Issuu on Google+

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 41. godina 14. prosinac 2015.

Sretan Božić i novu godinu želi vam Općinsko vijeće i načelnik !


Uvodno slovo

DRAGI ČITATELJI ! Na završetku smo još jedne kalendarske godine. Mnogi su ovih dana uhvatili sebe kako rezimiraju prethodno razdoblje, dvanaest mjeseci kalendara 2015., koju ćemo ubrzo zvati prošlom, lanjskom godinom. Stoga će i ovaj posljednji ovogodišnji broj „Fanta“ biti u znaku prisjećanja na ono što je prošlo i najavljivanja onog što bi trebalo doći na red naredne, 2016 godine. Ipak, jednu riječ ovdje moramo upotrijebiti, riječ zajedništvo. Ta je riječ došla do izražaja posljednjih tjedana, kad smo se svi, s ponosom mogu istaknuti svi, ujedinili u želji da naš mali sumještanin Teo Jelenović što prije napravi

svoje prve korake u život. U trenucima kad se priča o Teu i val dobrote za njega širi munjevitom brzinom, ovaj broj „Fanta“ već je zaključen, stoga ćemo o svemu što se događalo u akciji „Za Teov pr vi korak“ podrobnije objaviti u sljedećem broju. Naravno, Teo na Vašu pomoć računa i dalje i ne sumnjam da ćete se odazvati. Nažalost, u ovom smo broju rubriku razmišljanja i sjećanja također ispunili. Napustila su nas dva zaslužna člana naše zajednice, Josip Crnčić i Josip Gršković, a svaki od njih na svoj su način zadužili naš kraj. Najbrojnija je i ovog puta rubrika „Naš kraj – naši judi“

a vjerujem da ćete i iz ostalih rubrika pronaći nešto sebi ugodno i korisno. U najljepšem smo razdoblju godine. Vrijeme Božića je vrijeme darivanja, dobrih želja, ispraćanja stare 2015, iščekivanja svega što nam nosi 2016. godina. I zato vam, dragi čitatelji poručujem i želim: Puno zdravlja i lijepih snova, nek vam donese godina nova a sve što bol i tugu stvara, nek odnese godina stara ! Sretan vam, veseo i miran Božić i svim dobrima ispunjena nova godina ! Općinski načelnik Neven Komadina IMPRESSUM:

Prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana čast nam je pozvati Vas na Božićno-novogodišnji humanitarni koncert

za Tea Jelenovića koji će se održati u subotu 26. prosinca 2015. u 18:00 sati u dvorani osnovne škole Dobrinj. Nastupaju: Jacques Houdek, pjevački zbor KUD “Ive Jurjević” Omišalj, mlađa folklorna grupa KD “Ive Jelenović, Sopci: Matija Turčić, Mateo Kirinčić, Dražen i Klaudije Dunato Kanturice: Mira Crnčić i Martina Turčić, hip hop skupina, Mješoviti pjevački zbor “Zvon” Dobrinj

Organizatori: KD “Ive Jelenović” i Općina Dobrinj

NABAVKA SADNICA MASLINA, SMOKAVA I TRSI U cilju poticanja razvoja poljoprivrede Općina Dobrinj će i nadalje sufinancirati nabavku sadnica putem udruge “Ekoliburnija”. Stoga pozivamo zainteresirane da se u razdoblju od 11. do 29. siječnja 2016. g. mogu prijaviti na tel: 848-344 i 848307 od 7 do 15 sati kako bi naručili potreban broj sadnica. Osim maslina

2

i smokava nabavljat će se i sadnice loze (trsi) sorte žlahtina i crne sorte ukoliko ih uspijemo nabaviti. Općina Dobrinj sufinancirat će nabavku maslina i trsi u iznosu 50% od prodajne cijene. Za korištenje povlaštene cijene uvjet je da sadnice budu posađene na području naše općine. NK

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Zoran Kirinčić, Zdenko Kirinčić, Gordana Gržetić, Ivančica Dunato, Mladen Radoslović, Tatjana Radivoj, Marina Pavačić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 14. ožujka 2016. na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT” Fotografija na naslovnici: Goran Pleše Iza: Ivica Brusić - Brujo i Goran Pleše


Aktualno

STIPENDIJE OPĆINE DOBRINJ Općina Dobrinj će i ove godine dodijeliti stipendije učenicima srednjih škola i studentima. Postupak stipendiranja učenika provodi se temeljem Odluku o stipendijama („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 42/12, 52/12 i 40/13). Općinski načelnik raspisao je i objavio natječaj u „Novom listu“, na web stranicama i oglasnim pločama Općine Dobrinj 5. studenog 2015. godine. Općina Dobrinj temeljem Odluke o stipendijama, podsjetimo se, dodjeljuje šest vrsta stipendija i to: stipendije za učenike srednjih škola, stipendije za studente, stipendije temeljem kriterija doprinosa razvoju lokalne zajednice za učenike srednjih škola odnosno studente, socijalne stipendije za učenike srednjih škola odnosno studente, stipendije za učenike srednjih škola koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i stipendije za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Listu deficitarnih zanimanja, sukladno potrebama gospodarstva i na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, utvrdio je Općinski načelnik tako da ista za učenike sre-

dnjoškolskih programa obuhvaća zanimanja: zidar, soboslikar-ličilac, keramičar-oblagač, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, vodoinstalater, tesar, klesar, bravar, stolar, brodograđevni tehničar, poljoprivredni tehničaropći, voćar-vinogradar-vinar, kuhar, konobar i slastičar, dok lista deficitarnih zanimanja za studente obuhvaća studije, kako slijedi: strojarstvo, elektrotehnika, građevinarstvo, računarstvo, brodogradnja, geodezija, logopedija, farmacija, medicina, agronomija-mediteranska poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, ekološka poljoprivreda i agroturizam, hortikultura, vinogradarstvo i vinarstvo. Pravo na podnošenje zahtjeva za dodjelu stipendije imaju učenici odnosno studenti koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete: da su državljani Republike Hrvatske, da nisu stariji od 27 godina, da imaju

prebivalište na području Općine Dobrinj, najmanje posljednje dvije godine bez prekida ili pet godina s prekidima, da su redoviti učenici srednje škole odnosno redoviti studenti ili izvanredni studenti koji nisu u radnom odnosu, da ne ponavljaju školsku odnosno akademsku godinu za koju podnose zahtjev, te da nisu korisnici stipendije od strane drugih tijela javne vlasti. Nadalje, uz navedene uvjete, prema pojedinim vrstama stipendija, razlikuju se dodatni uvjeti kojima učenik odnosno student mora udovoljiti. Temeljem ocjene pristiglih zahtjeva za dodjelu stipendija Povjerenstvo za dodjelu stipendije donijelo je Prijedlog Odluke o dodijeli stipendija te isti uputilo Općinskom načelniku. Prijedlogom Odluke je utvrđeno da se za školsku godinu 2015/2016. dodjeljuje ukupno 62 stipendije. Nakon što navedena odluka postane izvršna Općinski načelnik će uz prigodno druženje s učenicima i studentima zaključiti ugovore o dodijeli stipendija. Jedinstveni upravni odjel

PODJELA PAKETA STARIJIM OSOBAMA OD 80 GODINA I ŠTIĆENICIMA DOMOVA ZA STARIJE OSOBE Kao i svake godine, Općina Dobrinj i Odbora za odgoj i obrazovanje, socijalnu zaštitu i zdravstvenu skrb podijelii će 195 paketa.

Članice odbora posjetit će kućanstva, a domove će kao i svake godine posjetiti načelnik Općine Neven Komadina i Predsjednica odbora.

Radost koja se osjeti u tim dobrim dušama ne može se opisati riječima, to se jedino može doživjeti odlaskom do njih. Predsjednica Odbora, Ivančica Dunato

Najpovoljniji taxi prijevoz za stanovnike Općine Dobrinj

MANJE OD 4 KUNE PO KILOMETRU! I ove godine od 15. studenog do 1. svibnja 2016. godine stanovnicima općine Dobrinj nudimo najpovoljnije cijene taxi prijevoza, uz čekanje do sat vremena, bez naknade. Taxi prijevoz iz bilo kojeg mjesta Općine Dobrinj do grada Krka i nazad uz sat vremena čekanja košta 100 kn, za taxi vozilo do 4 osobe,

neovisno o broju putnika, što iznosi manje od 4 kune po kilometru. Do Malinske i nazad, uz također uz sat vremena čekanja, cijena prijevoza iznosi svega 80 kuna neovisno o broju putnika, za taxi vozilo do 4 osobe. Stanovnicima Općine Dobrinj nudimo i mogućnost prijevoza iz

bilo kojeg mjesta u Općini Dobrinj do ambulante u Dobrinju za svega 50 kn, sa uključenih sat vremena čekanja. Usluga po navedenim cijenama dostupna je svakodnevno, od 06:00 - 20:00 sati na broj mobitela 099/33-88-222. IGOADRIA

3


Aktualno Stipanja – nizom događanja i svečanom sjednicom vijeća proslavljen Dan Općine

PREMIJER MILANOVIĆ UVELIČAO STIPANJU Obilježavanje Stipanje i ove je godine proteklo u znaku brojnih događanja, prigodnih kulturnih slavlja ali i zabavnih, "feštarskih" manifestacija kakvima žitelji Dobrinja i okolnih mu naselja tradicionalno obilježavaju dan svoje općine. Svečana sjednica Općinskog vijeća, održana večer prije dana posvećenog nebeskom čuvaru i zaštitniku stanovnika župe i Općine Dobrinj, i ove je godine bila tek onaj formalniji dio cijelog niza prigodnih kulturnih i zabavnih manifestacija, koje je ovog puta otvorila prezentacija jedne izuzetno vrijedne i zanimljive monografije posvećene Svetom Vidu dobrinjskom. Knjiga predstavljena u sali dobrinjskoga Društvenog doma plod je dugogodišnjeg istraživačko-dokumentacijskog rada prof. dr. Josipa Kirinčića, 91-godišnjeg uglednog znanstvenika i gospodarstvenika koji je, spomenimo i to, lani u istoj prigodi ovjenčan nagradom Općine Dobrinj za životno djelo. Predstavljanju vrlo sadržajne monografije izdane u nakladi riječke izdavačke kuće "Glosa", uz samog autora, brojne Dobrinjce ali i žitelje susjednog mu Sv. Vida Dobrinjskog (malog ali u povijesnom smislu izuzetno važnog mjesta Dobrinjštine u kojem je davne 1.100 godine nastala Darovnica slavnoga Dragoslava - najstariji hrvatski pravni dokument op.a.)

NK MT

nazočili su općinski načelnik Neven Komadina te povjesničar dr.sc. Tomislav Galović sa Zavoda za hrvatsku povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji je u novopredstavljenoj knjizi prepoznao "iznimno vrijedno i sadržajno svjedočenje čovjeka koji je svome rodnom mjestu i njegovoj dugoj povijesti i bogatoj kulturnopovijesnoj baštini pristupio s pozicije čovjeka koji o priča o onome što je sam proživio" a što, zaključio je spomenuti ugledni otočni znanstvenik, autori koji polaze s isključivo znanstvenog odnosno akademskog rakursa u svojim djelima najčešće ne mogu i ne uspijevaju postići. Načelnik je, iskazujući zahvale lanjskom laureatu na njegovom najnovijem autorskom postignuću pak istaknuo kako je netom predstavljena monografija iznimno studiozno i detaljno djelo koje pridonosi nastojanjima čuvanja nacionalnog identiteta i bogate povijesti hrvatskog naroda na dobrinjskome području.

Brujo

4

Centralno slavlje ovogodišnjeg Dana Općine Dobrinj, svečanu sjednicu Općinskog vijeća obilježilo je prisustvo brojnih uglednih gostiju, uz ostale i premijera Zorana Milanovića koji se, baš kao i pred tri godine, iznova potrudio priključiti najvećem i najvažnijem slavlju žitelja otočne zajednice koju, kako često ističe, osjeća svojim drugim domom. Prvi čovjek Vlade naime ondje, zajedno s članovima svoje obitelji, povremeno obitava već više od četiri desetljeća pa ga, kako je istaknuo i u ovoj prigodi, s Dobrinjštinom i njenim žiteljima vežu znatno čvršće i dublje veze onih koje bi se paušalno mogle nazvati "vikenda-

Brujo

škim". U Milanovićevoj ali i nazočnosti župana Zlatka Komadine, saborskih zastupnika Ane Komparić Devčić te Tomislava Klarića kao i velikog broja čelnica i čelnika ostalih krčkih lokalnih jedinica dobrinjski općinski načelnik prigodno se sjetio svih važnijih i većih razvojnih postignuća tamošnje lokalne uprave koja je, naglasio je Komadina, realizacijom i dovršavanjem ulaganja u komunalnu infrastrukturu i u proteklom jednogodišnjem razdoblju nastavila stvarati uvjete još bržeg i osjetnijeg razvitka Dobrinjštine. - Završena


Aktualno Kad govorimo o turizmu kao najznačajnijoj gospodarskoj grani naše općine, veseli spoznaja da je u samo protekle tri godine za čak 1.100 novih ležajeva ojačan receptivni potencijal Dobrinjštine. U toj se brojci nalazi i 90-tak objekata ruralnog turizma kojima je iznimno intenziviran razvoj naših malih naselja koja nisu na moru a po čijem smo turističkom oživljavanju već postali prepoznatljivi, naglasio je Komadina ističući kako sinergija ulaganja u komunalnu infrastrukturu i uređenje naselja s poduzetnošću i ambicijom tamošnjih ljudi rezultira 10-postotnim porastom broja noćenja u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na isto razdoblje prošle godinu. Ovi rezultati poticaj su da uložimo daljnje napore u stvaranje preduvjeta gospodarskog razvoja kojeg smo, nažalost, počeli doživljavati tek nakon reforme lokalne samouprave odnosno dobivanjem statusa samostalne Općine, zaključio je općinski načelnik koji nije zaboravio spomenuti i ulaganja u uređenje javnih površina, društvenih prostorija, dječjih igrališta, uređenje plaža ali i programe koji su za cilj imali podizanje socijalnog, zdravstvenog i društvenog standarda žitelja Općine Dobrinj. Doznali smo kako je u suradnji s Gradskim društvom crvenog križa Krk nastavljena provedba Programa pomoći i njege u kući za osobe starije životne dobi, projekta kojeg danas koristi čak 80 starijih stanovnika te krčke lokalne zajednice. Istovremeno, dodijeljeno je i 68 učeničkih i studentskih stipendija, sufinancirana je nabava udžbenika kao i prijevoz učenika i studenta, zaključio je načelnik spomenuvši i netom započele radove na uređenju dječjeg vrtića u Polju kojima će se povećati kapacitet i temeljito urediti prostorije te jedinice predškolskog odgoja.

Brujo

ulaganja u vodoopskrbu te pokrenuta ulaganja u gradnju i širenje sustava zbrinjavanja otpadnih voda, s poduzetim zahvatima na cestovnoj ali i društvenoj infrastrukturi, već donose ploda koji se, ističe općinski načelnik, posebice dobro vidi na planu razvijanja turizma koji na priobalju, ali jednako tako i u mjestima unutrašnjosti tog dijela otoka Krka, napreduje strelovitom brzinom. Prenoseći kako se i ovih dana intenzivno radi na stvaranju niza prostornoplanskih i strateško-razvojnih dokumenata, Komadina je najavio kako će se u skorijoj budućnosti takvi trendovi nastaviti omogućavanjem ulaganja u razvoj lječilišnoturističkog kompleksa u Melinama (kojeg Općina priprema i razrađuje zajedno s PGŽ) ali i sadržaje budućeg velikog Aquacentra koji bi, po dovršetku dokumentacijskoplanerskih predradnji, trebao izniknuti na 16-hektarskom zemljištu u susjedstvu naselja Čižići. Niti ove godine proslava Stipanje nije ostala bez čina nagrađivanja najuspješnijih i najzaslužnijih žitelja te krčke lokalne zajednice. Općinske nagrade i priznanja ovog su puta pripale redom mladim žiteljima te krčke općine, uspješnim sportašima i učenicima.

Brujo

Prigodna zahvalnica Općine Dobrinj pripala je tako mladom šahistu Danielu Dudi za osvojeno pr vo mjesto na kadetskom prvenstvu Hrvatske, jednako kao i Doniku Begaju za osvojen naslov ekipnog svjetskog prvaka u gađanju samostrelom "field". Uz njih, općinskim su zahvalnicama nagrađeni i odlikaš, sad već novopečeni gimnazijalac Filip Rogina kao i donedavna srednjoškolka (a sad i brucošica riječkog Pravnog fakulteta) Doris Gržetić koja je na nedavno održanom državnom natjecanju " Mladi poduzetnik" bila dio pobjedničke ekipe krčke SŠ "Hrvatski kralj Zvonimir". Višednevnom obilježavanju Dana Općine Dobrinj, na sam blagdan sv. Stjepana kad je u župnoj crkvi služena svečana koncelebrirana misa, važan doprinos i ovog su puta dali i lokalni folkloraši i članovi hip-hop grupe Ive Jelenović. U večernjim satima na tradicionalnoj pučkoj fešti, na dobrinjskoj Placi nastupio je popularni Jole i okupio iznimno velik broj otočana ali i njihovih ljetnih gostiju. Njegov nastup "zapalio" je Dobrinj te će se o ovoj Stipanji pričati još godinama. MR

Ivica Brusić Brujo

5


Aktualno Javno izlaganje o Studiji Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu budućeg kompleksa u Uvali Soline

STUDIJA PRIHVATLJIVA, ALI UZ ODREĐENE MJERE Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a inicirao je javnu raspravu o Studiji Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za projekt budućeg lječilišno – turističkog kompleksa Meline u Uvali Soline. Upravni je odjel utvrdio da se područje planiranog zahvata nalazi unutar područja ekološke mreže, te od Državnog zavoda za zaštitu prirode zatražio prethodno mišljenje o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja predmetnog zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Javna je rasprava započela 16. studenog i završila 15 . prosinca a tijekom trajanja rasprave, u zgradi osnovne škole Dobrinj održano je i javno izlaganje o Studiji. O mje-

IF

se planirani zahvat nalazi na površini koja obuhvaća četiri područja ekološke mreže „Natura 2000“, koji su trenutno validni u Hrvatskoj, pojasnio je Kolić.- Oni planiraju zaštitu divljih vrsta i

IF

rama koje valja poduzeti, njih 23 prije i desetak nakon izgradnje kompleksa, govorili su predstavnici Instituta iza istraživanje i razvoj održivih eko sustava, Voditeljica Odsjeka zaštite okoliša Jelena Čanik, te načelnik Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Duško Dobrila. Nikola Kolić, jedan od članova tima Instituta, pojasnio je ishodište iniciranja rasprave, kao i razloge „za“ i „protiv“. -Priča koja se dešava u ovoj općini, odnosno planiranja izgradnja lječilišnog kompleksa koji će iskorištavati peloid sa same plaže Meline posebna je upravo zato jer

6

staništa koji obitavaju na tom području i oni su bitni za zaštiti tu te mreže, koja je zapravo mreža zaštićenih područja na razini Europske unije.

-Mi smo predložili mjere zaštite koje treba uzeti u obzir, odnosno kojih se treba pridržavati tijekom same izgradnje lječilišnog kompleksa i prilikom iskorištavanja plaže Meline tijekom eksploatacije peloida. Također smo uveli i mjere zaštite ciljnih staništa i vrsta na području plaže Meline i budućeg lječilišnog kompleksa nakon završetka izgradnje a uključuju reguliranje pristupa ljudi odnosno turista na samu plažu, kako ne bi dolazilo do povećanog kapaciteta koji može negativno utjecati na te ciljne vrste za očuvanje - poručio je Nikola Kolić, te za kraj rezimirao: Studija nam je prihvatljiva, ali uz te određene mjere, kojih tehnički ima 23 tijekom izgradnje i oko deset nakon, s time da smo mi predložili i program praćenja stanja ekološke mreže nakon izgradnje, da vidimo da li su naše mjere bile redovite. Gordana Gržetić

Igor Fugošić


Aktualno Hvalevrijedan projekt riječkog KBC-a

LIJEČNICI SPECIJALISTI DOLAZE OTOČANIMA: SPECIJALISTIČKE ORDINACIJE NA DOHVAT RUKE U KRČKOM DOMU ZDRAVLJA Zdravlje je najveće bogatstvo a kad se ravnoteža tog bogatstva poremeti, valja nam potražiti pomoć liječnika, nerijetko liječnika specijalista. Na tragu poboljšanja pružanja ovakvog oblika zdravstvenih usluga žiteljima otoka Krka, uskoro će zaživjeti projekt, čiji je moto da liječnici dolaze otočanima a ne obrnuto, rečeno je na tiskovnoj konferenciji upriličenoj u srijedu, 2. prosinca u uredu krčkoga gradonačelnika Darija Vasilića. Nadolazeću i otočanima prijeko potrebnu implementaciju usluga specijalističke zdravstvene zaštite predstavili su sanacijski upravitelj riječkog KBC-a Davor Štimac, ravnatelj županijskog Doma zdravlja Boris Ritoša, te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Đulija Malatestinić. -Slijedom navedenog, u organizaciji riječkog KBC-a, u krčki Dom zdravlja dvaput mjesečno trebale bi dolaziti tri kirurške struke, tj. ambulante za opću kirurgiju, urologiju, i neurokirurgiju. Isto vrijedi za gastroenterološku i onkološku ambulantu, a u dogledno je vrijeme i uspostava okulističke ambulantepojasnio je ravnatelj riječkog KBCa prof.dr. Davor Štimac, konkretiziravši da će ovaj projekt zaživjeti već koncem siječnja, ili početkom veljače. -Uvođenje složenijih oblika zdravstvene zaštite, poveća njihovu dostupnost, ali bolju kvalitetu zdravstvene zaštite općenito gledano, a krčki Dom zdravlja ovim će potezom postati mjesto približavanja specijalističke zdravstvene zaštite domicilnom stanovništvu, poručila je doc.dr.sc. Đulija Malatestinić Krčki gradonačelnik Darijo Vasilić naglasio je da otočne jedinice lo-

kalne samouprave nemaju obavezu participiranja u troškovima navedenih specijalističkih ordinacija, jer će to biti pokriveno sredstvima riječkog Kliničkog bolničkog centra. Otočne će jedinice lokalne samouprave zato pomoći oko opremanja spomenutih ordinacija, o čemu će lokalni čelnici raspravljati na svojoj redovnoj koordinaciji. -Dom zdravlja u Krku bit će šesta lokacija u našoj županiji, u kojoj će zaživjeti ovaj model usluga, pojasnio je Boris Ritoša. -Ako po-

gledamo sve ono što otok Krk po pitanju primarne zdravstvene zaštite danas ima, situaciju ocjenjujem zadovoljavajućom. Ipak nastavio je - uz četrnaest liječnika obiteljske medicine, osam liječnika dentalne medicine, ginekologa, četiri patronažne sestre i radiologa, Krk ipak treba i pedijatra. Prvi pedijatar koji se vrati sa specijalizacije, ordinirat će i u krčkom Domu zdravlja, zaključio je Ritoša. Gordana Gržetić, foto: Igor Gržetić

7


Turizam Još jedno u nizu priznanja Draganu Brniću

„ŠILOTURIST“ JE NAJBOLJA HRVATSKA MALA TVRTKA Otočni turistički poduzetnik Dragan Brnić, vlasnik i direktor danas najveće i najuspješnije turističke agencije na otoku Krku nagrađen je prestižnim priznanjem Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA). Brnićeva tvrtka "Šiloturist" na prigodnoj je svečanosti proglašena najboljom malom tvrtkom u Hrvatskoj. Dodjela nagrada laureatima ovogodišnje, sad već tradicionalne akcije Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika održana je 5. studenog 2015. u zagrebačkom hotelu Westin gdje je Brniću, na svečanosti upriličenom pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, uručeno zasluženo priznanje. Nagrade za menadžere godine CROMA najboljim poduzetnicima dodjeljuje u devet kategorija ističući one koji su se u ovoj godini istakli dobrim rezultatima i koji svojim primjerima uspješne prakse mogu biti primjer i uzor ostalima. Nije bilo lako 1994. otvoriti turističku agenciju Vlasnik i direktor najbolje male tvrtke u Hrvatskoj u 2015. godini s punim pravom nije skrivao zadovoljstvo dodijeljenom mu nagradom. - S obzirom na to tko je dodjeljuje te na kakav se način, od ljudi koji su "i srcem i dušom" u poslu ocjenjuju i procjenjuju tvrtke - kandidati za ovu prestižnu nagradu, ovo postignuće držim najvažnijim i najvrjednijim priznanjem koje mi je do sad dodijeljeno, istaknuo je Brnić. Njegova agencija koja je danas već prisutna na turističkom tržištu cijelog otoka Krka, a posebice Šila i Baške (u kojoj joj je već godinama i njeno poslovno sjedište) prošle je godina obilježila 20. obljetnicu uspješnog rada. Sve te godine, a posebice posljednjih pet koje su u cijeloj Hrvatskoj obilježene kriznim

8

MT

MT


Turizam

MT

trendovima, Šiloturist je jačao i rastao, što nije mala stvar, objasnio nam je Brnić ustvrdivši kako se malo domaćih tvrtki može pohvaliti takvim rezultatima. Nagradu koja mi je jučer uručena, nastavio je naš sugovornik, doživljavam priznanjem i nagradom cjelokupnom turizmu otoka Krka, jednom od najvažnijih i najpropulzivnijih turističkih područja na našoj obali, zaključio je laureat podcrtavši kako turističkom uspjehu Baške, Šila ali i cijelog otoka kumuje samoprijegoran i ustrajan rad brojnih malih poduzetnika poput njega. Turistička agencija "Šiloturist" počela je djelovati 1. svibnja 1994. godine, u vrijeme kad obzirom na ratno okružje nije bilo nimalo lako niti zahvalno uploviti u poduzetničke vode, prisjetio se svojih početaka Brnić koji je upravo u takvim okolnostima u Šilu, na području općine Dobrinj, otvorio agenciju. U godinama koje su uslijedile krenuo je lagani rast, posebice nakon što smo u kolovozu 1997. dobili koncesiju za korištenje spilje Biserujka u kojoj počinjemo organizirati turističke razglede koji

Osim što uspješno vodi svoju tvrtku, Brnić stiže aktivno sudjelovati i u upravljačkim strukturama brojnih lokalnih, regionalnih institucija i strukovnih organizacija. Spomenuti je tako član Turističkog vijeća i Skupštine TZO Baška, Vijeća TZO Dobrinj, Skupštine (a odskora i Vijeća) TZ otoka Krka, potom, još i Skupštine TZ Kvarnera. Brnić je i aktualni predsjednik Strukovne skupine turističkih agencija otoka Krka i član Upravnog odbora odnosno predsjednik skupine specijaliziranih agencija privatnog smještaja pri Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA). i danas čine važan dio aktivnosti Šiloturista. Na svojevrstan je način, nastavlja vlasnik najveće receptivne turističke agencije na Krku, prijelomna bila 1999. godina kad otvaramo poslovnicu u Baški, jednom od najposjećenijih turističkih središta otoka ali i Kvarnera čime je Šiloturist dodatno ojačao, a ujedno i pripomogao izgradnji i uređenju značajnog broja smještajnih kapaciteta u tom mjestu. Poslovanje od tad, polako ali sigurno, raste pa je 2005. godine agencija započela ulagati i u vlastite smještajne kapacitete. Od te pa do 2011. godine kupili smo i uredili svojih prvih 14 apartmana, ističe Brnić dodajući kako su dobri poslovni rezultati s vremenom omogućili investicije i u neke druge dodatne sadržaje.

Iz godine u godinu raste lepeza naših usluga Brnićeva tvrtka, osim po organiziranju odnosno nuđenju usluga smještaja u nekim od najvećih krčkih turističkih destinacija, prepoznatljiva je i po svom jednako uspješnom i zapaženom djelovanju na planu organiziranja "dodatnih sadržaja", atrakcija kojima obogaćuje ponudu Bodulije. Poslovno vođenje tri možda i ponajvećih atrakcija otoka Krka - spilje Biserujka locirane u okolici Rudina, bašćanskog akvarija (prvog otočnog i najvećeg objekta te vrste nakon onih u Dubrovniku i Puli op.a.) a od ovog ljeta i onog u gradu Krku (posebnog po prezentaciji podvodnih stanovnika tropskih mora i voda) donijelo je novu "dodanu vrijednost" Šiloturistu ali i otoku kao cjelovitoj, danas vrlo prepoznatljivoj destinaciji, naglašava Brnić ističući kako te atrakcije godišnje obiđe i do stotinjak tisuća posjetitelja. Jačanje tržišne pozicije "Šiloturista", nastavlja Brnić, "zaokruženo" je 2012. godine kad smo od "Hotela Baška" otkupili vile u neposrednom susjedstvu hotela Corinthia, sadržaj koji danas čini okosnicu naših smještajnih potencijala. Sve u svemu, tvrtka koja je i službeno ovjenčana titulom najbolje male tvrtke u Hrvata godišnje "zavrti" više od 135 tisuća noćenja, od čega oko 15-tak tisuća u vlastitim kapacitetima. Prosječna popunjenost kapaciteta iznajmljivača s kojima posluje u Baški doseže čak stotinu, a na području Šila oko 90 dana. Od pred neki dan Šiloturist je "pod svoje" uzeo i puntarsku turističku agenciju "Marina tours" čijim je Brnić postao stopostotnim vlasnikom. Općina Dobrinj i uredništvo Fanta upućuje iskrene čestitke poštovanom gospodinu Draganu Brniću na prestižnom priznanju te mu želimo nastavak poslovnih uspjeha i u budućim vremenima. MR

9


Turizam Kvarnerski dan turizma u Opatiji

RESTORAN „ŽAL“ IZ KLIMNA MEĐU NAGRAĐENIMA U KATEGORIJI „KVARNER FOOD“ U utorak, 8. prosinca, u opatijskom hotelu Royal održana je Skupština Turističke zajednice te tradicionalni Kvarnerski dan turizma. "Iza nas je rekordna godina na Kvarneru s 9 posto više dolazaka, odnosno 2,2 milijuna gostiju i 8 posto više noćenja, odnosno 13 milijuna gostiju, istaknuo je u svom obraćanju nazočnima predsjednik TZ Kvarnera Zlatko Komadina. Direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov istaknula je porast dolazaka domaćih gostiju za čak 15%. Najboljim ovogodišnjim turističkim djelatnicima i tvrtkama dodijeljene su nagrade i priznanja a

dodijeljeni su i certifikati za Kvarner Gourmet i Food restorane, te je u kategoriji „Kvarner

Food“ između ostalih nagrađen i Restoran „Žal“ iz Klimna. Gordana Gržetić

Tri desetljeća duga vjernost Šilu

HANNELORE I HERMANN JAKOB: PUTUJEMO PO SVIJETU, ALI PRVA DVA TJEDNA U RUJNU PRIPADAJU ŠILU Obitelj Jakob - Hannelore i Hermann - trideset godina godina dolaze u Šilo. Najprije su boravili kod obitelji Duda a sada već desetak godina borave kod obitelji Petrović. Prvi put sa svojom malom djevojčicom došli su u Šilo davne 1982. godine. Da, to ispada više od 30 godina, ali naravno uz malo dozu straha od rata koji je bjesnio u Hrvatskoj 90-tih, 3 godine su pauzirali. Od tada pa sve do danas svake godine nezaobilazno je odredište Šilo. Kako sama gospođa Jakob kaže, idu svakuda po svijetu, ali prva dva tjedna u rujnu rezervirana su za Šilo. Oni sada više nisu samo gosti, nego i dobri prijatelji naše obitelji. Naravno, kako prijatelji posjećuju jedni druge i mi smo bili kod njih u Njemačkoj – Birkenau. U znak zahvalnosti za vjernost, poštovanje za dolazak u naš dom i ljubav

10

prema našem mjestu, čestitkama se uz našu obitelj pridružio u ime Turističke zajednice Općine Dobrinj i direktor Boris Latinović. Uz riječi hvale, za uspomenu im je darovao kopiju fotografije Šila iz davnih godina. Kroz suze radosnice, gospođa Hannelore je iskre-

no zahvalila i dodala kako ova slika ide na zid u njihovu spavaću sobu da se svako jutro budi sa pogledom na njihovo voljeno Šilo. S veseljem ih očekujemo još puno godina. Jasna i Ivan Petrović


Prigodno Početak nove školske godine u znaku nove matične Osnovne škole „Omišalj“

BLAGODATI KVALITETNIJEG OBRAZOVANJA NA OTOKU KRKU OSJETIT ĆE I DOBRINJSKI OSNOVCI Upisom u Sudski registar Trgovačkog suda, Osnovna škola Omišalj postala je trideset i prva osnovna škola, nad kojom osnivačka prava ima Primorsko – goranska županija. Tako je školsko zvono, osim početka nove školske godine, 7. rujna označilo početak službenog djelovanja nove osnovne škole, nastale statusnom promjenom Područne škole Omišalj u matičnu Osnovnu školu Omišalj, kojoj je pripojena i Područna škola Dobrinj. Izdvajanjem područnih škola Omišalj i Dobrinj u zasebnu školu podignuta je razina kvalitete obrazovanja na otoku Krku, a nova matična škola imat će sve potrebno za funkcioniranje – ravnatelja, tajnika, stručnu službu, pedagoga, psihologa itd. Inicijativa o reorganizaciji osnovnog školstva na otoku Krku rodila se poodavno, no, do njezine je realizacije trebalo proći poprilično vremena i ispuniti zahtjevne uvjete. Ideja je pretočena u realizaciju u mandatu načelnice Mirele Ahmetović, koja, na pitanje tko ima najveće zasluge, objedinjuje više subjekata: -Progurala su ovo sva djeca općine Omišalj i naravno da sam vesela zbog toga, jer sam ispunila ne samo želju roditelja, čija će djeca sad ići u daleko kvalitetniju školu, nego sam ispunila i želju svih naših bivših načelnika i zaista sam ponosna i sretna što imamo svoju osnovnu školu – istaknula je omišljanska načelnica. Blagodati kvalitetnije obrazovanja osjetit će i osnovnoškolci Dobrinjštine, što veseli i načelnika Općine Dobrinj Nevena Komadinu: -Posebno me veseli da je Vijeće roditelja Osnovne škole Dobrinj prihvatilo ovakav preustroj, jer

GG

ipak su u ovoj priči roditelji i djeca najbitniji. Naravno, gledano logički, manja škola s manjim brojem učenika jedino može dovesti do veće kvalitete. Stoga smatram da smo ovime učinili nešto dobro i veliko za djecu s Dobrinjštine – izjavio je prilikom svečanog otvorenja nove matične škole načelnik Komadina. Ceremoniji otvaranja, koja je, očekivano, bila u znaku omišljanskih i dobrinjskih osnovaca, nazočili su brojni uzvanici i dužnosnici otoka i županije, među njima i pročelnica

županijskog UO za odgoj i obrazovanje Edita Stilin: -Reorganizacijom osnovnoškolskog obrazovanja na otoku Krku olakšana je situacija u Osnovnoj školi „Fran Krsto Frankopa“, koja bi inače brojila 1275 učenika – istaknula je pročelnica Stilin najavivši da je sljedeći potez po pitanju kvalitetnije i racionalnije organizacije obrazovanja djece na otoku Krku izdvajanje u samostalnu školu Područne škole Malinska. Gordana Gržetić

GG

11


Susret Dr. Mladen Španjol iz Dobrinja ispunio je svoj san i obradovao mnoge

KAD SLUŠAŠ SVOJE SRCE, NEMA PREPREKE I NEMA NEPREMOSTIVOG Vrtlozi svakodnevice i suvremenog načina, odnosno tempa života, sve naš više obuzimaju i htjeli mi to ili ne, preuzimaju moć nad našim poimanjima o istinskim životnim vrednotama i radostima. A kako taj vrtlog biva sve jačim i jačim, u nama se nerijetko budi želja da pobjegnemo od sadašnjeg tempa u neka prošla, bolje rečeno, prohujala vremena i uronimo u more ondašnjeg mira, u ondašnji život iz kojeg se iz prirode dobivalo egzistenciju ali i unutarnji mir. Prevelik je raskorak iz sadašnjeg u prošlo, reći će mnogi, te zaključiti da u današnje vrijeme suživot s prirodom, dijeljenje svakodnevice s njome, postoji samo u bajkama. Ali, bajke katkad postanu i stvarnost, zar ne? Takva jedna bajka postala je stvarnost nedavno, na dohvat nam ruke. Možda ste i vi, koji ovo čitate, već bili dijelom nje?! Jer ukoliko vas putevi vode jednom od naših najprometnijih dionica, nazovimo je kolokvijalno, „cestom uz dobrinjsko groblje i ambulantu“, zasigurno ste uočili prizor kojem niste mogli odoljeti. Znamo, zastali ste i promatrali prizor koji se danas rijetko sreće. I mi smo odlučili zastati i pobliže istražiti pozadinu bajke koja je postala stvarnost, bajku o Lahoru i Liriji, koji su s drugog kraja Lijepe naše stigli u Dobrinj, na radost brojnih domicilnih stanovnika, turista, ali ponajviše njihovog novog vlasnika, koji je svoju bajku, svoj dugogodišnji san pretvorio u stvarnost. No, krenimo redom... Moj dede, moj najbolji prijatelj... -Otkud početi? Pa doslovno od početka, jer slobodno mogu reći da otkako znam za sebe, okružen sam životinjama – započinje svoju priču dr. Mladen Španjol iz Dobrinja. -Već u prvom razredu imao sam kuneliće o kojima sam se samostalno brinuo sve do osmog razreda, kad sam morao u školu u Rijeku – prisjeća se naš sugovornik sa smiješkom, dok evocira uspomene na svoje prve „radne dane“: Znalo ih je katkad biti i stotinu, a ja sam svoj zadatak, odnosno svoj hobi, jako ozbiljno shvaćao. Ujutro hranjenje, popodne druga tura hranjenja, pa onda bi na red došlo pisanje zadaće i učenje, a onda priprema hrane za drugi dan. I tako iz dana u dan, iz godine u godinu – priča nam i automatski odgovara na nepostavljeno pitanje: - Škola? Pa škola nije patila. Možda nisam bio među najboljim đacima, ali sve sam školske obaveze

12

redovito izvršavao a istovremeno bio sretan i ispunjen. Dok nas naš sugovornik vodi svojim ranim sjećanjima, smiješak mu ne silazi s lica. A onda, na sljedećoj etapi razgovora, taj smiješak dobiva sjetnu notu. Na postavljenu pitanje je li za ljubav prema životinjama zaslužan i dede Anton Španjol, odgovor nam daje Mladenova kraća šutnja. A onda slijedi i pojašnjenje: Moj dede … ma to je bio moj najveći prijatelj. Bio i ostao. Naučio me svemu i teško je to opisati riječima. Danas vidimo koje sam bogatstvo imao u njemu i našim druženjima, bogatstvo koje, slobodno mogu reći, nažalost mnogi nisu imali prilike doživjeti. Dede i ja stalno smo bili zajedno, možda je na to utjecalo i to što sam bio jedini iz moje generacije u Dobrinju, pa se nisam baš imao s kime igrati. Ali danas vidimo koliki je to blagoslov i bogatstvo bilo. Djetinjstvo po šumi, po oranicama, uz krave, ovce, naravno, kuneliće....i s najboljim prijateljem, s dedom. I to mi bogatstvo nitko ne može uzeti. Dedu dugujem sve što jesam - odgovara sjetno prebirući po uspomenama. A onda neminovno pitanje: zašto, unatoč ljubavi prema životinjama nije prevagnula veterina, već medicina? -Pa prilikom odabira budućeg zanimanja imao sam nedoumice, ali taman su tad ponovno počele gimnazije, zato sam sam se usmjerio ka medicini i upisao školu za zdravstveno-laboratorijskog tehničara - Znao sam: ako završim samo gimnaziju, nemam zanimanje a želio sam ipak imati neku

sigurnost. A s druge strane, kad sam se odlučio za nastavak obrazovanja, studij veterine bio je u Ljubljani ili Zagrebu a meni se baš tako daleko od Dobrinja nije išlo. Onih pet dana tjedno u Rijeci, kad sam išao u srednju školu, uf … kao da sam u zatvoru, ali kad bih prošao most, e onda bih opet živnuo i prodisao. Eto, tako sam završio u medicini. I nisam požalio! priča nam dr. Mladen, inače trenutno zaposlen kao voditelj ispostave Hitne medicine u Krku. Pa dovedi već jednom te konje ! Mladen je, dakle, završio medicinu, zaposlio se a dijelom njegovog života postale su Nikolina, Ella i Paola. Svakodnevicu su mu okupirale i neke druge obaveze i dodijelile mu nove uloge. Život je neke ljude donio a neke uzeo, ali sjećanja i nostalgija za ljudima i vremenima nije ga napuštala. Gledajući dedovu štalu, koja već godinama stoji prazna, Mladen je polako počeo razrađivati svoj san... -Da, štala je desetak, petnaest godina bila prazna, a uvijek je tu nekad vrvjelo životinjama i bila mi je tuga i sjeta prisjećajući se te naše, ajmo je nazvati nekadašnje mini farme. A svi koji me dobro poznaju, sigurno su od mene puno puta čuli da bih volio nabaviti konje. Ma svima sam već dosadio s tom pričom, jer ja pričam o konjima i pričam, a konji nikako da dođu. Dosadio sam i supruzi i djeci i njihove riječi: „ma ajde dovedi više te konje,“ ja sam shvatio ozbiljno. I dao se u potragu za konjima – priča nam dalje naš sugovornik. I rečeno – ućinjeno.

GG


Susret Potraga za konjima mogla je započeti. Zahvaljujući blagodatima interneta, put ga je odveo između Daruvara i Velikih Zdenaca. I onda slijedi nova odluka: - Ma zapravo sam htio kupiti samo jednog konja, ali osvojilo me i jedno prekrasno ždrijebe, od tek godinu dana. To je bila sestra konja kojeg sam izabrao. I tu je moja supruga Nikolina odigrala presudnu ulogu, bolje rečeno, stavila me pred gotov čin. I ja sam dijelio njeno mišljenje, da nema smisla razdvajati ih, pa to su brat i sestra. Poslušao sam Nikolinu. I tako je početkom lipnja pala dodatna odluka: stižu Lahor i Lirija. Odluka je donijeta, ali bila je to ipak samo odluka. Sad je valjalo prijeći put do realizacije. A put, kao put, uvijek vodi preko prepreka... Preko četrdeset stupnjeva a ja u štali -E, sad je trebalo konjima osigurati osnovno za boravak. I dao sam se na posao. Preko 40 stupnjeva u zraku a ja kopam rupe oko štale. Najprije je trebalo očistiti štalu od svega što smo godinama u njoj držali. A kad sam to raščistio, napravio sam unutra dva boksa. Imao sam i pomoć prijatelja, nije da sam sve sam napravio, ali znate kako je to, najbolje napravimo sami, pa sam tako i ja najvolio napraviti kako sam htio. Onda su došli na red ograda i nadstrešnica, ajmo ga nazvati vanjskim dijelom štale. A prije toga posjekao sam žižule u šumi. Pa je trebalo odraditi i betoniranje, napraviti krov. I ni sad još nije posao završen, ovo su im, da tako kažem, osnovni uvjeti. Osigurao sam im stan i hranu i sad sam mogao po njih. A to je isto posebna priča ... -Moj kum Miljenko Crnčić Matrak, taksist, ponudio mi je da ćemo zajedno poći po konje. Rekao mi je: „Ja jesam taksist, ali konje još nisam taksirao!“. I tako je to bio obostrani izazov i za mene i za njega. Par dana nakon Stipanje krenuli smo u našu malu avanturu. Prikolicu za konje

posudio mi je moj prijatelj veterinar Rajko s Krasice. Međutim, po prikolicu je trebalo ići u Dugo Selo. A kad smo stigli do odredišta, spopala me misao, koja me u podsvijesti stalno pratila: Kako ćemo mi njih ukrcati? Ipak, ukrcali smo ih i sve je teklo, ajmo reći glatko, Konji su dobro proveli putovanje, par puta smo stali i napojili ih a dolazak. Ma i to je zasebna priča; Lahor i Lirija stigli su u potpuno novo okruženje. Znao sam da je pred nama veliki zadatak - priviknuti se jedni na druge. Ja na njih, oni na mene, pa onda opet oni na sasvim drugačije okruženje i u konačnici na novi život. Ali , eto, u ovih par mjeseci postali smo pravi prijatelji – priča nam Mladen a Lahor potvrđuje priču i na Mladenov znak spremno pruža nogu u znak „rukovanja“. Konji su po prirodi pitome, ali iznimno plašljive životinje. Znamo to svi, znao je to, naravno i Mladen prije negoli se upustio u ovu lijepu avanturu. Kako je onda izgledao prvi susret Lahora i Lirije s budućim gospodarom? -Pa točno, konji su plašljivi. Na to me i gazda upozorio, da ne gajim prevelika očekivanja, jer konji imaju odstojanje od ljudi. Naime, konji su bistre životinje i znaju da dolazak ljudi na farmu ne znači uvijek ugodu. Dolaze i veterinari vaditi im krv, potkivači ih kuju i dolazak čovjeka u njima budi nelagodu, asocira na bol. Ali eto, liječnika se nisu prepali i odmah smo, da tako kažem, „kliknuli“– smije se Mladen, te dodaje kako se i gazda iznenadio tom njihovom prvom susretu. Ja sretan, obitelj sretna, gdje ću tražiti više ?! Lahor i Lirija stigli su u svoje novo okruženje, na radost brojnih putnika namjernika, domaćeg stanovništva i djece. Mladenove kćeri Ella i Paola odmah su u Lahoru i Liriji pronašle nove mezimce, te su, ponukani novim poznanstvom, upisale školu jahanja. Uz ovu malu dobrinjsku ergelu, kako

je od milja mnogi zovu, ljudi se zaustavljaju, fotografiraju, a fotografije putem društvenih mreža idu u svijet. U svijet je tako, kako doznajemo, krenula već priča o mladom dobrinjskom liječniku, koji u pretrpani raspored svakodnevice unosi dašak prošlosti i evocira neka davna, pomalo zaboravljena vremena. Drago je našem sugovorniku čuti da je ispunjavanjem svoje velike želje razveselio mnoge znane i neznane, ali odmah dodaje: Ja nemam konje radi koristi, već zadovoljstva. Pitali su se, priznajem, mnogi: Ma što će to njemu? Kako će on to stići itd. Eto, sve stižem! Ja sretan, obitelj presretna, još kad čujem da se i drugi vesele zbog moje odluke, pa gdje ćeš tražiti više?! Život je samo jedan... A doktor Mladen Španol od života zaista ne traži previše: - Posao liječnika, napose na Hitnoj medicini, otvorio mi je oči. Shvaćam i znam da se život doslovce svodi na ono: Danas jesi, sutra nisi. Imao sam jedan veliki san i našao sam načina da ga ostvarim. Ipak, njegov hobi nije samo hobi, već i obaveza, iako ugodna, ali ipak obaveza. A profesija koju je odabrao ne završava diplomom: -Naravno, medicina je cjeloživotni studij. Posao mi je takav da radim dan, noć, pa sam dva dana slobodan i iskoristim to vrijeme za ono što je nužno. Također, edukacije su nam svaki mjesec ali i to se sve izorganizira. Uvijek je tu obitelj da uskoči, pa prijatelji, znanci ... Kad radiš ono što voliš, a ja to mogu za sebe reći, nema prepreke i nema nepremostivog. Stignem ja i štošta drugo – kaže Mladen, inače član lovačkog društva od 1998. godine, zatim liječnik u Nogometnom klubu „Krk“, mrtvozornik, itd. Nema prepreke, nema nepremostivog, ali ima još jedna poruka za kraj: - Ja sam svoju želju ispunio. I zato, poručujem svima: što mislite, napravite danas, sutra je možda kasno. Život je jedan, iskoristite ga kako najbolje znate. A ljudi ... ma oni će, što bi se reklo ovdje, vaviki ćakulat. I neka ćakulaju ... Ispunio je dr. Mladen Španjol svoju veliku želju i njome razveselio sebe i mnoge oko sebe, te ujedno zatvorio krug, krug sjećanja, ljubavi i nostalgije. Na temeljima prošlosti Mladen gradi svoju budućnost i uživa u trenucima sadašnjosti. A dodatnu radost u Mladenov život unosi činjenica da se jedan davno započeti krug sada zatvorio na najbolji mogući način ... jer štala deda Antona, baš kao nekad, iznova vrvi životom... Gordana Gržetić

GG

13


Naš kraj - naši judi

OTVORENA VRATA KUĆE JOHANESA GALIĆA Čovjek s puno vizija i planova Svakom prolazniku kroz Kras, na cesti Krk – Šilo, upadne u oči velika lijepa kuća s uređenim okolišem, nasuprot seoskog križa. Njezin je vlasnik Johanes Galić, koji ju je kupio 1995. godine, temeljito renovirao, a još uvijek nešto nadodaje da bi bila još i ljepša. Tko je Johanes Galić? Čovjek pun dobrote i plemenitosti, romantične duše s puno vizija i planova. Veliki je prijatelj Hrvatske – s razlogom. Ponosan je na svoje hrvatske korijene, jer je njegov otac, dr. Mirko Galić rođen u Goricama pokraj Imotskoga, pa je u svoju djecu usadio ljubav prema svojoj domovini, ali i prema glazbi i kulturi. Dr. Mirko Galić priznati je naučnik u Njemačkoj jer je radio na univerzitetu u Tubingenu kao voditelj elektro – mikroskopskog istraživanja. Njegova je kćerka profesorica violine u Munchenu, jedan sin izrađuje gudačke instrumente i živi u Zagrebu, a Johanes je također majstor i graditelj gudačkih instrumenata i živi u Tubingenu, a mjesec kolovoz provodi s obitelji u Krasu, gdje svraća više puta i tokom godine. Johanes sa suprugom Angelinom ima sina, studenta elektrotehnike, koji svira violončelo, te dvije kćeri, studenticu medicine i srednjoškolku, koje sviraju violine. Prava su "muzička obitelj ", pa se često s njihove terase razliježu za ljetnih večeri lijepi, usklađeni zvukovi violina. Želio sam mir i to sam našao u Krasu Zašto je Johanes Galić upravo izabrao Kras i naš otok za kupnju kuće ? Najbolje da to ispriča on sam: "Naš nas je otac svake godine vodio na ljetovanja u Hrvatsku. Prošao sam je cijelu i zaista je po svojim ljepotama jedinstvena.

14

Ljetovao sam i na predivnom otoku Krku, gdje žive divni, srdačni i dobri ljudi. Kad sam kupovao kuću, želio sam da u nju mogu iz Tubingena stići čim prije, što mi je na otoku Krku odgovaralo. Želio sam kupiti veliku kuću, s prostranim okolišem, jer sam već bio zamislio što želim u toj kući. Želio sam mir, lijepu prirodu, čist zrak, dobre susjede i prijatelje i sve sam to našao u Krasu. Budući da sam majstor izrade gudačkih instrumenata, najbolje drvo zato nalazim u Gorskom kotaru, koji je blizu mojega prebivališta. I još nešto: kraska klima idealna je za sušenje drva i lakova za izradu instrumenata. I zato sam prezadovoljan, zajedno s mojom obitelji, koju veseli svaki boravak u Krasu. Zamislio sam i da ova kuća ne bude samo kuća za odmor moje obitelji. Želio sam da ona bude jedan kulturni centar, sa raznim događanjima: ljetnih škola muzičara i pjevača, gdje će se usavršavati i priređivati koncerte. Želio sam da vrata moje kuće budu otvorena i za održavanje literalno – pjesničkih večeri i za postavljanje izložbi slikara i umjetnika." U moju su kuću svi dobrodošli !

Zaista je kroz sve ove godine do danas, kroz vrata kuće Galić prošao veliki broj mladih ljudi: muzičara i opernih pjevača u ljetnoj školi muziciranja, u organizaciji Muzicum-arte iz Zagreba. Svake su godine u Krasu, a zadnjih par godina i u Dobrinju i Šilu priređivali lijepe koncerte klasične i duhovne glazbe. Bilo je tako i ove godine, kad su nam polaznici škole opernih arija i članovi obitelji Galić, uz njemačke čeliste pod ravnanjem


Naš kraj - naši judi Gregora Pfisterera pod naslovom "Krasko ljeto u Krasu 2015." održali koncerte klasične i duhovne glazbe. Sretni su Krasani da se u Krasu tako nešto zbiva, ali najsretniji je sam Johanes, što je ostvario neke od svojih zamisli. Gosp. Johanes zahvalan je sugovornik i toliko mi je toga ispričao, ali se u razgovoru uvijek vraćao na domoljublje oduševljeno pričajući koliko Hrvati koji žive i rade u inozemstvu vole svoju domovinu: "U Tubingenu djeluje Hrvatsko – kulturno društvo, koje okuplja Hrvate, ali i mnoge naše prijatelje. Aktivni smo u mnogim područjima, ali je posebno za vrijeme domovinskog rata preko ovog društva u Hrvatsku slana velika humanitarna pomoć, čiji je koordinator bila prof. Blanka Will, koja živi u Zagrebu. U ta teška

vremena posebno su bile vrijedne donacije medicinske opreme, sanitetskog materijala, lijekova i posebno potrebna za ranjenike, krvna plazma, koja je u hrvatske bolnice, više puta pod teškim uvjetima i tajnim kanalima stizala upravo zaslugom mojeg oca dr. Mirka Galića. U društvu je djelovao i djeluje veliki broj visoko obrazovanih intelektualaca koji su u ta vremena promicali istinu o pravom stanju u Hrvatskoj koje Europi nije bilo ni jasno, ni poznato. Osjećam se ponosan što sam bio dio toga i što je moj otac usadio u mene i moju braću ljubav prema svojoj domovini, što i ja prenosim na moju djecu." Gosp. Johanes Galić zaslužuje da i mi nešto učinimo za njega. Najveća radost bila bi mu da njegove goste – muzičare ne slušaju

samo Krasani. I da na njegova otvorena vrata dođu svi koji vole glazbu, pisci, pjesnici, slikari i umjetnici. Tako bi u potpunosti ostvario sve svoje zamisli. Za ljetnih mjeseci naš otok vrvi koncertima s pjevačima zabavne glazbe. Koncerata klasične i duhovne glazbe skoro da i nema, iako ima i domaćih i stranih gostiju koji vole klasiku, koja je vječna i ne prolazi. Pa, evo: kulturni radnici, hotelijeri, turističke zajednice i župnici, javite se Johanesu Galiću u Kras! Njegovi će vam gosti – muzičari u vašoj sredini održati besplatni koncert klasične i duhovne glazbe za pamćenje. Tekst i foto: Radmila Borović

Umjetnica Neda Petrić iz Čižića nastavlja promidžbu svog zavičaja

MOTIVI PRIMORSKOG KAMENA U BUZETSKOJ PALAČI BIGATTO „Obličje i naličje našeg primorskog kamena“ naziv je izložbe slikarice Nede Petrić iz Čižića, kojom se nedavno predstavila u Buzetu, konkretno u palači Bigatto, sjedištu Zavičajnog muzeja u Buzetu. Kako

je na otvorenju izložbe istaknuo voditelj Muzeja Saša Nikolić, riječ je o izložbi koja svima nama otvara oči da prepoznamo ljepotu i simboliku kamena. Neda Petrić tu je ljepotu započela otkrivati još u svojim ranim godinama; iako je rođena u Biogradu na Moru a djetinjstvo provela u Rijeci, česti boravci kod bake u Omišlju bili su u znaku druženja s rođacima, poznatim umjetničkim parom Milom Kumbatović i Otonom Glihom, zaljubljenicima u kamen, te otočnu floru i faunu. Stoga ova školovana umjetnica često ističe da je na tragu tih druženja nastala i njezina fasciniranost kamenom i prirodom. A budući je emotivno vezana Rudine, inspiraciju za ovu izložbu, ali i preostali dio svog opusa, našla je u ovom pitoresknom mjestu, nedaleko Čižića, u kojima živi, stvara i

odakle su joj korijeni. Ovu izložbu, kao i sav izložbeni program buzetske galerije, organiziralo je buzetsko Pučko otvoreno učilište „Augustin Vivoda“. Gordana Gržetić Foto: privatni album

15


Naš kraj - naši judi Nastavak suradnje iseljeničkih klubova iz New Yorka i Humanitarne udruge „Andrijana Gržetić“

UNATOČ RAZNIM TEŠKOĆAMA, NOVAC ZA ŠKOLOVANJE UČENIKA BEZ OČEVA IPAK SE USPIJE NAMAKNUTI Merikani, kamp „Glavotok“ i „Mariolina“ spasili ovogodišnji cilj Udruge U velikoj vijećnici Grada Krka 18. rujna održana je press konferencija, koju su zajednički organizirali Humanitarna udruga Andrijana Gržetić te iseljenički klubovi iz New Yorka: Klub žena otoka Krka i Dubasnica Social Club. Glavna tema pressice bilo je predstavljanje sada već kontinuirane suradnje otočnih iseljenika i krčke humanitarne druge, čija je specifičnost da stipendira isključivo učenike osnovnoškolce koji su ostali bez očeva. Suradnja s iseljenim otočanima u New Yorku započela je prije šest godina, kada su Bosiljka Radman i Marina Vučenik iz Kluba žena otoka Krka unutar svoje asocijacije pokrenule prikupljanje novčane pomoći, u čemu su im se kasnije pridružila i ostala udruženja. Aktivnosti svojih klubova s naglaskom na suradnju s krčkom udrugom tako su predstavile Bosiljka Radman i Marija Braut, predsjednica i zamjenica predsjednice Kluba žena otoka Krka te Tonica Tehomilić, tajnica Dubasnica Social Cluba, dok su o razlozima osnivanja, kao i različitim aspektima rada udruge kazivali članovi udruge Gordana i Nikola Gržetić, Ivica Bogović, te knjigovotkinja Udruge Vesna Šamanić. Angažiravši se da bi pomogli potrebitim otočanima, iseljenici su prikupili i ovom prigodom krčkim humanitarcima uručili ukupno 870,00$, poduprijevši tom hvalevrijednom donacijom primarnu zadaću udruge. Međutim, ovom prigodom izdvojena je još jedna donacija, vrijedna 6.000,00 kn, i to ona Dječjeg plivačkog maratona, kojeg su ove godine zajednički organizirali Kamp Glavotok i krčka Mariolina. Sedam godina – 88 tisuća kuna Udruga Andrijana Gržetić koja ove

16

godine obilježava sedmu godišnjicu, uvodi Bogović, osnovana je s ciljem humanitarnog djelovanja, i to ponajviše pomaganja osnovnoškolcima koje odgaja majka udovica, što je bila dugogodišnja, ujedno i posljednja želja Andrijane Gržetić, idejne začetnice inicijative koju provodi udruženje. Osnovana kao jedina nacionalna humanitarna asocijacija koja stipendira isključivo učenike koji su ostali bez očeva, isprva je, sukladno odredbama Statuta i Zakona o pružanju humanitarne pomoći, bila odana pomaganju, a nakon što je osigurala uvjete, prvi natječaj za dodjelu stipendija raspisala je za školsku godinu 2010./11., nastavivši s njegovim provođenjem sve do danas. Kako je u međuvremenu izmijenjen Zakon o humanitarnoj pomoći, tumači Bogović, Udruga je morala proći zahtjevnu prilagodbu njegovim novim odredbama te je naposljetku dobivena dozvola da se ubuduće može prikupljati i dodjeljivati pomoć osnovnoškolcima koji su ostali bez očeva, jer je za tu svrhu Udruga i registrirana. Dosad je, nastavlja Bogović, raspisano šest natječaja, a visina jednokratnog novčanog prihoda kojim se pomaže onima koji apliciraju i dobiju donaciju iznosi 4.000,00 kn. Iako su na ovogodišnji natječaj pristigle četiri zamolbe, pozitivno su riješene tri, što znači da je troje osnovnoškolaca s područja otoka Krka na svoje račune primilo godišnju školarinu, s time da obvezu Udruge predstavlja i činjenica da se na svaku realiziranu

donaciju moraju podmiriti i nemala, Zakonom propisana novčana davanja. Računajući i ovaj posljednji natječaj, vrijednost ukupno podijeljenih stipendija zasad iznosi 88.000,00 kn što za ovako maleno udruženje predstavlja značajan rezultat, jer nije lako ni prikupiti novčana sredstva, niti kroz administracijske zavrzlame provoditi javne pozive, a tu je riječ o iznosu korisnicima uplaćenom na račun, odnosno iznosu u koji nisu uključeni na svaku stipendiju pridodani obvezni porezi, zaključuje Bogović. Iznos školarina i obaveznih davanja gotovo ujednačen Knjigovotkinja Vesna Šamanić, koja od prvog dana sve knjigovodstveno-računovodstvene usluge koje proizlaze iz rada Udruge obavlja volonterski, istaknula je kako se unatoč zalaganjima, i ove godine školarine isplaćuju sa značajnim davanjima na koje otpada čak 25% poreza, 20% naknade za mirovinsko i 15% naknade za zdravstveno osiguranje, što znači da je vrijednost doprinosa i poreza gotovo izjednačena s iznosom godišnje stipendije. Međutim rad ovog udruženja svakako je za pohvalu, jer se orijentira upravno na osnovnoškolce, skupinu opterećenju značajnim davanjima, radi čega slične asocijacije svoje aktivnosti usmjeravaju na pomaganja srednjoškolcima ili redovnim studentima koji, sukladno Zakonu, pri organiziranju sličnih stipendija, imaju pravo na neoporezive iznose. Prevedemo li to u konkretne brojke, na 4.000,00 kn, javljaju se davanja od oko 3.700,00 kn, što znači da je za tri ovogodišnje školarine isplaćeno ukupno 23.000,00 kn, iako je djeci dodijeljena tek polovica, točnije 12.000,00 kn, zaključila je Vesna Šamanić. Tekst i foto: Igor Gržetić


Naš kraj - naši judi Izborna Skupština Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka

PROMICANJE ISTINE I ZNAČAJA NARODNOOSLOBODILAČKOG RATA I POMLAĐIVANJE ČLANSTVA OSTAJU PRIORITETI OTOČNIH ANTIFAŠISTA Najbrojnije otočno udruženje, Udrugu antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka (UABA) i naredne će četiri godine voditi dosadašnji predsjednik Darko Fanuko, odlučeno je na Izbornoj skupštini, održanoj 21. studenog u Krku. Za potpredsjednike UABAe otoka Krka izabrani su Slavko Karabaić, Hajra Bubnić, Franjo Mijatović i Romano Kovač a do promjene nije došlo ni u Forumu žena, koje će iznova voditi Marija Tudor, kao ni u Forumu mladih, na čijem čelu ostaje Vilim Papa. Uz članove i simpatizere UABA-e, Skupštini su nazočili potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i predsjednik SABA Primorskogoranske županije Dinko Tamarut, predsjednik Skupštine Primorsko – goranske županije Erik Fabijanić, akademik Petar Strčić, predstavnici otočnih jedinica lokalne samouprave, udruga proizašlih iz Domovinskog rata itd. Upravo je ka mladima usmjeren najveći dio programa rada Udruge

GG

antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka za naredno četverogodišnje razdoblje, te će se intenzivno raditi na pomlađivanju članstva. Promicanje istine i značaja tekovina Narodnooslobodilačke borbe, načela antifašizma, te održavanje spomenika palim borcima, ostaju prioriteti i u narednom mandatnom razdoblju, istaknuo je Fanuko, naglasivši da je za realizaciju svega navedenog nužno pomlađivanje članstva Udruge antifašističkih boraca i antifašista. Po pitanju

edukacije o NOR-u i tekovinama antifašizma, ali i podsjećanja na negativnost fašizma i nacizma, otočni antifašisti uskoro planiraju pokrenuti ciklus predavanja pod nazivom “Fašizam, nacizam i neonacizam“, koje bi se trebalo odvijati u sjedištima u kojima djeluju podružnice UABA-e, istaknuo je, podnoseći izvješće i program rada čelnik otočnih antifašista. Gordana Gržetić

GG

17


Naš kraj - naši judi „Buran“ izlet članova dobrinjskih veterana Domovinskog rata

BURA PROMIJENILA, ALI NE I OMELA TRADICIONALNO DRUŽENJE Ovogodišnji izlet članova dobrinjske podružnice „Udruge veterana Domovinskog rata“ imao je prilično „buran“ karakter. Naime radilo se o izletu brodom za Unije, Susak i Lošinj, tijekom kojeg nas je pratilo dosta valovito more, te se zbog bure i valova moralo odustati i od posjeta Susku. Šteta, komentirali su mnogi, jer upravo na Susku planiran je posjet grobovima naših nekadašnjih župnika - Mata Sutore i Nevija Picinića. Na Unijama kratko zadržavanje, a potom plovidba do Malog Lošinja i odlazak autobusima do novouređenog hotela Punta, gdje se doista moglo uživati u bogatoj i kvalitetnoj gastro ponudi. Na brodu se vrijeme kratilo briškulom i trešetom, a zasigurno će mnogi pamtiti i ručak na otvorenoj gornjoj palubi, kad smo dobrano morali pripaziti na pjate i buru koja ih je otpuhivala prema otvorenom moru Unijskog kanala. Općinski načelnik Neven Komadina, kao suputnik na nemirnom moru, bio je prilično „cool“, a na kraju je, u dogovoru s vodstvom Podružnice, organizirao odlazak autobusom iz Cresa, pa se izlet veterana skončao u trajektnoj luci Valbiska, gdje su neki, moru malo manje vični, odahnuli uz onu – hvali more, drž se kraja. Veterani su sredinom prosinca održali i svoju redovitu godišnju Skupštinu, s koje su svim ljudima dobre volje uputili čestitku povodom nadolazećih božićno novogodišnjih blagdana. Nedeljko Gržetić, predsjednik UVDR Dobrinj

NG

NG

NG

Nedeljko Gržetić

18


Prigodno Humanitarna akcija za pomoć malom Teu Jelenoviću iz Klimna dobiva nacionalni značaj

ZA MALO TEOVO SRCE ZAKUCALA SU SLOŽNO VELIKA SRCA Kad se male ruke slože, sve se može, glasi poznata pjesma iz još poznatijeg filma „Vlak u snijegu“. Ali kad velika srca složno zakucaju za jedno malo srce, koje je tek počelo brojati svoje prve otkucaje, onda se zaista sve, pa i ono naizgled nedostižno može. Malo srce uskoro četveromjesečnog dječaka Tea Jelenovića iz Klimna, koji je rođen s vrlo rijetkom dijagnozom artrogripoze, ujedinilo je ne samo cijelu Boduliju i regiju, nego smisao pomaganja pokazalo i proširilo i na ostatak zemlje. Priča o našem malom sumještaninu, ali i velikom borcu Teu svima vam je već poznata, te je nećemo ponavljati. Upravo u trenucima dok zaključujemo ovaj blagdanski broj općinskog lista u tijeku je niz raznih humanitarnih akcija; glazbenici, sportaši i umjetnici šire misiju dobrote i pomažu da Teo čim prije stigne do svojih prvih sigurnih koraka. A u srijedu, 9. prosinca, dvorana u Bogovićima primila je više od 900 ljudi velikog srca. Za Tea su pjevali Mia Negovetić, Damir Kedžo, Katja Budimčić Sabljar, L'amour band, Tamburaški sastav „Boduli“, Deno, Mauro Staraj, grupa „Insula“, Bona forma, klape „Rašketa“, Tramuntana i „Kaštadi“ . Humanitarni koncert u bogovića bio je jedan u nizu u sklopu akcije „Za Teov prvi korak“ a samo na ovom koncertu prikupljeno je 49.207,90 kn. Koncert su, uz pomoć mnogih sponzora, volontera i donatora, organizirali Općine Dobrinj i Malinska –Dubašnica, te Turističke zajednice spomenutih dviju jedinica lokalne samouprave. Akcija je u tijeku, stoga ćemo nastavak ove priče, kao i pregled svih humanitarnih događanja za pomoć malom Teu ispričati u sljedećem broju našeg lista. Sredstva možete donirati putem žiro računa za posebne namjene, otvorenog u Erste & Steier-

märkische bank d.d., na ime oca: Davor Jelenović, Klimno HR 1024020063102945458 Swift / Bic : ESBCHR22 (za uplate iz inozemstva)

POMOGNIMO MALOM TEU OD SRCA, JER TKO SRCEM DARUJE, DARUJE NAJVIŠE ! Gordana Gržetić

NK

19


Naš kraj - naši judi Mješoviti pjevački zbor “Zvon” nastupio u Sarajevu

ODUPRLI SE BURI I ODRADILI ZADATAK U SARAJEVU Prije četiri godine zaključili smo jedan tekst u ovome glasilu, "vidimo se u Sarajevu", kad smo se s uzoritim kardinalom Puljićem susreli u njegovoj rodnoj Banja Luci na obilježavanju osme obljetnice posjeta sv. Ivana Pavla II tome gradu. Sada smo održali to obećanje i od 27. - 29. 11. boravili u Bosni i Hercegovini i to u Sarajevu i Mostaru. Iako smo na polasku imali dosta problema s burom koja nas je imala namjeru zaustaviti na našem otoku, usprkos tome ipak smo u nešto žustrijem tempu uspjeli obaviti gotovo sve što smo predvidjeli. Razgledali smo grad, održali koncert u sarajevskoj katedrali, posjetili Mostar i uspješno i sretno se vratili kući. U subotu 28.11. u nadbiskupskom domu u Sarajevu primio nas je uzoriti kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski, koji se u srdačnom razgovoru s nama zadržao više od sat vremena. Razmijenili smo iskustva iz života, razgovarali o crkvi u Bosni i sličnim temama. Susretu kao na koncertu nazočio je i naš načelnik Neven Komadina koji je s nama bio i na ovom putovanju, a na sudjelovanju i na podršci i ovim mu putem zahvaljujemo. Poslije susreta održali smo duho-

DJ

vni koncert u sarajevskoj katedrali Srca Isusova, kojem je također nazočio i kardinal Puljić sa suradni-

DJ

cima. Izveli smo djela domaćih i stranih autora i obišli, kako je to u svom kratkom obraćanju napomenuo maestro Damir Smerdel, gotovo cijelu Europu s glazbom od 16-20. stoljeća. Na klavijaturama je "Zvon" pratila

Marta Karolina Cader a zborom je ravnao već spomenuti maestro Damir Smerdel. Puni dojmova sa srdačnih susreta i svega viđenoga sretno smo se vratili kući. Očekujući skori humanitarni božićno - novogodišnji koncert Za Tea koji će se održati na Stipanju 26. prosinca u 18:00 u zgradi osnovne škole Dobrinj, na kojem će osim svih sekcija K D "Ive Jelenović" nastupiti i zbor "Ive Jurjević" iz Omišlja i kao posebni gost Jacques Houdek. Svima čestit Božić te obilje sreće i zdravlja u novoj 2016. godini! Ranko Pavačić

DJ

20


Naš kraj - naši judi

Darinko Jelenović

DJ

Ivan Pavačić Jecalić objavio još jedno vrijedno djelo

NOVA MELOGRAFIJA OTOČNE GLAZBENE BAŠTINE OTOČNE "Staroslavenska misa Dubašnice" treća je duhovna melografija, a sa svjetovnima je šesta knjiga u opusu glazbene otočne baštine, koju godinama neumorno i pregalački zapisuje Ivan Pavačić. Ova je knjiga predstavljena 27. studenog u hotelu "Malin" u Malinskoj uz nazočnost mnogih uvaženih osoba iz crkve, vlasti i kulturnog života našeg otoka. Izredali su se mnogi govornici, koji su imali samo riječi hvale za autora Ivana Pavačića, koji je ovim notnim zapisima, kao i onima ranije zauvijek sačuvao za buduća pokoljenja izvorno crkveno pjevanje, onako kako su to pjevali naši "stari" slaveći Boga.

RB

Istaknuli su i posebno mu zahvalili za njegov veliki trud, požrtvovnost i pregalaštvo u tom njegovom radu. I mi, svi stanovnici općine Dobrinj, možemo biti ponosni na lik i djelo Ivana Pavačića iz Gostinjca, što je on baš "naše gore list". Sigurna sam da ćemo svi podržati prijedlog KD „Dubašnica“ da Ivan Pavačić bude predložen kao jedan od kandidata za „naj otočana 2015.“ i dati mu svoj glas. Na inicijativu Krčkog vala, časopisa za kulturu i življenje na otoku Krku, također je pokrenut prijedlog da Ivan Pavačić bude predložen Primorsko – goranskoj županiji da mu se u povodu 80. godišnjice života dodijeli nagrada za životno djelo. Svojim dugogodišnjim radom, kao melograf, muzički učitelj i pedagog, on to zaista i zaslužuje, pa smo sigurni da će inicijativu "Vala" podržati i sve Općine otoka Krka i Turističke zajednice. I ova njegova zadnje promovirana knjiga "Staroslavenska misa Dubašnice" još je jedan "biser" u nizu njegove "ogrlice" melografskih zapisa, čija je vrijednost

neprocjenjiva. Ne može se ničime mjeriti vrijednost naše bogate duhovne i svjetovne otočne glazbene baštine, koja će zahvaljujući Ivanu Pavačiću biti otrgnuta od zaborava i zapisana ostati u nasljeđe novim generacijama. I jedon naš aviz za Iva: Samo kurajno, va zdravju, hodi tako Ive i naprvo. I neka bude va tvojoj "kolajni" još vridnih "zrni", na diku i čast tebi, ma i celoj našoj Dobrinjšćini, čo ti želimo od srca. Radmila Borović

21


Naš kraj - naši judi

PREDSTAVLJEN NOSAČ ZVUKA KULTURNOG DRUŠTVA "IVE JELENOVIĆ" IZ DOBRINJA U subotu 14. studenog, o petnaestoj obljetnici utemeljenja i rada Kulturnog društva "Ive Jelenović", izdan je komplet albuma s dva CDa i jednim DVD-om, pod nazivom „Da se ne zatore“, na kojem članovi KD-a iskazuju svu ljepotu tradicijske glazbe (svjetovne i duhovne) dobrinjskog "tonca" i narodne nošnje dobrinjskog područja i na najbolji mogući način ostavljaju ih budućim naraštajima. Prvi CD obuhvaća kompletnu staroslavensku dobrinjsku misu izvedbom pučkim staroslavenskim pjevanjem. Glavne, nepromjenjive stavke misnog ordinarija s ulaznom i završnom pjesmom pjeva Mješoviti pjevački zbor "Zvon" pod ravnanjem maestra Damira Smerdela. U misnom slavlju sudjeluju i sopeli kao tradicijska glazbala na

sopnju u izvođenju kanturica i sopaca, gdje se mogu čuti mnoge poznate note starih dobrinjskih napjeva kao i zvuci sopela izvodeći poznate note starih sopaca Dobrinjštine. U izvođenju sudjeluju

Klaudije Dunato i Tomislav Saftić te nekoliko novijih obrađenih skladbi u izvođenju zbora "Zvon". DVD obuhvaća, od svih izvođača poneku izvedbu, koji su prisutni i na CD-ima, te snimke starije i

NG

NG

NG

kojima sopu Matija Turčić i Mateo Kirinčić. Misa se pjeva po notnim zapisima Ivana Pavačića, Staroslavenska misa Dobrinj, 2001. O glagoljaškom pjevanju na Krku ne treba puno govoriti, jer je ono poznato, danas i široj publici. U prošlosti nije bilo notno zapisano, pjevalo se napamet po sluhu i pamćenju danas postoje i notni zapisi, a ovim CD-om pokušat će se još više dati pažnje pučkoj crkvenoj glazbi Dobrinjskoga, gdje se u pravilu glagoljalo u svim vremenima i latinski kao nekada službeni crkveni jezik ovdje nije nikad zaživio. Drugi CD predstavlja tradicijsku pučku (svjetovnu) glazbu; kanot i

kanturice Mira Crnčić, Martina Turčić i Valerija Jurasić te sopci Matija Turčić, Mateo Kirinčić, Vedran Petrović, Marko Župan,

mlađe folklorne skupine u izvođenju Tonca na placi, versi, kola, tonca va kući, polke i mažurke. I kao posebnu zanimljivost ples

22

NG

NG


Naš kraj - naši judi Hip-hop skupine u obradi Rokove polke na moderni način. Zahvalni svima koji su pomogli u izdavanju nosača zvuka, svim sponzorima kao i onima koji će ga, nadamo se slušati. Računamo da neće samo stajati u vitinama i sakupljati prašinu već da će biti vrijedan promotor našega kraja i glazbenog izričaja na ponos svih onih koji su sudjelovali u njegovu stvaranju. Posebno hvala svim izvođačima koji se nalaze na CD/DVD-u koji su uložili veliki napor, nastupajući i pjevajući po velikim vrućinama da bi sve izgledalo kako treba. Svakako hvala i glavnom idejnom začetniku ovoga svega skupa dosadašnjem predsje-

NG

Valentina Kirinčić. Nadzorni odbor čine: Marina Pavačić, predsjednica, Sonja Kirinčić i Silvana Crnčić.

NG

dniku KD-a Zdenku Kirinčiću, koji je uložio nemali napor da ideja i uspije i bude realizirana u zadanim okvirima. Po promociji CD-a održana je i izborna Skupština Kulturnog društva, na kojem je izabran novi izvršni i nadzorni odbor i stegovno povjerenstvo. Poslije izvještaja o dosadašnjem radu svih voditelja sekcija i dosadašnjeg predsjednika o financijama i izvršenom u posljednjem četverogodišnjem razdoblju pristupilo se biranju novog rukovodstva. U novi Izvršni odbor izabrani su: Ranko Pavačić, predsjednik, Bernardette Župan, tajnica, Tonica Brnić, blagajnica, Marija Radivoj, Jasna Petrović, Renata Fugošić, Gordana Turčić, Biserka Lenić i

Stegovno povjerenstvo čine: Nikolina Jurić, predsjednica, Martina Turčić i Kristijan Pavačić. Likvidator društva je Ivančica Dunato.

Voditelji sekcija zasada ostaju isti: Ratko Turčić, folklor starija grupa; Ivančica Dunato, folklor mlađa grupa; Ivan Pavačić-Jecalić, sopci i kanturi/ce; Valentina Kirinčić, hip-hop i Ranko Pavačić, pjevački zbor "Zvon". Svima želimo uspješan nastavak rada, promociju K D-a, naše Općine i cijeloga našega kraja, naše tradicije, tradicijske i novije glazbe i kulture. Veselit ćemo se svakome novome članu u bilo kojoj sekciji., te svi podupirateljima društva. Zahvaljujemo još jednom dosadašnjem rukovodstvu na čelu s predsjednikom Zdenkom Kirinčićem, Općini Dobrinj na čelu s načelnikom Nevenom Komadinom, Primorsko – goranskoj županiji i svim sponzorima izdavanja nosača zvuka i ostalih aktivnosti. Svima čestit i blagoslovljen Božić, te uspješnu novu godinu! Ranko Pavačić

Nedeljko Gržetić

23


Škola Aktivnosti dobrinjske osnovne škole

NOVA PEDAGOŠKA GODINA U ZNAKU VELIKIH I ZNAČAJNIH PROMJENA Pod novim imenom Prosinac je vrijeme u godini kojem se mnogi vesele i pripremaju za blagdane. I mi se u školi radujemo blagdanima koji su tako brzo stigli, jer kao da je jučer započela nova nastavna godina. Školska godina 2015./16. započela je s promjenama od velikog značaja za školu i općinu Dobrinj. Naša škola postala je područna škola Osnovne škole «Omišalj» iz Omišlja. Odluka je to koja je stupila na snagu 1. rujna 2015. te je za ravna-

telja škole izabran prof. Žarko Žarković. Prvi nastavni dan obilježili smo organiziranim odlaskom u Omišalj, svetom misom i svečanim obilježavanjem «otvaranja» nove škole. Važno je naglasiti da je škola Dobrinj ovom podjelom dobila pedagoga, psihologa i knjižničara koji će kod nas djelovati dva do tri dana u tjednu. Nastavnici i učenici bili su izuzetno aktivni ovih mjeseci i teško je nabrojati što je sve učinjeno u ovom kratkom razdoblju. Od ove godine islamski vjeronauk i u našoj školi Kao što nam je to običaj činiti, i ove smo godine obilježili Međunarodni

24

dan tolerancije, Dane kruha te Dan sjećanja na Vukovar. Učenici su

imali prilike susresti se s književnikom Jadrankom Bitencom, koji je autor poznatih romana «Twist na

bazenu», «Lana-godina mačke» i dr. Terenska nastava jedan je od oblika izvođenja nastave koji se u školi Dobrinj često provodi. Takav na-

čin poučavanja potiče intelektualnu radoznalost, istraživanje te utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno - obrazo-


Škola ove godine održava nastavu islamskog vjeronauka u našoj školi za petnaest učenika islamske vjeroispovijesti. U našoj se školi možda kriju i budući glumci Naši su učenici također bili u prilici posjetiti Zračnu luku Rijeka i izložbu «Ana Frank» u Srednjoj školi «Hrvatski kralj Zvonimir» u Krku. Učenici mlađih razreda izuzetno su se veselili dolasku Sv. Nikole i pripremili su prigodni igrokaz te smo svi vidjeli da u školi imamo i buduće glumce. Svi se u školi vne skupine. Ciljevi terenske nastave su: učenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti, upoznavanje učenika s prirodnom i kulturnom baštinom, ljudima koji žive u određenom okruženju, utjecajima na okolinu i dr. Ove godine u sklopu terenske nastave posjetili smo proizvodno postrojenje tvornice «Kraš» iz Żagreba te smo istoga dana pogledali izložbu Leonardo da Vinci - genij i njegovi trudimo da nastavna godina bude ispunjena kvalitetnim obrazovnim sadržajima koja će obogatiti djecu intelektualno i duhovno. Nakon iscrpnog rada i učenja, bliže nam se zimski praznici te vam svi učenici i djelatnici PŠ Dobrinj žele vesele i blagoslovljene blagdane! Sandra Jurković, voditeljica škole Dobrinj

izumi i posjetili djeci uvijek zabavan Muzej iluzija. U sklopu projekta međukulturalne tolerancije učenici starijih razreda posjetili su katedralu sv. Vida, pravoslavnu crkvu u Rijeci te Islamski centar u Rijeci. Ovdje bih se posebno zahvalila na izuzetno toplom dočeku koji su nam priredili glavni imam Islamske zajednice u Rijeci sa svojom suprugom Almedinom Mujkanović, koja od

Foto: Maja Polonijo

25


Vrtić Voditeljica Područnog vrtića Polje o nedavno obnovljenoj zgradi vrtića i nadolazećim događanjima

MARINA PAVAČIĆ: NAŠE MALO CARSTVO USKORO OBILJEŽAVA VELIKIH ČETRDESET GODINA Prvog akademika s otoka Krka dala je Dobrinjšina. Bio je to dr. Ivan Črnčić (Polje, 2.5.1830. – Rim, 6.1.1897.), koji se u nizu svog znanstveno-istraživačkog i spisateljskog rada najviše istaknuo izučavanjem glagoljaške baštine a vrlo je važnu ulogu odigrao i u otkrivanju krsnog lista Hrvata, Bašćanske ploče. Između ostalih značajnih dužnosti bio je i dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Budući je akademik kao dječak itekako osjetio što znači nemogućnost i nedostatak obrazovanja, pa je dio svog imetka namijenio otvaranju obrazovne institucije u svom rodnom Polju. Od 1885. do 1975. zgrada u samom središtu mjesta djelovala je kao osnovna škola a potom je godinu dana kasnije dobila drugu, također pedagoško – obrazovnu

Područni vrtić Polje – priča nam voditeljica vrtića Marina Pavačić. Tada je ovaj vrtić djelovao kao ustanova s poludnevnim boravkom a budući da tada još nije postojao dječji vrtić u Malinskoj, pa su organiziranim prijevozom djeca iz Malinske dolazila u Polje u

GG

Najprije škola, pa vrtić -Nakon preustroja školstva 1975. godine, kad je dio učenika iz škole Polje krenuo u Dobrinj, a dio u Vrbnik, dio prostora zgrade ostao je prazan a uočena je i potreba organiziranja predškolske ustanove. Tako je na inicijativu mještana 1976. godine počeo s radom

GG

GG

namjenu, te postala dječji vrtić. Danas dječji vrti u Polju djeluje kao podružnica Dječjeg vrtića „Katarina Frankopan“ a u novu pedagošku godinu krenuo je u novome ruhu, dočekavši konačno svoju itekako potrebnu adaptaciju. Prostorijama obnovljene zgrade prošetali smo s voditeljicom Područnog vrtića Polje Marinom Pavačić, te se prisjetili povijesti i doznali planove ovog veselog kutka.

26

vrtić. A onda se, priča nam naša sugovornica, dogodila 1996. godina: Vrtić s cjelodnevnim boravkom potpuno prilagođen pedagoškim standardima -Dvadeset godina nakon otvorenja, uočena je potreba za organiziranjem cjelodnevnog boravka

GG


Vrtić

IF

djece. Uz potporu Općine Dobrinj i tadašnjeg načelnika Antona Grškovića, dječji vrtić u Polju postaje vrtić s cjelodnevnim boravkom. Međutim, posljednjih je godina uočena još jedna potreba – potreba za proširenjem kapaciteta objekta, pa je u mjesecu srpnju konačno započela adaptacija zgrade i obavljeni su svi potrebni građevinski radovi, kako bi se zgradu učinilo prilagođenom današnjim potrebama, te kako bi udovoljila svim potrebnim pedagoškim standardima – kaže Marina Pavačić, ne krijući zadovoljstvo obavljenim i učinkovitošću adaptirane zgrade. Četrdesetero djece, četiri „tete“, kuhar i spremačica Osim postojeće skupine, uređen je još jedan prostor u kojem boravi još jedna skupina djece, pa vrtić u Polju trenutno pohađa četrdesetero djece u redovnom boravku i jedno dijete koje je u programu

predškole. Za male stanovnike vrtića brinu četiri „tete“, tj. odgajateljice a tu su još i kuharica i spremačica. Kapaciteti vrtića su prošireni, znači li to da su i sva djeca upisana? -Još je dvoje djece na listi čekanja, ali to ne znači da se u skoro vrijeme i oni ne bi mogli upisati i pridružiti nam se – kaže voditeljica vrtića, ističući i bitnu ovogodišnju zadaću na nivou ove pedagoške ustanove a to je „više zdravlja za sve“, odnosno „zdravlje od A do Ž“. Vrtić u Polju je inače i eko – vrtić, što znači da i dalje provode projekte na tom planu, pa su tako stekli i brončani status međunarodne eko škole, koje nam zaista puno znači. Ususret velikoj obljetnici… U trenucima našeg posjeta dječjem vrtiću Polje, sve je bilo podređeno pripremama za doček svetog Nikole, te za blagdane i praznike, ali i razmišljanju o dječaku, kojem

IF

IF

ovih dana vode misli mnogih. Na malenog Tea Jelenovića mislili su izrađujući ukrase, kojima su se uključili u humanitarnu akciju „Za Teov prvi korak“. A kad se lampice na boru ugase, kuglice pospreme na počinak do sljedeće godine, u dječjem vrtiću Polje počet će uvertira u novo veselje, odnosno pripreme za okruglu godišnjicu djelovanja. Jer ovo veselo malo carstvo usred Polja obilježava velikih četrdeset godina. A proslava će, ne sumnjama, u mnogima u duši djevojčicama i dječacima, koji su nekad pohađali dječji vrtić Polje, probuditi sjećanja šarene ormariće za papučice, Macu Papučaricu i naravno, na lutka Veseljka. Jer, lijepo je biti, a još ljepše ostati dijete u duši, zar ne?! Gordana Gržetić

Igor Fugošić

27


Aktualno

TEMELJITO UREĐENJE DJEČJEG VRTIĆA POLJE ZNAČAJAN JE ISKORAK U PODIZANJU PREDŠKOLSKOG STANDARDA Nemalim izdvajanjima Općine Dobrinj nedavno je ostvaren značajan iskorak u kontinuiranim nastojanjima podizanja standarda predškolskog odgoja na području te krčke lokalne jedinice, postignuće koje je svoj puni smisao dobilo nakon što je u bitno povećane te temeljito preuređene prostore Područnog vrtića Polje uselilo dodatnih 16 mališana, djevojčica i dječaka iz svih naselja Dobrinjštine koji zbog donedavna ograničenih prostornih resursa te ustanove do sad ondje nisu mogli biti "prihvaćeni". Devet stotina tisuća kuna izdvojenih iz općinskog proračuna dostajalo je poduplavanju dosadašnjih kapaciteta vrtića koji u svojstvu područne jedinice odnosno izdvojene organizacijske ispostave djeluje pod okriljem "zajedničkog" otočnog vrtića "Katarina Frankopan" Krk. - Velik je ovo i važan iskorak za sve nas, posebice za naše mališane ali i njihove roditelje koji će, napokon imati gdje na čuvanje ostaviti svoju djecu u radno vrijeme, naglasio je dobrinjski načelnik Neven Komadina istaknuvši kako se lokalna uprava, osim zbog spoznaje o dotrajalosti prostora u kojima su boravili mališani, na značajna ulaganja u Područni vrtić Polje odlučila spoznavši kako bi izostankom takvih mjera značajan broj djece predškolskog uzrasta ostao neupisan. Na sreću, prostora za širenje prihvatnih kapaciteta unutar zgrade u kojoj već desetljećima djeluje vrtić (a koja je u općinskom vlasništvu op.a.) bilo je sasvim dovoljno, nastavlja načelnik obrazloživši nam kako se unutar troetažnog kompleksa smještenog uz mjesnu crkvu, do sad koristila tek polovica raspoloživih prostora.

28

Govoreći o daljnjim ulaganjima u podizanje predškolskog standarda odnosno dodatnim zahvatima uređenja i opremanja područnog vrtića Polje općinski načelnik Neven Komadina najavio je i kako će lokalna uprava tijekom 2016. godine značajna novčana sredstva usmjeriti i ka uređenju te opremanju eksterijera spomenute predškolske ustanove. - U narednom razdoblju planiramo urediti te prikladnim igralima i sličnim dječjim sadržajima obogatiti dvorište vrtića koji će, siguran sam, nakon svega toga postati još ljepšom i sadržajima bogatijom dječjom oazom, na ponos i zadovoljstvo svih njenih korisnika, završio je načelnik Općine Dobrinj. Radove opsežnog i temeljitog uređenja tijekom ljetnih su mjeseci, vrlo brzo ali i kvalitetno, izveli djelatnici omišaljske tvrtke GPP "Mikić", prenosi nam Komadina ističući kako su angažirani građevinari na najbolji mogući način te, što je posebno važno, i u predviđenom vrlo kratkom roku uspjeli izvesti sve predviđene radove koji su vrtićki interijer doveli na sasvim novu - moderniju i funkcionalniju razinu. Osim izmjene kompletnih elektro i telekomunikacijskih instalacija, zamjene vodovoda i svih elemenata sustava odvodnje, vrtić je od sredine srpnja (kad su iz njega "iselili" mališani) pa do početka rujna opremljen i potpuno novim podovima, učinkovitijim sustavom klimatizacije ali i novom kompletnom kuhinjom, naglašava načelnik ističući kako je dovršetkom radova sada u uporabi nešto više od 220 četvornih metara korisnog prostora. Spomenutim općinskim

izdvajanjima dobavljena je i potpuno nova oprema odnosno namještaj kao i sva ostala potrebna odg ojno-didaktička oprema. Kompletno opremanje vrtića i dobavu opreme izvršila je u iznimno kratkom roku tvrtka "Škrinjica" iz Zagreba. Osim dodatne prostorije, u kojoj će sad djelovati još jedna odgojna skupina predškolaca s područja cijele Dobrinjštine, na drugom katu uređeni su i opremljeni prostori zbornice, kuhinje i blagovaonice zbog kojeg mališani sad više neće morati doručkovati niti objedovati u improviziranim uvjetima prostora u kojima tijekom ostatka dana borave sa svojim odgajateljicama. Zahvaljujući roditeljima na njihovom iskazanom strpljenju jednako kao i stanarima okolnih objekata na uviđavnosti pri "trpljenju" cjeloljetnih radova, dobrinjski načelnik Neven Komadina istaknuo je i kako su se 16 novoupisanih polaznika vrtića svojim već useljenim predškolskim kolegama priključili odmah nakon što su nadležna tijela DV "Katarina Frankopan" dovršila postupke kadrovskog ekipiranja te područne jedinice, odnosno nakon što je od nadležnih tijela Ureda državne uprave pristigla sva dokumentacija nužna za početak provedbe predškolskog odgoja unutar još jedne odgojne skupine. U svakom slučaju, svi predškolci s našeg područja imati će mogućnost pohađanja kvalitetnog predškolskog odgoja što smatram važnim i više no vrijednim dostignućem, zaključio je načelnik Općine Dobrinj. MR


Savjeti stručnjaka

DEPRESIJA …je nažalost bolest današnjice. Iza te dijagnoze kriju se mnogi ozbiljni problemi, ali se, nažalost i zloupotrebljava kao jedino moguće pokriće za određena nedjela u pravnom svijetu. Mene to kao zdravstvenog radnika smeta, jer ne opravdavam da dijagnoza bude paravan za (zla) nedjela koja određeni ljudi počine. U malim sredinama, kao što je moja, pacijenti koji boluju od depresije su „obilježeni“ jednom zauvijek. Nebitnim se smatraju okolnosti koje su osobu dovele do stanja depresije. Čak se ide toliko daleko da se i nasljednike gleda kroz iste naočale. U 21. stoljeću, nazvanom „stoljećem uma i duše“, anksioznost i depresija predstavljaju veliki problem. U medicinskom smislu depresija označava različite bolesti koje se očituju pojavom depresivnih epizoda. Prema današnjim shvaćanjima posljedica je neravnoteže živčanih prijenosnika odgovornih za prijenos informacija u mozgu. Suvremeni čovjek izložen svakodnevnim brigama i stresu, sve više postaje umoran, tjeskoban i depresivan. Depresija se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali

najčešće u srednjim godinama. Većina ljudi tijekom života kratkotrajno se susretne s manjim brojem blagih simptoma. Tako istraživanja pokazuju da svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom života dožive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu koja uzrokuje patnju, bračne, obiteljske, profesionalne i socijalne tegobe. Ona smanjuje radost življenja, narušava radnu sposobnost i sposobnost komunikacije s ljudima. Nažalost, osobe koje od nje pate, vrlo često je ne prepoznaju kao bolest pa ni njihova najbliža okolina, zbog čega ne traže medicinsku pomoć. Kako prepoznati depresiju? Simptomi su najčešće tužno raspoloženje, gubitak interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, smanjenje i gubitak energije, poremećaj apetita i sna, osjećaj bezvrijednosti i bezrazložne kri-

vnje, smanjena koncentracija i pamćenje, ideja o nestanku smisla života i samoubojstvo. Depresivna osoba ne osjeća simpatiju, ljubav, riječi potpore i ohrabrenja. Osjeća se usamljeno, sve izgleda crno i besmisleno, ništa je ne može razveseliti i ohrabriti, sve joj se čini teško, teško se koncentrira, a posebice donosi neke odluke. Depresija se može izliječiti primjenom različitih psihoterapijskih tehnika, psihoedukacijom bolesnika i njihovih obitelji, a svakako primjenom lijekova. Sve popularniji su prirodni lijekovi kao što je gospina trava. Ekstrakt gospine trave već se stoljećima koristi u narodnoj medicini mnogih europskih zemalja za poboljšanje raspoloženja, otklanjanje živčane napetosti i nesanice, a danas u visoko razvijenim zemljama Europe i kao pomoćno sredstvo u borbi protiv depresije. Glavni sastojak gospine trave, ekstrakte zeleni gospine trave, hipericin, koji utječe na djelovanje središnjeg i vegetativnog živčanog sustava. Za kraj ovog priloga mogu reći da nije sramota biti bolestan, grijeh je ne potražiti pomoć. Tatjana Radivoj, dr.med.dent.

Zanimljiva investicija usred Dobrinja

USRED GRADIĆA POSRED OTOKA GRADI SE VELEBNO ZDANJE OBITELJI GRŠKOVIĆ Sredinom listopada započela je gradnja, odnosno adaptacija obiteljske kuće Antona i Ane Gršković u Dobrinju. Vijest i ne bi bila toliko posebna da nije privukla pozornost i pobudila interes većeg broja stanovnika Dobrinjštine, prvenstveno zbog pripremnih radova na izgradnji prilaznih puteva gradilištu, kao i montaži velike dizalice, koja je praktično zasjenila vizure ovog starodrevnoga gradića. Anton Gršković, inače poznati krčki geodeta, kaže kako se zapravo radi o adaptaciji obiteljske kuće, koja će biti proširena susjednim, prije nekoliko godina kupljenim objektom, te će u konačnici imati

NG

površinu od 400 četvornih metara. Objekt će na raspolaganju imati i oko tisuću četvornih metara zemljišta, koje bi u konačnici trebala osmisliti Dobrila Kraljić, poznata stručnjakinja krajobrazne arhitekture. Iako se u kuloarima nagađalo da će objekt biti namijenjen turističko – ugostiteljskoj djelatnosti,

Gršković tvrdi kako se radi o izgradnji obiteljske kuće, koja će imati uobičajne gabarite, a bit će opremljena i liftom, jer, kako ističe Gršković, valja misliti na starost. U dogovoru s Općinom i dobrinjskim Mjesnim odborom, na dijelu privatnih parcela izgrađen je i prilazni put gradilištu, a GP Krk, kao izvođač radova, proširio je i trasu postojećeg šumskog puta prema Svetom Ivanu, pa istim sada voze teretna vozila i radni strojevi spomenute tvrtke. Neslužbeno se može čuti kako je investicija teška gotovo pola milijuna eura, a grubi radovi trebali bi biti dovršeni do Uskrsa 2016. godine. NG

29


Naš kraj - naši judi

MALA GOSPOJA 2015.

GC

I ove smo godine proslavili blagdan naše zaštitnice Male Gospoje 8. rujna, kako priliči tome danu. Sve je počelo svečanom koncelebriranom svetom misom, koju je predvodio fra Diego Deklić, franjevac s Košljuna u koncelebraciji s

jedanaest svećenika, poslije mise bila je sada već po tradiciji procesija s kipom Majke Božje po mjestu. Poslije misnog slavlja i procesije bilo je prigodno druženje za sve nazočne na placi. Poslije popodnevne mise bio je prigodni blagdanski koncert. Subotu iza Male Gospe ove je godine bila pučka fešta, iako je bila planirana za subotu prije zbog lošeg je vremena održana naknadno. Nakon dugo godina, zbog zakonskih odredbi, nije bila u organizaciji Mjesnog odbora, ali je bila

GC

GC

GC

lijepo posjećena a tome su pridonijeli i gosti večeri, "Koktelsi". Svima o Božiću i u Novoj godini obilje zdravlja, sreće, ljubavi i mira i uspješan nastavak aktivnosti. Ranko Pavačić

Giuseppe Civatti

Skupština KD „Sveti Petar“ Gabonjin

DEMOKRACIJA DOZVOLJAVA IZNOŠENJE PITANJA I KOMENTARA U subotu, 5. prosinca u mjesnom domu (školi) Gabonjin održana je redovna godišnja Skupština Kulturnog društva „Sveti Petar“ Gabonjin. Zbog zakonskih odredbi o promjenama u Statutu, nakon intoniranja himne, molitve za pokojne članove KD-a, Mantinjade i službenog otvaranja Skupštine, slijedilo je čitanje Statuta u cijelosti. Prije izglasavanja Statuta, bila je rasprava predsjednice i jednog od četiri suzdržana člana. Nažalost, demokracija nam dozvoljava da iznesemo svoja pitanja i komentare, a, Bogu hvala, suzdržanost i prisebnost da ih saslušamo i po protokolarnoj privilegiji damo zadovoljavajući odgovor. Vidno uzrujani članovi Izvršnog odbora KD-a, kao i prisutni u publici, složit će se u konstataciji sa mnom, da je ponašanje četiri suzdržana člana odraz neznanja, neiskustva i malograđanštine. Slijedilo je glaso-

30

vanje i Statut je prihvaćen s 49 za i 4 suzdržana. Budući da je godišnja članarina naglašena kao obaveza svakog člana KD-a, prisutni su uzimali pristupnice. koje će u roku od sedam dana dostaviti našoj tajnici uz članarinu od 10 kn. Slijedio je izvještaj po sekcijama KD-a: velika folklorna

TR

grupa – Darko Strčić, mala folklorna grupa – Tamara Mršić, sopci i kanturi – Branko Brnić, sportska sekcija – Davor Feretić, muzička sekcija; etno i glagoljaška sekcija – Nikola Grdinić, rizničarka – Jadranka Mršić i tajnica – Ankica Feretić. Pod točkom Razno predsjednica je informirala prisutne o CD-u KD-a „Ive Jelenović“, a tijekom trajanja skupštine prikazivan je DVD. Ovim putem zahvaljujem Sandri Jurković, voditeljici OŠ Dobrinj na susretljivosti. Slijedila je zakuska – pršut, koji je gospodin Mile Ivić dobio za najboljeg izbijača balina u Gabonjinu 29.8.2015., a supruga Božica ispekla je super kolače. Uz druženje i razgovor zaključili smo okupljanje. Da zaključim, hvala Bogu na milosti strpljenja i suzdržljivosti. Tatjana Radivoj


Naš kraj - naši judi IZ RADA KD „SV. JURAJ“ KRAS

SKUPINA VRIJEDNIH LJUDI, KOJI PROMIČU SVOJ KRAJ Kako se primiče godina kraju, tako se i mi osvrćemo na proteklu godinu. Na neke lijepe ili možda manje lijepe trenutke, događaje, pobjede i poraze, ali ipak, dok ima više lijepih uspomena i trenutaka, možemo reći da nam je godina prošla dobro i uspješno. Naše Kulturno društvo je bilo prilično zaposleno, pa nisu izostali niti rezultati. Balači, koji nastupaju u dvije ekipe, 2015. godinu obilježili su aktivno i uspješno. Nastupima u Celju, te lokalnim turnirima u Gabonjinu i Čižićima, iskazali su se svojim nastupima. Ekipa Kras 1 došla je do finala kupa Dobrinjštine, gdje je nažalost izgubila od ekipe Gabonjina 2. Održao se i već tradicionalni turnir u boćanju koji se održava na Antonju. Trenutno se natječu u zimskoj ligi. A što se tiče sredstava, ove godine jednoj ekipi su se nabavile bale, a drugoj će se do kraja godine nabaviti dresovi. Ali, imamo mi i drugu skupinu vrijednih malih i velikih ljudi, koji svojim plesnim korakom idu po festivalima, smotrama i raznim drugim nastupima i gostovanjima, promičući kraski tonoc i šireći kulturnu baštinu po lijepoj našoj,... Započeli su nastupom u Novigradu (Istra), gdje su na njihovoj smotri i veliki i mali zatresli pozornicu svojim korakom. Nadalje se nastavlja nastupima na Krčkom festivalu; u Glavotoku, na podizanju plave zastave; u Betini na otoku Murteru gdje smo uspavane Dalmatince podsjetili što Boduli mogu napraviti kada krenu plesati. Naravno tu su i cjelogodišnji sezonski nastupi za našu TZ. Mlađu folklornu skupinu uspješno vodi Dajana Justinić. Tijekom zime počelo se učiti mažurku, a od ove jeseni imamo i najmlađu skupinu budućih toncura koji još neznaju puno, ali do polaska u školu biti će pravi mali folkloraši. Za toncure su se nabavile cipele, dok za toncurice su kupljene još 2014. g.

DJ

Kao nagrada djeci koja redovito vježbaju i bruse svoje plesne cipelice svaki tjedan, organiziran je izlet u Krapinu (posjet muzeju krapinskog neandertalca) i u Terme Čatež. Na izlet su mogli ići i svi ostali članovi Kulturnog Društva, pa je na izletu bilo 36 članova koji su se lijepo proveli. Obzirom da smo svoje plesne korake, tradiciju narodnih nošnji, plesa, sopela i naš posebni plesni izričaj širili po raznim festivalima, odlučili smo, a nadamo se da ćemo

i uspjeti u svom naumu, slijedeće godine i mi organizirati jedan takav nastup u našem Krasu kako bi svi mogli uživati i u drugim plesovima i vidjeti kako je uz ples i glazbu život ljepši pa možda i neke nove nožice zažele naučiti naš plesni korak. Čuti sopelu i uživati u njoj treba naučiti još u ranim danima kako bismo kasnije mogli s koljena na koljeno prenositi kulturnu baštinu kojom naš kraj obiluje. Za KD“ Sv. Juraj“ Kras Draženka Justinić

DJ

31


Naš kraj - naši judi

POVIJEST KD „SV. PETAR“ GABONJIN (1) Povijesni podaci kojih se naš pisac može sjetiti sežu u 1941. godinu, kad je osnovan prvi zbor. Prepustimo barba Ivu da nam ispriča: „Ja, Ivan Škrabonja iz Gabonjina, rođen 1926. godine u Gabonjinu, kućni broj 68, iman 6 razreda osnovne škole. Va školu san hode u Gabonjinu i tamo san završi 1941oga leta. Čita san va Fantu, Stipanja 2015-o leto. Pročita san sve i opazi sun, kako pišu drugi za Zvon Dobrinj, za Omišalj, za Malinska Dubašnica. Ma prišlo mi je va glavu da imamo i mi va Gabonjinu ki je najstariji va ovoj Reviji. Aš ja iman za niki misec 90 let i od vavik ba pamtin i kantan va njemu. Kada sun fini školu 1941-oga leta, bila je maša svaku nediju na 8 ur va crikvi Sv. Petra i kantala se je maša po starinsku. Unput je bilo ki kantat aš je bilo puno mladosti. Kad sun ja hode va školu nas je bilo 56 dice va 6. razredu samih Gabonjari i svi smo bili va koru va kapeli nabijeni jedun do drugoga. Va crikvi je bi organj va koga je sopo Ive Purić (Frana Ovcalića), a vijolinu Justinić Josip Pepić (Bepov). Obadva su bili maranguni, a bilo je ki kantat aš je bilo čuda judi, mladić, divojak, žen i muži, starih i mladih. Pona criki i svi su kantali. Tako 1941-oga leta su prijeli Grdinić Jelu, Justinić Anu i mene va ta crkveni zbor i od tada smo do donos va zboru Gabonjin. Živi smo udata Plišić Ana i Škrabonja Ivan (Ive Marin). Unput su počela slaba vrimena. Širit se je poče komunizam. Tako su prišli Talijani i bili su ovdi tri leta (Okupacija). Stavili su njihovu školu i bili su dva meštra. Naši ki su bili rojeni 1929. su hodeli va njihovu školu i učini Talijanski. Tako da su naši mladi bili zavedeni i počeli bit u opasnosti. Ovo pišen za vrime kada su bili ovdi Talijani. Koliko ja znan, ovdi je Stipe Drpić (Štefan) prvi poče (bi je postolar). Ime je doma va kući malu postolariju i tamo se je muči da bi ki dinar

32

dobi aš je bilo teško živjenji za svakoga. Ja i on smo bili dobri prijatelji on je svaki dan bi u nas. Ja sun ime brata stariji je bi leto dan od mene, bi je rojen 1925. a bi je dešpošent (paraliziran) tako da ni mogo hodit aš mu pol tela ni vajalo. Kako smo bili susedi, aš je Štefan žive ovdi va kući sada broj 98 suženje, ime je oca, mater, brata i sestru. A delali su kako i svi na velu muku. Unput ni bilo auti, put je bi širok čo su mogli pasat kola i goveda i drugo živo, aš svaki je ime voli, kravi, ovce, kozi, praščića, kokoši, to je va ono vrime bilo va svakoj kući i dvoru, a bile su vele fameje, va svakoj kući bilo je po 8 9 - a i 10 judi. Bile su po tri generacije. Bili su: Stari i Mamica (ded), njihovi dica Sini i Kćeri i njihovi dica – tako su živeli svi va sejenoj kući. Ni bilo da ima svaki svoju kamaru i tako su morali ležat ženske morda na jenoj a muški na drugoj postiji, mislim na dicuimeli su kavaleti . Sada moran nastavit o našen crkvenom zboru tako da ću ovo nastavit košnije. Napomenu sun ki su sopli za vrime Talijani. Va drugon delu Broj dva (2) sun pisa ki

su sopli va organj Ive Purića i Justinić Josipa (o njima iman čuda za pisat). Tako kada su bili Talijani, kada su finili školu Mihajić Olga i Plišić Ana (Vjekova) su naučili sost organj i one su nastavile svake nedije i blagdana, u 8 ur je bila kantana maša, moran reć da je onda bi pop Ivošić, rodon iz Vrbnika. Bi je ovdi 24 leta i bi je na Rasopasni. Kapelan za Gabonjin i Rasopasno. Bila je š njin sestra Marija. Tako da smo mi dica hodeli na spovid na Rasopasno. A Plovan je bi va Dobrinju (Gradi) i on je svaku Petrovu maši na Gabonjinu (Velu mašu) na 10 ur i tako je bilo svake Petrovi aš je onda bilo jako čuda judi ki su prihajali od celoga otoka na mašu i na somunj. Za podne je bi luzar i zatin se je toncalo i kantalo do Zdravomarije i navečer se je tuncalo doli na Placi, kadi je sada butiga. Za moje mladosti smo bivali do drugoga dana – a onda se je moralo poć žet čenicu. (nastavit ću).“ Tatjana Radivoj

TR


Naš kraj - naši judi

TAMBURAŠI Z GABONJINA Dragi čitatelji, odlučili smo malo napisati nešto o nama tj. o grupi tamburaša z Gabonjina pod imenom "Nikad doma". Ovim povodom Anton Radivoj, Branko Mihajić i Nikola Grdinić upoznat će nas s poviješću muziciranja na području sela Gabonjin. Naime, još davnog 1938. leta, naši stari osnovali su prvo tamburaško društvo "Gabonjin". Ovo društvo sviralo je o mesopustu i drugim prigodama zajedno zo sopelami. Uz tamburaše i sopeli najčešće se je toncala starogradska polka. Besedi jedne od pjesme ke se domišjaju Anton i Branko redu: Sirotice ti, sirotice ja, Pogledaj me ti, Poljubi me ti.... 1940. godine dolazi rat i društvo se gasi. Nakon rata, 1950. godine, na inicijativu meštra Josipa Kirinčića dolazi do obnavljanja tamburaškog društva. Va to vrime ni bilo šoldi, mladi su brali peri od murve kako bi uzgajali svilen-bube, pa ih prodavali i dobili šoldi zo čin su kupili instrumenti. Neke instrumente od toga vrimena imamo sačuvano i danas. Nastupali su po Gabonjinu i drugim susjednim mestima. Va to

vrime, kako smo rekli ni bilo šoldi, a time i život je bil težak, te krajem pedesetih let naši judi odlaze "trbuhom za kruhom" va Ameriku, Njemačku, Rijeku itd. čime opet dolazi do gašenja društva. Nedavno, 2011. godine, ponovno se pokreće tamburaško društvo u okviru K.D. Sv. Petar Gabonjin, pod imenom "Nikad doma". Vodi-

telji su iskusni muzičari Stanko Grdinić i Marinko Grdinić. Društvo nastupa i uz našu folklornu grupu i sopele, ali i samostalno po raznim prigodama u selu ili na otoku. Od brojnih nastupa dosad najupečatljiviji je bio nastup 5. kolovoza, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u Baški kadi je bil i naš biskup Ivica Petanjak. Cilj ovog društva je da se sve ovo prenese na naše mlade i da se tradicija tamburanja va našen mestu ne zatare. Autori: Anton Radivoj, Branko Mihajić i Nikola Grdinić

Tamburaši "Nikad doma" i biskup Ivica Petanjak

Crtica iz povijesti crkve svetog Vida i njenog okoliša

SEDAMDESET I PET GODINA JEDNOG KOSTANJA Crkva svetog Vida kod Dobrinja, prema spomenu u „Darovnici slavnog Dragoslava“ izgrađena u 11. stoljeću, spada među najstarije crkve na otoku Krku. Crkva svetog Vida je zbog trošnosti napuštena 1780. godine i prepuštena stalnom urušavanju do 1939., kad je počela obnova crkve i zvonika. Preduvjeti za rekonstrukciju crkve i zvonika stvoreni su zahvaljujući mještanima, Vidarima iz iseljeništva i drugim darovateljima 1940. godine, kad su započeli radovi na njenoj obnovi. Tako su, konačno, nakon više od jednog stoljeća brojnih događaja i očekivanja obnovljeni crkva i zvonik.

Željka Kružić

Tijekom obnove uređen je i okoliš i teren. Oko crkve su posađena dva divlja „kostanja“, koje su braća Josip i Ivan Crnčić (Vričić) i Dozijo Mavrović donijeli iz susjedne udoline Studenčica. U toj aktivnosti sudjelovali smo i mi, bliži susjedi crkve. Kopajući jame za sadnju stabla „kostanja“, ispred crkve smo našli

dvije kamene stijene a između njih grob s kosturom osobe iz davne prošlosti. Nađene kosti uredno smo uložili u vreću i odložili na prvom katu zvonika. Nama prisutnima ostala je u sjećanju zagonetka o identitetu mitskog tijela, kojeg samo našli u tom grobu. Na mjestu groba posadili smo u prosincu 1940. jedno od dva stabla divljeg „kostanja“ a to tada posađeno stablo i danas, nakon 75 godina, svojom bujnošću i cvjetanjem na blagdan svetog Vida privlači prizor posjetitelja kulturnog i povijesnog spomenika iz davne prošlosti. Prof. dr. Josip Kirinčić

33


Naš kraj - naši judi Dijamantni pir u Polju

ŠEZDESET ZAJEDNIČKIH GODINA VESNE I JOSIPA DRPIĆA Godina za godinom prohujale su jedna za drugom, a kao da je jučer bila ta davna 1955. godina. Dana 4. rujna1955. godine u Polju u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije vjenčali su se Vesna (Jelenović) i Josip Drpić. Kako je bilo uobičajeno, pir su imali u obiteljskoj kući naše nevestice. Brak su ozakonili pred kumovima Anicom i Nikolom Drpićem iz Šila i Dragicom i Ivanom Justinićem iz Polja. Vesna je bila domaćica, a Josip pomorac, koji je morao itekako mukotrpno raditi na moru da bi privredio za svoju obitelj. U obitelj

je nakon dvije godine braka došla curica Željka, a potom nešto kasnije i sin Zdravko. Kako se kaže da je težak rad pomoraca i da je to "kruh sa sedam kora", Vesna i Josip su uz svoju kuću u Polju, sagradili kuću i u Šilu te se počeli baviti turizmom, kojim se još i danas bave. Slavlje dijamantnog pira započeli su misom zahvalnicom u istoj crkvi u kojoj su se i vjenčali a koju je predvodio velečasni Ivan Brnić. Misno slavlje uljepšao je crkveni zbor iz Polja u kojem je i Vesna članica već dugi niz godina. Slavlje je potom nastavljeno u obli-

žnjem restoranu uz smijeh, veselje i gledanjem fotografija s vjenčanja iz davne 1955. godine, a i slika sa "zlatnog pira". Vesna i Josip priželjkuju da ih posluži zdravlje, te da još koju godinu provedu u zajedništvu. Općina Dobrinj im želi mnogo zdravlja kako su i sami sebi zaželjeli, te će im ovim putem zaželjeti SRETNE i BLAGOSLOVLJENE nadolazeće blagdane. ŽIVJELI, VESNA I JOSIP, još mnogo mnogo ljeta ... Ivančica Dunato

SEDAMDESETI ROĐENDAN GIUSEPPE CIVATTIJA Naš sezonski sumještanin Giuseppe Civatti odlučio je svoj sedamdeseti rođendan malo svečanije proslaviti sa svojom obitelji i sumještanima. Bilo je to 15. kolovoza na Veliku Gospu, kada se u domu u Polju okupilo oko sedamdeset uzvanika, a uz dvije harmonike i obilje jela i pića feštalo se do dugo u noć. Pitati će se neki zašto o ovome pisati u Fantu, jer većina nas slavi svoje rođendane pa se o tome ne piše. Reći ćemo: zato jer je Giuseppe dobar čovjek kako bi se to reklo (čovik bez malicije), uvijek spreman pomoći svakome od svojih sumještana, biti na raspolaganju svojim fotoaparatom zabilježiti sve važnije događaje o kojima pišemo u pojedinim glasilima, uvijek se uključiti u aktivnosti Mjesnog odbora i slično. Iako po naci-

34

RP

onalnosti Talijan, iako slabo govori hrvatski, ali razumije potrebe ljudi, pa je ovo vrijedilo zabilježiti. U ime M.O. Polje, u ime svih uzvanika i u svoje osobno želim Giuseppeu ( kako ga mi zovemo po našuOsipu) obilje zdravlja, sreće i još puno zajedničkih druženja u radu, ili na fešti. RP

RP


Naš kraj - naši judi

ZLATNI PIR NEVE I BORISA ŽAUHARA Iako su i oni samo povremeni stanovnici Polja, vrijedi zabilježiti i njihovu pedesetu godišnjicu braka, koju su proslavili sa svojom rodbinom, susjedima i prijateljima u Polju 27. kolovoza.

Boris vuče svoje porijeklo po majci iz Polja, gdje danas posjeduje kuću od starine u kojoj sa svojom suprugom često boravi, iako žive u Kopru u Sloveniji, lijepi dio godine provedu sada kao umirovljenici u

Polju. Želimo im još dugo zajedničkih godina i druženja. Ranko Pavačić

50 godina zajedničkog života Nede i Josipa Turčića iz Gostinjca

DOBRE ŽELJE PUTUJU U NEW JERSEY Dana 6. studenog 1965. godine u mjestu Gostinjac vjenčali su se Neda (rođ. Brnić) iz Čižića i Josip Turčić iz Gostinjca. Prvo mjesto stanovanja bio im je Gostinjac i tada im se rodio sin Branko, zatim 1969. godine sele se

u Ameriku u New Jersey, gdje im se rodio njihov drugi sin Joseph. Sve ove godine žive u Americi ali misli su im uvijek u Hrvatskoj. Hrvatsku su posjetili 1974. i 1980. god., a ove godine u posjeti bio je sin s familijom. Budući ih ne može-

mo posjetiti zbog daljine, ovim putem im Općina Dobrinj želi svako dobro, puno zdravlja i radosnih trenutaka te BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ I SVAKO DOBRO U NOVOJ 2016. GODINI. Ivančica Dunato

35


In memoriam Josip Crnčić (1944 – 2015)

SJEĆANJE NA ČOVJEKA Svakome od nas koji kročimo stazom života, usud ili viša sila namijenili su drugačiji put. Ali ipak, unatoč različitosti naših životnih puteva, svima nam je jednoga dana poći istim, zajedničkim putem. Putem kojim „zavaviki se gre“, ili kako će reći oni koji ostaju, putem bolnih spominjanja. I dok u odabiru životnih puteva i ciljeva ipak imamo djelomičnu slobodu, na trenutak polaska onim drugim putem nemamo pravo izbora. Imamo, međutim, pravo izabrati što ćemo ostaviti onima koji su za nama ostali, ili tek imaju doći. Ipak, nad svim postignućima i materijalnim dostignućima, izdvaja se najljepša i najvrijednija, ali i najteže ostvariva ostavština. Ime joj je Čovjek. U krugu najbližih, onih koji su činili njegov životni krug, na posljednji je počinak ispraćen Josip Crnčić, istaknuti sudionik javnog života otoka Krka i regije. Životni je put započeo 1944. u Županjama, ali već u ranom djetinjstvu Gostinjac postaje njegova trajna adresa. Tijekom niza desetljeća kontinuiranog javnog djelovanja, obnašao je niz funkcija i zadataka a iz tog podužeg niza prednjači funkcija predsjednika Skupštine Općine Krk. Upravo je tijekom njegovog mandata tadašnja otočna infrastruktura doživjela zamah, što se odrazilo i na teritorij današnje općine Dobrinj. Josip Crnčić obnašao je i funkciju predsjednika Vijeća Općine Dobrinj, a ostat će upamćen i kao aktivan sudionik u razvoju vatrogastva i vatrogasnih društava i zajednica na otoku Krku , u kojima je obnašao vodeće funkcije a jedna od posljednjih dužnosti bila mu je upravo funkcija predsjednika Područne vatrogasne zajednice otoka Krka. Značajan je trag ostavio u razvoju i djelovanju poduzeća GP Krk, u kojem je proveo najveći dio svog radnog vijeka, te u kojem je

36

Brujo

također obnašao vodeće i odgovorne funkcije. Tijekom nekoliko desetljeća aktivnog djelovanja u raznim sferama javnog života otoka i regije, Josip Crnčić ostavio je traga na različitim područjima, te je gotovo nemoguće sažeto navesti sve funkcije i dužnosti koje je obnašao. Uz svekolik i nemali trud i zalog koji je svojim djelima ostavio budućim pokoljenjima, Josip Crnčić ostavio je i onu ostavštinu spomenutu na početku – ostavio je iza sebe sjećanje na Čovjeka. I kao takvog pamte ga i pamtit će ga mnogi dionici pojedinih etapa njegovog životnog puta. I stoga, probudimo nekoliko zajedničkih sjećanja na našeg Josipa Crnčića, na Josipa Čovjeka. Jer on sam znao je reći: „Ma funkcija ti je samo funkcija a kada funkcija nestane, kadi si i čo si onda?“. Ipak, upravo su te funkcije dijelom zaslužne što će ga mnogi pamtiti kao Čovjeka. Oni, koji su kucali na vrata njegovog doma, ili ureda, nalazili bi i otvorena vrata Josipovog srca. Pomogao je mnogima. Na razne načine. Čak i kad je to bivalo mimo ovlasti, do kojih su sezale njegove trenutne funkcije. I o tome ne bi pričao, dapače. Priču o kucanju na vrata i otvorenim vratima srca i danas će ispričati mnogi pojedinci, koji od Josipa Crnčića nisu dobivali negativan odgovor, ma kako teško pitanje bilo. Ljubav i privrženost svom kraju pokazao je i sudjelovanjem u

nizu raznih manifestacija i projekata. Mnoge su takve situacije zatvorile financijsku konstrukciju upravo zahvaljujući formuli: „homo ko Osipiću, on će nič zmislit“. A u svom je kraju on zapravo i bio jedino Osipić. Osipić, koji će uvijek naći vremena za turnir u balanju, ili za partiju briškule i trešete, za jutarnju kavu u obližnjem kafiću, uz koju će ispričati sjećanja i pokoju anegdotu na svoje javno djelovanje. I upravo u tim trenucima prisjećanja i pripovijedanja, uočavala se još jedna njegova karakteristika odnosno vrlina. Jer Josip, Osipić bi pripovijedao, ali ne i analizirao ili osuđivao nekoga ili nešto. Trenuci kad bi sam sebi dopuštao prosuđivanje, bili su trenuci rasprave o nogometu. Iako je inače bio pasionirani poklonik svih vrsta sportova, ne samo balanja, briškule i trešete, nogomet je ipak imao posebno mjesto u njegovom životu, ili kako je znao spomenuti, „na prvon mestu su mi Marica, Damir, Marijan, Maja, Hadrijan i Petra a vaje za njimi nogomet“. Pozorno prateći baš sve važnije utakmice, nerijetko bi nadolazeće obaveze ili sastanke znao planirati prema nogometnim utakmicama: „Vidimo se potla derbija, prit ću potla finala Kupa“, znao bi reći napola u šali, napola kroz istinu. Za ovaj broj općinskog lista planirali smo napraviti opširni intervju s Josipom Crnčićem i prisjetiti se njegovog životnog puta i radnog vijeka. Pristao je, ali uz opasku: „Ma ćemo kada pasa El Clasico“. Nažalost, upravo na dan kad se igrala za ljubitelje nogometa najvažnija utakmica, „El Clasico“, Josip Crnčić je sa životnog puta krenuo putem bolnih spominjanja. Ispraćen ljubavlju njemu najbližih, sačuvan u sjećanjima mnogih pod najljepšim imenom- Čovjek... Gordana Gržetić


In memoriam Josip Gršković (1926 - 2015)

SJEĆANJA ZAPISANA ZAUVIJEK Verba volant, scripta manent, ili u prijevodu, riječi lete, zapisano ostaje. Upravo je tim riječima prije 11 godina započela svečanost predstavljanja knjige „Polje u dvadesetom stoljeću“. A da bi se uhvatilo u koštac s vremenom i otelo zaboravu sjećanja, valja imati snagu, volju, znanje i ljubav. Sve od nabrojenog, posebice ovo potonje - ljubav imao je čovjek, kojem dio duga kojim je zadužio rodni kraj, vraćamo i ovim skromnim riječima sjećanja. Na posljednji smo počinak nedavno ispratili Josipa Grškovića (Vlastelina), koji je veći dio svojih interesa posvetio valorizaciji i promociji svog rodnog kraja. Rođen je u Polju 1926., gdje je pohađao osnovnu školu. Nastavak obrazovanja vodi ga preko gimnazije u Zagrebu, do ekonomske škole u Rijeci. Najveći je dio života proveo u Crikvenici, ali Polje, iz kojeg je potekao, ostao je njegova primarna okupacija. Obol svom kraju dao je, između ostalog, kao jedan od inicijatora obilježavanja stote godišnjice osnovne škole u Polju, te je bio na čelu organizacijskog odbora ovog jubileja, kojem

je prilog dao i svojim izlaganjem na kolokviju, upravo na temu presjeka škole u Polju kroz stotinu godina. Prilikom organizacije još jedne važne obljetnice, stote obljetnice smrti prvog otočnog akademika dr. Ivana Črnčića, kao počasni član organizacijskog odbora pomogao je u osmišljavanju i realiziranju popratne prigodne izložbe. Ipak, kruna njegovog spisateljskog i istraživačkog rada je sinteza povijesti rodnog mu kraja, pod nazivom „Polje u dvadesetom stoljeću“.

„Želja mi je ovom knjigom od zaborava spasiti sjećanja na ljude i događaje koji nisu zaslužili zaborav“, rekao je Josip Gršković prilikom predstavljanja svoje knjige. Rekao i prethodno zapisao. Jer, riječi lete, zapisano ostaje. I stoga će u zapisima sjećanja i zahvalnosti ostati zauvijek zapisano i ime Josipa Grškovića Vlastelina, koji je uvelike zadužio svoj rodni kraj. Hvala mu na tome ! Gordana Gržetić

Filatelističko društvo „Krk“ obilježilo obljetnicu školstva u Polju

PRIGODNI ŽIG I OMOTNICA ZA 130. OBLJETNICU ŠKOLSTVA U POLJU Dr. Ivan Črnčić (1830 - 1897) iz Polja, prvi akademik s otoka Krka, zaslužan je za pokretanje prve organizirane osnovnoškolske institucije u Polju, izgrađene financijskom potporom samog Črnčića. Stotrideseta godišnjica otvaranja ove „pučke škole“ motivirala je Filatelističko društvo „Krk“ za izdavanje još jedne jedne svoje prigodne omotnice, uz popratni prigodni žig. Omotnicu s motivom zgrade nacrtala je Lara Martinaš, dok je prigodni žig osmislio i nacrtao Hadrijan Crnčić Jurasić. Kako izgledaju omotnica i žig,

„tete“ i polaznici vrtića Polje osobno su se imali prilike uvjeriti, budući da im je Filatelističko društvo

Krk poklonilo ova svoja najnovija prigodničarska izdanja. Gordana Gržetić

37


Sport Sportski ponos Dobrinjštine – šahist Daniel Duda i samostreličar Donik Begaj nižu naslove

IZVANSERIJSKI TALENTI SKRIVENI OD OČIJU JAVNOSTI Da i u malim mjestima, daleko od očiju šire javnosti a često nažalost i bez uvjeta na kakve mogu računati sportaši iz velikih gradova, izrastaju vanserijski talenti te na velikim natjecanjima dokazani "asovi" potvrđuju primjeri dvojice mladih ali i sportski vrlo uspješnih žitelja Dobrinjštine, 13-godišnjeg Daniela Dude i 20-godišnjeg Donika Begaja. Spomenuti dvojac, šahist i samostrelac, u žižu interesa lokalne javnosti (napokon) su došli nakon što su im nedavno, na obilježavanju Dana Općine Dobrinj iz ruku općinskog načelnika Nevena Komadine uručene prigodne općinske zahvalnice - Danielu Dudi za osvojeno prvo mjesto na kadetskom prvenstvu Hrvatske u šahu te Doniku Begaju za osvojen naslov ekipnog svjetskog prvaka u gađanju samostrelom "Field". Osim "na račun" njihovih lanjskih sportskih ostvarenja, mladi i perspektivni dvojac općinskim se nagradama okitio i zbog njihova doprinosa promicanju sporta na području Općine Dobrinj ali i sportskog promoviranja lokalne zajednice u kojoj žive. Sa Danielom i Donikom susreli smo se ovog tjedna, a sve kako bismo kroz razgovor s mladim žiteljima Dobrinjštine javnosti približili njihova vrijedna dosadašnja ostvarenja, ukazali na njihove dosege ali i trud kojeg ovi samozatajni otočani već godinama ulažu u ono čime se, sad već dokazano, uspješno bave. Niz titula jednog trinaestgodišnjaka Trinaest godina stari Daniel, inače žitelj Krasa i učenik 7. razreda Područne škole "Dubašnica" objasnio nam je kako je naslov šahovskog kadetskog državnog prvaka samo jedna od titula u sad već dugom nizu šampionskih naslova kojima se proteklih godina stigao okititi. - Prije spomenutog ostvare-

38

MT

nja postao sam državnim prvakom u kategoriji šahista do 7 godina starosti, potom i državnim odnosno županijskim prvakom u kategoriji do 8 godina. Po dva puta sam bio i županijski prvak u kategoriji do devet a potom i do jedanaest godina starosti, te po jednom u konkurenciji šahista do 13 odnosno 15 godina starosti. A o osvajanjima drugih i trećih mjesta da i ne govorimo, pokušao je rezimirati svoje dosadašnje uspjehe Daniel koji je, spomenimo i to, stjecajem okolnosti član ŠK "Goranka" iz Ravne Gore. - Šah igram od svoje četvrte godine. Tu sam igru zavolio gledajući svakodnevne igre svog oca i četiri godine starijeg brata Darija, također uspješnog šahista koji su kod kuće "tesali" njegova šahistička znanja. S njima je sve počelo a s tatom se i nastavilo, priča nam mali šahist koji je, priznao nam je, ubrzo svojim potezima i šahovskom kombinatorikom počeo iznenađivati sve oko sebe. Nikad me nitko nije tjerao igrati šah, već sam uvijek i kad god sam mogao jednostavno želio igrati s crno-bijelim figurama. To me i danas drži i zapravo ne prođe niti jedan dan a da par sati ne posvetim šahu koji me ne prestaje oduševljavati, priča nam mali ali sad već iskusni otočni šahist od kojeg smo doznali i kako je na prvom "službenom" turniru (održanom u Malinskoj op.a.) sudjelovao već s pet i pol godina. Sudjelovao sam u ljetnim

školama šaha koje na Krku ljeti organiziraju ravnogorski šahisti, ali ipak je najveću zaslugu za moje šahističko izrastanje imao moj tata koji mi je, iako se sam nikad nije "ozbiljnije" bavio šahom, oduvijek bio najbolji učitelj i najveća podrška, posebice prigodom odlazaka na brojna natjecanja s kojih sam se kući gotovo uvijek vraćao s nekim ostvarenjem, ustvrđuje mali otočan, inače odličan učenik. Šah je definitivno moja prva ljubav, a ta plemenita igra uvelike mi pomaže i u školskim obvezama jer je "šahistički način razmišljanja" zapravo jako vrijedan i primjenjiv i u matematici, jednako kao i informatici. Ono što me posebno veseli i što mi, kako već i sam vidim, uvelike pomaže u daljnjem šahističkom napredovanju suradnja je koju sam odnedavna započeo s velikim šahistom, velemajstorom i vrhunskim trenerom Ognjenom Cvitanom. Zbog toga sad često odlazim i u Rijeku što mi, obzirom na napredovanje koje osjećam, ne pada teško, zaključuje kadetski šahist Daniel Duda napominjući kako uz sav taj cjelotjedni angažman nalazi volje i vremena i za odlaske na šahovske turnire na koje gotovo svakog vikenda putuje s ocem. Stjecajem okolnosti u svijetu streljaštva 20-godišnji trofejni samostrijelac Donik Begaj iz Gabonjina otkrio nam je pak kako je "svijet pucanja", pred kojih 7 godina, zapravo zašao slučajno, stjecajem okolnosti. Igrao sam nogomet u Krku i jedan moj prijatelj u to je vrijeme krenuo trenirati streljaštvo. Potaknut njegovim odlascima na streljanu malinskarkog ŠSK "Dub" i sam sam se odlučio okušati u gađanju zračnom puškom. Kao i dobrom dijelu klinaca, streljaštvo koje me na prvu oduševilo s vremenom mi


Sport je ipak dosadilo pa sam čak odustao od bavljenja tim sportom. Velikan hrvatskog i otočnog streljaštva, Joža Ćuk, potom je došao mojoj kući te "objasnio" mom ocu da on u meni vidi talent. Na njegov nagovor ipak sam se vratio streljaštvu i počeo ozbiljnije trenirati i natjecati se. Samostrel je došao kasnije a s njim me "zarazio" moj prijatelj, klupski kolega i trener, sada i svjetski prvak Andrej Krstinić čijem znanju i iskustvu dugujem sva svoja samostrelska ostvarenja. Već na prvom natjecanju održanom u Ivanićgradu, zajedno s Krstinićem i Antonijom Cvrtilom, sudjelovao sam u osvajanju ekipnog trećeg mjesta za "Dub", klub čije sam boje potom branio i na brojnim drugim natjecanjima. Treninzi na kojima smo svakodnevno provodili po 2 do 3 sata donijeli su ploda i rezultati su se počeli redati do te mjere da sam ubrzo postao članom državne reprezentacije, priča nam Donik koji je na Europskom prvenstvu održanom u Mađarskoj, kao član hrvatske juniorske reprezentacije u gađanju samostrelom "field" postao nositeljem ekipnog zlata. Godinu potom, također kao hrvat-

MT

ski reprezentativac, okitio sam se ekipnim zlatom i na Svjetskom prvenstvu koje je održano u našoj zemlji. Posljednje ostvarenje, koje mi je ujedno donijelo i ovu općinsku nagradu, ekipno je svjetsko zlato iz 2014. koje sam kao član nacionalne vrste osvojio u Njemačkoj, točnije u Frankfurtu. Upitan o razlozima zbog kojih nije sudjelovao na ovogodišnjem svjetskom prvenstvu u Rusiji Begaj nam kaže kako - nije imao vremena. Sezonski sam radio u Njivicama na iznajmljivanju baraka i pedalina te jednostavno, nisam imao hrabrosti pitati šefa da me pusti na to natjecanje (?!), objasnio

nam je svoju streljačku apstinenciju simpatični dobrinjski samostrelac dodavši i kako ga je isti taj šef, nakon što je shvatio razloge njegova izostanka s velike svjetske smotre - dobro "oprao". Rekao je da sam mogao i trebao ići te da mi zamjera što ga se nisam usudio pitati, ispričao nam je svoju ovoljetnu "zgodu" samozatajni otočni samostrelac dobro time ocrtavši okolnosti u kakvima često izrastaju veliki sportaši iz malih sredina. Kako god bilo, samostrel je moj sport i moj fah, a pauza koju sam si ovog ljeta zbog radnih obveza "priuštio" samo je trenutni odmor i odmak od onog što ću, siguran sam, nastaviti raditi i trenirati, samo kad od ljeta, rada, druženja i izlazaka malo dođem k sebi, zaključuje Donik Begaj priznajući kako stalni treninzi i odlasci na natjecanja nakon nekog vremena ipak iscrpe čovjeka. Zbog toga, dometnuo je na koncu našeg razgovora, mislim da se ponekad svatko trebao malo odmoriti i odmaknuti od svega jer se u svakom sportu, pa tako i gađanju samostrelom, uvijek osjeti činiš li nešto s guštom, ili tek zato što moraš. MR

MT

39


Sport Prvo izdanje prijateljskog memorijalnog Kupa „Božo Frković“

KAZALJKE SATA SJEĆANJA ZAUSTAVLJENE NA ZAJEDNIČKIM USPOMENAMA Iako se vrijeme ne može vratiti unatrag, kazaljke na satu naših sjećanja na drage nam osobe, koje je vrijeme (pre)rano ili nenadano uzelo ipak možemo pomaknuti, pa i zaustaviti. Obitelj i prijatelji pokojnog Bože Frkovića odlučili su zaustaviti kazaljke svojih sjećanja, te kroz ono što je Božo najviše volio – sport i druženje - stati u vremenu zajedničkih im uspomena. U subotu, 14. studenog u Klimnu je održano prvo izdanje prijateljskog memorijalnog natjecanja u sportskom ribolovu, „Kup Božo Frković“. U spomen na prije nešto više od godine dana preminulog je-

NF

NF

40

dnog od inicijatora sportskog ribolova na Dobrinjštini, natjecanje su organizirali njegovi najbliži prijatelji, uz dakako, obitelj. Nastupilo je devet natjecatelja s područja Dobrinjštine ali i iz Slovenije, tj iz Maribora. Pobjednik prvog izdanja ovog Kupa je Fadil Mahmutović iz Polja, jedan od najbližih Božinih prijatelja, koji je zapravo idejni začetnik ove memorijalne sportske priče. Drugo je mjesto osvojila Ljiljana Biro a treće Vojo Pavković. Najveću ribu – arbuna od 384 gramaulovio je Stanko Kek iz Maribora. Pobjedniku je pripao i prijelazni pehar, što znači da će ovo memorijalno natjecanje dobiti tradicionalni karakter, te iz godine u godinu nastojati okupiti sve više natjecatelja. Sjećanja na Božu Frkovića obnavljana su i nakon „službenog“ dijela programa; dvanaest kilograma ulovljene ribe pripremljeno je u jednom od ugostiteljskih objekata u Klimnu. Kao kuriozitet valja spomenuti da je Božina kći Nataša Rogina, koja se u sportskom ribolovu okitila nacionalnim i inozemnim zlatnim odličjima, lovila upravo štapom, koji joj je otac napravio u samim počecima njezinog ribolovnog

puta. Štap ima i svoje ime, Frka, što je bio i nadimak Boži Frkoviću, zaljubljeniku u more i ribolov, ali i u Dobrinjštinu, koja mu je i kroz ovo natjecanje vratila dio duga. A Frkini prijatelji ovim su okupljanjem zaustavili kazaljke sjećanja na onom najvrjednijem što su zajedno imali – prijateljstvo. Pravo prijateljstvo, koje ne prekidaju čak ni vječni rastanci. Gordana Gržetić

NF

Nataša Frković


Sport

NK KRK - 75 GODINA PONOSA Nogometni klub ''Krk'' obilježio je u petak 11. prosinca 75. godina postojanja. Svečanom skupštinom u hotelu Marina u gradu Krku uz nazočnost predstavnika HNS – a, NSPGŽ-e, gradonačelnika grada Krka, načelnika Krčkih općina, predstavnika NK OŠK, predsjednika NK Vihor, bivših predsjednika i tajnika kluba kroz povijest, zaslužnih članova te članova Skupštine kluba, uvodnim pozdravnim riječima dobrodošlice obratio se pred-sjednik Skupštine kluba g. Anton Gršković. Nakon intoniranja himne i počasti minutom šutnje za sve umrle članove kluba i poginule hrvatske branitelje, data je riječ predsjedniku NK ''Krk'' g. Vladu Kirinčiću. Pozdravljajući sve nazočne, predsjednik kluba obuhvatio je kroz svoje obraćanje bogatu prošlost kluba osnovanog dalekog 15. prosinca 1940. godine pod nazivom ''Sportsko društvo Krk ''. Isto društvo brojilo je nekoliko sekcija od kojih je najmasovnija bila upravo nogometna. Prvi predsjednik kluba bio je Ivan Žic a u organizacijskom odboru još su bili kasnije poznati Krčki sportaši i pokretači raznih sportskih udruga pok. Rikard Miler i Josip Uravić Pepi, po kojemu i danas Sportski centar u Krku nosi ime. Talijanskom okupacijom našeg otoka klub prestaje funkcionirati i nastavlja sa aktivnošću polovicom 1947. godine. Dislokacija i nepovezanost otoka sa kopnom bivaju uzrok igranja samo prijateljskih utakmica a klub se počinje takmičiti u regionalnim ligama 1968. godine pod sadašnjim imenom Nogometni klub ''Krk''. Znakovito je da je klub postigao svoj najveći uspjeh plasmanom u III HNL baš za svoju 75. obljetnicu postojanja a zasluga je to svih generacija koje su svojim nesebičnim volonterizmom dopri-nijele onom što se sada dičimo a to je drugi klub u regiji, odmah iza HNK Rijeke čiji su se predstavnici ispričali zbog

nemogućnosti dolaska na Svečanu skupštinu. Klub ide velikim koracima naprijed a cilj je u skoroj budućnosti realizirati plan infrastrukture, natkrivanjem tribina, gradnjom dodatnih prostorija te postavljanjem umjetne trave na pomoćni teren. Projekat je pri završetku a onda se kreće u natječaj EU - fondova uz potporu grada Krka i najvećeg Sponzora kluba GP KRK, završio je svoje izlaganje predsjednik Vlado Kirinčić. Predsjednik Skupštine dao je zatim riječ dopredsjedniku kluba g. Denisu Šikljanu koji se također zahvalio svim prisutnima što su se odazvali u velikom broju pozivu na ovu svečanost a time se vidi da klub uživa veliku podršku. Pozvao je zatim tajnika kluba g. Željka Dminića da uruči Zahvalnice svojim prethodnicima, dok je predsjednik iste uručio bivšim predsjednicima. Na Zahvalnicama je napisano: Hvala što ste dio sebe ugradili u 75 godina postojanja kluba, a dobili su ih redom bivši tajnici: Ivan Bolonić, Davorka Sokolić, Milan Kosić, Ivica Drpić, Ivan Španjić, Zdravko Drpić, Marija Volarić, Milica Žužić te predsjednici: Nikola Marijanić, Ivica Hržić, Lovre Franov, Branko

Briševac, Milorad Jovanović, Gojko Juranić, Anton Šamanić, Milan Nenadić, Ivan Lukarić i Josip Žic. Zahvalnice su još dodijeljene Nikici Magašu i prof. Marijanu Cikoviću, bivšim igračima i volonterima kluba. Povelje kluba na kojima piše: Vašim predanim i nesebičnim sportskim radom ušli ste u bogatu povijest ovog kluba. Hvala Vam u ime svih generacija Nogometnog kluba '' Krk, uručene su dugogodišnjim zaslužnim članovima Željku Sokoliću i Antonu Malatestiniću. Tajnik kluba obnovio je sjećanje te spomenuo nazočnima i neke zaslužne, umrle predsjednike kluba kao što su uz spomenute Pepija Uravića i Rikarda Milera, Ivan Pavičić, Jure Bonifačić, Silvio Kosijer, Mirko Rogić, Stanko Kovačević i Anton Žužić. Za sve njih i preminule nogometaše Krka, delegacija kluba položit će vijenac i zapaliti svijeću ispod spomen ploče u prostorijama kluba točno na dan osnutka 15 prosinca. U ime svih načelnika otoka riječima zahvale i podrške obratio se gradonačelnik grada Krka Darijo Vasilić a Plaketu NSPGŽe i priznanje Nogometnom klubu ''Krk'' povodom 75 godina djelovanja uručio je tajnik Ivan Peraić. Nakon završetka službenog dijela, predsjednik Skupštine Anton Gršković zahvalio se svim nazočnima i pozvao ih na druženje uz svečanu večeru. Željko Dminić, tajnik kluba

41


Sport

MALONOGOMETNI TURNIR OPĆINE DOBRINJ GABONJIN 2015. Malonogometni turnir Općine Dobrinj ove je godine održan na terenu sportskog centra u Gabonjinu 21. i 22. kolovoza, u organizaciji malonogometne ekipe Gabonjin, uz pokroviteljstvo Općine Dobrinj. Sudjelovalo je sedam ekipa: Kras, Šilo, Gabonjin, Gabonjarski Titani, Mala Sten, Dobrinj i Rasopasno. U petak, 21. kolovoza, unatoč kiši, odigravale su se utakmice po skupinama. U subotu, 22. kolovoza odigrano je zadnje kolo po skupinama, te se nakon toga pristupilo odigravanju polufinalnih utakmica. Prve dvije plasirane ekipe iz skupina ušle su u polufinale, te su pobjednici tih utakmica odigrali za prvo mjesto, dok su poraženi odigrali za treće mjesto. Prvu polufinalnu utakmicu odigrale su ekipe Šilo i Gabonjin rezultatom 6:0 za Šilo, te ekipe Rasopasno i Dobrinj rezultatom 2:0 za Rasopasno. Nakon polufinalnih utakmica, u utakmici za 3. mjesto ekipa Dobrinj pobijedila je ekipu Gabonjina rezultatom 3:0. Finalnu utakmicu odigrale su ekipe Šilo i Rasopasno. Za Šilo su nastupili: Boris Martinčić, Muamer Avdić, Dino Turčić, Toni Gržetić, Domagoj Grdinić, Endi Galanto, Nikola Justinić i Matko Drpić. Za ekipu Rasopasno nastupili su: Dino Župan, Renato Gržetić, Matija Trzija, Ivan Šamanić, Renato Variola, Igor Dragoljević, Ivan Volarić, Ivor Kušec, Adrijan Grdinić, David Živković, Luka Čulina i Andrej Šircelj. Utakmica je bila uzbudljiva do samog kraja kako i priliči finalnoj utakmici, te je završila rezultatom 2:2. Strijelci za Šilo bili su Domagoj Grdinić i Boris Martinčić, dok su za Rasopasno strijelci bili: Renato Gržetić i Ivan Šamanić koji je postigao izjednačujući gol za 2:2 u posljednjoj sekundi utakmice i time finale uveo u raspucavanje kaznenih udaraca. U izvođenju kaznenih

42

udaraca uspješnija je bila ekipa Šila (2:1) i time osvojila malonogometni turnir Općine Dobrinj. Ovom pobjedom ekipa Šilo obranila je prošlogodišnju titulu pobjednika na malonogometnom turniru Općine Dobrinj. Nakon finala uslijedilo je proglašenje pobjednika, te su dodijeljena priznanja za najboljeg igrača (Matija Trzija - ekipa Rasopasno), najboljeg strijelca (Boris Martinčić - ekipa Šilo) i najboljeg golmana (Muamer Avdić - ekipa Šilo). Nagrade su dodijelili Darko Strčić predsjednik MO Gabonjin, Dalibor Gržetić - član odbora za sport Općine Dobrinj, Zoran Kirinčić predsjednik Općinskog vijeća Općine Dobrinj i Zdenko Kirinčić - zamjenik načelnika Općine Dobrinj. Uspješno suđenje odradio je sudac Slaven Skender uz asistenciju naše dugogodišnje zapisničarke Sare Pavačić, koja marljivo i ustrajno sudjeluje u kreiranju nogometnih turnira na području Dobrinjštine. Po završetku natjecateljskog dijela održano je druženje za sve posjetitelje i sudionike turnira, uz domjenak do kasno u noć. Sve pohvale ekipi Gabonjin koji su uspješno organizirali ovogodišnji malonogometni turnir Općine Dobrinj.

Raspored i rezultati odigravanja utakmica malonogometnog turnira Općine Dobrinj: SKUPINA A A1 / A2 Dobrinj A3 Mala sten A4 Šilo SKUPINA B B1 Kras B2 Rasopasno B3 Gabonjarski titani B4 Gabonjin PETAK 21.08.2015 19:30 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

B1-B4 Kras - Gabonjin 0:1 A2-A3 Dobrinj - Mala sten 8:0 B2-B3 Rasopasno - Gabonjarski titani 6:0 A2-A4 Dobrinj - Šilo 0:4 B1-B3 Kras - Gabonjarski titani 15:0 B2-B4 Rasopasno - Gabonjin 2:1

SUBOTA 22.08.2015 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:15 21:45

B1-B2 Kras - Rasopasno 0:3 A3-A4 Mala sten - Šilo 0:6 B3-B4 Gabonjarski titani - Gabonjin 1:4 prviA-drugiB (Šilo-Gabonjin) 6:0 prviB-drugiA (Rasopasno- Dobrinj) 2:0 za 3. mjesto (Gabonjin-Dobrinj) 0:3 FINALE (Šilo-Rasopasno) 2:2 P (2:1)

Davor Feretić

DF

Davor Feretić


Sport Jubilarni „Kup Dobrinjštine u balanju“

EKIPA „GABONJIN 2“ OBRANILA NASLOV Gabonjin je ove godine bio domaćin finala jubilarnog, već 20. kupa Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom. Pod stalnim pokroviteljstvom Općine Dobrinj i uz donacije sponzora, na turniru je nastupilo sedamnaest ekipa u 4 grupe. Nakon razigravanja po grupama i četvrtfinalnih dvoboja, završnicu su izborile ekipe „Kataroška“, „OTB“, „Kras 1“ i „Gabonjin 2“. U borbi za 3. mjesto snage su odmjerile ekipe „Kataroška“ i „OTB“. Pravila inače nalažu da se igraju dvije „partije“, a pobjednička je ona ekipa koja ima bolji ukupni rezultat. „OTB“ je pobijedio prvu „partiju“, a „Kataroška“ drugu, ali je bolji rezultat imao „OTB“ i tako osvojio 3. mjesto. Za pobjednika 20. kupa Dobrinjštine, borile su se ekipe „Kras 1“ i „Gabonjin 2“, a igra se na dvije dobivene partije. Prvu partiju je dobio „Kras 1“, ali je u druge dvije slavila ekipa „Gabonjin 2“ te tako preokretom osvojila prvo mjesto, obranivši time prošlogodišnji naslov. Jednako zanimljiv kao natjecateljski, bio je i revijalni dio programa, odnosno natjecanje u izbijanju balina. Titulu najboljeg ove je godine osvojio Mile Ivić iz pobjedničke ekipe, koji je za precizno izbijanje balina osvojio tradicionalnu nagradu – pršut i prigodnu varijantu pehara. Nakon

NG

toga uslijedilo je proglašenje pobjednika, dodjela nagrada i priznanja ekipama i sponzorima. Priznanje je dobio i Mladen Radoslović, idejni začetnik ovog natjecanja kao i Josip Purić (u ime GP-a Krk kao glavnog sponzora od početka natjecanja). Nagrade svim sudionicima (majice i prigodne plakete u znak zahvale za sudjelovanje), te pehare za tri prvoplasirane ekipe i pobjednika u izbijanju balina, kao i zahvale svim sponzorima, podijelili su načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina, povjerenik natjecanja i član Odbora za šport Općine Dobrinj Dalibor Gržetić, te u ime domaćina Davor Feretić, koji je zahvalio natjecateljima, glavnom pokrovitelju te ostalim sponzorima, a kojih je ove godine bilo tridesetak.

NG

„Zahvale svima zaslužnima za održavanje ove hvalevrijedne tradicije na našem području čiji je glavni cilj druženje te čestitke svima, a posebno pobjednicima i vidimo se kletu!“, poručio je načelnik na kraju službenog dijela programa. Nakon toga nastavljeno je druženje, za svih, uz roštilj i piće do kasno u noć. Dalibor Gržetić

NG

Nedeljko Gržetić

43


Sport

BOGATA I RAZNOVRSNA PONUDA SPORTSKE REKREACIJE U ČIŽIĆIMA ŠAH NA STAROJ PUČKOJ ŠTIRNI Dana 25. srpnja na je pučkoj štirni održan tradicionalni “Četvrti šahovski turnir - Čižići 2015.” koji je privukao dvadeset i troje sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke i SAD. Zahvaljujući prof. Zdenku Jurkoviću i njegovom predanom radu s djecom, Društvo za športsku rekreaciju Čižići još je jednom uspješno organiziralo kvalitetan turnir i zadržalo rejting dobrog organizatora ove manifestacije. Sudionici turnira, a bila su to većinom djeca različitih dobnih uzrasta, počašćeni su sendvićima, kolačima, osvježavajućim pićem, svaki je sudionik dobio diplomu u znak sjećanja na sudjelovanje na turniru, a najuspješnijima su pripale i vrijedne nagrade, pehar i medalje, te knjige i publikacije iz rada Općine Dobrinj i TZO Dobrinj. Nakon odigranih sedam kola po švicarskom sistemu uz ograničeno vrijeme od 15 minuta po sudioniku i partiji, vrijedan pokal osvojio je Teo Tomulić iz ŠK Junior Rijeka, ispred Daniela Dude iz Krasa i trećeplasirane Katarine Bogdanić iz Krka. Boje Čižića branila su braća Marko i Ivan Sršić (najbolji mlađi kadet), Antonio i Veronika Kirinčić, Filip i Andrea Šantić, te Luka Rastija.

MT

MT

FESTIVAL ATLETIKE U ČIŽIĆIMA Na četvrtom po redu, sada već možemo reći tradicionalnom Kvarnerskom krosu – cestovnoj utrci Čižići 2015., što na trasi utrke, što u publici, okupilo se više stotina zainteresiranih. Unatoč užarenoj atmosferi i visokih večernjih 35 stupnjeva Celzijusa, za start u ovoj atraktivnoj utrci prijavilo se 86 natjecatelja. Utrka je imala međunarodni karakter jer je pored domaćih trkača sudjelovao velik

44

broj trkača iz Slovenije, te nekolicina iz Francuske, Slovačke, Mađarske, Italije, Kanade i Njemačke. Nadzor nad regularnošću krosa vodila je ekipa od 6 atletskih sudaca iz županijskog saveza na čelu sa našim starim znancem, Brankom Poznanovićem. Prva je startala dječja utrka u kojoj je nastupilo 37 djece do 15 godina starosti. Nagrade su podijeljene u tri kategorije: · do 8 godina: · dječaci:

1. LINO ŽAGAR HR 2. MATIJA ŠTIMAC HR 3. FILIP STRNAD SLO · djevojčice: 1. LINDA SIKOROVA SK 2. ALICE BECKER FRA 3. IZA MARČIĆ SLO do 12 godina: · dječaci: 1. JAKOV BRAUT HR 2. ŽIGA GAJSLER SLO 3. LUKA RASTIJA HR · djevojčice: 1. LORENA FAKTOR HR 2. KLARA HRUP SLO 3. EMMA BECKER FRA


Sport · do 15 godina: · dječaci 1. PINO SEKAČ SLO 2. LUKA BADURINA HR 3. ANTONIO KIRINČIĆ HR · djevojčice: 1. ANA TURČIĆ HR 2 nije bilo konkurencije 3. nije bilo konkurencije

Nakon dječje utrke startala je utrka rekreativaca (1 krug ili 2.100 m) sa 35 sudionika, a nagrađeni su slijedeći trkači: do 18 godina: · muškarci: 1. JAN ČAKŠ - SLO 7:20 2. KRISTIJAN ŽUŽIĆ - HR 7:51 3. MARIO ŠĆULAC - HR 7:56 · žene: 1. nije bilo niti jedne u konkurenciji od 19 do 35 godina: · muškarci: 1. MIHA HROVAT - SLO 8:25 2. JAN KOVAČIĆ - SLO 9:16 3. nije bilo konkurencije · žene: 1. LAURA STARIĆ - SLO 10:14 2. LUCIJA MARČIĆ - SLO 10:28 3. SVJETLANA ŽAGAR - HR 11:14 preko 35 godina (veterani): · muškarci: 1. TOMISLAV SENČIĆ - HR 7:24 2. IVAN MARIĆ-BLEKIĆ - HR 8:20 3. IWAN BECKER - FRA 8:21 · žene: 1. ANDREJA GAŠPAR - SLO 10:30 2. ERNA SLANA - SLO 11:51 3. VESNA MARIĆ-BLEKIĆ -HR 12:33

U glavnoj utrci večeri nastupilo je 14 atletičara pred kojima je bio zadatak pretrčati dva kruga ili 4.200 m, a nagrađeni su: · muškarci: 1. KREŠO GLAVAŠ - HR 16:15 2. TOMISLAV BRNČIĆ - HR 16:24 3. FABRIZIO SCIANNIMANICO - ITA 16:42 · žene: 1. MANCA VOVK - SLO 18:41 2. MATEJA SEKAČ KAJZER - SLO 18:50 3. PETRA LJUTIĆ - HR 19:25

Kao glavnu nagradu ukupnim pobjednicima utrke, Manci Vovk u ženskoj, i Kreši Glavašu u muškoj konkurenciji, dodjeljene su zlatne medalje i veliki pobjednički pokali, poklon bonovi glavnog sponzora, te manji sponzorski paketi koji su podijeljeni također i svim pobjednicima po kategorijama. Kao poseban gost večeri, medalje nagrađenima dijelio je Milan Tumara, legenda skijaškog sporta u Hrvatskoj. U pripremi i organizaciji utrke sudjelovalo je tridesetak volontera, članova i simpatizera Društva za športsku rekreaciju Čižići, a za svoj trud dobili su brojne čestitke, od kojih smo izdvojili pismo i prenosimo poruku najstarijeg sudionika utrke, gospodina Ive Belana iz Zagreba. Zabava je nastavljena ribarskom

feštom u lučici Čižići uz taktove sastava Feniks do ranih jutarnjih sati. Predsjedniku Udruge sportske rekreacije Čižići Marinu Turčiću Dragi gospodine Marino, ja sam dr. Ivo Belan (79) i veliki sam ljubitelj trčanja.Već sam pretrčao niz svjetski poznatih maratona u svijetu i mnoge trke u Hrvatskoj. Sinoć sam, po drugi put, sudjelovao na vašem Kvarnerskom krosu. Bio sam najstariji sudionik. Osjećam želju i potrebu da se zahvalim i odam priznanje organizacijskom odboru trke na izvanrednoj organizaciji te sportske manifestacije. Sve, doslovce sve, je funkcioniralo u najboljem redu. Briga se vodila o svakom trkaču. Hvala i na domaćinskom ugošćivanju i na lijepoj općoj atmosferi uz glazbu. Mi trkači, sinoć u Čižićima osjećali smo se ugodno. Sasvim sam siguran da mogu i u ime svih ostalih natjecatelja čestitati organizatorima i poželjeti da nastave s ovom lijepom tradicijom Kvarnerskog krosa. Kao liječnik, mogu potvrditi da ste na najboljem putu u širenju svijesti o zdravom životu. A o utjecaju takvih priredbi na turizam da i ne govorim. Još jednom hvala i puno uspjeha i u budućmosti. Slijedeće godine eto mene opet na startu u Čižićima, vaš Ivo Belan

Marino Turčić

45


Sport POJEDINAČNO ODMJERAVANJE SNAGA U BALANJU SLOBODNIM STILOM Napetom finalnom borbom između Davora Feretića (BK OTB Gabonjin) i Marina Turčića (BK Čižići) i nakon toga, takmičenjem u izbijanju balina okončan je dvanaesti po redu Pojedinačni klupski otvoreni turnir u balanju slobodnim stilom Boćarskog kluba Čižići. Ovo tradicionalno takmičenje, jedinstveno u Općini Dobrinj, ove je godine okupilo u okviru juniorskog turnira 14 natjecatelja mlađih od 15 godina, te 15 seniora. Nakon zanimljivih i rado gledanih utakmica dobili smo slijedeće slavodobitnike: · juniorski turnir: 1. Marko Sršić, 2. Gabrijel Mulac i 3. Filip Rogina · seniorski turnir: 1. Marino Turčić, 2. Davor Feretić i 3. Josip Purić Pipe · izbijanje balina: Marino Turčić · koštivanje u krug: Mateo Turčić Pobjednicima su pripale zaslužene nagrade, pehari i medalje. Imena ovogodišnjih pobjednika i u juniorskoj, i u seniorskoj konkurenciji, biti će ugravirana na velike prijelazne pokale koji će krasiti vitrine pobjednika narednih godinu dana. Ovogodišnja sportska manifestacija okupila je dosad najveći broj balača i, prema ocjeni Povjerenstva, predstavljala najjaču konkurenciju u povijesti dosad odigranih turnira u Čižićima. Naime, osim najjačih domaćih balača, čižićarski je turnir privukao još dvojicu iz Krasa, dvojicu iz Rasopasna, te po jednog sudionika iz Gabonjina i Sv. Ivana. Takav sastav turnira garantirao je atraktivne utakmice, a sve je popraćeno značajnim brojem gledatelja, među kojima je bio ne mali broj turista, posjetitelja Čižića. Time ova manifestacija poprima trajna obilježja dopunske turističke ponude u turističkoj destinaciji Čižići u prvoj polovini kolovoza. Kao i svake

46

MT

godine uoči blagdana Vele Gospe, organizatori turnira pobrinuli su se za nastavak finalne večeri ugodnim večernjim druženjem većine članova ove neprofitne udruge i njihovih simpatizera na jogu u Čižićima, uz revijalnu partiju na bale i nezaobilaznu roštiljadu. IZLET NA KARTODROM Društvo za športsku rekreaciju Čižići, u okviru svojih planiranih programskih aktivnosti za 2015. g., organiziralo je dana 20.08.2015. za svoje najmlađe članove posjet obližnjem kartodromu “Bura” na

Križišću, novoj stazi na kojoj je ovog ljeta započela s radom karting-škola “Prelučka legenda”. Naša brojna i šarolika ekipa sastavljena od 15 vozača u dobi od 8 do 30 godina oduševila se vožnjom malih bolida. Većini učesnika ovo je bio prvi susret s ovim sportom, pa su oni najmlađi iskazali malu dozu opreza (nećemo reći straha, jer mi nismo kukavice!), a oni stariji su se baš zaigrali i uživili u svoje nove uloge, glumeći na pisti Hamiltona i Rosberga. Ispod zaštitnih kaciga adrenalin je blistao iz očiju svih sudionika ove

MT


Sport sportsko-rekreativne zgode, a ovaj izuzetno atraktivni doživljaj sa svojom je djecom podijelilo i nekoliko nazočnih roditelja, prkoseći povremeno snažnim naletima mrzle ljetne bure (nije slučajno odabrano ime kartodromu). Bilo je tu svega i svašta, baš kao na utrkama prave Formule 1! Nastupili su u tri grupe po pet vozača, u utrkama od kojih je svaka trajala 13 minuta. Vidjeli smo pretjecanja, izlijetanja sa staze, lagane sudare bez posljedica, mahanja signalnim zastavicama, bilo je korektnog navijanja publike i na koncu, zasluženog pljeska za najbrže vozače. Naravno, htjelo se još i još, ali na sreću, pao je mrak i došlo je vrijeme za povratak kući. Da ne zaboravimo, moramo zahvaliti domaćinima koji su nas na kraju druženja počastili sa nekoliko pica, jer svi smo dakako bili gladni nakon ovako napornog vozačkog iskustva. Uslijedio je rastanak s domaćinima uz pozdrav do skorog ponovnog viđenja na kartodromu!

MEĐUNARODNI ČIŽIĆARSKI TURNIR ODIGRAN U SVETOM VIDU Dana 5. rujna na natkrivenom jogu u Sv. Vidu Miholjice okupilo se šest ekipa na jedanaestom po redu međunarodnom turniru u balanju slobodnim stilom pod nazivom "Čižići - jesen 2015". Pored dvije ekipe Boćarskog kluba Čižići, nastupili su, već po tradiciji, balači iz Gabonjina, Krasa i Rasopasna te boćari iz "Balinarskog kluba Celeia" iz Celja, Slovenija. Sportski dio manifestacije morao je zbog vremenskih nepogoda biti preseljen pod natkriveni jog u Sv. Vid Miholjice, što je domaćinima predstavljalo hendikep jer nisu mogli iskoristiti prednost domaćeg joga u Čižićima. Nakon cjelodnevnih zanimljivih utakmica naslov pobjednika pripao je Gabonjarima koji su u finalu pobijedili Krasane, dok je ekipa Čižića osvojila treće

mjesto pobjedivši mladu ekipu iz Rasopasna. Peto mjesto pripalo je Celjanima, a posljednji su bili mladi balači iz druge ekipe Čižića. Već od 2007. godine biraju se najbolji igrač i najbolja četvorka turnira prema glasovima kapitena svih ekipa sudionica turnira. Ove su godine to laskavo priznanje dobili Nikola Grdinić (Gabonjin, najbolji igrač), Dario Božić (Gabonjin), Tomislav Mršić (Gabonjin) i Kruno Plišić (Kras). Druženje je završilo u restoranu „Tamaris“ u Čižićima do večernjih sati. Uspješnom organizacijom međunarodnog turnira Društvo za športsku rekreaciju Čižići u cijelosti je realiziralo sve svoje planirane programske aktivnosti za ovu godinu. Marino Turčić, predsjednik Udruge

Marino Turčić

47


Domaća beseda

ŠKURI MIKULA Sveti Mikula kuću dobre dičini nikad ne fula ... da, da, ni to samo stara nota ka se je va vrime mojega ditenstva kantivala par dni prija nego je ta dobri šlovik v noći ime prit. Mikulu, ki so bagajen na plećih va jenoj noći pasa celi svit, čekali smo svi, pok i oni ki smo veće bili malo šegaviji i bilo nan je bistro da jedon šlovik, manko bi svetoc, ne more cel svit pasat va par ur škurini. Sejeno, Mikuju, 6 dan decenbra, čekalo se je - čo se reče koti duša raj, manko su dariće ke je Mikula tada, trejsetih let pasanoga vika, pušća na poneštrah kuntra donošnjin bili i više nego mižerni. Par suhih smokav, ko god jaboko a ako je ki ime sriću, k tomu i još jedon šold, to je ondanjoj dičini prnešivalo veseji veće nego kada donošnji dica va škornjah – ke mi, nismo imeli- najdu one nike moderne škatuli za ćakulat, ali slatkoga soke sorti. Eto, to je bila Mikuja na početku trejsetih let pasanoga vika. Sveti Mikula kuću dobre dičini nikad ne fula…tada son bi šigur da će Mikula jenu kuću va selu, so svun dobrotun onih va njoj, sejeno fulat… Vidite, a ne vidite… -Ne moren jih gjedat ! Stipe, ja jih ne moren gjedat ! – ganjivala je mat par dan sprid Mikuje trejset i drugoga leta mojemu ocu, kažuć so rukun va kuću priko puta naše. – Ne moren jih gjedat ! -Pok čo to, čo ne morete gjedat ? – zapita je moj mlaji brat mater. -Ono čo ti vidiš a ne vidiš ma ćeš vit! – rekla mu je – ni ti, ni tvoj brat. Vidite a ne vidite, ma ćete vit….rekla je -Ma ja vidin čo Vas tuži ! Ja iman veće dvanajst let! – okinu son se na mater, koj smo inače, i njoj i ocu tada svi ganali „Vi“. -Aha…veli šlovik od dvanajst let ! – nasmela se je mat i uhitela se prat zdelu od obeda. Zdelu, od ke smo soki dan svi so drvenun žlicun grabili ali zeli, ali palentu, ali konpir….

48

Sveti Mikula ne postoji ! -Ma čo to ne more gjedat i čo ju to tuži ? – zapita me je moj brat kada smo potla obeda šli prevezat kozi. -Uf, sedon let a tako bedast ! Kako ne razumiš ? Jelena i Miko nimaju oca. A Mikuja gre. I to ju tuži. -Pok Jelena i Miko su dobri i čo…sveti Mikula će njin prnest dar! Oni su dobri, napose Miko. On da ne bi mrava žnjavi i sve najboje ocjene da ima školi si reko. -Mali, poslušaj me! Sveti Mikula ne postoji ! Mesto Mikuli noćos će nan mat i otoc na poneštri pustit darić. Kada son ja bi va tvojih letih, zna son da Mikula ne postoji ! Sedon let i veruje va Mikulu i njegovi dariće…a brižna tvoja pamet ! I nakon ovih mojih besed imeli smo kući dvih tužnih i dešperanih: mater, ka je i naprvo skucala da ne more gjedat va kuću priko puta i brata, koga su moje besedi, kako mi je reko, ubili i zaveno kih ni deboto toknu vičeru. -Zač si mu to šo reć, sran te budi ! – reko mi je otoc, držeć na krilu dešperanoga Ivića. -Zato aš mu je vrime da se opameti. Sedon let i veruje va šlovika ki gre po svitu i nosi smokvi i jaboka dici – reko son, pobra se von na balaturu i zagjeda se va kuću priko puta. Kako son veće reko, ime son dvanajst let, ma itekako son razume čo se priko, va toj kućici dogaja. A morda on postoji ?! Miko, moj vršnjak, bi je jedon od mojih najbojih prijateli a i matere su nan bili od ditenstva poveženi. Zato je mat, kad je tu fameju priko puta dopalo čo je dopalo, uprla svu silu i manko ni mi nismo bili bogatuni, fanj su puti Miko i Jelena u nas zagrabili su žlicun va zdelu a kada se je kuhalo palentu, mi četire bimo zajeno podilili ono koru čo se od palenti ćapa za bronoc. A to je tada bila delicija, mesto donošnjega deserta. Ben, zna son čo se priko puta

dogaja i fanj son puti tješi Mika kako son zna i mogo. Ma na sve moje besedi Miko bi samo zavrnu so glavun i reko: -A ne, ne, Pavle, neće se on veće nikad maj javit. Finjeno je… I gjedajuć tu kuću večer sprid Mikuje, koj se je Miko do lani vaviki vesele i za ku se je u njih obavezno peklo presnoc i pogaču, ćapala me je tuga. Zna son da je naša mat veće pripravila darić za Mika i Jelenu i da je va špaheri mižerna pogačica za Mika, ma to ni bilo to. Za imendan son Miku ote dat ono čo nis mogo i čo je jedino žele. A to, znali smo i on i ja i svi, ni bilo moguće. I so mislun na Mikovi besedi, „finjeno je zavavik“, šo tužon i dešperan leć… I manko je moj brat ta večer kadin soz zitoči zaveno mojih besed da sveti Mikula ne postoji, sejeno mi je prija nego son usnu reko: -Pavle, a da ja sejeno ostajen zbujen? Morda Mikula istešo postoji, a? -Samo ga ti čekaj ! I pozdravi ga od mene ako pride ! Laku noć ! Posla nas je sveti Mikula Inače son ime logok son a buduć je kamarica va koj smo Ivić i ja spali gjedala na put, po kon su vaviki pasivali ali kola, ali mladići zo fraja, nikad maj se nis mogo pošteno naspat. Ivić, koliko god se je muči pričekat zbujen Mikulu, zaspa je na sve oči…A kada je va gluho doba noće niki zabati na našu poneštricu, misle son da se niki od onih zo fraja zafrkava s nami, čo ne bi bilo prvi put. -Ki je? -zapita son zo postije, ka je bila do same poneštrice. - Mikula ! Opr son poneštru i pogjeda …a zvona je zasprave sta Mikula…Ne sveti, ma sejeno Mikula… -Miko, Jelena ? Čo je…srce noće je. Čo je? -A niš, evo smo se malo domisleli na vas – rekla je Jelena veselo koti da je podne a ne škuro doba noće. -Ma čo van je ? Ste se vi smutili? -Ne, ne! Sveti Mikula nas je posla k


Domaća beseda van - reko je Miko, držeć v ruki nikakovu hartu – pravi sveti Mikula, zapravo…reko je da se zove škuri Mikula…. Evdi sve piše… Par minuti košnije, pri petrolejki va kuhinjici, dokla je žvajarin kaza dvi ure i pol, na stoli su stali dariće, ke je Mikula zasprave pusti za nas – i nas ki va njega nismo verovali i za onih ki su va našoj kući jako zdavni prerasli Mikuju… -Evdi sve piše čo gre komu. Van, Kate, facol, Stipe, za Vas tabak, a za Ivića i Mika sokomu četire jaboka i sokomu dinar - pravja je Miko i naprvo držeć v ruki hartu.- Evdi sve piše. Ono, mat je za evo znala veće niko vrime a nan ni rekla do čera. I rekla je neka čekamo do jutro, ma Jelena i ja nismo mogli zdurat. Na, Pavle, čitaj čo piše, reko je Miko, za prvi put va zadnjih nikoliko misec smijuć se.-Na, čitaj… I prošne son čitat: Bonezajer, Argentina 14.11. 1932. …Draga ženo i mila djeco…ovo pismo u moje ime piše jedna dobra duša, koja znade čitati i pisati, što ja nisam naučio. Znam da ste mnogo tugovali jer glasa od mene nije bilo otkako sam otišao prošle godine u potragu za boljim životom. Nažalost, moj početak u Argentini nije bio kako sam priželjkivao, te novca za marku ni pismo nisam imao. Sada se srećom nešto pomaknulo i skupio sam nešto novca. U prvome redu, tebi, mila ženo, za kućanstvo a onda mom sinu Miku za Mikuju koju želim da proslavi sa svojim dobročiniteljima, koji su obećali da

će paziti na tebe dok ja budem u Argentini. Ovdje je popis koji želim da ti, mila ženo, kupiš i pokloniš Stipu, Kati i njihovoj djeci. I daj im to za svetog Nikolu. Nije puno ali je od srca. I ne štedi, jer ja ću opet poslati kad budem mogao. Želim da mom sinu danas bude Mikuja kakva je bila kad je njegov otac bio s njim…veselite se tamo a ja ću u dalekom svijetu cijeli dan na Mikuju biti u mislima s vama, kako sam i svakoga dana…javit ću se opet čim budem skupio novca… Ljubeći pozdrav šalje vam vaš škuri sveti Mikula…. Črna fleka na dnu lista -Mat nan je rekla da je tamo teplo sada, leto, pok zato je napisa škuri sveti Mikula aš je očrne od sonca kranpajuć poli prugi – reko je Miko, dokla son ja gjeda malo Mika, malo dari na stolu, malo list. A na dno lista opazi son črnu fleku. Dobro poznatu črnu fleku ku su pušćali na hartah oni ki nisu znali pisat. A kada son Miku vrnu njegov list on ga je pojubi jušto kaj je bila ta črna fleka… -Čuvaj ta list koti oči va glavi, Miko, rekla je moja mat i naprvo va spavaćici… -Ću, koti oči va glavi odvrnu njoj je i znova se nasme: - Vidite da postoji sveti Mikula ! -Ja son to govore, ma je Pavle reko da son zabedačen ! - javi se je moj brat, ki i naprvo ni niš razume, ako ne da se je Mikula istešo znikuda stvori. Zato je nastavi: -Postoji, postoji Mikula, reko son da ši ! I ako si dobor dat će dar i velimi i malimi ! Črn, bel, kakov god je, ma

Vlakić Djeda Božičnjaka na proputovanju kroz Dobrinjštinu.

je Mikula ! Sveti Mikula nikad ne fula… Bila je Mikuja va koj son znova pošne verovat va Mikulu, ki nosi paketi - ne va onoga k igre so bagajen na plećih i v noći pušća dari na poneštri, ne ni va škuroga Mikulu ki žive va Bonezajeri i pošija listi i šoldi za facol i tabak, nego va jenog drugoga, va Mikulu koga ne moren drugačije nazvat, nego Mikulu ki nosi ono čo nas drži i riva va živjenju – nadu, ufanciju. Jelena i Miko zgubili su soku ufanciju da će njin se otoc, ki je mej prvimi od evudi šo va Teplu Meriku ikad maj javit. I javi se je. Tada i još dva puta a onput se je mesto oca javi šlovik ki mu je i pišiva listi do tada. Nakon toga lista Jelena i Miko zgubili su ufanciji da će prez oca ikad prekonjat sve muki i nevoje i rat ki je do malo prišo. I prekonjali su i postali svoji judi. A kada su neveri živjenja i mene hitili va steni, ke su priteli da će me razbit, i ja son deboto zgubi ufanciju da ću ziplavat. I ziplava son. I to je ono najvažnije – koliko god noć bila škura a more živjenja nemirno, sejeno kada tada zasvitli svitlo a vali se umire i prnesu bonacu…To je ta dar ki nan svin itekako rabi, nada ! A ta dar, nadu da će sve na kraju dobro finit, prneso mi je on ki se veće nikad ni vrnu i čije su zadnje besedi ke je diktira pisaru bili: Sve će bit dobro… I bilo je dobro, jušto koti je moj škuri Mikula reko. Sve na kraju bude dobro, aš sveti Mikula kuću dobre dice i dobrih judi nikad maj ne fula. Gordana Gržetić

Igor Fugošić

49


SVETI NIKOLA U ŠKOLI DOBRINJ I ŠILU Svake godine uoči blagdana sv. Nikole djeca čiste čizmice, pospremaju igračke, pišu pisma, stavljaju čizmice na prozore i s nestrpljenjem iščekuju darove koje sveti Nikola donosi. I ove godine djeca su bila dobra, pa je 4. prosinca sveti Nikola stigao u PŠ Dobrinj, darujući djecu predškolske dobi i školarce do četvrtog razreda. U organizaciji Općine Dobrinj i Odbora za odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, koja djeluje pri Općini Dobrinj, djecu je razveselila priča Teatra "OZ" -"Pra priča", a nakon priredbe došao nam je sveti Nikola kojeg su djeca sa nestrpljenjem dočekala. Sveti Nikola bio je vrijedan pa je podijelio ukupno 165 paketa.

Sveti Nikola u Šilu Obilježavanje blagdana svetog Nikole već je postala tradicija za mještane Šila i Polja, ali i ostale stanovnike koji taj dan slave svog zaštitnika. Ove je godine svečanost započela jutarnjom misom u crkvi sv. Nikole u Šilu, a nakon mise posjetio nas je sveti Nikola sa svojim anđelima koji su kao i uvijek razveselili najmlađe. Sveti Nikola sa

svojim anđelčićima dočekan je sa osmjehom na dječjim licima. Dok je sveti Nikola dijelio pakete najmlađima, mještani su se počastiti malom zakuskom koju je organizirao MO Šilo uz pomoć Općine Dobrinj. Dragi sveti Nikola, čekamo te i druge godine ! MO Šilo, Ivančica Dunato

ID

Anica Bobovčan

ID

Ivančica Dunato

50


5. KOLOVOZA 2015. - 20 GODINA «OLUJE» Prigodom 20. godišnjice vojno redarstvene akcije Oluja u svim

naseljima naše općine postavljen je veliki broj zastava Republike Hrvatske a svečanost obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja za otok Krk održana je 5. kolovoza u svetištu Majke Božje Goričke u Batomlju. Središnje misno slavlje predvodio je biskup krčki mons. Ivica Petanjak. Neka je vječna slava i Dobrinj hvala svim poginulim braniteljima i

Polje

civilnim žrtvama Domovinskog rata na daru domovine Hrvatske.

Šilo

Hlapa

Čižići

Klimno Soline

Kras

Foto: Igor Fugošić

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA Na poziv Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. - 1991. županijskog ogranka Vukovar 17. i 18. studenoga delegacija Općine Dobrinj nazočila je obilježavanju počasti svim sudionicima obrane Vukovara - grada simbola hrvatske slobode. Općinski načelnik Neven Komadina i predsjednik općinskog vijeća Zoran Kirinčić sudjelovali su na znanstveno-stručnom simpozi-

ju «Ratna bolnica Vukovar 1991. godine - dr. Juraj Njavro» i na komemorativnom skupu paljenja svijeća u krugu Opće bolnice Vukovar. U srijedu 18. studenoga sudjelovali su u koloni sjećanja te su na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata i na Ovčari upalili svijeće u spomen na sve poginule branitelje i civilne žrtve u Vukovaru. Zahvaljujemo se mr.sc.

dr. Vesni Bosanac i dr. Štefanu Biru na iznimnoj gostoljubivosti za vrijeme boravka u Vukovaru. Prigodnim programom ovaj dan obilježili su dječji vrtić Polje i osnovna škola Dobrinj na što smo posebno ponosni. MR

51


DAN OPĆINE - STIPANJA 2015.


Fanot 41