i s obaveznim „trumbama“, koračali su istim putem, kojim su stoljećima unatrag koračali su mali i mladi pastiri, ne bi li tim svojim koracima prizvali „dobru kob“ na sebe i svoje stado... Možda niste znali da su upravo ti neznani pastirići Dobrinjštini ostavili jednu u nizu tradicija, koje ni povijest, ni vrijeme ni društvene mijene nisu uspjeli izbrisati. Dan danas na Dobrinjskom je sačuvan pradavni običaj i njegov originalni naziv, „Napopas“. Značenje riječi “napopas“ izvorni govornici dobrinjske čokavice lako će razumjeti, za ostale evo pojašnjenja: Prema starom vjerovanju, odlazak na blagdan svetog Jurja (23. travnja), sv. Marka (25.4.) te na „Filipju“ (blagdan svetih Filipa i Jakova 3. svibnja), ustajanje u praskozorje i odvođenje stada koza, ovaca, isto tako krava, magaraca i sl. jamčio je uspjeh u njihovu uzgoju. Stoga s govorilo: „Gremo na Jurjevu napopas“, što će reći pasti prvu proljetnu travu. Vjerovalo se da se ranojutarnje blagoslivljanje

životinja svetom vodom mora obaviti prije zalaska sunca, da bi uspjeh bio potpun. Osim ritualnog značenja, napopas je uskoro dobio i drugo značenje, zbog kojeg su se mladi pastirići danima, tjednima pripremali, iako je sama izrada morala biti dan ranije. Naime, svaki je pastirić u praskozorje na točno određeni mjesto dovodio svoje blago a u rukama bi mu bila brižljivo napravljena „trumba“ – pučki puhaći instrument napravljen od jasenove kore. Rezbarenje trumbe za dječake je predstavljao pravi mali ritual te bi se natjecali čija će trumba biti ljepša, veća i naravno, čija će bolje „sost“. A trumba nije smjela „sost“ samo tako, postojao je točno određeni zvuk koji je morala proizvesti, što je zahtijevalo dodatne pripreme. Trumba je morala „hrlucat“.

Osim vjerovanja u moć ranojutarnjeg blagoslivljanja životinja, uskoro se među pastirićima pojavilo drugo vjerovanje: „Ako se na Jurjevu ne zbudin pre sonca, zatrubit će me osli“ – što će reći, jao onom pastiriću koji zakasni na Napopas! To kašnjenje značilo bi veliku sramotu! Ovaj lijepi običaj, njegov značaj i njegovi zvuci i danas su prisutni. Doduše, ne na Jurjevu, ne uz stado ovaca a ni koza. Prvog dana svibnja dečki, dečkići i mladići kroče stazama svojih predaka, „hrluču“ trumbama, spajajući istovremeno ugodno i korisno, prošlo i sadašnje. Učinili su to i ove godine a odustati im nije na um palo. Kakvo odustajanje, začudili su se pitanju ? Napopas se mora poć, manko sikiri padali ! Gordana Gržetić

GG

Udruga „Spirit“ iz Rijeke nastavlja upotpunjavati kulturno ljeto

STVARALAŠTVOM EDUCIRAMO SEBE ALI I DRUGE Uobičajenu ljetnu kulturno – zabavnu ponudu na području općine Dobrinj, već nekoliko godina upotpunjuju programi, koje operativno potpisuje riječka udruga Spirit. Takve programe već gotovo dva desetljeća provode na području naše županije, ali, istina u manjoj mjeri, te u drugim regijama i državama u okruženju. – Glazbom, slikarstvom ili nekim drugim načinima stvaralaštva educiramo sebe ali i druge, s namjerom postizanja nekog boljeg svijeta, kaže Denis Pilepić, predsjednik Spirita, navodeći kako članovi udruge svoja brojna saznanja nesebično žele podijeliti s drugima, pa zato često organiziraju različite priredbe i edukativne seminare na

NG

kojima se može isprobati i naučiti štošta novog i zanimljivog. Programi se bazno provode na području Općine Dobrinj, a jedan od njih je i Ecoactiv fest, koji je započeo predstavljanjem knjige o ljekovitosti ulja od konoplje, autora Ricka Simpsona. Krajem lipnja u Dobrinju je održana izložba udruge Pravac, predavanje o međuljud-

skim odnosima, te prezentacija filcanja vune. Ivica Orlić održao je zanimljivo izlaganje o mostovima između znanosti i spiritualnosti, te predavanje o značenju čakri. U sajmenom djelu izložen je ručno izrađen nakit, proizvodi od filcane vune, te kravljeg mlijeka i sira, a moglo se kupiti proizvode od meda i tjestenine s ljekovitim biljem. U susjednom Krasu održava se gong meditacija, a na obali u Solinama možete se opustiti uz stručno vođenu jogu. – Ono što odlikuje programe udruge Spirit je često istraživanje nekih novih perspektiva, kaže Denis Pilepić, zaključujući kako u svemu tome imaju „blagoslov“ TZ i Općine Dobrinj. Nedeljko Gržetić

17


Naš kraj - naši judi Dina Ivelju i Nina Šamanića glazba odvela na američki kontinent

DIO AMERIČKOG SNA PROŽIVLJEN I DOŽIVLJEN KROZ GLAZBU Glazba je melem za dušu, užitak za osjetilo sluha, hormon sreće za kojim često posežemo. Glazbenici pak svoj posao ne doživljavaju samo kao

posao, uveseljavanje i zabavljanje publike, glazba je za njih sastavni dio života. Uz brojna odricanja koja takav način života podrazumijeva, gla-

zba svojim podanicima otvara i skrivene, često nenadane puteve. Dino Ivelja iz Šila i Nino Šamanić iz Krasa primjer su koji potvrđuje tu tezu.

DINO IVELJA: MOJIH SRETNIH TRINAEST „AMERIČKIH“ DANA Na Jazz akademiji u Trstu Dino Ivelja upravo je uspješno završio drugu godinu smjera bas gitare. Sa svojim sastavom „ Kraj programa“ promovira njihov drugi autorski album, s bendom “4 Shade“ prati mnoge poznate glazbenike, u projektu Lele Kaplowitz i Karoline Šuša pod nazivom "Cabaret a la Carte" svira kontrabas. Piše glazbu i aranžmane, a u slobodno vrijeme (kojeg, kaže, gotovo da ni nema) u svom kućnom studiju radi na vlastitom materijalu. Brojnim obavezama i angažmanima sa zadovoljstvom je dodao još jedan, te sa zadovoljstvom spakirao kofere i bas gitaru za prekooceansko putovanje: -U Ameriku, ili kako mi to popularno kažemo“preko bare“, otišao sam kao dio pratećeg benda Neni Belanu, Zorici Kondži, Maji Blagdan, Tediju Spalatu i Ivi Amuliću. Bend je okupio Olja Dešić, kao proširenu varijantu Fiumensa pojašnjava nam Dino. A s njim su na daleko putovanje krenuli Ana Kabalin ( back vokal) , Alen Tibljaš (bubnjevi), Vedran Križan (klavijature) Olja Dešić (klavijature) i Ivan Pešut (gitara). Posjetili su šest velikih gradova: Missisaugu, New York, Chicago, Los Angeles, San Francisco i Vancouver te u svakom od njih održali koncert. Turneja je trajala 13 dana što se ne čini baš jako kratko, ali kada se oduzme svo vrijeme koje smo izgubili na letove i na čekanja na aerodromima, nije nam ostalo previše vremena za razgledati sve. Neke gradove smo stigli razgledat i po dva dana, dok smo se, recimo, u New Yorku zadržali samo nekoliko

18

sati – priča nam Dino, te dodaje da ga je na turneji najviše iznenadila veličina gradova: -Znao sam da su to ogromni gradovi, ali uživo to sve djeluje pet puta veće, nego na televiziji. Kad slijećete s avionom u Los Angeles, a ne vidite kraj grada, ili kada se u Chicagu popnete na zgradu od 98 katova, visoku gotovo 350 metara .. ma nešto nevjerojatno. Među brojnim pozitivnim dojmovima koje je s američkog kontinenta ponio na europski je, kaže, povezanost svih gradova kao i svih dijelova grada: -Svidjelo mi se kako je Vancouver čist, bez ijednog papirića na podu i prepun je zelenih površina. Ipak, izdvojio bih San Francisco; tamo je, rekao bih, nekako opuštenije,

manje i "sporije", za razliku od ostalih gradova. Iako smo ga brzinski razgledali, stigli smo proći po centru, vidjeti poznate "vlakiće" (cable car), "nagnute" ulice, vidjeti Alcatraz s kopna, Golden Gate Bridge,... Ima tu, naravno, i dosta loših strana npr. hrana, cijene i ostalo, ali sve u svemu - za mene je ovo bilo nevjerojatno iskustvo; vidjeti te gradove, svirati u njima ... super – prepričava svoje trinaestodnevno putovanje mladi glazbenik, koji, iako uživa u glazbi, obrazovanje stavlja na prvo mjesto: -Moj je primarni cilj završiti fakultet, a paralelno svirati i vježbati čim više, usavršavati se na glazbenim poljima, te - nadam se - uskoro izdati vlastiti album – zaključuje mladi glazbenik, svjestan da je osim talenta i volje bitno još nešto: -To je podrška i bez toga ne ide ! Stoga ovim putem želim zahvaliti svima koji trpe mene i moje vježbanje, ali i svima koji mi pomažu i podržavaju me- bilo u privatnom životu, ili vezano uz glazbu. Hvala im ! – zaključuje i poručuje Dino Ivelja.


Naš kraj - naši judi NINO ŠAMANIĆ: POSLOVA JE PUNO, DJELUJUJEM NA JOŠ VIŠE FRONTOVA, ALI ŽIVIM SVOJ SAN I TO JE ONO ŠTO ME GURA NAPRIJED A bostonski „Berklee College of Music“, najveći nezavisni koledž za suvremenu glazbu u svijetu, ujedno jedna od najboljih i najkvalitetnijih škola jazza, rocka i popularne glazbe, mjesto je na kojem je svoj san u javnost pretvorio Nino Šamanić. O ovom mladom, talentiranom ali i upornom glazbeniku i njegovim postignućima pisali smo u prethodnim brojevima našeg lista ali Nino se ni ovog ljeta iz Bostona, rasadišta glazbenika i umjetnika, nije vratio „praznih“ ruku: -U prethodnih 365 dana puno se toga dogodilo u mom životu i radu – priča nam Nino nekoliko dana nakon svog povratka u Kras Radim kao glazbeni asistent u South Boston Boys and Girls Clubu. Podučavam gitaru, bas, bubnjeve i osnove klavira i držim satove iz produkcije i aranziranja. No, tu njegova lista okupacije ne završava: -Freelance pišem aranžmane i bavim se koprodukcijom, pa su me glazbeni putevi doveli i do poznate meksičke kantautorice Ane Tuiran, za koju smo napravili EP, naslovljen "Live at Hideaway“, koji je sniman u Minneapolisu, u Hideaway studiju. Dvije su pjesme našle mjesto i na regularnoj set listi radija "The Current" u Minneapolisu i pozvani smo da sviramo live na istom radiju čim se snimi cijeli album. Taj je radio je dosta poznat u Americi i dovoljno je reći da su u njegovom programu uživo nastupali James Blake, Bon Iver, Foster the People, itd – prepričava nam Nino, koji nastavlja i suradnju s grupom „GioYLu“, s kojom je svirao na meksickoj turneji prošlog ljeta S njima također ove godine priprema EP a u toj mu je suradnji

pripala trostruka uloga - gitarista, aranžera i koproducenta. Od važnijih glazbenih suradnji koje je ovaj mladi glazbenik ostvario, valja svakako istaknuti onu s Ajdom Stinom-Turek, slovenskom jazz pjevačicom s kojom se sprema objaviti single "Such Long Time Ago", a Aida ga je angažirala kao aranžera te za audio editiranje, što Nino obavlja ovih dana, dakle, tijekom svog ljetnog odmora. Uz svakodnevni posao, Nino je organizacije „More Music, More Love“ s kojom odrađuje glazbene seminare a dosad su ti seminari održani u Zambiji i u Puerto Vallarti: -Pozvan sam da im se pridružim upravo u Vallarti i to kao profesor kompozicije, aranžiranja i glazbene teorije. U Vallarti sam radio sa studentima i održali smo koncert u kazalištu „Puerto Vallarta“. Bio je to koncert s punim orkestrom a izvodili su moje originalne orkestralne kompozicije i moje orkestracije poznatih starih majstora, kao što su Debussy, Bach, Hidemith.. Ni dok se odmara u Krasu, u krugu obitelji i prijatelja, Nino ne miruje, nego je u mislima i planovima na dalekom kontinentu: -Sigurno da će doći na red još seminara ali čim uhvatimo vremena. Posla je puno, a kako djelujem na isto tako puno frontova,katkad

zbilja bude teško pohvatati i osmisliti veliku logistiku, npr. kako opet napraviti seminar, razgovarati s Vladom, kako izorganizirati smještaj, karte itd. Tako da zapravo sad mirujem fizički, ali nema mira u mojim mislima – šali se naš sugovornik, kojem misli često bježe i ka još jednom pitanju, odnosno cilju: -U iščekivanju sam tzv. „artist vize“ a to je zbilja bio krvavi proces. Za takve se poslove inače uzima odvjetnika, ali ja sam se sam našao pred izazovom pisanja pisanja stranica i stranica obrazloženja. Iskreno, preskupo mi je uzeti odvjetnika i tako sam sebi rekao: „Moraš i hoćeš to napraviti kako god znaš“. I eto, mukotrpan je posao odrađen a iscrpljenost je zamijenila sreća jer sam dobio podršku američke i kanadske federacije glazbenika za vizu. Priznali su me kao izvanrednog glazbenika tako da se nadam da će sve biti ok, ali sačekajmo mjesec do dva, pa ćemo imati konačan odgovor. U svakom slučaju, ja sam bio i ostao optimist – zaključuje Nino Šamanić, koji je prije nekoliko godina upravo snagom optimizma odškrinuo vrata koja su vodila u ostvarenje njegovog dugogodišnjeg sna. Jer, snovi se ostvaruju, u koliko u njih dovoljno jako vjerujemo, te ukoliko smo u te snove spremni investirati oveću dozu upornosti i hrabrosti. A sva se ta investicija ovom mladom glazbeniku vratila - njemu na zadovoljstvo, njegovim najbližima na ponos, nama ostalima na poticaj da izdržimo na najzahtjevnijem, ali najispravnijem putu – putu svojih snova. Razgovarala: Gordana Gržetić

19


Aktualno Petnaest godina Kulturnog centra „Infeld“

SVJETSKA REMEK-DJELA U SRCU DOBRINJA Glasoviti Kulturni centar "Infeld", koji je Dobrinj, davno pozicionirao kao jedno od važnijih i vrjednijih izložbeno-umjetničkih središta otoka Krka ali i cijelog Jadrana, početkom srpnja iznova je otvorio svoja vrata i to izložbom "Zadovoljstvo skupljanja", odnosno "Passion for art". U samom centru Dobrinja, unutar stare patricijske kuće u kojoj je, na njena tri kata, pred 15 godina sredstvima uspješnog austrijskog poduzetnika i predanog kolekcionara umjetnina ali i ustrajnog promicatelja umjetnosti Petera Infelda uređen dojmljiv izlagačko-galerijski prostor, tijekom cijele će ljetne sezone biti postavljena izložba kakve se ne bi posramile niti neke razvikanije galerije europskih metropola, a kakve članovi te obitelji koji su upravo u Dobrinju našli svoj drugi dom ustrajno "dovlače" u središte otoka Krka. Obzirom da se upravo ovog ljeta obilježava 15. obljetnica djelovanja tog kulturnog centra, vlasnici Zbirke Infeld domaćoj su kulturnoj javnosti odlučili prezentirati postav kojim je, na jednom mjestu, predstavljen i javnosti podastrt "slavljenički presijek" odabranih remek-djela koje su tijekom pola stoljeća skupljanja u svoju neprocjenjivu kolekciju uspjeli uključiti spomenuti austrijski poduzetnik, jednako kao i njegova majka Margaretha (1904-1994). Unutar tog galerijskog prostora posjetitelji Dobrinja će tako, potpuno besplatno, sve do konca rujna moći vidjeti brojna ondje izvješena kapitalna djela bečke fantastike (Ernsta Fuchsa, Antona Lehmdena, Alberta Paris Gütersloha, Wolfganga Huttera, Rudolfa Hausnera, Arika Brauera), potom i hrvatskog naivnog slikarstva (Ilije Bosilja, Jože Tisnikara) ali jednako tako i neka od najpoznatijih remek djela pop-arta, uključujući ona velikana kao što su Andy Warhol,

20

razumljivo, rado uključili u ovaj veliki umjetnički event.

MT

Allen Jones te Keath Haring. Uz sve te autore i radove umjetničkih pravaca koji zapravo čine i okosnicu prebogate Infeldove zbirke, posjetitelji Dobrinja i njegova kulturno-izložbenog centra sve do konca ljeta moći će uživati i u djelima Art bruta, i to kroz radove Oswalda Tschirtnera, Augusta Walla, jednako kao i u ljepoti budističkih meditacijskih slika iz Tibeta, tzv. Thangka slika koje također čine važan dio Infeldove ostavštine. Slavljenički izložbeni projekt kojeg je, kao i sve prethodne godine, osmislila i razradila dr. Yordanka Weiss, inače kuratorica zbirke Infeld, obuhvaća i mnoštvo portreta članova obitelji Infeld a koje su godinama izrađivali neki od najpoznatijih svjetskih umjetnika, jednako kao i kolekciju slika pokojnog dobrinjskog slikara Antuna Kirinčića, umjetnika koji je deseteljećima živio i stvarao upravo u kući na dobrinjskoj Placi u kojoj se danas nalazi Infeldov Kulturni centar. Njemu i njegovom stvaralaštvu posvećen je značajan prostor na nižim etažama ovog velikog i razgranatog "galerijskog labirinta", a valja spomenuti i da su ondje javnosti predstavljena Kirinčićeva djela posudba umjetnikove obitelji čiji su se članovi, sasvim

NG

Inače, Peter Infeld (1942-2009) i njegova majka Margaretha (19041994) još su sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća započeli sakupljati umjetnine. Vlasnici jedne od najpoznatijih svjetskih tvrtki specijaliziranih za proizvodnju gudačkih i gitarskih žica, kuće koja djeluje još od 1919. godine, s vremenom su svoju ljubav prema umjetninama doveli do razmjera jedne od značajnijih i bogatijih privatnih zbirki umjetnina koje su kasnije uključene u "Privatnu zakladu Peter Infeld". Težište zbirke "Infeld" čije se sastavnice redom prezentiraju i u Dobrinju čine djela već spomenute bečke škole fantastičnog realizma, hrvatske naive, pop arta, budističkih meditacijskih slika i art bruta koje vlasnici i stručni voditelji te zbirke, redovno i uvijek besplatno najširoj javnosti već godinama spremno pokazuju u Dobrinju, ali i u malom austrijskom mjestu Halbturnu u Gradišću. Ondje je naime Peter Infeld, na sličan način kao i na Krku, također ustrojio sličan reprezentativni kulturni centar. Na obje lokacije, od 2000. godine do danas, održano je stotinjak izložbi u kojima su posjetitelji uvijek mogli uživati uz slobodan ulaz što je, objasnila nam je Zdenka Infeld, inače supruga osnivača te kolekcije, uvijek bila želja njenog pokojnog muža, neumornog promicatelja umjetnosti i angažiranog širitelja osjećaja sreće i zadovoljstva koje su slike koje je skupljao kod njega uvijek stvarale. - Dobrinj je bilo mjesto koje je mom suprugu odmah "kliknulo" i u koje se zaljubio na prvi pogled. Ono što je on sa sobom ovdje donio a što, vjerujem, i danas svi ovdje u ovoj galeriji vide i osjećaju jest želja za dijeljenjem ljepote ovih


Aktualno slika sa svima, jer one nisu niti stvorene da bi čamile u nekom skrivenom, privatnom prostoru, naglašava gđa. Zdenka odlučna da "poslanje" osnivača te velike i prebogate privatne zbirke nastavi i u budućnosti. Naravno da sam svjesna koliko ove i ovakve izložbe znače za mjesta kao što su Halbturn ili pak Dobrinj, ali jednako tako svjesna sam i obostarnosti naše ljubavi odnosno obrnutog tijeka emocija koje iz tih mjesta idu prema nama, kao i umjetnosti koju ondje prezentiramo, nastavlja naša sugovornica. A u kolikoj je mjeri ta i takva umjetnička promocija Dobrinja, pa i cijelog otoka Krka rezultirala "u brojkama" u prigodi otvorenja izložbe "Zadovoljstvo skupljanja" dao je naznaku sam dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina iznijevši podatak da je tijekom djelovanja tog Kulturnog centra ovaj starodrevni krčki kaštel posjetilo gotovo 200 tisuća "kulturnih posjetitelja" odnosno ljubitelja umjetnosti koji, da nije bilo tog sadržaja, djelom možda i ne bi dobili priliku zaći u taj slikoviti, ali i od ljetnih tursitičkih vreva pomalo ipak odmaknuti kutak Bodulije.

MT

wasserovih grafika kojih je upravo Zbirka odnosno Zaklada Infeld vlasnik u najvećem broju. A što to znači za pozicioniranje mjestašca kao što je Dobrinj, pa i cijelog otoka Krka na kulturno-turističkoj karti Hrvatske i Europe možete zamisliti sami, zaključila je naša sugovornica. Da njeni dojmovi uistinu imaju temelja u istoj je prigodi, uz dobrinjskog načelnika, potvrdila i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin koja ni sama nije propustila nazočiti ovogodišnjoj svečanosti otvaranja tog velikog i važnog umjetničkog

Niti jedna od 15 naših izložbi nije zabilježila manje od 7 tisuća posjetitelja, naglasila je Zdenka Infeld podsjetivši nas da je ona do sad najposjećeniji izložbeni projekt postavljen i predstavljen u KC Infeld bilo predstavljanje HundertDa širenje i dijeljenje ljepote vrhunskih djela najpoznatijih svjetskih, pa tako i hrvatskih umjetnika, koji posebice kroz bogatu kolekciju hrvatske naive također čine fundus Infeldove zbirke nije rezervirano isključivo za Dobrinj potvrđuje i lanjski čin kojim je Zdenka Infeld razveselila Krčane. Na šetnici uz gradsku luku prošlog je ljeta naime postavljena monumentalna brončana skulptura "Polip i ribe" našeg poznatog akademskog kipara Tomislava Ostoje, donacija Zdenke Infeld koja je i tim činom dokazala u kolikoj mjeri ta obitelj (i njena zaklada) žele i uspijevaju živjeti s otokom na kojem su odavno - doma.

MT

događaja. - Obitelj Infeld, možda i bolje od svih nas koji se kulturom bavimo u Hrvatskoj, s Dobrinjem i njegovim kulturnim centrom uspijeva postići ono što svaki istinski ljubitelj umjetnosti želi, a to je da je učini dostupnom baš svima. "Ravnomjerna distribucija lijepoga" tako je, zaključila je Kusin, ono što Dobrinj ima ali i što bi svi koji se kulturom i umjetnošću bave, voljeli vidjeti i u mnogim drugim, Dobrinju i otoku Krku sličnim sredinama. Spomenimo i da će izložba "Passion for art" (u koju je ove godine uklopljeno čak 214 djela) u Kulturnom centru Infeld biti postavljena sve do 30. rujna, a razgledati je se može svakodnevno - od 11 do 14, te od 17 do 21 sati. Ulaz je, naravno, slobodan. MR

MT

21


Naš kraj - naši judi Ivna Kirinčić Palić o svom ocu Antunu Kirinčiću

TRAG NA PLATNU OSTAVIO UMJETNIKOVU SJETU I LJUBAV ZA RODNI DOBRINJ O dobrinjskom slikaru Antunu Kirinčiću dosad se najčešće pisalo kroz valorizaciju njegovog slikarskog opusa, no ovo je prigoda da ga upoznamo i kroz intimniji život, kojeg nam je malčice odškrinula njegova kći Ivna Kirinčić Palić. – Ovogodišnje otvorenje Galerije Infeld pobudilo je u meni niz sjećanja na pokojnog tatu, na zajednička druženja, a posebice na dobrinjska ljeta, kaže Ivna, s kojom sam, kao dugogodišnjom prijateljicom, razgovarao u njezinoj vikendici na Gostinjcu. Antun Kirinčić rođen je u Puli, no već sa dvije godine nastanio se u roditeljskoj kući u Dobrinju. Nažalost, zarana ostaje bez roditelja (vjerojatno preminuli zbog tuberkuloze), pa ga kao dječarca od četrnaestak godina, put ponovno vodi u Istru, a potom i na daljnje školovanje u Zagreb. – Očito je već u Istri netko prepoznao očev slikarski talent, kaže Ivna, te ga poslao na daljnje školovanje u Zagreb. Nakon završetka, najprije Državne obrtne škole, a potom i Akademije za umjetnost i umjetnički obrt, mladi slikar Kirinčić predavao je isprva u sušačkoj Muškoj zanatskoj školi, a kasnije i u Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu, gdje je 1971. godine dočekao mirovinu. Sjeća se tako Ivna i odlazaka u očevu školu, a pogotovo pravljenja bakalara i kićenja velikog božićnog drvca, kojeg su polaznici škole kitili broj-

NG

22

NG

nim prekrasnim rukotvorinama. Sestra i ja često smo se igrale raznim slikarskim rekvizitima, kaže Ivna, dodajući kako se beskrajno radovala i raznobojnim komadićima stakla, od kojih su se, kako je kasnije doznala, izradili vitraji u vrbničkoj župnoj crkvi. Desna strana vitraja izrađena je po očevim nacrtima, dok je lijeva, zbog iznenadne tatine bolesti (djelomična oduzetost zbog moždanog udara), izrađena uz pomoć profesora Bifla. Otac je radio i za dječji časopis Radost, autor je jedne slovarice, a znam da je sa svojim učenicima radio i pozlatu u glavnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Ivna navodi očeve izložbe u Rijeci i Krku, ali ističe kako joj je najdraža očeva izložba bila u kuli, kod ulaza u zagrebačku katedralu. Tata je radio i portrete, pa je tako jedan Ivnin portret završio u muzeju na otočiću Košljunu. – Kako sam tijekom portretiranja trebala nepomično pozirati, bila sam uvijek ljuta, a to se zasigurno vidi i na slici, šali se Ivna, napominjući kako je inače bila zaljubljena u tatin posao, boje, mirise i čitav taj umjetnički svijet. A

dobrinjska ljeta bila su posebna. Najprije bi autobusom u Dobrinj dolazio kofer s platnima, papirima i bojama, a tek potom došli bi i mi. Često sam sama s tatom ljetovala u Dobrinju, obzirom da su mama i sestra imale obveze u Zagrebu, pa se tako sjećam i tatinih druženja na dobrinjskoj Placi. Bio je veseljak, volio je ples i društvo, a u to doba u Dobrinju toga nije nedostajalo. Čim bi nogom kročio na krčku zemlju, progovorio bi dobrinjskom čokavicom. Sjeća se Ivna i pješačenja, te autostoperskih svakodnevnih odlazaka na kupanje u Šilo. U potrazi za pravim ambijentom, obilazili smo i ostala krčka naselja, a putovali smo i na Murter, Kornate i u Dubrovnik. Tata bi na terenu slikao uglavnom akvarele, a potom bi po povratku u Zagreb iste odrađivao tehnikom ulja na platnu. Boraveći u Dobrinju zanimao se i za domaći kanat, te za staroslavensko crkveno pjevanje, pa je često te izvedbe snimao na malom prenosivom magnetofonu. Nažalost te su snimke zbog starosti naprosto izbrisane sa trake, s tugom zaključuje Ivna. Srećom ostao je trag na platnu, pa se njemu iznova možemo vraćati, prepoznajući u konturama i bojama ljubav i sjetu ovog dobrinjskog slikara. Nedeljko Gržetić

NG


Naš kraj - naši judi Slavlje prve pričesti u župi Rasopasno

NAKON DUŽE VREMENA – PET PRVOPRIČESNIKA Dana 29. svibnja u župi Rasopasno bilo je veselo. Razloga za sreću bilo je puno, jer je župa Rasopasno svjedočila zaista posebnom događaju. Čak petero prvopričesnika imalo je slavlje. Da, dobro ste pročitali – pet prvopričesnika je broj koji se u ovoj župi ne pamti već dugi niz godina. Obradovala su se srca prisutnih župljana i gostiju iz okolnih mjesta i župa. Linda Damjanović, Marin Golub, Matea Kontić, Lorena Kosić i Leonora Meštrović glavni su akteri u ovoj priči. Slavlje je prošlo svečano i dostojanstveno, a tome su svojim zalaganjem doprinijeli i župljani sa svojim župnikom vlč. Anđelkom Badurinom. Župnik Anđelko zahvalio je svima koji su pridonijeli da ovaj događaj ostane kako u povijesti ove župe, tako i u lijepom sjećanju prvopričesnika, njihovim obiteljima, ali i svim župljanima i gostima koji su prisustvovali u ovom slavlju. Zahvalnost što smo te nedjelje proslavili Prvu pričest i s

roditeljima prvopričesnika koji su ih odgajali u katoličkom duhu i omogućili im da postanu članovi Kristove crkvene zajednice. Za zahvalu svima na kraju mise, svi prvopričesnici odsvirali su i otpjevali svečanu pjesmu u pratnji našeg "gitarista" vlč. Anđelka Badurine, te "mlade bubnjarske nade" Marina

Goluba. Po završetku, roditelji prvopričesnika sve prisutne pozvali su na okrjepu na Placu ispred crkve, nakon čega se slavlje nastavilo u obiteljima prvopričesnika. Daj Bože da ovakvih događanja bude što više - kako u našoj župi, tako i u cijeloj općini. Boris Jakominić

PRVA PRIČEST U GABONJINU U Gabonjinu su 22. svibnja primile Prvu pričest Klara Brnić i Julija Brusić. Naš svećenik vlč. Vjekoslav Badurina pripremio je Klaru i Juliju, te smo svi prisutni podijelili sa njima radost primanja Tijela

TR

Isusova tokom mise. Nakon mise nastavilo se slavlje za sve u društvenom domu (školi). Čestitam još jednom Klari i Juliji i želim da im Isus bude najbolji

prijatelj tijekom života i zvijezda vodilja na njihovom putu. Tatjana Radivoj

TR

23


Naš kraj - naši judi Nova kulturna manifestacija na području naše općine

SUSRET FOLKLORA U KRASU ĆE POSTATI TRADICIJA U subotu, 18. lipnja brojna je publika u Krasu nazočila prvom izdanju manifestacije, koju su organizatori jednostavno nazvali „Susret folklora“. Idejno i organizacijski iza ove manifestacije stoje Kulturno društvo „Sveti Juraj“ Kras i Turistička zajednica Općine Dobrinj, uz potporu Općine Dobrinj. Susret je zamišljen kao dio „Antonje“, koja u Krasu ima višestoljetnu tradiciju. Prvi „Susret folklora“ okupio je folklorna društva, ansamble i izvođače s Krka i šire, pa su se tako na pozornici predstavili HORKUD „Golub“ iz Bjelovara, KUD „Dajla“ iz Novigrada (Istra), KUD „Punat“, te domaćin, KD „Sveti Juraj“ Kras. Uz njih su na pozornici zakantali Ivan Šabalja, Vera Burković i Marica Cerović, te Radmila Borović i Anton Gržetić.

Kroz dvadesetak minuta programa svaka je skupina predstavila dio svog folklornog identiteta, a nastavak ove lijepe glazbeno – scenske

priče očekuje nas „drugo leto za Antonju“, poručuju organizatori. Gordana Gržetić

BL

Komun u Polju

ČUVAMO TRADICIJU ODRŽAVAJUĆI SEOSKE PUTEVE U subotu, 23. travnja u Polju je održan tradicionalni „komun“, uređenje mjesta i seoskih putova. Kao i prethodnih godina, ali uz nešto slabiji odaziv mještana, uređeni su naši putevi koji vode prema maslinicima, plažama i nažalost rijetkim obrađenim oranicama. Održavajući stoljetnu tradiciju, pokušavamo zadržati uređene seoske puteve ali i kako je navedeno tradiciju da nastavimo raditi

barem dio onoga što su radili i naši stari. Zahvala svima koji su na bilo koji način pripomogli organizaciji komuna, radom, novčanim prilogom ili savjetom, posebno hvala poduzeću Trumm d.o.o. za stroj koji je bez naknade radio na uređenju puteva te T. D. Komunu i Općini Dobrinj na pomoći pri organizaciji. Kako je olujno nevrijeme i obilna kiša (bujica) niti dva mjeseca poslije

NK

24

uređenja putova napravila velike štete na uređenim putovima, inicijativom M.O. Polje i svesrdnom pomoći Općine Dobrinj moralo se pristupiti ponovnoj sanaciji poljskih putova, što je uz pomoć građevinskih strojeva vrlo uspješno i obavljeno. Nadamo se da ovakvog nevremena uskoro neće biti, te da ćemo dogodine opet po tradiciji uređivati putove. Ranko Pavačić

RP


Naš kraj - naši judi Aktivni „hip hoperi“

PREBIRAMO PO MODERNU I OSVAJAMO NAGRADE Hip hop sekcija standardno naporno vježba i radi pod budnim okom svoje trenerice Dajane Baković. Djeluju dvije grupe, mala i velika, ukupno tridesetčetvero djece. Od našeg posljednjeg „javljanja“ važno je spomenuti da smo za potrebe obilježavanja 15. godišnjice osnutka našeg matičnog KD-a Ive Jelenović na moderan način obradili „Rokovu Polku“ i prebirali po modernu. Prvi nastup sa „Rokovom polkom“ imali smo povodom blagdana Sv. Stjepana u Dobrinju. Važno je spomenuti i natjecanje na kojem smo sudjelovali „Spring fest“ koje se održalo u Novom Sadu 2.4. - 3.4.2016. gdje je starija grupa osvojila treće mjesto. U tradiciju su nam već ušli i nastupi na školskim priredbama, prigodnim koncertima u organizaciji našeg matičnog Kulturnog društva,

kao i nastupi u organizaciji Turističke zajednice Općine Dobrinj tijekom ljeta. U organizaciji naše trenerice nastupali smo u Krku 22.6. na Summer Welcome, te ćemo isto kao i lani, nastupati za

Valentina Kirinčić

VK

VK

VK

Lovorčevu. Na jesen započinjemo sa novim treninzima i novim koreografijama.

VK

VK

25


Naš kraj - naši judi

KONCERT DOBRINJSKOG PJEVAČKOG ZBORA „ZVON“ U KRČKOJ KATEDRALI UZNESENJA MARIJINA U nedjelju, 24. travnja mješoviti pjevački zbor „Zvon“ iz Dobrinja održao je koncert u krčkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije. U svom programu zbor je pod vodstvom maestra Damira Smerdela, uz pratnju na glasoviru Marte Caroline Cader, izveo 16 skladbi. Radi se isključivo o duhovnim pomno odabranim skladbama talijanskih, francuskih, ruskih, mađarskih, te naših domaćih nepoznatih skladatelja. Naravno, prevladavali su poznati skladatelji iz Austrije Schubert, Haydn i posebno Mozart Ali su početak i kraj koncerta – moglo se to i očekivati – obilježile dvije tradicionalne skladbe iz Dobrinja, i to Gospodi pomiluj i Budi hvajeno iz dobrinjske staroslavenske maše kako ih je zabilježio naš poznati melograf Ivan Pavačić. Neke su skladbe uhu ugodne, melodiozne, ali je bilo i vrlo zahtjevnih skladbi suvremenih kompozitora (Kodály, Mäntyjärvi) koje su se mogle uspješno izvesti samo uz snažnu tehničku uvježbanost i vrlo zahtjevnu sposobnost interpretacije. Upravo se moglo vrlo uočljivo, gotovo opipljivo, prepoznati i zaključiti kako je „Zvon“ tehnički svladao i umjetnički dostigao gotovo do savršenstva svih 16 skladbi koje su bile na repertoaru. Vidjelo se da zbor

pjeva nadahnuto. Ne bi to bilo moguće bez ustrajne vježbe i visoke discipline svih članova zbora. Ne bi to bilo, na posebni način želim to istaknuti, moguće bez maestra Damira Smerdela, koji je svom snagom svoga stvaralačkog duha uronio duboko u dušu i dohvatio sâmu bît skladbe koja je nadahnula autore na takvu interpretaciju. Ovo je prilika da na posebni način istaknemo još jednu okolnost. Zbor je tijekom 16 godina postojanja imao puno nastupa. I širom naše domovine i u inozemstvu. I na svjetovnim pozornicama i u crkvama. I u najpoznatijim hrvatskim i europskim katedralama. Čak i u Bazilici sv. Petra u Rimu. Crkvi koja

je katedrala svih katedrâla, majka svih majki. I konačno su se otvorila i vrata naše majke, krčke katedrale. Zahvaljujemo Biskupiji i sjajnoj upravi župe Krk. Svima nam je poznato da župa Krk, zahvaljujući djelovanju mnogih aktivnih župljana što djeluju tako predano i tako uzorno, živi snažan duhovni život, koji privlači svaki dan sve više i više njezinih župljana. Stoga je bilo samo pitanje dana kada će otvoriti širom svoja vrata i rastvorenih ruku prigrliti i one izvana koji pjevaju Bogu svojemu. To se, evo i dogodilo. Neka je. I anđeoski se zborovi vesele ovom događaju. „Raduje se nebo i kliče zemlja“. Anđelo Žic Pokrivić i Ranko Pavačić

RP

Drugi susret klapa u Šilu

DESET KLAPA U ŠILU UJEDINILO HRVATSKE KRAJEVE I GLAZBENE IZRIČAJE Prošlogodišnji debitantski pokušaj organiziranja manifestacije namijenjene ljubiteljima klapske pjesme pokazao se i više nego uspješnim, pa je „Susret klapa“ u Šilu tako dobio predznak tradicionalnog. Drugo izdanje održano je prvog dana srpnja a na bini u centru Šila, osmišljenoj s ciljem evociranja života i običaja naših predaka, brojnoj je publici zapjevalo deset klapa - Muške klape „Carolo“ iz Karlovca, „Grobnik“, „Mirakul“ iz Veprinca i „Bistrica“ iz marije Bistrice, Mješoviti komorni zbor „Prvi komin Snježanin“ iz Zagreba, te ženske klape“Teha“ iz Cresa, „Puntape“ iz Novog Vinodolskog,

26

„Lađarice“ iz Siska“, „Rožice“ iz Buja, „Plitvička jezera“ iz Plitvica“, te domaća ženska klapa „Volta“ iz Šila, koja je uz Općinu Dobrinj i Turističku zajednicu Općine Dobrinj osmislila i suorganizirala ovo događanje. Prepuni auditorij i pozitivni komentari publike najbolja

su nagrada organizatorima, ali i smjerokaz da istim tragom i uz istu svrhu krenu u pripremu trećeg susreta klapa. Jer potraga za dodatnim sjedalima, aplauzi i pozivi na bis, sigurni smo, neće izostati ni sljedeće godine. Gordana Gržetić

BL


Naš kraj - naši judi

DOBRINJSKI PJEVAČI OPLEMENILI PIĆANSKU MISU, PROSLAVILI PETU GODIŠNJICU "ŠTORIJE" I SUDJELOVALI NA ZBORSKIM DANIMA U OPATIJI Pjevački zbor "Zvon", je u nedjelju 10. travnja 2016. bio gost pićanske župe, tamošnjeg župnika Antuna Kurelovića i pićanskog župnog zbora. Ovo je glazbeno gostovanje inicirao jedan od pjevača dobrinjskog zbora, Roko Kiković, inače rođeni Pićanac, a dogovoreno je da se suradnja nastavi i nekim budućim gostovanjem pićanskog župnog zbora u Dobrinju. Dobrinjski je zbor nastupio na misi u pićanskoj župnoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, izvodeći dijelove izvorne staroslavenske mise iz Dobrinja, te prigodne uskrsne pjesme. Poslije mise zbor Zvon je u crkvi izveo i samostalni koncert, s programom prigodnih skladbi domaćih i stranih autora. Zborom je ravnao dirigent Damir Smerdel, a na orguljama ih je pratio Ivan Bošnjak. Župnik Antun Kurelović je gostima iz Dobrinja pokazao crkvu i pićanske mjesne znamenitosti, a nakon koncerta uslijedilo je druženje gostiju i domaćina, opet uz pjesmu i najavu novih susreta. Novi susret zbio se već krajem mjeseca travnja kada je "Zvon" nastupio u župnoj crkvi u Matuljima, kao gost Pjevačkog zbora "Štorija" iz Rukavca na obilježavanju pete godišnjice istog zbora. Ovom je prilikom s nekoliko svojih izvedbi pjevački zbor "Zvon" uveličao ovu obljetnicu. Čestitali smo našim prijateljima godišnjicu i tom im prilikom poklonili naš nedavno snimljeni nosač zvuka, čime smo ujedno promovirali naše Kulturno društvo, našu Općinu i naš kraj. Sve je završilo uobičajenim druženjem i obiljem zborske pjesme.

Opatija organizirao je po prvi puta zborske dane u Opatiji. Kao njihovi prijatelji i gosti na ovim danima sudjelovao je i zbor "Zvon" iz Dobrinja, koji je, kao i ostali zborovi: "Gimpl" Ravna Gora, "Dragotin Kette" Ilirska bistrica, "Štorija" Rukavac, vokalni ansambl "Kaljina" Rijeka i domaćini zbor DVD-a Opatija izveo četiri za ovu priliku odabrane pjesme. Bio je to još jedan od zapaženijih "Zvonovih" nastupa, na druženju sa pet ostalih zborova, na Ljetnoj pozornici u Opatiji. Iako smo te večeri izgubili u nogometu, smatramo da su slušatelji dobili nastupom

svih zborova, a i zborovi svojim druženjem i pjevanjem duboko u opatijsku noć. Zahvala domaćinima i do novih susreta u Opatiji, na Dobrinjskom a i šire. Svima ugodan ljetni odmor, koji si ga mogu priuštiti, a onima koji će ljeto provesti radno što manje napornih dana. "Zvon" će i kroz ljeto biti s vama kroz svoje sezonske nastupe. A u rujnu kreće u novu sezonu, svima koji imaju volje za pjevanjem, druženjima , putovanjima i općenito aktivnostima, rado ćemo poželjeti dobrodošlicu. Ranko Pavačić

Na Dan državnosti RH u subotu 25.06.16. pjevački zbor DVD-a

27


Naš kraj - naši judi Antonja u Krasu

SVEČANO PROSLAVLJEN BLAGDAN „SVECA SVEGA SVIJETA“ I ove je godine 13. lipnja blagdan sv. Antona Padovanskog svečano proslavljen u našoj župnoj crkvi, ali i uz mnoge kulturno – društvene aktivnosti. Sv. Antun Padovanski svetac je s najvećim brojem poštovatelja u svijetu, pa je i naša crkva bila puna Krasana, vikendaša, ali i vjernika iz susjednih mjesta i otoka koji su došli zahvaliti ili tražiti neku milost od ovog omiljenog sveca. Svečanu sv. Misu predvodio je generalni vikar Krčke biskupije dr. Franjo Velčić u koncelebraciji našeg dekana dr. Antona Bozanića i mons. Nikole Radića i dvanaest svećenika. Svima njima zahvaljujemo, što su svojom nazočnošću uveličali blagdan našeg zaštitnika sv. Antona, a posebno hvala umirovljenim svećenicimavl. Ivanu Buiću, našem dugogodišnjem župniku (17 godina) i vl. Franji Viteziću, koji i tijekom godine uvijek dolazi rado u našu crkvu. Dr. Franjo Velčić održao je lijepu i nadahnutu propovijed, u kojoj se osim dijelova iz života sv. Antona, dotaknuo i nekih aktualnih problema našega današnjeg življenja. Ovu je svečanu sv. misu, pjevanjem uveličao crkveni pjevački zbor. Slijedila je procesija oko crkve, s kipom sv. Antona (nosili su svi „Antoni“ iz Krasa), uz pjevanje himni i prigodnih pjesama sv. Antonu, a zatim ljubljenje relikvija s „ moćima“ sv. Antona u Crkvi. Nakon crkvenog obreda svi su pozvani na zajedničko druženje ispred i oko crkve. Mlađa folklorna grupa KD „Sv. Juraj“ Kras oduševila je svojim nastupom, otplesavši „tonoc na placi“ i „veros“. Naši vrijedni lovci iz Krasa, već tradicionalno ove su godine dijelili vrlo ukusan srneći gulaš, a košarice pune pogače i orihnjače bile su svima dostupne. Gazirana pića, sokovi i vino bilo je besplatno, pa se nitko nije morao vratiti kući gladan i žedan. A bilo je i veselja: starinskog kanta i pjesme uz harmoniku.

28

RB

Svim Krasanima koji su na bilo koji način pridonijeli da blagdan Antonje bude ovako dolično proslavljen, hvala. I ovdje još i nije kraj, jer su u povodu Antonje upriličene športske i kulturne aktivnosti: tradicionalni boćarski turnir „Antonja“ i susret folklornih grupa, o kojem će biti posebno pisano. Mi smo Krasani zahvalni našim precima, koji su davne 1669. godine našu crkvu posvetili sv. Antonu – svecu cijelog svijeta, koji kao vrlo mali broj svetaca nosi titulu i „naučitelj“. Možda i nije svima poznato što se zapravo obilježava 13. lipnja na blagdan sv. Antona?

Pred svoju smrt, već teško bolestan, sv. Anton povukao se u samoću u Campo Sanpiero, nedaleko Padove. Bolest mu se pogoršala i želio je da ga prenesu u Padovu. Želja mu se nije ostvarila, jer je putem u svojoj trideset i šestoj godini preminuo u samostanu del Arcello, 13. lipnja 1231. godine u predvečerje pjevajući „O gloriosa Domina“. Za kratkoga života pročuo se svojim propovijedima, pisanjem i čudesima pa ga je ubrzo već 1232. godine, što nije uobičajeno papa Grgur IV proglasio svecem. Franjevci su odmah po njegovoj smrti počeli graditi njemu posvećenu crkvu u Padovi, u koju su 1263. godine preneseni njegovi zemni ostaci. Njegov jezik je ostao neraspadnut i izložen je u relikvijaru iza glavnog oltara crkve u Padovi. Tako je Bog i na vidljiv način potvrdio svetost sv. Antona, sačuvavši njegov jezik kojim je propovijedao Evanđelje i širio božju riječ. 13. lipnja ove godine, na Antonju navršilo se 785 godina od odlaska s ovog svijeta sv. Antona Padovanskoga, kojega molimo: Sv. Antone moli za nas, sada i na smrtni čas. Radmila Borović

RB


Naš kraj - naši judi

PETROVA U GABONJINU U više navrata pisala sam o Petrovi u Gabonjinu. To je za Gabonjare pored blagdana Srca Isusova drugi veliki blagdan. Ove godine su u crkvi sv. Petra od kada postoji, zamjenjena ulazna i bočna vrata. Stare klupe su bile dotrajale i krhke, te su zamijenjene novima i ima ih više nego prije. Tako je na post Petrovi (28.06.) u večernjim satima, nakon krunice, služena misa u novoobnovljenoj crkvici. Predvodio je vlč. Nikola Radić uz našeg svećenika vlč. Vjekoslava Badurinu. Vlč. Nikola Radić objasnio je značenje triju kanonskih tablica koje se čuvaju iza oltara u crkvi. Te tri tablice nalazile su se nekada (prije obnovljenog obreda mise) na oltaru (kao što se vidi na slici). Na tablicama se nalaze tekstovi koje je svećenik u svakoj misi molio u određeno vrijeme. Naše tablice pisane su na latinskom jeziku, iste takve nalazile su se po drugim našim crkvama na staroslavenskom. Na desnoj tablici su molitve koje svećenik moli prilikom pripremanja misnih darova. Na srednjoj, najvećoj, su molitve Slava, Vjerovanje i riječi Pretvorbe. Na lijevoj se nalazi početak Evanđelja Sv.

TR

TR

Ivana koje je svećenik čitao na kraju svake mise. Poslije mise bila je „stiganja“, kanot i sopeli koje su sve prisutne odvele u lovački dom na vičeru. Na dan Petrove služena je svečana koncelebrirana misa, koju je predvodio vlč. Ivan Milovčić u pratnji sedam svećenika. Nakon mise nastavilo se druženje ispred crkve uz nastup male folklorne grupe KD “Sv. Petar“ Gabonjin, kanot i pjesmu uz tamburaše KD. Budući da je Petrova bila u srijedu, naš svetac je, hvala Bogu, okupio puno ljudi, Gabonjara i hodočasnika iz drugih župa, koji su uvijek dobrodošli u naš Gabonjin. Vlč. Miko, veliko hvala na pomoći u realizaciji dijela ovog teksta. TR

TR

Tatjana Radivoj

TR

29


Naš kraj - naši judi Obilježena 71. godišnjica oslobođenja otoka Krka

ANTIFAŠIZAM JE TEMELJ SLOBODNE HRVATSKE DRŽAVE I TO NITKO NEMA PRAVO OSPORAVATI U tisućljetnoj povijesti otoka Krka među datumima i događajima od posebnog značaja i pijeteta ubraja se 17. dan travnja 1945. godine. Završne cjelodnevne borbe protiv fašističkog terora rezultirale su trajnim oslobođenjem otočnog teritorija od fašističke okupacije. Ove je godine domaćin obilježavanja Dana oslobođenja otoka Krka bila Općina Baška, a prethodno planirana proslava ispred Društvenog doma u Dragi Bašćanskoj, djelomično je zbog kiše održana u samom Domu. Uz predstavnike domaćina i organizatora – Općine Baška i Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka – svečanosti su nazočili predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista PGŽ Dinko Tamarut, predsjednik županijske Skupštine Erik Fabijanić, predstavnici otočnih jedinica lokalne samouprave, braniteljskih udruga, obrazovnih institucija, poslovnih subjekata, te predstavnici i članovi podružnica antifašističkih udruga, koje djeluju na području Primorsko – goranske županije. U završnim borbama i izvojevanju slobode za otok Krk, 17. travnja 1945. godine sudjelovalo je više od 3.900 boraca, a život je izgubilo njih sedamnaest – istaknuo je čelnik otočnih antifašista prof. Darko Fanuko, podsjetivši da je vihor II. Svjetskog rata uzeo živote 539 otočana. Najmlađoj je žrtvi

GG

bilo tek jedanaest a najstarijoj osamdeset i dvije godine. O strahotama II. Svjetskog rata govorili su i živući sudionici borbe za vrednotu zvanu sloboda a u kulturnom programu nastupili su učenici PŠ Baška, KD „Vrh“ i Vokalna skupina „Bona forma“.

Nakon Općine Baška, domaćin nadolazeće, 72. obljetnice Dana oslobođenja otoka Krka bit će Općina Malinska – Dubašnica. Gordana Gržetić

GG

Kiša „odgodila“ i najstariju folklornu smotru

FESTIVAL KRČKOG FOLKLORA UMJESTO U LIPNJU, U KOLOVOZU Obilna kiša u svibnju i početkom lipnja odgodila je ili pomaknula brojne manifestacije kulturnog, sportskog i zabavnog sadržaja, pa tako i najstariju smotru folklora,

30

„Krčki festival“. Organizacijski odbor Krčkog festivala donio je odluku da se prvotno najavljena dvodnevna manifestacija pomakne na pretposljednji vikend u kolovo-

zu, pa su svi ljubitelji folklorne baštine pozvani 21. i 22. kolovoza u Omišalj. G.Gržetić


Naš kraj - naši judi Prvo izdanje Memorijala "Putevima partizanske veze Srednjedalmatinski otoci – otok Krk – kopno

SUVREMENI BORCI MARŠIRALI U SPOMEN NA PARTIZANSKE PRETHODNIKE Dan uoči obilježavanja 71. godišnjice oslobođenja otoka Krka, održano je prvo izdanje Memorijala "Putevima partizanske veze Srednjedalmatinski otoci – otok Krk - kopno". Ovom manifestacijom, nastalom na inicijativu Foruma mladih Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, nastojat će se evocirati važnost spomenute veze u prijelomnim godinama i trenucima 2. Svjetskog rata. -Naime, iako postoji niz knjiga u kojima se obrađuje i analizira partizanska veza, ima još mnogo pitanja za koja je već možda kasno da nađemo odgovore, ali i poznate činjenice zvuče nevjerojatno: 150 zaprežnih kola na Dunatu za transport robe, potapljanje barki iza Košljuna, prenošenje i skrivanje materijala po noći, koordiniranje transporta da se sudionici iz različitih mjesta nisu poznavali i ono što je najvažnije veza nije prekinuta tijekom okupacije otoka Krka, a većinu sudionika činili su mladi i žene - doznajemo prof. Darka Fanuka, čelnika otočnih antifašista. Sudionici Memorijala okupili su se u Puntu i simbolički isplovili brodicom u uvalu Konobe na ishodište partizanske veze. Tragom

GG

te veze prešli su cestu za Bašku i krenuli pastirskom stazom do Kampelja. Završetak je bio na dobrinjskom teritoriju, gdje su dalekih ratnih godina (1943. – 1945). pod okriljem noći, na mulama i konjima prevoženi hrana i oružje. Nakon prevaljenih kilome-

tara, gladne, umorne ali sretne „suvremene borce“ dočekali su članice i članovi dobrinjske podružnice otočnih antifašista, a na ručku i okrijepi u društvenom domu u Polju pridružila im se i 92godišnja Marica Bartolić koja je evocirala sjećanja na dane kad je i sama sudjelovala u transportima robe ovom vezom. Memorijal „Putevima partizanske veze Srednjedalmatinski otoci – otok Krk - kopno" postat će tradicionalan, nadaju se organizatori, te pozivaju na sljedeće, drugo izdanje, koje će se održati 22. travnja 2017. Gordana Gržetić

GG

28. izdanje „Susreta sopaca i folklora otoka Krka“

OTOČNE ŠKOLE SOPNJE I KANTA IZNOVA POKAZALE SVRHU I OPRAVDANOST Natjecateljski dio dvadeset i osmog izdanja „Susreta sopaca i folklora otoka Krka“ kroz natjecateljski je dio pokazao da otočne škole sopnje i kanta opravdavaju svoje djelovanje i svrhu a dio nagrada stigao je i na područje naše općine. Program ovog događanja, koje svih ovih godina u Pinezićima organizira Udruženje sopaca otoka Krka, revijalnog je i natjecateljskog karaktera a sama se natjecanja odvijaju u tri kategorije prema

određenim pravilima, koje prati i ocjenjuje stručna skupina. Tako se u jednoj skupini natječu mlade kanturice i kanturi s cijelog otoka, do 22 godine života a ista je dobna granica i za mlade sopce, koji se natječu u dvije podskupine – do 15 godina, te od 16 do zaključno 22 godine života. U kategoriji mladih kanturi i kanturic treća nagrada pripala je Veroniki Kirinčić i Filipu Crnčiću, koji su „zakantali“ staru notu

„Zrasla mi mala dumbrava“. Filip Crnčić natjecao se i u kategoriji mladih sopaca do 15 godina, te je u paru s Ivanom Škrabonjom osvojio drugo mjesto, a Ivan Škrabonja je s Dominikom Manceom u istoj kategoriji osvojio treće mjesto. U trećoj natjecateljskoj kategoriji Matej Justinić i Edi Salkanović osvojili su drugo a Filip Crnčić i Marin Petrović treće mjesto. Gordana Gržetić

31


Naš kraj - naši judi

SRETAN VAM 101. ROĐENDAN! Doživjeti te godine danas je vrlo rijetko i zato je vrijedno spomena. Ksenija, unuka tete Kate, napisala je sljedeći tekst: „20. ožujka naša mamica Kate proslavila je još jedun rojendan zo tri brojke. 101! Ki ne zna, ona je rojena va Gabonjinu davnoga 1915. leta. Koti mlada divojka šla je trbuhun za kruhun i delala va Beogradu koti sluškinja, kamo su va ono vrime hodeli mlade divojki

delat. Sudbina je tanto otela da se vrne doma. Živela je skromno i škrbno zo svojin pokojnin mužen Josipom, obrajujuć zemju ovoga otoka. Va ton braku rodile su in se dvi hćeri, Anica i Božica. Znala je mamica Kate čuda puti reć da je va životu bila više lašna nego sita, ali vavik srićna i zadovojna. Do sada ju je pratilo dobro zdravje, a od kada je pasala stotu, slabije vidi i čuje. Ma svejeno, ona je preživela

prvih sto, a reče se da je prvih sto najgore. Donos njezinu fameju, osim hćeri Anice i Božice, čine i nje četiri vnučadi: Jasna, Ksenija, Vinko i Miljenko, a i šest pravnučadi: Marta, Dorotea, Klara, Gabrijel, Mateo i Luka. Uz čestitke mamici Kati za 101. rojendan, želimo njoj još puno srićnih momenti zo njenimi najmilijimi!“ Čestitamo teti Kati i želimo da i sljedeće godine pišen u Fantu o proslavi rođendana! Tatjana Radivoj

TR

Klub otok Krk iz New Yorka obilježio 25 godina djelovanja

I U RATU I MIRU ZNAMO KI SU I OTKUDA SU Iseljenički val, koji je brojne žitelje otoka Krka odveo iz rodnog kraja na drugi kraj svijeta, najjači je intenzitet pokazao koncem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća. Želja za boljim životom rezultirala je odlaskom u obećanu zemlju, zemlju meda i mlijeka, kako su nazivali Sjevernu Ameriku. Nažalost, za mnoge koji su rodni kraj napustili vođeni snom o boljitku, taj se san pretvorio u stvarnost iz koje povratka nije bilo. U tim teškim danima, iseljeni su otočani (ali i drugi!) zbijali redove, podupirući jedni druge – ako ne materijalno, onda moralno. Generacije otočana koje su u Ameriku stizale nešto kasnije, imale su i širi raspon mogućnosti za profitom, te su dotadašnja iseljenička udruženja dobila novu svrhu – pomaganje onima koji su ostali u rodnom kraju, ali i očuvanje kulturnog i

32

nacionalnog identiteta kraja iz kojeg su potekli. Najveći dio Bodula skrasio se u New Yorku, u kojem je zabilježen i najveći broj hrvatskih iseljeničkih klubova. Klub „Otok Krk – New York“, jedan od četiri kluba koji okuplja iseljene Bodule i prijatelje Bodulije, svečano je obilježio svojih prvih 25 godina a svečanosti je nazočila i četrdeseteročlana bodulska delegacija. Iako je program obilježavanja bio višednevan i raznovrstan, središnja je proslava održana 30. travnja. Uz predstavnike Grada Krka, te Općina Omišalj, Punat i „Malinska – Dubašnica“, u ime Općine Dobrinj svečanosti je nazočio zamjenik načelnika Zdenko Kirinčić. Misno slavlje u crkvi Most Precious Blood (Astoria) predvodio je vlč. Anton Zec a središnja je svečanost održana je u jednoj od velebnih dvorana Leonard's Palaz-

za (Great Neck, NY). Domaćine i goste taktovima sopela u prošla su vremena vratili bodulski sopci a na podiju su sve rasplesali Željko Tabako i „Tabako band“. Klub otok Krk – New York osnovan je 1991. godine, u jeku ratnog vihora, kad se među iseljenim Bodulima intenzivirao osjećaj potrebe za podrškom ratom zahvaćenoj zemlji. Upravo zahvaljujući iseljenim Bodulima, ne samo na otok Krk nego i šire s američkog su kontinenta stizali razni oblici materijalne ali i financijske pomoći a osjećaj pripadnosti kraju njihovih predaka, iseljeni Boduli nisu zatomili ni danas, što pokazuju kroz kontinuiranu prisutnost u raznim humanitarnim akcijama i sličnim događanjima na otoku i šire. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi „Zlatni pir“ Marije i Ivana Plišića

SLAVILO SE 50 GODINA BRAKA I U NEW YORKU I U GABONJINU Dvadesetog veljače ove godine Marija i Ivan Plišić obilježili su pola stoljeća zajedničkog života, pedeset godina braka. Ivan je rođen u Gabonjinu 1941. godine, a Marija (rođ. Brusić) u Brusićima 1948. godine. Marija je 1960. godine došla u Gabonjin sa pokojnom majkom Katom i bratom Josipom. Majka se udala za pok. Frana. Ima polusestru Ankicu. Ivan ima sestru Mariju i polubrata Josipa. Marija i Ivan Plišić su se 1964. godine zaručili, a 1966. godine vjenčali. Kumovi su im bili Radenka i Josip Brusić i pok. Ivan i Ana Plišić.

Ivan je izučio zanat i radio kao pekar prije vojske u Omišlju, a poslije vojske u Opatiji. Poslije vjenčanja radio je kao pekar u Omišlju, Malinskoj i Krku. Marija je kao djevojka radila u Malinskoj, u „staroj Malinskoj“ - u hotelima Triglav, Jadran i Malin. Onda su došla djeca - Milica 1967. i Ivica 1968. godine. Svi zajedno otišli su u Ameriku 20.12.1973.god., u New York. Tamo su oboje radili - Ivan u bolnici na održavanju, a Marija isto u bolnici kao sobarica. Od 1980. do 1988. god. bili su u Gabonjinu. Ivan je radio u Sigurnosti, a Marija na Aerodromu Rijeka. Djeca su završila osnovnu školu u Bogovićima i srednju u Krku. Godine 1988. ponovno odlaze u New York, gdje je Ivan nastavio raditi u bolnici, a Marija je

radila u hotelima. Njihova kći Milica se udala i ima dva sina, Maxa i Dennisa, a i sin Ivica se oženio, te ima kćerku

Samanthu i sina Michaela. Marija i Ivan Plišić sada uživaju u mirovini i pomažu u čuvanju

unučadi, ali svake godine tijekom ljeta-Ivan šest mjeseci, Marija malo kraće- dolaze u Gabonjin. U Americi su na samu obljetnicu, 20.veljače, slavili 50. godina braka u društvu svoje obitelji, prijatelja i rodbine. Došla je sestra Ankica s obitelji pa se okupilo 65 uzvanika. U nedjelju, 17. srpnja ponovili su slavlje za svoje Gabonjare. Vlč. Badurina u uvodnoj riječi misnog slavlja rekao je kako svi dolazimo na misu s nekom nakanom, a bračni par Plišić došao je Bogu zahvaliti za svojih pedeset godina zajedničkog života. Na misnom slavlju su uz njih bili i kumovi Radenka i Josip Brusić, koji su također nedavno proslavili 50 godina braka. Nakon misnog slavlja, sve prisutne počastili su u društvenom domu (školi) uz neizostavne sopeli, tamburaše KD “Sv. Petar“ i naravno kanot, ples i pjesmu. Tom prilikom uz brojne čestitare, dobili su i poklone od KD “Sv. Petar“ Gabonjin koje im je uručila predsjednica KD Tatjana Radivoj, kao i u ime načelnika općine Dobrinj Nevena Komadine, uz pomoć Kralja i Kraljice Kolijana Nikole i Zdenke Grdinić. Želimo im obilje Božje milosti i svako dobro u narednim godinama, pa da proslavimo i dijamantni pir! Tatjana Radivoj

33


Škola i vrtić Tišina do jeseni i u osnovnoj školi Dobrinj

ZVONO JE ODZVONILO … VIDIMO SE NA JESEN! Školsko zvono posljednji je put odzvonilo u ovoj školskoj godini. Učenici su već odavno na zasluženom ljetnom odmoru. Zaista su zaslužili odmoriti se nakon napornog rada tijekom cijele školske godine. Ova je školska godina po mnogočemu važna, kako za školu, tako i za cijelu Dobrinjštinu. Naime, od ove školske godine postali smo sastavni dio Osnovne škole Omišalj. Pod vodstvom smo novoizabranog ravnatelja Žarka Žarkovića te, što je jednako važno, dobili smo stručnu službu (pedagoga i psihologa) koji su svakodnevno u školi kako bi pomogli učenicima u lakšem savladavanju školskih obaveza i briga. Nastavna godina traje od rujna do lipnja i u tom smo razdoblju, kao i uvijek, puno toga napravili. Rezultati koje su učenici postigli na školskim natjecanjima te fotografije koje svjedoče o radu terenske nastave čine nas sve ponosnima. Djelatnici naše škole ne ograničavaju svoj rad samo na učioničkoj nastavi, već izvode učenike izvan škole kako bi upijali znanje svim osjetilima. Stoga smo i ove godine posjetili razna mjesta te prisustvovali raznim događanjima. Između ostalog htjela bih istaknuti terensku nastavu u svibnju kada smo s učenicima viših razreda posjetili Udbinu, Memorijalni centar Tesla u Smiljanu, Majerovo vrilo i Kuterevo. Bio je to sadržajno bogat izlet, međutim učenici su

34

zainteresirano upijali sve zanimljivosti što ponovno dokazuje da je

iskustvena nastava zapravo najbolja nastava. I naši mlađi učenici uživali su u istraživanju Gorskoga kotara, točnije, šume Golubinjak te obližnjih Fužina. Učenici četvrtog razreda dobro su se zabavili u

istraživanju Zagreba i Hrvatskog zagorja. Osim terenske nastave bavili smo se i projektima tematski vezanim uz nasilje, prikupljali smo stari papir i plastične čepove, pješačili novom šetnicom ¨Put lokava¨. Ispratili smo još jednu generaciju osmaša i od njih se oprostili završnom priredbom. Za kraj bih htjela dodati da smo dobili informaciju iz Općine Dobrinj kako će općina financirati udžbenike tj. udžbeničke komplete za sve učenike područne škole Dobrinj koja je ove godine brojala devedeset i pet učenika. Ovo je lijepa gesta Općine Dobrinj koja će uvelike olakšati roditeljima u njihovim pripremama za nadolazeću školsku godinu. Radujemo se ovoj odluci te se nadamo da će ona privući sve stanovnike koji žive na području općine Dobrinj da postanu polaznici ove škole. Sandra Jurković, prof. voditeljica područne škole Dobrinj


Škola i vrtić Iz rada Dječjeg vrtića u Polju

„SOVICE“ i „RIBICE“ NA ZASLUŽENOM ODMORU Dvije odgojne skupine iz Dječjeg vrtića u Polju, Sovice i Ribice, došle su do kraja radne godine i trenutno se odmaraju do rujna, kada će opet započeti nova pedagoška godina. Proteklo vrijeme iskoristili smo za raznovrsne aktivnosti putem kojih smo mnogo naučili o prirodi te općenito o okruženju u kojem živimo. Tijekom Tjedna otvorenih vrata proširili smo svoja znanja o zdravom načinu prehrane. Uz pomoć roditelja posadili smo povrće i začinsko bilje o kojem smo se brinuli te mogli promatrati kako raste. Radili smo voćne salate i sokove kako bi i na taj način poticali djecu da steknu navike zdrave ishrane. Posjetili smo i Etnografski muzej u Dobrinju, gdje smo vidjeli alate sa kojima su ljudi u prošlosti obrađivali zemlju, kao i razne fotografije na kojima se vidi na koji način su to radili. Posjetili smo špilju Biserujku, te i ovim putem zahvaljujemo na susretljivosti i pažnji koju su nam posvetili zaposlenici tijekom posje-

ta a veliko hvala i Draganu Brniću, koji nam je već više puta omogućio da vidimo ljepote špilje. Ostatak dana proveli smo u prirodi u igri i druženju. Krajem svibnja gledali smo predstavu „Šareni Gustav“ u izvedbi Mak-teatra . Početkom lipnja oprostili smo se od predškolaca, kojima želimo pu-

no sreće u školovanju. Za završnu svečanost pripremili smo program za roditelje, koji su djeca sa veseljem uvježbavala, kako bi ih mogli razveseliti. Veselimo se skorom uređenju vanjskog prostora, kako bi djeca i u vrijeme boravka na dvorištu, imala bolje i sigurnije uvjete za igru. Na taj način, eto zaokružujemo jednu lijepu priču o vrtiću u Polju, koji je u mjesecu rujnu 1976. godine započeo s radom, te znači djeluje već 40 godina. Marina Pavačić Voditeljica DV Polje

35


Naš kraj - naši judi 50. godišnjica završetka osnovne škole u Dobrinju

SASTALA SE GENERACIJA KOJA JE U SPOMENARE PISALA „OD KOLIJEVKE PA DO GROBA...“ Na proslavi pedesete godišnjice završetka osnovne škole, okupili su se učenici osmog razreda dobrinjske škole, generacija 1965/1966. Razrednik nam je bio pok. Anton Crnčić. Od dvadeset i devet učenika koliko ih je tada bilo u razredu, na ponovni susret došlo je nas je sedamnaestoro (Mirjana FugošićMorožin, Anđelko Gržetić, Antun Gržetić, Marica Gržetić-Fanuko, Nikola Gržetić, Meri JakominićFranki, Vjeko Jakominić, Ivanka Jelenović-Šamanić, Dušan Kirinčić, Milovan Kirinčić, Mladenka Pavačić-Milić, Vojko Strčić, Anton Španjol, Ivan Tabako, Jelica

36

Tabako-Manestar, Ivan Turčić i Anica Crnčić-Bobovčan). Nažalost, od te generacije zauvijek nas je napustilo petero: Nikola Saftić, Marija Kirinčić, Milan Dešić, Stanka Radivoj i Josip Jakominić. ) Ponovo se sastala generacija koja je u spomenare pisala „od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba“, generacija koja odrasla uz učenje, igru i druženja u školi a naročito izvan nje. Bilo je to vrijeme kada su se slale ceduljice simpatijama, a život se promatrao velikim nasmijanim očima u kojima smo se i sada pronašli nakon pedeset godina, samo s ponekim pramenom sjede kose isprepletene

nitima prohujalog vremena. Radosni zagrljaji na dobrinjskoj Placi ispred stare škole, prepoznavanje, a onda prekrasno druženje uz smijeh i prepričavanje uspomena u konobi „Zora“. Ponovo smo i nakon pedeset godina bili djeca, sasvim sigurno zrnce iskusnija, mudrija i zrelija, ali još uvijek ekipa koja se u opuštenoj atmosferi itekako zna dobro zabaviti. Uz neizostavan dogovor da se obavezno vidimo za koju godinu, na kraju smo zaključili da zapis iz spomenara nije obična fraza već da zaista ima svoj smisao. Anica Crnčić-Bobovčan


Naš kraj - naši judi

Generacija 1986. Bila su to nika vrimena druga. Veće nas svih skoro za njimi ćapiva vela tuga. Srića da Dobrinjci nisu ranije školu udelali, aš mi denes nebimo ovdi svi skupa sideli. Više smo puti kuntenti bili; ne moremo van to zatajit: „Autobus se pokvaril! „Putnici“ nećeju prit!“ A Erika je na kraju dobro dokončala, da dicu rabi na izlet do Lipic i Bleda zapejat. Srića da smo tada sve to videli i obehajali, aš denes bimo žilet-ogradu preskakali. Ostanimo vavik dobre voje i kuraja imimo, da se šempre školi, meštar i dragih judi domislimo. Ovu čitabu doma na spomen zemimo, da nan se ne dogodi da pasa 30 let. Za pet let se opet najdimo!

Nećemo Vas mantrat ze (zo) tin kadi smo se našli (vaškoli na Recu), kadi smo i če (čo) jali (Mala Sten i bilo je svega…), do kada smo se zabavili (na tri zaponoćun smo prestali gjedat na ure, a jeden naš dragi mladić je šel i ofce do Rudin pomlist na uru zaponoćun pa se je opeta nazad vrnul)… Reć ćemo Van samo da nan je to bil prvi put da smo se našli 30 let od finjene osnovne školi… Niki judi se va tih 30 let nisu videli nanci jeden put. Je va sven ton i nika tužna štorija… Ma je istešo čudo više lipih… Neka nas one drže i rivaju naprid. I ako ne moremo reć… „…k letu…“ recimo baren najmenje „…za pet let…“ . Željka (Zahija) Dobrinčić

GP

37


Sport SRD “Vela sten“

LOVIMO I UPOZNAJEMO ČARI SPORTSKOG RIBOLOVA Škola udičarenja SRD “Vela sten“ je mjesto okupljanja djece s ciljem upoznavanja sa svim čarima sportskog ribolova. Svatko od mladih polaznika stječe različite vrijednosti. Prvenstveno upornost i stvaranje prijateljstva. Sva znanja i vještine koje polaznici stječu, pod budnim su okom naše trenerice Nataše Rogine. Sve kompetencije koje nauče vrlo brzo upotrebljavaju u praksi u natjecanjima u sportskom ribolovu. I ove godine aktivno smo se ukjučili i sudjelovali u natjecanjima. VK

274g. Ekipno rezultati natjecanja: 1. Mjesto ekipa SRD "Vela Sten" Čižići I u sastavu Veronika Kirinčić i Klara Crnčić, 2. mjesto ekipa SRD "Vela Sten" Čižići II u sastavu Dino Karić i Antonio Kirinčić s istim brojem negativnih bodova sedam ali zbog boljeg pojedinačnog plasmana pobjedu odnose i ovog puta nase najtrofejnije cure! 3. mjesto ekipa s Lošinja. U subotu, 18. lipnja na Preluku je održan 10. mići kup Preluka u športskom ribolovu s obale za kategorije U-12 i U-16, u organiza-

ciji SRD Preluk Matulji. Nastupali su juniori iz cijele županije. SRD Velu sten predstavljalo je 6 natjecatelja, a konačan ishod su tri nagrade. U pojedinačnoj konkurenciji Veronika Kirinčić osvojila je 2. mjesto, u ekipnoj konkurenciji 2. mjesto osvojile su Veronika Kirinčić i Klara Crnčić, a najveću ribu, 513 g. teškog pica ulovio je Marin Mihajić. Spomenimo i plasman ostalih naših natjecatelja: 5. mjesto Marin Mihajić, 8. mjesto Dino Karić, 13. mjesto Elma Sinanović, 15. mjesto Klara Crnčić, 22. mjesto Franko Pavačić

VK

22. svibnja u Crikvenici je održan drugi dio međuopćinskog prvenstva u športskom ribolovu na moru za kategoriju U16. Mladi takmičari bili su juniori s otoka Krka, Lošinja i Kirije. SRD "Vela Sten" Čižići nastupila je s osmero natjecatelja. U takmičenju pojedinačno Veronika Kirinčić osvojila je prvo mjesto. Drugo mjesto zauzeo je Dino Karić, četvrto Klara Crnčić, dok je na petom mjestu bio Antonio Kirinčić, a deveto mjesto zauzela je Elma Sinanović. Najveću ribu natjecanja ulovio je naš član Dino Karić, oradu težine

38

VK


Sport Petero natjecatelja našeg kluba izborio je plasman za županijsko natjecanje na kojem smo sudjelovali 26. lipnja u Rijeci na lukobranu u organizaciji kluba „3. Maj“ iz Rijeke. Antonio Kirinčić osvojio je 14., Dino Karić 17., Veronika Kirinčić 19., Elma Sinanović 23. i Klara Crnčić 24. mjesto. Na međužupanijskom natjecanju u kategoriji U-16 Srd Velu Sten predstavljat će Veronika Krinčić kojoj želimo dobar plasman za državu. Predsjednik SRD "Vela Sten" Edis Kirinčić zahvalio je Općini Dobrinj na financijskoj podršci bez koje ne bi bilo moguće ostvariti ovaj uspjeh. 23. srpnja u Malinskoj je održano prigodno natjecanje Trofej Sv. Apolinara na kojem je u kategoriji U-16 sudjelovalo 23oje natjecate-

lja. Srd Velu sten predstavljalo je četvero naših članova te ostvarilo odličan uspjeh. Klara Crnčić osvojila je prvo mjesto, Marin Mihajić 5., Dino Karić 8. a Elma Sinanović 9. U ekipnoj konkurenciji ekipa I u

sastavu Klara Crnčić i Dino Karić osvojili su 1. mjesto dok je ekipa II u sastavu Marin Mihajić i Elma Sinanović osvojila 2. mjesto. Rogi ribaru! Valentina Kirinčić i Jasna Crnčić

VK

Turnir va balanju "Petrova 2016" Gabonjin

EKIPA KRASA OSVOJILA TURNIR I ove je godine u Gabonjinu održan tradionalni „turnir va balanju“ i to povodom blagdana „Petrove“. Turnir je održan 26. lipnja. godine na jogu sportskog centra a sudjelovalo je osam ekipa: Jabuka iz Drage Baške, Omišalj, Čižići, Rasopasno, Kras, te naše tri ekipe: Gabonjin 2, Kumpanija i OTB. Formirale su se dvije grupe s po četiri ekipe, te su prve dvije ekipe iz skupine išle u polufinale, zadnje dvije ekipe borile su se od 5. do 8. mjesta. Igralo se na dva joga, na 45 min. ili do 21 punat po utakmici. Nakon razigravanja, u polufinale su se plasirale ekipe Kras - Čižići i Kumpanija - Gabonjin 2. Pobjednice dviju polufinalnih utakmica su bile ekipe Krasa i Gabonjin2 koje su igrale finale i gdje je ekipa Krasa bila bolja i osvojila ovogodišnji turnir "Petrova 2016". U utakmici za 3. mjesto ekipa Kumpanija je bila bolja od ekipe Čižići. U utakmici za 5.

mjesto ekipa Jabuka je bila bolja od ekipe Omišalj, a u utakmici za 7. mjesto ekipa OTB je pobijedila ekipu Rasopasno. Nakon odigranih utakmica uslijedilo je proglašenje pobjednika i dodjela pehara, te mala zakuska i druženje za sve sudionike ovog turnira.

Pod sponzorstvom Kulturnog društva „Sv. Petar“ Gabonjin i u organizaciji balača sela Gabonjin zahvaljujemo svim sudionicima ovog turnira na prisustvu i sportskom natjecanju i nadamo se istom susretu sljedeće godine. Feretić Davor

39


Sport Redovno – izborna skupština Nogometnog kluba ''Krk''

VELIKI USPJESI I POVIJESNI REZULTATI U GODINI VISOKE OBLJETNICE U nedjelju, 17. Srpnja, u prostorijama kluba održana je redovno – izborna skupština Nogometnog kluba ''Krk''. Tradicija je već godinama da se skupštine kluba održavaju nedjeljom s početkom u 12,00 sati te se tim terminom vraćamo u davnu prošlost naše Bodulije, u doba knezova Frankopana, kad su se svi značajni skupovi a nakon njih i odluke donosile upravo nedjeljom iza mise. Mali je to prilog našeg kluba glede očuvanja tradicije naših predaka. Uz nazočnost članova Skupštine kluba, sjednici su još nazočili načelnici Općina Dobrinj Neven Komadina, Malinska - Dubašnica Robert Anton Kraljić, gradonačelnik Krka Darijo Vasilić, direktor GP-a Krk, glavnog sponzora kluba, Josip Purić, te ostali gosti, sponzori i donatori kluba. Načelnici drugih općina ispričali su svoj nedolazak pismenim ili usmenim putem. Temeljem Statuta kluba predložen je i usvojen dnevni red redovno – izborne skupštine, te se nakon toga prešlo na obrazlaganje točaka i davanje istih na usvajanje skupštinarima. Predsjednik kluba Vlado Kirinčić podnio je izvješće o radu udruge u mandatnom razdoblju od dvije godine, te se u svom nastupnom govoru osvrnuo na infrastrukturne zahvate na Sportskom centru u protekle dvije godine, kao što je ugradnja kolektora na krovište zgrade, uređivanje kotlovnice, uređivanje svlačionica i dr. Pri samom završetku je izrada novog projekta rekonstrukcije i kompletnog natkrivanja tribina, rekonstrukcija svlačionica i drugih potrebitih prostorija te izvedba novih prostora na krovištu postojećeg objekta. Sva projektna dokumentacija donirana i izrađena je od niza specijaliziranih tvrtki i grada Krka

40

NK

a njegova je vrijednost preko 1.000,000,00 kn. Procjena je da će realizacija same opisane rekonstrukcije iznositi oko 20.000,000,00 kn. a veći dio financijskih sredstava dobit će se iz fondova EU. Statistike sve govore U sportskom i natjecateljskom dijelu klub je zabilježio najveće i povijesne uspjehe, kad je na samu 75 obljetnicu postojanja osvojio prvo mjesto u Međužupanijskoj ligi te se time izborio za plasman u viši rang takmičenja. Visokim plasmanom, šestim mjestom, u netom završenom natjecanju u III HNLzapad nogometaši Krka dodali su ''šlag na tortu'' osvajanjem Županijskog kupa, te time stekli mogućnost natjecanja u državnom kupu, uz bok našim prvoligaškim ekipama. Dvije stotine i četrdeset aktivnih sportaša i nogometaša raspoređeno u sedam selekcija kluba, od kojih je stotinu i osamdeset mlađih od osamnaest godina te sa ukupnim brojem članova koji prelazi brojku od tri stotine i dvadeset, zalog su svijetle budućnosti i još većeg napretka kluba. Skupštinari kluba jednoglasno su prihvatili izvješće predsjednika kluba kao i sljedeće točke dnevnog

reda, kao što su prihvaćanje završnog računa i prihvaćanje financijskog plana za 2016. godinu. Skupština je potom razriješila dosadašnje članove tijela kluba te se prešlo na biranje novih. Predsjednik kandidacijske komisije Željko Španić pročitao je prijedlog starog Izvršnog odbora o novim članovima tijela kluba i isti dao na glasovanje. Predsjednik skupštine kluba – Anton Gršković iz Dobrinja – predsjednik i u prošlom mandatu. Predsjednik Izvršnog odbora kluba (predsjednik kluba) – Vlado Kirinčić iz Njivica – predsjednik i u prošlom mandatu. Direktor ili tajnik kluba – Željko Dminić iz Krka – istu funkciju obavljao i u prošlom mandatu. Nadzorni odbor čine tri člana i njihovi zamjenici i to redom: Zvonko Rukavina iz Njivica Stjepan Maglić iz Krka Kristian Nenadić iz Malinske Arist Dekanić iz Baške Kornel Mihaić iz Punta Rajko Vulin iz Punta Stegovni odbor čine: Marijan Ilijić iz Bajčića Nenad Šabalja iz Porta Nikica Magaš iz Krka


Sport Skupština je jednoglasno i bez primjedbi prihvatila prijedlog te tim činom imenovala nova tijela Nk Krk. Nakon imenovanja, presjedanje i vođenje skupštine preuzeo je novoimenovani predsjednik iste Anton Gršković. Po Statutu kluba predsjednik kluba sam predlaže članove Izvršnog odbora te ih daje na glasovanje skupštini, tako da su jednoglasno u I.O. kluba izabrani redom: Vlado Kirinčić iz Njivica – predsjednik kluba Denis Šikljan iz Krka– I potpredsjednik kluba Tončić Radivoj iz Krka– II potpredsjednik kluba Željko Španić iz Šila – Sportski rukovoditelj kluba Dejan Ilijić iz Krka– član Mirko Crnčić iz Županja - član Anto Čabraja iz Krka – član Anton Gršković iz Dobrinja – član po funkciji Miljenko Češarek iz Punta - član Alan Bogović iz Malinske – član Čedomir Miler iz Krka – član Mladen Pokrajčić iz Krka – član Vinko Brusić iz Krka – član Po sljedećoj točki dnevnog reda uslijedila je pozdravna besjeda starog – novog predsjednika kluba

g. Vlada Kirinčića gdje je najprije zahvalio Skupštini na ukazanom mu povjerenju, te sve nazočne pozvao da svojom aktivnošću pridonesu još boljem radu i novim uspjesima kluba. Na kraju se nazočnima u ime koordinacije lokalnih samouprava našeg otoka, obratio Krčki gradonačelnik g. Darijo Vasilić istaknuvši da je Nogometni klub Krk ponos grada i otoka. Najuspješnija uprava u povijesti kluba napravila je to da

je klub izašao iz okvira regije i da je isti postao promotor turizma i sporta na ponos svih otočana. Lokalne samouprave i dalje će podržavati taj projekt za dobrobit svih stanovnika otoka naročito mladih ljudi. Predsjednik Skupštine g. Anton Gršković zaključio je istu te pozvao sve nazočne na popodnevno druženje uz prigodni ručak. Željko Dminić

Čedomir Miler

U tijeku su prijave za plivački maraton Šilo – Crikvenica

SUDJELUJTE NA NAJSTARIJEM PLIVAČKOM MARATONU NA JADRANU, ILI NAVIJAJTE ZA SVOJE PLIVAČE U svojim počecima pothvat ravan pustolovu, danas renomirana sportska manifestacija, koja drži primat među plivačkim maratonima na Jadranu. Riječ je o 106 godina dugoj tradiciji plivačkog maratona Šilo – Crikvenica, koji će se i ove godine održati 15. kolovoza, te tako objediniti blagdan Velike Gospe, zaštitnice Grada Crikvenice i nadolazeću „Rokovu“, Dan Šila. Start je u 10 sati u Šilu a do cilja na vanjskome zidu crikveničkog gradskog plivališta sudionike će dijeliti 3500 metara. Maraton se inače boduje za natjecanja CRO-CUP-a, Hrvatskoga saveza daljinskog

plivanja. Iako se plivačice i plivači natječu istodobno, rezultati se ocjenjuju odvojeno i to kroz nekoliko kategorija. Organizator 106. Plivačkoga maratona Šilo-Crikvenica je Turistička zajednica Grada Crikvenice a prijave se primaju propisanom on-line prijavnicom, dostupnom na strani-

cama crikveničke Turističke zajednice. Krajnji je rok za prijavu srijeda, 10. kolovoza, do 23 sata i 59 minuta. Nakon toga roka prijave neće biti moguće, kao što neće biti uvažene ni prijave na licu mjesta, tj. na dan održavanja maratona. Sudjelujte na najstarijemu plivačkom maratonu na Jadranu ili navijajte za svoje plivače!U svakom slučaju, mi se veselimo vašem dolasku – poručuju organizatori najstarijeg plivačkog maratona na Jadranu. Gordana Gržetić GG

41


Sport

PROLJETNE AKTIVNOSTI DRUŠTVA ZA ŠPORTSKU REKREACIJU ČIŽIĆI Zelena čistka Dana 23.travnja u ekološkoj akciji ZELENA ČISTKA 2016. sudjelovalo je petnaestak volontera iz Mjesnog odbora Čižići i Društva za športsku rekreaciju Čižići. Unatoč prijetećoj vremenskoj prognozi, vrijedni organizatori nisu odustali i akcija je uspjela. Odazvali su se i stari i mladi, a vrijednim rukama očišćen je glomazni otpad sa poluotoka Sulinj. Pronašli smo u prirodi odbačene razne stvari, od jogi madraca, spužvi, starih televizora, starih željeznih lonaca, autoguma, probušenih kajaka, cerada, tkanina, plastike, boca, ljepenki itd. Sakupio se pun traktor otpada, a zatim je sve prekrcano na kamion KOMUN-a i odvezeno na deponij, ukupno prema našoj procjeni otprilike 5-6 m3 raznog otpadnog materijala. Kiša nam nije dozvolila da pripremimo zamišljeni roštilj u prirodi. Akcija je okončana na marendi u jednoj konobi pored joga, gdje je Joško položio test i zaslužio titulu našeg glavnog roštilj-majstora. Zadovoljno se društvo razišlo uz pozdrav, evo nas i slijedeće godine! Posjet Konjičkom klubu Jeste li znali koliko dugo konj živi? A koliko kobila daje mlijeka na dan? A da li znate da ždrijebe već 15 minuta nakon poroda mora trčati 60 km/h? A u čemu je razlika između dorata i sivca? E, nismo ni mi znali ništa o tome, sve do subote, 7. svibnja, kad je Društvo za športsku rekreaciju Čižići za svoje najmlađe članove u pratnji roditelja i starijih članova udruge, organiziralo posjet Konjičkom klubu “Vodičajna” u Lukežima. Brojna grupa Čižićara rano ujutro krenula je put Grobnika i uskoro

42

pronašla farmu u Lukežima, sa 29 konja različitih pasmina, te od barbe Damira u kratkoj zanimljivoj priči i kroz odgovore na naša pitanja doznala mnogo toga o uzgoju i životu konja. Svaki član ekspedicije okušao se u jahanju i svi smo uspješno učinili svoje prve “jahaće korake”, naravno pod budnim okom domaćina – članova Konjičkog kluba. Predahnuli smo kratko i okrijepili se na mostu preko Ričine u Lukežima, da bi nastavili svoje rekreativno putovanje prema Platku. Po dolasku na vrh planine - omiljenog izletišta Riječana, dotad kompaktna grupa “raspala” se na nekoliko manjih: jedni su igrali nogomet, pa zatim boćali (mladi ukupno u dvije igre pobijedili stare, bravo mladi!), drugi su se vozili u dječjim automobilima, treći su pješačili oko Doma na Platku, četvrti su pili kavicu... Oko 13,30 naoblačilo se i počela je padati kiša, točno da označi vrijeme za naš povratak. Usput je gladna ekipa u Kraljevici svratila na

picu i tu je bio završetak jednog zanimljivog i vrlo ugodno provedenog dana na izletu. Ako ne znate odgovore na postavljena pitanja s početka ovog teksta, pitajte Karla, Bruna, Gabrijela i ostale “jahače”... Boćarski turnir u Celju Dana 28. svibnja boćari iz Čižića i Krasa još su jednom, trinaestu godinu zaredom, bili gosti Balinarskog kluba Celeia iz Celja na njihovom tradicionalno jakom boćarskom turniru trojki. U konkurenciji sa Žalecom (pobjednici turnira), Rogaškom, Cimosom iz Maribora (trećeplasirani), Branikom iz Maribora, Hoče, te domaćinima iz Celja (drugoplasirani), boćari iz Krasa bili su uspješniji i osvojili su četvrto mjesto, dok su Čižićari završili kao sedmoplasirani. Važnije od sportskog rezultata bilo je ugodno druženje sa sportskim prijateljima iz dežele, prekrasno vrijeme koje nas je pratilo na putu i čitav dan u Celju, te zadovoljstvo uspješno obavljenom promocijom

MT


Sport turističkih atrakcija naše Općine Dobrinj u razgovoru sa boćarima ostalih ekipa i podjelom turističkih prospekata za vrijeme ručka ne samo boćarima učesnicima turnira, nego i ostalim zatečenim gostima u restoranu, što je pobudilo uobičajeno velik interes potencijalnih slovenskih gostiju za odmor na našem moru i u našoj općini. Najava ljetnih aktivnosti Sukladno svom programu rada za 2016. g. balači iz naše neprofitne udruge sudjeluju u 21. ljetnom kupu Dobrinjštine sa svoje dvije ekipe, u tijeku je tradicionalno jaki trinaesti po redu pojedinačni turnir u balanju slobodnim stilom u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji, a razmišlja se već i o pripremama za dvanesti po redu međunarodni turnir koji će se održati prve subote u rujnu. Osim balanja, udruga je organizator petog po redu šahovskog turnira i kartaškog turnira u preferansu, a od ove je godine preuzela i brigu oko organizacije turnira u trešeti i briškuli (planirani datum održavanja 20.08.2016.). Centralni događaj sportske rekreacije u Čižićima ovog ljeta je 5.

MT

Kvarnerski kros – cestovna utrka Čižići 2016. koja će se održati u petak, 5. kolovoza na Dan domovinske zahvalnosti, a riječ je o tri utrke ulicama Čižića. Prvi u 20,00 sati startaju najmlađi sudionici u utrci na 800 m, slijedi utrka rekreativaca na stazi dugoj 2.100 m, a na koncu atletičari u utrci na 4.200 m ili dva kruga. Trasa utrke je slijedeća: „zgoru bokon“ po Klancu prema „butigi“ na Kalić i zdolu Križićen na glavnu „šumsku“ cestu Omišalj – Čižići, zaokret prema

Bunorici, uz rivu natrag prema lučici. I ovom prilikom obavještavamo javnost da će promet kroz Čižiće i na trasi utrke biti u cijelosti zatvoren na otprilike sat vremena počev od 19,50 pa do završetka utrke. Nakon atletike slijedi zabavni program uz živu glazbu i ribarsku feštu u lučici Čižići do kasno u noć. Marino Turčić, predsjednik Udruge

MT

43


Priča za razmišljanje

Dona je kujica njemački ovčar, stara pet godina, vlasnika Ive i Regine iz Šila, Nova cesta 2. Daniel (23 godine) je dečko s posebnim potrebama iz Sjeverne Njemačke. Danielovi roditelji, mama Antje (57 godina) i tata Thomas (58 godina), tražeći mjesto za godišnji odmor, pronašli su na internetu sliku Regine sa svoje tri kćeri na terasi njihove kuće, a u pozadini prekrasan pogled na uvalu Šila i brda Velebita. Stupili su u kontakt, objasnili da imaju Daniela, te da bi voljeli ljetovati kod njih, a pridružili bi se i Danielov brat Kristian (27 godina) i njegova djevojka Elle (23 godine)Danielu je dijagnosticirana alergija

DONA I DANIEL na pse. Kako pričaju njegovi roditelji, u susjedstvu imaju dobermane i od njih ima panični strah - od vriskanja do padanja u nesvijest. Došavši u Šilo 2013. godine, počelo je prijateljstvo između Done i Daniela. Pri kraju tog ljeta Daniel je sam prošetao Donu do „Macaa“ i nazad (100 m). Sreći njega i njegovih roditelja nije bilo kraja. U Njemačkoj je sve u znaku Done posteljina sa njezinim likom, puzle (1000 kom), slike na zidu... Mama kaže da je alergija nestala, Daniel je puno samostalniji, sigurniji i odvažniji. U Šilu ide sam na plažu i nazad. Tata ističe kako se u Šilu osjećaju kao doma, atmosfera kod Andrićevih je prijateljska, domaća. Jako im se sviđa more, idu na izlete, oduševio ih je Dobrinj, Vrbnik, Krk. Bili su i u Gorskom Kotaru, a mama kaže da ih ta raznolikost krajolika oduševljava, za razliku od nepregledne ravnice u Njemačkoj. Daniel je nakon završene terapije i škole u Njemačkoj, uključen u

proizvodni program za osobe sa posebnim potrebama. Tamo je upoznao i prijateljicu Aniku sa kojom se svakodnevno čuje. Želim zahvaliti obitelji Andrić koja nas je ugostila u svojoj kući, Danielu i njegovoj obitelji koji su dozvolili da napišem ovaj članak. Posebno hvala Doni, koja je uvelike pomogla Danielu, i time dokazala da su životinje dobri i iskreni prijatelji puni osjećaja i razumijevanja. Pri kraju večeri Daniel se približio na pola metra i Maloj Doni (4 mjeseca), dobermanu kojih se toliko boji i zamolio me da napravim zajedničku fotografiju koju je odmah proslijedio Aniki. Tatjana Radivoj

Vedran Bobovčan

44


Savjeti stručnjaka

SMIJEH JE LIJEK Dolaskom toplih dana bit ćemo češće nego obično u društvu, a samim tim i u opuštenoj atmosferi koja podrazumijeva zbijanje šala. To treba iskoristiti i što češće se smijati. Smijeh pozitivno utječe na funkciju mozga i nervnog sustava, pospješuje cirkulaciju, u organizmu izaziva kompleksne biokemijske procese tokom kojih se smanjuje lučenje hormona stresa, kortizona i noradrenalina, a pospješuje lučenje endorfina, hormona sreće. Osim toga što je smijeh dobar za zdravlje, način na koji to netko radi mnogo govori o njemu. Psiholozi npr. ističu da pripadnice nježnijeg spola, koje se smiju, a pritom jednim od prstiju, najčešće malim, dodiruju usne, žele da budu u centru pažnje, ali i da posebnu pažnju propisuju profinjenim gestama. Muškarci koji žele da postignu isti efekt, glasno se smiju i pritom sužavaju očne kapke. Ova gesta može ukazati i na samopouzdanje, unutarnju ravnotežu i upornost, ponekad i veću nego što je potrebno. Ako se netko smije pokrivajući rukom usta, to ukazuje da je riječ o nesigurnoj, neodlučnoj i stidljivoj osobi koja se teško uklapa u društvo. U okruženju više ljudi osjećaju se neprijatno, nespretni su u komunikaciji i najviše im odgovara „da ostanu u sjeni“. Oni, koji dok se glasno smiju zabacuju glavu,

pokazuju da na njihove postupke više utječu osjećanja nego razum, da su velikodušni, gostoljubivi, ali i lakovjerni, neozbiljni i nepouzdani Glasan smijeh sa otvorenim ustima ukazuje na temperamentnu osobu, ali i na nekog tko ne zna slušati sugovornika. Oni koji se tiho smiju i saginju glavu, ljubazni su, savjesni, u stanju su se prilagoditi svim okolnostima i ljudima, a njihova osjećanja i akcije su uvijek pod kontrolom. U slučaju da netko rukom dodiruje dijelove glave dok se smije, to ukazuje na romantičnu i sanjalačku prirodu, odsustvo racionalnosti i trezvenosti. Ako se drži za bradu, to pokazuje da je riječ o nekome tko reagira bez mnogo razmišljanja, ponekad i nepromišljeno. Ako se uz smijeh nekom nabora koža na nosu, to ukazuje na osobu koja često mijenja raspoloženja, previše je emotivna i kapriciozna. Nasmijani koji to rade „širom“ otvorenih usta su oni koji nemaju dlaku na jeziku,komunikativni su, ali često plitkog znanja i inteligencije, dok su oni koji se smiju kriveći

usta, grubi, “debele kože“, skloni lažima i okrutnim reakcijama koje mogu povrijediti emocije sugovornika. Oni koji se počnu smijati jednom stranom lica, a razdraganost se kasnije proširi na cijelo tijelo otkrivaju da su sitničavi, ali i iskreni, da imaju izuzetan smisao za humor i da se na njih uvijek možete osloniti. Ima i onih koji nemaju karakterističan način smijanja već to rade zavisno od situacije i okruženja što ukazuje na konformiste i nesigurne. Koji je smijeh iskren? Znanstvenici su identificirali više od 400 načina na koji se ljudi smiju i klasificirali su smijeh: -smijeh u kojem dominira „ I“( ki ki ki“) je neiskren i najčešće ga koriste oni sa predrasudama i introvertni, dok je smijanje „hi hi hi“ najčešće ironično i izražava podsmjeh, -u slučaju da u nečijem smijehu dominira „O“(ho ho ho), riječ je o podrugljivom smijehu ili o smijehu u znak protesta. Najčešće ga koriste osobe sa samopouzdanjem i oni koji nemaju dlake na jeziku, -smijeh kojim dominira „E“ (he he he) je najneugodniji za sugovornika i najčešće ga koriste oni koji laskaju, -u iskrenom smijehu koji je posljedica radosti i dolazi iz srca i duše, dominira glas „A“ (ha ha ha ). Tatjana Radivoj, dr. med. dent.

DJEČJE IGRALIŠTE NA ČIŽIĆIMA U suradnji sa MO Čižići realiziran je projekt dječjeg igrališta na 2 površini od cca 200 m . Vjerujemo da je ovaj novi sadržaj oplemenio ponudu u samom mjestu na radost djece i njihovih roditelja. Ovaj zahvat financiran je sredstvima Općine Dobrinj u iznosu od 90.000 kn. NK

Igor Fugošić

45


Razmišljanja i sjećanja

TAKO TI JE TO NIGDA BILO (3) Mene je ov put zanimalo da mi barba Ive pravi nič o guvnu On mi je evako reko: „A nigda judi nisu imeli čuda šoldi, ma hrani njin ni falilo. Imeli su vrti poni sokakove verduri - zela, kapuza, kapuli, česna, kumpira, salati ... a Brgudu, va Ponikvah su bili trsi, žito čenica i ozimoc, čič i košnje za seno. Va sokomu dvoru su bili kokoše, va mošuni ofce i kadigod kozi, a va štaji kravi ili voli i kadigod i tovar. Po letu, o Petrovi, mi mladi bimo još bili na placi (kadi je seda butiga), a stariji su hodeli Brgud zo srpi i pasi od trtve za veživat snopi, žet. To se re pohladu, jako rano. Mi bimo malo šli spat, a potla za njimi zdolu, va Ponikvu. Zeli bi malo za pojist, kobasicu ili bilo ča od prašca, i za pit, a obed bi potla prnesli ženi. Ja sun najviše vole kiselice i kuhane kobasice. Brgudu su bili svi - mladići i divojki, stariji i mlaji. Doma su ostajali samo stari ki vero nisu mogli. Kantalo se je i delalo - jeni su želi, drugi veživali snopi, drugi su kosili, obraćali seno i potla spravjali. Žito se je nosilo va koš, a seno va četvericu.

Čekalo se je najveću teplinu, 2 ili 3 ure zapodne za poć va guvno. Unput zrna najboje padaju. Kravi su mostili, hodeli va krug po guvnu. Dica su zo šljemun čekali ako krava naheri rep da skoče, da lajno nebi šporkalo žito. Unput se je zo cipi još toklo da sve do kraja pade. Žito se je stavjalo va lancun, a slama va štaju za pod živo. Kada bi puha vetor, ženi bi zo drvenun lopatun hitali žito vazrak i veli. Ovijeno žito se spravjalo va drvenu škrinju ili staru boči. Potla se je mlelo va žrnih i dela bi se kruh, a za

nediju misili bi se makaruni ili šurlice. Moj pokojni ded bi se prvi jutrin sta spostije i somle jenu krnicu žita da bude mamici prunto.“ Donos je još dosta guvni va selu. Va većini raste trava, kigod imaju rožice nutri kako ukras; jeni su napravili bazen va guvnu; moja pokojna suseda je zo drobilicun somlela da ima pešći za zidat; jeni su srušili guvno aš da su morda kaški nutri; a ja kada se šećen po selu, vidin i va ovakovimi kakovi su, lipotu, i domislin se svoga detinstva i vrimena ke san provela va guvnu. Tatjana Radivoj

SJEĆANJE NA DJETINJSTVO Kao malo dijete od šest mjeseci ostao sam bez oca, koji je nesretnim slučajem izgubio život na radu u Americi. No, imao sam sreću što su me prigrlili moji dobri ujaci, barbe Ive i Vinko koji su mi svojom pažnjom i ljubavlju u mnogočemu zamijenili oca. Živjeli su u obiteljskoj kući, gdje je spavaonica bila na katu i gdje su bila dva velika kreveta i nekoliko škrinja. Na jednom krevetu su spavali djed i baka, a na drugome barbe. Spavaonica nije imala stropa, nego nam je nad glavama bio krov pokriven crijepom žljebnjacima. Na gredama ispod krova visili su na štapovima i žutjeli se poredani "konjići" kukuruza u klipu. Tako se kukuruz sušio samo za palentu i nakon runjenja zrno se mljelo na žrnima. Na krevetu na kojem su barbe spavali bila je slamarica od komušine, a na njoj vuneni madrac prekriven lanenom plahtom. Pokrivali smo se vune-nom dekom zvanom odelo. Kao dijete često sam spavao s njima i tome se jako veselio. Zavukao bih se između njih tako da bi me grijali sa svih strana. To je bilo posebno ugodno zimi kad je kroz crijep fijukala bura i šuškala komušinom na konjićima. Barbe su bili mladi dečki. Išli su po

46

somjima i često su mi znali donijeti čokoladice upakovane u "zlatni" staniol u obliku dinara. Takve fine čokolade nisam nikada poslije u životu jeo. U krevetu prije uspavljivanja znale su poteći i priče. Posebno darovit za pričanje bio je barba Ive. Moj djed je bio vlasnik polovine stare kuće koju smo zvali "pokojne teti". To su bila dvoja žrna za meljavu, jedna za bijelo žito, a druga za kukuruz. Evo jedne barba Ivine priče: "Jeno jutro son šo pokojne teti mlit i kada son prišo na voltu čujen nikakovu ciku. Ren pomalo na prstih i odškrinen vrata i samo čo nis pa od čuda. Ime son ćo vit. Na žrnih miši toncaju. Jedon miš sidi na maloj katridici na gorinjen žrnu. Lipo je obočen va črne bragešice i čovjenu stomanjicu. Na glavi ima bereticu, a za vraton modri facolić i tako sideć sope va jenu malu vidulicu. Pod njin na stolu na kon su žrna spravilo se veće mišje društvo. Miši su obočeni kako i sopoc na vidulici, a mišice su obočene va šarene kamižotiće i bluzice od črnoga platna. Glavi su njin pokriveni zo čovjenimi facolići. Toncaju va parih i vrte se par za paron okolo žrn. Vrimena da to gjedan bilo je malo, aš su me brzo spazili i nastala je velika

strka. Svi su istovrimeno uz ciku navali ki će prije zać va jenu škujicu va zidu uz žrna i nać se na sigurnom." Ta žrna dala su povod barba Ivinoj mašti da za mene izmisli tu priču. S kolikim sam interesom, radoznalošću i pažnjom gutao njegove riječi i tražio da priču često ponavlja, da moje živo sjećanje nije izbljedjelo ni nakon osamdeset godina. A moga barba Ive već odavno na ovom svijetu nema. Moj barba Vinko bio je najmlađe dijete u brojnoj obitelji. Rođen je zadnji, a izrastao je u najvećeg i najjačeg mladića u selu. O njegovoj velikoj snazi govori slijedeća zgoda. Za održavanje sokolškog sleta seoski mladići čistili su od žbunja i kamenja jedan drmun va "sadinah". U tom poslu najviše problema zadavao im je jedan jasen urastao duboko u kamenito tlo. Moj barba Vinko ga je obuhvatio svojim krupnim i snažnim rukama, napregnuo se iz petnih žila i isčupao jasen na veliko čuđenje svih prisutnih i još veći ponos mene, njegovog štićenika. Eto, vrijeme prolazi, nanizale su se godine, ali moja sjećanja i moja zahvalnost za sve lijepo i dobro što su mi pružili moji barbe žive i danas. Mate Kirinčić


Kalendar priredbi 2016. Prired

be

Gdje?

Kada?

DATUM 28.07. 29.07. 29.07. 30.07. 01.08. 03.08.

04.08. 05.08. 05.08. 06.08. 06.08. 07.08. 08.08. 09.08. 10.08. 10.08. 11.08. 12.08. 13.08. 13.08. 15.08. 16.08.

ŠILO DOBRINJ UVALA SOLINE ZAOBALJE Organizator zadržava pravo izmjene programa ∗ Tijekom ljeta otvorena je etnografska zbirka u Dobrinju od 09,00-13,00 i 18,00-21,00 ∗ Tijekom ljeta otvorena je galerija Infeld u Dobrinju od 11,00-14,00 i 17,00-21,00 do 27.09.2015.

www.tzo-dobrinj.hr

17.08. 17.08. 18.08. 19.08. 20.08. 21.08. 22.08. 24.08. 24.08. 27.08. 29.08. 31.08. 31.08. 03.09.

DOGAĐAJ MJESTO SAT Nastup dječje folklorne grupe KD Sv Juraj iz Krasa i klape “Rašketa” na rivi KLIMNO 21,00 20,00 Ribarska fešta ŠILO Nastup na placi - Mateo Žmak & Matea Dujmović DOBRINJ 21,00 SOLINE 20,00 Ribarska fešta Nastup klape “Contra“ iz Splita te poslije grupa “Team“ DOBRINJ 21,00 Stipanja - dan Općine Dobrinj - svečana staroslavenska sv. misa u 10,30 DOBRINJ nakon mise nastup folklornih društva sa područja Općine Dobrinj; navečer zabava - nastupaju Mladen Grdović i grupa “Romantic“ te grupa “Team“ KLIMNO Koncert na šterni: Darko Jurković Čarli 21,00 Utrka kroz Čižiće: Kvarnerski Kros, ribarska fešta ČIŽIĆI 19,00 Otvaranje izložbe Renata Grubeša "More kroz poneštricu" kraj pošte ŠILO 19,00 6. otvoreno prvenstvo Općine Dobrinj u šahu KRAS 16,00 Ribarska fešta 20,00 ŠILO 21,00 Belcanto koncert Josa Butorca na placi DOBRINJ 21,00 Nastup dječje folklorne grupe KD Sv Juraj iz Krasa i tamburaša "Boduli" na rivi ŠILO Nastup klape Rašketa na rivi SOLINE 21,00 Prometna radionica na terasi kraj Portića ŠILO 17-21 Kazališna predstava: "Prvi koraci u prometu" na rivi ŠILO 21,00 Nastup dječje folklorne grupe KD Sv Juraj iz Krasa i Trio Crikvenica na rivi KLIMNO 21,00 Nastup "Trio Diversio" na rivi ŠILO 21,00 Ribarska fešta KLIMNO 20,00 Proslava 15 godišnjice rada DVD Dobrinj, zabava ŠILO RASOPARNO Vela Gospoja - dan mjesta Rasopasno; ujutro svečana sv. misa navečer tradicionalna pučka fešta uz Jasmin Stavrosa Rokova - dan mjesta Šilo ŠILO 7,00 h budnica(limena glazba); potezanje mreže "migavice", djeljenje ribica i vina svim posjetiteljima; 18,15 h procesija iz Polja; 19,00 h svečana sv. Misa u crkvi u Šilu; na večer zabava, vatromet Iluzionistička radionica na terasi kraj Portića ŠILO 17-19 Magic show na rivi ŠILO 20,30 Nastup dječje folklorne grupe KD Ive Jelenović iz Dobrinja i Trio Crikvenica na rivi KLIMNO 20,30 Nastup "Trio Sentimento" ŠILO 20,30 Otvorena vrata DVD Dobrinj; zabava ŠILO Dječja predstava "Boni i Toni" Ri teatar, na placi DOBRINJ 20,30 20,30 Nastup dječje folklorne grupe i tamburaša KD Sv Petar iz Gabonjina ŠILO Žonglerska radionica na terasi kraj Portića ŠILO 17-19 Vatreni show na rivi ŠILO 20,30 Ribarska fešta ŠILO 20,00 Nastup dječje folklorne grupe KD Sv Juraj iz Krasa i hip hop grupe na rivi ŠILO 20,30 Lutkarska radionica na terasi kraj Portića ŠILO 17-19 Kazališna predstava Šareni Gustaf na rivi ŠILO 20,30 Mala Gospoja - fešta povodom dana mjesta Polje POLJE

SPORT

20. & 21.08.2016.

27.08.2016.

Malonogometni turnir općine Dobrinj u Gabonjinu

21. kup Dobrinjštine u balanju na Tribuljama


Ponedjeljak, 1. kolovoza 21:00 - koncert klape “Contra” iz Splita na placi u Dobrinju 23:30 - zabava uz grupu “Team”

Utorak, 2. kolovoza 18:30 svečana sjednica Općinskog vijeća u društvenom domu u Dobrinju 20:00 - nastup “Gradske glazbe Krk” i Kumpanije “Tramuntana” na placi u Dobrinju

Srijeda, 3. kolovoza 10:30 - svečana koncelebrirana sveta misa u crkvi sv. Stjepana predvoditelj koncelebracije mons. dr. Ivica Petanjak krčki biskup iza mise - nastup male folklorne grupe KD “Ive Jelenović” i tamburaškog sastava “Nikad doma” iz Gabonjina 21:00 - fešta na placi - nastupaju Mladen Grdović i grupa “Romantic” te grupa “Team”

Organizatori: Općina Dobrinj, TZO Dobrinj i MO Dobrinj

Fanot 43  

Službeno glasilo Općine Dobrinj - Fanot br. 43

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you