Issuu on Google+

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 39. godina 14. ožujak 2015.

Sretan Uskrs žele vam Općinsko vijeće i načelnik !


Uvodno slovo

DRAGI ČITATELJI ! Tempo kojim se stranice kalendara mijenjaju, složit ćete se, postaje sve brži i brži. I ožujak godine 2015., koju kao da smo jučer zvali novom, stigao je do kraja. Posljednji dani ožujka ujedno su posljednji dani korizme, uvertira u veliki blagdan, Uskrs. Ožujak ćemo pamtiti i po velikom događaju za našu Krčku biskupiju; donedavno fra Ivica Petanjak sada je i krčki biskup. Presjek tog povijesnog događaja donosimo već na sljedećoj stranici. Zabilježili smo još jedan značajan događaj dolazak premijera Zorana Milanovića u Polje na božićnu misu. Kako je bilo na susretu

mladih Krčke biskupije, po prvi put održanome u Dobrinju, pročitajte u rubrici „Susret“. Uskrs nam ove godine stiže nešto ranije, a prema tradiciji, s uskrsnim blagdanima poklapa se i predsezona. Stoga smo dio našeg općinskog lista posvetili i nadolazećim, predsezonskim zbivanjima. Kao i uvijek, najviše smo ispunili rubriku „Naš kraj – naši judi“ a tu su i redovite rubrike posvećene sportu, zdravom životu, kulturno – povijesnoj baštini i sl. Sve što se u proteklom tromjesečju događalo u našem kraju i pojedincima iz našega kraja, a smatrali smo bitnim i

vrijednim spomena, zabilježili smo u našem općinskom glasilu, koje vas već više od jednog desetljeća informira o aktualnom i prošlom, te najavljuje ono buduće, nadolazeće. Raduju nas povratne informacije da je „Fanot“ dobrodošao u vaše domove, ali to ujedno znači da su stranice „Fanta“ otvorene za vaše prijedloge i sugestije. Preostaje mi još samo da vam u ime Uredništva, te u svoje osobno ime zaželim svako dobro prigodom uskrsnih blagdana. Sretan vam, miran i svim blagodatima ispunjen Uskrs ! Općinski načelnik Neven Komadina IMPRESSUM:

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Zoran Kirinčić, Zdenko Kirinčić, Gordana Gržetić, Ivančica Dunato, Mladen Radoslović, Tatjana Radivoj, Marina Pavačić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 13. srpnja 2015. na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT”

Fotografije ređenja biskupa: Walter Salković

Povodom imenovanja za krčkog biskupa preuzvišenom ocu Ivici upućujemo iskrene čestitke uz želje da dugi niz godina uz obilje zdravlja obavlja svoju odgovornu dužnost.

2


Prigodno Krčka biskupija dobila novog biskupa

ŽELIM DA NAŠI BUDUĆI SUSRETI BUDU SPONTANI I PRIJATELJSKI Internacionalno slavlje uz nekoliko tisuća okupljenih Kao jedanaesti u nizu ustoličenih na tron krčkih biskupa, od nedjelje, 22. ožujka tu titulu i službeno nosi fra Ivica Petanjak. Obred ređenja, kao glavni zareditelj, u krčkoj je prvostolnici vodio kardinal Josip Bozanić, uz suzareditelje msgr. Alessandra D'Errica, apostolskog nuncija u RH, te donedavnog krčkog biskupa Valtera Župana. Ustoličenju novog krčkog biskupa nazočilo je nekoliko tisuća ljudi iz mnogih dijelovaHrvatske, pa tako i iz biskupovog rodnog kraja, Đakovštine, a valja spomenuti da je iz župe svetog Leopolda Mandića iz zagrebačke Dubrave stiglo pet autobusa. Svečanom činu nazočili su i predsjednik Sabora Josip Leko, izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović Erik Fabijanić, zamjenica župana Primorskogoranske županije Marina Medarić, osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, čelnici svih jedinica lokalne samouprave sjevernojadranskih otoka i dr. Među crkvenim velikodostojanstvenicima iz Hrvatske, ustoličenju novog predvoditelja Krčke biskupije nazočili su biskupi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Slovačke Italije, Njemačke i Grčke. Mogu dati samo ono što jesam i što imam, samog sebe i svoj identitet „U svoj novi dom nisam dovezao auto, niti sam dopremio ormare ili pokućstvo. Došao sam u habitu, uz nešto osobnih stvari i nešto knjiga. Stoga vam ne mogu ponuditi ono što nisam, niti ono što nemam. Mogu dati samo ono što jesam i što imam. Mogu dati samog sebe i svoj identitet. Želio bih da me doživite kao svog brata i da naši susreti budu spontani, bratski i prijateljski. Dragi Boduli, Primorci i furešti, nastojmo izgraditi zajedništvo u različitosti, zajedništvo u kojem će svatko čuvati svoje korijene i običa-

je“, istaknuo je između ostalog u svom nastupnom govoru novoimenovani krčki biskup, zahvalivši mnogima, a primarno svojim roditeljima Kati i Stjepanu, koji inače ovih dana proslavljaju šezdesetu godišnjicu braka. Broj mog mobitela znate, email adresu imate - nemojte doći u Krk a da me zaobiđete ! Svečanost biskupskog ređenja nastavljena je na trgu Kamplin, na kojem se, uz prigodne govore, te riječi zahvale i dobrodošlice, pomiješao zvuk „sopela“ i tambura, te plesni koraci bodulskoga „tanca“ i slavonskih poskočica. „Prepusti Gospodinu puteve svoje“ geslo je novog biskupa, a biskupski štap idejno je osmislio Anton Valković, uz grafičku pomoć Ranka Papića iz Krka i Nikolina Salkovića s Cresa. „Čim je stigla vijest o imenovanju novog biskupa, nazvao me krčki župnik i upitao me imam li kakvu ideju o izgledu budućeg biskupskog štapa; budući je naš biskup franjevac, najviše mi se svidjela ideja o drvenom štapu. A kad govorimo o drvu - a što drugo izabrati, nego naš simbol, maslinu“ - ispričao nam je Nikolino Salković, ne krijući ponos da je njegov hobi našao mjesto u povijesti, jer štap krčkog biskupa tamo zasigurno

pripada. U neformalnom razgovoru s dijelom mnoštva, napose onima iz biskupovog rodnog kraja, dobili smo potvrdu činjenice da novog krčkog biskupa prvenstveno krase jednostavnost, spontanost i skromnost, te da su fraze ispunjene humorom česti sastojak njegove komunikacije. Uostalom svoj je prvi nastupni govor msgr. Petanjak završio baš u takvom tonu: „Broj mobitela imate, elektronska pošta vam je poznata, a kad naučim adresu stanovanja i broj telefona, javit ću vam. Sad vidite gdje stanujem. Nemojte doći, a da me zaobiđete!“ zaključio je svoje prvo obraćanje javnosti novi krčki biskup Ivica Petanjak. Odabirom vokabulara i vizualnim nastupom izmamio je dugotrajan pljesak, a stime i nadu da će buduća druženja s novim biskupom biti upravo onakva kakvim ih je zamislio: jednostavna i prijateljska. Gordana Gržetić

3


Prigodno Božić u Polju

PREMIJER MILANOVIĆ UVELIČAO SLAVLJE BOŽIĆA Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović nazočio je božićnoj misi, koju je u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Polju predvodio župnik Ivan Brnić. Misi, kao i prigodnom druženju poslije mise na placi, nazočili su i načelnik Neven Komadina, zamjenik načelnika Zdenko Kirinčić i predsjednik Općinskoga vijeća Zoran Kirinčić, nekoliko vijećnika općinskog vijeća i članovi Mjesnog odbora Polje, kao i mnogobrojni mještani Polja a i šire. Predsjednik Vlade zadržao se u srdačnom druženju s mještanima, koje su organizirali Općina

Dobrinj i M.O. Polje, te je svima zaželio obilje zdravlja i sretan

Božić . Ranko Pavačić

Prominit GC BRUJO

Ivica Brusić BRUJO

GC

Giuseppe Civatti

4


Prigodno

BOŽIĆNI KONCERT K.D. „IVE JELENOVIĆ“ Na Stipanju 26. 12. 2014. već tradicionalno, zajedno s ostalim sekcijama K.D. „Ive Jelenović“ održali smo božićni koncert u dvorani Osnovne škole Dobrinj. Zboru, plesačima, sopcima i kanturima pridružili su se i gosti Pjevački zbor „Štorija“ iz Rukavca te solisti Antonela Malis i Đani Stipaničev uz klavirsku pratnju Matea Žmaka i pod dirigentskom palicom Damira Smerdela. Izvodile su se hrvatske i strane tradicionalne i autorske božićne pjesme, našlo se mjesta i nekim drugim skladbama pripremljenim za ovu blagdansku prigodu. Lijepom broju okupljenih žitelja Općine Dobrinj prigodnom čestitkom obratili su se predsjednik K.D. „Ive Jelenović“ Zdenko Kirinčić i Načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina

GC

GC

Ranko Pavačić

GC

GC

Giuseppe Civatti

5


Aktualno

RADIONICA ŽITELJIMA OPĆINE DOBRINJ ZA POMOĆ PRI DOBIVANJU NEPOVRATNIH SREDSTAVA ZA ULAGANJE U OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I ENERGETSKU UČINKOVITOST Tijekom veljače u svim otočnim jedinicama lokalne samouprave održane su radionice, od kojih je jedna (11. veljače) odžana u dvorani osnovne škole Dobrinj.Vrlo posjećenoj radionici nazočilo je preko pedeset žitelja naše općine a članovi energetskog tima upoznali građane o svim prednostima ulaganja u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost, te kako doći do bespovratnih sredstava za OIE i EnU. Općina Dobrinj je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisala natječaje za energetsku učinkovitost (EnU), kroz koji se subvencioniralo zamjenu vanjske stolarije, povećanje toplinske zaštite ovojnice obiteljske kuće (fasade, krovovi), povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja ugradnjom plinskih kondenzacijskih kotlova, povećanje energetske učinkovitosti sustava prozračivanja ugradnjom uređaja za povrat topline (rekuperator), te energetski pregledi zgrada i dobivanje energetskih certifikata. U prvom krugu

natječaja za EnU u našoj je općini iskorišteno svih trinaest subvencija koliko ih je i bilo raspoloživo. Općina Dobrinj je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisala za sada već dva kruga natječaja za obnovljive izvore energije, (OIE) kroz koji se subvencioniralo ugradnja sustava sunčanih toplinskih pretvarača (kolektori) za pripremu potrošne tople vode ili za pripremu potrošne tople vode i grijanje, kotlovski sustavi na biomasu za centralno grijanje (kotlovi na drvnu sječku, pelete i pirolitički

kotlovi - drvo), dizalice topline (zemlja-voda, voda-voda i zrakvoda) za pripremu potrošne tople vode, grijanje i hlađenje, fotonaponski pretvarači (moduli) za proizvodnju električne energije, te vjetrogeneratori za proizvodnju električne energije. U prvom krugu natječaja za OIE iskorišteno je 7 subvencija, a drugi krug natječaja je u tijeku i nadamo se da će biti iskorišteno svih preostalih 26 subvencija. Energetski tim, koji je nositelj i inicijator energetskog razvitka otoka Krka (članovi iz svih jedinica lokalne samouprave – JLS) i Ponikve eko otok Krk), inicirao je i pomogao pri kandidiranju JLS na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za dobivanje sredstava za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Članica energetskog tima od strane Općine Dobrinj je Tea Orlić Mihajić, uz Zdenka Kirinčića, koordinatora tima.. Sve jedinice lokalne samouprave s otoka Krka prijavile su se na javni poziv i dobili sredstva. Zdenko Kirinčić

6

PRIJAVA KVAROVA NA JAVNOJ RASVJETI

Temeljem odluke o komunalnim djelatnostima od 1. siječnja 2015. popravak kvarova na javnoj rasvjeti vrši poduzeće PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. Molimo vas da zbog što hitnijeg uklanjanja

prijavljujete kvarove izravno na broj telefona 051/654-605 ili na e-mail: alen.grzetic@ponikve.hr ili općini Dobrinj na brojeve telefona 051/848-344 ili 848-307 ili na e- mail: opcina-dobrinj@ri.t-com.hr


Aktualno

Novost u taxi prijevozu putnika

VOZITE SE SIGURNO I POVOLJNO DILJEM NAŠE OPĆINE I OTOKA Žuri vam se na radnog mjesta, trebaju vam lijekovi i morate u ljekarnu, želite u kupovinu do trgovine, ili pak u posjetu znancima i rođacima? Za prijevoz, a ni cijenu prijevoza više ne morate brinuti: Ovo je novost u prijevozu putnika na području naše općine. Uslužni obrt Taxi Igo-Adria i Općina Dobrinj za sve svoje stalne i povremene stanovnike, naravno i turiste, dogovorili su iznimno povoljne cijene taxi prijevoza između naselja na području općine Dobrinj, ali isto tako od bilo koje općinskog naselja do drugih odredišta na otoku Krku - pojasnio nam je vlasnik obrta Goran Mavrović. Povratna vožnja za samo 50 kuna Cijena? – Cijena je zaista super povoljna. Ako se odlučite na ovu varijantu taxi prijevoza, to će vas koštati 25 kuna u jednom smjeru. A

to znači da je cijena povratne vožnje 50 kuna. Ponavljam, iz bilo kojeg mjesta u našoj općini, pa do Krka, Malinske, Vrbnika, Njivica itd – kaže Mavrović. Cijena vožnje prema udaljenijim odredištima bit će također po vrlo pristupačnim cijenama. Na ovu je ideju došao u razgovoru s načelnikom Nevenom Komadinom, te se se usuglasili oko toga da su cijene taxi prijevoza za naše stanovništvo dosta visoke, pa za pojedince i neprihvatljive. Potreba za prijevozom na razna odredišta svakodnevno postoji: ili nam treba odlazak u ljekarnu, na liječnički pregled, u kupovinu, ili pak u posjete dragim osobama. O kojem god se obliku odlaska radilo, mi smo tu ! – istaknuo je Mavrović. Usluge kurirske službe U ovaj je oblik taxi usluge uključena i kurirska služba: - Ukoliko

imate potrebu otići do ljekarne ili do trgovine, a niste u mogućnosti napuštati svoj dom, doći ćemo do vas, preuzeti vaše kartice za zdravstveno osiguranje i donijeti vam lijekove; ako trebate namirnice iz trgovine, napišite popis i ostalo prepustite nama. Isto tako, ukoliko nekome želite nešto poslati, tu smo - kaže Goran Mavrović, te ističe da je ovaj projekt već zaživio a trajat će do prvog dana lipnja: - Tijekom sezone ovaj će oblik naše usluge „pauzirati“, a onda se opet vraćamo prvog dana listopada, sve do 1. lipnja iduće godine. Dakle, do prvog lipnja, svakodnevno od 6 do 22 sata tu smo za vas! Za informacije i rezervacije nazovite 099 3388 222, ili pošaljite upit na info@igoadria.com … i vozite se sigurno i povoljno diljem naše općine i otoka ! Gordana Gržetić

7


Aktualno Nagrada najuspješnijima - Općina Dobrinj i ove godine stimulira učenike i studente

DODIJELJENO 68 STIPENDIJA PROMOTORIMA DOBRINJŠTINE I ove je godine Općina Dobrinj išla "na ruku" svim onim svojim mladim, sposobnim i uspješnim žiteljima, učenicima srednjih škola kao i studentima koji svojim znanjem, radom, trudom i izvrsnošću potvrđenom ocjenama zaslužuju biti novčano nagrađeni, stimulirani za daljnji uspješan rad ali i okarakterizirani "budućnošću Dobrinjštine". Prigodnim okupljanjem i druženjem upriličenim u predvorju dobrinjske Područne škole "Fran Krsto Frankopan" formalno je tako zaključen još jedan turnus natječajnog postupka kojima će Općina Dobrinj i u nastavnoj odnosno akademskoj godini 2014. /2015. stipendijama nagrađivati svoje ponajbolje mlade žitelje. A da bi neki učenik ili student ispunio osnovne uvjete za dodjelu stipendija morao je biti državljaninom Republike Hrvatske ne starijim od 27 godina, imati prebivalište na području Općine Dobrinj najmanje posljednje dvije godine bez prekida, ili pet godina s prekidima te uz to još biti i redovnim učenikom srednje škole odnosno redovnim ili izvanrednim studentom koji nije u radnom odnosu i ne ponavlja školsku ili akademsku godinu za koju je podnio zahtjev za dodjelu stipendije. Stipendisti Općine Dobrinj

kojih je ove godine bilo čak 68 niti ovog puta nisu smjeli biti korisnicima stipendijskih programa drugih tijela javne vlasti, a posebnost tog već poslovično jakog i izdašnog programa financijskog potpomaganja vrijednih mladih žitelja Dobrinjštine ogledala se i u kriterijima koji su i ovog puta uključivali čak šest stipendijskih kategorija. Naime, sukladno Općinskoj odluci o stipendijama, tim se programom pomažu i nagrađuju najbolji učenici srednjih škola, studenti, ali i oni koji u kategoriju "stipendista" ulaze temeljem kriterija doprinosa razvoju lokalne zajednice, srednjoškolskom odnosno akademskom obrazovanju za deficitarna zanimanja kao i temeljem socijalnih kriterija. Pravo na srednjoškolske stipendije u visini 350 kuna ove se godine stekli učenici Paulo Turčić, Dominik Nonveiller, Petra Oplanić, Domagoj Grdinić, Martina Turčić, Ivan Kirinčić, Mirna Matičić, Stjepan Barbalić, Sandro Jerčenović, Sabrina Mujkanović, Klara Justinić, Timea Boroš, Valentina Augustinović, Doris Gržetić, Eldina Džinić, Nikolina Fugošić, Marin Petrović, Antonela Čorapović, Iva Kovačević, Arijana Potrić, Monika Mikelić, Antonio Crnčić i Patrik Pokorni. Za akademsku godinu

2014/2015. dodijeljene su i studentske stipendije (u vrijednosti 550 kuna mjesečno) studenticama i studentima Amaru Mujkiću, Aniki Žegarac, Neveni Žegarac, Lidiji Strčić, Marini Kirinčić, Matei Justinić, Bruni Matičić, Dajani Justinić, Ivi Lončarić, Kristijanu Lončariću, Nikolini Kosanović, Ivani Grdinić, Aniti Gržetić, Edu Kapetanoviću, Ivanu Leniću, Anamariji Božić, Andrei Mihajić, Ani Cvitan, Dijani Purić, Marku Kirinčiću, Toniju Jelenoviću, Karlu Brautu, Aniti Crnčić, Dori Hodžić, Sandrinu Živkoviću, Šimi Trziji, Andrei Kirinčić, Sanjinu Brusić te Ivoni Kosanović. U red srednjoškolaca "deficitaraca" u ovoj su školskoj godini uvršteni učenici Mihovil Barbalić, Antonio Jerčenović, Goran Crnčić, Selvedina Džinić i Antonio Crnčić. Njima su sukladno općinskoj odluci pripale stipendije u mjesečnom iznosu 550 kuna a po istom su kriteriju dodijeljene i 800 kuna vrijedne stipendije studentima "deficitarnih" smjerova - Dinu Turčiću, Davidu Grškoviću, Danijelu Varioli, Aronu Rothu, Matei Šamanić, Mateu Kirinčiću, Dajani Žuvičić, Igoru Dragoljeviću, Vedranu Petroviću, Nikoli Kirinčiću, Ivanu Kovačeviću i Matiji Trziji. Obraćajući se stipendistima tije-

MT

8


Aktualno Da mjesečna stipendija uvijek iznova dobro "sjedne" potvrdile su nam nakon uručenja ugovora o stipendiranju i studentice i studenti kao i srednjoškolci koji za razliku od svojih starijih, akademskih kolega, dobiveni mjesečni džeparac zasigurno mogu trošiti nešto ležernije. Studentica švedskog i portugalskog jezika Anita Gržetić iz Tribulja rekla je kako općinsku potporu uživa tijekom cijelog svog srednjoškolskog obrazovanja ali i tijekom već tri godine dugog studentskog života. - Pomoć je važna. Svaka kuna dobro dođe a obzirom da sam u Zagrebu te da unajmljujem stan, ovaj me novac doslovno spašava. Slično na stipendiju gleda i njena kolegica Matea Šamanić iz Rasopasna, studentica 5. godine građevine koja također općinsku novčanu nagradu dobiva od prvog razreda srednje škole. - Svaka je kuna dobrodošla i već sam se nekako naučila računati na stipendiju što mnogim mojim kolegicama i kolegama baš i nije zamislivo. Mnogo mi znači i pomoć kojom nam lokalna uprava značajno umanjuje troškove autobusnih putovanja do fakulteta tako da se, obzirom na sve što vidim i čujem od drugih kolega, zapravo i nemam na što požaliti. Zahvalnost na stipendijskom "praćenju" nije skrivao niti Igor Dragoljević iz Rasopasna, student druge godine strojarstva. Dobro nam dođe ova stipendija, čak i nama koji svakodnevno putujemo na faks. Uz to, i pomoć u sufinanciranju troškova prijevoza nemala je potpora zahvaljujući kojoj za svakodnevne odlaske preko mosta mjesečno izdvajam tek 350 kuna, i to upravo onih koje mi daje Općina. Ni srednjoškolki, budućoj laborantici Martini Turčić stipendijska nagrada ne prolazi nezamijećeno. Ovo je prva godina da sam stekla pravo na stipendiju i već vidim kolika je razlika školovati se i pokrivati troškove sa ili bez te potpore. Nešto od novca trošim na školu i školske obveze a nešto mi ostane i za sitne gušte. U svakom slučaju, ne žalim se, zaključila je učenica medicinske škole.

MT

kom prigodnog predblagdanskog okupljanja u dobrinjskoj školi tijekom kojega su korisnicima tog općinskog programa uručeni i ugovori o stipendiranju dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina nije propustio naglasiti kako je lokalna uprava i ove godine, unatoč nepovoljnim gospodarsko-financijskim okolnostima, zadržala stabilnu proračunsku bazu namijenjenu financiranju stipendijskih ali i brojnih drugih, s učeničkostudentskom populacijom povezanih programa. Za poticanje mladih na obrazovanje kao i pomaganje vašeg svakodnevnog izvršavanja školskih i studentskih obveza Općina je i u ovoj, 2015. godini osigurala sredstva koja će dostajati izvršenju svih preuzetih stipendijskih obveza "teških" nešto više od 275 tisuća kuna, jednako kao i za sufinanciranje troškova prijevoza učenika i studenata, u visini 160 tisuća kuna, naglasio je načelnik ističući kako je školstvo, zajedno sa programima zdravstva i socijalne skrbi, onaj dio proračuna kojeg će lokalna uprava i u budućnosti, kakva god ona bila, najustrajnije "braniti". Prikazujući modele kojima se iz općinskog proračuna pomažu i podupiru mladi Komadina je istaknuo i kako će ove godine

MT

MT

za sufinanciranje nabavke udžbenika biti izdvojeno nešto više od 40 tisuća kuna, iznos kakav će biti osiguran i za sufinanciranje troškova izborne nastave u dobrinjskoj područnoj školi kao i za podmirenje troškova rada voditelja te školske jedinice te njegova pomoćnika. Niti jedna kuna na vas nije bačena jer bez vas nema napretka, a vi ste kroz svoje znanje i uspjehe koje postižete ujedno i najbolji promotori naše općine zaključio je Komadina dodavši kako takav stav članova tijela općinske vlasti dokazuje činjenica da će u 2015. godini čak 15 posto od jednoglasno usvojena proračuna ići na programe odgoja i obrazovanja (u koje je uključeno i planirano ovogodišnje ulaganje u dogradnju i obnovu dječjeg vrtića u Polju). Načelnik je istom prigodom izrazio nadanje da će dobar dio stipendista, iako ih ništa na to ne obvezuje, po završetku svog školovanja ipak ondje ostati te svojim znanjem i radom pridonijeti napretku dobrinjskog kraja koji, zaključio je, već danas kroz svoj razvitak pokazuje i dokazuje smislenost ulaganja u znanje svojih mladih žitelja. MR

MT

MT

9


Aktualno Praktični Dobrinjci - vijećnici podržali uklapanje njihove škole u omišaljsku maticu

NEBITNO GDJE SJEDI RAVNATELJ AKO SU UVJETI ŠKOLOVANJA BOLJI U planu razdvajanja (pre)velike krčke Osnovne škole "Fran Krsto Frankopan" na dvije zasebne ustanove, prebacivanje Područne škole Malinska pod onu buduću novu matičnu školu Omišalj, očito više nije opcija. Tako se barem dade zaključiti iz materijala o kojemu su se nedavno, na poziv županijske pročelnice za odgoj i obrazovanje Edite Stilin, imali priliku očitovati članovi Općinskog vijeća Dobrinja, lokalne samouprave čija je područna škola, po prvotnom prijedlogu, zajedno s malinskarskom trebala činiti novu školsku ustanovu s matičnom školom u Omišlju. Prijedlog da se pod novu otočnu školsku "maticu" stavi tek područna škola Dobrinj kod tamošnjih je vijećnika prošao bez većih polemika. Držeći da je stanovnicima, pa tako i školarcima Dobrinjštine sasvim svejedno hoće li formalno sjedište nove škole (čijim bi sastavnim dijelom trebala postati i područna škola Dobrinj op.a.) biti u Malinskoj ili Omišlju, članovi predstavničkog tijela te krčke lokalne jedinice s 10 glasova za i tek jednim suzdržanim odlučili su se pozitivno očitovati o prijedlogu na koji je Stilin od njih željela dobiti tek neobvezujuće mišljenje. Obrazlažući vijećnicima kronologiju priče o novoj mreži škola otoka Krka koja je na početku obuhvaćala ustroj četiriju matičnih škola (Krk, Malinska, Punat i Omišalj) kao i njeno naknadno "kresanje" na svega dvije škole dobrinjski je načelnik Neven

Komadina istaknuo kako se izvršna vlast Dobrinja uvijek povodila isključivo za nastojanjima da se osnovcima Dobrinjštine ponude najbolji mogući uvjeti obrazovanja, uključujući i mogućnost korištenja stručne pomoći školskih logopeda, psihologa i pedagoga kojih u sadašnjim okolnostima, unutar jedinstvene otočne mega-škole s gotovo 1.300 polaznika, nema u dostatnom broju za ostvarenje kvalitetnog rada s školarcima. Odluku su vijećnicima uvelike olakšali i roditelji tamošnjih osnovaca koji su se o prijedlogu uklapanja dobrinjske u budući školu Omišalj prethodno također pozitivno izjasnili. Kako je vijećnicima obrazložila sjednici također nazočna Nikolina Jurić - predsjednica Vijeća roditelja PŠ Dobrinj, roditelji u uklapanju dobrinjske škole u buduću, učenicima znatno malobrojniju omišaljsku maticu ponajprije prepoznaju mogućnost ostvarenja boljeg i učinkovitijeg rada novog stručno-pedagoškog kadra, posebice već spomenutih logopeda, psihologa ali i asistenata u nastavi do kojih je, u okolnostima kave su u prevelikoj krčkoj školi vladale, do sad bilo gotovo nemoguće doći. Pozitivan stav na prijedlog ustroja buduće omišaljsko-dobrinjske škole Dobrinjci ipak nisu dali bezuvjetno. U svom očitovanju vijećnici su tako podržali prijedlog načelnika Nevena Komadine da se zajedno s preustrojem otočnog

MT

10

OŠ "Fran Krsto Frankopan" Krk koju u 8 njenih područnih škola sada pohađa gotovo 1.300 osnovaca uskoro će tako biti podijeljena na dvije škole od kojih će ona nova sjevernootočna sa sjedištem u Omišlju imati 260 polaznika (170 u Omišlju te 90 u Dobrinju). Zanimljivo, ona druga, "stara", čija će matica i dalje biti Krk ostati će na broju od nešto više od tisuću polaznika pa se naposljetku, u okolnostima tek neznatnog smanjenja broja njenih polaznika, promjene u dostupnosti deficitarnog stručno-pedagoškog kadra ondje baš i neće osjetiti. Predstavnici PGŽ u pratećem obrazloženju prijedloga ustroja nove škole naglašavaju kako će po pitanju zadovoljenja svih školskih materijalnih i financijskih troškova obveze njenog osnivača ostati iste. Dio sredstava koja su se do sad raspoređivala OŠ "F.K. Frankopan" u odgovarajućem će se udjelu prenamijeniti novoj matičnoj školi Omišalj. Osnivanjem omišaljskodobrinjske škole, piše pročelnica Stilin, javiti će se potreba za zapošljavanjem ravnatelja, tajnika i voditelja računovodstva. A njihove će plaće, potvrdio je ovom prigodom "znatiželjnim" vijećnicima dobrinjski općinski načelnik, također osigurati osnivač škole, odnosno Županija. Zapošljavanje onih zbog kojih svi zapravo najviše i žele novu školu - nedostajućih logopeda, psihologa, pedagoga i asistenata koji prate djecu s posebnim potrebama "drugi je par rukava" i o njihovom će se angažiranju (ali i podmirivanju troškova njihovih plaća) razgovarati naknadno, nakon ustroja škole. Nedvojbeno je da će u tom dijelu "kadrovskog troška" lokalne jedinice, odnosno općine Omišalj i Dobrinj, ipak morati sudjelovati, zaključio je Komadina. školstva pristupi i racionalizaciji ustroja upisnih područja PŠ Dobrinj kojoj bi, pored već do sad pripadajućeg područja, pripala i naselja Kras, Rasopasno i Gabonjin, naselja na području Općine Dobrinj koja su do sad bila uključena u upisno područje malinskarske PŠ "Dubašnica".


Aktualno - Besmisleno je da dio osnovaca iz tih mjesta naše općine putuje u školu u Malinsku i to stoga što im Županija organizira i plaća prijevoz dok onom drugom dijelu učenika iz tih istih mjesta, koji su se odlučili nastavu pohađati u administrativnom središtu općine u kojoj žive, prijevoz do škole mora plaćati Općina. Logičnim uklapanjem tih naselja u okvir upisnog područja PŠ Dobrinj prijevoz učenika do dobrinjske škole postati će obveza osnivača, odnosno Županije. Roditelji osnovaca koji zbog nekog razloga ipak ustraju da njihova djeca nastavu pohađaju u nekoj drugoj otočnoj školi, uključujući i onu u Malinskoj, prijevoz će morati osigurati u vlastitom aranžmanu i o vlastitom trošku, zaključio je načelnik ustvrdivši kako je takav

MT

potez potpuno razuman, opravdan i temeljen na racionalnom trošenju proračunskog novca Općine. Umjesto na prijevoz osnovaca do škole kojoj zdravorazumski i pripadaju, ista ćemo sredstva moći

usmjeriti na financiranje nekih drugih, korisnijih školskih projekata i programa, zaključio je Komadina. MR

Dugogodišnja želja i potreba pred realizacijom

OTOK KRK DOBIVA GLAZBENU ŠKOLU Krk je jedini otok, koji u sklopu osnovnoškolskog obrazovanja nema područni odjel za glazbenu izobrazbu, no, uskoro bi ovaj podatak mogao postati prošlost. Primorsko-goranska županija, u svojstvu budućeg osnivača, Grad Krk i ostale otočne jedinice lokalne samouprave, riječka Glazbena škola „Ivan Matetić Ronjgov“, Osnovna škola „Fran Krsto Frankopan“ Krk i Gradska glazba Krk krenuli su u postupak ustrojstva otočne glazbene škole. Na Kolegiju krčkog gradonačelnika podržana je Inicijativa županijskog Odjela za odgoj i obrazovanje za osnutkom glazbenog odjela na otoku Krku koji bi zapravo bio područni odjel Osnovne škole Ivan Matetić Ronjgov iz Rijeke, što je tek jedan od prvih u nizu koraka prema budućem glazbenom rasadištu: „Grad Krk će na svim svojim tijelima morati donijeti odgovarajuće odluke, koje će potom biti proslijeđene školskim odjelima glazbene škole „Ivan Matetić Ronjgov“ i Osnovne škole „Fran Krsto Frankopan“ Krk, u

čijim bi se prostorima i odvijala nastava glazbenog odjela. Nakon toga bi uslijedile procedure prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, te prema Primorsko – goranskoj županiji“, pojasnila nam je pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje mr. Edita Stilin. „To bi u svakom slučaju bila teorija, tj. solfeggio, klavir a obzirom da je na otoku Krku vrlo jaka limena glazba, u planu je i predmet iz tog puhačkog dijela, to će ovisiti o raspoloživim kadrovima koje imamo i razgovarali smo u budućnosti i o nekom žičanom instrumentu“, pojašnjava mr. Stilin. Prema nedavno obznanjenom elaboratu, nastava bi se odvijala u popodnevnim satima prostoru krčke osnovne škole, a mogućnost

pohađanja dobili bi svi otočni osnovnoškolci programa. Mjesečna participacija po učeniku iznosila bi 200,00 kn čime bi se, kako predviđa Zakon o umjetničkom osiguranju, dao prilog održavanju instrumenata. „Mi vjerujemo da ćemo uspjeti zadovoljiti sve uvjete koji su potrebni i neophodni za osnutak i to materijalne, kadrovske i prostorne, Puno smo o tome razgovarali i dogovarali se i ako sve bude išlo onako kako planiramo,vjerujemo da bi za novu školsku godinu 2015/16. djeca na otoku Krku mogla imati glazbeno obrazovanje“, zaključila je mr. Edita Stilin. Gordana Gržetić

Igor Gržetić

11


Prigodno Etnografska zbirka - bogata baština u budućnosti će biti raspoređena u dvije zgrade

DOBRINJSKI PRIMJER SVJETLA TOČKA »KULTURNOG« TURIZMA Otok Krk poznat je po bogatstvu i raznolikosti svoje kulturne i povijesne baštine. Nažalost, dobar dio kulturnih vrijednosti još je uvijek, uz pokoji svijetli izuzetak, razmjerno stidljivo prezentiran posjetiteljima, posebice onima koji otok posjećuju ljetni. Dobrinjski je primjer ipak svjetla točka "kulturnog" turizma otoka Krka. Iako se to otočno mjesto duge i bogate povijesti ne nalazi na moru, Dobrinj se polako već uspio profilirati u nezaobilaznu točku obilaska mnogih izletnika, posebice onih željnih razgledanja vrijednih umjetničkih izložbi ali i etnoloških te sakralnih zbirki predmeta koji, svaki na svoj način, svjedoče o načinu života stanovnika otoka Krka u prošlosti. Dobrinj su u bližoj prošlosti otkrili i neki od vodećih europskih kolekcionara i umjetničkih mecena, a ono što tom kulturnom i izložbenom središtu Bodulije tijekom duljeg niza godina daje poseban i prepoznatljiv pečat zasigurno je najdugovječniji izložbeni centar tog dijela otoka - dobrinjska "Etnografska zbirka otoka Krka". Smještena u zgradi u samom centru mjesta koju je prije više od četiri desetljeća, upravo radi formiranja etnografskog muzeja, općini donirao pokojni Ivan Sučić -

svestrani kulturni radnik, gimnazijski profesor i novinar ali i istinski zaljubljenik u svoj rodni otok i Dobrinj. Etnografska zbirka zaslugom brojnih entuzijasta ali i stručnjaka riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja danas predstavlja nepresušni izvor informacija o prebogatoj krčkoj povijesti, posebice životu krčkih težaka, ribara, ratara... Govoreći o povijesti i značaju Etnografske zbirke otoka Krka u Dobrinju (EZD) kustosica Ivana Šarić Žic naglasila je kako ideja o formiranju zbirke datira iz 60-tih godina prošlog stoljeća kad su djelatnici u kulturi s područja Kvarnera, suočeni s rapidnim propadanjem etnografske baštine, prepoznali kako je krajnji trenutak da se takva građa zaštiti i pohrani u okviru svojevrsne baštinske institucije. - Tad se zapravo i intenzivirao rad na prikupljanju građe, sustavno su obilažene ruralne cjeline otoka Krka te je prikupljen fundus isključivo etnografskog karaktera iz različitih domena materijalne kulture, naglašava kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka zadužena za vođenje i skrb o tom vrijednom objektu kulture Dobrinja ali i otoka Krka.

MT

12

Da je projekt širenja i kvalitativnog unapređenja sadržaja Zbirke jedan od prioriteta dobrinjske lokalne uprave potvrdio nam je i načelnik Neven Komadina. Sa zgradom koju smo prije više godina kupili radi njena pretvaranja u "aneks" sadašnje zbirke otvaraju nam se i više no solidne mogućnosti poboljšanja sadržaja tog kompleksa s kojim, u suradnji s riječkom muzejskom institucijom ali i Ministarstvom kulture, imamo ambiciozne planove. Slijedom potreba i sugestija struke taj objekt kanimo urediti i povezati sa sadašnjom Zbirkom očekujući da na planu njena budućeg kvalitativno-prezentacijskog iskoraka značajniju ulogu odigra upravo struka. U tom smislu očekujemo i nadamo se da će nam predstavnici riječke muzejske institucije koja skrbi o Zbirci već narednog ljeta pomoći u boljem predstavljanju ondje izloženih predmeta i to kroz angažiranje studenata etnoloških smjerova koji bi, za razliku od ondje do sad angažiranih, vrijednih ali uglavnom nedovoljno stručno potkovanih "sezonaca" ipak omogućili da prezentaciju ondje pohranjenog blaga podignemo na višu razinu, zaključio je načelnik. Šarić Žic ističe kako je jedan od glavnih inicijatora osnivanja Zbirke bio etnolog Željko Barbalić. Obzirom da u vrijeme nastajanja ove zbirke, kao uostalom niti danas, na otoku nije postojala formalna muzejska institucija, EZD je zasnovana kao dislocirana zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja čiji je Barbalić, i sam rodom Dobrinjac, tada bio kustos. Prikupljena građa smještena je u rodnu kuću novinara i publiciste Ive Sučića koju je, sukladno njegovoj oporučnoj želji, njegova supruga još 1971. godine donirala lokalnoj zajednici. Nakon dobave drvenih polica i ostakljenih vitrina, već 1974. godine otvoren je


Prigodno i postav EZD-a, nastavlja naša sugovornica ističući kako je fundus izložen u okviru nekoliko tematskih cjelina. Tako su, unutar Zbirke, na njene tri etaže javnosti predstavljeni predmeti tekstilne građe, tradicionalni glazbeni instrumenti, nakit, oprema kućanstva (posuđe i namještaj) kao i građa vezana uz tradicionalnu ekonomiju - stočarstvo, ribarstvo i poljoprivredu. Postav je popraćen kratkim tematskim legendama na hrvatskom jeziku. Tijekom ljetnih mjeseci 80-tih i 90-tih godina ondje je, u suradnji s Odsjekom za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, organizirana studentska praksa gdje su se budući etnolozi, pod budnim nadzorom kustosa, upoznavali s radom u muzeju. Već prilikom formiranja Zbirke, nastavlja Šarić Žic, kustos Željko Barbalić u svojim je zapisima, pohranjenim u muzejskoj arhivi, isticao kako je svjestan da zbirka nije postavljena prema muzeološkim pravilima te da kao takva u stvari predstavlja vrstu "otvorenog depoa s pravom pristupa javnosti" što je prije svega uvjetovano premalim prostorom, obzirom na broj i količinu prikupljene i ondje izložene građe. Prije nekoliko godina, nakon otkupa Zbirci susjedne građevine od strane Općine Dobrinj, ostvarili su se preduvjeti da se prostor prezentacije značajno proširi te je tako iznova aktualizirana ideja novog muzeološkog koncepta kojim se predviđa bitno veća i kvalitetnija izložbena površina. Etnografska zbirka otoka Krka trenutno sadrži 1.271 inventirani muzejski predmet, a građa se sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi računalno obrađuje kroz bazu podataka "M++". Zbirka je otvorena tijekom ljetnih mjeseci dok su tijekom ostatka godine posjeti mogući uz prethodnu telefonsku najavu Općini Dobrinj, naglašava naša sugovornici ističući kako se u sezoni, kad je Zbirka u svakodnevnom "opticaju", bilježi i više no respektabilan broj posjetitelja, dobrim dijelom stranih koji se o tom kulturnom sadržaju izraža-

MT

vaju redom pozitivnim ocjenama. Posljednjih se godina Etnografska zbirka prigodnim programima uključuje i u neke izvansezonske kulturne aktivnosti, posebice Noć muzeja koja je ove godine održana deseti puta, četvrti put u Dobrinju. Upravo ta akcija koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo označava malen ali ipak značajan pomak u nastojanjima revitalizacije ove Zbirke ali i nastojanju još bolje, prisnije i sadržajnije suradnje koju nastojimo, a čini mi se i uspijevamo njegovati s lokalnim stanovništvom, stanovnicima Dobrinja i Dobrinjštine koji su oduvijek naši vjerni posjetitelji ali i podupiratelji, u punini smisla te riječi, zaključuje Šarić Žic. Nije zaboravila naglasiti i odličnu suradnju tamošnjih "muzealaca" s predstavnicima dobrinjske lokalne samouprave, Općine Dobrinj koja u okvirima vlastitih mogućnosti oduvijek podupire, pomaže i zapravo na svojim leđima

nosi djelovanje tog objekta i njegovih sadržaja, ali i predano radi na stvaranju još boljih prostornih uvjeta nužnih za bolje, sadržajnije, kvalitetnije i dopadljivije prezentiranje ondje pohranjenih predmeta. Planom širenja ove Zbirke na susjednu zgradu, koju je Općina već otkupila od njenih prijašnjih vlasnika, zaključuje kustosica Ivana Šarić Žic, u doglednoj bi se budućnosti trebali stvoriti uvjeti današnjem vremenu, navikama i zahtjevima posjetitelja primjerenijeg načina prezentiranja etnografske građe koja bi, doznajemo, po dovršetku projekta širenja zbirke trebala dobiti i mnoštvo interaktivnih audio i vizualnih sadržaja koji će posjetiteljima Dobrinja i njegove Zbirke omogućiti da steknu bolji i potpuniji dojam o otoku Krku, njegovim stanovnicima a ponajprije njegovoj dugoj i bogatoj baštini. MR

MT

13


Turizam Turistički zamah - sve veći broj iznajmljivača, ležaja i ulaganja na području općine

LUKSUZNE RURALNE VILE POSTALE ZAŠTITNI ZNAK DOBRINJŠTINE Kao i u svim ostalim turizmu okrenutim sredinama, i na Dobrinjštini su već neko vrijeme u tijeku intenzivne pripreme za novu turističku sezonu. A od nje, sudeći po rezultatima prošlih, pa čak i lanjske koju je taj dio otoka kao jedna od rijetkih bodulskih turističkih "mikrodestinacija" završio u plusu, tamošnji turistički djelatnici, iznajmljivači pa i predstavnici TZO Dobrinj, puno očekuju. - Točno je, ovo je područje otoka Krka lanjsku, po mnogomu specifičnu i zahtjevnu godinu zaključilo s plusom, i to osjetnim, riječi su kojima je našu prigodnu ćakulu otvorio direktor TU TZO Dobrinj Boris Latinović napomenuvši kako je u sezoni kad je većina krčkih pa i kvarnerskih destinacija bilježila blage minuse Dobrinjština ostvarila 6 postotni rast broja posjetitelja (s 46.625 dolazaka) te respektabilan, 4 postotni porast turističkih noćenja koja su napokon prešla magičnu granicu od 300 tisuća - s ostvarenjem od 304.076 noćenja! Glavni čimbenik koji je uticao na tako dobre rezultate, nastavlja Latinović, prepoznajemo u zamjetnom rastu broja iznajmljivača ali i posvemašnjem zamahu ulaganja koja se diljem ovog dijela otoka poduzimaju na planu izgradnje, obnove i uređenja kuća za odmor, u pravilu luksuznih ruralnih vila opremljenih bazenima i svim

ostalim pogodnostima koje krase objekte uređene i opremljene na razini četiri ili čak pet zvjezdica. Tijekom 2014. godine na području TZO Dobrinj evidentirano je 542 iznajmljivača koji raspolažu s 3.574 stalnih, te 1.243 pomoćna ležaja. Spomenuti su kreveti disperzirani u 1.001 apartmanu, 77 soba te u čak 71 kući za odmor. Uz to, receptivni potencijal Dobrinjštine nose i dva privatna kampirališta te kampovi Slamni i Tiha koji također raspolažu značajnim kapacitetima. Uspoređujući lanjske s podacima iz 2013. godine doći ćemo do zaključka da smo samo u godinu dana kapacitete na području Općine Dobrinj ojačali sa 62 nova iznajmljivača ali i 444 nova ležaja. Imamo 170 novih apartmana te čak 21 novu kuću za odmor pa se danas zapravo s punim pravom može reći kako Dobrinjština postaje poznata i tržišno prepoznata po tom obliku ponude, sve traženijem i popularnijem obliku turizma koji, potvrđuju nam i iskustva samih pružatelja te vrste usluga, ima iznimnu prođu na najzahtjevnijim tržištima i među platežno potentnijim posjetiteljima, zaključuje Latinović. Napominje i kako se dobar takvih, brižljivo uređenih i opremljenih ruralnih vila i ljetnikovaca može pohvaliti iznadprosječnom popunjenošću koja se proteže od ranog proljeća,

pa do kasne jeseni. Koliko napredujemo i kojim tempom svjedoči i podatak kako je na području koje "pokriva" TZO Dobrinj samo u posljednje dvije godine u "opticaj" stavljeno čak tisuću novih postelja, zaključuje prvi operativac dobrinjskog TZ-a. Pomaci koji nas sve zajedno vesele i ispunjaju optimizmom u razmatranju razvojnih planova ovog područja, nadovezuje se općinski načelnik i ujedno predsjednik TZO Dobrinj Neven Komadina, teško bi bili ostvarivi da proteklih godina, pa i desetljeća na cijeloj Dobrinjštini nisu poduzimana golema ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Izgradnja silnih kilometara magistralnih vodovoda i mjesnih vodovodnih mreža, ulaganja u obnovu cestovne mreže kao i gradnju i širenje sustava zbrinjavanja otpadnih voda sad nam se, ne slučajno, vraćaju kroz posvemašnji zamah turističkih ulaganja, zaključuje Komadina ističući kako očekuje da bi dodatan zamah takvim trendovima u doglednoj budućnosti moglo dati i ostvarenje ambicioznog i po mnogome vizionarskog projekta izgradnje lječilišno-turističkog kompleksa na lokalitetu Meline u uvali Soline. Taj kompleks, bude li sve teklo prema našim ali i nadanjima predstavnika PGŽ koji su upravo naš projekt razvijanja zdravstveno-lječilišne ponude uvrstili u red strateških programa od regionalnog značenja, mogao bi u skorijoj budućnosti stvoriti temelj još bržeg i održivijeg razvoja turizma ovog područja ali i njegova gospodarstva u cjelini, posebice stoga što bi se njegovo poslovanje trebalo bazirati na cjelogodišnjem radu, zaključuje dobrinjski načelnik. Organizirana nastojanja prenošenja znanja i pozitivnih iskustava vlasnika turističkih kuća za odmor,

14


Turizam ruralnih vila i apartmana kakva se na području Dobrinjštine kroz sad već tradicionalne "Dane otvorenih vrata obiteljskog smještaja" unatrag posljednjih tri godine organiziraju polako ali sigurno također donose ploda jednako kao što rezultat donosi nemala ulaganja kojima Općina i TZO Dobrinj zajednički pridonose unapređenju javnih sadržaja, obogaćenju kulturne i zabavne ponude ali i uređenju i oplemenjivanja javnih i zelenih površina, kupališta i plažnih sadržaja po kojima je ovaj dio otoka Krka već postao prepoznat i u širim, regionalnim okvirima. Rastom broja dolazak i noćenja, naglašava Latinović, blago rastu i turistički prihodi pa se iz godine u godinu sve više od turizma uprihođenih sredstava nastoji vratiti upravo u javne i zelene površine odnosno sve ostale oblike javne i komunalne infrastrukture bez koje je suvremeni turizam nezamisliv. Jednako tako, radi se i na osmišljavanju i uvođenju niza inventivnih projekata i programa, kako onih kulturnih tako i zabavnih odnosno sportsko-rekreativnih i gastronomskih kojima, dijelom u sklopu organiziranih regionalnih ali i nacionalnih nastojanja produljenja sezone (poglavito kroz tzv. PPS programe) pridonosimo vansezonskom turističkom proizvodu cijelog otoka ali i regije. U tom smislu i mi smo za ovu godinu već u predsezoni osmislili čitav niz manifestacija i događanja kojima ćemo, vjerujem, na vrlo dobar način ući u ono u turističkom smislu najintenzivnije razdobljem naglašava Latinović najavljujući kako će pravi predsezonski štimung u Šilu, Klimnu, Čižićima ali i Dobrinju biti vidljiv već od prvih dana svibnja. Sve će se "zakotrljati" tradicionalnom manifestacijom "Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat" - događanjem okrenutim promoviranju aktivnog odmora ali i biciklijadom koja će uslijediti samo koji dan kasnije. TZ i Općina Dobrinj 2. svibnja u suradnji s udrugom

MT

"Bukaleta" (koja okuplja brojne male otočne vinare op.a.) u Šilu pripremaju prigodnu izložbenu prodaju domaćih vina u sklopu koje će se ondje odvijati i bogat prateći zabavni program. Koncem istog mjeseca s lokalnim smo ugostiteljima pripremili gastromanifestaciju nazvanu "Dani kvarnerskog lignja" u sklopu koje će se različiti specijaliteti od liganja, po promotivnim cijenama, nuditi u jelovnicima brojnih restorana na cijelom području Dobrinjštine, naglašava direktor TU TZO Dobrinj. Latinović nije zaboravio najaviti niti "Solsticium ekoaktiv fest", drugo izdanje događanja namijenjenog promicanju zdravog i uravnoteženog tjelesnog i duševnog života u sklopu kojega će se održavati brojne radionice i demonstracije joge, različitih oblika masaže i sličnih aktivnosti okrenutih programima "relaksacije, edukacije i dobre vibracije". Od

naših sugovornika doznali smo i kako će početkom srpnja u Šilu po prvi put biti organiziran i upriličen festival klapske pjesme. Inicijativa za to događanje potekla je od članica naše ženske klape Volta čije se članice pozvale svoje kolegice, članice čak desetak ženskih klapa koje su se spremno odazvale njihovom pozivu, zaključili su Latinović i Komadina napominjući kako će nakon žive i sadržajne predsezone i uslijediti još intenzivniji i gušći hodogram onih sezonskih, gotovo svakodnevnih kulturno-zabavnih i sportsko-rekreacijskih događanja u sklopu kojih će, kao i uvijek, dobar dio zbivanja biti vezan uz tradicionalne manifestacije obilježavanja Stipanje (u Dobrinju) i Rokove (u Šilu) koje oduvijek spadaju u red najposjećenijih događanja Bodulije i koje s jednakim zadovoljstvom pohode turisti ali i sami otočani. MR

MT

15


Naš kraj - naši judi Dugogodišnja medicinska sestra dobrinjske ambulante Marija Plišić otišla u zasluženu mirovinu

TRI DESETLJEĆA U DOBRINJU – KAKO SU SAMO TE GODINE BRZO PROHUJALE ! Svatko je od nas godinu 2014. ispratio i upamtio na svoj način. A tog posljednjeg dana 2014. godine, pacijente ambulante u Dobrinju po posljednji je put u ulozi medicinske sestre dočekala gospođa Marija Plišić. Već sljedećeg dana, točnije, sljedeće godine, bila je u (zasluženoj!) mirovini. Zvuči nevjerojatno, ali... ...-ali eto, došao je kraj i mojem radnom vijeku! – kaže gospođa Marija, uz napomenu da se i sama ispočetka čudila brzini kojom su te radne godine prohujale. A samo u dobrinjskoj ambulanti ostavila je tri radna desetljeća. U kontinuitetu: -U Dobrinj sam došla 1984. godine a prije toga radila sam kao medicinska sestra u Rijeci i u Malinskoj. Sjećam se, bio je srpanj mjesec 1984., kad sam došla u dobrinjsku ambulantu. Dakle, ovdje sam zapravo provela i koji mjesec više od tri desetljeća – kaže naša sugovornica, prisjetivši se liječnika s kojima je u Dobrinju radila: -Ne računajući one koji su dolazili na zamjene, u dobrinjskoj sam

GG

ambulanti radila s četiri liječnika opće prakse; prva je bila dr. Gordana Baretić, potom je došao dr. Josip Justić, pa dr. Željan Žic i na kraju dr. Vanda Kopajtić Bažadona. A pitate me koje su mi se situacije i anegdote urezale u pamćenje? Pa čujte, bilo je toga zaista puno, bilo je lijepih i manje lijepih, ugodnih i neugodnih situacija, ali , kako se ono kaže, sve ide u radni staž- kaže gospođa Marija, istaknuvši kako u novu etapu svog života ipak, baš kao u pjesmi, nosi sa sobom samo sretne i lijepe dane,

odnosno trenutke. Iako je sada službeno u mirovini, prema opisu svoje svakodnevice, daleko je naša „sestra“ Marija od pravog umirovljenja: -Sad se u potpunosti mogu posvetiti sebi, ali i svojim hobijima, posebice uređivanju vrta i cvijeću. Suprug mi je već otprije u mirovini, pa se lako uskladimo u obavezama koje prije nije bilo lako uskladiti. Što da vam kažem, lijepo mi je u mirovini i daj Bože samo zdravlja ! – zaključuje gospođa Marija, koja je,kako je rekla, nastojala pohraniti u sjećanja samo lijepe dane. Ona sama ostat će pohranjena u sjećanjima mnogih kojima je, nerijetko i izvan radnog vremena, pomagala i pružala medicinsku pomoć. Jer, ima li ljepše i vrijednije geste od poklanjanja dijela sebe onima koji nas trebaju? I stoga, uz želje da joj lijepe godine i lijepi trenuci potraju, recimo joj još samo – HVALA ! Za sve što nam je u tri desetljeća dala ! Gordana Gržetić

Literarni natječaj Udruge „Krčka beseda“ i portala „Otok Krk“

„BURA VA ŽIVJENJU“ KAKO JU DOŽIVLJAVA MARINO TURČIĆ Multimedijalna udruga „Krčka beseda“ i portal „Otok Krk“ i ove su godine kao uvertiru proljeću raspisali literarni natječaj za najbolju pjesmu, ovog puta na temu „Tu bura grmi, tu more spi“. Četrdeset i sedam autora na natječaj je poslalo sedamdeset pjesama. Stihovina temu bure i mora pristigli su iz cijele Hrvatske, Srbije, Nizozemske i SAD-a, te je tako ovaj natječaj prerastao svoje primarno zamišljene lokalno-regionalne okvire. Žiri u sastavu književnice Elfride Matuč Mahulje, prof. Eme Čišić i prof. Marije Ban odlučio je nagraditi osam autora, među kojima je i pjesma „Bura va živjenju“, autora Marina Turčića iz Čižića. Nagrađeni pjesnici, kao i mnogi drugi poklonici poezije, okupili su se prvog dana proljeća u Krku na svečanoj dodjeli nagrada, odnosno na trećem susretu pjesnika i pjesništva „Otok Krk 2015“. Gordana Gržetić

16

NE HOJ NIKAMOR (Marino Turčić) Prihaja bura škura, more vrije, Božja strel cel dan lampa zgor Kirije. Gjedaj lanternu, okol' Škojića morsku pinu, ni vi't nanki Štradu, Solini, ni Kivnu. Na Šmrdajiku skroz topol vitor huči, mat brižna dicu zvona gjeda, muči. Smržnjeni teku zgorun, skupa su va Boku, va portu bile lipotice jarbolima toku. Klanci, zgrbjena do zemji, cvili uliki stara, dok žena fermiva doma muža, ribara. Poč te vranić za dvi, tri ribi nosi von? Ne hoj nikamor po grdon vrimenu ton. Čo ne vidiš, il' ne haješ? Zač mi vero brigi samo daješ? Ive dragi moj, znan da te more vabi, ma ne hoj nikamor, čo ti sve to rabi?


Turizam Turistička zajednica pripremila raznovrstan program za predsezonu

OD PLANINARSKIH POHODA, DO GASTRO MANIFESTACIJA U ovogodišnjoj će se predsezoni održati nekoliko zanimljivih događanja na području naše općine. Sve započinje Prvog svibnja 6. po redu planinarskim pohodom po Dobrinjštini, pod nazivom „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“, koju TZO Dobrinj organizira s Planinarskim društvom „Obzova“. Okupljanje je u Krasu (kraj društvenog doma) u 9 sati ujutro. Već drugog dana, 2. svibnja, na programu je i „Dobrinjski điro“ rekreativna biciklijada, koja ove godine kreće iz Klimna. Planirane su dvije rute - jedna duža od cca 42 km (Klimno - Čižići - Rasopasno Kras - Šilo - Klimno), a druga kraća obiteljska od cca 15 km (Klimno Biserujka - Klimno). Istog dana u Šilu će se od 18 sati nadalje održavati degustacije vina krčkih vinara koji su organizirani u udrugu

„Bukaleta“. Nakon toga nastavlja se zabava do pola noći. U suradnji s lokalnim ugostitelji-

ma, od 22. svibnja - 7. lipnja održat će se manifestacija „Dani kvarnerskih lignji“. Tijekom tog vremena u restoranima koji sudjeluju u manifestaciji moći će se probati jela na bazi domaćih lignji. Od 25. do 28. lipnja. na području Ogreni kraj lovačkog doma u Dobrinju održat će se Solsticium ecoactive fest. Na festivalu će se održavati razne radionice joge, meditacija, kreativnih radionica, zdrave prehrane i sl. Dana 11. travnja održat će se i tradicionalna prodaja ljetnog cvijeća po promotivnim cijenama od 2,50 kn po sadnici i to u Solinama (prostorije mjesnog odbora) te Šilu (autobusna stanica) s početkom u 9 sati do 11 sati ili do prodaje svih sadnica. Boris Latinović

Naš kraj - naši judi Novosti iz župe Kras

SAMO LIJEPE NOVOSTI

Novi, svježi vjetar novog župnika U rujnu prošle godine naša je župa dobila novog župnika, vlč. Krunoslava Borasa, koji je u Kras donio novi, svježi vjetar. Ne moramo ga mi sami hvaliti, dovoljno je reći da su mještani susjednih sela komentirali: “Ma s čin su Krasani zaslužili tako dobra plovana?!”. A mi skromno odgovaramo da nismo ni mi Krasani loši ljudi. U našu župnu kuću dugi niz godina nije se ulagalo, pa ju je novi župnik zatekao u dosta derutnom stanju. Zahvaljujući razumijevanju Biskupije Krk i Općine Dobrinj, uz donacije nekih Krasana, ali i otočana, pa čak i ljudi iz Bosne, župna kuća u Krasu zasjala je i iznutra i izvana. Između ostalog, opremljena je

novim namještajem vjeroučiteljska dvorana, u kojoj se pored vjeronauka odvijaju i razne druge vjerske aktivnosti. Svatko može naći nešto za sebe, jer održavaju se susreti ministranata, mladih bračnih parova, biblijski susreti i pjevački zbor. Druženja petkom Koliko god da čitamo Sveto Pismo, mnoge nam stvari nisu jasne, a i u onom što znamo, imamo velikih “šupljina”. Svakog se petka okupimo i razmotrimo neki odlomak iz Sv. Pisma ili Poslanicu i komentiramo kako neke stvari mogu danas primijeniti. Igramo se i “kviza” koliko poznajemo Bibliju. A u korizmi smo posebno razmatrali poslanicu pape Franje. Sudjelovali smo u raspravi i

RB

komentirali riječi iz Poslanice Sv. Oca: “Kako možemo i mi u ovom globalnom svijetu beznađa”, kada je riječ “empatija” skoro zaboravljena, nekom malom sitnicom ili gestom pomoći i tako biti “otok milosrđa u moru beznađa”. Lijepi pomaci Svake subote sastaje se crkveni pjevački zbor, a kako naš župnik i jako lijepo pjeva, naučio nas je neke nove crkvene pjesme. I još jedan uspjeh: Sigurno više od četrdeset godina u crkvi sv. Antona Padovanskoga nije se pjevala Muka Isusa Krista po Ivanu. Ove smo godine s vlč. Krunoslavom i voditeljem zbora Milodragom Justinićem uspjeli svladati to zaista teško pjevanje i na Veliki petak otpjevali Muku. Svake nedjelje dobivamo i župni listić, u kojem pored službenih obavijesti uvijek nađemo i neki lijepi citat – misao tjedna i neku poučnu pričicu iz života. Župna kuća u Krasu nije samo stan župnika, njezina su vrata za svih otvorena i ona sada živi život i diše “punim plućima”. Sve su to lijepi pomaci, a bilo bi još i bolje kada bi se u sve ovo malo više uključili i mladi. Svim stanovnicima Dobrinjštine, otočanima i šire, želimo blagoslovljen, sretan i radostan Uskrs ! Radmila Borović

17


Naš kraj - naši judi Susret mladih Krčke biskupije po prvi put u Dobrinju

CENACOLO NIJE SAMO ZAJEDNICA, NEGO ŠKOLA ŽIVOTA Pod geslom „Prepusti gospodinu puteve svoje“ u subotu, 14. ožujka u Dobrinju je održan susret mladih Krčke biskupije. Iako je ovaj susret tradicionalnog karaktera i karakterizira ga kontinuitet, Dobrinj je po prvi put dobio priliku da na jedan dan bude centar mladeži Krčke biskupije. Program je počeo misnim slavljem u dobrinjskoj župnoj crkvi, koje je predvodio sada umirovljeni biskup Valter Župan, nastavljeno je u osnovnoj školi Dobrinj a završilo je Korizmeno glazbenom večeri: S Mahnićem pod križem u dvorani osnovne škole u Krku. Večernji susret mladi su pripremili kao dar dobrodošlice novom biskupu mons. Ivici Petanjku. Na ovim okupljanjima mladih s kvarnerskih otoka (od prvog razreda srednje škole naviše) obrađuju se razne tematike, a ove je godine odabrana „goruća“ tema, odnosno problem – ovisnost. Budući je ovisnost širok pojam, te u raznim oblicima sve više uzima maha upravo među mlađom populacijom, okupljeni su iz prve ruke imali priliku čuti kako samo jedan bezazleni korak može odvesti u provaliju ovisnosti o drogi, alkoholu, kockanju, depresiji itd. Stoga su posebni gosti susreta bili bivši i sadašnji štićenici nadaleko poznate Zajednice „Cenacolo“. Donosimo

vam djeliće životnih priča i borbi nekih od njih, koji su Cenacolo jednoglasno nazvali školom života. Spas u zadnji čas u Cenacolu Renata Heimrich iz Zagreba je stigla u ulozi mame, ali i autorice predstave „Svatko glumi sebe“, koja je u ulogama objedinila štićenike Zajednice „Cenacolo“ i roditelje nekih od štićenika. „Imam četvero djece a najstariji sin Petar već s 15 i pol godina ušao je u „Cenacolo“. Prije toga upao je u loše društvu, prestao odlaziti u školu a ja kao roditelj potpuno sam izgubila autoritet i to je bio razlog da potražimo pomoć. Naravno, prvo smo potražili pomoć po bolnicama, kod psihologa, ali našem djetetu nije bilo pomoći. Tada smo čuli za Zajednicu, koja ga je spasila. Petar je u Zajednici proveo pet godina a već je tri godine vani i hvala Bogu, spašen je od pakla droge s kojom je počeo eksperimentirati“, rekla je Renata Heimrich, dodavši da je uspjeh predstave kojoj potpisuje autorstvo upravo to da svatko tko je pogleda, u njoj može naći djelić sebe. Svjedočimo kome god i kako god možemo, da je ljubav u svakom njenom obliku najvažnija“, zaključila je Heimrich.

Gordana Gržetić

18

GG

U pakao droge upao sam u osmom razredu Dominik Jakovljević iz Požege u Zajednicu „Cenacolo“ također je došao slomljen ovisnošću o drogama: - U pakao droge upao sam već krajem osmog razreda. Klasična priča, znate kako to ide? Upao sam u loše društvo tražeći neke svoje užitke. Bilo mi je dosadno na nastavi, pa ipak sam upisao srednju školu i nekako se provlačio kroz razrede, ali nije me to zadovoljavalo. Tražio sam nešto više i eto, došao sam u kontakt s drogom, to me povuklo i tonuo sam sve dublje i dublje. Prekinuo sam kontakte s obitelji, koja me otjerala iz kuće, pa sam živio na ulici. Pokušao sam samoubojstvo koje srećom nije uspjelo i tad sam se zapravo trgnuo i odlučio krenuti drugim, ispravnim putem. Odlučio sam ući u Zajednicu, u kojoj sam već preko dvije godine, a puno mi je pomogla i moja obitelj, s kojom sam opet uspostavio dobre odnose. Nije svako zlo za zlo - zaključuje Dominik. I surfanje internetom je ovisnost Da ovisnost zaista ima razne, pomalo nevjerojatne oblike, potvrđuju podaci iz Zajednice Cenacolo, u kojoj se – osim ovisnika o drogama, alkoholu i kocki - liječi i ovisnici o internetu. Pretežno se radi o mladima, pa je jedan od štićenika Zajednice po četrnaest sati u komadu provodio „surfaju-


Naš kraj - naši judi ći“ internetom i igrajući igrice. Laszlo iz Budimpešte u ranoj adolescenciji susreo se s problemom laganja, odnosno prikrivanja istine, a potom su uslijedili i problemi s drogom: -Uvijek sam imao sve što sam želio a i još više. Roditelji mi ništa nisu uskraćivali. Završio sam srednju školu, upisao fakultet, na kojem sam bio proglašen najboljim studentom, ali ništa od toga nije pomoglo. Pao sam na dno, izgubio prijatelje, djevojku, fakultet je također počeo patiti a izgubio sam i povjerenje obitelji. Moja je majka neprekidno plakala i ponavljala mi: „Idi u Zajednicu u Međugorju!“. Na kraju sam i sam shvatio da ne mogu sam uspjeti. Došao sam u Zajednicu i planirao ostati tri mjeseca a evo, već tamo sam tri tjedna i tri mjeseca- ispričao nam je Laszlo na tečnom hrvatskom jeziku. Morali smo rođenom sinu zatvoriti vrata Svjedočanstvo Branka Božića iz Zagreba izmamilo je najjači pljesak prisutnih. I njegov je sin doslovce potonuo na dno. Razlog – droga:-I mi smo imali problema s našim sinom i da se nismo odlučili na vrlo težak, bolan korak, pitanje je bismo li danas imali živog i zdravog sina: Nakon što je dotaknuo dno, naš je sin isprva u Zajednici proveo mjesec dana. Vratio se kući i vjerujte, nikad nije ljepše izgledao. Cijeli je kolovoz proveo u Ugljanima kraj Trilja i vratio nam se preplanut, u potpunosti oporavljen. Najradije bismo ga bili zagrlili i nikad više pustili ga od sebe, ali smo znali da mu time nećemo pomoći. Stoga smo donijeli najtežu odluku: Zatvorili smo sinu vrata. Za njegovo dobro. Upravo zato jer smo ga bezgranično voljeli. Pokucao je na naša vrata, ali nismo ga primili. Ponavljam, za njegovo dobro. Danas to i on shvaća. Naš je sin u Zajednici proveo od 2000. do 2004. godine, no mi smo i danas u Zajednici; pomažemo onima koji su u potrebi savjetima i iskustvom. Lijepo nam je i mislim da nema

GG

ništa ljepše nego kad sebe dajemo potrebitima - zaključio je Branko Božić. Alan Hržica: Bio sam aktivan na svim lošim područjima Svoje svjedočanstvo uspona i pada iznio je i poznati pjevač Alan Hržica: -Ne samo da sam živio materijalistički, nego sam, da tako kažem, bio aktivan na svim tim lošim područjima: konzumirao sam alkohol, degustirao razne droge, mijenjao djevojke, ali ništa od toga nije davalo smisla mom životu. Ispraznost života bivala je sve jača i znao sam da se moram promijeniti. I u pripremi svog drugog albuma, prije otprilike 6 godina, donio sam odluku: Povukao sam se skroz sa scene i pronašao svoj mir. I ono najvažnije – smisao života – ispričao nam je glazbenik, kojeg pamtimo po hitovima „Pogodila me sudbina“, „Uzmi svu svoju ljubav“, „Violi-

ne“ itd. Alan se vratio glazbi. Snima nove pjesme, priprema album, te će koncem travnja u „Lisinskom“ održati koncert. Paralelno sa svojim prijateljima djeluje i na humanitarnom planu: -Pokrenuli smo pet timova, te pomažemo onima koji su siromašni. Donesemo im hranu, uredimo im kuću, čak i postavljamo grijanje. Redovito posjećujemo bolesnu djecu u bolnici u Klaićevoj, ukratko, borimo se za one koji su u najvećoj potrebi –ispričao je ukratko Alan Hržica. Vratit ćemo se opet u Dobrinj Susret mladih Krčke biskupije okupio je gotovo 200 sudionika, rekao nam je glavni organizator povjerenik za mlade Krčke biskupije, mr. Saša Ilijić: -Drago mi je da je susret održan upravo u Dobrinju. Ovih nekoliko tjedana pripreme susreta i rada s dobrinjskom mladeži bili su za mene prekrasno iskustvo. Pokazalo mi je da ovdje ima mladih s kojima bi se trebalo više susretati i više ih okupljati. S druge strane, vjerujem da će i tema ovisnosti, koju smo odabrali za ovogodišnji susret, pridonijeti u sprječavanju, ili rješavanju svih tih ovisnosti. Drago mi je i da se ovoliko mladih okupilo i ne sumnjam da ćemo se nekom drugom zgodom opet vratiti u Dobrinj, obećao je povjerenik za mlade pri Krčkoj biskupiji. Gordana Gržetić

GG

19


Naš kraj - naši judi

PJEVAČKI ZBOR „ZVON“ U UZVRATNOM POSJETU MANDOLINISTIMA U ITALIJI Pjevački zbor „Zvon“ iz Dobrinja boravio je od 11. do 14. prosinca 2014. u uzvratnom posjetu mandolinistima (Gruppo mandolinistico Codigorese), koji su u rujnu bili gosti zbora na Krku. Zbor je na svojem četverodnevnom putovanju uspio vidjeti nekoliko talijanskih gradova, s njihovim znamenitostima, ovdje ističemo obilazak Padove s posjetom crkvi (bazilici) sv. Antuna Padovanskog, padovanskoj katedrali u prolazu crkvi sv. Leopolda mandića i ostalim znamenitostima, zatim posjet Ferrari s obilaskom centra grada s katedralom i Palazzo degli Estensi. Posjetili smo zatim Republiku San Marino, koju je prema predaji 301 g. poslije Krista osnovao klesar (danas sveti i zaštitnik republike) Marin sa otoka Raba, usputno Ravennu i Rimini. Obašli smo i znamenitosti Codigora gdje su nas srdačno ugostili naši domaćini, koji su se trudili da nam ovaj naš posjet ostane u sjećanju po gostoljubivosti ali i mogućnosti da vidimo većinu znamenitosti u spomenutim gradovima. Za kraj smo pustili i ono zbog čega

GC

smo putovali u ovu talijansku regiju a to je zajednički koncert sa dva talijanska zbora. Domaćin koncerta bio je zbor „Treponti“ iz grada Comacchia gdje smo u njihovoj dvarani i održali koncert a drugi zbor na susretu bio je zbor „Ad novas“ iz Cesenatica. Poslije zajedničke pjesme i četvero-

dnevnog druženja s našim talijanskim prijateljima veseli smo se vratili na naš otok prpričavajući dojmove doživljene na ovom poučnom putovanju, gdje uvijek nastojimo prezentirati barem djelić naše kulture i glazbenog izričaja. Ranko Pavačić

GC

PET GODINA – PUNO, ILI MALO … Vama, dragi čitatelji, prepuštamo da individualno odgovorite na postavljeno pitanje. Četrnaestog ožujka napunilo se pet godina otkako više nije među nama maestro Ivica Frleta. Tim povodom članovi Mješovitog pjevačkog zbora „Zvon“ Dobrinj (5) bili su u Kraljevici. Najprije smo obišli groblje, a zatim smo prisustvovali sv. misi. Nakon mise kratko smo se družili u Domu časnih sestara reda Srca Isusova i u krugu obitelji. Ponosna mama pohvalila nam se uspjesima svojih Andrine i Frana. Neizostavno je bilo i prisjećanje na Ivicu, pa smo se kroz suze i smijeh prisjećali zajedničkih trenutaka provedenih u njegovom društvu.

20

Obitelj nam je izrazila zahvalnost što ga nismo zaboravili.

Pet godina – puno, ili malo ?! Tatjana Radivoj


Naš kraj - naši judi Nino Šamanić iz Krasa živi svoj „američki san“

U AMERICI SAM NAŠAO SMISAO I SREĆU, ALI MOJE SU MISLI I DALJE U KRASU Svaka priča ima svoj početak i svoj kraj. A između ta dva neizostavna segmenta - ma o kojem se obliku priče radilo - stoji i nastavak. Iako je na drugi kontinent otišao vođen željom da se glazbeno čim više usavrši, te uvjeren da je glazba njegov trajni izbor, Nino Šamanić otkriva nam da se ovakvom nastavku svoje „američke“ priče ipak nije nadao: „Nakon peripetija oko samog odlaska u Boston, nakon svih prepreka koje su me snašle, u počecima sam ipak bio malo skeptičan, no vrijeme je pokazalo da sam na pravome putu i na pravome mjestu“, otkriva nam ovaj mladi Krasanin, student uglednog bostonskog glazbenog rasadišta „Berklee College of Music“, na kojem usavršava suvremenu kompoziciju i produkciju. A da je to zaista tako, pokazale su brojke, odnosno ocjene koje je Nino dobivao prilikom pojedinih ispita, te na temelju kojih je u više navrata našao svoje mjesto i na tzv. „Dekanovoj listi“ najuspješnijih studenata, o čemu smo već pisali u našem općinskom glasilu. Sudionik prvog svjetskog maratona: 24 sata rada na glazbi i video produkcijama Boravak u Americi obiluje raznoraznim zgodama pa i anegdotama, a jedna od zanimljivijih našem se sugovorniku dogodila nedavno: „Radi se o maratonu komponiranja glazbe za trailere i filmove, pod nazivom Scorathon a to je zapravo prvi 24-satni maraton ikad održan na svjetskom nivou. S petnaestoricom studentskih kolega odabran sam i ja. Tijekom 24 sata intervjuirani smo i snimani tijekom rada na glazbi i video produkcijama. Bilo je to odlično, ali i zamorno iskustvo. Nakon petnaest, šesnaest sati bilo je doslovce svega, bilo je i uspavanih pojedinaca, koje smo

mi, koji smo se uspjeli oduprijeti spavanju, budili i razbuđivali. Ma fenomenalno iskustvo, jedno od najdražih mi uopće! Nisam pobijedio, ali biti izabran među petnaest studenata, već to mi je dovoljna čast i nagrada“, prepričava nam Nino ovo događanje u organizaciji kablovske televizije „Fusion“, koja se bavi reportažama o svakodnevici i problematici manje poznatih dijelova svijeta. Sa sastavom „Gio Y Lu“ na turneji po Mexicu Pred mladim su se glazbenikom sada otvorila nova vrata, nove mogućnosti i prilike: „Osim što sam okupiran zadnjim semestrom i pripremama za diplomu, paralelno se pripremam i za odlazak u Mexico. Naime, član sam sastava „Gio Y Lu“, u kojem sviram gitaru, katkada bas i klavijature a ujedno sam i aranžer, budući da sastav izvodi autorsku glazbu. Nino će sa svojim sastavom uskoro na turneju: „U sklopu organizacije „More love, more music“, koju su utemeljili moji prijatelji, u Puerto Vallartu bavit ćemo se pedagoškim radom. Ideja je da djeci koja žive u područjima s ograničenim pristupom informacijama, svoja znanja prenesemo na najbolji mogući način. Prošle su godine moji prijatelji bili u Zambiji, ove nas godine putevi vode u Mexico“,

pojašnjava Nino, te dodaje kako će boravak u Mexicu biti kombinacija pedagoškog rada i koncerata: „U sklopu mini turneje, nastupit ćemo u Puerto Vallarti, Guadalajari i Mexico Cityju“, kaže mladi glazbenik, koji aranžerski trag ostavlja i u glazbi popularne slovenske glazbenice Ajde Stine Turek. Povratak ? Vidjet ćemo, vrijeme će pokazati …. Nezgodno pitanje povratka u „stari kraj“ nismo mu postavili, no, Nino nam je sam za kraj razgovora ponudio odgovor: „Pripremam se za staž koji ću ovdje odrađivati godinu dana a onda …vidjet ćemo što će biti. U svakom slučaju, u dalekom svijetu našao sam smisao i zadovoljstvo, ali misli su mi stalno jednim dijelom u mom Krasu.“ Gordana Gržetić

21


Naš kraj - naši judi Sedmo izdanje „Slatkog otoka“

ZA OSNOVNOŠKOLCE BEZ OČEVA OSIGURANE ŠKOLARINE Slastice „nestale“ u rekordnom roku Tradicionalna predbožićna humanitarna izložba domaćih slastica „Slatki otok“ ove je godine održana sedmi put, kao i dosad, istog datuma i na istome mjestu: 23. prosinca na krčkoj Veloj placi. Od dobrovoljnih priloga koje su brojni kupci ostavljali za odabrane slastice, prikupljeno je dosad rekordnih osam tisuća kuna. Pogače, orehnjače, presnoci, kroštule, imbriagoni i druge slastice, koje su donirali pojedinci, ali i kulturno-karitativne organizacije, te ugostiteljski objekti, sa štandova na Veloj placi također su „nestali“ u rekordnom roku. Tako je iznova potvrđena činjenica da je „Slatki otok“, u organizaciji male ali aktivne Udruge „Andrijana Gržetić“ postao prepoznatljiv znak predblagdanskih zbivanja na otoku Krku, što je potvrdio dolazak kupaca sa svih strana otoka, ali i izvan otočnih granica. Uz članove Udruge, na štandu su dežurali sportaši Andrej Krstinić, Ana i Ela Znaor, tajnik Nogometnog kluba „Krk“ Željko Dminić, glazbenici Željko Tabako i Mira Crnčić a podršku je dao i načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina. „I ja sam ostao bez oca, dajem 300 dolara za pogaču“ Međutim, zahvaljujući blagodatima tehnologije, za „Slatki otok“ i projekt ove male Udruge čulo se i izvan nacionalnih granica. Nekoliko dana uoči „Slatkog otoka“, na

Igor Gržetić

22

adresu Udruge stigao je ček na iznos od 300 američkih dolara. I popratno pismo, u kojem Lou Ann i Robert iz New Yorka (ostali podaci poznati autoru teksta) izražavaju želju da se ovaj iznos pribroji dobrovoljnim prilozima koje će posjetitelji ostaviti u kutiji na štandu, te da se za taj iznos kupi pogaču i odnese ju se njima i organizatorima poznatoj obitelji na Krku. Robert je, kako je naveo, i sam rano ostao bez oca, te ga je upravo ta činjenica potaknula da se uključi u ovu humanitarnu akciju. Hvalevrijedna gesta američkog para. tako je pridonijela rekordno prikupljenom iznosu, koji će, kao i dosad, biti utrošen u jedini projekt Udruge – školovanje učenika osnovnoškolaca, koji su ostali bez očeva, tj. koje odgaja samohrana majka udovica.

IG

Podrška Dječjeg vrtića „Katarina Frankopan“ Prilog ovogodišnjem „Slatkom otoku“ dali su i polaznici i „tete“ krčkog Dječjeg vrtića „Katarina Frankopan“. Na svom su štandu istog dana ponudili zanimljive rukotvorine, te tako za male otočane, koji odrastaju bez očeva, prikupili 1470,00 kuna. Uspjeli smo prikupiti potrebnih 30 tisuća kuna Udruga je za tekuću (2014/15) školsku godinu dodijelila četiri školarine otočnim osnovnoškolcima, u jednokratnom iznosu od po

IG

4.000,00 kuna. Nažalost, stipendije, kao pomoć osnovnoškolcima u školovanju, podliježu Zakonom propisanom oporezivanju, te se stoga oporezuju kao drugi dohodak. To znači da su ukupna davanja Udruge na školarine za spomenutu školsku godinu 30.666,68 kuna. Ostalih troškova, osim održavanja žiro računa u banci, Udruga nema. Naime, financijsko – knjigovodstvene usluge za Udrugu od prvog dana potpuno besplatno obavlja gđa Vesna Šamanić iz Krasa, kojoj i ovom prilikom zahvaljujemo na nemalom angažmanu. Andrijanina lekcija U tijeku je usklađivanje Statuta s novim odredbama Zakona o udrugama, prema kojem će rad ove Udruge i dalje ostati javan. Međutim, imena korisnika školarina, kao i donatora, ostaju poznati isključivo upravljačkim tijelima Udruge. Smatramo da bi bilo kakva povlačenja imena korisnika po medijima bila neumjesna, te bi odstupala od načela humanitarnog djelovanja. Zahvaljujemo svima koji nam na bilo koji način pomažu u ostvarivanju našeg primarnog cilja, odnosno u ispunjenju dugogodišnje želje pokojne Andrijane Gržetić, koja nam je uz svoju želju da se pomogne osnovnoškolcima bez očeva, ostavila i važnu lekciju : „Ako ne možeš pomoći u podne, pomogni u ponoć“! Predsjednik Nadzornog odbora: Dr. sc. Tomislav Galović


Naš kraj - naši judi

DOŽIVJETI 100-TU

DF

Moje malo selo Gabonjin može se pohvalit kako ima treću stogodišnjakinju u selu. Prva je bila “stara Peričica“, ja znam za Katu Škrabonja - Perovicu, a 20.03.2015. sto godina navršila je Kate ŠkrabonjaAndrova. Kao djevojka služila je u dalekom Beogradu kamo je otišla sa seoskim djevojkama Marijom i Verom Lovraničinom. Ta sitna (rastom niska) starica živjela je težačkim životom sa svojim pokojnim suprugom Josipom. Ima dvije kćeri: Božicu i Anicu, 4 unučadi i 6 praunučadi. Dakle, četiri generacije u jednoj obitelji. Nažalost, sluh ju je gotovo napustio, ponekad malo zamjeni identitet ljudi, ali osmjeh ne skida sa lica. Kada joj donesem poklon općine Dobrinj za Božić i Uskrs isprati me rječima: “Recite

Dorotea Flis

NG

njin puno hvala, pozdravite jih i čestitajte njin!“. Te bore smijalice daju jednu posebnu draž i toplinu kojom zrači to krhko tijelo. Na sam dan rođendana najprije je

Nikola Grdinić

bila sv. misa za tetu Katu. Poslije smo bili njihovi gosti doma. Puna kuća judi, njezini najbliži sa obiteljima, predstavnici KD “Sv. Petar“ Gabonjin, MO Gabonjin, Kralj kolijani Nikola Grdinić, prijatelji suseljani. Poseban, dobrodošao i rado viđen gost u našem selu, bio je gosp. Komadina i predsjednica općinskog Odbora kao predstavnici općine Dobrinj. Dobila je puno poklona, cvijeća, tortu. Pitala je zašto svi gledamo u nju, a kad joj je unuka rekla da je to zbog rođendana, svojim osmjehom izmamila je i naše osmjehe. Ja sam uvjerena (jer sam svjedočila) da je i ljubav i briga Katinih kćeri, kao i cijele obitelji pridonjela da teta Kate doživi 100-ti rođendan. Hvala Bogu na ovako lijepim jubilejima, neka bude svugdje radosnih trenutaka poput ovoga. Teti Kati smo svi poželili „da bismo i kletu“ Tatjana Radivoj

23


Naš kraj - naši judi Pedeset godina braka Marice i Josipa Antonića

PEDESET GODINA POTPISANI SRETNIM POTPISOM SUDBINE Da potpis koji sudbina stavi na naše živote nije u znaku slučajnosti i da karte našeg života sudbina promiješa baš onako kako treba, potvrđuje i primjer još jednog bračnog para iz našega kraja, kojeg je tijek vremena doveo do jubileja. Marica Sučić iz Hlape i Josip Antonić iz Bribira tih - sada već možemo reći - davnih šezdesetih godina prošloga stoljeća, upoznali su se na „neutralnom“ terenu – u Rijeci. Crkva Srca Isusova na Sušaku bila je prva polaznica njihovoga budućeg zajedničkog putovanja kroz život, u koji su se uputili 23. siječnja 1965. godine. Kao svjedoci/kumovi, uz njih su te sunčane, tople, gotovo proljetne subote, stajali Smiljka i Mladen Kirinčić, te Branko i Mira Pavačić. Spletom okolnosti (ili opet igre sudbine!), svi su živjeli u istoj zgradi, baš kao i „nevestica“ Marica. Rijeka je još neko vrijeme ostala njihovo stalno prebivalište, a potom su adrese mijenjali ovisno o Josipovom mjestu rada, odnosno potrebama mesarske službe. Nakon Rijeke, Crikvenice i Malinske, 1975. godine sele se na „Boduliju“,

24

te Hlapa postaje njihovo novo, ovoga puta trajno prebivalište.Svih trenutaka doživljenih i proživljenih tijekom pedeset zajedničkih godina, prisjetili su se na prigodnoj svečanosti a na svemu tome zahvalili u hlaparskoj crkvi svete Ane. Sudbina je u još nekoliko navrata na zanimljiv način u životima naših slavljenika ostavila zanimljiv potpis, od kojih će kao najzanimljiviji izdvojiti 23. siječnja 1989. godine: na dvadeset i četvrtu godišnjicu braka dobili su najstari-

jeg od tri unuka, Daniela. Daniel, Kristian, Mihael, kći Marina i zet Marinko čine najužu obitelj ovog „zlatnog“ para, koji svoje umirovljeničke dane provodi baš onako kako su priželjkivali. Uz čestitke povodom zlatnog jubileja, poželimo im još puno zajedničkih trenutaka – s primjesom sretnih potpisa, koji je u njihovim životima sudbina tijekom zajedničkih godina često ostavljala. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi Zlatni pir u Polju

PRVIH PEDESET GODINA U ALBUMU SJEĆANJA NIKOLE I MILICE DUNATO Godina 1965. upisana je u povijest kao godina novih otkrića i znanstvenih postignuća, godina čiji su prvi mjeseci u dijelu Europe obilježeni neprirodnim klimatskim pojavama, godina u kojoj su rođeni neki od danas najpoznatijih domaćih i inozemnih glazbenika i glumaca. Tako ukratko glasi opis 1965. godine na općem nivou; protagonisti ovog poglavlja o 1965., upravu su tu godinu pospremili u trajni album sjećanja. Posebice su upamtili sedmi dan veljače, subotu, vedru, sunčanu, ali prohladnu. Tipičan zimski dan našega podneblja, za Milicu i Nikolu Dunata iz Polja označio je novi početak na zajedničkom životnom putu. Iako je od tog dana prošlo punih pet desetljeća, sjećaju se naši „jubilarci“ svakog detalja, svake riječi vlč. Ivana Plješe, kojima ih je iz župne crkve u Polju ispratio na novo životno putovanje. Pamte detalje i anegdote sa svadbenog slavlja, također održanog u Polju.

Sjećaju se za zahvalnošću i sjetom onih koji su im najljepši dan učinili još ljepšim – od uže obitelji, kumova Dragice i Ivana Crnčića, te pokojne Marije i Ivana Kirinčića, pa do gospođe Marice Pavačić iz Gostinjca, krojačice, koja je ideju buduće mladenke o svadbenoj haljini pretočila u stvarnost. Tim uspomena i dragim pojedincima iz prošlosti, danas su pridruženi oni koji u životima naših slavljenika zauzimaju posebno mjesto. kćerke Snježana i Svjetlana, zetovi Dragan i Slavko, te unuci Kristijan, Iva, Ivona, Marin i Mihael. Uz njih, te nekolicinu najbližih rođaka, svojih prvih zajedničkih 50 godina Milica i Nikola obilježili su misnim slavljem u Polju, a potom druženje nastavili u Čižićima. Uz prepričavanje brojnih uspomena i zgoda, druženje je bilo prilika i da ih upitamo kako je počela njihova zajednička priča: „Vrlo jednostavno, budući smo oboje bili iz Polja, praktički susjedi“, odgovaraju

slavljenici, koji će i za svojih pedeset zajedničkih godina reći da su bile uobičajene, protkane svijetlijim i tamnijim trenucima. I dok je Nikola mirovinu dočekao kao stolar, Milica je, uz brigu o obitelji, također stjecala jedan oblik staža – onog pjevačkog. „Moj je pjevački staž u crkvenom zboru u Polju duži od onog bračnog!“, kaže gospođa Milica, s nadom da će i bračni i pjevački staž rasti još dugo godina. Fotografije u albumima s vremenom izblijede, ali album s pohranjenim sjećanjima unatoč vremenu zadržava svoju iskonsku boju. Milica i Nikola Dunato u zajednički su album pohranili svojih prvih pedeset godina. Uz želju da im se ispuni sve ono što sami priželjkuju, dodali smo i jednu svoju želju – uobičajenom pozdravu „doviđenja“, dodali smo nastavak. „Doviđenja na dijamantnom piru!“ Jer, što je deset prema svih ovih pedeset godina ! Gordana Gržetić

25


Naš kraj - naši judi Anica Šamanić iz Krasa više od četiri desetljeća u službi voditeljice nošnji folklora u Krasu

NOŠNJE I BRIGA OKO NJIH DIO SU MOG ŽIVOTA I NAJLJEPŠIH SJEĆANJA Otočna revija folklornog bogatstva, znana kao Krčki festival (Festival folklora otoka Krka), svoj će nastavak ove godine imati u Malinskoj. Naime, jedan od najstarijih nacionalnih festivala folklora putujućeg je karaktera, a u misiju očuvanja otočnog folkornog blaga krenuo je 1935. godine iz Omišlja. Povodom okrugle (i visoke) obljetnice Festivala, od ovog broja našeg općinskog glasila započinjemo seriju priloga, kroz koje ćemo otkrivati manje poznate, široj javnosti nepoznate detalje o čuvarima i promicateljima folklorne baštine. Djelić zanimljive prošlosti folklorne baštine Krasa otkrila nam je naša prva sugovornica, koja nas je kroz sjećanja vratila u sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća... -Moram početi ovu priču od Ljuba Karabaića. On je bio predsjednik Općine Krk a uz to bio je i „domaći“ zet. Supruga mu je bila iz Krasa, pa je i on sam zavolio ovaj naš kraj, te je postao glavni organizator, tj. inicijator izrade nošnji. A počeci priče o „toncu“ i folkloru sada već davnih sedamdesetih u mjestu Kras i više su nego zanimljive: -Najprije je sašiveno deset ženskih nošnji. „Čufiće“ na tumbane napravili smo sve žene koje smo plesale, svaka za sebe u našoj kući. Kad su žene vraćale robu, vratile su sve, mada je neka imala i nešto svoje. Počeli smo plesati sedamdesetih godina na festivalima ali i po raznim feštama. Novac koji smo dobivali, spremali smo za muške nošnje, jer u početku su muški plesali u crnim hlačama i bijelim košuljama. Sašilo se deset muških nošnji i deset kapa, koje smo pleli u Gabonjinu. Nastupali smo sve do 1984. godine, dok nisu naši mladi išli na smotru folklora u Zagreb i otada su oni nastavili plesati, priča nam naša sugovornica, te nastavlja nizati sjećanja: -Prve nošnje šivale su Vinka Strčić

26

GG

(Marangunova) i Vinka Skender (Slavkova). Uz moju pomoć, jer ako je nešto trebalo poći uzeti u Dobrinj, da se vidi kako nošnja izgleda, uvijek sam išla ja i pomagala im šivati. Plesali smo uvijek dobrinjskom folklornom grupom, kao „grupa Kras“, sve do 2000. godine, kad je osnovan KUD “Sveti Juraj Kras“. Mnogi su rado poklanjali čipke i platno -Dječje nošnje - nastavlja gospođa Anica - šivale smo moja sestra Marija Franolić i ja. Za dječje nošnje kupili smo samo crno platno, i to ne za sve, jer smo ih šivali od starih hlača i „kamižota“, pa čak i „vešti“ ke su bili od teritana. Jako sam puno dobivala čipke, rakama, i to od ljudi, koji su to godinama imali doma, čak i starinsko. Bijelo platno nisam nikad kupila, jer ima ljudi koji su mi davali po metar, dva, a ima i onih koji su mi dali cijelu peču bijeloga platna. Ovim putem zahvaljujem svima onima koji su nešto pridonijeli, znat će svi oni sami za sebe, tko su i što su napravili za naš folklor - ističe gospođa Anica, koja je, uz skrb o folklornoj grupi i narodnim nošnjama, ostavila trag i u crkvenom zboru župe „Kras“, kao i u drugim

događanjima i aktivnostima vezanim uz župu, te samu crkvu svetog Antona Padovanskog. Upravo iz prije spomenute zahvalnosti prema brojnim pojedincima, osjetila je, kaže, potreba, da i preko općinskoga glasila zahvali znanima i neznanima, koji su sebe ugradili u folklornu i kulturnu baštinu Krasa. Ništa nije teško kad voliš svoj kraj i njegovu baštinu Prisjetili smo se s gospođom Anicom i detalja vezanih uz izradu „dječjih nošnji“: -Čarape crvene su sva djeca nabavila sama, kape smo ispleli bez ikakve naknade. Tumbane za djecu napravili smo također bez naknade. Prvi nastup naša djeca imala su 2000. na Krčkom festivalu u Baški. Na tom prvom nastupu bila sam im voditeljica i sjećam se još uvijek kako su mi ta djeca – danas mladići i djevojke bili jako dobri i poslušni. Evo, djeca i sad plešu, a ako nešto treba sašiti ili prepraviti, ja to napravim. Djeca rastu pa im stalno to treba popravljati – priča naša sugovornica, koju smo tijekom ovog razgovora upitali kako ćemo je u objavi ovoga priloga najaviti: -Ma samo kao bivša voditeljica nošnji i bivša voditeljica mlađe grupe. To je dovoljno - nasmijala se i nastavila priču: -Na početku imali smo svi nošnje koje smo čuvali, ali čim se je nošnje počelo predavati drugim toncurima, ja sam počela samoinicijativno bilježiti kuda se te nošnje kreću. Čak se je nešto i izgubilo, jer ako nije zapisano, kako čovjeka prisiliti da vrati? Kad čovjek radi s time, svašta se dogodi, jer su ljudi jako nezahvalni. Izgubljeno je nadoknađeno da ne nedostaje. Nije mi ništa bilo teško, jer to je bilo za naše selo. Za naše godine tonca voditelji su nam bili Anton Grdinić (Mondinić) i Josip šamanić (Mikulić). Bez Skupštine, onako napamet, na niti jedan nastup nismo išli da nam na probi nije bio Anton Grdinić- završava naša sugovornica svoja prebi-


Naš kraj - naši judi ranja po „folklornim“ sjećanjima. A što bi još željela učiniti za svoj kraj, iako je, iz svega navedenog, puno učinila: -Želja mi je da obnovim one stare nošnje, već nešto jesam, još ih je nekoliko, ali sam naručila robu za traverse i ako to dobijem, valjda će mi se dozvoliti da to napravim. Nabavila sam za sve crvene čarape i na njih sašila „rožice“ i to na na 25 pari čarapa, dakle, pedeset komada.

Sašila sam besplatno i crvene “mašnice“ za ženske košulje. To je bio vrlo delikatan rad, ali ja sam i u tome uživala. Kupljen je ormar u prostorijama KUD-a, tako da će sve nošnje ići na isto mjesto a inače sam vam ja vodila nošnje preko četrdeset godina a donedavno gotovo da nije bilo festivala, da našim toncuricama nisam vezivala tumbani. Ma ja vam baš uživam u folkloru i baš volim svoj Kras. I sve

dok budem mogla, bit ću na raspolaganju. Kad voliš svoj kraj, ništa ti nije teško – zaključila je gospođa Anica Šamanić. Njezinom zaključku dodajmo i onu davno izrečenu, poznatu uzrečicu: „Kad nas jednog dana ne bude, a svima nam je poći, naša će djela u sjećanje tada živućih onim ili ovim putem doći“... Razgovarala: Gordana Gržetić

Skupština Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka

VREDNOTE NARODNOOSLOBODILAČKE BORBE I ANTIFAŠIZMA PREPOZNALI SU I MLAĐI NARAŠTAJI Najbrojnije udruženje na otoku Krku Sa 613 članova, od kojih 362 žene i 251 muškarac, Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka (UABA) najmasovnije je udruženje na otoku Krku. Većina članova, okupila se na redovitoj, godišnjoj Skupštini, održanoj u Vijećnici Grada Krka a podnošenju izvještaja o radu i predstavljanju daljnjih planova ove aktivne Udruge nazočio je i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin.

Suradnja s udrugama iz Domovinskog rata „Veliki dio svojih aktivnosti usmjerili smo stoga upravo prema mlađoj populaciji i to kroz organizacije raznih putovanja, poput odlaska do zloglasnog Auschwitza-Birkenaua“, a u suradnji sa Srednjom školom „Hrvatski kralj Zvonimir“ organiziramo prigodna druženja, u obliku satova povijesti, uz gostovanja svjedoka naše povijesti, kao što je to primjerice Oleg Mandić, ili pak kroz literarno – likovne natječaje, pojasnio je predsjednik Udruge Darko Fanuko, naglasivši da će jedan od osnovnih ciljeva Udruge i u tekućoj godini biti razvijanje i unaprjeđivanje suradnje s udrugama proizašlima iz Domovinskog rata.

Sedamdeset godina oslobođenja od fašizma Na tragu očuvanja vrednota Narodnooslobodilačke borbe, programom i planom Udruge predviđeno je sudjelovanje na obilježavanjima značajnih obljetnica na regionalnom i nacionalnom nivou, uz naglasak na obilježavanje 70. godišnjice oslobođenja otoka Krka, koje će se održati na samu obljetnicu, 17. travnja u gradu Krku. „Lajkajte“ nas i na Facebooku Dodajmo ovom izvješću i napomenu da su aktivnosti UABE dostupne i na danas neizostavnim društvenim mrežama; ukoliko imate profil na Facebooku, svoj „like“ možete dati i stranici „Antifašisti otoka Krka“. Gordana Gržetić

GG

Otočna UABA djeluje kroz osam podružnica, među kojima je i Podružnica Dobrinj. Posebno, međutim, raduje činjenica, da su uz Forum žena, vrlo aktivni i članovi Foruma mladih antifašista, koji će u narednim razdobljima i nadolazećim generacijama prenositi temeljne vrednote NOB-a i antifašizma u općem smislu.

Gordana Gržetić

27


Škola i vrtić

ŠTO RADE NAŠI OSNOVNOŠKOLCI ? Drugo obrazovno razdoblje započelo je 12. siječnja. Učenici su se vratili u školske klupe odmoreni i još uvijek puni dojmova sa zimskih školskih praznika. Međutim, sve što je lijepo kratko traje, pa je stoga odmah trebalo prionuti na posao. Siječanj i veljača bili su u znaku školskih natjecanja. Najbolji učenici sudjelovali su na natjecanjima iz hrvatskog jezika, engleskog jezika, geografije i vjeronauka. Veljača je mjesec zaljubljenih, pa su djeca Valentinovo obilježila međusobnim darivanjem. Dječja reduta je tradicionalno održana u domu u Dobrinju. Svi su se učenici maskirali. Bilo je tu kauboja, vitezova i princeza, nogometaša, učitelja, darkera, beduina i sl. Karnevalska udruga „Optimisti“ animirala je učenike i nagradila ih prigodnim darovima.

MP

narodno prepoznate obljetnice. Obilježavanje u našoj školi započelo je pripremom prigodnih plakata i prezentacija u višim razredima. Peti razred imao je zadatak istražiti fizičko nasilje među

MP

Dana 25. veljače obilježili smo Dan ružičastih majica, odnosno program prevencije vršnjačkog nasilja, a obilježava se zadnje srijede u mjesecu veljači. Ideja je nastala u znak protesta zbog incidenta koji se dogodio u jednoj školi. Inicijativom školskih kolega, na konstruktivan i inteligentan način, riješeno je sustavno emocionalno zlostavljanje dječaka. Ružičaste majice, koje su solidarno s dječakom nosili njegovi školski kolege, postale su prepoznatljiv simbol inicijative te kasnije među-

28

djecom, 6.r. verbalno i psihičko nasilje među djecom, 7.r. internetsko nasilje, a 8.r. kako pomoći nasilniku i žrtvi. Na sam Dan ružičastih majica okupili smo se u dvorani te je predstavnik svakog razreda imao priliku predstaviti plakat ostalim učenicima. Uloženo je tu mnogo truda i učenici su s velikom pažnjom pratili izlaganja. Kraj je ostavljen dramskoj skupini koja je izvela igrokaz o različitostima. U ožujku su stariji razredi otišli na jednodnevnu terensku nastavu u Zagreb. Posjetili su televizijsku kuću Nova TV te su u ZKM-u pogledali predstavu „Ovo bi mogla biti moja ulica“, koja je napisana u spomen Luke Ritza, koji je također bio žrtva vršnjačkog nasilja. Sandra Jurković

Maja Polonijo


Škola i vrtić Iz rada Dječjeg vrtića u Polju

TRAŽIMO VJESNIKE PROLJEĆA I PRIPREMAMO SE ZA NOVE AKTIVNOSTI

MP

MP

Nakon božićnih i novogodišnjih blagdana, kad su se pojedina djeca imala priliku odmoriti, u vrtiću smo nastavili sa sadržajima i aktivnostima, koje su tematikom vezane za godišnje doba – zimu. Osim toga, imali smo svaki tjedan maškarane zabave sa plesom i igrama. U sklopu eko programa, na temu povratak prirodi, promatrali smo promjene koje nastaju u biljnom i životinjskom svijetu, u našem okolišu. Promatrali smo vrtove i tražili prve vijesnike proljeća. U suradnji s poduzećem "Ponikve", za djecu je organizirana edukativna radionica "Odvajanje otpada". Veliku pažnju pridajemo tome da djeca već u najranijoj dobi, dobiju saznanja o

MP

važnosti čuvanja okoliša, pa ih potičemo da otpad prikladno odlažu. Krajem ožujka, počeli smo sa sadržajima, koji prethode uskrsnim blagdanima, pa je tu bilo puno prigode za poticanje dječje mašte i kreativnosti, u izradi uskrsnih dekoracija. Djeca koja će na jesen krenuti u školu, na poseban se način pripremaju za školske obveze. Osim kroz igru, stječu nove vještine i navike, kroz rad sa radnim listovima i kroz, posebno za njih, planirane aktivnosti. U narednom periodu planiramo još realizirati zajednički izlet, te završnu svečanost i druženje s roditeljima. Marina Pavačić

Marina Pavačić

29


Sport Skupština Društva za športsku rekreaciju Čižići

VODSTVO UDRUGE DOBILO POVJERENJE I NOVI ČETVEROGODIŠNJI MANDAT Okupljanje u cilju promocije zdravog života Dana 13. ožujka o.g. održana je redovna godišnja i izborna Skupština Društva za športsku rekreaciju Čižići, neprofitne udruge osnovane koncem 2011.g. sa sjedištem u Čižićima. Sjednici su, pored članova Udruge, nazočili gosti - predstavnici Općine Dobrinj i Mjesnog odbora Čižići. Podnoseći godišnje izvješće o radu Društva i Izvršnog odbora Udruge, te izvješće o financijskom poslovanju Društva u 2014. godini, Marino Turčić, predsjednik Udruge, istaknuo je da se u Društvu za športsku rekreaciju Čižići redovito okuplja 50-ak članova različitih interesa, raznih dobnih skupina, sa raznih strana svijeta (Slovenija, Švicarska, Slavonija, Zagreb, Rijeka), sa zajedničkom željom za zdravim načinom života tijekom njihova života i boravka u Čižićima, utemeljenim na sportskoj rekreaciji. Kroz organizaciju zajedničkih sportskih aktivnosti osigurano je ugodno druženje članova na jogu i oko joga, za šahovskom tablom ili sa kartama u rukama na staroj pučkoj štirni, u plivanju ili trčanju ulicama Čižića, u organiziranju ljetne fešte u lučici, pa čak i u ekološkim i humanitarnim akcijama. Udruga organizira slobodno vrijeme djece i uspješno provodi njihovu edukaciju s ciljem da postanu budući uspješni sportaši - balači, kroz treninge Škole balanja, kroz organizaciju juniorskog pojedinačnog turnira u balanju i kroz organizirane posjete najmlađih članova udruge dostupnim sportskim kompleksima u bližoj okolici (bazeni Kantrida i nogometni stadion na Kantridi).

MT

Na tragu dosadašnjih aktivnosti i uspjeha U protekloj je godini Udruga bila uspješni organizator već trećeg po redu šahovskog turnira s dvadeset i sedam učesnika, trećeg Kvarnerskog krosa sa stotinjak trkača i trećeg kartaškog turnira u preferansu sa 9 sudionika. Školu balanja pohađalo je redovito 15 djece. Balači - seniori sudjelovali su na turnirima u Celju, Krasu, Gabonjinu, Rasopasni i Ičićima. Sa dvije svoje ekipe sudjelovali su u

općinskim takmičenjima, 19. Kupu Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom, te s jednom ekipom u Zimskoj ligi Dobrinjštine. Jedanaesti je put organizirano klupsko otvoreno pojedinačno prvenstvo u balanju, a tradicionalni međunarodni turnir u protekloj je godini doživio svoje jubilarno deseto izdanje. Ispunjava nas zadovoljstvom činjenica da svi pokrenuti projekti prerastaju u tradiciju i nastavljaju se i u 2015. godini, kreirajući i pišući na taj način sportsku povijest Čižića.

Mateo Turčić

30


Sport U skladu s novim Zakonom o udrugama Skupština Društva za športsku rekreaciju Čižići jednoglasno je prihvatila podnesena izvješća za prethodnu godinu, Program rada i Financijski plan za 2015. g., novi Statut, usklađen sa novim Zakonom o udrugama, izmjene i dopune Poslovnika o radu Skupštine, te donijela potrebnu odluku o imenovanju likvidatora udruge.

izvršnog odbora i tajnik dobili su jednoglasno povjerenje nazočnih za vođenje Udruge u idućem četverogodišnjem mandatu. Načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina u svom je obraćanju članovima Skupštine iznio komplimente na račun bogatog sadržaja rada udruge s obzirom na činjenicu da se radi o relativno mladoj neprofitnoj organizaciji. Pohvalivši

vođenje poslova udruge, osobito usklađenost sa zakonskim propisima po čemu, prema njegovim riječima, ova udruga može poslužiti kao ogledni primjer ostalim udrugama, transparentno je najavio neophodnu potporu i svim budućim aktivnostima udruge, naravno u okvirima općinskim proračunom planiranog iznosa. Marino Turčić, predsjednik Udruge

U nastavku rada održana je Izborna Skupština na kojoj su izabrana tijela Udruge devet mjeseci prije isteka njihova četverogodišnjeg mandata, sa ciljem da se izbjegnu nepotrebni troškovi sazivanja još jedne Skupštine prije isteka ove kalendarske godine. Nakon što je podneseno izvješće za prethodno četverogodišnje mandatno razdoblje, u proceduri izbora propisanoj Pravilnikom o radu Skupštine, dosadašnji predsjednik, dopredsjednik, članovi

MT

IZVJEŠĆE MALONOGOMETNOG KLUBA „OPĆINA DOBRINJ“ ZA RAZDOBLJE OD SIJEČNJA DO TRAVNJA Malonogometni klub Općina Dobrinj u ovom je zimskom razdoblju nastupio na natjecanjima malonogometne lige otoka Krka, "Malinska 2015". Utakmice su igrane nedjeljom od 11. siječnja do 08. veljače, a nastupilo je 12 seniorskih i 7 veteranskih ekipa s područja otoka Krka. MNK Općina Dobrinj nalazila se u skupini s ekipama: MNK Njivice, Pizzeria Mateo i Čupo & D.C. Jungle ČUPO & D.C.JUNGLE - MNK OPĆINA DOBRINJ 4:1 MNK OPĆINA DOBRINJ PIZZERIA MATTEO 1:2 MNK OPĆINA DOBRINJ MNK NJIVICE 0:2

Nakon odigranih utakmica po skupini nismo prošli u daljne razigravanje, što je ujedno i označilo kraj za ovu sezonu malonogometne lige otoka Krka. U finalnoj utakmici ekipa "Trumm" pobijedila je ekipu "Čupo & D.C. Joungle" nakon raspucavanja penala( jer je regularno vrijeme završilo 2:2), te osvojila malonogometnu ligu otoka Krka 2015. Klub je otočnu ligu odigrao u novoj kolekciji dresova, te u tim dresovima nastavlja igrati malonogometnu ligu grada Rijeke. Nakon odigrane otočne lige započeo je i drugi dio malonogometne lige grada Rijeke "FuliRi" na

kojoj MNK Općina Dobrinj nastupa već treću godinu. Ove godine, igra se po principu svaki sa svakim tj. liga bez razigravanja, te se po završetku lige rezultira pobjednik lige. Ekipa MNK Općina Dobrinj za sad ima 5 pobjeda, 1 neriješenu i 4 poraza, što je rezultiralo plasmanom u sredini ljestvice ove lige. Pred nama su još četiri kola, što bi se trebalo okončati do kraja mjeseca travnja. Klub i dalje ima termin svaku srijedu u dvorani u Malinskoj. I ime cijelog kluba MNK Općina Dobrinj svima čestitam blagdan Uskrsa. Tajnik: Davor Feretić

31


Sport Godišnja Skupština Sportsko – ribolovnog društva „Vela sten“ Čižići

DOBRI REZULTATI KAO POTICAJ ZA BUDUĆE USPJEHE Prihvaćena izvješća, usvojen Statut, dodijeljene diplome Godišnja skupština održana je 7. ožujka u Domu u Sužanu. Skupštinu je otvorio uz pozdrav i dobrodošlicu predsjednik društva Edis Kirinčić. Izvješće o prihodima i izdacima društva u 2014.g podnio je Mario Turčić. Izvješće Nadzornog odbora za 2014.g podnio je Livio Smilović. Predstavljen je plan aktivnosti društva kao i financijski plan za 2015.g. Prisutni su upoznati s novim Statutom, društva koji je predstavio Božidar Jukić, tajnik društva. Potreba za novim Statutom je usklađivanje s novim Zakonom o Udrugama. Prisutni članovi skupštine jednoglasno su prihvatili izvješće Nadzornog odbora za 2014.g kao i financijski plan za 2015.g. Dodijeljene su diplome najmlađim članovima za iskazani trud u pohađanju Škole ribolova u 2014.g.

VK

To su naši mali - veliki ribolovci Klara Crnčić, Antonio Kirinčić, Veronika Kirinčić, Ivona Mihajić, Marin Mihajić, Leonarda MorožinUšalj, Elma Sinanović, Andrea Šantić i Filip Šantić te naši novi članovi Dino Karić i Franko Pavačić. Novi planovi i suradnja sa SRD „Čikavica“ Šilo Dodijeljena su priznanja glavnim sponzorima i donatorima u obliku zahvalnica: Općini Dobrinj, TZ Dobrinj, Slovenskoj firmi Complast, Draganu Trubiću, Borisu i Ivanu Crnčiću. Novoizabrani predsjednik SRD Čikavica, Ivica Petrović izrazio je želju za boljom suradnjom između dva ribolovna društva u budućnosti. Organizirana je akcija čišćenja podmorja i priobalja 21.03.2015. g za sve članove drušva i dobrovoljce koji su se odazvaii u prilično velikom broju. Prisustvovali su i ronioci iz KPA 3. maj, Rijeka. Čišćenje je obuhvatilo podmorni dio i obalu od uvale Komoriška do uvale Bunorica te uvalu Sv. Petar. Predsjednik društva Edis Kirinčić izuzetno je zadovoljan odazivom i rezultatima akcije te se najtoplije zahvaljuje svim sudionicima a posebno roniocima.

Optimistično i kroz 2015. godinu Načelnik Općine Neven Komadina prigodnim je riječima pohvalio rad SRD-a „Vela sten“ u 2014.g i poželio puno novih uspjeha u radu Društva, a osobito dobre sportske rezultate mladim članovima, te uspješan rad na adaptaciji ribarske kućice u Sulinju koja bi se nakon uređenja koristila za potrebe društva. Nakon službenog dijela, nastavljeno je druženje svih prisutnih uz rižoto i srdelice. Ponukani vrlo dobrim iskustvom iz prethodno održane škole ribolova dobili smo još veći imperativ i želju za rad s mladima u 2015. godini, stoga ćemo i ove godine dati sve od sebe kako bi brojnost najmlađih članova kluba porasla na što veću razinu, a isto tako i broj naših malih natjecatelja. Naša trenerica Nataša Rogina i ove godine će nas usmjeravati kako postići najbolje rezultate u sportskom ribolovu. Jasna Crnčić

VK

Valentina Kirinčić

32


Sport

VAŽNOST BAVLJENJA SPORTOM KOD DJECE Znanstvenim istraživanjem dokazano je da su djeca koja sudjeluju u organiziranom sportu općenito zdravija, postižu bolji uspjeh u školi, imaju bolje razvijene socijalne vještine i više su timski orijentirana. U današnje vrijeme nije niti zanemariva činjenica da ih sport odvlači od lošeg društva povezanog sa konzumiranjem alkohola, cigareta i droga. Prekomjerna težina remeti zdravlje i svakodnevni život Tjelesna aktivnost kod djece, kao i odraslih, utječe na zdravlje. Prekomjerna težina nastaje zbog neravnoteže unosa kalorija i potrošnje energije. To više nije bolest samo odrasle dobi, jer se s tim problemom suočava sve više mladih. Jedan od uzroka je način života u kombinaciji sa nezdravom prehranom. Budući da 90 posto djece u Hrvat-

VK

skoj u dobi od 7-13 g. tri do četiri sata dnevno provodi gledajući TV program i igrajući igrice na računalu, jasno je da je važno poticati djecu da kvalitetnije provode svoje slobodno vrijeme. Bavljenje sportom je jedna od mogućnosti da se to smanji. Sportske aktivnosti omogućavaju djeci da razviju svoje humane kvalitete i promiču autentične ljudske vrijednosti, a do toga se dolazi odgojem i pozitivnim primjerom roditelja. Zdrave navike za cijeli život Bitno je napomenuti da zdrava navika bavljenjem sportom ostaje za cijeli život. Fizički napor pozitivno utječe na dječju koncentraciju, a redovito treniranje na njihovu disciplinu i sposobnost raspolaganja vremenom. Zato i nije čudno da često djeca sportaši često postižu bolji uspjeh u školi od vršnjaka koji nemaju tako bogato organizirano slobodno vrijeme. Kroz bavljenje sportom djeca se oslobađaju i nagomilanog stresa. Djeca su danas više nego ikad pod raznim pritiscima – kako u školi, tako i u obitelji, ali i od strane svojih vršnjaka. Kroz bavljenje sportom mladi raz-

vijaju kreativnost, samopoštovanje i razvijaju orjentaciju prema cilju. Ukoliko sudjeluju u timskom sportu, mladi u svom timu uče o suradnji, prijateljstvu, timskom radu. Uče da uspjeh tima ovisi o njihovom angažmanu. Igranje u timu daje dodatne sposobnosti I ne manje bitno - igranje u timu daje mogućnost razvijanja sposobnosti potrebnih za vođenje tima. Kroz pobjede i poraze u sportu djeca se uče da život donosi uspone i padove, ali da dodatnim zalaganjem mogu utjecati na konačni uspjeh. Otkrivaju i da svakodnevna odricanja ne moraju donositi trenutne rezultate, nego su dio dugoročnog procesa koji će jednog dana donijeti uspjeh. Uče da naporan rad može biti zabavan. Jasna Crnčić

VK

VK

33


Domaća beseda

TETA GOSPA Ono čo po donošnju zovemo poslovice a čo su nigda zvali šegarije, nisu judi samo tako zmisleli: „Svićičina Kandelora, zima fora“, „maroč će soko leto tri puti posolit“, „maj - drž pelij za kraj“...sve to fanj puti se je pokazalo tošno, kada se je ćakulivalo koliko će zima ali leto durat i kakovi će bit. Sve son to od ranoga ditenstva posluša a najviše son zapameti evu: „Sveti Anton Opat, hoj va vrt kopat“.... Kamo je šla...? Manko dožjilo, manko zemja bila smržnjena manko snig pa, moja suseda Jele je ta dan morala poć va vrt, ako niš drugo, manko udrit so motikun ali so pirunin po zemji: -Tako je dela moj Anton, tako su delali moji otoc i ded, tako ću delat i ja! Manko sikiri padali, ja ću užancu držat ! Opat – va vrt kopat!, ganjivala je Jele. A onput se je hijadu devetsto šezdeset i petoga leta trefilo nič čo nijedon ki je pozna Jelu, nanki pomislit ni mogo: -Kamo je šla? – zapita me je Jakov, moj školski kumpanj, kada smo to jutro kjipsali školu. -Čo ja znan kamo je šla! -Ti bi mora znat, aš da ju je čera niki šlovik so čovjenin auton nikamo ze a totu je bi i tvoj otoc. Videli su ga judi a ki je ta so auton, nikakore ne moremo doznat – ćakula je Jakov. -Normalno da je otoc bi totu, kada smo Jelini prvi susedi i kada je pitala da ako bimo Trefa tendili jeno vrime! I čo mi sada moramo spićivat kan i poč gre? Rekla je da se vraće za dva miseca, auto je prišlo, Jele je šla i to je sve čo znan. -Dva misece ćete njoj tendit macana? Aaaa, ma to gušta! -Jooj, Jakove, čo će ti tuje maški i tuje posli! Mislimo mi oba kako ćemo jedinicu od polugodišta popravit! Ti matematiku, ja ono nesrićno sastavjani i rastavjani besed! -Ufff, ne domišjaj me! Blazi Jeli! Nikad ni školu videla, morda se ni potpisat ne zna i pride auto po nju i zome ju ća! Morda i Meriki...joj, da mi je znat kamo je šla… Znaš čo i zač ovo delamo… Razume son Jakova. Jakov je žive so dobrimi, ma kurijožimi judi. Za Jakovjevu mater su svi ganjivali da ni

34

boje ženi za pomoć, ma dokla ti pomore, spitat će te sve da ni ne znaš da te je spitala. Otoc mu je istešo bi kurijož, a ni stariji brat ni bi dogo. Jakov je bi moj najboji prijatel od malih nog i sada kada smo finjivali osmi razred,namisleli smo zajeno poć va školu za automehaničara, da bimo jedon dan oprli zajednišku radionu. -Ma doznat ćemo ben kamo je Jele šla. Imaš ti pravo, Miko, uprimo mi svu silu da popravimo jedinice, aš je drugo leto tribi poć va sridnju školu. Znaš, ako ja popravin matematiku a tebi ne zijde popravit hrvatski, ja ću namjerno poć na produžnu. I neću se namjerno leto dan zapisat školu! Ti si mi najboji prijatel! – reko je Jakov. Te Jakovovi besedi zaboleli su me više nego rana na nogi, ku son ćapa igrajuć nogomet školi i ka se ni potla pol leta ni gojila koti tuka. Tu noć son mi ni šo v oči, tako da son drugo jutro školi bi sve samo ne bistor. Umirit se nis mogo; kako i ću, kada son zna čo me na finjenici šetemani, na nediju čeka. Bi son von sebe a to su videli i oni okolo mene doma: -Miko, uzdrži se! Jena beseda i eto ti halabuki i barufi i ćakuli! Sve smo ti rekli, znaš zač i čo i poč i znaš čo si obeća? – reko mi je otoc. -Ma son, ma Jakov mi je najboji prijatel! Ne moren ga gjedat va oči! -Za sada ćeš morat. A onput ćeš mu s vrimenon reć. Ako je prijatel, razumit će. Ni ja nis Mladenki niš rekla a boje smo prijatelice nego ti i Jakov – odvrnula mi je sestra Marija i so tin me malo umirila. - Miko, potrpimo svi još malo ! Ala, daj, ako ja moren tajit Mladenki moreš i ti Jakovu! Znaš čo i zač delamo! Tih par dni do finjenice šetemani son nikako potrpe a onput je prišla nedija... Nova pjuska za me... Mikuliću moj… -Ma gremo tamo do nikih bratučedi ki su stari, va Puli. Gremo jih vit! – tumači son Jakovu večer prija. - Ko komu? Po koj bandi su van ti svoji? Ki su to? – javila se je Jakovjeva mat Mare, dokla mi je rizala treti komad teple pogače. –Ava, Mikonastavila je- ma fanj dožji! Smutit ću se ako ćeš živ prit! Miko, ti si mi kako sin! Te Marini besedi su me ubili... A kada smo nediju okolo podne so

čovjenun ladun najzada prišli kamo smo imeli prit, bilo mi je još gore i teže i malo ve da nis zaplaka. -Što je dečku? – zapitala je ženska ka nas je prijela. -Ma.. dječje mušice! – rekla njoj je važno moja starija sestra. -Miko! Miko ! – čulo se je zad nasMikuliću moj! Čo mi je lipo… Va škuro modroj vešti, gologlava, prez facola, zad nas je stala -Jele..... -Son mislela da nećete prit, veće je podne pasalo, ma ta trajeht fanj vrimena zome!Ja son evo ! Ha ha ha! Son fanjska? Ava, čo mi je dobro i lipo! A on tvoj prijatel Rade je veće tri puti bi evdi ako mi ča rabi. Ma kako je Tref ? Ne moren fermat mislit na njega... -Neka ste dobro! – reko je moj otocRade bude blizu, ni mu problem prit! Tref je dobro, čo mu fali!? Spi do podne i ji, onput nazada ide spat ! A za vrt ne pitate? -Uuuu, pusti me, pusti me! Ne domišjaj me! Su urejeni..? -Su, su, sve smo uredili kako smo obećali! Vuk sit, ofce na broju! Nego, Jele, Vi se nećete dat doma kada pasaju dva misece? -Ava, čo mi je lipo! Promisli malo, ja son evdi kaj je bi i cesar Franjo Josip! Ma ki bi meni bi reko! Jele va Opatiji, va hoteli ! -Sada ste prava gospa ! – rekla je moja sestra. -Veće niste Jele, nego teta gospa ! – doda son ja, nač smo se svi nasmeli ! Jele va hoteli... da, da, Jele je bila va hoteli. Dva misece.... Besplatno, zapravo reć, račun za to plaćen je zdavni, pred dvajset i ko leto.... Pomogla son i pomoć ću… Jele je bila jena od onih ka je malo ćakulala o sebi a još monje o drugimi.O njoj se je znalo ono čo se je videlo: da je jedinica, ka se je oženila za sejenako močjivoga i ne jako mižernoga jedinca i da so svojin rodon ni so rodon od muža ni jako imela posla. Oba, napose Jele, držali su užance i nikakore nisu mogli ožalovat da je pala Austro – Ugarska, i da veće ni cesara Franja. Moj otoc bi je sve ono čo Jele i Anton nisu bili: deveto, najmlaje dite, od oca, ki je par let voko sušicu a onput umrl, i od matere ka je od jutra


Domaća beseda do večeri prala tuju robu i kopala tuje vrti, ma ni so tin ni mogla naprvo. Osin čo je ostala dovica so devet dice, Anticu je još više bolela jena druga tuga: -Sve pohvali, sve najboje ocjeni, glava puca od bistrini a finit će koti težak! To ni pošteno!! Ni! – plakivala je Antica očito po selu. Da stvar bude gora, meštrica Jerinčić je malomu sposlovala stipendiju priko nike zakladi Ćirila i Metoda... -Da, pok va čen će poć va Pazin va gimnaziju? I potla va vele škole? Ni sada nima postoli. Da moran sama oblić maloga, drugo da će imit plaćeno sve... Sada mi je još gore ! Antičino plakivani poslušali su svi okolo; niki bi njoj bili pomogli, ma nisu mogli, niki su mogli, ma od jeložije čo će imit sina školanta nisu oteli. A onput su svi problemi liberani, takorekuć priko noće: -Antica, ja nis od fanj besed! Moj Anton i ja smo namisleli da bimo maloga obokli i uredili. Anton će ga zet v Riku, ja son ti najboja za bit doma so rožicami. Mi smo dokončali da bimo ga, ako bude zdravja, dokla se mali škola, pomagali va robi. -Ma, Jele, tr nan veće pomoreš koliko moreš, i praščevini i sira i šold si mi stisnula v ruku - odvrnula njoj je

Antica. -Pomogla son i pomoć ću, koliko budemo mogli! Ben, neka se Anton so malin dogovori za na vapor...ma pšššššššš! Hvala Van čo ste tako dobra… Mali školantić šo je obočen, obuven i pod klobukon va Pazin va gimnaziju... korak po korak, a koraki je dela va postolih ke su kupili Jele i Anton, prišo je do čega je i ote i posta jedon od prvih školanih abukati na našoj bandi škoja. Malo pomalo, buduć je spočetka dela sve čo je mogo, oprlo se je na škoju radno mesto jušto za njega a onput je prišla i boja plaćica… i vrime da otoc ovrši zavet ki je da hijadu devetsto trejset i petoga leta: -Jele, hvala Van čo ste tako dobra kuntra meni! Kada finin škole i kada se zamoren, onput ću vas zapejat va hotel kaj je bi i spa cesar Franjo Josip! I tamo ćete bit celu zimu na moj strošok! Prvi moment kada buden mogo! Bit ćete gospa, teta gospa! Pravi prijatel podrži te va sven… I ta moment va kon se dobro vrne još bojin je prišo; čin je malo stavi na bandu, otoc je ovrši čo je obeća! Nažalost, za Antona je bilo kosno. Za Jelu ne. Uredi je da Jele bude po zimi

va hotelu i, po fanj maloj cijeni, uredi je i ki će skopat Jelin vrt i kako je Jele rekla- vuk sit, ofce celi. Jele je va hoteli ostala do početka marča, a na sejeno mesto šla je i drugo i treto leto.Jakov je istinu dozna kada je prišlo vrime da dozna, fanj let košnije. I ni mi zamiri. Pravi te prijatel podrži sogdi i va sven. Judi zo sela sve so dokončali kada je Jele tištamenton pustila sve svoje mojemu ocu.. Delaj, moč, čekaj i nadij se… I tako se je znova pokazalo da je dobro delat dobro i da se dobro kada tada vrne... A za udelat i vrnut dobro, ni tribi velih besed. Samo delaj, moč, čekaj i nadij se. Jele je delala i močala, otoc je čeka i odvrnu i čuda puti Jeli reko besedi, na ke je pok ona znova močala: -Hvala Van čo ste bila tako dobra kuntra meni! So timi besedami otpeja je Jelu i na drugi svit...te besedi stoje napišeni va nigdanjoj Jelinoj kući, ka je sada moja vikendica. -Hvala čo ste bila tako dobra – piše zdola litrata ki visi va glavnoj prostoriji i zo koga nas gjeda Jele, naša teta gospa. I ka nan namočeć dava urdin: Samo delaj, moč, čekaj..i nadij se ! Gordana Gržetić

Naslijeđe predaka Trideset i četvrta obljetnica smrti istaknutog znanstvenika

IVE JELENOVIĆ NIJE ZABORAVLJEN Iako u malome broju, te na skroman, gotovo neprimjetan način, poštivatelji lika i djela prof. Iva Jelenovića i ove su se godine 3. ožujka okupili na dobrinjskome groblju, odavši počast istaknutom hrvatskom dijalektologu, etnologu i prevoditelju, povodom trideset i četvrte obljetnice njegove smrti. Prof. Ive Jelenović (Sveti Vid, 1898 – Zagreb, 1981) iza sebe je ostavio značajan korpus radova i znanstvenih studija, pretežito iz područja dijalektologije i toponomastike, ali i iz etnologije i folkloristike. Jedan je od utemeljitelja „Krčkog festivala“, tj. festivala folklora otoka Krka. Svakako valja istaknuti

činjenicu da je prof. Jelenović autor scenarija za prvi dugometražni film o otoku Krku, snimljenog pod redateljskom palicom Aleksandra Gerasimova 1938. godine. U koautorstvu s Vrbničaninom Hijacintom Petrisom 1934. objavljuje „Antologiju novije čakavske lirike“, koja je poprilično uzburkala tadašnju javnost, ali i koja je čakavskoj, odnosno dijalektalnoj književnosti otvorila nove vidike. Nažalost, gramatika dobrinjskoga govora, arhaične čokavice, koju je – uz „Antologiju“ smatrao svojim životnim djelom, netom prije završetka uništena je spletom nesretnih okolnosti, u kojima je uz ovo

nesuđeno kapitalno djelo nestao i niz Jelenovićevoh stručnih studija i analiza. Jelenovićev život bio je - kako je sam zapisao - protkan tragedijama doslovce od rođenja pa do smrti. Rodni mu se kraj odužio posthumnim objavljivanjem rukopisa „Dobrinj u narodnim poslovicama“, prigodom stote obljetnice njegova rođenja. Uspomenu na ovog istaknutog, ali zlosretnog dionika hrvatske znanosti i kulture čuva i Kulturno društvo, koje nosi upravo njegovo ime – Ive Jelenović. Gordana Gržetić

35


Naslijeđe predaka

T O Š Kada prihajate va Rasopasno zo malinskarske bandi na prvom livom zavoju na pravu ruku vit ćete gustiš i va njmu mirino (razvalina). To je nigdarnja kuća, štaja i toš Gradarovih. Gradarovi je nadimak jene od famej Kirinčić. Nadimak je bi važan za raspoznavanje, aš onput va Rasopasnu bilo više famej Kirinčić zo nadimcima: Matići, Matovi, Popinići i Gradarovi. Od kojeg je bi značaja nadimak govori i podatak, daje zamojeg djetinjstva va Rasopasnu živelo pet Mati Kirinčić. Slično je bilo i zo drugimi imeni. Stanje Gradarovih grajeno je va 19. stoliću, a gradi ga je Ive Kirinčić. On je prišo va Rasopasno zo Grada, a Dobrinj je vavik za svih Dobrinjci bi Grad. Ive se je va Rasopasnu oženi i ime je četvero dice, dva sina i dvi kćeri. Jena od kćeri je bila moja mamica Jele (mat od ime je i od toša materi). Ive se je bavi zemljoradnjom i stočarstvom, a značajan prihod ime je i od toša. Stanje mu je pomogla zagradit fameja zo Grada kaje bila dobro stojeća. Vridno je spomenut da su imeli brod - trabakul. Bavili su se trgovinun, a najviše zo drvi. Drva su pejali i prodavali po primorskimi gradići, a imeli su i vijaje do Mlecih. Navigali su na jidra, a za bonace pomalo na vesla. Ive je bi promućuron i vridon čovik. Jenoga sina je ziškola za meštra. To je koncem 19. stolića bi prvi školan čovik zo Rasopasni. A sada o tošu. Va našen kraju judi su se zdavni bavili zo ulikvami i delali kvalitetno uli. Ulikvi su vavik iskale posebne pogoji. Nisu uspjevale na sokon terenu. Položaj je mora bit sunčan i zaštićen od jakih bršin (mraza), aš su ulikvi osjetljive na niske temperature. Najveća studen va našen kraju bila je 1928. Leta kada se je smrznulo čuda ulikav i moralo je pasat dosta let da se rekuperaju. Poznate domaće sorti ulikav bile su drobnice, oblice, bobuje, špaguje i dr. I sami nazivi govore o kakovim

36

IF

se sortama dela, drobnice - sitnog ploda, oblice - krupni plod. Ulikvi su se pobirale koncem jedanajstog i početkom dvanajstoga miseca. Brale su se ručno va vrnjice (košarice) ili su se šmrcale na lancunina (prostirač) prostrt pod ulikvun. Pobirale su se kada su imele škur plavo – ljubičast kolur. Pobrane ulikve bi se čuvale na škuron mestu va konobi da odstoje i tek tada bi prerajivale va tošu. Moj ded je kontrolu koliko će ula dat tako da bi za kominon razgrnu žeravicu na kvadrijah (cigla), stavi bi desetok ulikav i gjeda koliko će vrimena gorit. Čo su duže gorele, to će dat više ula i reklo bise da će ovo leto dobro platit. Urod ulikav je je miri na minice (1 minica oko 14 kg). Kada su ulikvi na kupu va konobi „dozrele“, dogovarala bi se meljava va tošu. U mojen djetinjstvu posal va tošu vodi je barba Riko, moje mamice brat, a uz njega i moj ded Ive. Kako su ulikvi dobro urodile, va tošu se je mlelo dan i noć. Va toš su osim Rasopašnjari prihajali mlit judi zo Klanic, Tribuj, Sužana i dr. Ulikvi bi se nasule na kameni pjat na kon se je vrte kamen ki jih je mle. Kamen su vrteli judi ili bi se upregnu vol ili tovar. Barba Riko je za tu priliku ime vola Rumena i tovara Moru. Kada se mljevena masa zasjala od ula, bi je znak da je meljava gotova. Somejenu masu se

Igor Fugošić

stavjalo va športi (od konopa posebno pletene „vriće“ nalik na automobilske gume). Naponjene športi su se stavjali jena na drugu pod prešu. Športi bi se zalivali zo kuhanun – vrelom vodun i uli bi se zo njih počelo cidit va moštel ki je bi pod prešun. To prvo uli, samotok, bilo je žotozelene boje. To je bilo pravo verjinovo (djevičansko) uli. Zatim bi se počelo prešati i prešalo bi se sve dokla se nakon zaljevanja zo teplun vodun, na vodi prestalo iskrit uli. Zo moštela se je uli obiralo zo kacolićen i nalivalo va lati od ula ili va dumijane. Nakon prešanja va športah bi ostale pelice (maslinov kom) ke su se koristile za hranit prasce, tako da se sve koristio celi urod. Va moštelu pod prešun ostala bi čemurka. To je voda pomišana zo trunjem ko bi pasalo kroz športi za vrime prešanja. Čemurka je bila škure boje i ni se koristila za niš, zilivala von toša. Kada je toš dela, to je bi dogajaj za celo selo. Posli va poljoprivrebi i va trsih bili su gotovi i judi su imeli više vrimena za druženje, tako da je va tošu bilo sastajalište kadi se ganalo o svemu, čo se dogajalo priko leta i kakovi posli se očekuju do prolića. Uz posol, va tošu je bilo i mejusobnog zadirkivanja, šalilo se je, bilo je veselo, znalo se i kantat po domaću. Va jenoj besedi to je bila i fešta. Gospodarica bi juden ki su pomagali mlit, a i drugin ki su bili tamo, prnesla kuhani bakalaj ki bi se obilno zali zo mladin verjinovin ulin. To je bila dobra podloga i za popit, aš bi i soki gospodar prneso najboje vino čo je ime. I na kraju to ni moglo pasat prez frit friganih na friškon ulu. I tako je celi posol pasa u jenon veselju. Meni, ki se spominjen tih lipih vrimen, donos je pasivat poli tog istog toša vela žalost. Muka mi je gjedat ga razvajenog, prez krova, zaraslog va ostrugvu i gustiš i vidimo ga mi stari ki znamo kako je nigda izgjeda i čo nan je znači. Pitamo se dali će mu prit ko lipše vrime ? Mate Kirinčić


Savjeti stručnjaka

10 JEDNOSTAVNIH MJERA ZA JAČANJE IMUNITETA Borba protiv nedostatka vita-mina D Tijekom prve tri godine života, u zimskim mjesecima treba nadomještati vitamin D.

Snažan imunosni sustav nije rezultat samo zdrave nasljedne predispozicije, jer je ujedno dinamičan, prilagodljiv i podložan utjecajima izvana. Što je sve važno, navodi se u nastavku kroz deset jednostavnih mjera, koje će zasigurno polučiti uspjeh. Pravilna prehrana Namirnice koje unosimo u organizam izgrađuju i ujedno mijenjaju naše stanice i metabolizam.Valja izbjegavati hranu i pića bogatu koncentriranim šećerima, umjetnim dodacima i konzervansima. Poželjno je piti nezaslađene, ili malo medom zaslađene prirodne čajeve, jesti suho voće i med. Svakodnevno bi trebalo pojesti jedan jušni obrok, svježe povrće (naročito kelj, kiselo zelje, špinat i grahovice), svježe voće barem dva puta na dan te jaja i meso. Dobro je kao začine koristiti cimet za slatka, a svježi češnjak za slana jela. U slučaju nepodnošenja neke hrane, obavezno je treba izbaciti iz prehrane, te paziti na redovitu probavu unošenjem dovoljne količine ostatnih tvari koje su sastavni dio cjelovitih žitarica. Snaga probiotika Naš probavni sustav, koža i sluznice dišnog sustava naseljeni su milijardama bakterija koje štite tijelo i potrebne su nam u svojoj raznolikosti. Probiotici su bakterije koje se nalaze u probavnom sustavu, a možemo ih uzeti hranom poput jogurta, fermentiranih sireva ili kao posebne dodatke.

Povoljna mikroklima u kući U zatvorenim prostorima nije poželjno pušiti, treba paziti da temperatura ne prelazi 22°C, a vlažnost zraka da bude oko 55%, što se postiže redovitim provjetravanjem. Pojačana higijena ruku Pazite na higijenu ruku, češće ih perite s obzirom da se mnogi virusi zadržavaju na površini namještaja i odjeće, te prenose rukama. Dovoljno sna Dijete treba 10-12 sati sna tijekom 24 sata, uz redoviti odlazak na noćni počinak u zamračenu prostoriju. Hormon sna, melatonin, luči se kad nema svjetlosnog podražaja, pa je važno da dijete spava u potpunom mraku. Uz to, isključite sve elektromagnetske uređaje i izbacite ih iz sobe.

Dodaci prehrani Dodaci prehrani, kao što su vitamin C, cink, beta glukan, ehinacea, omega-3 masne kiseline i lanene sjemenke, te začini poput ružmarina, bosiljka i peršina, mogu se davati u prirodnom obliku ili kao nadomjestak. Obrambeni karakter vrućice Vrućica je pozitivna reakcija organizma i znak njegove borbe protiv mikroba. Granica za snižavanje povišene tjelesne temperature je 38,5 °C. Osigurajte djetetu dovoljno odmora i tekućine, te pokušajte blažu bolest prebroditi bez lijekova. Voda Treba piti dovoljno vode ili blago zaslađenog čaja. Koristite snagu vode te se redovito tuširajte i kupajte, a ne odustajte ni u bolesti. Tatjana Radivoj

Boravak i aktivnosti na svježem zraku Važno je boraviti na svježem zraku, bez obzira na vremenske prilike, barem sat dnevno biti aktivan i to kroz šetnju, igru i druge slične aktivnosti. Ako je dijete bolesno, ne treba nužno izbjegavati izlazak na svježi zrak, nego odluku o tome donijeti na temelju procjene djetetova stanja.

37


Mesopust

MESOPUST POJI - DA SE UŽANCA NE ZATORE Nigda da bi se bilo na Tri Kraje za mašun zahuhucnulo, pok da bi s tin bi pošne Mesopust, a untrat bi soku sobotu ali nediju bi tonoc u Jecalice va sali ali školi kako kada. Kada bi bili mladići čuli da će zo susednih sel ki prit na tonoc, ali da veće kantaju po putu, da bi bili šli salu nalet i oprit poneštri, tobože neka se smrzne pod da se ne more tuncat, pok da ka bi bili prišli ti drugi da bi morali poć doma, a oni stikat ogunj da se rastopi da bi tonoc estešo bi. Va vrime za tin biva je tonoc va domu a na nediju i čajanka... Na dan Mesopusta bi se bilo ubilo peteha, aš je za obed mora bit gulaš i makaruni, a kosiri bi se bilo stavilo na klobuk i poć se zaškrabanit, aš nisu bili maškare nego škrabani. I zapodne se je hodelo po selu, do pol noće tonoc i zapalit mesopusta, aš je drugi dan bila čista sreda i počimala je korizma. Ovdje je u kratko na pojanskomu govoru, kako je to po pričanjima nekada bilo u Polju za mesopust. Bilo nas je više, zato se je i poljevao pod, ali što je bitnije bilo je više

DJ

volje za to. No kako zadnjih dvadesetak godina nije, osim općinskom povorkom, bio mesopust obilježavan nikako, članovi M.O. Polje odlučili su ove godine nešto pokrenuti i probati vratiti barem dio nekadašnjeg običaja. Organizirala se je ponovno povorka kroz mjesto, s dva traktora s pripremljenom maskom (toš) po svim djelovima Polja od kuće do kuće. Krenulo je dvadesetak ljudi s tri harmonike i gitarom, a kako je išlo

dalje sakupilo nas se sedamdesetak I to svih uzrasta od djece pa do onih u zrelim godinama, bilo je i desetak Šilara te im ovom prilikom zahvala na dolasku. U ime M.O. Polje zahvala svima u Polju koji su se uključili najprije u rad i podršku ideje, koji su se priključili povorci i svima koji su nas počastili putem, te na svakoj sugestiji. Nadamo se da ćemo se vidjeti i dogodine u još većem broju, što nas bude više biti će nam ljepše u ovakvom događaju, ali nadam se već i na predstojećem Komunu koji će biti u subotu 25.04.15., pa na Maloj Gospoji i slično. Svima sretan i blagoslovljen Uskrs! Ranko Pavačić

DJ

DJ

38

DJ

Darko Justinić


Mesopust

MESOPUST 2015. U SLIKAMA

EM

EM

Alen Šamanić

EM

EM

EM

Ernest Mavrović

39


ORKANSKA BURA 5. OŽUJKA U UVALI SOLINE


Fanot 39