Issuu on Google+

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 40. godina 14. kolovoz 2015.

Načelnik i Općinsko vijeće čestitaju vam dan Općine - Stipanju


Uvodno slovo

DRAGI ČITATELJI ! Iako je „Stipanja“ primarno svetkovina župe Dobrinj, te u novije doba i dan naše Općine, ovaj je vjekovni blagdan, složit ćete se, ipak nešto više. „Stipanja“ je simbol okupljanja, druženja za cjelokupni dobrinjski kraj. Još je pedesetih godina prošlog stoljeća ugledni hrvatski jezikoslovac Ive Jelenović zapisao: „Samo je jedna Stipanja“. Vjerujem da i svi vi, žitelji naše općine i ostali kojima je Dobrinjsko u srcu, dijelite isto mišljenje. „Stipanja“ ima svoju vjekovnu tradiciju od koje ne odstupamo, ali svake godine nastojimo programu obilježavanja dodati pokoji novitet, ili događaj od općeg značaja. Tako je ove godine program Dana Općine i župe Dobrinj u znaku predstavljanja novoobjavljene knjige

našeg prošlogodišnjeg dobitnika nagrade za životno djelo, prof. dr. Josipa Kirinčića, koji je pišući ovu knjigu o svom selu Sveti Vid, ispunio dugogodišnju želju. Budući je izmjena i dopuna općinskog Prostornog plana tema od općeg značaja, a uz nju se vežu i brojna vaša pitanja, potrudili smo se sve vaše nedoumice razjasnite u jednom od članaka na sljedećim stranicama. Uz neizostavne statističke podatke o broju noćenja i turista, te pregled kulturnih, zabavnih i sportskih događanja, u našoj najvećoj rubrici, prostora smo dali i nekim davno prošlim, ali kroz sjećanja prisutnim zbivanjima i običajima našeg kraja. A budući jedna od rubrika nosi

naslov „Naš kraj – naši judi“, popratili smo i poduhvat jednog mladog Amerikanca, inače porijeklom upravo iz našega kraja; Tom Turcich krenuo je na petogodišnje putovanje svijetom, a sedam kontinenata namjerava obići pješice. Brojni su još naslovi i prilozi koji će, nadam se, privući vašu pažnju, zadovoljiti vašu znatiželju, te vam i ovaj broj našeg općinskog lista učiniti ugodnim štivom ovih vrućih ljetnih dana. Preostaje mi još da vam poželim ugodan ostatak ljeta, te da svima vama čestitam blagdan „Stipanju“! Jer, ponovimo, samo je jedna Stipanja ! Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM:

STARA RAZGLEDNICA DOBRINJA S POČETKA 20. STOLJEĆA

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Zoran Kirinčić, Zdenko Kirinčić, Gordana Gržetić, Ivančica Dunato, Mladen Radoslović, Tatjana Radivoj, Marina Pavačić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1400 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 7. prosinca 2015. na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT” Fotografija ja naslovnici: Goran Pleše

2


Aktualno

TURISTIČKA PONUDA OBOGAĆENA KULTURNIM DOGAĐANJIMA I REKREACIJSKIM SADRŽAJIMA Iza nas je prvih šest mjeseci 2015. godine, te se sada tek mogu donekle vidjeti turistički rezultati i usporediti ih sa proteklom godinom. Kao što ste i sami mogli svjedočiti, ova turistička sezona počela je u promjenjivom vremenu koje se stabiliziralo i trenutno vladaju „tropske“ vrućine. Jedan dio praznika „preselio“ se ove godine u svibanj, te su podaci za taj mjesec daleko bolji nego prošle godine. Uspoređujući podatke o dolascima i noćenjima gostiju u proteklom šestomjesečnom razdoblju, vidi se da je došlo do povećanja broja noćenja i dolazaka i u kampovima (621 dolazaka i 2 218 noćenja više u odnosu na 2014. godinu) dok je privatni smještaj bio nešto lošiji sa povećanjem od 39 dolazaka i 662 noćenja više nego 2014. godine. Prva dva tjedna u srpnju su obećavajuća pa se nadamo da će se premašiti prošlogodišnja seozona kada smo ostvarili 304.000 noćenja. Kod privatnog smještaja za prvih 14 dana srpnja vidljivo je povećanje od 393 dolaska (6%), te od 4.239 noćenja (14%). Kod kampova je 27 dolazaka manje (1%), ali je zato 910 noćenja više (11%).

Ove godine manifestacije na području Općine Dobrinj počele su prvog dana svibnja već tradicionalnim pješačkim pohodom „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“ koji je krenuo iz Krasa. Nastavilo se biciklijadom „Đir po Dobrinjskom“ dan kasnije sa startom iz Klimna, a isti dan u večernjim satima u Šilu je održana degustacija vina i podjela nagrada nagrađenim amaterima - vinarima u suradnji s Udrugom Bukaleta.

Nakon dodjele natupio je Mauro Staraj sa svojim bandom La Banda. Po prvi put u suradnji s ugostiteljima održana je i manifestacija „Dani kvarnerskog lignja“ koja je trajala od 22.05. do 07.06.2015. u sklopu koje se u restoranima koji su sudjelovali u manifestaciji, moglo probati jela na bazi domaćeg kvarnerskog lignja po povoljnijim cijenama. Po drugi put održan je i Solsticium Ecoactive fest na Ogreni kraj Dobrinja od 25.06. do 28.06.2015. Prije toga su tijekom proljeća u društvenom domu u Polju održavane razne radionice kao najava samom festivalu. Sve ove aktivnosti vezane su uz projekt HTZ-a „Hrvatska 365“ kojim se pokušava produžiti sezona time da se pokušaju organizirati manifestacije i događanja koje bi bile povod da gosti dođu i u predsezoni i posezoni, a ne samo u glavnoj turistički sezoni. Direktor TZO, Boris Latinović

Optimistični rezultati predsezone

OTOK KRK U „PLUSU“ I PO DOLASCIMA I PO NOĆENJIMA - Nakon prvih šest mjeseci, koje je pravo razdoblje za dati adekvatne informacije vezane uz boravak i kretanje turista na otoku Krku, ne skrivamo svoje zadovoljstvo. I šesti mjesec potvrdio je rezultate iz 2014. godine, posebice za prvih šest mjeseci, kad je ostvareno preko 200 tisuća dolazaka, što je 9% više nego 2014., te preko 800 tisuća noćenja, što je čak 6% više nego što je bilo 2014. godine – poruka je direktorice TZO Krka Majde Šale.

Po emitivnim tržištima prevladavaju naši „tradicionalni“ gosti; u šestom mjesecu najveći je broj Slovenaca, ali u šest mjeseci najveći je broj Nijemaca. Slijede Austrijanci i Talijani a posebno veseli što su Talijani na razini šest mjeseci ostvarili veći broj noćenja u odnosu na sve prethodne godine i tu je rezultat čak za 17 posto više. Veseli nas i porast broja turista iz skandinavskih zemalja, napr. iz Švedske, što je direktan rezultat novouvedenih zračnih linija Zra-

čne luke Rijeka, pa imamo povećanje dolazaka švedskih turista od čak 200 %. Međutim - kaže mr. Šale - raste i broj dolazaka iz Švicarske a od ostalih tržišta valja spomenuti Mađarsku i Poljsku, dok su Česi - također naši tradicionalni gosti - u nešto manjem broju u prvih šest mjeseci, nego što je to bilo prethodnih godina. Sve u svemu, vrlo optimistično i zadovoljavajuće – zaključuje čelnica otočne Turističke zajednice. Gordana Gržetić

3


Aktualno Intenzivni rad na izmjenama i dopunama općinskog Prostornog plana

ŠTO DONOSE IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA OPĆINE DOBRINJ ? Tematika upravljanja prostorom zasigurno je jedan od onih aspekata djelovanja lokalnih samouprava koji najviše interesira i intrigira javnost. Slično je i na području Općine Dobrinj gdje se već neko vrijeme intenzivno radi na izmjenama i dopunama općinskog Prostornog plana, temeljnog strateškog i razvojnog dokumenta od kojega, obzirom na najavljeno širenje obuhvata građevinskih područja naselja, brojni žitelji tog dijela otoka Krka mnogo očekuju. Ta se i takva očekivanja, prenio nam je u našem, s tom temom povezanom razgovoru općinski načelnik Neven Komadina, najzornije razaznaju u brojnim zahtjevima i zamolbama žitelja te krčke općine za uključenjem njihovih terena u građevinsko područje ali jednako tako i u nastojanjima lokalne uprave za stvaranjem uvjeta nužnih za ostvarenje značajnijeg broja novih gospodarskih, turističkih i komunalno - infrastrukturnih sadržaja. Izgradnja i uređenje vodenog parka - Izmjene, istini za volju, dosta dugo traju ali taj postupak nije jednostavan, naglašava načelnik dodajući kako se lokalna uprava na

taj korak odlučila u nastojanju postizanja lakše i djelotvornije primjene planskih odrednica odnosno otklanjanja uočenih nedorečenosti važećeg Plana. Lani pokrenut postupak do sad je obuhvatio područje zaštite prirode odnosno usklađenje s novim zakonskim odredbama iz tog područja, potom i "obradu" pomorskog dobra s ciljem uređenja novih plaža, ali i prostornoplanersku razradu područja namijenjenih sportsko-rekreativnim sadržajima. Obrazlažući temeljne općinske ciljeve i nastojanja pokrenutih izmjena PPU-a načelnik nije propustio naglasiti i kako bi se jedan od ambicioznijih projekata (za koji se novim Planom stvaraju temeljni preduvjeti) trebao ogledati u omogućavanju izgradnje i uređenja vodenog parka. Taj sadržaj, obzirom da na otoku Krku danas ništa slično ne postoji, u budućnosti bi mogao postati zamašnjakom turističkog i gospodarskog razvoja ovog kraja, i to u sinergiji s do sad već često spominjanim projektom izgradnje lječilišnog centra na području Melina u uvali Soline koji je, naglašava Komadina, u visokom stupnju razrade odnoso u stadiju čekanja očitovanja institucija iz

MT

4

domene zaštite okoliša i prirode čije će ocjene biti polazišni temelj daljnjeg planiranja i razvijanja spomenutih sadržaja. Dobrinjski je načelnik, govoreći o onom što bi PPU mogao i trebao donijeti, naglasio kako se u ocjeni isplativosti ulaganja u vodenozabavne sadržaje u Općini povode za dobrim iskustvima lokalnih jedinica koje su slične sadržaje proteklih godina ostvarivale na istarskom području ali i dobrom geografskom položaju otoka Krka odnosno njegovoj blizini većim gradovima u širem okružju. Otvaranje mogućnosti ulaganja u takve sadržaje pratiti će i omogućavanje ulaganja (na više lokaliteta na području Dobrinjštine op.a.) u različite sportsko-rekreacijske tematske parkove pogodne za paintball i slične "adrenalinske" sadržaje, a sve slijedom ideja i inicijativa zainteresiranih potencijalnih investitora koji se već neko vrijeme lokalnoj upravi javljaju s različitim poduzetničkim inicijativama. Procedura donošenja plana, ponavlja načelnik, jest duga, zahtjevna i obimna ali se njime nastoji obuhvatiti i za oživotvorenje pripremiti prilično širok i raznolik segment specifičnih razvojnih programa i potencijala, i to na dulji niz godina. Ističući kako je "radna verzija" novog, izmijenjenog PPU-a u završnoj fazi, dobrinjski je općinski načelnik najavio i kako bi njegovo javno izlaganje moglo biti organizirano već tijekom mjeseca rujna te ujedno (pr)ocijenio kako bi, bude li sve teklo kako se u Općini nadaju da hoće, spomenuti dokument trebao bi stupiti na snagu tijekom iduće godine. Mogućnost širenja građevinskih zona za sva naselja Govoreći o širenju građevinskih područja naselja, Komadina je rekao kako je, obzirom na stupanj izgrađenosti postojećih građevin-


Aktualno skih zona, Općini dana mogućnost širenja tih područja te da će do toga ovog puta uistinu i doći. Ipak, moram naglasiti kako će nove zone, temeljem važećih zakonskih kao i odredba planova višeg reda, obuhvatiti sva naselja na području Općine Dobrinj ali u onim područjima koja su u neposrednoj blizini sadašnjeg obuhvata građevinskih područja odnosno koja imaju riješen pristup. Širenje građevinskih područja, drugim riječima, odvijati će se na područjima koja će u budućnosti biti moguće komunalno opremiti temeljnom infrastrukturom, zaključio je načelnik napominjući kako i lokalna uprava u tom postupku ima svoje interese i ciljeve vezane uz uključenje općinskih zemljišta u područja u kojima će se sutra moći graditi. U tom svijetlu nedavno je, u svojstvu radnog tijela Općinskog vijeća, oformljen Odbor za prostorno planiranje, komunalno gospodarstvo i stanovanje čiji članovi, uz ostalo, imaju zadaću razmatranja i u prijedlog novog plana uklapanja svega onog što je interes ove lokalne jedinice, zaključuje prvi čovjek izvršne vlasti dobrinjske lokalne uprave. Općini se, sa zamolbama za širenjem građevinskih područja naselja i uključenja njihovih zemljišta u zone u kojima će biti omogućena izgradnja, proteklih godina obratilo više stotina građana. Općinski je načelnik stoga ocijenio kako je sasvim izvjesno da se u postupku izrade izmjena PPUa neće moći udovoljiti baš svim

LT

takvim zamolbama ali i da će se, gdje god to objektivno bude bilo moguće, u maksimalnoj mjeri nastojati poštovati potrebe i htijenja žitelja i gospodarstvenika tog dijela otoka Krka. Važno ulaganje u lučku infrastrukturu Koristeći razgovor o "bitnim aktualnostima" s područja Općine Dobrinj, općinski je načelnik istaknuo da je, Županijska lučka uprava Krk na području te lokalne jedinice realizirala je jedno važno ulaganje u lučku infrastrukturu. Završeni su radovi na uređenju obale u luci naselja Čižići. Tim zahvatom dobiven je određeni broj novih vezova, a radovima vrijednim 600-tinjak tisuća kuna ŽLU Krk je postojeći lučki nasip uredila i opremila betonskim obalnim zidom koji će ojačati privezišni kapacitet te luke. S obzirom na malu dubinu mora na ovom lokalitetu zahtjevat ćemo od ŽLU Krk da se u narednom

periodu produbi područje luke u Čižićima. Moram naglasiti kako se, uz sve spomenuto, nastavljaju i ulaganja u komunalnu infrastrukturu, posebice u domeni gradnje sustava zbrinjavanja otpadnih voda priobalnih naselja. Uglavnom su završeni radovi na "crpnim stanicama" koje su iznimno bitne za funkcionalnost cjelokupnog sustava, naglašava Komadina ističući kako bi u doglednoj budućnosti trebala krenuti izgradnja mjesnih kanalizacijskih mreža naselja Šilo, Klimno, Čižići i Soline. Terminski plan tog segmenta komunalnog projekta "diktiraju" Hrvatske vode i vjerujem da ćemo, već za koji tjedan ili mjesec, javnost napokon moći izvijestiti o konkretnijim datumskim parametrima začetka radova na izgradnji mjesnih sustava odvodnje otpadnih voda koji će se spojiti na netom zgotovljeni magistralni vod kanalizacijskog sustava prioblja Dobrinjštine, zaključio je naš sugovornik. MR

MT

5


Aktualno Smotra vina i vinara otoka Krka

PRVO ORGANIZIRANO PREDSTAVLJANJE MALOG VINARSTVA OTOKA KRKA ODRŽANO U ŠILU Da turizam i poljoprivreda, pa tako i vinogradarstvo idu ruku pod ruku nije novost, ali da na planu boljeg i učinkovitijeg povezivanja tih dviju komplemnatarnih gospodarskih grana ima još mnogo mjesta za napredak i boljitak složiti će se svi koji se na otoku Krku bave tim djelatnostima. Upravo u tom smislu i s tim ciljem, u Šilu, turističkom središtu Dobrinjštine, organizirana je i u djelo provedena "Smotra vina i vinara otoka Krka" članova Udruge "Bukaleta" koja unatrag posljednjih nekoliko godina postaje sve važnijim i zamjetnijim čimbenikom krčke "vinske scene" ali i nastojanja unapređenja i organiziranog promoviranja otočnog vinarstva, posebice onih manjih, mahom amaterskih proizvođača kvalitetnih krčkih vina. Nakon što su samo koji dan ranije u prostoru kampa "Slamni" Bukaletaši upriličili degustaciju i ocjenjivanje vina iz podruma svojih članova, vrijedni su se otočani upustili i u najširoj domaćoj ali i "gostujućoj" javnosti namijenjeno predstavljanje enoloških dostignuća otočnih vinara čiji aduti, složili su se svi koji su u subotnje predvečerje kušali neko od ondje predstvljenih vina, nimalo ne zaostaju za najreprezentativnijim vinima brojnih po-

znatijih i razvikanijih domaćih vinarija. Predstavljanje ponajboljih vina

MT

malih otočnih vinara svesrdno su, prepoznajući u nastojanjima članova "Bukalete" ciljeve kojima i sami streme, pomogli i podržali i predstavnici Općine te TZO Dobrinj, institucija čiji su čelnici Neven Komadina i Boris Latinović i sami uzeli učešće u prvom organiziranom predstavljanju malog vinarstva otoka Krka na području Općine Dobrinj. - Dobrinjština je područje na kojemu su u prošlosti također postojali značajni vinogradarski nasadi i vinarski kapaciteti koji su, nažalost, danas gotovo u potpunosti nestali, naglasio je obrazlažući razloge zbog kojih Općina nastoji sustavno pomagati nastojanja otočnih poljoprivrednih asocijacija (poput već spomenute Bukalete op.a.) dobrinjski načelnik. Napominjući kako je uvjeren da će netom

MT

6

predstavljene aktivnosti i rezultati rada malih otočnih vinara pripomoći razvoju poljoprivredne proizvodnje na širem području Dobrinjštine, prvi čovjek Općine Dobrinj ustvrdio je kako se oživotvorenju tih i takvih ciljeva unutar struktura dobrinjske lokalne uprave nastoji pripomoći organizacijskim i financijskim pomaganjem aktivnosti kakve, između ostalih, provodi i "Bukaleta", a još više i stvaranjem strateških okvira uklopljenih u planske razvojne dokumenate bez kojih je teško računati na dugoročno održiv razvoj poljoprivrede. - Jedan od najvažnijih dokumenata te vrste, Plan razvoja poljoprivrede Općine Dobrinj, u doglednoj bi budućnosti trebao ugledati svjetlo dana i zbog toga, kao i zbog konkretnih aktivnosti kojima svjedočimo "na terenu", uvjeren sam da ćemo i na poljoprivrednom planu na Dobrinjštini uspjeti pokrenuti razvojni zamašnjak u razmjerima sličnim onome čemu unatrag posljednjih godina svjedočimo u turizmu, zaključio je načelnik. Slično poput načelnika Nevena Komadine, doznali smo u razgovoru s predsjednikom udruge "Bukaleta" Ivicom Šamanićem, razmišljaju i sve brojniji i uspješniji otočni vinari. - Činjenica je da nas ima sve više ali i da se na sve više dijelova otoka Krka iz godine u godinu sade i njeguju novi nasadi vinove loze od čijeg se ploda, u podrumima ovdašnjih vinara, stvaraju i njeguju sve bolja i kvalitetnija vina, naglasio je Šamanić uvjeren kako tom trendu pridonose i aktivnosti lokalnih samouprava ali i udruga poput one kojom već neko vrijeme predsjeda. Često za naše članove, mahom male, amaterske ali nimalo neozbiljne vinare organiziramo edukacije ali i organizirane skupne obilaske nekih od ponajboljih i


Aktualno najuspješnijih vinarija diljem Hrvatske ali i susjednih nam zemalja. Primjeri dobre prakse kojima u takvim prigodama svjedočimo polako hvataju korijenje i na našem otoku, tako i na Dobrinjštini gdje se, baš poput onog što se proteklih godina događalo s malinarstvom, krupnim koracima krećemo naprijed i kad je u pitanju vinogradarstvo, a s njime i vinarstvo. Manifestacije poput ove smotre upravo su idelana prigoda da domaćoj javnosti ali i brojnim sezonskim posjetiteljima ovog turizmu okrenutog otoka predstavimo dosege naših vrijednih i ambicioznih članova čija bi se vina, u izostanku ovakvih manifestcija, smotri i sajmova, inače vrlo teško probila do stolova šireg kruga konzumenata, zaključuje čelnik "Bukalete". A da su degustacijaska ali i prodajna predstavljanja otočnih vina (najčešće praćena bogatim i šarolikim zabavnim i kulturnim događanjima kakvo je i u ovoj prilici organizirano u središtu Šila) najbolji i najefikasniji način njihova promoviranja ali i "distribuiranja" potvrdio nam je Krčanin Boris Mrakovčić kojemu je, po ocjeni samih "Bukaletaša", upravo u Šilu dodjeljeno zasluženo priznanje i naslov "vinara godine". Taj 43-godišnji diplomirani ekonomist, povodeći se nastojanjem širenja i upotpunjavanja svog dosadašnjeg djelovanja u turizmu, pred koju se godinu upustio u visokoškolsko obrazovanje na

MT

planu vinarstva koje je nedavno, stekavši zvanje inženjera agronomije, formalizirao završetkom stručnog studija koji se provodi u Poreču. - Vinarstvo na otoku Krku, djelom zahvaljujući i svemu što činimo unutar ove udruge, napreduje strelovitom brzinom i jasno je da se u podrumima brojnih krčkih vinara krije sve više kvalitetnih vina. S njima se, u suradnji s otočnim lokalnim samoupravama ali i TZ-ima koji na sreću prepoznaju vrijednost, značaj i potencijal ovakvih manifestacija, posebice tijekom ljetne sezone upoznaju i brojni domaći ali i strani posjetitelji otoka Krka, naglašava Mrakovčić. Manifestacije poput ove održane u Šilu najbolji su i najučinkovitiji vid prezentacije proizvoda koje stvaramo ali i najjednostvniji način njihova izvoza. Brojni stranci koji na ovakvim priredbama kušaju a potom i kupuju naša vina odlični su promotori otočnog vinarstva koje, izbjegavajući svo ono nepotrebno

MT

formaliziranje kakvo nezaobilazno prati sve redovne puteve prodaje i "prekogranične distrubucije" poljoprivrednih proizvoda, tako na najbolji mogući način uspijeva kapitalizirati potencijale koje nam pruža turizam i s njim povezan "promet ljudi", konstatira "vinar godine" napominjući kako se "direktnom prodajom", kakva se ostvaruje na sajmenim i festivalskim manifestacijama, izbjegavaju i problemi s naplatom od koje niti mali otočni vinari ne mogu pobjeći u svim ostalim vidovima prodaje njihovih proizvoda. Uz Borisa Mrakovčića, koji je proglašen najboljim malim vinarom 2015., zasluženim su priznanjima na prigodnom slavlju uprličenom u središtu Šila od svojih kolega iz udruge "Bukaleta" nagrađeni još i Ivica Bogović, Adrijan Jakovčić, te Anton Mrakovčić. MR

MT

7


Aktualno Događanja koja će obogatiti sezonu

OTOČANIMA I TURISTIMA NIZ KVALITETNIH DOGAĐANJA Ulazak u "ljetni režim" Dobrinjci i ove godine dočekuju spremni i spokojni, uvjereni kako će bogat i sadržajan program ljetnih događanja, kulturnih, zabavnih i sportsko-rekreacijskih događanja ispuniti želje i očekivanja njihovih svake sezone sve brojnijih gostiju, domaćih i stranih posjetitelja i vikendaša jednako kao i organizatorima i provoditeljima ljetnih zbivanja ništa manje važnih domaćih žitelja mjesta s područja Općine Dobrinj. Kako nam je u privremenom odsustvu direktora TZO Dobrinj Borisa Latinovića prenio u organizaciju i provedbu sezonskih priredbi jednako involviran općinski načelnik (a ujedno i predsjednik TZO Dobrinj) Neven Komadina, ljeto 2015. godine na cijelm će Dobrinjskom, a posebice u onim najtursitičkijim, priobalnim naseljima i ovog puta biti obilježeno mnoštvom kvalitetnih događanja koja će se izmjenjivati na "svakodnevnoj bazi". Cijeo područje Dobrinjskoga odavno je poznato i prepoznato po brojnim pučkim, odnosno ribarskim feštama kojima se, posebice tijekom ljetne sezone, obogaćuje svakodnevica naših posjetitelja ali jednako tako i čuva tradicijsko naslijeđe naših žitelja na koje smo, ističe Komadina, iznimno ponosni. Tako će i ovog ljeta na području

službeno objavila kalendar događanja u kojem je čitav niz onih tradicionalnih zbivanja i manifestacija koje se ponavljaju iz godine u godinu, ali jednako tako i podosta novih događanja koja će ovog ljeta doživjeti svoju, vjerujemo, uspješnu premijeru. Prvo u nizu takvih "premijernih" događanja, kaže Komadina, bio je "Susret klapa" u Šilu kojeg su idejno začele te dobrim dijelom i organizacijski na svojim leđima iznijele članice naše ženske klape "Volta" iz Šila.

GP

Općine Dobrinj biti upriličeno čak dvadesetak fešti u sklopu kojih će se otočanima ali i njihovim ljetnim posjetiteljima dobiti prigodu predstaviti brojna poznata imena domaće estrade, jednako kao i članovi mnogih već "provjerenih" domaćih klapa i glazbenih skupina, prenosi nam prvi čovjek dobrinjske lokalne uprave naglašavajući kako većina događanja neće proći bez predstavljanja domaće tradicijske baštine - tanca i sopnje za koje će i ove sezone biti "zaduženi" za nastupe uvijek spremni članovi više kulturnih društava s područja Općine Dobrinj. - TZO Dobrinj, temeljem odluke Tursitičkog vijeća spomenute institucije, nedavnoje i

MT

8

Sadržaji za sve generacije Netom pokrenuti program ljetnih događanja, kao i uvijek do sad, obilježava i njegov iznimno kvalitetni umjetničko-izložbeni segment kojeg na svojim plećima nosi naš danas već nadaleko poznati dobrinjski Kulturni centar "Infeld" zahvaljujući kojem se Dobrinj već odavna pozicionirao kao jedno od važnijih i vrijednijih izložbenih središta otoka Krka ali i cijelog Jadrana. Ondje je također proteklog vikenda otvoreni i javnosti predstavljeni izložbeni projekt "Samotnjaci" (iza kojega stoje djela Karla Koraba, Željka Lapuha i Hansa Staudachera) tijekom cijelog će ljeta zasigurno biti magnet koji će u Dobrinj privlačiti ljubitelje umjetnosti, baš kao što su to svih proteklih godina činile i brojne druge vrijedne izložbe kakvih se nebi posramile niti neke od najvećih europskih metropola, nastavlja naš sugovornik. Iako je razina koju je davno dosegao spomenuti kulturni centar daleko iznad novoga na kojem djeluju naši ostali izložbeno-galerijski sadržaji, i ovog ćemo ljeta sadržajem i organizacijski nastojati toj kulturnoj ustanovi makar približiti ponudu koja se posjetiteljima ovog otoka nudi i u svim ostalim našim izložbenim zbirkama, ponajprije u Etnografskom muzeju otoka Krka koji je pod nadležnosti Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja, jednako kao i naše župne


Aktualno Sakralne zbirke smještene u crkvi sv. Antona. I ove ćemo godine, zahvaljujući radnjama koje poduzima Općina Dobrinj, za posjetitelje našeg općinskog središta organizirati i u djelo provoditi od šire javnosti do sad vrlo dobro prihvaćane organizirane grupne razglede najzanimljivijih povijesnih lokaliteta Dobrinja, izletničke ture kojima će polazišna točka i ovog ljeta biti tzv. info-pult koji je postavljen pred zgradom Općine. Tijekom srpnja i kolovoza TZO Dobrinj je za sve naše goste, pa tako i one najmlađe, pripremila čitav niz zabavnih događanja, uz ostalo i sad već tradicionalne dječje kreativne radionice koje će se održavati u Šilu. Dva puta tjedno u svim našim obalnim naseljima nastupati će i naši folkloraši a kao što sam već spomenuo, cijelo će Dobrinjsko u tjednima pred nama do kasno u noć odzvanjati u ritmu tradicionalnih ljetnih pučkih i ribarskih fešti čiju smo organizaciju, zbog zakonskih "peripetija" koje sad otežavaju takav angažman naših udruga, morali povjeriti jednoj ugostiteljskoj tvrtki koja se za to izborila posredstvom javnog natječaja. Samo u priobalnim naseljima Dobrinjskoga odnosno Klimnu, Šilu, Solinama i Čižićima tijekom narednih će dva mjeseca biti održano čak 11 takvih fešti, a zabavnu ponudu takve vrste dodatno će obogatiti dodatnih šest tradicijskih pučkih zabava koje će do konca sezone biti održane u mjestima unutrašnjosti naše općine. Jedno od najposjećenijih takvih događanja i ovog će ljeta sasvim sigurno biti dobrinjska Stipanja koja se održava 3. kolovoza i u sklopu koje obilježavamo i slavimo dan naše općine, ističe načelnik Neven Komadina, napominjući kako će 1. kolovoza na dobrinjskoj placi nastupiti iznimno popularna te od ljubitelja takve vrste glazbenog izričaja cijenjena šibenska klapa "Maslina", a potom na blagdan Stipanje 3. kolovoza Jole, prenosi nam naš sugovornik. Ispunjena želja prof. dr. Josipa Kirinčića Ljetnu će svakodnevnicu obilježiti i

nastupi Damira Kedže, Jose Butorca, riječkih Putokaza, krčkih limenjaka, članova tamburaškog sastava "Boduli" i mnogih drugih izvođača, a posebnu bih pažnju u najavi kulturnih događanja poklonio planiranoj promociji vrijedne knjige "Sveti Vid Dobrinjski" prof.dr. Josipa Kirinčića, lanjskog dobitnika općinske nagrade za životno djelo Općine Dobrinj, koji je realizirao svoju davno proklamiranu želju izrade prigodnog pisanog djela posvećenog svom rodnom mjestu. Predstavljanje te knjige biti će upriličeno netom prije obilježavanja Dana Općine i tim ćemo činom, uz to što smo financijski pomogli izdavanje samog djela, dati dodatni obol čuvanju i promoviranju kulturnopovijesne baštine ovog kraja. Zabavne manifestacije koje neće izostati niti ove godine a koje se također osjećam dužnim spomenuti su i obilježavanje Vele Gospoje u Rasopasnom kao i Rokove dana mjesta Šilo koji će 16. kolovoza tradicionalno biti obilježen programom koji započinje već u ranojutarnjim satima, potezanjem mreže migavice a završava tradicionalnim ponoćnim vatrometom. Niz manifestacija biti će zaključen obilježavanjem blagdana Male Gospoje u Polju početkom rujna. Sve u svemu, zaključuje Komadina, ljeto na Dobrinjskom biti će šareno i sadržajno, okrenuto svim segmentima publike ali i "lokalpatriotskom" promoviranju svega onog domaćeg i vrijednoga bez čega ni Dobrinjsko, kao ni otok Krk, nebi bili ono što jesu!

Dobrinj kao pozicija jednog od važnijih centara kulture Dobrinjsko niti ove godine neće ostati zakinuto za ljetne manifestacije i događanja koja se mogu svesti pod nazivnik "kulturnih programa". - U samom Dobrinju tijekom nadolazeće će se sezone održavati cijeli niz prigodnih koncerata klasične glazbe ali i kazališnih predstava koje će taj starodrevni otočni kaštel učvrstiti na poziciji jednog od važnijih centara kulturne ponude Bodulije, ističe Komadina. Osim programskih događanja, općinska uprava Dobrinja u okvirima svojih financijskih mogućnosti ususret sezoni odradila je i čitav niz infrastrukturnih ulaganja kojima je cilj bilo podizanje komunalnog standarda te dodatno uređenje i opremanje javnih, posebice kupališnih površina. S gotovo 400 tisuća uloženih kuna uređen je čitav niz plaža i sunčališta na širem području Šila, a u uporabu je (uz onu već postojeću u Šilu) stavljena i novouređena plaža za goste s kućnim ljubimcima u okolici Čižića. Odrađen je i cijeli niz ulaganja u uređenje nerazvrstanih cesta u vrijednosti od 800.000 kuna kao i gradnju sustava odvodnje otpadnih voda. Ne bez razloga, zaključio je Komadina, Dobrinjsko će i ovog ljeta krasiti dvije Plave zastave kao najbolja materijalna potvrda smislenosti, opravdanosti i sustavnosti tamošnjih ulaganja u kupališnu infrastrukturu jednako kao i ekologiju. MR

MT

9


Prigodno Turistička ponuda Šila obogaćena botaničkom stazom

BOTANIČKA STAZA – BOGATSTVO S PLADNJA PRIRODE U doba suvremenih tekovina i civilizacijskih dosega, kad su prijevozna sredstva ne samo dostupna svima, nego i velikoj većini neizostavni „dodatak“ svakodnevici, rijetko se u naše dnevne planove uklopi hodanje. Ako se pak i zaputimo pješice do određenog cilja, još rjeđe (ili nimalo) zapažamo prirodne vrednote, kojima je naše podneblje tako obilato nadareno. -Toliko toga jestivog, ljekovitog pa i ukrasnog leži pred našim očima, a mi toga nismo svjesni. Volim prirodu, često u njoj boravim i tako se rodila ideja da bogatstvo prirode približim i domaćima i turistima. Najprije sam ideju razrađivala sama sa sobom, potom sam je otkrila nekolicini istomišljenika a sve je zaokruženo podrškom Turističke zajednice Općine Dobrinj. Eto, tako je ukratko nastala botanička staza u Šilu - ispričala nam je Katica Dunato iz Polja, začetnica ove lijepe, ali i korisne ideje. Jer, priroda nije samo lijek za dušu, ne nudi samo opuštanje duha i otpuštanje prikupljene negativne energije; iz prirode se vijekovima tražilo i nalazilo lijekove za razne tjelesne bolesti, što i danas mnogi čine. Za one koji bi željeli pobliže upoznati prirodu, njezine vrednote i ljekovite biljke, Katica Dunato je - uz podršku i financijsku pomoć Turističke zajednice Općine Dobrinjprigodnim pločicama obilježila dvadesetak biljaka, ali to će obilježavanje, kaže, dobiti nastavak. Sam početak priče o botaničkoj stazi seže dvije godine unatrag, kad se, osim ljubavi prema prirodi, pokazao i suprotan osjećaj: -Vandali, kako ih drugo nazvati, tada su nam porušili postavljene pločice, pa smo morali na posao iznova. Ipak, nismo odustali, pobijedila je ljubav, kao i uvijek u životu, ovog puta, ljubav prema prirodi nastavlja svoju priču inicijatorica botaničke staze, te pojašnjava:

10

GG

-Šećući botaničkom stazom, upoznat ćete pobliže biljke, koje ste dosad površno ili nikako zapažali, naprimjer, glog, pasja ruža, mirišljava ljubičica, široki trputac, primorska skrižalina, mlječika itd. Svaka biljka obilježena je prigodnom pločicom a uz hrvatski, naveli smo i latinske nazive biljaka. Dođite, pogledajte i prošetajte a botaničku stazu u Šilu lako ćete pronaći: i ona je, kao i biljke koje ju

čine, obilježena tabelom. Na samom je ulasku u Šilo tabela s oznakom koja vas vodi do otprilike 500 metara duge staze. Dođite, neće vam biti žao! – zaključuje Katica Dunato. I mi vas pozivamo: Dođite u Šilo, prošećite botaničkom stazom, te s pladnja prirode uzmite ono što priroda tako nesebično i pro bono daje. Gordana Gržetić

GG


Prigodno Aktivnosti Udruge „Spirit“

NOVITETI ODLIČNO PRIHVAĆENI, NOVA DOGAĐANJA U PRIPREMI Krajem lipnja, druge godine zaredom, održan je EcoActive Festival kod Dobrinja. Riječ je o eksperimentalnom programu, koji nudi seriju radioničkih aktivnosti, kulturnih, edukativnih i onih koji se bave pokretom, reklo bi se ponešto za tijelo ponešto za duh. Organizator je Udruga Spirit, koja već godinama često postavlja svoje programe i po ostatku otoka Krka. Namjera je da aktivnosti, osim u periodu nekoliko dana Festivala, budu prisutne i kroz godinu, pa je stoga ovogodišnji Fest imao i desetak vikenda predaktivnosti, kroz koje su se predstavili segmenti samog Festivala. Tako je u Polju, Dobrinju, ali i u Puntu (kroz prvomajski mini Fest) od ožujka pa sve do lipnja viđena vesela serija zanimljivih i kvalitetnih programa. Vidjeli smo nekoliko radionica i degustacija vegetarijanske prehrane, uz savjete za korištenje namirnica "kao lijek", kada osoba ne smije jesti pojedine namirnice, zatim predavanja o promišljanjima sebe i svoje okoline "Povratak sebi", pa meditativne plesove za opuštanje "Dream Dance", kao i druge sadržaje kao što su filmske večeri. Na samom vikendu EcoActiva navedenim aktivnostima pridodani su i Tai Chi Chuan kluba borilačkih vještina Pantera, OM healing, zatim Soul Scat Circle - radionica istraživanja vrijednosti svoga glasa, koju je vodila sjajna jazz vokalistica iz Zagreba Lela Kaplovitz, te Yoga i Yoga za bebe, voditeljice Dolores Prodan - Gestalt terapeutice koja je svojim savjetima mlade mame (i

FOTO: arhiva udruge Spirit

one koje će to biti) potakla na drugačije promišljanje odnosa sa svojom bebom. Programi su, iako zasad neuobičajeni za otočne prilike, jer su se do sada rijetko ili nikako odvijali, solidno prihvaćeni, iako će još trebati sigurno poraditi na širem predstavljanju ideje, a i pogotovo na samom konceptu Festivala. On, naime nije "javan" kao uobičajeni kulturni programi, već se zbog pripreme i načina odvijanja većina aktivnosti treba unaprijed rezerviravati za termine, i ima limit u broju sudionika. Ecoactive nije masovni program, već svaki pojedini termin aktivnosti može zahvatiti po desetak ili dvadesetak ljudi. Dok to pomalo zbuni zainteresirane, pogotovo dok nema određenog mjesta koje služi kao info-point za rezervacije, već se pokušalo to činiti preko web stranice, ovakav tretman programa ipak daje mogućnost da aktivnosti budu dobro i kvalitetno pripremljene, sukladno broju, profilu i željama/upitima učesnika, pa su posjetitelji imali samo riječi hvale za svaku od pojedinih ponuđenih aktivnosti i njihove voditelje. Ovi programi, šire gledajući, nisu rijetkost, niti su potpuno neobični, svako aktivnije (modernije) turističko mjesto, kamp, hotel ili slični objekt sve češće nudi ponešto od ovakvih sadržaja, jer kvalitetno ispunjavaju vrijeme gostiju koji sve

više traže zdrave i kvalitetne programe, te se okreću u tom smjeru, a kvaliteta se rijetko može dobiti na masovnim skupovima, stoga je jedan od puteva kreiranje ovakvih "manjih" događanja, gdje se svakom pojedincu može pružiti pažnja i gdje je odnos između "davatelja i primatelja" usluge prisniji. Naravno, ovdje je i razlika da je osim zabavnog karaktera, ovaj program ujedno i edukativan ali i preventivno - zdravstvenog aspekta. Ono što ostaje na organizatorima i njihovim partnerima (TZ i Općina) je da na temelju dosadašnjih iskustava izvide mogućnosti stvaranja svojevrsnog "eko sustava" oko ovih programa, možda i stvaranja fiksnog mjesta za stalno provođenje programa, jer je sam Fest samo simpatičan eksperiment ukoliko se ne osigura okruženje koje će znati jače ponuditi i postaviti više ovakvih sadržaja češće, bolje ih predstaviti i plasirati, možda u paketima sa smještajem, ili grupnih izleta, i to gledajući ubuduće i izvan same špice sezone, jer tad bi upravo ovakve aktivnosti mogle privući ljude na naš lijepi otok, pr užajući im odlične trenutke, a pokazatelji govore da se drugdje već dešava pomak i u ovakvim smjerovima ponude. Za više informacija o narednim događanjima možete kontaktirati Udrugu Spirit (www.spirit-ri.hr) Helga Paškvan

11


Naš kraj - naši judi Mladi Amerikanac, porijeklom iz Gostinjca, krenuo na petogodišnje putovanje svijetom

TOM TURCICH: ŽIVOT JE SAMO JEDAN A JA ŽELIM ŽIVOT NE SAMO ŽIVJETI, NEGO PROŽIVJETI Dvadeset i pet tisuća milja, sedam kontinenata, pet godina, jedna aluminijska kolica, jedan san i jedan čovjek – sažetak je to priče o putovanju na koje se dan uoči svog 26-og rođendana uputio Tom Turcich. Prvo odredište putovanja, kojem su prethodile godine priprema i preispitivanja, bio je Haddon Township (New Jersey), rodni grad ovog hrabrog mladića, inače porijeklom iz našega kraja, točnije iz Gostinjca. Šator, vreća za spavanje, najnužnija odjeća i obuća i nekoliko galona za vodu - sve navedeno i još pokoja sitnica ispunili su aluminijska kolica, kojima Tom namjerava u narednih pet godina obići cijeli svijet, kročiti na sve kontinente, osjetiti sve klimatološke situacije i meteorološke prilike i neprilike. Iako za sebe kaže da je oduvijek bio nemiran duh, sklon avanturizmu i avangardizmu, hrabra odluka da pet godina svog života posveti putovanju, bolje rečeno, hodanju po svijetu, ishodište ima u jednom tragičnom događaju: -Imao sam sedamnaest godina kad je moja prijateljica Anne Marie poginula. Mjeseci su mi trebali da

dođem k sebi, da se vratim u normalan život a onda sam počeo promišljati tu riječ, život. Shvatio sam bolje nego ikad da je život samo jedan i da ga valja proživjeti a ne samo živjeti. Anne Marie nije stigla ispuniti svoje snove; ja sam odlučio živjeti život i upoznati svijet. Doslovce cijeli svijet. I donio sam odluku - ispričao je Tom početke svoje priče o putu oko svijeta. A nakon što je poslušao roditelje i završio koledž, počeo se pripremati za svoj poduhvat: -Štedio sam kako god sam mogao, radio sam 12 - 14 sati, proučavao predstojeće etape, radio na sebi s fizičkog i psihičkog aspekta. A

onda je došao i taj dan. Iskreno, samo sam trenutak, večer prije putovanja na trenutak pomislio: U što sam se to upustio? Ali vjerujte, odmah mi je došao odgovor: Radiš ono što trebaš raditi i na dobrom si putu! Na put dug 25 tisuća milja ispratili su ga njegovi najbliži - otac Tom, majka Cathy i sestra Lexie. Osjećaji, naravnom pomiješani, ali prevladao je ponos. Jer, njihov je smogao hrabrosti za ono što mnogi nemaju – on je odlučio živjeti, živjeti onako kako želi, ili, kako je sam rekao: Život je jedan a ja ga želim ne samo živjeti, nego proživjeti. Jedna od etapa Tomovog puta, bit će i Europa a time i Hrvatska. Podrazumijeva li se tu i otok Krk, pitali smo ga? -Naravno! Znam odakle su moji korijeni i svakako želim doći u kraj svojih predaka. Ali, strpite se još koju godinu, dok Europa dođe na red! Do tad, svima u starom kraju pozdrav – „Cheers“ - zaključio je ovaj hrabri mladić, s kojim smo posredstvom suvremene tehnologije porazgovarali u pauzi njegova putovanja, zapravo hodanja. Tomovo putovanje pratit ćemo i nadalje, a u iščekivanju njegovog dolaska u „stari kraj“, zamislimo se svaki ponaosob nad svojim životom. Zapitajmo se-živimo li uistinu život, živimo li, ili proživljavamo život? I još bitnije – živimo li svoj, ili nečije tuđe živote? Gordana Gržetić

12


Naš kraj - naši judi Na Ogrenom otvoren rekreacijski centar

LIVADA POSTALA AVANTURISTIČKI PARK Otvorenjem rekreacijskog centra, na lokaciji Ogreni u neposrednoj blizini Dobrinja, Željko Ivanković učinio je iskorak u svojevrsnom kreativnom obogaćivanju turističke ponude našeg kraja. Kao vlasnik Arcus Arene, uzeo je u najam zaraslu livadu i dio šume u blizini dobrinjskog lovačkog doma, te uredio avanturistički park za paintball – uzbudljivu i dinamičnu igru, koja, kako kažu znalci, jača natjecateljski karakter i uči nas timskom životu i djelovanju. Paintball je kombinacija dječje igre i zrele taktike, pa iako postoji više stilova i scenarija, cilj je uvijek isti – eliminirati protivnika ispaljenom kuglicom boje koja se pri udaru rasprsne. U paintball opremu

NG

spada zaštitna maska, maskirna odora i markeri, odnosno specijalno izrađene puške za paintball. Ivanković kaže kako u ponudi ima

NG

NG

airsoft puške i pištolje za gađanje meta, paintball za djecu (u posebno ograđenom prostoru) i odrasle (u šumi), kao i streličarstvo, odnosno gađanje meta lukom i strijelom. Tijekom mjeseca srpnja avanturistički park posjetilo je desetak grupa iz Zagreba i sa otoka Krka, a dolazili su i stranci, uglavnom sa djecom, te parovi i pojedinci koji su najčešće koristili poligon za streličarstvo. Uz pravilno korištenje opreme, igre nisu opasne, a same kuglice su biorazgradive i prihvatljive za okoliš, pa se doslovno mogu i pojesti, zaključio je Ivanković, dodajući kako je adrenalinski park svakodnevno otvoren od 9 do 13, te od 16 do cca 20 sati. Nedeljko Gržetić

NG

13


Prigodno Uručene zahvalnice Zaklade policijske solidarnosti

POMAGANJE JE POSEBAN OSJEĆAJ KOJI NIKAKAV NOVAC NE MOŽE PLATITI U listopadu 2005. godine donijeta je odluka o proglašenju Zakona o Zakladi policijske solidarnosti, temeljem kojeg je Zaklada i osnovana. Svrha Zaklade je promicanje humanitarnog djelovanja i potpore policijskim službenicima Ministarstva unutarnjih poslova, a osnovana je zbog pružanja pomoći prilikom svih oblika stradavanja i ugrožavanja socijalnog položaja policijskih službenika, pružanja financijske pomoći članovima obitelji poginulih policijskih službenika, pružanja pomoći pri rješavanju stambenog pitanja, školovanja djece, socijalnom i zdravstvenom zbrinjavanju itd. Predstavnici Zaklade i MUP-a RH posjetili su Općinu Dobrinj s ciljem uručenja zahvalnica za prinos u radu zahvale, ali i za pomoć u organizaciji ljetovanja za djecu žrtve poplava i slabijeg imovnog stanja, koja već tradicionalno u sklopu aktivnosti Zaklade ljetuju u Dramlju. Prigodnoj svečanosti u ime Policijske uprave primorskogoranske nazočila je načelnica Senka Šubat sa suradnicima, načelnik Sektora policije Antun Štemberger, načelnik Sektora kriminalističke policije Željko Kruneš i načelnik Policijske postaje Krk Dejan Hriljac, dok su Zakladu predstavljali upravitelj Želimir Radmilović i tajnica Helena Biočić Dobrinjština - jedan od najsvjetlijih primjera suradnje sa Zakladom -Hvala na dobrodošlici, ali posebno hvala što ste tu dobrodošlicu omogućili i djeci policijskih službenika slabijeg imovinskog stanja, koja stoga nisu u mogućnosti ljetovati – istaknuo je Radmilović u uvodnom obraćanju. Svi znamo kakva je stvarnost, kakav nam je život, a naravno da ni policija nije izdvojena iz toga; oni problemi s kojima se susreće građanstvo, a to su kriza, nezaposlenost itd., u policiji je još potencirana, s obzirom da policajci ipak moraju poštivati neka etička načela i pravila koja su nešto oštrija nego za druge građane. Rekao bih stoga da nema prostora za snalaženje, pa onda to relativno loše imovinsko stanje se u policijskim krugovima još jače reflektira. Stoga smo i osnovali ovu Zakladu policijske solidarnosti po jednostavnom principu: oni koji imaju, dio toga što im nije upitno i neophodno za egzistenciju daju onima koji nemaju. Suradnja s općinom Dobrinj je jedan od najsvjetlijih primjera, koji ćemo pokušati ostvariti i

14

u drugim sredinama – zaključio je upravitelj Zaklade policijske solidarnosti. U Dramlju i ove godine ljetuju djeca policijskih službenika, većinom u dobi od 5. do 8. razreda osnovne škole, a o njima i njihovim aktivnostima brine deset odgajateljica. Osim plivanja, igre i druženja, dan im je pun različitih radionica, likovnih i sportskih aktivnosti, tzv. spikaonica i društvenih igara. Uz to, za djecu neplivače organiziran je tečaj plivanja koji i ove godine vode dvojica policijskih službenika Specijalne jedinice policije Rijeka – rekla je tajnica Zaklade Helena Biočić. Uvijek spremni pomoći Zahvalnice su uručene Općini Dobrinj i Nevenu Komadini, te zaslužnim pojedincima Draganu Brniću, Mariju Bošnjaku i posthumno Ferencu Borošu. -Općina Dobrinj se uvijek, u okviru svojih mogućnosti, uključuje u humanitarne aktivnosti. Ove smo godine pomogli Zakladi policijske solidarnosti u organizaciji ljetovanja djece u Dramlju. Međutim, osim humane geste, tj. da toj djeci uljepšamo boravak, razmišljamo i na način da se ta djeca, kad jednom budu odrasli ljudi,vrate u naš kraj u svojstvu turista – poručio je načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina. Važnu je ulogu u cijeloj ovoj priči, odnosno u povezivanju Zaklade policijske solidarnosti i Općine Dobrinj odigrao Damir Šneperger, voditelj aktiva kriminalistike na Policijskoj školi: -Prošlog ljeta, kad su bile poplave, tijekom jednog susreta u Šilu komentirali smo kako su u odmarališta MUP-a stigla djeca s poplavljenih područja i djeca slabijeg imovinskog stanja. I onda je, sada nažalost pokojni, Ferenc

Boroš krenuo spajati ljude - Dragana Brnića, Marina Bošnjaka, Općinu Dobrinj. I eto, tako je ukratko sve krenulo – ispričao nam je Damir Šneperger svoje iskustvo sudjelovanja u aktivnostima Zaklade policijske solidarnosti. Poduzetniku Draganu Brniću altruizam nije stran; poznato je da se uvijek i bezuvjetno uključuje u humanitarne akcije i humane aktivnosti: Kad god treba nekome pomoći, ja sam uvijek spreman. Hvala Bogu, danas si to mogu priuštiti, pa se nisam dvoumio hoću li se uključiti u pomoć Zakladi policijske solidarnosti, odnosno djeci kojima Zaklada pomažerekao nam je Dragan Brnić, čiji je odgovor na pitanje što ga motivira na altruizam vrlo kratak i jasan: - Pomoći drugome je posebno zadovoljstvo koje nikakav novac ne može platiti. Tamo gdje je moj otac stao, ja želim nastaviti

Ime Ferenca Boroša također je jedan od sinonima za altruizam. Nažalost, njegova životna misija iznenada je i prerano završila, ali taj odlazak nije stavio točku na „i“ njegovih humanitarnih aktivnosti: - Moj je otac uvijek bio nesebičan, pa je tako i djeci policijskih službenika nastojao pomoći kako je najbolje i najviše mogao, naravno. Dok je radio na tom projektu ja sam ga bodrila. Bila mi je to prekrasna ideja a danas, kad ga više nema, motiv da i ja nastavim njegovim putem - izjavila je Timea Boroš, primajući priznanje koje je zaslužio njezin otac Ferenc. – Moj otac nikad nije tražio naknadu, bilo mu je bitno čim više ljudi uključiti u humanitarne projekte, htio je da i drugi osjete taj osjećaj kako je to pomoći nekome, a ne tražiti ništa zauzvrat. Tamo gdje je moj otac stao, ja želim nastaviti zaključila je mlada Timea Boroš. Gordana Gržetić

MT


Prigodno Povijesno društvo otoka Krka predstavilo 70. broj „Krčkog zbornika“

TEMATSKIM BLOKOM ISKAZANA POČAST FRA VINKU FUGOŠIĆU Petnaest tisuća stranica otočne prošlosti u 45 godina postojanja Na inicijativu skupine intelektualaca i svećenstva, godine 1969. na otočiću Košljunu postavljeni su temelji Povijesnog društva otoka Krka. Već sljedeće, 1970. godine, objavljen je prvi broj „Krčkog zbornika“, edicije koja je postala i ostala glavno glasilo ovog agilnog društva. Sedamdeseti svezak Krčkog zbornika, koji je redakcijski zaključen u prošloj, 2014., godini iz objektivno-tehničkih razloga nije mogao biti predstavljen u godini koja je u impresumu navedena kao godina izdanja. Stoga je javnosti predstavljen 16. svibnja a u općinskoj dvorani u Malinskoj predstavili su ga glavni urednik akademik dr. sc. Petar Strčić, odgovorni urednik i predsjednik Društva dr. med. Milan Radić i izvršni urednik doc. dr. sc. Tomislav Galović. -U četrdeset i šest godina, Povijesno društvo otoka Krka objavilo je sedamdeset i jedno izdanje ove edicije. Slikovito rečeno, to je metar i pol knjiga. Ili, još konkretnije, petnaest tisuća stranica napisanih o otoku Krku – istaknuo je dr. Milan Radić. Tihi sudac umjetnosti zaslužio je posebno mjesto u Zborniku -Krčki je zbornik tematski raspoređen u nekoliko cjelina, kroz koje čitatelji mogu doznati nepoznate detalje o bližoj i daljoj otočnoj prošlosti, a središnji dio, tematski blok, posvetili smo jednom zaslužnom, samozatajnom otočaninu, čiji je trag prisutan u gotovo svim crkvama, kapelama i sakralnim objektima općenito gledano po cijeloj Jadranskoj obali pa i šire. – rekao je dr. Galović.

GG

Riječ je o franjevcu, akademskom slikaru, pedagogu i književniku fra Vinku Fugošiću (Gostinjac 1916.Crikvenica, 2003.), čije su ime i značaj poznati i priznati i izvan nacionalnih granica. – Fra Vinko Fugošić bio je skroman, rekao bih previše skroman i samozatajan i za života se nije želio pretjerano eksponirati. Uglavnom je šutio i radio, rijetko osuđivao i prosuđivao, osim kad se radilo o umjetnosti, pa smo stoga ovim tematskim blokom željeli odati počast i

priznanje „tihom sucu umjetnosti“ a to je ujedno i naziv bloka posvećenog ovom velikom umjetniku i čovjeku - pojasnio je dr. Galović, dodavši da se nastojalo fra Vinka prikazati kao čovjeka i znanstvenika, tj. umjetnika. - Stoga smo - nastavlja Galović tematski blok podijelili u tri poglavlja. Perica Dujmović predstavio je Fugošićev umjetničko - književni opus, s naglaskom na njegove dvije važne knjige - „Znancima u pohode“ i „Klaustri na Jadranskoj obali“. Moj je prilog sjećanju na fra Vinka bio bibibliografski, dok je Gordana Gržetić prikupila zanimljiva, dijelom i potresna svjedočanstva o fra Vinkovom životu, a s druge ga je strane prikazala kao „barba fratra“, odnosno jednostavnog, običnog čovjeka. Vjerujem da smo u nakani uspjeli i da će se otočani, ali i mnogi drugi, prisjetiti s poštovanjem i zahvalnošću ovog nezaboravnog, skromnog čovjeka-zaključio je Galović.

GG

G. Gržetić

15


Prigodno Otvorena izložbena sezona u Kulturnom centru „Infeld“

PRAVI KOZMOS OSOBNOSTI „SAMOTNJAKA“ KROZ 149 SLIKA Glasoviti Kulturni centar "Infeld", koji je Dobrinj davno pozicionirao kao jedno od važnijih i vrijednijih izložbeno - umjetničkih središta otoka Krka, ali i cijelog Jadrana, iznova je otvorio svoja vrata i to izložbom nazvanom "Samotnjaci". U spomenutom dobrinjskom kulturno - umjetničkom odnosno izložbenom centru smještenom u samom središtu tog starodrevnog otočnog gradića, ovog su puta predstavljena djela trojice cijenjenih umjetnika - Austrijanaca Hansa Staudachera i Karla Koraba, te domaćeg slikara Željka Lapuha. koji je i nazočio otvaranju cjeloljetnog izložbenog projekta, zbog kojeg će brojni ljubitelji umjetnosti zasigurno rado "potegnuti" do spomenutog slikovitog bodulskog mjesta. - Kulturni centar Infeld ove godine prezentira djela trojice individualista, koji su u svojoj umjetničkoj dosljednosti išli uvijek vlastitim putem, neskloni bilo kakvim modernizmima, naglasila je prezentirajući izložbu autorica izložbe ali i kuratorica cjelokupne zbirke Infeld dr. Yordanka Weiss. Karl Korab, Željko Lapuh i Hans Staudacher nisu umjetnici koji traže bučni, nametljivi uspjeh, već kreatori koji stvaraju radove koji zadubljeno i dosljedno reflektiraju život i daju očigledan doprinos suvremenoj umjetnosti, zaključila je Weiss. Zdenka Infeld, supruga pokojnog Petera Infelda - glasovitog austrijskog kolekcionara umjetnina i mecene, osnivača i vlasnika

Nedeljko Gržetić

neprocjenive zbirke umjetnina čijim su sastavnim djelom i netom izložene slike (uz izuzetak onih Lapuhovih koje su posuđene od autora za ovu prigodu op.a.) naglasila je pak kako se naziv izložbe "Samotnjaci" nametnuo sam po sebi, slijedeći samosvojnost trojice umjetnika koji su u svojoj skrovitosti uspjeli stvoriti individualni svijet, pravi kozmos slika koji je nedvojbeno moguće poistovjetiti s njihovim osobnostima. Okupljeni posjetitelji Infeldova kulturnog centra mogli su na tri galerijske etaže razgledati čak 149 dojmljivih umjetnina, a isto će moći učiniti i svi koji Dobrinj posjete do 27. rujna (do kad izložba ostaje otvorena), i to u vremenu od 11 do 14, te od 17 do 21 sat. Osim spomenutih, otvorenju izložbe nazočio je krčki umjetnik te suradnik KC Infeld Italo Samblich kao i dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina koji nije skrivao oduševljenje nastavkom djelovanja Infeldova "kulturnog hrama" koji

je, naglasio je u svom obraćanju načelnik, sad već poduljom serijom izložbi glasovitih domaćih i stranih umjetnika uvelike pridonio razvoju kulturnog turizma Dobrinja ali i cijelog otoka Krka. Peter Infeld (1942-2009) i njegova majka Margaretha još su sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća započeli sakupljati umjetnine. Djela su kasnije uključena u "Privatnu zakladu Peter Infeld. Težište zbirke "Infeld" čije se sastavnice redom prezentiraju i u Dobrinju čine radovi bečke škole fantastičnog realizma, hrvatske naivne umjetnosti, pop arta, budističke meditacijske slike iz Tibeta te artbrut. Da bi ta djela učinio dostupnim javnosti, mecena Infeld je u Halbturnu u Gradišću te u Dobrinju na otoku Krku svojevremeno dao izgraditi impresivne i nadasve reprezentativne kulturne centre. Na obje lokacije, od 2000. godine do danas, održano je gotovo stotinu izložbi u kojima su posjetitelji uvijek mogli uživati uz slobodan ulaz. MR

MT

16

MT

MT


Prigodno Jubilarna likovna kolonija Konrada Krajnca u Županjama

OSAMDESET LIKOVNIH RADOVA PUNIH DINAMIKE I ŽARA Motivi uspješno prenijeti na papir Pitoreskni dobrinjski krajolik još je jednom bio inspiracija umjetnicima, ovoga puta onima kod kojih se talent za likovno izražavanje tek nazire. „More i Istra u mojim očima“, naziv je i moto jubilarne, desete likovne kolonije, koju tijekom ljetnih mjeseci u Županjama organizira i vodi slikar i galerist Konrad Krajnc. Ljetujući niz godina u Županjama, paralelno organizirajući likovne kolonije, ovaj umjetnik sa stalnom adresom slovenskog Lenarta spaja ugodno i korisno, te ujedno promovira naš kraj. Prigodni umjetnički program i otvorenje upriličeni su u subotu, 11. srpnja u mjesnom domu u Županjama. Tijekom ovogodišnje likovne kolonije nastalo je preko osamdeset likovnih radova, od čega šezdeset i pet u akrilu, dvanaest skica i dva portreta, pojasnio je Konrad Krajnc, ne krijući zadovoljstvo i odazivom i kvalitetom radova: - „ Kolonija je rezultirala zaista dobrim, kvalitetnim radovima, punim dinamike, žara a i motivi su izvrsno pogođeni i prenijeti na papir“ – kaže ovaj pasionirani, samozatajni umjetnik, koji iz godine u godinu nastoji okupiti što više mladih, talentiranih zaljubljenika u likovnu umjetnost. Devet slovenskih, jedna domaća umjetnica i jedini „fant“ Konradu Krajncu i njegovoj stručnoj ekipi ove se godine pridružilo devet mladih likovnih talenata iz Lenarta: - Svi ti mali slikari već pohađaju moju likovnu školu u Lenartu već pet godina a kad završe sedmu godinu, dobiju diplomu i njihov se umjetnički ciklus tu završava i svoje mjesto prepuštaju nekim novim talentima

– pojašnjava Konrad Krajnc. Inače, uvriježen je običaj da kolonija traje sedam dana: - Nedjeljom dolazimo, drugu subotu otvaramo izložbu. Sedam dana je sasvim dovoljno vremena da obradimo sve teme - kaže voditelj kolonije, koji je, uz svoje đake iz Lenarta, ove godine imao i jednu „domaću“ polaznicu: -Jako volim slikati a volim i nova prijateljstva. Kad sam čula da se u Županjama održava slikarska radionica, odmah sam poželjala doći - rekla nam je desetogodišnja Matea Saftić iz Polja. Matea najradije slika more i barke a kolonijom je bila više nego zadovoljna: - Lijepo mi je bilo na ovoj koloniji, jer smo puno slikali i svi smo se međusobno sprijateljilizaključila je Matea. Jedanaestgodišnji Miha Priberšek koloniju u Županjama također će pamtiti po druženju i zanimljivim slikarskim motivima, za koje je inspiraciju najviše pronašao u Solinama, ali i po činjenici da je bio jedini „fant“ među devet mladih slikarica. Radovi sele u slovenske škole Kolonija na temu Istre i mora je

NK

završila, međutim, radovi i dalje ostaju izloženi, ali na drugoj lokaciji: -Sve ove radove vozimo u Sloveniju, u moju galeriju u Lenartu, gdje će ih se moći gledati dva mjeseca a potom će ih preuzeti sve škole u našem mjestu. Konkretno, svaka škola u Lenartu imat će naše radove na svojim zidovima po mjesec dana – zaključio je Konrad Krajnc, uz zahvalu svima koji su ih sve ove godine pomagali, te uz poziv za druženje i na sljedećoj, 11. likovnoj koloniji, koja će okupiti „likovnjake“, ali i udahnuti prepoznatljiv štih duši malih ali pitoresknih Županja. Svečanosti je nazočio i dožupan općine Lenart Franc Ornik. Gordana Gržetić

GG

17


Naš kraj - naši judi Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka posjetilo dobrinjski kraj

TRAGOM LISTINE SLAVNOG DRAGOSLAVA PO „KOMUNU DOBRINJSKOM“ Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka iz Zagreba organizira svake godine posjet barem jednoj otočnoj općini. Ovaj put na red je došao drevni komun Dobrinjski, koji su članovi Društva posjetili u subotu, 23. svibnja. Interes za posjet Dobrinju bio je iznimno velik i autobus se popunio u samo dva sata. Članovi Društva su se prvo zaustavili u mjestu Sv. Vid Dobrinjski i u pratnji Gordane Gržetić upoznali s poviješću crkve sv. Vida, Darovnicom slavnog Dragoslava, te centrom staroga grada Dobrinja. Općinski načelnik Neven Komadina, nakon pozdrava na Placi, upoznao je goste iz Zagreba s djelo-

vanjem Općine Dobrinj danas, te planovima za daljnji napredak tog drevnog kaštela. Pokazao je gostima i etnografsku zbirku otoka Krka, smještenu u kući poznatog hrvatskog intelektualca Ive Sučića. U nastavku posjete razgledana je župna crkva sv. Stjepana s čijom je poviješću i djelovanjem župe prisutne upoznao vlč. Dinko Justinić.

Članove društva posebno se dojmila bogata zbirka sakralne umjetnosti izložena u crkvi sv. Antona. U popodnevnim satima članovi Društva posjetili su Klimno i Soline. Na povratku su razgledali Park glagoljice i popeli se do crkve sv. Petra u Gabonjinu, te uživali u pogledu na naš prelijepi otok. Juraj Mužina

U Pinezićima održan 27. Susret sopaca i folklora otoka Krka

NAJVIŠE NAGRADA KANTURIMA I SOPCIMA IZ DOBRINJSKIH KULTURNIH DRUŠTAVA Dvadeset i sedmo izdanje manifestacije „Susret sopaca i folklora otoka Krka“ i ove je godine, prema tradiciji , održano u isto vrijeme i na istome mjestu – prve subote u srpnju, u Pinezićima. Organizaciju ovog godišnjeg okupljanja mladih otočnih sopaca, kantura i kanturica, te ljubitelja folklorne baštine, potpisuje Udruga sopaca otoka Krka, uz podršku niza podupiratelja i donatora, među kojima su HGU (Hrvatska glazbena unija, Primorsko – goranska županija, Hrvatsko društvo skladatelja i HUZIP, Grad Krk i općine otoka Krka itd.

18

Susret je natjecateljskog i revijalnog karaktera a u prvome, natjecateljskom dijelu, najzadovoljniji ove godine mogu biti sopci i kanturi s područja dobrinjske općine, koji su kućama otišli s najviše nagrada. Prema prosudbama stručnog ocjenjivačkog suda, sačinjenog od sopaca i kantura, najbolji je par u kategoriji mladih sopaca do petnaeste godine života Vid Šamanić i Matej Justinić iz Krasa, dok je druga nagrada u istoj kategoriji pripala Filipu Crnčiću iz Hlape i Ivanu Škrabonji iz Čižića. Trećenagrađeni u par u istoj kategoriji čine Dominik Mance iz Šila i Ivan

Škrabonja iz Čižića. Najviše ocjene u kategoriji sopaca od 16 do 20 godina života pripale su Matiji Turčiću iz Svetog Vida i Mateu Kirinčiću iz Dobrinja, dok su treću nagradu podijelili parovi iz Krasa - Edi Salkanović i Mateo Gržetić iz Krasa, te Matej Justinić i Mateo Gržetić. Uspješni su bili i mladi kanturi i kanturice; koji se inače natječu u jednoj kategoriji, u kojoj je druga nagrada pripala Filipu Crnčiću (Hlapa) i Veroniki Kirinčić (Čižići). Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi Prvi susret klapa u Šilu

FEŠTA „KLAPSKE PISME“ RAZVESELILA DOMAĆE I GOSTE U samom središtu Šila po prvi put održani Susret klapa "Šilo 2015." u spomenuto je ljetovalište na području Dobrinjštine privukao brojne domaće ali i gostujuće ljubitelje i poklonike klapske pjesme. Već je premijerno izdanje te glazbene manifestacije, uvjereni su organizatori i domaćini ovotjednog okupljanja izvođača klapske pjesme, dalo je naslutiti kako će spomenuti susret postati tradicionalnim koncertnim događanjem što i ne čudi obzirom na brojnost poklonika te vrste glazbenog izričaja na cijelom otoku Krku pa tako i Dobrinjštini, ali i kvaliteti sve većeg broja izvođača klapske pjesme među kojima se, otkrivaju nam domaćini ovotjednog klapskog susreta, stvaraju sve čvršći odnosi glazbene suradnje. Za premijerno izdanje šilarskog susreta klapa, saznajemo, najzaslužnije su članice ženske klape "Volta" iz Šila, pjevačke skupine koja uspješno djeluje već punih devet godina. Članicama spomenute klape, u nastojanjima da nakon brojnih gostovanja i ostvarenih nastupa diljem otoka Krka ali i cijele Hrvatske napokon i u svom mjestu ugoste svoje pjevačke kolegice i kolege, spremno su pomogli predstvnici TZ-a i Općine Dob-

MT

rinj, institucija koje su financijski podržale ideju iz koje je naposljetku izrasla uistinu lijepa te iznimno kvalitetna kulturna manifestacija

Prvi susret klapa, osim članica "Volte" kojima je ujedno pripala i čast otvaranja spomenutog koncerta klapske pjesme, ugostio je još i članice ženskih klapa "Teranke" iz Pule, "Senjkinje" iz Senja, "Garofuli" iz Bibinja te "Kastav" iz Kastva, jednako kao i njihove muške kolege, članove klapa "Škrljevo" iz Škrljeva, "Trabakul" iz Kostrene, "Stine" iz Zagreba te klape "Sol" iz Paga. MR

koja je na šilarskoj rivi okupljene gledatelje držala prikovanima za njihove stolice sve do kasno u noć.

NG

MT

Nedeljko Gržetić

19


Naš kraj - naši judi

SUSRET ZBOROVA IZ DOBRINJA, DUBAŠNICE I OMIŠLJA SA ŽUPOM I CRKVENIM ZBOROM MALI LOŠINJ U nedjelju, 17. svibnja održan je susret triju gradskih zborova s otoka Krka sa župom i crkvenim zborom župe Mali Lošinj. Autobus „Autotransa“ u ranim je jutarnjim satima „skupljao“ članove zborova u Dobrinju, Omišlju, Njivicama i Malinskoj i krenuo prema Valbiski. U župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije susret je započeo svečanim misnim slavljem, koje je predvodio župnik Ivan Brnić. Na početku slavlja pozdravio je 65 pjevača pristiglih s otoka Krka, naglasivši pri tom da je lošinjska Crkva i ranije organizirala slične susrete. Zahvaljujući župniku i župljanima u dupkom punoj župnoj crkvi koordinator susreta Anđelo Žic je naglasio da je ponajprije riječ o susretu Krista s nama tijekom misnog slavlja, a zatim i susreta među nama sâmima. Tijekom misnog slavlja zborovi su otpjevali promjenljive dijelove mise (Ulaz – crkveni zbor Mali Lošinj; otpjevni psalam – zbor iz Dubašnice; prinos – zbor iz Omišlja; pričesnu pjesmu – zbor iz Dobrinja. Susret se u župnoj crkvi nastavio koncertom duhovne glazbe. Svaki je od triju zborova pod vodstvom svojih zborovođa, Annamarie Doricich (Omišalj), Iva Šabalje (Malinska) i Damira Smerdela (Dobrinj), po vlastitom izboru otpjevao po dvije duhovne skladbe. U znak zahvalnosti predsjednici

Darinko Jelenović

zborova uručili su župniku monografije Dobrinja, Malinske-Dubašnice i Omišlja, sve tri autorsko djelo dr. Antuna Bozanića. Nastavak druženja i u Omišlju Još prije nastupa na Lošinju dogovoren je i nastup „Zvona“ na druženju zborova u Omišlju „Zakantajmo skupa“ kojega je po

sedmi puta organizirao Zbor „Ive Jurjević“ iz Omišlja a uz domaćine i „Zvon“ sudionici ovog događanja, pod pokroviteljstvom općine Omišalj; bili su ženska klapa „Mažurana“ iz Omišlja i zbor KUD „Zeleni vir“ iz Skrada. Anđelo Žic – Pokrivić i Ranko Pavačić

Giuseppe Civatti

UKRATKO O RADU HIPHOPERA Nova godina, novi zadaci, nove koreografije... Brojno stanje ne mijenjamo. Nas trideset naporno vježbamo i uvježbavamo. Privremeno smo trenirali sa zamjenskom trenericom Laurom Sušanj. Nastupali smo u Zagrebu na plesnom natjecanju „Dancing steps“ na kojem je starija grupa prošla u finale i osvojila 6. mjesto. Povratkom trenerice Dajane, užurbano uvježbavamo koreografiju za snimanje DVD-a povodom 15 godina našeg KD-a Ive Jelenović.

20

Riječ je o hip hop verziji „Rokove polke“, pa tako dokazujemo da i mi moremo toncat pred sopeli. Tijekom ljeta u organizaciji TZ Općine Dobrinj nastupamo u Šilu, a 08.08. nastupamo u Krku na 491.

Krčkom sajmu - Lovrečevoj. Ali, bit će puno vremena i za odmor, a onda na jesen ponovo naporni, ali prije svega zabavni treninzi s našom Dajanom. Valentina Kirinčić

VK


Naš kraj - naši judi

USKRSNI KONCERT ZBORA „ZVON“ NA TRSATU I NOSAČ ZVUKA U nedjelju, 12. travnja na Mali Uskrs i nedjelju Božanskog Milosrđa, Mješoviti pjevački zbor „Zvon“ održao je koncert u crkvi Svetišta Majke Božje Trsatske. Koncert je održan poslije večernje mise a nazočio mu je lijepi broj ljudi. Kako često kao hodočasnici pojedinačno hodočastimo na Trsat, tako smo ovaj put htjeli biti hodočasnici koji mole i pjevaju te na taj način časte Boga i Blaženu Djevicu Mariju- Gospu Trsatsku. Na repertoaru koncerta našlo se hrvatskih uskrsnih pjesama, duhovnih pjesama, među kojima i nekoliko starih napjeva iz Dobrinja, kojima „Zvon“ želi prezentirati i duhovno - glazbeni izričaj kraja iz kojega dolazi.

Kako je mnogima poznato, zbor „Zvon“ intenzivno radi (uvježbava) „staroslavensku dobrinjsku mašu koja se već i snima i ako Bog da bit će o Stipanji prezentirana i široj publici. Misa će se nalaziti na zajedničkom

CD-u /DVD-u koji će snimiti K.D. „Ive Jelenović“ o svojoj petnaestoj godišnjici djelovanja. Na nosaču zvuka će se naći „djela“ svih sekcija društva bazirana na autohtonoj glazbi našega kraja. Ranko Pavačić

GC

ZBOR CORALE SANTA CECILIA IZ TAVERNOLE BERGAMASCHE (ITALIJA) U POSJETU PJEVAČKIM ZBOROVIMA „ZVON“ I „ŠTORIJA“ Posljednji vikend u travnju u uzvratni posjet zboru „Zvon“ i zboru „Štoriji“ doputovali su pjevači Corale santa Cecilia iz Tavernole Bergamasche (Bergamo), koji su u subotu navečer 25.04.15. zajedno s domaćinima održali cjelovečernji koncert u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Polju. U koncert talijanskih pjevača uvod su napravili zborovi „Zvon“ iz Dobrinja i „Štorija“ iz Rukavca pod dirigentskim vodstvom Maestra Damira Smerdela i Metoda Sironića da bi posjetitelji zatim slušali zbor Corale santa Cecilia

GC

pod dirigentskim vodstvom Maestra Alessandra Foresti. Zbor Corale santa Cecilia je župni zbor iz Tavernole Bergamasche mjesta s otprilike 2500 tisuće stanovnika,

GC

koje se nalazi na jezeru Lago d´Iseo u provinciji Bergamo u pokrajini Lombardiji na sjeveru Italije. „Zvon“ je zajedno s „Štorijom“ iz Rukavca bio gost ovoga zbora u prosincu 2012. godine, tako da je ovo bio njihov uzvratni posjet. Izvođena su sakralna i duhovna djela talijanskih ali i ostalih autora. Koncertu su nazočili Načelnik općine Dobrinj Neven Komadina, župnici Polja vlč. Ivan Brnić i Rasopasna vlč. Anđelko Badurina, lijepi broj Pojana i ostali željni slušati domaći i gostujuće zborove. Večer se je nastavila lijepim druženjem i pjesmom. RP

21


Naš kraj - naši judi

VRIDNI KRASKI "FARMERI" Ovakovih litrati više se ne vidi, ne samo po Dobrinjštini nego i na otoku, ma evo još jih se najde va Krasu. Veli su delavci ovi naši tri Krasani o kimi će bit govora, ma oni imaju va sebi i posebnu jubav za ovo delo, ko i ni toliko lohko delat po teplinah i studeni. A ni njin to za silu, aš i bez ovoga imaju od česa dobro živit. Prvi i najstariji je Anton Grdinić (Tončić Dudov), poštar va penziji od ke more dobro živit. Njegova kuća para kako jena lipa hartulina. Sve je na volti i dvoru porejeno i na svojen mestu, a oči se napasaju zo cvaton sokakovih rožic va svih lipih kolurih. Va njegovih vrti "ni česa ni". Tončić ima i sokakovoga rasoda, koga od srca dariva svin i još ga zo auton doma pripeja. Ima kokoše i svoje lipe maški. Živi san i sve to i tendi san. On je još jedini va Krasu (ne znan je još ki va Dobrinjštini) ki za svoje kokoše sije i čenicu.

RB

Morda smo va Dobrinjštini jedine vridne ženske: Nada Grdinić, Tonica Justinić i moja malenkost, ke smo ovo leto žele čenicu. Para se da je lohko žet, ma baš i ni. I ja moran priznat da se zo srpon i nis baš proslavila, ma glavno je "sudjelovati". I bilo nan je i lipo i veselo, pok smo i zakantali. Litrati van to sve sami govore. Bog daj Tončiću Dudovu sriće i zdravja, da bimo i k letu ovo ponovili. Drugi veli delavoc, "kraski farmer" je Karlo Hren. Oni ki gredu va apoteku zgora "Konzuma" va Krku

22

RB

i vide Karla va beloj flajdi, kako barata zo medikamenti, kremicami i svin čo još spada va apoteku, aš je fini srednju školu za farmaceuta, ne bi toga istoga Karla prepoznali kada potli dela, gol do pasa, zo vezanin čovjenin facolon na glavi: ore, kosi, peja pon traktor sena, ali vodu za svoje živo. I on more živit kako "gospodin" od svoje lipe plaće, ali je od najmanjih let vavik vole zemju i živo i ostalo je to va njemu. Leti na četire, a zimi na pet ur Karlo je na nogah. Prije dela nahrani živo, zalije verduru, ako dela zapodne još i pokosi ki god slog, a onda o podne nič pojist, otuširat se i na delo va apoteku. Kada dela jutron ne šeka mu sonce aš vaje zapodne gre z dela na zemju. I još soki večer rabi živo uredit. Čo sve ima Karlo? A česa nima? Sokakove verduri sadi, a za blago i on sije ozimoc i to cipi (prilažen litrati), otoče zrna za svoga konja, kravu, kobilu i kozi (do pred malo je ime i prča). Jako mi je žal čo je lipa črna kobila, ka ima priko pleć kako jenu belu šjarpu ušla va drmun, mej grmi čin je mene videla. "Gospa" ni otela pozirat, pok je ni na litratih. Karlo je opremljen za ovo delo i s dobrun mehanizacijun: traktoron, kosilicun i džipon, ma zo svin tin niš

ne bi bilo, aš va ton sven čovik je glavni, a to je Karlo. Na Krasu je i treći vridni mladić, Ivan Kramar. Mlad, devetnajst mu je let, ma i on od najranijeg ditenjstva, vavik nič sadi i presajiva. Najprije je vozi mali traktor, a sada već ima veli traktor zo svin dodaci za obradu zemje i cjepač aš kad ni vrime za poć va vrbničko poje kadi uzgaja verduru, gre va drmun i dela drva. Fini je va Krku srednju školu za ekonomista, mogo je poć i na fakultet, aš ima uvjete, priliku i pamet, ali on sebe vidi va poljoprivredi i na zemji. Morda ima i pravo, aš još malo pok će na sokog Hrvata bit jedon pravnik i jedon ekonomist, čo se reče "višak fakultetski obrazovanih", a jist svi moramo. Ivan je udela dobru računicu i dobro se organizira pok ne mora brinut za prodat svoju verduru i jaja od domaćih kokoš. Zibra je teško delo, ali će radi svoje voje, jubavi i upornosti sigurno va njen bit uspješan. Kada bi i drugi mladi bili kako Karlo i Ivan, makar s polovicun vrimena, ne bi se na sokon kraju gjedalo va pustošćinu. Sigurno gjedate na TV on prilog "Bolja Hrvatska", kadi se govori o napose mlajimi Hrvati ki su nič postigli posebito. Meritaju i ovi vridni tri Krasani da ih nazovemo "Bolja Dobrinjština". Radmila Borović

RB

Radmila Borović


Naš kraj - naši judi

OD RADNIH AKCIJA, DO SPORTSKIH SUSRETA I NAGRADA I ove smo godine nastavili tradiciju radnih akcija čišćenja i krčenja puteva i to svaka lovna jedinica zasebno na svom području, tako da je par kilometara neprohodnih i zaraslih „klanci“ - šumskih puteva ponovo postalo prohodno, kako za nas, tako i za sve šetače. Preorali smo i zasijali na više mjesta djetelinu, zob, ječam a ove godine po prvi put i sirak. Nastavljeno je i s malčeriranjem, svake godine povećavamo površine jer one stare su se počele kositi ili malčeriranje ide brže jer je po parcelama samo trava. U travnju smo održali redovnu skupštinu Udruge na kojoj je glavna tema bila donošenje Statuta, jer smo promjenom Zakona o udrugama morali Statut usuglasiti sa novim odredbama. Skupštini su prisustvovali načelnik i predsjednik Općinskog vijeća te im ovim putem zahvaljujemo na prisustvu i potpori radu naše Udruge. Sportske igre Orebice, odnosno svih lovaca otoka Krka, održane su početkom petog mjeseca u našem lovačkom domu na Ogrenom. Naši lovci osvojili su zlatnu medalju u boćanju tako da smo nastavili tradiciju osvajanja medalja. U organizaciji posebnu pohvalu zaslužuju naši lovci

Ivo Živković i Kristijan Crvić. Na skupštini Orebice Krk, koja je održana u hotelu Dražica u Krku, naša dva lovca - članovi Fazana Dobrinj Marko Berić i Ivan Kirinčić - dobili su plakete Hrvatskog lovačkog saveza za pedeset godina lovstva. Čestitamo im na tom lijepom jubileju te im samo možemo poželjeti da provedu još mnogo godina u lovstvu te da budu aktivni kao i do sada. Sanjin Crnčić

SC

SC

Savjeti stručnjaka

NJEGOVANA PREPLANULOST Preplanulost kože lica i tijela poistovjećuje se s dobrim zdravljem i sportskim načinom života, iako je zapravo potencijalna opasnost za zdravlje. Svaka dugotrajna izloženost sunčevim zrakama, koja rezultira preplanulošću, može promijeniti ili oštetiti našu kožu. Oštećenja dijelimo na akutna i kronična. Akutna oštećenja očituju se opeklinama različitog intenziteta, a kod kroničnih je obično riječ o kumulaciji oštećenja nastalih tokom vremena, koja se očituju preranim starenjem kože, pojavom bora i staračkih pjega, a u konačnici i malignim oboljenjem kože. Opekline od sunca, koje nastaju kao reakcija kože na pretjerano izlaganje UVB zrakama, očituju se crvenilom, svrbežom i dehidracijom kože, a u težim slučajevima i pojavom mjehura na koži. Četiri do sedam dana od njihove pojave koža se smiruje i počinje se ljuštiti, zatim dolazi mlada koža koja je i nekoliko tjedana osjetljiva na sunčevo svjetlo. Pretjerano izlaganje suncu može uzrokovati povišenu temperaturu, opekline drugog stup-

nja, dehidraciju organizma, neravnotežu elektrolita i šok, a koža je podložnija razvoju infekcije. Sunce ima i svoje dobre strane; može biti lijek za određene bolesti i stanja. Kontrolirano izlaganje suncu, po preporuci liječnika pomaže u liječenju bolesti kao što su vitiligo, atopijski dermatitis, psorijaza, seboreja. Sunce u koži potiče proizvodnju vitamina D koji je važan za reapsorpciju kalcija iz hrane i pridonosi sprečavanju osteopenije i osteoporoze. Sunce potiče i hormon melatonin koji podržava dobro raspoloženje. More i njegovi sastojci vrlo su učinkovit prirodni tretman za kožu koja postaje mekša, nježnija i napetija a dokazan je i anti-age učinak. Prodiranjem u dublje slojeve poboljšava cirkulaciju i jača

vezivo. Koža se vidno učvršćuje i djeluje zdravije. More sadrži i obilje minerala i elemenata u tragovima: natrija, kalija, joda, broma, kalcija, magnezija, mangana, fosfora i selena, a zahvaljujući algama koje sadrže vitamine A, B, C i E morska voda ima i dokazano antiage djelovanje. Morska voda povoljno utječe na sve tipove kože: čisti masnu i smiruje osjetkjivu kožu sklonu crvenilu. Jača obrambene mehanizme kože i potiče izmjenu tvari, što je vidljivo u zamjetnom smanjenju celulita. Često je pitanje isušuje li more kožu. Odgovor može biti da, ali u vrlo maloj mjeri. Za površinsko isušivanje, dehidraciju i ljuštenje kože glavni su krivci sunce i topli zrak. Kako bi naša koža ostala zdrava i lijepa, prije izlaganja suncu treba je zaštititi sredstvima protiv UV zraka, a navečer isprati sredstvima koja ne sadrže sapune i dodatno kožu tretirati sredstvima koja će vratiti vlažnost i spriječiti isušivanje kože. Nedeljko Gržetić

Tatjana Radivoj, dr. med. dent.

23


Naš kraj - naši judi

KOMUN U POLJU

Giuseppe Civatti

I ove je godine održan „komun“uređenje mjesta i seoskih putova a bilo je to u subotu 25. travnja. Kao i prethodnih godina, uz relativno dobar odaziv mještana, uređeni su naši putevi koji vode prema maslinicima, plažama i nažalost rijetkim obrađenim oranicama. Posađena su i dva nova stabla na placi, jedan kesten i jedna lipa, na mjestima starih stabala koje je srušila nedavna bura. Održavajući stoljetnu tradi-

GC

ciju, pokušavamo zadržati uređene seoske puteve ali i kako je navedeno tradicijom da nastavimo raditi barem dio onoga što su radili i naši stari. Zahvala svima koji su na bilo koji način pripomogli organizaciji komuna, radom, novčanim prilogom ili savjetom. Zahvaljujući Darku Justiniću i njegovoj obitelji, uređena je na lijepi i zanimljiv način i lokva Ledini

koja se nalazi gotovo usred mjesta, iza crkve u Polju, koji god žele vidjeti i taj ostatak starine, neka dođu i prošetaju. Ono što su svi drugi već pred više godina zatrpali, barem one u blizini mjesta, ovdje se pokušava zadržati i plus toga i urediti. Da djeca i mlađi naraštaji ne zaborave kako se nekada živjelo. Ranko Pavačić

NK

NK

Jubilej tvrtke GPP „Mikić“

VIZIJA NIKOLE TURČIĆA-MIKIĆA PROFILIRALA SE U USPJEŠNU TVRTKU Prije četvrt stoljeća počeo je dio poduzetničke priče Nikole Turčića iz Malinske, ali porijeklom iz naše općine, iz Svetog Vida. Vizija osnutka tvrtke, koja u svom nazivlju sadrži građenje, proizvodnju i projektiranje, pokazala se isprav-

24

nim putem, na kojem su tijekom godina nastale i druge djelatnosti, koje su pak omogućile egzistenciju velikom broju otočana, ali i šire. Tvrtka GPP „Mikić“ Nikole Turčića Mikića profilirala se u respektabilnu tvrtku, a kao svoj

obol za prvih, uspješnih dvadeset i pet godina, na lukobranu kompleksa i kupališta hotela „Malin“ u Malinskoj Nikola Turčić i njegova obitelj dali su izraditi i postaviti Križ zahvale. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi

AKTIVNOSTI I PLANOVI UDRUGE VETERANA DOMOVINSKOG RATA Sredinom travnja ove godine održana je akcija čišćenja borove šumice u neposrednoj blizini uvale Lokvišće u Šilu. Akciji uređenja krajobraza odazvalo se tridesetak veterana, koji se i inače redovito uključuju u ovakve godišnje aktivnosti članova dobrinjske braniteljske udruge. Nakon obavljenog posla druženje je nastavljeno uz roštilj i partiju boćanja, a sličnih je druženja bilo i u prostorijama podružnice u Dobrinju, gdje se tijekom zimskih mjeseci odigrala i pokoja runda trešete i briškule. Podsjetimo, pretprošle godine

sredstvima općinskog proračuna uređen je i opremljen prostor podružnice u Dobrinju, a ove je godine isti dodatno opremljen i hladnjakom. Veterani svake godine pozivaju na proslavu obilježavanja Dana pobjede. Ovogodišnju jubilarnu proslavu, 20. godišnjicu Oluje, uveličat će i krčki biskup Ivica Petanjak, koji će 5. kolovoza predvoditi misno slavlje u Svetištu Majke Božje Goričke kod Baške. Odazivom većeg broja vjernika i stanovnika otoka Krka, ukazali bismo počast brojnim poginulim braniteljima, čija se žrtva, zbog

dnevno političkih previranja i pomalo tužne životne svakidašnjice, sve češće zaboravlja. Na kraju valja najaviti i već tradicionalni izlet veterana, članova Udruge veterana Domovinskog rata, koji će ove godine brodom ponovno pohoditi kvarnerske otoke. Uz noćenje u Velom Lošinju, posjetit ćemo Unije, Susak, Ilovik i Silbu, a zainteresirani se mogu prijaviti do kraja kolovoza, kad će obaviti i uobičajenu uplatu kotizacije od 250 kuna. Nedeljko Gržetić, predsjednik UVDR Dobrinj

NK

NK

Sedam desetljeća slobode od okupatora

SLOBODA PLAĆENA ŽIVOTIMA BORACA ZASLUŽUJE POŠTOVANJE Sedamnaesti dan travnja 1945. godine jedan je od najvažnijih i najpresudnijih datuma u povijesti otoka Krka. Tog je dana otok oslobođen od fašističkog terora a okupatorska čizma više nikad nije zavladala ovim područjem. Ovogodišnja je proslava Dan oslobođenja otoka Krka imala još jedan predznak, budući se spojila s obilježavanjem okrugle, sedamdesete godišnjice globalne pobjede nad fašizmom. Svečano obilježavanje dviju važnih obljetnica održano je u dvorani krčke srednje škole. a dupkom ispunjenoj dvorani

poruke podsjećanja na slavne dane, ali i opomene da se vrijednost antifašizma mora prestati marginalizirati, poslali su s govornice predstavnici organizatora - Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, te Grada Krka, zatim

Saveza antifašističkih boraca RH, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Primorsko – goranske županije itd. Otok Krk slobodan je otok već sedam desetljeća. Viskoku cijenu slobode za buduća pokoljenja svojim su životima platili i naši preci – znani i neznani pripadnici Narodnooslobodilačke borbe, partizanskih jedinica, odreda i brigada. Poštujmo njihovu žrtvu poštujući antifašizam i njegove tekovine! Barem im toliko dugujemo!

GG

Gordana Gržetić

25


Škola i vrtić Kraj još jedne školske godine

ZAVRŠILA JE NASTAVA, IDEMO NA MORE! Nastava je gotova! Nema više škole! To su uzvici koji su odjekivali školskim hodnicima zadnjeg nastavnog dana. Tko bi zamjerio toj djeci na njihovom veselju? Dosta je bilo učenja i "mučenja", vrijeme je za kupanje! Ako prolistate stranice školskog lista "Pinkuzić", vidjeti ćete da su učenici PŠ Dobrinj zaista puno toga ostvarili, vidjeli i doživjeli. Osvrnut ćemo se sada samo na posljednje tromjesečje, budući smo u prethodnim brojevima "Fanta" već pisali o prijašnjim događanjima. Travanj je bio mjesec obilježen raznim predavanjima i edukacijama. Školu su posjetile udruge UIKO, poduzeće Ponikve te udruga BIOM. Udruga invalida kvarnerskih otoka (UIKO) educirala je djecu kako se ispravno ophoditi s osobama s posebnim potrebama. Iva Labaš, predstavnica poduzeća Ponikve, provela je a učenicima mlađih razreda eko kviz, uz pomoć kojeg su učenici puno naučili o očuvanju prirode i razvrstavanju otpada. Udruga BIOM održala je predavanje o pticama te je tako na zanimljiv i poučan način educirala učenike kako proučavati ptice, a sve u sklopu projekta pod nazivom "Spring Alive". Svake godine u našoj se školi posebno obilježe Dan škole te

26

Majčin dan. Dan škole ove godine odlučili smo provesti u Dobrinju, gdje su nas ugostili načelnik Općine Neven Komadina, te Andrijana Barbalić, kustosica obiteljske etnografske zbirke u Dobrinju. Načelnik je održao zanimljivo predavanje o povijesti školstva Dobrinjštine, te nam pojasnio koje su zadaće i dužnosti načelnika. Nakon razgovora s načelnikom, učenici su krenuli u razgledavanje etnografske zbirke Andrijane Barbalić, kojoj ovim putem zahvaljujemo na izuzetno toplom i srdačnom dočeku! Kraj školske godine uvijek je "rezerviran" za zajednički jednodnevni izlet. Ove godine naša destinacija bila je otok Rab. Učenici od 1. do 8. razreda tamo su zaista puno vidjeli i doživjeli. Posjetili smo crkvu Sv. Petra u

Supetru, Franjevački samostan u Kamporu. Razgledali smo crkve u gradu Rabu te prošetali starom gradskom jezgrom. Nakon organiziranog ručka djeca su uživala u kupanju na najpoznatijoj rapskoj plaži - Rajskoj plaži. Bio je to samo uvod u ono što je sada postala njihova svakodnevica, jer škola je gotova, knjige su "zaboravljene", a djeca konačno rade ono što najviše vole - uživaju!!! Voditeljica škole: Sandra Jurković


Škola i vrtić Iz rada Dječjeg vrtića u Polju

MALI, ALI PREDANI EKOLOZI Došli smo do kraja još jedne radne godine u Dječjem vrtiću „Katarina Frankopan„ Krk, Podružnica Polje. Vrijeme je prošlo brzo i kao i svake godine zadovoljstvo je pratiti rast i sazrijevanje djece, koja pohađaju naš vrtić. Projekti i aktivnosti koje smo provodili u zadnje vrijeme, tematski su bili vezane uz Uskrs, karakteristke proljeća kao i izmjena godišnjih doba, rad ljudi u proljeće, karakteristike ljeta, životinjski svijet, život na livadi (kukci)... Osim tih, planom i programom, predviđenih sadržaja, mnogo je aktivnosti proizašlo iz interesa djece, koje odgojitelji tijekom rada zapažaju, te na osnovu istih, proširuju dječja znanja i spoznaje. Intenzivno djelujemo u smislu ekološke osvještenosti djece, te smo stekli brončani status Eko škole i zelenu zastavu. Tijekom Tjedna otvorenih vrata, a budući da je eko-tema ove godine bila – Povratak prirodi, aktivnosti koje smo provodili, bile su usmjerene ka tom cilju. Boravili smo u prirodi, čistili smo travnjak na Ogrenom, brali smo maslačak, te napravili med od maslačka kao i sirup od bazge. Skupljali smo raznovrsno samoniklo bilje za herbarij. U izvedbi Mak teatra gledali smo predstavu „Prvi koraci u prometu“. Krajem svibnja organizirali smo zajednički izlet s roditeljima,

MP

te posjetili Zoološki vrt u Zagrebu. Svih proteklih mjeseci djecu koja su budući školski obveznici pripremali smo za školu putem različith sadržaja, kako bi usvojili potrebne vještine i navike. Sredinom lipnja imali smo završnu

svečanost, koju su djeca dugo pripremala i puno se trudila, kako bi razveselila svoje najbliže. Bilo je lijepo ali i vrlo emotivno, jer se dio djece oprostio od nas. Uvijek su emocije pomiješane, jer je polazak u školu nešto što nas svih veseli, ali istovremeno, teško se oprostiti od te drage djece, koja su dio svog djetinjstva provela sa nama. Sljedeća pedagoška godina donosi nam mnogo promjena, budući da se prostor vrtića obnavlja, te se nadamo, da će nam rad i boravak u objektu biti ugodniji i prilagođeniji današnjim pedagoškim standardima. Voditeljica Podružnice Polje Marina Pavačić

MP

27


Naš kraj - naši judi

U GABONJINU JE OPET BILO VESELO U kratkom vremenskom periodu u Gabonjinu su bila dva zlatna pira. Prvi je bio 26.travnja. Svojih pedeset godina zajedničkog života tog su dana proslavili Marija i Ivan Kosić. Marija je rodom iz Gabonjina, a Ivan iz Vrha. Marija je kao mlada djevojka otišla u Krk u školu i živjela kod pok. Grdinića - Iva peka. Tamo je navraćao i Ivan i tako su se upoznali. Počeli su se družiti i izlaziti na karnevalske fešte u Krku i Gabonjinu. Ivan je radio kao pekar, a Marija se nakon završene škole zaposlila u Krkplastici i tamo radila 33 godine do umirovljenja. Ivan je od

MARIJA I LUCIJAN ŽIC Marija je rodom iz Gabonjina, a Lucijan iz Vrha. Marija je kao djevojka šetala selom sa prijateljicama, a Lucijan je sa prijateljem Kraljićem biciklom dolazio iz Vrha. Tako su se i upoznali. Nakon dvije godine veze, odlučili su se vjenčati 11.07.1965. godine. Lucijan se preselio u Gabonjin

28

1979. do 2007. godine radio na aerodromu u Omišlju kao vatrogasac i tamo je dočekao mirovinu. 24.04.1965. godine vjenčali su se u Gabonjinu. Nastavili su zajednički život u malom stanu u Krku, a vremenom su sagradili i kuću u Krku. Dobili su 2 djece - sina Damira i kćer Gordanu. Ponosni su i na svojih četvero unučadi. Iako žive u Krku, svaki vikend, a i češće, dolaze u Gabonjin u Marijinu obiteljsku kuću. Ivan igra bale s društvom, a Marija je članica crkvenog zbora. Svoju 50-tu objetnicu proslavili su u Gabonjinu. Počelo je sv. misom u crkvi Presv. Srca

Isusova na kojoj su obnovili zavjete. Nakon mise pozvali su sve prisutne da im se pridruže i počaste u mjesnom domu. Uz iskrene čestitke i lijepe želje uručeni su im pokloni i cvijeće u znak sjećanja na ovaj dan u ime crkvenog zbora KD „Sv. Petar“ i MO Gabonjin. Bilo je i pjesme i plesa uz pratnju tamburaša iz Gabonjina. Marija i Ivan žele se na ovaj način zahvaliti tamburašima koji su ih ugodno iznenedili i uveličali slavlje. U večernjim satima organizirali su večeru za rodbinu i prijatelje u Krku. Kažu da su se lijepo proveli i tako zaključili njihov veliki dan.

i putovao na posao u brodogradilište u Krk. 01.07.1966. godine otvorio je samostalni obrt za izgradnju barki. Tim poslom bavio se do mirovine. Marija mu je pomagala, brinula se o kući i obitelji. Imali su dvije kćeri Zvjezdanu i Renatu koja je umrla u 23 godini. Zvjezdana je udata i ima dvije kćeri - Lučanu i Antoniju. Proslava 50-te godišnjice braka održana je 12.07.2015. Počelo je misom u crkvi Presv. Srca Isusova tokom koje su obnovili bračne zavjete. Budući da je Lucijan naš mežnjar, nakon mise svećenik i članica pastoralnog vijeća uručili su im cvijeće i poklon. U ime KD „Sv. Petar“ i MO Gabonjin, kao i uzvanika na piru, pokloni i cvijeće uručeni su im u mjesnom domu gdje smo se svi okupili. Svi su se počastili i zabavili uz sopele i tamburaše iz Gabonjina. U popodnevnim satima rodbina i prijatelji nastavili su slavlje u Krku. Pratile su nas i sopele i tamburaši. Ničeg nije nedostajalo, svi su se lijepo zabavili do kasno u noć. Drago nam je što je uz nas svo vrijeme bio i naš velečasni Dinko Justinić. U ime

općine Dobrinj obitelj Žic će posjetiti i načelnik Neven Komadina. Na obje mise velečasni Justinić je zazvao blagoslov na bračne parove Kosić i Žic. Želimo im da ih prati još dugi niz godina, pa ćemo pisati i o dijamantnom piru. Tatjana Radivoj


Naš kraj - naši judi

PEDESET GODINA ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA Prije pedeset godina, 23. svibnja 1965., u crkvi sv. Antona Padovanskog u Krasu, Anica Grdinić, rođ. Duda (Anica Markova) i Anton Grdinić (Tončić Petrin), rekli su jedno drugom "da" - u dobru i u zlu - i započeli zajedno koračati kroz život. Kroz to dugačko vrijeme od pola stoljeća, koje ipak brzo prolazi, svojim su zajedničkim radom u slozi i ljubavi mnogo toga uspjeli i stvoriti. Tončić je kao stolar radio u "Luci" Rijeka i svake subote i praznika putovao svojoj obitelji u Kras. 1977. g. dobiva stan u Rijeci, pa se cijela obitelj, bogatija za dvije lijepe i bistre djevojčice seli u Rijeku. Tončić radi u "Luci", ali sve svoje slobodno vrijeme koristi da zaradi i "privatno", jer u četveročlanoj obitelji jedini privređuje. Supruga Anica vrijedna je domaćica i brižno odgaja svoje kćeri. Zna ona u ono vri-

jeme dobro rasporediti i "svaki dinar". I kako se reče, da žena drži tri kantuna od kuće, Anica ih je i te kako čvrsto držala. Srce je uvijek ovu obitelj (to je ostalo sve do danas) vuklo u Kras, svake nedjelje i praznika. Nadograđuju i obnavljaju, u etapama kako financije dozvoljavaju, starinu u Krasu, pa sada u konačnici njihova kuća izgleda kao "pravi palac", koju posebno krasi visoka terasa s prekrasnim vidikom. Iako je Tončić bio najbolji muški učenik u Krasu, a i Anica je bila bistra i vrijedna, nije bilo mogućnosti da nastave školovanje. Zato su kao roditelji svojim kćerima priuštili visoku naobrazbu. Kći Milena profesorica je matematike,a Irena profesorica književnosti. Sada su u mirovini, zadovoljni i uživaju u plodovima svoga rada, o sa svojim kćerima, zetom i unucima. Tonči, kao i svi "bodulski penzići", ne miruje: u svojoj radionici još napravi koji prozor ili vrata i sadi povrće, voće i cvijeće. Anici je ostalo "u krvi" da sprema šurlice i presnoc, kada se okupi cijela obitelj, ali priprema i druge " delicije " jer kako reče: "donos neće svi sve jist, pok mi ni teško ugodit i parićat čo koga pježa".

Književnik Theodor Dreiser napisao je u jednom romanu da "prava" ljubav ne prestaje nikada, nego da ima samo više faza, od one lude strastvene, mladenačke pa sve do onda kada se lice išara borama, a vlasi zabijele, kada prelazi u poštovanje, prijateljstvo i međusobnu podršku i razumijevanje. U kojoj su sada fazi Anica i Tončić, znaju samo oni. Ali da su oni uvijek veseli i nasmijani, da rado primaju i počaste svakoga, da vole popričati, a Tončić i zapjevati i po domaću zakantat, upućuje na to da je njihova ljubav kroz pola stoljeća, pa sve do danas ona "prava" . Čestitamo im njihovu zlatnu obljetnicu" i poželimo im još mnogo zajedničkih godina, u slozi, miru, radosti i zdravlju, s njihovim najmilijima. Radmila Borović

PROSLAVA ANTONJE U KRASU 13. lipnja, blagdan sv. Antona Padovanskoga, zaštitnika naše župe svake se godine slavi svečano, ali ove je godine to bilo i svečanije - prvi put s našim novim župnikom vlč. Krunoslavom Borasom i uz trodnevnu duhovnu obnovu i pripremu uoči samog blagdana, koju je vodio o. fra Robert Kiš iz Provincije Marijina Uznesenja u Međugorju, na službi župnika u Širokom Brijegu. U prepunoj crkvi vjernika iz Krasa i mnogih koji posebno štuju velikog sveca i naučitelja Crkve, misno je slavlje predvodio o. fra Robert Kiš, u koncelebraciji s našim dekanom vlč. Antonom Bozanićem, našim Krasaninom vlč. Dinkom Justinićem,

NK

te još osam svećenika. Ovu je misu uljepšalo i pjevanje župnog zbora, pod vodstvom Milodraga Justinića. Završetkom sv. mise slijedila je svečana procesija, uz nošenje kipa sv. Antona Padovanskoga i pjevanje prigodnih pjesama. U crkvi je mnoštvo vjernika, poželivši neku milost od sv. Antona, nastavilo ljubiti njegove "moći". Slijedilo je zajedničko druženje svih nazočnih. Plesom "tonca" i "polke" uz sopele, mlađa folklorna grupa našeg KD "Sv. Juraj" sve je oduševila. Naši vrijedni lovci pripremili su i ove godine srneći gulaš, a bilo je i pogače, slastica i raznog pića, pa su

NK

se svi i domaći i gosti mogli okrijepiti. Ni pjesme ni domaćeg kanta nije nedostajalo i svima je bilo žao što je vrijeme brzo prošlo, da se moramo razići. Kraski boćari, već tradicionalno organizirali su boćarski turnir "Antonja", na kojem je grupa broj 1. osvojila prvo mjesto. Na večer uz sastav "Insula", jelo i piće održana je "fešta" do jutarnjih sati. Iza ovako lijepog slavlja i vjerskog i društvenog stoji i trud mnogih, s toga svima njima veliko hvala, što smo ovako lijepo i dostojanstveno proslavili Antonju u Krasu. Radmila Borović

Radmila Borović

29


Naslijeđe predaka

110 LET OD PRVOG “KRČKOG PAROBRODARSTVA“ TEMELJI PRVOGA KRČKOG PAROBRODARSTVA Dana 19. frebaja 1905. leta va selu Poje zgora Šila bi je skup judi Gorinci zo crikveničkoga kraja i Selac i Boduli z Vrbnika i dobrinjskih sel. Veća kunpanija judi zo Crikvenice na skup je prišla zo muzikun i divojkami va narodnoj nošnji, a Boduli su jih pričekali zo sopelami, pok su na tako lip način na veliko proslavili ta dan skupa va Poju. Na tom skupu va Poju bilo je osnovano prvo „Krčko parobrodarsko društvo“ koti karatna zajenica od 24 karata podileno na deset dili, zajeno svega 240 dionic, po 100 kruna soka. Još na kraj 1904. Leta bilo je već zapisano va Crikvenici 90 dionic, na dobrinjskon 70 dionic i na vrbničkon kraju 50 dionic. Na ton skupu zbiran je odbor zo Dobrinja i dva člana zo Vrbnika. Odbor je imen načinit i sve pripravit za nabavit, kupit i registrirat društveni vapor i za njega načinit vozni red. Odbor je brzo va Trsatu kupi mali železni vapor. To je bi prvi i povijesni krčki vapor prvoga „Krčkog parobrodskog društva“ so sedišćen va Šilu. Vapor je dobi ime „Dinko Vitezić“ po velon Krčaninu, pučkom tribunu i zastupniku va Carevskom vijeću, ki je bi rojen na Vrbniku.

PRVA VAPORSKA PRUGA OD ŠILA DO CRIKVENICE Tako mali vapor ki je bi grajen za remorkera ni bi kizna čo od vele potribi aš je mnogo uz mali karog robe pejat i od 60 do 70 judi. Za ontrat je to bilo i previše dobro, jur je čuda boje nego čo je bilo prija. Onput je 1. šestoga ali petrofskoga miseca 1905. leta na zadovojstvo i veseje Boduli i Gorinci za Šilon va svojin matičnin portu vapor „Dinko Vitezić“ tri puti zasopo koti pozdrav na svoju prvu prugu i parti za Crikvenicu. Vapor „Dinko Vitezić“ dela je tri prugi na dan, na četire ure, na devet ur i na tri i pol zapodne. Zimski vozni red ime je pet prugi na dan. Va prve dvi pruge vapor je tica samo Šilo i Crikvenicu, a va trećoj je tika i Vrbnik. Soku je noć vapor „Dinko Vitezić“ prenoći va Crikvenici. Pruga Šilo-Crikvenica imela je vezu i so drugimi prugami ričkoga parobrodarskog društva „UngaroCroate“ prema Riki i Senju. Takove su veze bili i košnije, kada je „Krčko parobrodarsko društvo“ 1912. leta spojeno so „Austrohrvatskim parobrodarskim društvom“, ko je osnovano va Puntu. Za vrime spajana društva 1912. leta kupjen je novi motorni brod „Dinko Vitezić“ ki je dela prugi Crikvenica-Šilo, ali ne za dogo aš je

prišo novi vapor „Frankopan“ ki je dela prugu od Vrbnika do Riki, a tika je Sv. Marok, Šilo i Crikvenicu. VAPOR „DINKO VITEZIĆ“PRVI ŠILARSKI HEROJ Vapor „Dinko Vitezić“ je mali železni brodić ki je prvi zo svojun makinun zaora morsku brazdu od Šila do Crikvenice rugajuć se buri, valimi, dožju i bonaci. Kupjen je va Trstu i prišo je va Šilo 25. maja 1905. leta. Ime je četiri člana posade. Jedon član posade bi je Pojan Osip Jelenović Fratričin (njegova matrikula stara 110. let zo kun je bi inbarkan na vaporu „Dinko Vitezić“ i donos se čuva poli njegova sina), a kapitan vapora „Dinko Vitezić“ bi je Crikveničan Roko Katnić. Železni vapor „Dinko Vitezić“ udelan je koti remorker va Napulj 1903. leta, a dela je koti remorker porta va Trstu. Tamo je kupjen 1905. leta, dobro očuvan, i prenačinjen va putničko-teretni brodić. Kako smo rekli, bi je za istinu mal. Ime je svega 20 bruto i 10 neto registarskih tona. Bi je dog 15,60 širok 3,14 i visok 1,86 metara, a ime je makinu na paru i svega 48 konjskih snaga. Mnogo je prevažat do 70 judi i nič malo tereta-robe. Naviga je stalno i drža prugu ŠiloCrikvenica od 1905. Do 1912. leta kada je stavjen vun pruge. Onput je prodan i za vrime jenog velog nevrimena i jake bure 1928. leta nasuka se na žal Vrbniki va portu. Železnu olupinu vapora „Dinko Vitezić“ otpejali su 1950. leta bi je Petar Jakov Lonačarić zo Šila. I tako je fini prvi i slavni heroj „Krčkog parobrodarskog društva“ „Dinko Vitezić“. DRUGI MOTORNI BROD „DINKO VITEZIĆ“ Kada se spojilo „Krčko parobrodarsko društvo“ so „Austro-hrvatskim parobrodarskim društvom“, kupjen je va Hamburgu 1912. leta novi motorni brod s imenom

30


Naslijeđe predaka „Dinko Vitezić“, dog 22 metara, širok 4 metra, te 33 bruto tona i brzine od osom milja na sat. Mogo je prevažat do 140 putnika i nič malo tereta. Dela je prugu soki dan osin nedije, Vrbnik- Sv. Marok Šilo- Crikvenica i jedon put na štemanu do Riki, ali je na brzo prodan va Albaniju aš je „Austrohrvatsko parobrodsko društvo“ zo Punta poslalo vapor „Frankopan“ ki je tu prugu Vrbnik- Sv. Marok Šilo- Crikvenica do Riki dela soki dan osin nedije sve do Prvog svitskoga rata.

Potla Prvog svitskoga rata 1921. leta „Jadranska plovidba dd Sušak“ je nastavila s vaporima „Frankopan“ i „Učka“ ki su se minjali na prugi od Vrbnika do Sušaka i nazad soki dan osin nedije. Vapor je pristaja za Šilo jutrun na pet ur i zapodne na tri ure kada bi se vrnu zo Sušaka. Osin tega vapora ki je dela prugu Vrbnik- Sušak, bili su drvena još dva motorna broda, „Tomislav“ i „Marica“, ki su delali prugu do Sušaka. „Tomislav“ je dela prugu Novi- Vrbnik- Sv. Marok- Šilo-

Crikvenica- Sušak. Za Šilo je prihaja jutron na oson ur i zapodne na četire ure. Brod „Marica“ vrbničkog gospodara P. Mahulje dela je prugu Vrbnik- Sv. MarokŠilo- Crikvenica- Sušak. Za Šilo je prihaja na šest ur i na pet ur zapodne. Ov brod je obično soki dan prevaža tržice ke su hodeli na placu prodavat pomidori, grozdovi, smokvi, uli, rakiju, jaja i drugu robu čo su imeli za prodat. Nikola Jelenović ( Miko Jeličin )

PREGRŠT KUKURUZA ZA ZRNO SOLI Hrana bez soli teško nam je zamisliva. Zato je sol od uvijek bila dragocjen začin, čak i od strateške važnosti, a cijena soli mogla se uspoređivati sa cijenom zlata. Zbog soli se i ratovalo. Dubrovačka Republika a i Venecija zasnivale su svoju moć pored ostalog i na soli. Pretpostavlja se da kod nas u zaljevu Soline sol proizvodila još u antičko doba, na što upućuje i ime naselja. Krčki knezovi Frankopani posjedovali su te solane sve do mletačke okupacije otoka 1480. g., kad su ih uništili mlečići da bi sačuvali svoj monopolistički položaj. U drugom svjetskom ratu u sjevernim dijelovima naše zemlje zavladala je totalna nestašica soli, a kako je istovremeno kod nas na Krku zavladala nestašica hrane promućurni ljudi su se dosjetili da bi obnovom proizvodnje soli dobivenu sol mogli u Slavoniji mijenjati za hranu. Ta razmjena je počela u drugoj polovici 1944. g. i trajala je do kraja rata, jer je u tom razdoblju otok pod njemačkom okupacijom bio potpuno prometno izoliran i nikakva doprema hrane na Krk nije bila moguća. Ponestalo je žita a to znači i kruha i palente. Kao dijete sve sam to proživio i sudjelovao u proizvodnji soli koliko sam mogao. Evo kako smo to radili. Na veliko ognjište izgrađeno

od suhozida stavljale su se široke i plitke „tave“ načinjene od limenih bačava. U tim „tavama“ se kuhala morska voda, koja se stalno nadolijevala kako bi se na kraju na dnu iskristaliziralo što više soli, Moja rodbina „pekla“ je sol u uvali kod razvaline crkve Sv. Petra. Ložilo se smrekom i drugim raslinjem, koje smo ubacivali u ložište kroz otvor u suhozidu. To je bio posao za više ljudi, Jedni su sjekli ogrjev, drugi su ga donosili do ložišta, treći su donosili morsku vodu i nadolijevali je u „tavu“. Najodgovornije posao obavljao je onaj koji je ložio, miješao i na sve pazio. Da bi se dobila vreća soli, radilo se nekoliko dana. Ljudi bi tada uprtili po vreću soli na leđa, nosili do Voza gdje bi dogovorenim signalom dozvali ribara iz Šmrike koji bi ih čamcem prebacio na kopno. Sve se to radilo ilegalno i trebalo je paziti da ih ne uhvati patrola koja ne nadzirala promet između otoka i kopna. Svoj teret nosili su dalje do željezničke

stanice Plase, gdje bi kradom uskakali u prvi vlak prema unutrašnjosti. Vlakovi su tada bili neredoviti, pruge minirane, što je mukotrpnost tog puta višestruko povećavalo i produžavalo. Cilj puta moje rodbine bila je Banova Jaruga gdje su odsjedali kod obitelji Justinić porijeklom iz našeg kraja. Sol su raznosili po selima oko Banove Jaruge sve do Novske i Gaja. Za sol bi od ljudi dobivali kukuruz, pšenicu i grah i sad bi se količina tereta znatno povećala. S tih nekoliko vreća namirnica tortura povratka kući bila je još teža. Bilo je i po život opasnih situacija kao na primjer kad su na moje rođake nijemci iz patrolne maune zapucali dok su se s teretom penjali uzbrdo u Vozu. Umalo da nisu poginuli već skoro kod kuće nakon svih muka i napora a sve zbog zalogaja hrane za svoju obitelj. Sol se proizvodila do završetka rata kada su Slavonci počeli dovoziti žito i i ostale namirnice i razmjena za sol obavljala se na tržnici. Iz Čižića smo čamcem vozili sol na tržnicu u Crikvenicu. I tako možemo našem moru zahvaliti što nam je dalo sol koja je pomogla da se nahrane mnoga gladna usta na otoku. Mate Kirinčić

31


Sport

NK KRK POSTAO TREĆELIGAŠ ! Seniori nogometnog kluba Krk osvajanjem prvog mjesta u međužupanijskoj ligi NS Rijeka ostvarili su plasman u Treću Hrvatsku nogometnu ligu. Tijekom cijelog proteklog prvenstva dominirali su ligom te su na kraju zasluženo osvojili prvo mijesto. Predvođeni trenerom Davorom Dželalijom prikazali su kvalitetan nogomet a posebno veseli činjenica da je većina igrača ponikla u omladinskim pogonima NK Krka. Svakako treba napomenuti zasluge predsjednika izvršnog odbora Vlada Kirinčića sa suradnicima i mnogo-

brojnim sponzorima. Na nedavno održanoj skupštini za predsjednika je izabran Anton Gršković iz Dobrinja. Ako ovome pridodamo činjenicu da osim predsjednika

izvršnog odbora i skupštine dužnost sportskog direktora obnaša Željko Španić iz Šila te da je glavni sponzor kluba GP Krk na čelu sa direktorom Josipom Purićem iz Gabonjina s pravom možemo reći da su Dobrinjci «preuzeli» NK Krk. Uvjereni smo da će i u zahtjevnoj trećoj ligi NK Krk postizati zavidne rezultate. Svima koji su na bilo koji način pridonesli ovom velikom uspjehu upućujemo iskrene čestitke. NK

NK

IZVJEŠĆE MNK OPĆINA DOBRINJ ZA LJETNI PERIOD 2015. GODINE Malonogometni klub „Općina Dobrinj“ u ovom ljetnom razdoblju završio je nastup u malonogometnoj ligi grada Rijeke, osvojivši 7. mjesto od ukupno 14 ekipa. Odigrali smo ukupno 13 utakmica po jednokružnom sistemu bez razigravanja, te od toga osigurali 5 pobjeda, 3 neriješene i 5 izgubljenih utakmica. Ove godine nismo uspjeli ostvariti prošlogodišnji rezultat 3. mjesta, ali se nadamo da ćemo ubuduće postizati bolje plasmane. Stigao je i mjesec lipanj, kad smo tradicionalno bili pozvani na malonogometni turnir "Omišaljska škatula". Turnir se igra na umjetnoj travi po futsal pravilima. Nastupilo je 18 momčadi s područja primorsko-goranske županije. Među brojnim ekipama, nastupila je i ekipa MNK Potpićan koja ove

32

godine igra prvu malonogometnu ligu RH. Na turniru smo bili u skupini s ekipama: Atlantik Baška, Čupo, Geomarin i TNT Pizzeria Matteo. Rezultati su bili: Atlantik Baška - MNK Općina Dobrinj 4:0 MNK Općina Dobrinj - Čupo 3:0 Geomarin - MNK Općina Dobrinj 7:3 TNT Pizzeria Mateo - MNK Općina Dobrinj 2:2 Nakon razigravanja po skupinama odigravala su se četvrtfinala, polufinala i finale. Jedna pobjeda, jedna neirješena i dvije izgubljene utakmice nisu bile dovoljne za prolaz skupine. Pobjednik turnira bila je ekipa Dinokop koja je u finalu svladala ekipu Potpićan sretnijim izvođenjem kaznenih udaraca, nakon nerješenog regularnog dijela. U mjesecu srpnju bili smo pozvani na malonogometni turnir "Punat 2015", koji se također igrao na umjetnoj travi, a sudjelovale su 24 ekipe među kojima su bile i ekipe iz BIH i Slovenije. Bili smo u skupini s domaćinom MNK Punat i ekipom Čupo. Izgubivši od ekipe Čupo 6:2 i domaćina MNK Punat

1:0, nismo se plasirali u daljnje razigravanje turnira. Nakon svega navedenoga, dolazi ljetna stanka rada kluba do mjeseca listopada. Ovim putem bih želio najaviti nadolazeći malonogometni turnir Općine Dobrinj koji se tradicionalno odžava svake godine krajem mjeseca kolovoza. Ove godine turnir bi se trebao održati u Šilu ili Dobrinju. Pozivam, kako već tradicionalne ekipe, tako i sve "nove", mlade ekipe koje žele sudjelovati na ovom turniru, uz jedan uvjet, a to je da su članovi ekipe s područja Općine Dobrinj. Ovaj turnir je lijepa tradicija općine i trebamo ustrajati u nastojanju da ju prenesemo na mlade noge naših nogometaša. Tajnik: Davor Feretić


Sport Bojan Batinica o novonastalom muralu u Dobrinju

DF

SIMBOLI NAJDRAŽEGA GRADA I NAJDRAŽEGA KLUBA NA JEDNOME MJESTU Bio je to jedan sasvim običan dan. Zapravo, jedan u nizu lijepih, običnih dana, koji je – bez imalo prethodne tendencije da tako budepostao jedan od dana koji se pamte. Bio je to dan koji je označio početak nečeg lijepog, trajnog i nadasve poticajnog…evo kako je to bilo… Kad se dobrinjske i riječke ruke slože… -Tog sasvim običnog dana, nakon povratka s plaže parkirali smo auto na parkingu blizu trafostanice u Dobrinju. Zagledali smo se i vidjeli kako je sva pošarana i neodržavana. S obzirom na to da smo svi u društvu navijači HNK Rijeke, odlučili smo ukomponirati simbole voljenog nam mjesta i kluba – početak je to priče o običnoneobičnom danu, koju nam je ispričao Bojan Batinica, jedan od inicijatora ideje, koja je razveselila brojne navijače riječkih „Bijelih“, ali i putnike - namjernike, ljubitelje umjetnosti. Tako je ukratko nastala ideja o promjeni „imidža“ trafostanice u Dobrinju, koja je - priča nam Bojan - zbog svojeg izgleda i ravnih zidova, bila idealno mjesto za ukrašavanje simbolima NK Rijeke i Dobrinja. - Imamo iskustva s trafostanicama, jer smo već radili na njima u Rijeci, pa smo znali da ova akcija mora uspjeti. Kontaktirali smo HEP, kao vlasnika trafostanice, te smo dobili zeleno svjetlo za izvođenje radovanastavlja svoju priču vatreni navijač „Rijeke“, koji inače ljetuje u Dobrinju, a živi u Rijeci. – Tako sam spojio ekipu iz Dobrinja s ekipom iz Rijeke i eto, akcija je uspješno došla do kraja, baš kako je bila i zamišljena. A organizacija je, nastavlja dalje Bojan, bila pomno isplanirana i u toj se organizaciji

Bojan Batinica

nije moglo zaobići ni sveprisutni, popularni „Fejs“: Ništa nam nije teško za voljeni klub i Dobrinj -. Budući da se svi dobro poznajemo, napravili smo na Facebooku grupni razgovor i iznosili svoje ideje i mišljenja, radili skice i slično. Na kraju smo sve ˝stavili na papir˝ i odlučili se za kombinaciju svega toga, konkretno: križ s dresa i grb HNK Rijeke, grb Općine Dobrinj, glagoljicu, dobrinjski zvonik, hrvatski pleter, morskog psa i godinu 1987. kao oznaku navijačke skupine ˝Armada˝- nastavlja svoju priču Bojan Batinica. A sama je priča, kaže, išla otprilike sljedećim tijekom i tempom: -Na grafitu smo radili dva vikenda. 13. lipnja napravili smo pripremne radove: stavili smo inpregnaciju kao zaštitu za zid, zatim obojali zid u bijelu boju i izvukli mjere za crtanje križa. Odmah smo sljedeći vikend odradili, uvjetno rečeno, teži dio posla – počeli smo s crtanjem. Kažem ˝uvjetno rečeno teži dio posla˝, jer je stvarno bio gušt raditi čak i po jakom suncu jer je atmosfera bila odlična. Bili smo svi skupa po cijele dane, društvo je bilo odlično i na kraju nam je bilo i pomalo žao što smo došli do samog kraja radova. Prvi smo vikend radili 3 - 4 sata, dok smo sljedeći vikend radili po 9 - 10 sati dnevno. Desetak ljudi je konstantno radilo, a to su sve ljudi iz Dobrinja, Svetog Vida, Rasopasna, Šila, Malinske i Rijeke. A ono bez čega ništa ne ide, pitamo, misleći na „financije“ ? -A čujte, novce smo skupljali sami. Ništa nije teško za voljeni nam klub – šali se naš sugovornik i dodaje: S obzirom da smo već radili grafite po Rijeci, ostalo nam je nešto boja koje smo donijeli u Dobrinj, a ostatak novca skupili smo unutar ekipe i ako bi netko donirao sa strane (jako slabi odaziv). Zahvalio bih stoga svima koji su na bilo koji način sudjelovali u izradi ovog

predivnog murala, bilo to svojim radom, pokojom kunom ili pivom. Svi smo ravnopravno sudjelovali Konac djelo krasi, a Bojan i ekipa koncem svoje ideje jesu (i mogu biti!) prezadovoljni: -Itekako da jesmo ! Mnogi turisti su zastali i znatiželjno se raspitivali o simbolima koje smo crtali i hvalili naš trud. Mislim da je to dovoljan dokaz da smo uspjeli u svom naumu - kaže Bojan napominjući: Ne mogu pričati o sebi jer sam ja tek jedan od 4 - 5 inicijatora, pa bi bilo nekorektno od mene da preuzmem sve zasluge. Najveći obujam posla na svojim leđima su, uz mene, ponijeli Ivan Gržetić, Ivan Lenić, Kristian Lazarić, Mario Turina, Antonio Jerčenović, Sandro Jerčenović, Mihovil Barbalić, Renato Gržetić, Igor Dragoljević, Ivan Šamanić, čak i jedna dama, Sara Ivelja. I naravno, glavni grafiter koji nas je koordinirao a to je Mauro Čiković - zaključuje Bojan priču u jednom obično-neobičnom danu, jednoj ideji koja je ujedinila ljude istog cilja i iste ideje. -Sve što nam je drago smo stavili na jedan predivni mural, a čime bi ga bolje ukrasili nego sa simbolima najljepšeg mjesta i najdražeg kluba – poručuje „bijela“ ekipa, na čiji trud, entuzijazam i altruizam mogu i moraju biti ponosni svi oni kojima je Dobrinj i dobrinjski kraj u srcu, neovisno pod kojim znakom i za čiju boju najvažnije sporedne stvari na svijetu njihova srca kucaju. I zato... KREPAT, MA NE MOLAT! ZA LJEPŠI DOBRINJ ! Gordana Gržetić

BB

33


Sport

PROLJETNE AKTIVNOSTI DRUŠTVA ZA ŠPORTSKU REKREACIJU ČIŽIĆI Prijelaz iz zime ka proljeću, vodstvo neprofitne udruge iskoristilo je za sazivanje redovne godišnje skupštine i izborne skupštine na kojoj je staro vodstvo dobilo povjerenje za još jedan mandat. Statut udruge usklađen je s novim zakonskim propisima i obavljene su sve neophodne administrativne zadaće, kako bi članstvo udruge neopterećeno zakonskim promjenama dočekalo početak sportskorekreativne sezone. Mjesni odbor Čižići i Društvo za športsku rekreaciju Čižići zajedničkim su snagama u subotu 9.5.2015. organizirali i proveli ekološku akciju PLAVA ČISTKA 2015. Budući da su u obalnom dijelu Čižića građevinski radovi na kanalizaciji i uređenju lukobrana još bili u punom tijeku, odlučeno je da se čišćenje plaža ostavi za lipanjsku akciju u organizaciji Turističke zajednice. Stoga se malobrojna, ali vrijedna ekipa uputila na čišćenje puta na lokaciji Podrupice, odnosno prokrčen je i očišćen put od Jelen Dragi prema Vrtači. Pored ekološke, akcija je imala i humanitarni karakter, budući da se jednoj potrebitoj obitelji pomoglo u pripremi drva za ogrjev za sljedeću zimu. Nakon ekoloških aktivnosti koncem svibnja započele su ozbiljnije boćarske akcije. U subotu 30. svibnja, u organizaciji Balinarskog kluba CELEIA iz Celja, održan je u Celju tradicionalni boćarski turnir „trojki“ (po pravilima Svjetske boćarske federacije), na kojem se ove godine tradicionalno okupilo osam jakih boćarskih ekipa. Uz domaćine i organizatore iz BK Celeia Celje, sudionici ovog međunarodnog turnira bile su još slovenske ekipe iz Rogaške, Žaleca, Hoče, Branik i Cimos iz Maribora,

34

MT

te hrvatske ekipe iz Čižića i Krasa. Nakon cjelodnevnog nadmetanja, pobijedila je ekipa domaćina iz Celja, ispred drugoplasirane ekipe Hoče Maribor. Boćari iz Čižića u sastavu (Igor Švob, Vjerko Padavić i Marino Turčić) osvojila je treće mjesto visokom pobjedom nad ekipom Žaleca. Postignuti sportski rezultat nije zanemariv, ali važnije od toga je bilo ugodno i fer sportsko druženje te očuvanje dvanaestgodišnje tradicije sportske

suradnje Celjana i Društva za športsku rekreaciju Čižići na boćarskom planu. Nedugo zatim, na turniru Antonja Kras 14.6.2015., u konkurenciji šest jakih ekipa (Kras I, Kras II, Sv. Ivan, Celje, Gabonjin i Čižići) balači iz Čižića u sastavu Igor Švob, Vjeko Padavić, Ivan Pole, Marijan Turčić i Marino Turčić osvojili su drugo mjesto nakon što su u finalu poraženi od domaće ekipe Kras I. Na turniru uoči Petrove u Gabonjinu 25.06.2015., na žalost, nismo mogli bolje od petog mjesta jer smo nastupili u okrnjenom sastavu (Igor Švob, Ivan Pole, Mirko Kolmanič, Marijan Turčić, Elvis Jakominić i Marino Turčić) i zabilježili samo jednu pobjedu protiv Jabuke iz Drage Bašćanske, uz dva poraza: od Gabonjina II (kasniji pobjednik turnira) i BK Krk (na koncu trećeplasirani). Natjecanje u Zimskoj ligi Dobrinjštine 2014/2015 završili smo u „zlatnoj sredini“, uz opći dojam da su rezultati postignuti u proljetnom dijelu 2015.g. bili nešto bolji

MT


Sport od onih postignutih u jesenskom dijelu 2014. Natjecanje u 20. Kupu Dobrinjštine započele su dvije ekipe iz Čižića. Ona starija i iskusnija započela je pobjedom od 4:0 nad ekipom iz Tribulja i pobjedom od 3:1 nad Gostinjcem, pa u završnicu grupnog natjecanja ulazi u borbu za prvo ili drugo mjesto sa Kumpanijom iz Gabonjina. U svakom slučaju ekipa se plasirala u četvrtfinale sa dobrim izgledima za daljnje uspjehe. Ekipa Čižići II ušla je u grupnu fazu natjecanja pomlađena, pod vodstvom novog mladog kapetana (Mateo Turčić, ostali članovi Marko Turčić, Elvis Jakominić, Josip Padavić, Filip Rogina, Antonio Kirinčić i Siniša Turčić), nastupila je s debitantom (Antonio Kirinčić) već u prvom kolu na Garici. Rezultatski je s jakom ekipom Garice prošla loše (poraz 0:4), ali ekipa se formirala i stabilizirala, i već u drugom kolu pokazala svoj potencijal. Nastradala je ekipa Rasopasno I, koju su naši mladići savladali rezultatom 3:1. Očekuju ih još susreti u grupi sa Hlapom i Rasopasnom II, u koje ne ulaze sasvim bez izgleda za prolazak dalje u četvrtfinale. Započela je sa radom nova

MT

generacija Škole balanja slobodnim stilom, sada već četvrtu godinu zaredom. Polako se u program škole uvode neke novine kako bi se zadržao interes svih četrnaest ovogodišnjih polaznika škole na jednako visokoj razini. Mladi balači su sa velikom pažnjom pogledali demonstraciju gostujućeg trenera i boćara Luke Ažića Kapitanovića iz Boćarskog kluba Krk i obavili pod njegovim vodstvom zajednički trening. Budući da BK Krk traži mlade kandidate za svoju kadrovsku popunu i selekciju, neće nas

iznenaditi ako ponekog talentiranog mladog balača iz Čižića pozovu u svoje redove. Mjesec kolovoz u Čižićima donosi naše specifično takmičenje - pojedinačni klupski otvoreni turnir u balanju slobodnim stilom (seniorski i juniorski) i nastavak, po mogućnosti što dulji (do finala u Gabonjinu!), natjecanja u ljetnom Kupu Dobrinjštine. Osim balanja, odnosno boćanja, program rada naše udruge sadrži i čitav niz drugih aktivnosti. Sada već tradicionalni IV. turnir u preferansu „Čižići open“ 2015. održan je u nedjelju 21.06.2015. u Čižićima na pučkoj štirni. Između šest okupljenih vrhunskih igrača preferansa pobjedu je odnio Ljudevit Petković Lujo iz Bakra. U pripremi su tradicionalni četvrti po redu šahovski turnir i isto tako četvrti Kvarnerski kros – ulična utrka Čižići 2015., o čemu ćemo Vas opširno izvijestiti riječju i slikom u slijedećem broju Fanta. Marino Turčić, predsjednik Udruge

Marino Turčić

35


Sport SRD “Vela sten“ ugostilo najbolje ribolovce Kvarnera i Kirije

VELIKA RIBOLOVNA FEŠTA KAO POKLON ZA PETNAEST GODINA DJELOVANJA Sporstko ribolovno društvo "Vela sten Čižići 2000" iz Čižića, malog mjesta na priobalju Dobrinjštine nedavno je ugostilo ponajbolje ribolovce kvarnerskih otoka i Kirije. Međuopćinsko natjecanje, upriličeno 23. i 24. svibnja, najveće je do sad od članova tog sportskog društva organizirano i ugošćeno takmičenje koje je, konstatirao je rezimirajući nedavno događanje čelnik SRD "Vela sten Čižići 2000" Edis Kirinčić, pokazalo da se tamošnji ljubitelji ribolova uistinu imaju čime ponositi ali i da se s punim pravom mogu nadati još većim, sudionicima brojnijim i značajnijim sportsko-ribolovnim natjecanjima. Dvodnevna sportska manifestacija, ističe naš sugovornik, okupila je čak 114 sudionika

MT

ćinstvo međuopćinskog natjecanja od strane Saveza za športski ribolov na moru PGŽ povjereno povodom obilježavanja 15. obljetnice uspješnog rada i djelovanja njihova sportsko-ribolovnog društva. Velika ribolovna fešta bila je najbolji način obilježavanja te

MT

koji su se, razvrstani u više uzrasnih kategorija, natjecali u ribolovu s obale ali i barke. - Međuopćinsko natjecanje za područje "Kirije i otoka" odvijalo se unutar natjecateljskih kategorija sportskih ribolovaca do 16, odnosno do 21 godinu starosti, jednako kao i kategorija seniora i seniorki, kako u pojedinačnoj tako i ekipnoj konkurenciji, nastavlja Kirinčić ne propuštajući naglasiti kako im je doma-

36

vrijedne obljetnice ali i prigoda da se pokažemo i dokažemo ne samo kako uspješni natjecatelji, već i kao dobri domaćini odnosno organiza-

tori sportske manifestacije s koje, uvjeren sam, nitko nije otišao nezadovoljan. Natjecanje je moralo biti organizirano unutar dva dana zbog velikog broja sudionika i kategorija u kojima su se u ovoj prigodi oni među sobom ogledali, nastavlja naš sugovornik naglašavajući kako su se prvog dana Međuopćinskog prvenstva natjecali ribolovci u U-16 (obala) kategoriji, jednako kao i oni u kategoriji U-21 (barka) odnosno seniori u ribolovu s obale. Drugi je pak dan bio rezerviran za obalni ogled seniorki te natjecatelje u kategoriji U-21 kao i natjecanju seniora u ribolovu s baraka. Organizacija spomenutog natjecanja bila je prilično zahtjevna, naglašava predsjednik SRD "Vela sten Čižići 2000" ističući kako su članovi spomenutog društva danima pred natjecanje predano odrađivali svu silu logističkog posla i zadaća kojeg bi, bez volje i nesebičnih htijenja većeg broja lokalnih zaljubljenika u taj vid sporta, bilo teško ili nemoguće iznijeti na način kako je

MT


Sport natjecanje na koncu "izvedeno". Na neki način, u ime cijelog se Društva osjećam obveznim zahvaliti dr. Mladenu Španjolu i sanitetskom prijevozu Miljenka Crnčića koji su skrbili o sigurnosti sudionika ove manifestacije. Naravno da se zahvaljujem i svim članovima kluba, koji su „dali ruku“ i pridonijeli uspješno odrađenoj organizaciji. Zahvaljujem se i svima koji su svoje barke dali na korištenje, barkariolima te mjesnom odboru Soline. Natjecanje koje je ovaj kraj još

uočljivije ucrtalo u kartu otočnog sporta, posebice onog ribolovnog, bilo bi jednako tako teško ili nemoguće kvalitetno "izgurati" da nismo imali podršku naših vjernih podupiratelja, ponajprije iz redova lokalne samouprave odnosno Općine Dobrinj ali i mnogih sponzora kojima se ovim putem i zahvaljujemo, ističe Kirinčić. Dvodnevno natjecanje nije uspjelo pokvariti niti kraće nevrijeme što je organizatorima naposljetku dalo zaključiti kako su spremni i za ugošćavanje sportsko-ribolovnih

VK

VK

manifestacija još višeg ranga (među)županijskih, a u daljnjoj budućnosti možda i nacionalnih prvenstava. Centralno okupljalište i logističko sastajalište sudionika natjecanja, priča nam Kirinčić, bilo je organizirano u prostoru mjesnog doma u naselju Soline a lovilo se na prethodno markiranim pozicijama izvan uvale Soline, u akvatoriju od uvale Petrina pa do Rudina. MR

VK

POBJEDA U MALINSKOJ NA "TROFEJU SV. APOLINARA" I kako to obično biva – šećer za kraj: „Ne možemo a da se ne pohvalimo najnovijim rezultatima na XXI. Trofeju sv. Apolinara, tradicionalnom natjecanju u Malinskoj povodom Polinarove. Naša članica Klara Crnčić osvojila je drugo mjesto pojedinačno, a dobili smo i pobjedničku ekipu: ekipa I. u sastavu Klara Crnčić i Veronika Kirinčić osvojila je prvo mjesto. Sve u svemu, zadovoljstva i više nego dovoljno – zaključuje predsjednik Edis Kirinčić.

MK

MK

MK

Milovan Kirinčić

37


Domaća beseda

DAROVANO ŽIVJENJI Najnormalnija stvar donos ti je, ako si na cesti, za timunon auta, da ti se zbandu cesti pokaže šlovik pod kapun, va modroj robi i so tabelun na koj piše „STOP“. Ma va vrime mojih prvih manovri va autu, nit je bilo auti na cesti, nit su pulicaji fermivali. Tih kosnih šezdesetih let pasanoga vika cesti uglavnon nisu bili asfaltirani, ako ne ona glavna. Tamo kaj son dela, samo ja i još dva smo imeli auto. Auto son kupi, takorekuć slučajno; moja Marija je od oca ki je umrl Merikah prijela nike šoldi, nje mat penzijicu i čo ćemo kupit – auto. I prišlo je auto, beli fićo, fićolino, š njin moje dnevnice i tereni i ki god šold više a onput, jeno leto i pol košnije, prišlo je ono čo donos zovemo prometna policija. Oprostite mi … Osin čo son auto vozi i posujiva za tereni, ime son i jenu, za ondanje vrime, šuperbu užancu: delo mi ni bilo dogo od kuće, morda dva tri kilometri, pok son na marendi hojiva doma pit črno kafe. Uf, ke ćakuli su okolo toga bili! I potla jenoga takovoga vijaja za kafe, zbandu cesti vide son drugo, modro fićo. -Dobar dan, Vašu vozačku molim! Rutinska kontrola prometa! -reko je mladi, ozbilni pulicajić. -Prometa! Aha ah ha, promet smo ti ja i Frane Mikov! Hoj ti lipo drugamo. Hoj ća, viš da je zima! Pulicajić, za koga son bi šigur da ima morda dvajset let, gjeda je moju vozačku. -Je sve u redu? – zapita son. -Da, da, da… vi ste Ivan Jurčić, otac Vam je isto Ivan. Ivan Jurčić, sin Ivana, Ivan Jurčić, sin Ivana – opetova je mladi pulicajić koti papagala. Tu stanujete? -Ako tako piše! – znova son se malo pošprdnu. -Izvolite! Hvala! Vozite polako! -A kako drugo, sinko, ako ne pomalo po evih škujah?! A brižni ti, ha ha ha ha! Ni pasala ura otkada son se vrnu od marendi a znova me je tukalo poć doma. Bokun ničega čo nan je rabilo za delo nan je fali a ja son se domisle da ja to iman doma, buduć son šotoman, potla dela, san nič dela, privatno. I eto ti mene na ton, nazovimo ga raskrižju neasflatiranih puti, a mladi pulicajić još stoji po bandu. I znova sejeno – tabela va zrak. -Da, znan, rutinska kontrola! Ćeš vozačku? -reko son pulicaju opirajuć stoklo. -Da, Vašu vozačku molim! I ličnu kartu! Sada mi veće ni bilo do smiha. Zna son

38

da son čist koti soza, ako ne čo son to privatno dela doma. Ako me je ki tuži ... ava, nis ote nanki mislit. A onput son ču glas: - Izađite iz vozila! Šo son von zo fića a pulicaj je gjeda va me, va moju legitimaciju i vozačku i obraća so glavun: -Je li … Vaš otac ... ono ... možda umro u njemačkom logoru? Sada son se ja malo boje zagjeda va pulicajića... -A je, je. ...Ime son četire leta kada je šo va rat. Ma kako ti to pok znaš? -To sam i mislio! – reko je pulicaj. Dvadeset i šest godina čekanja ... dođem na zamjenu ... na ispomoć ... rutinska kontrola i ... a mi smo mislili da je on živio u Kastvu i ... Vi puf! -O čemu ti, mali, ćakulaš? - zapita son ga ne razumeć nanki jene jedine. -Oprostite mi! Oprostite ! I ja son tebe čeka… Kvarot ure košnije, čovjen koti paprika, hode son zo radioni nazada va auto, a pulicaj, ki me je va svojen autu pripeja na delo, hode je za monun. – Idemo na obavijesni razgovor, ništa strašno! – rastumači je mojemu poslovodji. – vraćamo ga za dva sata najviše! Obavijesni razgovor obavili smo va mojoj kući. A dočin je mladi pulicaj pošne svoju štoriju, vaje son ga ferma: -Čekaj, čekaj, tebi je mat Jelena? -Elena. -Onda mi je sve bistro! Sve znan! -Kako ... kako.. -Sinko, svit je velik a mal! I ja son tebe čeka, znaš - sta son se zo katridi i šo kuntra pulicaju - ote son te natlić a sada ... sada te moren samo zagrlit -Ne ljutite se? - zapita je pulicaj. -Ne. Nanki malo, Mauro, je tako? Mauro se zoveš? -Da, Mauro! Ha ha ha ... Sve znate! Sve son zna. Sve smo mat i ja sve te leta znali ... štoriju o logoru smrti od koga se samo retki škapulaju. ... Moj otoc ime je tu ćansu. I tu je ćansu zruči drugomu – Eleni ... Neka živu Elena i Mauro… Moj otoc bi je po ocu Kastavoc, po materi Austrijanac a rodi se je na Boduliji, skuda mu je bila mamica, materina mat. I totu je osta živit. Sejenako dobro ćakula je po našu i njemački, čo će mu, kada je fini va logor itekako dobro prit. Zaveno toga čo je zna njemački, bi je škapulan od fanj muk, ke su dopali drugih, manko je - kako nan je potla rečeno – i on svoje potrpe. Jedon od njemačkih soldati ponuti je

mojemu ocu da će mu pomoć da ujde, manko je okolo naokolo bila žica od tri metri. Niki srićniji od oca, ma ta srića durala je samo par momenti: -Ako veće je ćansa da niki od nas ujde, neka ujdu oni kimi je veća potriba. Ja iman sina, ma sin ima i mater i mamice i starih. Moj sin ima deboto šest let. A ona? Ona enamo? Son ču da nima nijenoga ako ne to dite od dvi šetemani. Mate, ako se škapulaš, reci mojimi da neka ne budu tužni, da son udela jeno dobro delo. Zapravo reć, da son darova živjenji - reko je moj otoc Matu, jenomu od naših judi va logoru. – Neka živu Elena i Mauro... Otoc se nikad ni vrnu… Otoc se nikad maj ni vrnu. Ćansu da se škapula da je drugomu a on san umrl je od tifa va logoru. Mate je ime sriću va nesrići i zo logora se je škapula tako čudnovato, da bi i o ton se imelo ča pravjat. Kada je prišo na se, posta moj drugi otoc, manko je ime svojih dvih sini, ki su pok postali meni koti braća. - Ne znan ki su, samo son zapameti da su se zvali Elena i Mauro - bi je njegov jedini odgovor kada bimo pitali komu je naš otoc darova živjenji. Znali smo njihovi imena, ma nismo znali kako do njih; zato je Mauro našo nas. I to posve slučajno, kada je prišo na ispomoć na jeno kratko vrime. A to čo je fermiva po bandu cesti, kako je potla reko, to je imelo svoje: niki je zasprave šverca nikakovu mašinu za marangunat, doznalo se je i ki a mladi pulicaj Mauro ime je zadaću fermivat auta na našen delu škoja. Dobi je urdin da fermuje. I fermiva je. I ferma – belo fićo – mene... Znan zač je mora umrit… Manko mi va živjenju, hvala Bogu, ni bilo slabo, manko nismo trpeli mižeriju, ono čo je moja mat rekla milijun puti, ja son reko milijun i jedon put: - Zač je otoc mora umrit va logoru i to zaveno nike ženi ka ga se morda ni domislit neće...? A tada, poslušaju zaplakanoga Maura kako će nas zet svih va Istru da se spoznamo, kako ga je Elena naputila neka pomore komu more, koti i njin Ivan Jurčić, sada son posve obrnu timun. Uspomena na oca, ki je zaveno tujini rišća i da svoje živjenji, posve je nestala. Mesto tugi, prišo je osjećaj ki je potla toliko let, va moje živjenji prneso mir i osvitla on jedini del škurini, ki niki i niš do tada ni mogo rasvitlit ... Darovano živjenji za drugoga- najlipji dar, mirna savjest – najjače svitlo… GG


Kalendar priredbi 2015. Prired

be

Gdje?

Kada?

DATUM 24.07. 25.07. 25.07. 26.07. 27.07. 28.07. 29.07. 29.07. 29.07. 30.07. 30.07. 31.07. 31.07. 01.08. 03.08. 04.08. 05.08. 05.08. 06.08. 07.08. 07.08. 08.08. 08.08. 09.08. 10.08. 11.08. 12.08. 12.08. 13.08. 13.08. 14.08. 15.08. 15.08. 16.08.

ŠILO DOBRINJ UVALA SOLINE ZAOBALJE Organizator zadržava pravo izmjene programa ∗ Tijekom ljeta otvorena je etnografska zbirka u Dobrinju od 09,00-13,00 i 18,00-21,00 ∗ Tijekom ljeta otvorena je galerija Infeld u Dobrinju od 11,00-14,00 i 17,00-21,00 do 27.09.2015.

www.tzo-dobrinj.hr

17.08. 18.08. 19.08. 19.08. 20.08. 22.08. 24.08. 26.08. 26.08. 28.08. 29.08. 31.08. 05.09.

DOGAĐAJ MJESTO SAT Koncert “Putokaza” ŠILO 21,00 IV šahovski turnir ČIŽIĆI Ribarska fešta SOLINE Aukcija slika i koncert akademskog slikara Claudia Franka: Claudio Frank, violina; ŠILO 20,00 Natalia Marytcheva, glasovir; Esperanza Frank, violina; voditeljica programa Vesna Frank Nastup dječje folklorea grupe KD Ive Jelenović iz Dobrinja i tamburaša “Boduli” ŠILO 21,00 Koncert arija i opereta: Kantajmo- kantajmo DOBRINJ 21,00 Lutkarska radionica: Izrada srednjovjekovnih lutaka od tradicionalnih materijala ŠILO 17-19 (lan, juta, vuna, pamuk) Lutkarska predstava: Markova serenada ŠILO 21,00 Ribarska fešta KLIMNO Nastup dječje folklorne grupe KD Sv Juraj iz Krasa i klape “Rašketa” KLIMNO 21,00 Ribarska fešta ŠILO Koncert Damir Keđo ŠILO 21,00 DOBRINJ Promocija knjige “Sveti Vid Dobrinjski“ autora prof. dr. Josipa Kirinčića 20,30 Nastup klape “Maslina“ iz Šibenika DOBRINJ 21,00 Stipanja-dan Općine Dobrinj-svečana staroslavenska sv. misa u 10,30 h; DOBRINJ nastup folklornih društva sa područja Općine Dobrinj; navečer zabava - nastupaju Jole i grupa “Bolero“ te grupa “ Trend“ Klapa“Rašketa” SOLINE 21,00 Radionica ludiranja: Kako postati dvorska luda? ŠILO 17-19 Zabavni program: Ludorije za mlade i stare ŠILO 21,00 Koncert Mateo Žmak & Matea Dujmović “Love night” KLIMNO 21,00 Nastup “The Mystic Rose Ensemble” ŠILO 21,00 Cestovna utrka “IV Kvarnerski kros Čižići 2015.”, nakon utrke ribarska fešta ČIŽIĆI 5. otvoreno prvenstvo Općine Dobrinj u šahu KRAS Ribarska fešta ŠILO Koncert udruge Musicus DOBRINJ 21,00 Nastup dječje folklorne grupe KD Sv Juraj iz Krasa i tamburaša “Boduli” ŠILO 21,00 Koncert Mirjana Bobuš i Zoran Papić ČIŽIĆI 21,00 Radioonica priča i legendi iz naše daleke i slavne povjesti ŠILO 17-19 (prema legendama Dubravka Horvatića) Kazališna predstava: Zemlja Čarolija ŠILO 21,00 Nastup dječje folklorne grupe KD Sv Juraj iz Kras i Trio Crikvenica KLIMNO 21,00 Ribarska fešta ŠILO Koncert Mario Šimunović i Zdenka Žibert “Od Rusije do Meksika” ŠILO 21,00 Koncert klasične glazbe Udruga Musicus KRAS 20,00 Vela Gospoja-dan mjesta Rasopasno; svečana sv. misa; tradicionalna pučka fešta RASOPASNO uz grupu “Magazin“ Rokova-dan mjesta Šilo; u 7,00 h budnica(limena glazba); ŠILO potezanje mreže “migavice”, djeljenje ribica i vina svim posjetiteljima; 18,15 h procesija iz Polja; 19,00 h svečana sv. Misa u crkvi u Šilu; na večer zabava uz Maura Staraja i La Banda, vatromet Nastup dječje folklorne grupe i tamburaša KD Sv Petar iz Gabonjina ŠILO 20,30 Ri Teatar: Predstava za djecu “Vidov san” DOBRINJ 20,30 Srednjovjekovna artistička radionica: žongliranje i akrobatika ŠILO 17-19 Zabavni program: Makovi lakrdijaši ŠILO 20,30 Nastup KD “Punat” sa koreografijama plesa iz čitave Hrvatske ŠILO 21,00 Ribarska fešta KLIMNO Nastup dječje folklorne grupe KD Ive Jelenović iz Dobrinja i Trio Crikvenica ŠILO 20,30 Viteška srednjovjekovna radionica: Povijest srednjovjekovne heraldike, oružja, ŠILO 17-19 oklopa i način viteškog ponašanja Zabavni program: Tajni svijet ŠILO 20,30 Nastup benda “Lovci na Jelene” ŠILO 20,30 Ribarska fešta ŠILO Nastup dječje folklorne grupe KD Sv Juraj iz Krasa i hip hop grupe ŠILO 20,30 Mala Gospoja-fešta povodom dana mjesta Polje POLJE 20,00

SPORT

22. & 23.08.2015.

29.08.2015.

Malonogometni turnir općine Dobrinj

20. kup Dobrinjštine u balanju


KLAPA MASLINA 01.08.

JOLE 03.08.

Dani Općine Dobrinj 31.07.-03.08.2015. Petak, 31. srpnja 20:30 - promocija knjige “Sveti Vid Dobrinjski” autora prof. dr. Josipa Kirinčića u društvenom domu u Dobrinju

Subota, 1. kolovoza 21:00 - koncert klape “Maslina” iz Šibenika na placi u Dobrinju 23:30 - zabava uz grupu “Trend”

Nedjelja, 2. kolovoza 18:30 svečana sjednica Općinskog vijeća u društvenom domu u Dobrinju 20:00 - nastup “Gradske glazbe Krk” i Kumpanije “Tramuntana” na placi u Dobrinju

Ponedjeljak, 3. kolovoza 10:30 - svečana koncelebrirana sveta misa u crkvi sv. Stjepana iza mise - nastup male folklorne grupe KD “Ive Jelenović” i tamburaškog sastava “Nikad doma” iz Gabonjina 21:00 - fešta na placi - nastupaju Jole i grupa “Bolero” te grupa “Trend”

Organizatori: Općina Dobrinj i MO Dobrinj


Fanot 40