Issuu on Google+

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 38. godina 13. prosinac 2014.

Sretan Božić i novu godinu želi vam Općinsko vijeće i načelnik !


Uvodno slovo

DRAGI ČITATELJI ! Ukoliko svih ovih godina redovito čitate naše općinsko glasilo, možda ste i prije čitanja ovog uvodnika pomislili kako ćemo ga opet započeti istom rečenicom. Bili ste u pravu; opet ćemo napisati da je još jedna godina (pre)brzo prošla. Stigli smo do posljednje kalendarske postaje za 2014. godinu, a sve ono što još danas možda planiramo napraviti, već za koji dan bit će lani. I stoga ćemo po tko zna koji put opet u uvodniku „Fanta“ zaključiti ne samo da je još jedna kalendarska godina prebrzo prošla, nego i da nam predstoji podvući crtu ispred godine na odlasku. Kao što je vidljivo iz broja priloga i stranica, ovo je jedan od najopširnijih brojeva našeg općinskog glasila a mnoštvo različitih priloga potvrđuje da smo u posljednjem tromje-

sečju 2014. na području Dobrinjštine imali niz događanja vrijednih pažnje i zabilježbe. Ali, budući jedna od naših stalnih rubrika nosi naslov „Naš kraj – naši judi“, popratili smo i događanja izvan naših granica, gdje su pojedinci iz našeg kraja ove godine imali svoje datume za pamćenje. U rubrici „Aktualno“ donosimo ono najaktualnije – izvještaj s nedavno održane sjednice Općinskog vijeća, na kojoj smo donijeli odluku o odabiru lokacije budućeg zdravstveno – turističkog centra „Meline“. Kroz naše standardne rubrike kao što je već spomenuta „Naš kraj – naši judi“, zatim „Susret“, „Kutak za najmlađe“, „Razmišljanja i sjećanja“, „Nasljeđe predaka“, Savjeti stručnjaka itd., obuhvatili smo sva događanja svih društvenih struktura a mjesta radnje svih tih

događanja protežu se od našeg kraja, sve do daleke Amerike i još dalje Kine. Družili smo se s odličnim učenicima, parovima koji slave zlatni jubilej, a putem sjećanja ispratili one kojih više nema među nama a koje ćemo u našem kraju pa i šire po mnogočemu pamtiti. Ispratili smo i još jednu godinu a prije nego je i u službeno ispratimo, dočekat ćemo Božić, blagdan mira i zajedništva. U nadi da će vam ovi dani biti u duhu blagdanskog ozračja, uredništvo „Fanta“ želi vam svima sretan i veseo Božić, te svim dobrima ispunjenu, nadamo se sretniju i bolju, 2015. godinu !

Prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana čast nam je pozvati Vas na koncert pod ravnanjem maestra Damira Smerdela koji će se održati u petak, 26. prosinca 2014. u 18:00 sati u prostoru osnovne škole Dobrinj. Nastupaju: Mješoviti pjevački zborovi “Zvon” Dobrinj i “Štorija” Rukavac, folklorna grupa KD “Ive Jelenović, plesna hip hop skupina, kanturi i sopci, klavirska pratnja: Mateo Žmak, specijalni gosti: sopranistica Antonela Malis i \ani Stipaničev Organizatori: KD “Ive Jelenović” i Općina Dobrinj

NABAVKA SADNICA MASLINA, SMOKAVA I TRSI U cilju poticanja razvoja poljoprivrede Općina Dobrinj će i nadalje sufinancirati nabavku sadnica putem udruge “Ekoliburnija”. Stoga pozivamo zainteresirane da se u razdoblju od 07. do 26. siječnja 2015. g. mogu prijaviti na tel: 848-344 i 848307 od 7 do 15 sati kako bi naručili potreban broj sadnica. Osim maslina

2

i smokava nabavljat će se i sadnice loze (trsi) sorte žlahtina i crne sorte ukoliko ih uspijemo nabaviti. Općina Dobrinj sufinancirat će nabavku maslina i trsi u iznosu 50% od prodajne cijene. Za korištenje povlaštene cijene uvjet je da sadnice budu posađene na području naše općine. Neven Komadina

Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM: list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Zoran Kirinčić, Zdenko Kirinčić, Gordana Gržetić, Ivančica Dunato, Mladen Radoslović, Tatjana Radivoj, Marina Pavačić, Ivančica Justinić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 16. ožujka 2015. na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT” Fotografija na naslovnici: Vitomir Pleše Fotografije na zadnjoj strani: Luka Tabako


Aktualno

DODJELA STIPENDIJA U ŠKOLSKOJ/AKADEMSKOJ GODINI 2014/2015. Općina Dobrinj će i ove godine dodijeliti stipendije učenicima srednjih škola i studentima koji su podnijeli zahtjev za dodjelu stipendije. Da bi pojedini učenik ili student ispunio osnovne uvjete za dodjelu stipendije mora biti državljani Republike Hrvatske, ne smije biti stariji od 27 godina, mora imati prebivalište na području Općine Dobrinj, najmanje posljednje dvije godine bez prekida ili pet godina s prekidima, biti redoviti učenik srednje škole odnosno redoviti student ili izvanredni student koji nije u radnom odnosu, ne smije ponavljati školsku odnosno akademsku godinu za koju podnose zahtjev te biti korisnik stipendije od strane drugih tijela javne vlasti. Pored navedenih uvjeta, prema pojedinim vrstama stipendija, razlikuju se dodatni uvjeti kojima učenik odnosno student mora udovoljiti. Općina Dobrinj temeljem Odluke o stipendijama („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 42/12, 52/12 i 40/13), podsjetimo se, dodjeljuje šest vrsta stipendija i to: stipendije za učenike srednjih škola, stipendije za studente, stipendije temeljem kriterija doprinosa razvoju lokalne zajednice za učenike srednjih škola odnosno studente, socijalne stipendije za učenike srednjih škola odnosno studente, stipendije za učenike srednjih škola koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i stipendije za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Obavijest o raspisanom natječaju za dodjelu stipendija u školskoj/akademskoj godini 2014./ 2015. objavljena je 02. studenoga 2014. godine u „Novom listu“, a natječaj na web stranicama i oglasnim pločama Općine Dobrinj. U natječaju su, između ostalog, objavljeni uvjeti za dodjelu stipendija, visine iznosa prema vrsti stipendija, liste deficitarnih

zanimanja, prilozi koji se prilažu uz zahtjev te rok za podnošenje zahtjeva. Listu deficitarnih zanimanja, sukladno potrebama gospodarstva i na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, utvrdio je Općinski načelnik. Tako ove godine lista deficitarnih zanimanja obuhvaća slijedeća deficitarnih zanimanja za učenike srednjoškolski programi: zidar, soboslikar-ličilac, keramičar-oblagač, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, vodoinstalater, tesar, klesar, bravar, stolar, brodograđevni tehničar, poljoprivredni tehničar - opći, voćarvinogradar-vinar, kuhar, konobar, dok lista deficitarnih zanimanja za studente obuhvaća studije, kako slijedi: strojarstvo, elektrotehnika, građevinarstvo, računarstvo, brodogradnja, geodezija, farmacija, medicina, agronomija - mediteranska poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, ekološka poljoprivreda i agroturizam, hortikultura-vinogradarstvo i vinarstvo. Temeljem provedenog postupka dodjele stipendija i pristiglih zahtjeva za dodjelu stipendija Povjerenstvo za dodjelu stipendije donijelo je prijedlog Odluke o dodijeli stipendija Općinskom načelniku. Odlukom je utvrđeno da se za školsku godinu 2014./ 2015. dodjeljuje ukupno 67 stipendija od kojeg broja u nastavku navodimo pojedine stipendije. Slijedom navedenog, za učenike srednjih škola, dodjeljuje

se ukupno 26 stipendija, od čega 4 stipendije za deficitarna zanimanja, učenicima, kako slijedi: Paulo Turčić, Dominik Nonveiller, Petra Oplanić, Domagoj Grdinić, Martina Turčić, Ivan Kirinčić, Mirna Matičić, Stjepan Barbalić, Sandro Jerčenović, Sabrina Mujkanović, Klara Justinić, Timea Boroš, Valentina Augustinović, Doris Gržetić, Eldina Džinić, Nikolina Fugošić, Marin Petrović, Antonela Čorapović, Iva Kovačević, Arijana Potrić, Monika Mikelić, Patrik Pokorni, Mihovil Barbalić, Antonio Jerčenović, Goran Crnčić i Selvedina Džinić. Nadalje, dodjeljuje se ukupno 41 stipendija za studente, od čega 3 socijane stipendije za studente te 12 stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, studentima, kako slijedi: Andrea Kirinčić, Sanjin Brusić, Ivona Kosanović, Amar Mujkić, Anika Žegarac, Nevena Žegarac, Lidija Strčić, Marina Kirinčić, Matea Justinić, Bruna Matičić, Dajana Justinić, Iva Lončarić, Kristijan Lončarić, Nikolina Kosanović, Ivana Grdinić, Anita Gržetić, Edo Kapetanović, Ivan Lenić, Anamarija Božić, Andrea Mihajić, Ana Cvitan, Dijana Purić, Marko Kirinčić, Toni Jelenović, Karlo Braut, Anita Crnčić, Dora Hodžić, Sandrino Živković, Šime Trzija, Dino Turčić, David Gršković, Danijel Variola, Aron Roth, Matea Šamanić, Mateo Kirinčić, Dajana Žuvičić, Igor Dragoljević, Vedran Petrović, Nikola Kirinčić, Ivan Kovačević i Matija Trzija. Na temelju izvršne Odluke o dodijeli stipendija Općinski načelnik će uz prigodno druženje s učenicima i studentima zaključiti ugovore o dodijeli stipendija. Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj

3


Aktualno Svečanom sjednicom vijeća i nizom manifestacija Općina Dobrinj proslavila svoj dan

DOBRINJCI SE ODUŽILI DVOJICI SVOJIH VELIKANA stalno nastojanje čuvanja i predstvljanja bogate povijesne baštine Dobrinjštine ali i cijelog Primorja najzaslužniji i za nastanak odnosno formiranje glasovite Etnografske zbirke u Dobrinju. Nagrada je uručena njegovoj supruzi Mirjani.

MT

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općine Dobrinj koja je dan uoči blagdana svetog Stjepana održana u dobrinjskom društvenom domu proslavljena je još jedna Stipanja - Dan Općine Dobrinj. Svečarsko okupljanje posvećeno nebeskom čuvaru i zaštitniku stanovnika župe i Općine Dobrinj i ove je godine bilo tek onaj formalniji dio cijelog niza prigodnih kulturnih i zabavnih manifestacija kojima, već tradicionalno, Dobrinjci obilježavaju spomenutu svetkovinu. Kao i uvijek u spomenutoj prigodi, Dobrinjci su svečanu sjednicu Općinskog vijeća iskoristili za uručenje javnih nagrada i priznanja najzaslužnijim pojedincima pa je tako, iz ruku predsjednika Općinskog vijeća Zorana Kirinčića i općinskog načelnika Nevena Komadine, nagrada za životno djelo najprije uručena 90-godišnjem prof. dr. Josipu Kirinčiću, umirovljenom predavaču na Visokoj pomorskoj školi i Fakultetu za pomorstvo i saobraćaj, autoru više od 150 znanstvenih i stručnih publikacija kojemu je najvažnije i najvrijednije općinsko priznanje pripalo "na račun" njegovih naročitih zasluga u promicanju i unapređivanju znanosti i gospodarstva, jednako kao i djelovanja na kulturnom planu kojim je, obrazloženo je, pridonio promociji dobrinjskog kraja ali i cijelog otoka Krka. Uz Kirinčića, nagrada za životno djelo posthumno je pripala i prof. Željku Barbaliću, kustosu, etnologu i nekadašnjem ravnatelju Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja koji je, osim za

4

MT

Laureat prof. dr. Kirinčić, naglašeno je prigodom uručenja zasluženog priznanja, od 1991. godine član je Odbora za znanstveno istraživačku djelatnost i razvojnu politiku Sveučilišta u Rijeci a član je i Znanstevnog savjeta za pomorstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te pročelnik Sekcije za luke u Znanstvenom savjetu za pomorstvo HAZU. Ujedno, prof. dr. Kirinčić počasni je član Hrvatske akademije tehničkih znanosti a spomena je vrijedan i podatak kako je ovogodišnji dobitnik najvrijednije nagrade Općine Dobrinj dugi niz godina bio na vodećim pozicijama Luke Rijeka, uz ostlo i na funkciji njena tehničkog direktora. Projektirao je i rukovodio izgradnjom luke Bakar te se ujedno smatra i njenim idejnim začetnikom. Dobrinjci ga,

doznali smo ovom prigodom, ne cijene samo zbog njegovih znanstvenih i profesionalnih postignuća već i niza konkretnih akcija i zalaganja kojima je, naglašeno je i ovom prilikom, 50-tih godina prošlog stoljeća pridonio elektrifikaciji Dobrinja, proširenju ceste između Dobrinja i Svetog Vida ali i gradnji obalne šetnice u Šilu odnosno obalnog zida u Klimnu. S dr. Franjom Velčićem dr. Kirinčić je još 2000. godine objavio i knjigu "darovnica slavnog Dragoslava" povodom obilježavanja 900 godišnjice crkve Sv. Vida te prvog spomena grada Dobrinja.

MT

Drugi laureat kojemu je, nažalost, nagrada za životno djelo pripala posthumno - prof. Željko Barbalić sav svoj radni vijek proveo je u Pomorskome i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, najprije kao kustos etnolog, a zatim i kao voditelj etnografskog odjela, a na koncu i ravnatelj muzeja te viši kustos. Često je navraćao u svoj Dobrinj gdje je već sredinom prošlog stoljeća započeo s prikupljanjem muzejske građe. Obilazio je

MT


Aktualno

MT

Komadina ali i ostali uzvanici, među kojima su bili i pomoćnik ministra financija i glavni državni rizničar Miljenko Fičor, saborski zastupnici Tomislav Klarić i Ana Komparić Devčić, predstavnica PGŽ mr. sc. Koraljka Vahtar Jurković kao i svi krčki općinski načelnici i načelnice te gradonačelnik Grada Krka, složili su se kako se ispravnost i smislenost višegodišnjeg razvojnog modela Općine Dobrinj dokazuje ne samo kroz realizirane komunalne i infrastrukturne projekte već i kroz i u kriznom razdoblju zadržanom visokom standardu kojeg stanovnici tog dijela otoka Krka uživaju i u društvenom, socijalnom, zdravstvenom, obrazovnom ali i kulturnom odnosno sportskom pogledu. Spomena je vrijedan i podatak kako je proslavu Stipanje i ove godine obogatio cijeli niz iznimno posjećenih "popratnih" kulturnih i zabavnih događanja i manifestacija koje su se uglavnom odvijale na slikovitoj dobrinjskoj Placi.

MT

Dobrinj i susjedna mu sela te ondje marljivo sakupljao različite predmete vezane uz kulturu i etnografiju. Najveći broj tih predmeta, doznali smo, danas čini stalni postav Etnografskog muzeja u

Dobrinju, sadržaja po kojemu je to krčko lokalno središte nadaleko poznato i prepoznato. Prof. Barbalić otočane, a posebice Dobrinjce, zadužio je i proučavanjem i dokumentiranjem različitih narodnih običaja stanovnika tog dijela otoka a autor je i mnoštva znanstevih tekstova etnografske tematike. Uz nagrade za životno djelo, predstavnici Općine Dobrinj uručili su i jednu godišnju nagradu koja je ovog puta pripala Draganu Brniću, osnivaču i vlasniku turističke agencije "Šiloturist", danas najjače otočne turističke agencije koja, osim na području Dobrinjštine, djeluje i na području Općine Baška i koja upravo ove godine obilježava 20. obljetnicu svog utemeljenja. Dobrinjski načelnik Neven Komadina svečanu sjednicu Općinskog vijeća nije propustio iskoristiti i za prigodno podjećanje na postignuća lokalne uprave koja je, naglasio je, i u proteklom razdoblju u suradnji s brojnim državnim institucijama, javnim tvrtkama ali i otočnim gospodarstvenicima i komunalnim subjektima uspješno uspjela privesti kraju brojne investicije na planu izgradnje komunalne infrastrukture. - Neki od spomenutih realiziranih projekata, istaknuo je Komadina, zasigurno će pridonijeti dugoročnom razvoju ove općine. U red takvih načelnik je ubrojio dovršetak gradnje sustava vodoopksrbe kojim je, nakon duljeg niza "radnih godina", napokon premrežena cijela Dobrinjština (uz iznimku naselja Rudine). Krajem ove godine završiti će i gradnja glavnog magistralnog cjevovoda za zbrinjavanje otpadnih voda naselja u uvali Soline. U spomenute je zahvate tijekom protekle dvije godine uloženo više od 40 milijuna kuna, od kojih su Hrvatske vode "pokrile" 90 posto vrijednosti investicija na čemu smo im, naglasio je načelnik, iznimno zahvalni. Dolazak vode do svih naših naselja, nastavio je Komadina, rezultirao je značajnim razvojem turističkih aktivnosti kojima se polako ali sigurno počinje baviti sve veći broj stanovnika naselja Dobrinjštine, posebice u sferi

ruralnog turizma. Danas na području Općine Dobrinj djeluje više od 50 samostojećih objekata za tu namjenu a iz godine u godinu zamjetan je i osjetan rast broja ležajeva za iznajmljivanje u domaćinstvima. Veseli nas i činjenica da, dijelom zahvaljujući i projektima koje je lokalna uprava ralizirala u suradnji s brojnim državnim i županijskim institucijama, sve veći broj ljudi prepoznaje turistički potencijal našeg kraja čemu ponajbolje svjedoči i činjenica da je 2013. godine na Dobrinjštini ostvareno 295 tisuća turističkih noćenja, i to mahom u privatnom smještaju odnosno kampovima koji djeluju na tom dijelu otoka. Komadina niti ovom prigodom nije propustio naglasiti kako poseban poticaj budućem turističkom razvoju dobrinjskog kraja predstavnici lokalne uprave vide u najavljenom projektu izgradnje lječilišno-turističkog centra na Melinama, projektu kojeg Općina već neko vrijeme vrlo predano i sustavno priprema u zajedništvu s Primorsko-goranskom županijom. Načelnik u svom prigodnom rezimiranju svega učinjenog nije zaboravio spomenuti ni ulaganja u ono najosjetljivije, obalno područje te lokalne jedinice pa se tako pohvalio dovršetkom gradnje obalnog zida u šilarskoj lučici Lokvišća (vrijednim 500 tiusća kuna), jednako kao i zhvatom uređenja lučkog područja te dohranjivanjem plaža svih obalnih naselja u koje je Općina, zajedno s TZO Dobrinj, uložila čak 800 tisuća kuna. Osim toga, u proteklih je 12 mjeseci na području cijele Općine odrađen čitav niz ulaganja na uređenju i opremanju javnih površina, asfaltiranju nerazvrstanih cesta te uređenju društvenih prostorija. Općina je, zaključio je ponosni načelnik, i u protekloj godini stipendijama pomagala 75ero najboljih učenika a značajna su sredstva uložena i u projekt sufinanciranja nabavke udžbenika te pokrivanja troškova prijevoza tamošnjih učenika i studenata. MR

5


Aktualno Nagrada za životno djelo: prof. Dr. Josip Kirinčić zadužio svoju Dobrinjštinu

Uvijek sam želio biti na usluzi rodnom kraju "Nagrada za životno djelo javno je priznanje koje Općina Dobrinj dodjeljuje radi odavanja priznanja za cjelovito djelo koje je pojedinac ostvario u tijeku svog radnog i životnog vijeka i koje u određenoj oblasti ili u svekolikom radu u društvenom životu predstavlja izuzetan i osobito vrijedan doprinos razvoju i ugledu općine Dobrinj". Definicija je to iz Odluke o javnim priznanjima i Statuta Općine Dobrinj a upravo su takvim, povodom ne tako davno obilježenog dana svoje općine Dobrinjci prepoznali i okarakterizirali prof. dr. Josipa Kirinčića, 90godišnjaka koji je tijekom svog dugog života i rada brojnim zaslugama i postignućima zadužio Dobrinjštinu i njene stanovnike. Prof. dr. Josip Kirinčić, umirovljeni predavač na Visokoj pomorskoj školi i riječkom Fakultetu za pomorstvo i saobraćaj autor je više od 150 znanstvenih i stručnih publikacija, a najvažnije i najvrijednije općinsko priznanje, stajalo je u obrazloženju tijekom proslave Stipanje uručenog mu priznanja, pripalo mu je "na račun" njegovih naročitih zasluga u promicanju i unapređivanju znanosti i gospodarstva kao i djelovanja na kulturnom planu kojim je, naglašeno je, pridonio promociji dobrinjskog kraja ali i cijelog otoka Krka. Prof. dr. Kirinčić od 1991. godine članom je Odbora za znanstveno istraživačku djelatnost i razvojnu politiku Sveučilišta u Rijeci a član je i Znanstvenog savjeta za pomorstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te pročelnik Sekcije za luke u Znanstvenom savjetu za pomorstvo HAZU. Ujedno, prof. dr. Kirinčić je i počasni član Hrvatske akademije tehničkih znanosti a spomena je vrijedan i

6

MT

podatak kako je u Svetom Vidu Dobrinjskome rođeni otočan (nastanjen u Rijeci) dulji niz godina bio na vodećim pozicijama Luke Rijeka, uz ostalo i na funkciji njena tehničkog direktora. Jedan od njegovih većih projekata vezuje se uz luku Bakar čiju je izgradnju vodio, a s razlogom se smatra i njenim idejnim začetnikom. Dobrinjci ga, doznali smo, ne cijene samo zbog njegovih znanstvenih i profesionalnih postignuća već i niza konkretnih akcija i zalaganja kojima je, posebice 50-tih godina prošlog stoljeća, pridonio elektrifikaciji Dobrinja, proširenju ceste između Dobrinja i Svetog Vida ali i izgradnji i uređenju obalne šetnice u Šilu odnosno obalnog zida u Klimnu. Sve to bilo je povod da s dobrinjskim laureatom neobavezno popričamo i čujemo njegove dojmove o priznanju koje ga je, ne krije, ugodno iznenadilo. - Kažu da je najteže uspjeti u svome selu pa tako nekako i ja gledam na ovu nagradu koju držim jednom od najvrije-

dnijih priznanja koje sam dobio u svom sada već više od devet desetljeća dugome životu, naglasio je naš sugovornik naglašavajući kako se, unatoč činjenici da je od svoje rane mladosti, što zbog školovanja ili pak kasnijeg rada živio u Rijeci, i dalje iznad svega osjeća Bodulom. Sveti Vid u kojem sam rođen uvijek je bio mjesto koje sam osjećao svojim i kojem sam se vraćao kad god sam mogao. Ondje sam, zajedno sa obitelji, provodio svaki svoj slobodni trenutak. Tako je i danas, kad uživam u umirovljeničkoj svakodnevici, ova starina mjesto u kojoj punim plućima guštam i po pola godine, naglasio je prof. dr. Josip Kirinčić ne skrivajući zadovoljstvo spoznajom da se njegovi susjedi, prijatelji i poznanici još uvijek spominju nekih od njegovih "akcija" kojima je nastojao pridonijeti dobrobiti rodnog kraja. - Nikad neću zaboraviti sve ono vezano uz elektrifikaciju Dobrinja. Sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća u Luci Rijeka, u kojoj sam nakon nekog vremena


Aktualno

MT

Prof. dr. Josip Kirinčić s otoka Krka je na školovanje put Sušaka krenuo s 13 godina. - Školovanje sam nastavio u Pomorskoj trgovačkoj akademiji u Bakru, gdje me zatekao rat. 1943. godine priključio sam se partizanima pa sam kraj rata dočekao u Lici odakle se, već 1946. godine vraćam u Bakar gdje školu završavam godinu kasnije, ispričao nam je naš sugovornik. Od 1947. do 1949. plovio je svjetskim morima da bi potom, po uputi tadašnjeg Ministarstva pomorstva, kao jedan od najdarovitijih mladih pomoraca bio upućen na daljnje školovanje u Višu pomorsku školu u Rijeci. Zbog deficita stručnog kadra potrebnog za rad u Luci Rijeka prof. dr. Kirinčić odlučuje svoju pomorsku karijeru zamijeniti onom "lučkom". Napretku, širenju i razvoju Luke, u kojoj je u njegovo doba radilo i po pet tisuća zaposlenika, doprinosio je tijekom narednih 3 i pol desetljeća, a od početka radova u Luci Bakar pa do njenog otvorenja (1967. godine) bio je "glavni i odgovorni" tog projekta. Radeći potom na Pomorskom fakultetu stigao je izgraditi i akademsku karijeru ali i pridonijeti stasanju mnogih kasnijih generacija domaćih pomoraca te lučkih stručnjaka. Umirovljen je 1996. godine kao profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

navigavanja koju godinu prije počeo raditi, bili su pokrenuti opsežni radovi na obnovi njene cjelokupne infrastrukture, tako i elektromreže. Nakon što su se moji nadređeni složili s prijedlogom da se uklonjeni stari kabeli i prateći uređaji, umjesto bacanja u otpad, otpreme put Dobrinja, to je otočno mjesto dobilo električnu energiju a sličnim sam se improvizacijama i snalažljivošću izborio i za "usputnu" realizaciju nekih, za stanovnike ovog dijela otoka, također vrlo bitne infrastrukturnih projekata. U radove koje je Luka Rijeka (u kojoj je radio punih 35 godina op.a.) nerijetko trebala uvijek sam nastojao uklopiti i otočne građevinare, predstavnike nekadašnjeg "Progresa", preteče današnjeg GP Krk-a koji su svaki povjeren im posao odrađivali vrlo kvalitetno. Uz svaki takav zahvat usput su odrađivali i neke tad popularne "društveno-korisne" zahvate na području Dobrinjštine koja je u to doba, posebice na planu infrastrukturnih ulaganja, bila još uvijek prilično "zabačeni" dio otoka. Prof. dr. Josip Kirinčić, s jednakim žarom s kojim se zalagao za komunalno i infrastrukturno unapređenje svoga rodnog kraja, uvijek se zalagao i trudio i oko očuvanja, vrednovanja i promoviranja njegove duge i bogate kulturne i povijesne baštine. - S dr. Franjom Velčićem još sam 2000. godine objavio knjigu "Darovnica slavnog Dragoslava" koja je izdana povodom obilježavanja 900. godišnjice crkve Sv. Vida te prvog spomena grada Dobrinja, navodi naš sugovornik dodajući kako je za izdavanje spremno još jedno njegovo "lokalno djelo" - monografija kojoj je zapodjenuo radni naslov "Moj zavičaj". Kako će se knjiga uistinu zvati tek ostaje za vidjeti a nadam se da će dogodine, oko Stipanje, uistinu ugledati

svijetlo dana što će se teško zbiti bez pomoći kojoj se nadam od čelništva Općine Dobrinj, napose načelnika Nevena Komadine kojemu sam nedavno predstavio svoju ideju i do sad određeni posao na pripremi materijala posvećenog dugoj i bogatoj povijesti mog Svetog Vida, ali i susjednih mu naselja. Krk je moj dom, mjesto koje sam uvijek nosio u srcu i kojeg sam za svog životnog vijeka provedenog u otoku danas tako bliskoj Rijeci (do koje se, prisjetio se, nekad s tog otoka znatno teže dolazilo) sa sjetom pogledavao s onu stranu Riječkog zaljeva. Biti na usluzi svom rodnom kraju i njegovim stanovnicima oduvijek sam osjećao kao svojevrsnu obvezu. Nitko me nikad ništa nije trebao moliti jer sam se uvijek sam "gurao" za dobrobit ovog kraja. Koristio sam svaku mogućnost da pripomognem unapređenju života i svakodnevice otočana, gdje god i kako god sam mogao, zaključuje ovogodišnji dobrinjski dobitnik nagrade za životno djelo koji u dugom i bogatom nizu osvojenih nagrada i priznanja ima i nagradu za životno djelo Grada Rijeke kao i ono koje mu je 1983. godina prošlog stoljeća dodjelila Međunarodna asiocijacije luka (International Association of Ports and Harbors) sa sjedištem u Tokiju, i to za njegove zasluge u razvijanju i unapređenju luka i lučkog poslovanja. MR

MT

7


Aktualno

PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 2015. GODINU Kao i svi ostali predstavnici lokalnih samouprava, i Dobrinjci se ovih dana najbolje što znaju i umiju nose s zadaćama kreiranja proračuna za iduću godinu, i to u okolnostima značajnog smanjenja raspoloživih sredstava iz poreznih izvora. Unatoč takvim okolnostima, u Općini Dobrinj su uvjereni da se i u 2015. može i mora, odnosno da se nastavkom promišljene i "skrbne" politike upravljanja novcem žitelja Dobrinjštine dostignuti standardi na komunalnoinfrastrukturnom, društvenom a posebice socijalnom planu mogu zadržati na današnjoj razini. - Iako je u ovom trenutku teško reći koliko će nas i u kojoj mjeri spomenute porezne mjere "zakačiti", nedvojbeno je da će nekih proračunskih mijena morati biti. Naravno, svako smanjenje prihoda za sve nas loša je vijest ali ako će ta mjera značiti konačnu financijsku konsolidaciju države - neka bude, napominje na početku našeg razvovora općinski načelnik Neven Komadina ističući kako unatoč očekivanom smanjenju prihoda Općina Dobrinj u ovom trenutku ne planira nikakve "kompenzacijske mjere" u vidu podizanja cijena bilo koje od komunalnih usluga ili pak naknada koje plaćaju građani. Nastojanje zadržanja dostignutih standarda koje će u tim okolnostima zahtjevati popriličan trud ogleda se u svim segmentima

MT

proračuna (u donošenju), posebice u stavkama koje se tiču programa vezanih uz školstvo i socijalni dio, nastavlja načelnik. Prijedlog proračuna nešto je opreznije planiran pa se u konačnici vrtimo oko iznosa od 20,3 milijuna kuna što je na nivou ovogodišnjeg ostvarenja. Ipak, u tu su cifru uključene i određene "vanjske potpore" u visini od 1,2 milijuna kuna, uglavnom od Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša kod kojih smo u ovom trenutku tek za dio njih sigurni da ćemo ih dobiti. U segment potpora za koje još uvijek nismo sigurni da će biti ostvarene spadaju i projekti koje smo kandidirali prema Ministarstvu turizma a tiču se plana uređenja vidikovca na dobrinjskome zvoniku kao i

MT

8

Unatoč krizno-recesijskim trendovima Općina Dobrinj će i u 2015. osigurati sredstva nužna za održavanje odnosno asfaltiranje nerazvrstanih cesta na svom poručju, i to u iznosu od 600 tisuća kuna. S 1,7 milijuna kuna financirati će se i radovi na vodnoj infrastrukturi, posebice u dijelu projekta izgradnje pročistača otpadnih voda kojim će se tretirati i pravilno zbrinjavati kanalizacijske vode priobalja Dobrinjštine. Nešto manje novca no ove godine Općina će izvdvojiti i za uređenje objekata društvene infrastrukture, kako zbog štednje tako i činjenice da je proteklih godina najveći dio mjesnih domova i sličnih društvenih sadržaja već obnovljen i uređen. To ne znači da ulaganja u javne površine dogodine ondje neće biti pa u proračunskom prijedlogu tako stoji kako će kroz više manjih zahvata u javni prostor biti investirano 400-injak tisuća kuna. Saznali smo i kako bi dogodine trebao započeti i postupak izrade smjernica nužnih za planiraje izgradnje sportske dvorane Područne škole Dobrinj - projekta koji bi se, uspiju li Dobrinjci u naći neki izvanopćinski izvor njena financiranja, mogao realizirati u nekoj od narednih godina.


Aktualno izgradnje tematskog rekrativnog parka u Šilu (vrijednog 900 tisuća kuna). Zbog takvih okolnosti predviđamo da bi već u prvom tromjesječju iduće godine moglo doći do potrebe rebalansiranja proračuna odnosno "poravnavanja" njegovih, sa spomenutim projektima povezanih stavki, naravno, ovisno o tome dobijemo li sredstva kojima se nadamo ili ne. Kako bilo, nastavlja Komadina, proračun za 2015. sasvim će sigurno osigurati novac potreban za realizaciju plana temeljite obnove dječjeg vrtića u Polju koji će, zahvaljujući proračunom predviđenih 1,6 milijuna kuna, našim mališanima donijeti znatno bolje i ugodnije uvjete boravka u toj važnoj predškolskoj instituciji. Radovi će obuhvatiti izmjenu i zamjenu podova cjelokupnog kompleksa, ugradnju potrebnih izolacija, uvođenja novog sustava grijanja i hlađenja vrtićkih prostorija kao i izgradnju nove kuhinje te sanitarnih čvorova. Kroz temeljitu obnovu svih vrtićkih prostorija nastojati ćemo dobiti i prostor nužan za uvođenje još jedne odgojne skupine, naglašava načelnik dodajući kako se tijekom iduće godine u suradnji s vodstvom vrtića planira odrađivanje i nekih dugoročnijih projekcijskih analiza koje bi trebale poslužiti kao temelj razmatranja moguće izgradnje potpuno novog vrtićkog kompleksa u doglednoj budućnosti. Radovi na vrtiću trebali bi biti zgotovljeni do početka iduće odgojne godine dakle do rujna 2015. a za njihova će trajanja mališani morati biti privremeno preseljeni, vjerojatno u prostor dobrinjske područne škole. Dobrinjski nam načelnik kaže i kako bi, poslože li se stvari kako se općinari nadaju, dobrinjska lokalna uprava u idućoj godini u zgradi susjednoj današnjem sjedištu Općine mogla odraditi prvu fazu uređenja i opremanja novih uredskih prostorija ali i izgradnje danas još uvijek nepostojeće općinske vijećnice - sadržaja kojeg za sad još uvijek "glumi" načelnikov ured.

Iako se ne radi o financijski zahtjevnoj proračunskoj stavci, načelnik Komadina posebno naglašava onu vezanu uz plan izrade Strategije razvoja Općine Dobrinj. - Plan nije nužan samo zbog nas samih već i zbog toga što je njegovo postojanje jedan od temeljnih preduvijeta kandidiranja različitih projekata prema raspoloživim EU izvorima, zaključio je načelnik Neven Komadina. Uz spomenuti razvojni program Općina u suradnji s Centrom za brdsko-planinsku poljoprivredu PGŽ dogodine planira pokrenuti i izradu Strategije razvoja poljoprivrede cjeneći da, uz turizam koji ondje čini sve krupnije iskorake, upravo poljoprivredna proizvodnja sutra može biti jednom od bitnih poluga razvitka tog dijela otoka Krka. Oko 800 tisuća kuna "teška" obnova te građevine dijelom bi se financirala bi se iz sredstava Fonda za energetsku učinkovitost, institucije koja svojim programima pomaže projekte kojima se podiže razina energetske učinkovitosti javnih zgrada odnosno prostora društvene namjene. O dobivanju spomenutih sredstava ovisiti će realizacija tog projekta, za razliku od onog vrtićkog, koji sigurno ide, nastavlja naš sugovornik napominjući kako su u "sigurnom dijelu" proračuna još i svi oni redovni, sad već uhodani programi kojima

lokalna uprava skrbi o socijalnim i obrazovnim potrebama stanovnika dobrinjskog kraja. Tako će se za programe obrazovanja, odnosno ulaganja koja se tiču predškolskih programa i infrastrukture kao i potpora osnovnom i srednjem školstvu te studentima dogodine osigurati nešto više od 3 milijuna kuna što čini čak 15 posto ukupnog proračuna! U to uz ostalog spada financiranje izborne nastave i izvanškolskih aktivnosti ali i provedba određenih programa Područne škole Dobrinj kao i programa stipendiranja srednjoškolaca i studenata za što je osigurano 350 tisuća kuna. Tom iznosu valja pridodati i 50 tisuća kuna namijenjenih sufinanciranju nabavke udžbenika kao i 190 tisuća kuna s kojima ćemo sufinancirati troškove prijevoza naših učenika i studenata. Ne diramo niti u programe socijalne zaštite pa ćemo u suradnji s Crvenim križem dogodine nastaviti provoditi, pa tako i financirati, i program pomoći starijim osobama u njihovim kućama za što ćemo osigurati 210 tisuća kuna. Zaključujući predstvljanje proračuna za iduću godinu načelnik je naglasio i kako će lokalna uprava u 2015. financirati izradu projekata javne rasvjete ali i izgradnje nerazvrstanih cesta odnosno pristupnih puteva nužnih za stavljanje u funkciju građevinskih parcela na kojima bez postojanja te vrste infrastrukture nije moguća izgradnja. MR

MT

9


Aktualno ZAVRŠENA GRADNJA GLAVNOG MAGISTRALNOG KOLEKTORA OTPADNIH VODA U UVALI SOLINE Završena je izgradnja glavnog magistralnog kolektora otpadnih voda za priobalni dio naselja u uvali Soline, ukupne dužine 8 tisuća metara. Od predviđene četiri crpne stanice, izgrađene su dvije – Komorička i Čista, a u tijeku je izgradnja crpnih stanica u Čižićima i Klimnu, čiji se betonski elementi izrađuju uz prometnicu na Melinama. Kako kaže dipl. ing. Neven Hržić iz Ponikve, svaka crpna stanica ima odlično razrađen sigurnosni sustav s dvije crpke i tzv. retencijom, odnosno bazenom za slučaj havarije, dok je stanica na lokaciji Čista dodatno osigurana i sigurnosnim ispustom u dužini od 288 metara (polovina cijevi već je položena u more). Sam uređaj za pročišćavanje izgraditi će se u blizini uvale Lupeška draga, gdje je, na dubini od 42 metra, već položen

NG

podmorski ispust dužine 881 m. U ovoj prvoj fazi, uz kolektor otpadnih voda, na relaciji od Čižića do Solina postavljen je i vodovod dužine 1300 metara, te odgovarajuća električna infrastruktura namijenjena budućem razvoju turističkih kapaciteta na tom području. Ovu prvu fazu investicije, vrijednu oko 15,5 milijuna kuna, u 90 postotnom iznosu financiraju Hrvatske vode, dok u preostalom

dijelu participira Općina Dobrinj. Druga faza predviđa izgradnju mjesne kanalizacijske mreže, spojni cjevovod od Šila do Klimna, te uređaj za pročišćavanje otpadne vode, u ukupnoj vrijednosti od 55 milijuna kuna. Taj će se projekt kandidirati prema EU fondovima, a planirani rok završetka radova je 2019. godine. Nedeljko Gržetić

NG

U TIJEKU JE SANIRANJE BETONSKE PLOHE ISPRED DOMA U KRASU, ZAVRŠENI RADOVI U DOMU U POLJU Budu li vremenske prilike dozvoljavale, do božićnih blagdana sanirat će se betonsku plohu ispred kraskog Doma. Zanimljivo je, zbog dugoročne trajnosti postojećeg betona, kako je betoniranje ove površine izvedeno daleke 1960. godine, naravno, bez armiranja i suvremenih tipova cementa. Radove izvodi domaća firma „Čirik“, a vrijednost investicije je 70 tisuća kuna. Valja spomenuti i nedavno završene radove u poljanskom Domu, gdje je kraski „Finiš“ sanirao strop sale ugradnjom „Amstrong“ ploča, obavljeno je i impregniranje postojećih greda, bojanje dvorane i sanitarnog čvora, a izvedena je i nova instalacija dvoranske rasvjete. Za ove je

10

poslove iz općinskog proračuna izdvojeno 59 tisuća kuna.

Nedeljko Gržetić

Nedeljko Gržetić


Aktualno Na sjednici Općinskog vijeća jednoglasno odabrana lokacija budućeg lječilišno – turističkog kompleksa „Meline“

LJEČILIŠNO – TURISTIČKI KOMPLEKS „MELINE“ DEFINITIVNO ĆE OTVORITI SVOJA VRATA O pozitivnom učinku blata iz Uvale Soline informacije i dokazi datiraju još u davna desetljeća. Poznati jezikoslovac i znanstvenik iz našeg kraja prof. Ive Jelenović, još je sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća pisano i usmeno apelirao da se ljekovito blato iz Uvale Soline zaštiti od eksploatacije u vidu izgradnje lječilišnog kompleksa. Je li njegov apel konačno došao do realizacije? Pretposljednja ovogodišnja sjednica Općinskog vijeća Općine Dobrinj bila je u znaku prezentacije projekta lječilišno – turističkog kompleksa „Meline“. Prezentaciju projekta održao je Duško Dobrila, voditelj tima Zavoda za prostorno planiranje PGŽ, koji je uz Općinu Dobrinj nositelj svih aktivnosti po pitanju pripreme potrebne dokumentacije. Podsjećamo, riječ je o projektu ne samo lokalnog, već i županijskog značaja; Primorsko – goranska županija duboko je involvirana u ovaj projekt, odobren je i podržan od strane bivše županijske vlasti a i sadašnji župan Zlatko Komadina projektu daje svesrdnu podršku. Međutim, iz razloga ekološke

osjetljivosti tog područja i režima zaštite koji su prisutni u Uvali Soline, trebalo je odraditi niz predradnji a takvih će radnji do ishođenja lokacijske dozvole zasigurno biti i još. Područje je to u kojem obitavaju vrlo rijetke biljne i životinjske vrste, što podrazumijeva da su izričito istaknute lokacije na kojima se ne smije intervenirati u prostor, odnosno, konkretno, gdje se zamišljeni zdravstveni centar ne može graditi. Stoga je u odabiru i utvrđivanju potencijalne lokacije preostao vrlo mali prostor, međutim, vijećnici su jednoglasno podržali stručnu preporuku Zavoda da budući centar mora biti smješten blizu samih nalazišta blata, kako bi i sama plaža bila u funkciji zdravstvenog centra. Više od godinu dana radi se na projektu zdravstvenog centra; izrađene su četiri studije, među njima i ispitivanje dostatnosti, odnosno količina blata, te je utvrđeno da tog blata ima i više nego dovoljno za komercijalnu eksploataciju blata, koje je - prema usmenim svjedočanstvima – ljekovito posebice kad su u pitanju reumatske i kožne bolesti.

Predinvesticijska studija analizirala je nekoliko lokacija na području Uvale Soline, te su se iskristalizirale tri moguće lokacije: između skretanja za naselje Čižići i samog naselja, zatim na samome vrhu Čižića a treća je lokacija bila u neposrednoj blizini Sužana. Nakon rasprave, vijećnici su donijeli jednoglasnu odluku da lokacija budućeg zdravstveno – turističkog kompleksa „Meline“ bude upravo prva navedena lokacija – između Melina i Čižića. Odabrana lokacija ima, međutim, svojih minusa; zemljište je u potpunosti u privatnome vlasništvu a na tom području - unatoč jednoglasnom odabiru od strane Vijeća - predstoji izrada glavne ocjene za zahvat u prostoru, koja bi trebala dati odgovore šteti li intervencija u smislu gradnje takvog objekta flori i fauni. -Mi smo odredili područje, a konačnu ocjenu zahvata daje Uprava za zaštitu prirode, jer je to područje pod državnim režimom zaštite. Dakle, Uprava će dati odgovor na najbitnije pitanje – može li na tom lokalitetu uopće biti takav oblik zdravstvenog centra – pojašnjava načelnik Neven Komadina. Za očekivati je zeleno svjetlo od strane Uprave za zaštitu prirode, međutim, što ako se dogodi suprotno? – U tom slučaju predstoji nam iznalaženje nove lokacije, ali ta lokacija više definitivno ne bi bila u Uvali Soline, nego negdje dalje od nje. Put je dug, već ionako predugo traje, ali cilj je vidljiv, jasan i zadan: lječilišno – zdravstveni centar „Meline“ jednom će sigurno otvoriti svoja vrata - zaključuje Komadina. GG

11


Turizam Dan otvorenih vrata: okupili se svi oni koji se bave obiteljskim smještajem

DOBRINJ RURALNIM TURIZMOM DO ZAHTJEVNOG EUROPSKOG TRŽIŠTA U organizaciji Turističke zajednice i Općine Dobrinj, na području spomenute krčke lokalne jedinice održan je još jedan "Dan otvorenih vrata obiteljskog smještaja". Cilj te sad već tradicionalne prezentacije uspješnih iznajmljivačkih domaćinstava, koja je održana treću godinu zaredom, bio je prezetacija svih onih svjetlih i dobrih primjera organizacije i provedbe pružanja smještajnih usluga ali i nastojanje pomaganja svim zainteresiranima za bavljenje tom djelatnošću da upotpune svoja znanja, napomenuo je direktor TU TZO Dobrinj Boris Latinović dodavši kako su i ove godine, u neposrednom kontaktu s nekim od najbolje uhodanih iznajmljivača kao i "ljudima iz struke", pružatelji usluga smještaja u domaćinstvu imali odličnu prigodu proširiti svoje iznajmljivačke vidike i podići razinu kvalitete usluga koje, zaključio je, Dobrinjštinu već izdižu iz uobičajene slike jadranske "zimer frei industrije". U akciju se ovog puta uključilo pedesetak iznajmljivača, dijelom i onih budućih koji su za trajanja tog događanja obišli "otvorene" objekte, naglašava Latinović ističući kako se tridesetak najzainteresiranijih na koncu "Dana otvorenih

Na području Općine Dobrinj danas je registrirano 550 iznajmljivača u čijim se objektima nalazi 3.605 ležajeva. Broj iznajmljivača naročito je narastao tijekom posljednje dvije godine kad je registrirano čak 950 novih postelja, istaknuo je dobrinjski općinski načelnik dodavši kako u nastojanju infrastrukturnog "praćenja" brzorastućih turističkih kapaciteta i potencijala Dobrinjštine lokalna uprava radi na izgradnji kanalizacije ali i pripremi dokumentacije nužne za realizaciju važnih turističkih, društvenih i gospodarskih projekata - u prvom redu gradnju lječilišta na lokalitetu Meline. vrata" uključilo i u prigodno predavanje koje je na temu internetskog oglašavanja upriličeno u konobi "Mala sten" u Čižićima. U razgovoru s posjetiteljima spoznao sam da su neki od njih do Dobrinjštine "potegli" iz okolice Opatije, čak i iz Zagreba što najbolje potvrđuje vrijednost ovog događanja ali i potrebu za održavanjem sličnih edukacijskih manifestacija, zaključuje Latinović. Dobrinjski općinski načelnik je tijekom završnog poslije-podnevnog druženja s iznajmljivačima pak

iskazao svoje zadovoljstvo "turističkom današnjicom" Dobrinjštine koja, po njemu, napreduje krupnim koracima - kako u kvantitavnom tako i u onom kvalitativnom smislu. Da je tome tako Neven Komadina ilustrirao je podatkom kako je tijekom protekle četiri godine broj registriranih "kuća za odmor" s nekadašnjih 15 narastao na sedamdesetak registriranih objekata, mahom visokokvalitetnih ljetnikovaca koji raspolažu s 347 osnovnih te 120 pomoćnih ležajeva. MR

MT

MT

12


Turizam Ususret novoj kalendarskoj godini i novoj turističkoj sezoni

U IŠČEKIVANJU VEĆEG BROJA REGISTRIRANIH IZNAJMLJIVAČA, ALI I SUNČANIJEG LJETA Statistike sve govore Na godišnjoj Skupštini Turističke zajednice Općine Dobrinj usvojen je Izvještaj o radu direktora TZO–a i to za razdoblje od 1. rujna 2013. do 1. rujna ove (2014) godine. Ujedno je usvojen i prijedlog Programa rada za 2015. godinu, iz kojeg izdvajamo nekoliko bitnih odredbi i noviteta. Što se tiče rasta noćenja na području naše općine, za iduću godinu predviđen je rast od 3%, te se očekuje oko 312.000 noćenja i 3% više dolazaka, što bi bilo oko 48.000 dolazaka turista. Privatni smještaj je u prvih devet mjeseci 2014. godine bilježio porast od 7% u noćenjima (15.820 noćenja više), te 9% povećanje u dolascima (2.694 dolazaka više). Dogodilo se i povećanje kapaciteta od 461-og novog osnovnog ležaja, te 204 pomoćnih ležaja. Što se tiče kampova za prvih devet mjeseci, Kamp „Slamni“ zabilježio je pad noćenja od 1,5% (218 noćenja manje, a lanjske je godine bio 10% bolji), dok je Kamp „Tiha“ zabilježio pad od 8,5% (4.401 noćenja manje dok je i lanjske godine isto bilježio pad od 9%), tako da su kampovi ukupno ostvarili minus od 7% (lanjske godine 5%). Što se tiče dolazaka, ostvareni su isti rezultati kao i 2013. godine (13.898 dolazaka). U smislu prihoda ovo su bitni podaci; naime, kampovi plaćaju po noćenju, te svako povećanje ili smanjenje noćenja za posljedicu ima i povećanje ili smanjenje prihoda turističkoj zajednici s osnove boravišne pristojbe. Loše vrijeme učinilo je svoje Sezona 2014. je bila dosta

vremenski loša. Početak lipnja bio je dobar bez kiša, ali nakon toga nije bilo tjedna da bar jedan (a i više) dana nije bilo kiše. Najbolje se vidi po rezultatima kampova da dolazaka je i bilo, ali se gosti jednostavno nisu zaustavljali nego nastavljali dalje jer mi smo, htjeli mi to priznati ili ne, destinacija mora i sunca. Ukoliko nema sunca (kupanja), gosti jednostavno idu dalje a ni ne dolaze. Kao i kada idete na skijanje a nemate snijega gosti su nezadovoljni i ne dolaze u destinaciju, tako i kod nas dočim nema lijepog vremena nema ni gostiju. Očekuje se rast registriranih iznajmljivača i dobra posjećenost turističkih sajmova Za 2015. očekujemo da će se i dalje lagano povećavati broj registriranih iznajmljivača. U organizaciji TZO Krka, Turistička zajednica Općine Dobrinj predstavit će svoje turističke adute na sajmovima za kampove u Utrechtu, Stuttgartu i Essenu (u sklopu štanda HTZ-a), te u Welsu i Padovi (samostalno). U Stuttgartu će biti organizirana jača promocija, jer je ove godine Kvarner regija partner na sajmu, što će se dodatno promovirati a u konačnici nas i nešto više koštati. Opći sajmovi u planu su u Münchenu i Beču (u sklopu HTZ-a) te Kölnu i Berlinu (samostalno na štandu s TZ Kvarnera). Samostalne prezentacije otoka Krka bi se organizirale u Ljubljani i Poljskoj. Koje će se od ovih predviđenih prezentacija doista realizirati, zavisit će od novca kojim će se raspolagati na nivou otočne TZ. Naše image brošure te katalog iznajmljivača bit će prisutne na tim

sajmovima. Nažalost, od 2013. godine katalozi lokalnih TZ se ne mogu više slati na štandove HTZa. Ove godine bilo je i problema u funkcioniranju otočne TZ dok se nije izabralo novu direktoricu krajem svibnja, ali koja je preuzela operativno vođenje s prvim danom rujna. Financijski plan kao odraz mogućnosti Turističke zajednice Za financijski plan za 2015. godinu zauzeli smo stav da će s osnove boravišne pristojbe povećati prihod zbog registracije novih iznajmljivača te da će sezona 2015. godine sa brojem dolaska i noćenja u ostalim segmentima turističke ponude naše općine (kampovima) biti malo bolja nego 2014. godina. Što se tiče članarine tu očekujemo isti prihod kao 2014. Prihodi sa osnove boravišne pristojbe za nautičare bi trebali ostati na razini 2014. godine, a prihodi iz proračuna Općine Dobrinj bi trebali porasti na 270 000 kn. Predloženi financijski plan je prije svega odraz financijskih mogućnosti Turističke zajednice, te okvir i pravac djelovanja u narednoj godini, a sve konkretnije aktivnosti na realizaciji Programa rada odvijat će se prema odlukama Turističkog vijeća. U planu je i uređenje te dohrana plaža na području Općine Dobrinj kao i uređenje jedne do dviju plaža za pse na području uvale Soline (2014. nismo to uspjeli realizirati) a u našim je planovima između ostalog i uređenje te markiranje šetnica i biciklističkih staza. Boris Latinović

13


Turizam

SKUPŠTINA TZO DOBRINJ Dana 12.12.2014. održana je 2. redovna sjednica Skupštine TZO Dobrinj u Dobrinju u konobi Zora. Na sjednici su osim članova Skuštine i Turističkog vijeća prisustvovali i gosti, predsjednik TZ otoka Krka Marinko Žic, zamjenik predsjednika TZ otoka Krka Anton Bolonić, te direktorica ureda TZ otoka Krk Majda Šale. Glavna točka sjednice je bio Prijedlog programa rada i financijskog plana za 2015. godinu. U 2015. godini planira se u suradnji sa ugostiteljima osmisliti i organizirati neke manifestacije u predsezoni i posezoni; sufinanciranje Centra za posjetitelje u zgradi Konzuma u Omišlju; sudjelovanje u PPS projektu „Hrvatska 365“ HTZ-a zajedno sa ostalim TZ-ima sa područja Krka, Raba, Crikvenice i Novog Vinodolskog; zakup oglasne ploče na raskršću Omišalj-Čižići; dodatna sredstva predviđena su i za pojačani nastup na sajmu

turizma u Stuttgartu gdje je Kvarner regija partner, a otok Krk organizira sa gospodarstvom 3 dana programa na sajmu; izrada smartphone aplikacije pješačkih i biciklističkih staza. Osim ovih „novih“ stvari tu su i događanja koja će se nastaviti održavati kao i prethodnih godina: Dani otvorenih vrata obiteljskog smještaja; planinarski pohod „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“; biciklijada “Dobrinjski đir“; Solsticium ecoactive fest; „Otvoreno prven-

stvo Općine Dobrinj u šahu“; „Kvarnerski kros“; „Leto va Dobrinju“ (predstave i koncerti klasične glazbe i kreativne radionice u Dobrinju); ljetne fešte te ostala događanja i nastupi klapa, folklora i sl. tijekom ljetnih mjeseci. Prijedlog programa rada i financijskog plana za 2015. godinu je jednoglasno prihvaćen od članova Skupštine. Boris Latinović

BL

POMOZIMO NAŠEM NAJSTARIJEM DUBU Kad napustimo Rasopasno i krenemo makadamskom cestom prema Sužanu, nakon par stotina metara, s desne strane blizu puta ugledat ćemo jedan stari hrast, naš višestoljetni dub (hrast medunac Quercus pubescens). Ja ga obilazim više od sedamdeset godina, svake godine kad dođem u svoje rodno Rasopasno. Sjećam ga se kad je bio orijaš koji je svojom gustom i raskošnom krošnjom nadvisivao sve okolno drveće izazivajući divljenje prolaznika, ali i čuđenje što je mogao iz naše škrte zemlje izvući toliko snage da naraste tako ogroman, tako lijep, sa tako snažnim i širokim deblom kao div među patuljcima. Prateći ga pogledom tolike godine, s tugom sam primjećivao kako mu svaka zima otkine po koju granu i kako mu se suše dijelovi njegove široke krošnje. Stojeći pred njim pitao sam se kolikim je ledenim udarima bura kroz stoljeća odolijevao a da ga nisu slomili, kolike je iscrpljujuće suše preživio, koliko se

14

MK

prijetećih gromova naslušao i sve je izdržao ponosan i od svih nevolja jači. Jer bilo je i lijepih dana kad ga je toplo sunce grijalo, a blage ga proljetne kiše zalijevale, kad je slušao cvrkut ptica koje su u njegovoj krošnji svijale gnijezda. I tako je naš dub sve to dugo vrijeme krasio svoju Poddubčinu, kako se ovaj lokalitet od pamtivijeka zove (Prema akademiku MT

Petru Strčiću više od 300 godina). Ali posljednjih ljeta naš dub je ostario, vidno oslabio i sva njegova bivša ljepota svela se na još samo jednu živu granu. Teško mi je prihvatiti činjenicu da ga na tom mjestu jednom, neće biti. Tako razmišljaju i vrijedni Rasopašnjari, koji su učinili onoliko koliko su mogli da mu pomognu, pa su očistili prostor oko njega da ga oslobode šikare koja ga je okruživala i gušila. Dakle ljudi shvaćaju da je taj stari dub bio kroz tolike godine svjedok života naših predaka, on ih je iz visine pogledom pratio kad su pored njega prolazili za svojim poslom. Današnji Rasopašnjari žele mu pomoći, sačuvati ga i produžiti mu život. Bilo bi lijepo zaštiti ga i obilježiti ga kao našu znamenitost, svratiti pozornost prolaznika i turista da ga vide, pozvati stručnjake da predlože rješenja za spas našeg najstarijeg duba, simbola naše Poddupčine. Mate Kirinčić


Turizam

DUGOGODIŠNJA VJERNOST ŠILU Bračni par Milena i Anton Munda iz Maribora dvadeset godina dolaze u Šilo na odmor. Sve te godine dragi su gosti našeg doma i obitelji. Rodilo se toplo prijateljstvo između nas. Liječnik Anton, usprkos što dolazi na zasluženi odmor nikad ne zaboravlja svoju liječničku dužnost, pa i u Šilo nosi torbu i rado pomaže svima koji ga trebaju. Voli naše more i šumske puteve jer sa svojim biciklom svaki dan obilazi naš lijepi otok. S veseljem ih očekujemo još puno godina. Darko i Ana Brusić

BL

Obitelj Ujvari iz Brettena – Njemačka dolaze kod Vesne i Josipa Drpića već 40 godina. U početku dok su djeca bila mala dolazili su jedanput godišnje da bi kasnije počeli dolazit dva tri puta godišnje tako da se i njihov sin Jirgen oženio u Polje. Oni sada nisu više samo gosti nego i dobri prijatelji. Želimo jim da još puno godina mogu dolazit u Šilo. Vesna i Josip Drpić

Gospođa Prof. dr Azra Pogačnik iz Slovenije sa svojom obitelji prvi puta došla je u Šilo kod obitelji Ivice i Marice Lončarić 30. srpnja 1994. Godine. Nije bilo jednostavno odlučiti se i doći i kako se odmoriti u Hrvatskoj u kojoj se u to vrijeme vodio Domovinski rat. Iako smo mi uz ovu nesreću bili indirektno vezani, Pogačnikovi prijatelji više su puta nazivali i interesirali se kakva je situacija kod nas te ih nagovarali da se vrate kući ali je njihova želja za ostankom ipak prevladala. Od tada svake godine obitelj Pogačnik dolazi u Šilo kao i ove godine kada smo proslavili 20 godina njihovog dolaska, ali i pravog prijateljstva koje se stvorilo kroz ovaj dugi niz godina. U znak zahvalnosti za vjernost, poštovanje za dolazak u naš dom i ljubav prema našemu mjestu čestitkama se uz obitelj Lončarić pri-

BL

družio u ime Turističke zajednice Općine Dobrinj i direktor Gosp. Boris Latinović. Uz riječi hvale za uspomenu im je darovao kopiju fotografije Šila iz 1902 godine. Ljubav prema našemu kraju gospođa Pogačnik prenijela je i na svoju djecu koji su ove godine kupili i renovirali staru kuću u

Čižićima. Kako sama gospođa Pogačnik kaže da joj nema ljepšeg mjesta za kupanje i odmor od uvale Konjska u Šilu ona će iz tih razloga i dalje nastaviti dolaziti na godišnji odmor u Šilo kod obitelji Lončarić bez obzira na kuću u Čižićima. Marica Lončarić

BL

15


Prigodno

BLAGOSLOV KIPA SV. IVANA PAVLA II U OMIŠLJU U nedjelju 12. listopada 2014. u pred ulazom u Omišalj, nasuprot zračne luke održana je prigodna svečanost blagoslova kipa sv. Ivana Pavla II. Na poticaj Krčke biskupije, povodom boravka na našem otoku i 100. apostolskog putovanja u suradnji sa svim jedinicama lokalne samouprave otoka Krka realizirao se je ovaj projekt. Brončani kip visok je 2,5 m, težak je više od pola tone a izradio ga je velikogorički akademski kipar Vid Vučak. Hortikulturno uređenje okoliša spomenika osmislila je mr. sc. Dobrila Kraljić. Sve-

BRUJO

Vasilić, načelnica Općine Omišalj mr. sc. Mirela Ahmetović, načelnik općine Malinska - Dubašnica Robert Anton Kraljić i načelnik općine Dobrinj Neven Komadina. Ovaj projekt financiran je sredstvima svih lokalnih samouprava s otoka Krka, Krčke biskupije te mnogobrojnih privrednika i poje-

dinaca. Ovaj spomenik ostat će trajni spomen na dolazak pape Ivana Pavla II na naš otok u lipnju 2003. godine. Isto tako neosporna je činjenica da je papa Wojtyla odigrao povijesnu ulogu u procesu međunarodnog priznanja samostalnosti Republike Hrvatske. MR

BRUJO

čanosti su prisustvovali svi čelnici općina našeg otoka te Gradova Krka i Cresa kao i predsjednik Skupštine PGŽ Erik Fabijanić. U ime svih 7 krčkih jedinica lokalne samouprave prisutno mnoštvo vjernika pozdravila je načelnica Općine Omišalj mr. sc. Mirela Ahmetović. Kip je blagoslovio krčki biskup mons. Valter Župan. U samoj pripremi i realizaciji projekta učestvovali su članovi odbora: mons. Antun Toljanić ekonom krčke biskupije, dr. Antun Bozanić omišaljski župnik, gradonačelnik Grada Krka Darijo

NK

16

BRUJO

Foto: Ivica Brusić BRUJO


Prigodno

PASTORALNI POHOD KRČKOG BISKUPA MONS. VALTERA ŽUPANA NAŠOJ OPĆINI U sklopu pastoralnog pohoda biskup mons. Valter Župan posjetio je sve župe na području naše općine. U tijeku svog posjeta razgovarao je sa članovima župnih i pastoralnih vijeća, sa djecom i mladima, sa članovima crkvenih zborova i mnogim vjernicima. Na svim grobljima predvodio je molitve i blagoslov za naše pokojnike. U župama Polje, Dobrinj i Kras podijelio je krizmanicima sakrament Sv. potvrde. U pratnji

NK

NK

dobrinjskog župnika Dinka Justinića posjetio je i Općinu Dobrinj. U srdačnom razgovoru sa čelnicima i službenicima naše općine biskup mons. Valter Župan izrazio je zanimanje za razvojne projekte te brigu za socijalne programe namijenjene djeci i odraslima. Iskazano je obostrano zadovoljstvo što je izvršena

obnova svih crkava na našem području koje su najvrijedniji dio naše kulturne baštine i simbol vjekovne povezanosti naših ljudi s katoličkom crkvom. Posjet oca biskupa poticaj je svima nama da i nadalje nastavimo aktivnosti na razvoju i boljitku naše lokalne zajednice. NK

NK

NK

NK

17


Prigodno

KRIZMA U DOBRINJU 2014. Na području općine Dobrinj i ove godine, hvala Bogu, bilo je mladih ljudi koji su primili sakramenat Sv. Potvrde. Prethodio joj je pastirski pohod oca biskupa mons.Valtera Župana mještanima sela općine Dobrinj, gdje je obišao groblja i predvodio misna slavlja, Tako je 9.11. bila Krizma u Polju, a 23.11. u Krasu i Dobrinju. Čestitamo krizmanicima i želimo da ih Duh Sveti kojeg su primili prati na njihovom životnom putu. Krizmanici iz Gabonjina: Mateo Drpić, Katja Božić, Ivan Brnić i David Brusić. Dobrinj: Sara Crvić Čižići: Veronika i Antonio Kirinčić Klimno: Matija Jurić Soline: Ivona Mihajić Klanice: Doris Crnčić Tribulje: Filip Rogina Hlapa: Filip Crnčić, Mihael Pavačić Gostinjac: Mihael Pokorni T. Radivoj

Goran Pleše

KRIZMA U POLJU Krčki biskup mons. Valter Župan bio je od šestog do devetog studenog u pastirskom pohodu župi Polje, te je tom prigodom podijelio sakrament potvrde petorici mladih iz naše župe i to svima iz Šila. Krizmani su: Dora Dunato, Lucija Mrakovčić, Nikola Kirinčić, Monika Nonvellier i Hela Crnčić. Ranko Pavačić

Miro Toljanić

POSJET OCA BISKUPA ŽUPI KRAS Kao što je već uobičajeno uz podjelu sakramenta svete Potvrde, otac biskup posjeti župu. Tako je posjetio i našu župu Kras, a u sklopu vizitacije proveo je s nama dva dana. U svoj posjet uključio je obilazak i blagoslov groblja, sastanak s krizmanicima, roditeljima krizmanika i roditeljima školske

18

djece, sastanak sa članovima Župnog pastoralnog i Župnog ekonomskog vijeća, te blagoslovio novouređenu kuću. U ponedjeljak i utorak imao je misu s nama župljanima, obrativši nam se s oltara u propovjedi i ukazujući nam na potrebu vjere u svakidašnjem životu.

Nadamo se da mu je obilazak naše župe bio zanimljiv i da je druženje a nama bilo ugodno, a za dvije godine ponovit će svoj obilazak, udijeliti nam svoj blagoslov, podsjetiti nas na naše kršćanske dužnosti i podijeliti svetu Potvrdu sljedećim krizmanicima. Draženka Justinić


Prigodno Krizma u župi Kras

… PRIMI PEČAT DARA DUHA SVETOGA Teško je zamisliti da djeca u sedmom ili osmom razredu osnovne škole mogu razumjeti i biti dovoljno zreli da prime darove Duha Svetoga, ali uz dobro vodstvo duhovnog pastira velečasnog Krunoslava Borasa, koji je nastavio vođenje naših krizmanika nakon vlč. Ivana Bujića, naši su se krizmanici uveli, pripremili i na kraju primili Duha Svetoga. Sedam je darova Duha Svetoga, nekoć smo ih svi na vjeronauku učili, netko čak i zapamtio, ali važnije od svega je živjeti ih. Od pukog nabrajanja nismo: mudriji, razumniji, ispunjeni s više znanja, savjesniji, jači, pobožniji, niti osjećamo veći strah Božji, ali živimo li ih i dozvolimo im da oni uđu u naša srca, onda darovi Duha Svetoga imaju smisla u učvršćivanju naše vjere i tek onda ih živimo onako kao što bi kršćani i trebali. Ulij, Bože Duha Svetoga i u nas i u ovu našu djecu i pomozi nam u nastojanju da živimo onako kako nas Ti učiš. Naši su krizmanici Ivan Gržetić,

Matej Justinić, Patricija Kramar, Dario Latinović, Lorenzo Šamanić i Dominik Trinajstić. Živite onako kako nas On uči, vjerujte u Njega i život će vam biti

ispunjeniji u vjeri, a darovi Duha Svetoga su u vama, samo morate naučiti živjeti s njima, uostalom kao i svi mi ! Draženka Justinić

Miro Toljanić

ČETIRI GENERACIJE Mala djevojčica Saša, koja je nedavno proslavila 1. rođendan, može bit itekako sretna i ponosna. Tko još ima ovako lijepu mamu, baku i prabaku? Ako ih u Dobrinjštini još ima, neka pošalju i oni fotografiju u “Fanot”. Sašina mama zove se Nevia, baka Ivanka, a prabaka je Tonica. One su iz Krasa, gdje je najljepši zrak na otoku i zato su sve ovako i lijepe i mladolike. Radmila Borović

19


Prigodno Restauracija glavnog oltara župne crkve svetog Stjepana prvomučenika u Dobrinju

REMEK DJELO VRAĆENO OBNOVLJENO U DOBRINJ Svakom posjetitelju župne crkve svetog Stjepana prvomučenika u Dobrinju privući će prvu pozornost njezin glavni prekrasni oltar, koji predstavlja pravo umjetničko remek djelo. Umjetnina je drvena pala (bas-relief) koja služi kao retable velikog oltara. Ta je pala bila postavljena – prema glagoljskom natpisu na njoj – god. 1570., tj. prigodom ujedinjenja bratovštine sv. Stjepana s brašćinama sv. Ivana Apostola, sv. Mihovila, sv. Jurja i sv. Vida, koje su sve imale istoimene kapele. To je vidljivo iz same slike koja u svojem gornjem dijelu prikazuje kako Presveto Trojstvo kruni Bl. Dj. Mariju. A u donjem dijelu prikazuje sv. Stjepana prvomučenika, uz kojeg se vide likovi sv. Ivana Apostola, sv. Andrije Apostola i sv . Mihovila Arkanđela. O toj pali piše apostolska vizitacija od godine 1603. da je nova i vrlo lijepa te da je stajala oko 300 dukata koje su doprinijele bratovštine. Prema zapisu pastirske vizitacije biskupa Stjepana Davida od godine 1685. pala je imala vrata s dvije vratnice oslikane s raznim svecima izvana i iznutra. Godine starosti umjetnine ostavile su na njoj svoj trag, te se osjetila potreba za njezinim osvježenjem. Poduzeti su koraci za njezinu restauraciju. Prije zahvata, reljefna pala kao sastavni dio glavnog oltara, zatečena je u izuzetno lošem stanju. Osim teških oštećenja oslika uzrokovanih mikroklimatskim čimbenicima na prisutne materijale, doživjela je i višekratne izmjene izgleda tijekom stoljeća – što zbog popravaka nastalih oštećenja, što zbog izmjena stilizacije čitavog oltara. Drveni nosač bio je zahvaćen crvotočinom, rasušen i mehanički oštećen zbog odvajanja spojeva i uvijanja.

20

Polikromija je bila višekratno preslikana, jako potamnila a na površini nataložena nečist i čađa od svijeća koje su nekad bile aplicirane izravno na oltar u samom podnožju stupova. Slikani slojevi bili su posve krakelirani, mjestimično nestabilni te su se odvajali i ljuštili sa podloge. Dana 16. svibnja 2007. godine sklopljen je Ugovor između restauratorske radionice Obrt „Res Artis“ iz Splita i Župe Dobrinj za restauratorske radove na umjetnini. Zbog planiranih restauratorsko – konzervatorskih radova pala je demontirana sa oltara i odvezena u Split dana 23. listopada 2008. godine. Nepredvidive poteškoće uvjetovale su da radovi nisu tekli prema predviđenom planu te je nakon šest godina iz Splita umjetnina prenesena u Zadar gdje su nastavljeni na njoj restauratorsko – konzervatorski radovi u restauratorskoj radionici „Atelier Kostov“ umjetničko stvaralaštvo i restauracija, vl. Anna Kostov. Radovi su ovdje uspješno dovršeni i dana 12. studenoga 2014. pala je vraćena na svoje mjesto – na glavnom oltaru u župnoj crkvi u Dobrinju. U međuvremenu, dok je

oltarna pala bila na restauraciji, izvedeni su i restauratorskokonzervatorski radovi na cijelom okviru oltara župne crkve. Radovi su započeli 7. lipnja 2011. god. a dovršeni su 15. srpnja 2014. Konzervatorsko – restauratorske radove na okviru oltara izvela je Ivona Peranić-Marin, dipl. konzervator-restaurator-kipar, Viškovo, Vozišće 51. Navedeni su radovi izvedeni pod nazorom Ministarstva kulture RH, Konzervatorski odjel Rijeka, Užarska 26, pročelnica Gordana Sobota-Matejčić. Glavni oltar župne crkve sv. Stjepana u Dobrinju danas sjaji u novom ruhu. Molitelje potiče na radosno duhovno raspoloženje a svakog posjetitelja crkve na divljenje umjetničkom ostvarenju po Božjem nadahnuću. Radovi na obnovi oltara izvedeni su uz financijsku pomoć Ministarstva kulture RH, donatora i prilozima župljana. Zahvaljujemo svima i sve preporučamo zagovoru svetog Stjepana prvomučenika. D. J.

Vitomir Pleše


Naš kraj - naši judi M.O. Polje

MALA GOSPOJA U POLJU 2014. GODINE Obilježavanje blagdana i fešta za Malu Gospoju, kao zaštitnicu župe i dan mjesta Polja ove je godine obuhvatila dva dana 6./8. 9. 2014. Uoči blagdana u subotu, kako je to običaj posljednjih godina organizirana je fešta. Na fešti organiziranoj od strane M. O. Polje uz grupu „Trend“ okupio se lijepi broj posjetitelja posebno gostiju. Fešta je trajala gotovo do slijedećeg jutra.

Zahvala svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji, poslu pa i kritici da ubuduće bude još bolje da bude više aktivnih, da bi nam ovaj ali i ostali događaji bili na ponos.

Svima sretan i blagoslovljen Božić, zdravu, sretnu i uspješnu novu godinu! Ranko Pavačić

GC

GC

Za dana bio je blagdan Rođenja Marijina (Mala Gospoja), u predvečerje blagdana po starom običaju svečanim kampanajem najavljen je veliki blagdan. Nekad se ovo u Polju uobičavalo ispred svih velikih blagdana, danas se drži samo pred Malu gospoju. Slijedila je svečana koncelebrirana sveta misa s procesijom u kojoj se je nosio kao i zadnje tri godine, nadamo se da će ubuduće biti i tradicija, restaurirani kip Majke Božje iz 17. st. Poslije mise bilo je prigodno druženje za sve mještane, posjetitelje, hodočasnike i goste uz prigodni glazbeni program, kolačiće i kapljicu, kojima je sve prisutne častio M.O. Polje. Poslije popodnevne mise, bio je nastup malog folklora K. D. „Ive Jelenović“ i prigodni blagdanski koncert klape „Tramuntana“. Ovime je zaključeno obolježavanje ovoga blagdana. Posebno veseli veliki odaziv domaćih mještana i gostiju na ovaj koncert što je bio i cilj organizatora.

GC

GC

Giuseppe Civatti

21


Naš kraj - naši judi Likeri otoka Krka: mladi Luka Justinić svojim jedinstvenim proizvodima kreće u osvajanje EU tržišta

LIKERIMA OD DOMAĆIH LIMUNA I ŽLAHTINE U OZBILJAN BIZNIS Da je bavljenje poduzetništvom, i to onim "ozbiljnim" moguće i u manjim, naoko dislociranijim sredinama najbolje potvrđuje primjer Luke Justinića, vlasnika tvrtke "Misal". Spomenuti 24-godišnji otočan s vizijom prethodnu konstataciju potvrđuje uspjesima koje sad već iz dana u dan postiže svojim proizvodnim linijama neobičnih žestokih alkoholnih pića, iznimno kvalitetnih likera koje kao autohtone otočne proizvode stvara od domaćih "sirovina" i na temelju recepture koja se unutar njegove obitelji prenosila s koljena na koljeno, usmenom predajom. Naravno, za uspjeh u poslu koji se Justinićevoj tvrtki polako ali sigurno počinje događati presudno je da znate što radite, ali i da to što radite činite kvalitetno. Upravo su to, čini se, temelji Justinićeva projekta na kojemu je unatrag nekoliko godina ustrajao unatoč teškim, velikim i naoko nepremostivim zaprekama koje pred domaće poduzetnike i proizvođače redovito stavlja domaća birokracija koja, po Justinićevim ali i zaključcima mnogih njemu sličnih poduzetnika-početnika, često kao da za cilj ima zatrti svaki ozbiljniji poslovni poduhvat. Luka Justinić proizvodnjom likera počeo se baviti prije pet godina, i to najprije nastavljajući kućnu zanimaciju članova svoje obitelji, posebice bake koja je u kuhinji znala pripremiti prirodni liker na bazi domaćeg limuna. On je, prisjeća se naš sugovornik, uvijek imao odličnu prođu među ukućanima ali i prijateljima i znancima koji su ga imali priliku kušati. Shvaćajući da bi se takav proizvod mogao plasirati na tržište još sam 2010. godine odlučio pokušati stvar usmjeriti u poslovne vode što je, pokazalo se kasnije, ispalo prilično teškim i zahtjevnim zadatkom, priča nam naš sugovornik ističući kako su mu za

22

MT

registraciju tvrtke i dobivanje svih dokumenata, dozvola i papira nužnih za početak proizvodnje bile potrebne dvije godine ispunjene "obijanjem" nerijetko krivih vrata i adresa institucija na koje je, od nekih nezainteresiranih činovnika, znao biti upućivan. Kako bilo, sredinom 2012. godine napokon sam stekao formalne uvijete ulaska u svijet formalnog i zakonitog poslovanja, a da sam u procjeni potencijala proizvoda koje sam u svom kućnom proizvodnom podrumu stvarao bio u pravu brzo su počele potvrđivati nagrade koje su moji likeri počeli dobivati na sajmovima i eko-gastronomskim manifestacijama na kojima sam počeo sudjelovati. Čelnik tvrtke znakovitog i pomalo lokalpatriotskog, "ar madaškog" imena "LikeRi" prenio nam je i kako je prvi liker s kojima je izašao na tržište bila "Lemonica none Anice" - proizvod od soka i kore domaćeg

MT

limuna, meda i ljekovite mente. Za spomenutim likerom uslijedila je potom i "Žlahtinica nona Tona" prvi liker od bijelog vina s kojim je, uvjeren je Justinić, "pogodio u žicu" sve one koji su sumnjali u njegov projekt ali i na svoju stranu pridobio neke uspješne poslovne ljude koji su, prepoznajući potencijal njegovih proizvoda, spremno stali iza njega i pomogli mu u jačanju i razvijanju proizvodnje te njenom tržišnom pozicioniranju. Spomenuta dva likera zapravo su zametak šireg i sveobuhvatnijeg projekta "LikeRi otok Krk" kojeg počinjem stvarati i koji će, za koji mjesec ili možda godinu, biti još jači i prepoznatljiviji, naglašava mladi i ambiciozni otočan uvjeren da je upravo ovih dana napravio neke važne korake koji će determinirati daljnji tijek njegova poslovnog projekta, proizvodnje likera od kvalitetnih, ekološki uzgojenih domaćih proizvoda koji bi Krk ali i cijelu regiju Kvarnera mogli učiniti bogatijom za mnoštvo prepoznatljivih alkoholnih aduta. Nakon što su moje Lemonica i Žlahtinica unatrag posljednje dvije godine dobile mnoštvo nagrada i priznanja na manifestacijama na kojima sam sudjelovao (uključujući i diplomu za vrhunski novi proizvod koju je lani dobio na istarskoj "Histriji"), svojevrsnu prekretnicu u radu označilo je sudjelovanje na manifestciji "Svjetska eko gastropremijera" koja je održana u Londonu, a na kojoj sam sudjelovao na poziv Regionalne razvojne agencije. Moj su projekt i proizvode, dijelom zahvaljujući i tom predstavljanju, prepoznali i predstavnici nekih europskih institucija koji su projekt "LikeRi otok Krk" uvrstili u program financiranja poduzetničkih projekata, i to kao tek šesti u Hrvatskoj te prvi iz djelatnosti hrane i pića. Zahvaljujući potpori razvojnih institucija


Naš kraj - naši judi EU-a stakao sam pravo odabira mjesta šestomjesečnog boravka u bilo kojem od europskih gradova i to radi daljnjeg polovnog razvijanja, unapređivanja ali i marketinškog predstvljanja svojeg poduzetničkog projekta odnosno samih proizvoda, objašnjava nam Justinić. U trenutku izlaska ovog članka on tako već "otvara" svoj višemjesečni boravak u prijestolnici Ujedinjenog Kraljevstva za koju se odlučio ocjenjujući da bi na tom tržištu, sukladno impresijama s svog prethodnog predstvljanja, njegovi krčki likeri mogli polučiti (izvozni) uspjeh! Već danas u našem proizvodnom pogonu u Krasu djeluje i kušaonica gdje svi zainteresirani u svako doba mogu probati naše likere. Pomoć koju posljednjih tjedana dobijam od mojih poslovnih suradnika i ulagača koji su zajedno samnom odlučili ući u razvijanje ovog ambicioznog projekta otvara mi vrata ulaganja u unapređenje proizvodnje koju u skorijoj budućnosti, iz kućnog podruma, kanim preseliti u prikladniji prostor neke od krčkih poduzetnih zona. Jednako tako, u planu je izgradnja i uređenje kušaone koju, nakon što se vratim iz Londona, kanim podići u sklopu podruma u kojem se već danas odvija proizvodnja, zaključuje mladi otočni poduzetnik o kojem će se, sigurni smo, još čuti. Za sad moja tvrtka zapošljava samo dvoje ljudi ali očekivanim uzletom i širenjem tržišta, uskoro bi se mogli a vjerujem i trebali steći uvjeti za širenje proizvodnje, jačanje kanala distribucije a time i zapošljavanje barem još toliko ljudi, ustvrđuje naš sugovornik. Iz njegova podruma smještenog u obiteljskoj kući u mjestu Kras (na području Općine Dobrinj) do sad je izašlo više od 4 tisuće litara likera a u njihovoj proizvodnji, posebice u "ozbiljnijim" količinama na koje u budućnosti računa, uvelike mu pomažu angažirani ljudi od struke,

MT

visokoobrazovani tehnolozi s iskustvom rada u nekim od najpoznatijih domaćih tvrtki "alkoholne branše". Naravno da će već uhodani način poslovanja uskoro morati ići na višu razinu, posebice stoga što iza projekta tvrtke "LikeRi" staju i ozbiljniji ulagači koji, prepoznajući potencijal ovog što radim, tvrtki čiji sam sad suvlasnik otvaraju vrata ulaska u krug jačih proizvođača alkoholnih pića te vrste. U tom smjeru ide i početak izvoza kojeg smo upravo ovih dana realizirali na austrijsko tržište kao i priprema nekoliko novih proizvoda koji će, povjerava nam naš sugovornik, biti jedinstveni u svijetu. Za sad još uvijek ne bih govorio o kakvim se likerima radi ali da će biti posebni i jedinstveni hoće, zaključuje Justinić naglašavajući kako će i u budućnosti inzistirati na pravim, domaćim proizvodima izrađenim od elemenata odnosno "sirovinama" koje dobavlja s područja otoka Krka, ili pak okolnih dijelova Primorja.

Zbog toga sam svojevremeno odustao od proizvodnje likera od naranče koji je također dobro išao. Naime, ocjenio sam da proizvodnja likera od voća koje nema veze s ovim krajem nije "moja priča" te da, unatoč prođi, ipak želim razvijati lokalniju i autohtoniju ponudu, ponudu koja će se moći vezati za kraj iz kojeg potičem i u kojem radim, zaključuje mladi otočni poduzetnik čiji se proizvodi, doznali smo i to, osim na štandovima u sklopu brojnih sezonskih eko-gastronomskih manifestcija (na području otoka Krka ali i cijelog Jadrana) već neko vrijeme mogu naći i na policama trgovačkog lanca "Trgovine Krk" kao i u prodavaonicama "Kvarner Punat trgovine". Jednako tako, Lemonica i Žlahtinica dostupne su i nekim prodavaonicama tvrtke "Jadranka" na Lošinju i Cresu kao i specijaliziranim trgovinama tvrtke "Puljanka". Justinićevi likeri od domaćeg limuna i žlahtine krase i stalaže brojnih otočnih suvenirnica, a u ponudi su i u sve značajnijem broju krčkih ali i riječkih kafića i restorana, a već za koji tjedan LikeRi otoka Krka trebali bi se naći i na policama Metroa. MR

MT

23


Naš kraj - naši judi Humanitarni koncert za blizanke Maju i Josipu Zekić

„GRADARICE“ UJEDINILE OTOK I OTOČANE Želja za iskazivanjem bilo kojeg oblika altruizma u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu, uvijek ima predznak znan kao dobra volja. Iz jednog takvog oblika pomaganja potrebnima proizašlo je jedinstvo otočana (ali i šire), koji su se ujedinjeni našli da bi pomogli malim otočankama sestrama blizankama Maji i Josipi Zeki. Djevojčicama na putu ka sretnom djetinjstvu stoji dijagnoza izostanka psihomotornog razvoja. Stoga ih njihovi roditelji često moraju voziti na terapije u Zagreb, što iziskuje povelike novčane izdatke. Da bi se Maja i Josipa sigurno i udobnije vozile na terapije, potrebno je adekvatno vozilo. Bio je to razlog da se Mirjana Skomeršić i Jelena Mrakovčić iz Krka (ali porijeklom iz Dobrinja) angažiraju i pokrenu humanitarnu akciju, koja je rezultirala humanitarnim koncertom u dvorani krčke srednje škole. Na koncert „Od srca Maji i Josip“ od dobrovoljnih je priloga prikupljeno čak 49.000 kuna, ne računajući sred-

24

Foto: Ivica Brusić - BRUJO

stva koja pristižu na poseban račun otvoren za djevojčice. Uz brojne sponzore i donatore, na koncertu su nastupili Alen Vitasović, Damir Kedžo, Dječji zbor Mići Boduli, ženska klapa Puntarke, plesna skupina Osjeti ritam, muške

klape Zvonimir i Kaštadi, vokalna skupina Bona forma, Tamburaški sastav Boduli, te grupe L'amour i Insula, sve to pod voditeljskom palicom Irene Grdinić. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi Humana gesta i donacija u spomen na Božu Frkovića

UČINILI SMO ONO ŠTO BI I NAŠ BOŽO UČINIO Kad na put bez povratka ispraćamo drage nam i bliske osobe, tuga postaje pratiteljica. Uz osjećaj tuge, neminovno je i pitanje: „Zašto..?“ Jedno „zašto“ pretočeno u tisuće potpitanja. A tuzi i pitanju bez odgovora pridruži se nerijetko i još jedno pitanje – što. Što bi naš suprug, otac, djed, brat sada učinio? Na to pitanje obitelji Frković, Rogina i Biro znali su odgovor. Jer njihov bi Božo sigurno učinio to što su oni učinili u tim bolnim trenucima preranog izricanja posljednjeg mu pozdrava. Božu Frkovića mnogi su upoznali i upamtili primarno kao zaljubljenika u more i poklonika svega što more pruža čovjeku. Ta je povezanost i naklonost bila vidljiva i sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, kad je obitelj Frković u Polju pronašla svoju stalnu adresu. Svoju ljubav prema moru i ribolovu Božo Frković potvrdio je 1987. godine, postavši članom ŠRK-a „Čikavica“ Šilo. Ostalo je, možemo reći, povijest. Jer u povijest hrvatskog sporta upisala se i „Čikavica“, velikim dijelom zahvaljujući upravo Boži Frkoviću; osim što je od 1996. – 2002. godine obnašao funkciju tajnika Kluba, upravo je u tom razdoblju „Čikavica“ postigla svoj maksimum i ubilježila najveće sportske uspjehe. Iz škole ribolova pod vodstvom Bože Frkovića, proizašao je treći po uspješnosti klub u Republici Hrvatskoj; zavidne rezultate postizali su mladi sportski ribolovci ( U 16), seniori a među njima najtrofejnije – Božina kći Nataša Rogina i sestra Ljiljana Biro, koje su

„Čikavici“, ujedno i našem kraju, pojedinačno i ekipno donosili najsjajnija svjetska odličja. Sportska je ovo strana priče o Boži Frkoviću, čiji je život prerano prekinula teška bolest. Posljednje trenutke proveo je u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Jordanovac, koju su Božini najbliži nedavno iznova posjetili. Naime, umjesto vijenaca i cvijeća u spomen na Božu Frkovića, prikupljani su dobrovoljni

novčani prilozi, od kojih je za Kliniku na Jordanovcu nabavljeno upravo ono, što je Boži za života – uz ribolov i glazbu- bilo najdraže; televizori, kompjuteri i slična tehnička pomagala bili su mu preokupacija, hobi ali i izbor kad bi nekome nešto htio pokloniti. U dogovoru s Dr. sc. Marijom Alilović a poštujući Božine želje, obitelji Frković, Rogina i Biro od prikupljenih 5.000,00 kuna nabavila je kompjuter, printer i ostalu pripadajuću opremu, te je uručila zagrebačkoj Klinici za plućne bolesti, u koju mnogi pojedinci svakodnevno stižu u potrazi za onim najvrijednijim – zdravljem. Obitelj Bože Frkovića zahvaljuje svima koji su donirali novčana sredstva umjesto vijenaca i cvijeća, te svima kojima će njihov Božo imati trajno mjesto u mislima i sjećanjima. A takvih je mnogo, jer, kako je negdje zapisano, ne umire onaj tko je za života stekao besmrtnost… Gordana Gržetić

PODJELA PAKETA STARIJIM OSOBAMA OD 80 GODINA I ŠTIĆENICIMA ŠTIĆENICIMA DOMOVA ZA STARIJE OSOBE Kao i svake godine, Općina Dobrinj, Odbor za odgoj i obrazovanje, socijalnu zaštitu i zdrastvenu skrb podijelit će 169 paketa. Ove smo godine dobili donaciju

Crvenog križa Krk u jabukama i mandarinama pa ćemo i to dijeliti istim korisnicima. Radost koja se osjeti u tim dobrim dušicama ne može se opisati riječima; to se

može jedino doživjeti odlaskom do njih. Predsjednica Odbora Ivančica Dunato

25


Naš kraj - naši judi Iz rada Lovne jedinice „Fazan“

KAPITALNI TROFEJI DOMINIRALI IZLOŽBOM Povodom devedeset godina lovstva u Omišlju, organizirana je druga izložba lovstva otoka Krka pod nazivom „Blago zlatnog otoka“. Bilo je izloženo preko 90 trofeja kljova vepra u medalji i 80 trofeja rogovlja srnjaka, od kojih 37 u medalji. Izložbom su dominirali trofeji L.J. Fazan Dobrinj. Prvak Krka i županije zlatna medalja kljove vepra 136,54 točaka koji je stekao naš lovac Miljenko Drpić. Isto tako na izložbi se moglo vidjeti rogovlje srnjaka, prvak Krka i županije zlatna medalja 141,18 točaka koji je stekao naš lovac Kristijan Crvić.

Na Krku je u posljednjih 15 godina odstrijeljeno 15 medvjeda od kojih je naše društvo odstrijelilo 6 grla. Među njima dominira krzno medvjeda u zlatnoj medalji koji je stekao naš lovac Boris Latinović 2006. godine. Za istaknut je i našeg tajnika Branka Justinića koji je među najtrofejnijim lovcima po broju izloženih trofeja u medaljama. Tih dana je stvarno bilo ponosno biti dobrinjski lovac u Omišlju Trećeg studenog proslavili smo svog zaštitnika sv. Huberta. Proslava se održala u crkvi Uznesenja Marijina u Omišlju. Koncelebriranu misu predvodio je velečasni Anton Bozanić. Nakon mise ugodno druženje sa suprugama nastavilo se u hotelu Beli kamik u Njivicama. Zadnjih godinu dana primjećen je pad odstrijela divljih svinja, kako kroz odstrijel tako i kroz štete na

26

poljoprivrednim usijevima. Za vjerovat je da se zašlo u matični fond divljih svinja. Naše aktivnosti i dalje će biti usmjerene na smanje-

nje broja divljih svinja u lovištu. U posljednjih pola godine u više navrata bili smo svjedoci uginuća srneće divljači. Obolijevanje je evidentirano na području cijelog otoka. Nekoliko uginulih grla poslano je u Veterinarski zavod Rijeka. Nalazi govore da se radi o više vrsta parazita u probavnom traktu i na koži srneće divljači. Bolest nije prenosiva na ljude ali se ne preporuča konzumacija mesa i mesnih prerađevina. Također

MT

moram napomenuti da su u 11. mjesecu odstrijeljene 3 divlje svinje koje su bile pozitivne na trihinelu i to dvije u Vrbniku i jedna u Omišlju. Kad se vremenske prilike poprave, planiramo nastaviti sa akcijama čišćenja i prokrčavanja putova i livada. U svemu ovome veliku pomoć pruža nam naša mehanizacija. Nakon višegodišnjeg sređivanja papirologije, krenulo se u izgradnju lovačke kućice u Krasu. Napokon je kućica počela poprimati jasne konture, te će naši članovi imati primjerene i normalne uvjete za rad. Na kraju želimo zahvaliti načelniku Općine Dobrinj i Općinskom vijeću što prepoznaju naš rad i zalaganje te nam pružaju podršku u radu našeg društva. Blagoslovljen Božić i sve najbolje u Novoj svim ljudima dobre volje Sanjin Crnčić

Sanjin Crnčić


Naš kraj - naši judi Iseljenički otočni klubovi iz New Yorka i dalje pomažu Humanitarnu udrugu „Andrijana Gržetić“

„MERIKANI“ SE IZNOVA ISKAZALI, UDRUGA DODIJELILA ČETIRI ŠKOLARINE DJECI BEZ OČEVA Predstavnici iseljeničkih klubova iz New Yorka iznova su potvrdili svoje obećanje dano prije nekoliko godina, da će prema svojim mogućnostima podupirati rad Humanitarne udruge „Andrijana Gržetić“. Podsjetimo, ova mala neprofitna organizacija osnovana je 3. rujna 2008. godine, a primarni joj je i jedini cilj financijsko pomaganje učenika osnovnoškolaca, koje odgaja majka udovica. Tešku ulogu da bude „i otac i mat svojoj dici “ Andrijana Gržetić (1908-2008) iz Svetog Vida dobrinjskog igrom sudbine morala je preuzeti u 32-oj godini života, kad je njezin suprug Ivan izgubio višegodišnju bitku s bolešću. Slijedom tog neugodnog i teškog iskustva, Andrijana se zavjetovala da će - kad i koliko bude mogla - i sama pomagati potrebite, posebice udovice s malodobnom djecom. Na tragu njezinog zavjeta nastao je glavni projekt Udruge, čemu već nekoliko godina uzastopce veliki obol daju upravo iseljeni otočani iz New Yorka, pa su ove godine prikupili 1150 američkih dolara, te ih uručili predstavni-

Igor Gržetić

cima Udruge. Predsjednica Kluba žena otoka Krka Bosiljka Radman, dopredsjednik i blagajnik Kluba otok Krk Ive Žgombić i John Cvelic, te Tonica Tehomilić Linda Žgombić iz Dubasnica Social Cluba, predstavnicima Udruge izrazili su punu podršku, obećavši da će i nadalje, ukoliko prilike dopuste, financijski podupirati nastojanja Udruge da kroz svoj projekt pomažu male osnovnoškolce, koji su izgubili očeve. „Ove smo godine raspisali peti natječaj za dodjelu jednokratnih novčanih pomoći i uvažili četiri zamolbe. To znači da će svaki od ta četiri kandidata na svoj žiro račun primiti 4.000,00 kuna. S ovogodišnjim natječajem dolazimo do ukupnog iznosa od 76.000,00 kuna. To je neto iznos koji je kroz pet godina ova mala Udruga uspjela isplatiti učenicima bez očeva. Bez iznosa koji odlazi na poreze a koji su prema novom Zakonu o računovodstvu neprofitnih organizacija u našem slučaju uvećani. Naime, Zakonom nisu obuhvaćene školarine za osnovnoškolce, pa smo svaku školarinu dužni obračunati kao dohodak. Ovdje ne

računam niti iznos humanitarne pomoći koji smo dodjeljivali u počecima rada Udruge“, pojasnio je predsjednik Nadzornog odbora Udruge dr. Tomislav Galović. Postupak isplate jednokratnih novčanih pomoći, te iznos obaveznih davanja na svaki isplaćeni iznos, pojasnila je Vesna Šamanić, koja knjigovodstvene poslove Udruge od prvog dana obavlja potpuno besplatno. Nikola Gržetić, sin pokojne Andrijane, ukratko ali emotivno prisjetio se trenutaka u kojima je kao četverogodišnjak zbog očeve bolesti odvojen od roditelja i brata i predan na brigu baki. „Nikad se nisam sramio svog siromaštva. Očeva bolest potpuno nas je uništila i iscrpila sve zalihe. Od sretne i za ondašnje prilike imućne obitelji, postali smo ovisni o pomoći dobrih ljudi. Ne sramim se toga, nego sam ponosan na majku i njezinu hrabrost i vjerujem da bi i ona bila ponosna na sve vas koji pomažete ispuniti njezin zavjet“, istaknuo je Nikola Gržetić. Dr.sc. Tomislav Galović

Igor Gržetić

27


Naš kraj - naši judi

IZ RADA KD „SV. JURAJ“ KRAS Ljeto je prošlo, nastupi koje smo odradili za TZO Dobrinj su iza nas i upravo kao što je Upravni odbor bio i najavio organizirao se izlet za sve članove društva. Naše odredište bile su Terme Čatež u Sloveniji. Dvodnevni izlet 8. i 9. studenog. za 27 članova mogao je započeti. Bazeni, tobogani, slapovi, organizirane vježbe, glazbeni nastup u akustičnoj spilji, igraonice, kuglana i još sadržaja bili su nam dostupni,sve u svemu sadržaja za biranje. Cilj izleta - da se opustimo i zabavimo, dakako - ispunjen je u potpunosti. Završili smo posjetom Arena centra u Zagrebu i do neke sljedeće prilike, na neko drugo odredište, oprostili se. Da nismo samo odmarali, svjedoči i veliki ormar u prostorijama KD-a, koji je nabavljen za odlaganje nošnji. Dakle, vrijedne ruke naših članova zaslužne su za slaganje ormara,neke druge vrijedne ruke za čišćenje ormara, koji će biti popunjen nošnjama i cipelama. Cipele za toncurice su nabavljene ove jeseni, a u planu je i nabava muških cipela za toncure, koje će također biti smještene u novom ormaru. Navlake za nošnje su već pristigle i još malo pa će ormar biti popunjen.

Imamo i novu voditeljicu dječjeg “tonca“, Dajanu Justinić. Svake se subote održava proba i tako od listopada. Ponekad uz pomoć starijih i iskusnijih plesača, a u većini slučajeva sama, uvodi ih u svijet sopela, zvukom i korakom, želeći im približiti osjećaj pripadnosti tom našem instrumentu i naučiti ih što ona predstavlja. Možda će i oni jednog dana reći svojoj djeci s ponosom kako su i oni plesali, možda će na svom piru biti ponosni jer će moći „toncat“, a možda će jednostavno biti dio Dobrinjštine, koja se ponosi svojim plesnim koracima uz sopnju sopela. Na sastanku Upravnog odbora

dogovoren je program rada za 2015. godinu u skladu a novim pravilima za dobivanje sufinanciranja od strane Općine Dobrinj. Predviđeno je da bi se za potrebe balača nabavila oprema (tenisice i bale), a starija folklorna skupina bi trebala nastupiti na smotri folklora u Betini (otok Murter) u mjesecu lipnju. Dakle, nadamo se da će ove naše crtice iz rada KD-a biti pozitivan pomak druženja i da ćemo u sljedećem broju imati lijepih novosti za vas, a do tada - pozdrav iz Krasa ! KD „Sv. Juraj“ Kras Draženka Justinić

DJ

IZLET KD „IVE JELENOVIĆ“ 25. i 26. listopada članovi KD „Ive Jelenović“ bili su na izletu u Austriji i Sloveniji. Tom prilikom posjetili su Graz, tvornicu čokolade Zotter u Riegersburgu i toplice Čatež. U Grazu su prošetali povijesnom jezgrom grada i razgledali poznate građevine na glavnom trgu, gradsku vijećnicu, operu, Glockenspiel zvono, kaštel, staro Isusovačko sveučilište, katedralu i mauzolej. Za uspomenu je ostala i zajednička fotografija na mostu. Nakon obilaska Graza, put je vodio u tvornicu čokolade Zotter gdje su u Schokoladen Theatru pogledali kratak dokumentarni film o uzgoju Kakaovca u Latinskoj Americi. Slijedio je najslađi dio putovanja –

28

kušanje 100 vrsta čokolada. Nakon uživanja u različitim okusima čokolade i čokoladnih napitaka, te iste čokolade moglo se kupiti kao slatki suvenir. Iz Austrije su krenuli u Sloveniju u toplice Čatež. Toplicama su se naj-

više radovali najmlađi izletnici koji su uživali u kupanju u bazenima. Nakon ručka na seoskom gospodarstvu krenulo se u Hrvatsku. Umorni i zadovoljni vratili su se svojim kućama. Zdenko Kirinčić

DJ


Naš kraj - naši judi

DAMIRU SMERDELU PRVA NAGRADA HRVATSKOG SABORA KULTURE Na natječaju Hrvatskog sabora kulture za 2014. g. za nove skladbe, stručno povjerenstvo dodijelilo je prvu nagradu autorskoj umjetničkoj skladbi '...kolo naoko Pana...' opatijskog dirigenta Damira Smerdela. Smerdel je uglazbio poznatu pejzažnu pjesmu 'Jutro' velikog hrvatskog lirika moderne, Vladimira Vidrića, te specifičan ugođaj pjesme prenio u svoju novu skladbu za veliki mješoviti zbor a cappella. Povjerenstvom je predsjedao stručni selektor Srećko Bradić, a na natječaj je ukupno bilo prijavljeno jedanaest skladbi. Voditelju našeg Mješovitog pjevačkog zbora „Zvon“ ovo je već treća nagrada Hrvatskog sabora kulture za nove skladbe za zbor, te nakon

dva druga osvojena mjesta na uglazbljene Gervaisove stihove, dobiva prvu nagradu u zborskoj kategoriji, koja će, kao i prethodne, biti objavljena u izdanju HSK-a sljedeće godine. Svestrani Damir Smerdel završio je studij orkestralnog dirigiranja na venecijanskom i bolonjskom kon-

zervatoriju gdje je stekao zvanje magistra umjetnosti, vodi dva zbora, te radi u glazbenim školama u Opatiji i Delnicama, a prije nekoliko godina na njegovu inicijativu osnovan je i Opatijski komorni orkestar koji je do sada održao nekoliko iznimno uspješnih koncerata. 'Skladanje za mene nije glavni poziv, ali mi u periodima godine, kad imam manje obaveza, pruža razbibrigu, promjenu u glazbenom izražavanju, u odnosu na dirigentski i pedagoški rad te svojevrsni ispušni ventil, obzirom da je nemoguće da mi ijedan dan prođe, a da nisam u doticaju s glazbom na ovaj ili onaj način' izjavio nam je dirigent i skladatelj Damir Smerdel. Gordana Gržetić

AKTIVNOSTI PODRUŽNICE UVDR DOBRINJ Nakon proljetne akcije čišćenja šumskih puteva, te batomaljske proslave Dana Domovinske zahvalnosti, dobrinjski veterani ove su godine organizirali izlet za Varaždin, Trakošćan, Tuheljske toplice i Samobor. Izletu se odazvalo pedesetak branitelja, koji su uz kotizaciju od 250 kuna, veliku financijsku potporu dobili od Općine Dobrinj i sponzora – turističke agencije Šiloturist, Opreme Krk, Trgovine Krk, Kvarner Punat trgovine, Ilirije, vrbničkih vinara i brojnih obrtnika i ugostitelja s dobrinjskog područja. U nastojanju očuvanja uspomene na Domovinski rat, veterani su i ove godine pohodili spomen obilježja i grobove poginulih i preminulih suboraca, a priključili su se i akciji prikupljanja potpisa za zaštitu otočnog smilja. Na redovitoj godišnjoj Skupštini, članovi dobrinjske podružnice jednoglasno su prihvatili financijsko izvješće, te usvojili plan i program za 2015. godinu, prema kojem će se, kako je naglasio općinski načelnik Neven Komadina, razina financiranja ove braniteljske udruge zadržati na istoj razini. U službenim prostorijama

NG

Podružnice svakog se petka igra trešeta i briškula, pa i ovom prigodom pozivamo članstvo na druženje i prijateljsko odmjeravanje snaga za kartaškim stolom. Predsjedništvo udruge svim vete-

ranima, njihovim obiteljima i svim ljudima dobre volje, želi čestit Božić i sretnu Novu godinu. Nedeljko Gržetić, predsjednik UVDR Podružnice Dobrinj

NG

29


Nasljeđe predaka Tragom jedne Antologije pjesništva iz 1876. godine

NARODNU PJESMU „DOBRINJ JE BILI GRAD“ ZNAO JE I AUGUST ŠENOA Među pučkom glazbenom baštinom našega kraja svakako se izdvaja pjesma o „bilome gradu usred otoka, kojem se ne more ako ne priko potoka“. Pjesma je to znana kao „Dobrinj je bili grad“ i slovi kao neslužbena himna Dobrinja. Kada je pjesma točno nastala i tko je stvarni autor njezinih stihova, sa sigurnošću se još uvijek ne može govoriti, a dosadašnja su istraživanja dala tek moguće naznake odgovora na to pitanje. Ipak, zanimljivo je da se pjesma spominje pod drugim imenom, „Dobrinjke“ još 1876. godine, te da je svoje mjesto pod tim imenom našla i u „Antologiji pjesničtva hrvatskoga i srbskog narodnoga i umjetnoga sa uvodom o poetici“. Antologiju je uredio jedan od

DK

najznažajnijih hrvatskih književnika, „otac moderne književnosti“ August Šenoa (1838 – 1881), U više je navrata kroz Šenoina djela došla do izražaja njegova naklo-

nost prema otoku Krku, napose prema Vrbniku, koji ga je inspirirao za roman „Čuvaj se senjske ruke“, te povjesticu „Kugina kuća“, nastalu (navodno) prema istinitom događaju u jednoj vrbničkoj obitelji. Nije tajna da je Šenoa tijekom svog kratkog života prijateljevao s mnogim „zagrebačkim Bodulima“, pa odatle moguća zainteresiranost i za dobrinjsko pučko pjesništvo. Korice požutjele Antologije iz 1876. godine otvorio nam je naš čitatelj Duško Kuzmanović, porijeklom iz naše općine, iz Klimna, zahvaljujući kojemu će mnogi među vama po prvi put drevnu dobrinjsku pjesmu pročitati u integralnom obliku. Gordana Gržetić

Dobrinjke (Hrvatska sa otoka Krka). Dobrinj je grad bili, posrid je otoka. K njemu se nemore, ko ne prik potoka, Va njem su divojke, sve su crna oka, Ono bi smamile sunce spod oblaka. Kamo nebi mene na zemlji junaka ? Ona svaka nosi klobuk od dukata. A bile košulje od tankoga platna. Va njem je kuntrada, vele mi je duga; Kada ju ja projdom, popade me tuga. Popade me tuga, obajde me žalost, Da kamo hće proći moja tužna mladost. Mlade me gledaju, ja u nje pogledam, Na srdašcu momu nije nego jedna. Sokole medeni i zelena Meto. Evo te ja služim danas treto leto; Ako te ja budem četrto služiti, Koju hoću plaću od tebe imiti? Kad kuntradom ideš, činiš mi se jedva, Glavicom se krećeš kano andjel s neba; Te tvoje kosice povrh te glavice, Čini mi se dušo, da su zlatne žice.

30

Tvoje vedro čelo, vedrije od neba, Ko nekrije oblak ni magla nijedna. Tvoje vedro čelo vlasi nadkriveno, Kako ravno polje travom obrašćeno. Tvoje obrvice meni redom stoje, Čine mi se dušo zadarske gospoje. Tvoje črne oči moje srdce rane. Tvoje črne oči kad gledaju na me. Ta tvoj puntilić nos, med lici posajen, Kako i Budim grad s merlići ugrajen Ti tvoji zubići, drobni tere gusti, Ustaca medene, bože, delikate. Ta tvoja bradica, na koj, je jamica, Na momu srdašcu velika ranica. Ota tvoja pleća, kako ravno polje, Na njih bum ja spisal sve svoje nevolje. O'te tvoje ruke, ke se zovu mane, Sad me odganjaju, sad me k sebi mame, Te tvoje nožice, kada potrepeću, Sve drago kamenje od sebe odmeću. Na tri ure noći počel sam hoditi,

Da mi te je kade večeras viditi. Danas mi se dušo s tobom razdiliti. Nigda neću druge neg tebe ljubiti. Proklet da je oni, ki me s tobom dili, Da bi ga oblaci spod neba pokrili. Na prvom dilenju: Garafole bili, Na drugom dilenju: Jabuko zelena ! Na tretom dilenju: Sime od ganzije, Ostani mi zbogom davno moje ime ! Četvrtom dilenju: Sokole priletni ! Ostav zlatno krilo, ter doleti k meni. Ja ću tebe dušo s daleka gledati, Na moje srdašce hoću te prijeti. Ako me ubiju, čin me zakopati, Va svetu Mariju pred velimi vrati. Kad va crikvu ideš s tvojimi drugami, Na misto tvoje vodice polij me suzami, Na misto pločice pokrij me rukami, Pokrij me rukami, polij me suzami.


Naš kraj - naši judi

MALI MATURANTI ŠK. GOD. 1950./51. Z DOBRINJŠ DOBRINJŠĆINI ĆINI Svi mi mali maturanti s Dobrinjšćine s polovice pasanoga vika, neću reć da smo sada već “stari judi” (aš ni ne čutimo se tako), nego judi “va letih”, ki smo toga fanj va životu pasali. Va Dobrinju i va školah po dobrinjskih selih, va to vrime moglo se je finit samo četire razredi osnovne školi. Ki je ote malo više znat, a kako su nan govoreli matere i oci “ malo boje živit” mora je poć va Krk. Davnoga leta 1948. mej svimi Otočani ki su prišli va Krk i nas je s Dobrinjšćini, partilo četrnajst naprvo va školu. Bilo je to teško potliratno vrime, kada ni bilo ča oblić, ni obut, a tako ni jist. Kako nan je sve onput bilo – preskočit ćemo, aš va današnje vrime, ne bi nan to ni verovali. Glavno je da smo istešo zdurali i da smo va petrovskom misecu 1951. leta dobili svedožbu MALE MATURI! Va to vrime kada je mali broj judi ime “srednju spremu” a fakultet deboto nijedon, ta svedožba je jako čudo vridela. Poznajete nas, ma ja ću istešo napisat ki smo to bili s Dobrinjšćini: Bosiljka Car – Butković, prof. Jakov Gršković, zo Polja Marija Crnčić – Mihajić, zo Županj pok. pop Nikola Uravić, z Gostinjca Vera Ilijić – Malešić, Ivan Car, Ivan Fugošić, Branko Pavačić, melograf Ivan Pavačić – Jecalić, z Dobrinja Olga Mulc – Gržetić (živi u Kanadi), pok. ing. Mirko Crnčić, ing. Zvonko Barbalić (živi u Chicagu), z Krasa Radmila Borović – Strčić, iz Gabonjina pok. dr. Zdravko Mihajić. Neznamo čo mislite o nami, ali mi smo svi kuntenti sami zo sobun: da smo vridno i pošteno odelali svoj radni vik, dobro odgojili dicu, a niki od nas su još i donos “prava ruka” svojin vnukon i pravnukon. Ne mirujemo mi ni sada , makar smo “va mirovini”.

RB

Soki od nas ima nike svoje zanimacije, pok nas to i drži, da ni ne mislimo na leta ka već imamo i na one stvare od zdravja, ke su nas nikoga više a nikoga manje pomalo pošnele načimat! A drži nas i još nič: ne samo z Dobrinjšćini, nego zo celoga Otoka ova naša generacija ka se zove i “Kumpanija od male maturi” najde se od 2001. leta, soko leto, zadnju sobotu miseca mihojskoga va drugon mestu i restoranu. Ovo leto je to bi četrnajsti put va Vrbniku. Prvi put smo 2001. leta proslavili pedeset let zo vičerun, kakova za to priliči , zo muzikun i sopelami. Ma i z Mašun zahvalni-

cun na Košljunu za nas i svih pokojnih kolegi i profesori, a to smo ponovili i 2011. leta. Istina je, da nas je načelo vrime, na naš je moto: “Krepat ma ne molat”. I još vavik kantamo po modernu i starinski i toncamo od twista do starinskoga tonca pri sopelah. A tako ćemo i naprvo, dokli god nas bude. Ove sliki će van to sve boje od besed pravit (a iman jih na stotini i teško je bilo nikoliki zibrat). Želimo Vam svin blagoslovljen i vesel Božić i svako dobro va Novon 2015. letu. Radmila Borović

RB

31


Naš kraj - naši judi

MANDOLINISTI IZ CODIGORA (ITALIJA) U POSJETU OPĆINI DOBRINJ I PJEVAČKOM ZBORU „ZVON“

GC

Posljednji vikend u rujnu u posjetu Dobrinjštini i otoku Krku doputovali su mandolinisti Gruppo mandolinistico Codigorese iz Codigora (Ferarra) , koji su u subotu navečer 27.09.14. održali cjelovečernji koncert u domu u Dobrinju. Povod ovome posjetu i uspostavi kontakta između gostiju i domaćina je gospodin Ramino Paccela iz Codigora, kao dugogodišnji gost Gospođe Marice Lončarić iz Šila. Ovaj isti čovjek je za vrijeme Domovinskog rata tj. ranih devedesetih godina bio angažiran oko prikupljanja humanitarne pomoći u svojem kraju koju je zatim dostavljao na naše područje (posebno na područje Dobrinjštine, pose-

bno mjesta Polja i Šila) a u isto vrijeme četiri šlepera hrane i odjeća proslijeđena su i Caritasu biskupije Krk. Stoga je ovo bila prilika za zahvalu za sve ono dobro učinjeno u to vrijeme i za danas osluhnuti dobru glazbu u izvođenju mandolinističkog orkestra i solista. U koncert mandolinista uvod je napravio Pjevački bor „Zvon“ iz Dobrinja, da bi publika zatim mogla uživati u sat i pol muziciranja mandolinista i solista, sopranistice Silvie Marcolongo i tenora Lorisa Pive. Uglavnom su izvođena djela talijanskih klasika, ali i obrade ostalih autora za orkestar i soliste. Koncertom su ravnali maestri Pierangelo Boccaccini i Damir Smer-

MT

32

del. Večer se je nastavila lijepim druženjem i pjesmom. Gostima iz italije uspjeli smo pokazati lijepote Dobrinjštine; poput centra Dobrinja, Šila, špilje Biserujke, ali i cijeloga našegea otoka poput Krka s gradskom jezgrom, katedralom, zidinama ili drevnoga Vrbnika s proizvodnjom vina. Gosti su oduševljeni otišli s našega otoka, diveći se ljepotama starina i prirode te gostoljubivosti domaćina, rado očekujući uzvratni posjet zbora „Zvon“ u prosincu i njihov ponovni dolazak na Krk . Čestit Božić, sretnu, zdravu, raspjevanu i uspješnu novu godinu žele članovi pjevačkog zbora „Zvon“ Ranko Pavačić

Giuseppe Civatti


Naš kraj - naši judi Koncert poznate čelistice u Dobrinju

ANA RUCNER OČARALA GLAZBOM, GLASOM I STASOM atraktivnim izgledom, a kroz program je, uz klasične izvedbe, nanizala i nekoliko obrada tradicionalnih skladbi. Pohvale svakako idu i organizatoru, Kulturnom društvu Dobrinj, te Općini i svima uključenima u organizaciju ovog ljetnog glazbenog osvježenja. Neka fotografije s koncerta i sada, u zimskim mjesecima, utople naša NG

Početkom kolovoza u Dobrinju je održan koncert popularne glazbenice Ane Rucner. Pred prepunim auditorijem zgodna je čelistica očarala, ne samo svojim glazbeno – scenskim performansom, već i

NG

srca i bar nakratko nas vrate u kolovošku ljetnu noć. Nedeljko Gržetić

NG

Ženska klapa „Volta“ objavila svoj prvi nosač zvuka

KAD ZAPJEVA „VOLTA“ ISPOD VOLTE Volta, maslinova grana, grumače, stare šterne i špina usred sela, te – prema predaji – graciozne Frankopanke, samo su neki od motiva, kojima su kroz glazbu i stihove dah sadašnjosti udahnule članice klape „Volta“. Devet pjesama, koliko su ih odabrale za svoj prvi nosač zvuka, jednostavno nazvan „Volta“, snimile su tijekom 2012. i 2013. godine u kastavskom studiju „Media Art“, pod pažnjom i vodstvom snimatelja i producenta Voljena Mlakara. A priča o klapi „Volta“, doznajemo, počinje 2006. godine : „Skupili smo se u želji da okupimo ljubiteljice klapskog pjevanja. I uskoro smo oformile klapu, kroz koju je u ovih osam godina prošlo puno članica“, pojašnjava nam Jelena Crnčić, jedna od utemeljiteljica klape „Volta“, koju još trenutno Jagoda Cmrečak Kišiček, Anita Crnčić, Mira Crnčić, Tamara Luketić i Julija Hlača. Slijedom višegodišnjeg aktiovnog

djelovanja, izdavanje prvog nosača zvuka nametnulo se kao logičan nastavak a osim starih napjeva iz zavičajnog areala, čije je autorstvo nepoznato („U Dobrinju milo zvoni zvone“, „Divojka je zelen bor gojila“, „Kolo igra ko' svetoga Roka“), klapa Volta snimila je i pjesme novijeg datuma, koje najvećim dijelom potpisuje Mirko Crnčić. Obol nastanku ovog nosača zvuka dao je i Jakša Fjamengo, tvorac domaćih evergreena, kao što su „Piva klapa ispod volta“, „Nadalina“, „Karoca gre“, itd. Fjamengo je autor naslovne pjesme „Volta“. Niz istaknutih pojedinaca koji je na razne načine pomogao klapi Volta u snimanju nosača zvuka nastavljaju Duško

Tambača, Mojmir Čačića, Sveto Popović, Vinko Škaron, Nensi Barić, Jadran Matešin. Tijekom osmogodišnjeg djelovanja Klapa „Volta“ ostavila je glazbeni trag na klapskim manifestacijama od Kvarnera, do Dalmacije, preko Istre, do kontinentalne Hrvatske. „Ponosni smo na sve nastupe ali i na još jedan detalj a to je da smo svoj prvi nosač zvuka objelodanile u vlastitoj nakladi“, ističe Jelena Crnčić a odgovor na završno pitanje prepušta svojoj klapskoj kolegici: „Biti članicom jedne klape prekrasno je iskustvo, ali to znači i puno odricanja“, kaže Julija Hlača, te napominje da kvalitetan glazbeni izričaj klapskog pjevanja iziskuje najmanje dvije temeljite probe tjedno. Klapa „Volta“ otvorena je za suradnju i za dobrodošlicu novim članicama, napominje Julija Hlača, jer „dobri ljudi s dobrom voljom uvijek su im dobro došli“. Gordana Gržetić

33


Naš kraj - naši judi Razgovor s Mirandom Mavrović, koja je u ispunjenje svog velikog sna krenula na drugi kraj svijeta

PUT OD BODULIJE DO KINE VODI STAZOM SNOVA Netko je davno mudro zaključio da su u životnim oazama mira, ali i olujama i vjetrovima nemira, snovi ono jedino blago koje nam nitko ne može ukrasti. Snovi su da se sanjaju, ali neki su od tih snova toliko jaki, da im je jednostavno suđeno da postanu stvarnost. I ova je priča dokaz da se snovi, ukoliko su dovoljno snažni i ukoliko u njih dovoljno vjerujemo, zasigurno ostvare. Naravno – u svoje vrijeme. Jedan je takav dugosanjani san našu sugovornicu odveo čak na drugi kraj svijeta – do daleke Kine. Gospođa Miranda Mavrović iz Rijeke, koja dio godine provodi rodnome kraju svog supruga, u Svetom Vidu dobrinjskom, ispričala nam je zanimljivu priču o svom snu i dalekoj Kini. Gospođi Mirandi ovo je tek jedno u nizu putovanja, ali kako je više puta istaknula, ovo je bilo putovanje njezinog života, ostvarenje dugogodišnjeg sna. Daleko putovanje – poklon samoj sebi za četrdeset i šest godina radnog vijeka -Ja sam inače diplomirana pravnica po struci, ali suprug Vitko i ja, osim što smo se bavili svojim strukama, uvijek smo voljeli povijest i zemljopis. Naime, povijest i zemljopis su vezani uz putovanja, a naš moto je: „Ako znate gdje se nešto nalazi, morate znati i što se tamo događalo i obrnuto, dakle, ako se negdje nešto u svijetu događalo, morate znati i gdje je to - započinje svoju priču gđa Miranda, te dodaje kako je na daleka putovanja možda trebala ići dok je bila mlađa: - Za to treba i novaca i snage i vremena , ali eto, okolnosti su bile drugačije. Lijepo se kaže - sve u svoje vrijeme! Tako sam najprije bila na kraćim putovanjima a na ovo putovanje u Kinu, o kojem sam sanjala cijelog svog života, otišla sam tako da sam samu sebe nagradila nakon četrdeset i šest godina rada. Odakle joj ta velika želja, veliki san da posjeti Kinu, pitamo našu sugovornicu: -Kina je najmnogoljudnija zemlja na

34

svijetu, četvrta je po veličini na svijetu. Htjela sam vidjeti tu daleku azijsku zemlju, koja je kao jedna od rijetkih u svijetu još ostala komunistička, a koja prakticira kapitalizam i u kojoj još uvijek vrijedi pravilo Den Xiao Pinga: „Nije važno koje je boje mačka – važno je da lovi miševe“. Kinu se razgledava doslovce od jutra do večeri Sve u svoje vrijeme... Došlo je tako i vrijeme da san gđe Mirande postane opipljiva stvarnost. - To je putovanje trajalo trinaest dana i koliko god sam mu se veselila, koliko god mi je donijelo radosti i novih spoznaja, bilo je izuzetno naporno. U Kini je sve daleko i sve veliko i stoga se Kinu razgledava doslovce od jutra do večeri – priča nam naša sugovornica, koja je ispunjenje svog sna povjerila „majstorima od zanata“: - U Kinu sam otišla preko jedne zagrebačke agencije, koje je specijalizirana upravo za ovakve destinacije. Imali smo, što je vrlo bitno, izuzetno dobrog vodiča, mladog profesora geografije, koji je dotad već bio dvadeset puta u Kini. Zahvaljujući njemu, trećinu te daleke zemljeskoro sve osim Tibeta - vidjela sam, mogu reći i upoznala savršeno dobro. Svi su putevi tih dana prije putovanja gđu Mirandu u mislima

vodili do Kine; kako je i kuda tekao onaj pravi a ne imaginarni put? Krenuli smo iz Zagreba za Istambul, koji smo panoramski razgledali, a nakon Istambula odletjeli smo u Peking i eto, ja sam konačno stala na kinesko tlo. Od polja riže i čaja, do proizvodnje kineskih bisera, sve do vrha drugog najvećeg nebodera na svijetu Tako daleku destinaciju, veliku zemlju prirodnih i kulturnih raznolikosti nemoguće je opisati u nekoliko rečenica. Svjesna je toga i naša sugovornica, te na pitanje koje jednostavno glasi - „Kina?“, odmah odgovara: - Kina je primarno disciplinirana zemlja i upravo je iz tog razloga čista, uredna, ljudi su vrlo susretljivi. I još nešto bitno – u Kini se ne krade! Kina je druga ekonomska sila na svijetu i to se, kaže gđa Miranda, vidi po svemu i svačemu. Veliki kineski gradovi Šangaj i Peking, znamenitosti kao što su Kineski zid, Tianan men Nebeski hram, Zabranjeni grad – sve ono o čemu je sanjala, odjednom je postala stvarnost. Ipak, imala je priliku doživjeti i drugu krajnost Kine: zabita kineska sela, polja riže, čaja. Zavirila je i u proizvodnju drevnih i slavnih kineskih bisera, žada, te u izradu suvenira slika od brokata, za čiju je izradu


Naš kraj - naši judi potrebna i godina dana, da bi ju se potom poklonilo nekom državniku. Unutar Kine dva puta smo letjeli avionom, vozili se vlakom i dva puta plovili rijekama. Fakultative su bile nešto posebno. Doživjeli smo predstavu na rijeci Li, u kojoj je sudjelovalo tisuću Kineza a koju je režirao režiser koji režirao i otvaranje Olimpijskih igara. Vozili smo se rikšama, vlakom koji razvije brzinu od 300 km/sat te se popeli drugi po veličini neboder na svijetu. Vidjela sam gotovo cijelu Europu, dio Azije, upoznala stare civilizacije ali Kina je nešto posebno ističe gđa Miranda i pojašnjava: - Nije isto vidjeti Kineza u Hrvatskoj i vidjeti Kineza i njegovu kulturu u Kini; vidjeti Kineskinju kako se udaje u crvenom i slika petnaest dana prije; znati da u Šangaju vam treba deset mjeseci da registrirate automobil. Kad stanete u red, Kinezu je to čudno, on to nije naučio, on se gura. Sve je to nešto novo i sve to pamtit ću cijeli svoj život. Kako su Kinezi spasili Budu ... Iako se o Kini educirala kroz razne izvore, gđa Miranda kaže da je u Kini čula toliko neobičnih stvari o ovoj azijskoj zemlji. Izdvojila je jedan detalj: - Znamo kako izgleda kineska zastava - crvena, s pet zvjezdica. Prva, velika zvjezdica znači komunističku partiju a četiri malene, saznala sam, predstavljaju seljaštvo, radništvo, administraciju i poštenu inteligenciju. Postoji li koja dodirna točka između daleke Kine i europeiziranog načina života? - U Pekingu i Šangaju običan puk hoda gradom obučen kao i u Europi. U zabitim selima druga je priča, ali na Tiananmenu, samo tamo, još uvijek možete vidjeti ljude u tamnoplavim odijelima, baš kao što je to bio običaj u vrijeme Mao Zedonga. Inače, moram spomenuti i da mnogi Kinezi cijelog života štede da bi došli na Tiananmen, te da bi vidjeli mauzolej Mao Zedongapojašnjava nam gđa Miranda, te dodaje da im je tijekom leta za Kinu, kao i prilikom samog dolaska, sugerirano da u Kini ne govore, ni ne propitkuju o Zedongovorm vremenu, o kulturnoj revoluciji, ali ni o politici općenito. A kako su onda toliki Budini

hramovi unatoč Zedongovom režimu sačuvani? – Budine su hramove pokrili plahtom s likom Mao Zedonga i sačuvali ih za budućnost. Kinezi su pametan narod – smije se gđa Miranda, te smijehom odgovara i na naše sljedeće pitanje – je li joj se za vrije putovanja ili boravka dogodila kakva situacija, koja baš i ne bi spadala u ugodne trenutke: Sama na najvećem kolodvoru na svijetu -U grupi nas je bilo dvadeset i dvoje a ja sam na svoje najdulje putovanje otišla bez supruga i to mi baš i nije bilo svejedno. Kao ni njemu, koji je ostao kod kuće. Na pekinškome kolodvoru, najvećem željezničkom kolodvoru na svijetu, čekali smo vlak za Xian. I kako se kaže, dovoljan je trenutak; eto, na trenutak sam se izgubila u mislima i to je bilo dovoljno da iz vida izgubim svoju grupu. I sad zamislite situaciju: vlak polazi za dvadeset minuta a vi nikog iz grupe ne vidite oko sebe! Nastojala sam ipak ostati mirna i rekla sam samoj sebi: „Ako ih sad počneš tražiti, ako oni počnu tražiti tebe, bit će još gore!“. Tako sam stala na jedno mjesto i čekala, nadala se. A moja se grupa organizirala, te me uz pomoć našeg vodiča i kineske vodičkinje u rekordnih osam minuta uspjeli pronaći! – priča nam i dalje kroz smijeh gđa Miranda, te nam otkriva i profile grupe, s kojoj je putovala u Kinu. Četiri tisuće petsto uspomena -Grupa je bila, jednostavno rečeno, interesantna. Vrlo interesantna. Sve su to redom bili ljudi koji su puno putovali i sve dok ih nisam upoznala, mislila sam da sam ja ta koja je puno putovala. Otkrit ću vam i još nešto po starosti sam bila druga u grupi a starija od mene bila je prva „missica“ bivše države, gospođa Zdenka. S

nama je bila i konferencijska prevoditeljica, koja za Hrvatsku radi u Bruxellesu, Strassbourgu i Luxemburgu. A imala sam i „cimericu“ Jitky Syrinek, koja mi je puno pomogla. Bili su to zaista divni ljudi, koji su mi mailom poslali uspomenu sačinjenu od 4500 fotografija! Iskušenje pred kraj puta Gđa Miranda Mavrović uspjela je ostvariti svoj san. A kad je već bilo izvjesno da će taj san postati stvarnost, je li se ipak pojavio, makar u naznakama, onaj dobro nam znani glasić, koji u našoj podsvijesti izaziva sumnju? -Iskreno, uvijek sam znala da ću kad tad vidjeti Kinu! Znala sam i da me muče određene zdravstvene poteškoće, ali znala sam i ono najbitnije: Ja vjerujem u sebe i ja ću ostvariti taj svoj san! Eh, sad...tri dana prije putovanja taj se glasić ipak i meni javio i nije mi bilo svejedno. Počele su me mučiti neke misli: idem na drugi kraj svijeta, bolesna i ne znam što će se desiti. I nije se desilo ništa loše, pitamo: -Pa sad, kako se uzme...na povratku iz Šangaja, kad sam već letjela iz Šangaja u Istambul, a let je trajao 11 i pol sati, nisam se osjećala dobro. I opet sam samu sebe hrabrila: „Ako si izdržala trinaest dana, ako si se popela na Kineski zid, valjda ćeš stići živa i zdrava u Hrvatsku!“. Srećom, tako je i bilo. Krenite putem svojih snova Želim još putovati ali ništa ne želim tako žarko kao što sam željela otići u crvenu Kinu – zaključuje svoja sjećanja na daleku Kinu gđa Miranda Mavrović. Kao pasionirana ljubiteljica povijesti, geografije, kulture i civilizacije raznih naroda, planira još neka putovanja, ali Kina će, kaže, uvijek imati posebno mjesto u njenom srcu i sjećanjima. Naša je sugovornica svoj san pretočila u stvarnost. Nama, koji put ka ostvarenju svojih snova tek utiremo, ostaje poruka: Svi su snovi ostvarivi, ukoliko u njih dovoljno jako vjerujemo. I ukoliko vjerujemo sebi i u sebe. Uostalo, put od Bodulije do Kine, tako dalek put, vodi samo jednom stazom – stazom snova... Razgovarala: Gordana Gržetić

35


Naš kraj - naši judi Pedeset zajedničkih godina Vere i Ivana Jakominića iz Hlape

KADA JE OVIH PEDESET LET PASALO ?! Tim su nas riječima dočekali, ispratili, te su riječi tijekom ugodnog druženja nekoliko puta ponovili. A pedeset let je zaista „pasalo“, bolje reći, proletjelo, a vremenska poglavlja sa sobom su donijela mnoge promjene. No, Vera i Ivan Jakominić i danas su na istoj adresi, na kojoj su prije pola stoljeća započeli zajednički život. I meteorološke su prilike tog davnog 20. studenog 1964. bile gotovo identične kao i na isti dan pedeset godina kasnije. Taj je njihov poseban dan, prisjećaju se slavljenici, bio sunčan i ugodno topao za konac studenog a slavlje je počelo u Polju, odakle je gđa Vera porijeklom. Vjenčao ih je vlč. Ivan

Plješa a potom je svadbena povorka iz Polja krenula put Hlape. Pješice - napominje gospodin Ivan, a njegovo pomno prepričavanje sjećanja na taj dan vizualizira nam gotovo svaki detalj i bez video snimke! Njihova priča, kažu slavljenici, ima sasvim običan početak i logičan nastavak – zaljubili su se, vjenčali, te zajednički krenuli kroz životne plime, ali i oluje. Jer, kažu jednoglasno – kroz život ne može uvijek sve ići glatko, ali niti teški trenuci ne traju vječno. Zato je, poručuju, od iznimne važnosti strpljenje, povjerenje ali i optimizam. A uz optimizam ide i pjesma, potvrđuje nam gospodin Ivan, koji pjesmom pridonosi i kao aktivni član crkvenog zbora u Dobrinju. Koliko je već član tog zbora, čija je članica bila i gospođa Vera ? – Čini mi se oduvijek, smije se gospodin Ivan, iznova se zapitavši kada su sve te godine prošle? Prošle su i vrijedilo ih je obilježiti. Vera i ivan Jakominić svoju su zlatnu obljetnicu obilježili, kažu, u najužem krugu onih najdražih. Ponosni su na svojih zajedničkih pedeset godina, posebno na činjenicu da su njihova djeca Jadranko i Biserka postali onakvi kakvima su ih za život pripremali: -Učili smo ih da budu pošteni i pra-

vedni i to nam je najdraži uspjeh u ovih pedeset godina, kažu slavljenici. Ipak, ističu s tugom, ponosni su i na najmlađeg sina Ivicu, čiji je životni put prerano prekinut: Malo je bio s nama, ali danas nam je utjeha i ponos da ga njegovi bivši učitelji, školski prijatelji i svi s kojima je dijelio djetinjstvo pamte i spominju kao mirnog, i posebno talentiranog dječaka. U tim zajedničkim sjećanjima pronalazimo utjehu - zaključuju sa sjetom Vera i Ivan Jakominić, poručivši da život uvijek mora ići dalje. I njih dvoje kreću dalje ususret budućnosti, sjećanja ostaju kao spomen i poticaj a za budućnost dali su nam i jedno obećanje, isprativši nas riječima: „Vidimo se i za deset let!“. Prihvaćamo i veselimo se tom „dijamantnom“ susretu, dragi slavljenici ! Gordana Gržetić

ZLATNI PIR MILICE I VLADA JELENOVIĆ Nedavno su svojih 50 godina braka proslavili Milica i Vlado Jelenović iz Polja, koji žive u Crikvenici. Vjenčali su se kao mladi u Polju 1964. godine, no put i posao ih je

36

koa i mnoge Pojane odveo izvan otoka, njih u obližnju Crikvenicu. Vlado je radio kao konobar a Milica kao domaćica u jednom odmaralištu, podigli su dvoje djece blizance Jasnu i Damira te danas imaju i četvero unučadi. Zasluživši mirovinu ponovno su došli u Polje, gdje su živjeli desetak godina, no Vladova bolest i blizina djece ponovno ih je pred nekoliko godina vratila u Crikvenicu. U krugu svojih najbližih obilježili su ovu obljetnicu, koji su im poželjeli zdravlja i dugog života a dobrim željama priključujemo se i mi ostali.

Ranko Pavačić


Naš kraj - naši judi Branko i Katica Jakominić proslavili „zlatni pir“ u starom kraju

NAŠA JE ADRESA NEW JERSEY, ALI NAŠ JE DOM BODULIJA U nizu narodnih mudrosti, formuliranih i izrečenih od našeh predaka u određenim životnim trenucima, nalazimo i onu, koja je zajednički nazivnik svima koje je život odveo izvan rodnog zavičaja: „Kadi se tičić zleže, onamo nateže“. S time se slažu (a i često sami među sobom izgovaraju) Katica i Branko Jakominić, koji su pedesetu godišnjicu braka upravo iz tog razloga odlučili proslaviti na rodnome otoku. Iz tog razloga trebalo je prevaliti put dug tisuće kilometara, koji vodi iz New Jerseyja, ali i okupiti obitelj, koja je sa slavljeni-

cima organizirano krenula ususret velikom događaju. „Američku karavanu“ dočekala je isto tako brojna rodbina iz Dobrinjštine i Garice, odakle slavljenici potječu, te je sjećanje na 25. listopada 1964. tako obnovljeno nešto ranije, u kolovozu, u Malinskoj. Iako su, kažu, očekivali veselu proslavu i pokoje iznenađenje, slavljenici kažu kako pojedine pomno pripremane detalje proslave nisu mogli niti sanjati, a kamoli očekivati. Na svečanosti, koja je okupila osamdesetak članova obitelji i rodbine, iz arhive sjećanja izvučeni su pomalo zaboravljeni detalji, ali i predmeti, koje za slavljenike imaju posebno emotivnu vrijednost. Bio je to, rekao je jedan od sudionika, pravi scenski događaj, u koji su puno truda uložili i domaćini i gosti. Branko i Katica Jakominić rodni su kraj (Sveti Vid dobrinjski i Garicu) napustili koncem 60-ih godina prošlog stoljeća, te tragom mnogih krenuli put dalekog kontinenta. Uz sve aktivnosti kojima su svojoj obitelji osiguravali egzistenciju, svo

su vrijeme aktivni u raznim hrvatskim organizacijama, te na događanjima kojima se promiče ili pomaže rodni kraj. New Jersey već je dugo njihova stalna adresa, koju dijele s troje djece i njihovim obiteljima. Ipak, unatoč godinama iseljeništva, pa i usvajanju pojedinih „američkih“ navika i običaja, Branko i Katica svakodnevno su mislima u rodnome kraju, te imajući u vidu razliku između dviju riječi - „adresa“ i „dom“, složno poručuju: „Naša je adresa New Jersey, ali naš je dom Bodulija!“. Gordana Gržetić

PEDESET GODINA BRAKA Ovaj lijepi jubilej proslavili su Ivan (Nino) i Nevenka Dallacosta. Nevenka je rođena u Dalmaciji, a Nino u Istri. Živjeli su i radili u Rijeci - Nevenka kao trgovac, a Nino kao vodoinstalater. Upoznali su se 1963. godine, sretno zaljubili i vjenčali 1964. godine.

Imaju dvoje djece - Deana i Danielu i unuku Ninu. U Gabonjin su dolazili od 1978. godine sa susjedima Anom i Josipom Grdinićem. Gabonjin im se dopao, pa su odlučili kupiti teren i sagraditi kuću. Nisu mislili za stalno ostati u Gabonjinu, ali im se dopao mir i miran život u Gabonjinu i s Gabonjarima. Uklopili su se u njihove običaje, tako da su zavoljeli ovaj pitomi kraj i odučili ostati. Naglasili su da istaknem zahvalnost susjedima i svim Gabonjarima koji su ih prihvatili. Ovu lijepu obljetnicu proslavili su u društvu obitelji i prijatelja, a

posjetio ih je u ime Općine Dobrinj načelnik Neven Komadina i članice Odbora, kao i članovi KD “Sv. Petar“ Gabonjin. Uručili su im poklone i poželjeli da dočekaju i dijamantni pir. T. Radivoj

37


In memoriam Boris Trubić (1952. – 2014.)

JEDAN OD NAS „Sve što bismo u životu trebali znati, već je negdje zapisano“ … ove riječi na raznim jezicima u ovakvom, ili sličnom obliku nalazimo na ulazu u mnoge knjižnice diljem svijeta. Ipak, u tim je hramovima pisane riječi jedan naslov nemoguće pronaći. A upravo zahvaljujući toj knjizi, svaki je sudionik ovozemaljskog životnog hoda sudbinski predodređen da postane pisac – pisac knjige, koju ne skrivaju hramovi književnosti, već se ona krije u svakome od nas ponaosob. Kakav će joj biti sadržaj, najvećim dijelom biramo mi sami; koliko će stranica imati, taj izbor nažalost nije na nama. Broj stranica unaprijed je određen od strane sile snažnije od nas - uvijek premalo, nikad dovoljno a ispisivanje posljednje stranice za nas i one oko nas uvijek bolno. Ipak, neovisno o broju stranica, ova nam knjiga po još nečemu daje slobodu izbora; kao i svaka knjiga, i ona odašilje osnovnu poruku i pouku čitatelju. I to je ono po čemu ćemo - kad završi i posljednje poglavlje naše knjige, knjige života - ostati upamćeni među onima oko nas i među onima koji tek imaju doći... Nedavno je posljednje poglavlje jedne knjige života ispisano na šezdeset i prvoj stranici. Prerano. I bolno, nadasve za one njemu najbliže, ali i za one koji su ga poznavali. A tih, koji su Borisa Trubića poznavali u nacionalnim granicama (pa i šire) bilo je mnogo. Prvenstveno u glazbenim sferama, jer glazba je činila velik i važan dio njegovog života. Od grupe HOBO, nastale ranih 70-ih godina, preko grupe „Latino“ kojoj je upravo on dao ime, pa do ritmova Ritmo Loca. Njegove su perkusije pratile ritam mnogih domaćih hitova, evergreena spomenutih glazbenih

38

sastava. Geni su učinili svoje, možemo zaključiti, imajući u vidu činjenicu da je njegovo porijeklo upravo u dobrinjskom kraju, od davnine poznatom i prepoznatom kao ishodištu vrsnih glazbenika, „kantura“ i „kanturica“. Iako je imao glasovne mogućnosti, u pjevanje se nije upuštao; za to je, govorio bi, zadužen ostatak obitelji: otac Ivan, liječnik po profesiji, ali i vrsni „kantur“ domaćih napjeva, te brat Ivica, prvak Opere zagrebačkog HNK-a. Boris Trubić bio je, dakle, u javnosti primarno poznat kao glazbenik. Ipak, u ovom homageu Borisu nećemo detaljnije navoditi glazbeni dio njegove biografije - iz razloga što Borisa u dobrinjskom kraju niste imali prilike doživjeti kao „estradnu zvijezdu“. Boris (namjerno ćemo ga stoga oslovljavati samo imenom) bi dolaskom na Dobrinjštinu jednostavno rečeno postajao „jednim od nas“. Borisu niste imali priliku prići – on je bio taj koji vam je prilazio. Uvijek prvi, svima jednako – malima, još manjima, velikima, starijima. Boris se spontano uklapao u tekuću problematiku svog sugovornika – bilo da je riječ o poljoprivredniku zabrinutom za svoj urod, o domaćici koja je u dilemi što kome pripremiti za ručak, ili pak o starijim sumještanima i njihovim zdravstvenim jadikovkama. Iako je bio „lice s ekrana“, Boris je najmlađoj populaciji nerijetko bivao „slamka spasa“. Jer, znao je

Boris kako smiriti i umiriti zavađene oko nogometne lopte, jednog đira bicklom više ili manje, te dati najbolji savjet kako svoje nestašluke uvjerljivo opravdati roditeljima. S njime u „starom kraju“ niste mogli drugačije razgovarati, nego starim lokalnim govorom, onom pravom starom čokavicom. Od Borisa ste tako mogli čuti zaboravljene fraze i frazeme, izraze koje još rijetko tko (ili nitko!) u našem kraju upotrebljava: „mali kvarot mesa“, „uštajunat se“, „grahorice za stikat ogonj“ i mnoge druge izraze izvlačio bi Boris iz ropotarnice prošlosti, prilikom svojih dolazaka na Boduliju. Prelazak na bodulsku stranu Krčkog mosta, za Borisa je značio i prelazak sa standardnog jezika na arhaičnu čokavicu. Boduliji nije pripadao samo porijeklom; ona je za njega bila i više od ishodišta njegovih predaka. Kao mladić, ljetujući u rodnoj kući svog oca u Svetom Vidu dobrinjskom, Boris je razvijao i usavršavao jedan u nizu svojih talenata: u stolarskoj radnji svojih susjeda, Boris je učio stolarske vještine, koje će godinama kasnije pretočiti u djelo u Gabonjinu, u kući koju je dijelio sa svojom Natašom i u kojoj je, nažalost, ispisivao posljednje stranice knjige svog života. Sudbina je još jednom izmiješala karte suprotno našim težnjama i nadanjima. Bolest je još jednom izvojevala bitku, unatoč hrabroj borbi s druge strane. Borisova knjiga života završava na šezdeset i prvoj stranici. Prerano, prebrzo. Ipak, njezin je autor malim brojem životnih poglavlja ostavio velik trag u mnogim životima. Jer za nas, njegove suvremenike, a i za one koji će tek doći, Boris Trubić bit će uvijek, zauvijek – jedan od nas. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi Redovna godišnja Skupština Gradskog društva Crvenog križa Krk

ZAVIDNI NIVO REZULTATA AKCIJA DOBROVOLJNOG DARIVANJA KRVI Zavidni nivo rezultata postignutih tijekom akcija dobrovoljnog darivanja krvi, jedan je od najvažnijih zaključaka redovne godišnje Skupštine Gradskog društva Crvenog križa Krk. Kako je pojasnila ravnateljica GDCK-a Marija Jakominić, šest ovogodišnjih organiziranih akcija podržalo je 350 osoba, među kojima ih je 31 krv darovalo po prvi put, dok je zahvaljujući Zlatku Petriću krčki ogranak Crvenog križa po prvi put dobio darivatelja, koji je stoti put iskazao spremnost da daruje dragocjenu tekućinu. Gradsko društvo Crvenog križa Krk stanovnicima poplavom pogođene Gunje doniralo je 70 višenamjenskih peći na drva, pojedinačno vrijednih 1.097,00 kn. Nakon susreta predstavnika Crvenog križa

IG

IG

s tamošnjim stanovništvom odlučeno je da će se sredstva koja su otočani prikupili kroz niz humanitarnih akcija, upotrijebiti upravo u ovu svrhu. Uz niz humanitarnih, sportskih, zdravstvenih i sličnih akcija, kojima je GDCK organizator ili suorganizator, ove je godine po prvi put pokrenut i program „Tajni prijatelj“; kroz akciju „Solidarnost na djelu“ otočni su školarci

prikupili 5.162,00 kn kojima je učenicima iz potrebitih obitelji financiran boravak u Zimskom kampu u Kostreni. Po prvi put provedenim programom Tajni prijatelj a unatoč ekonomskoj krizi koja ne jenjava, učenike se pokušalo potaknuti na suosjećanje i humanitarno djelovanje u svom okruženju. Gordana Gržetić

ODLIKAŠI MARIN I DOMINIK BUDUĆI SU LIJEČNICI Za učenike generacije, područne osnovne škole Dobrinj, ovog je ljeta organiziran prijem kod općinskog načelnika Nevena Komadine. Dominiku Nonveilleru i Marinu Petroviću, odlikašima kroz svih osam razreda obrazovanja, načelnik Komadina uručio je priznanje i novčanu nagradu od tisuću kuna. Nakon službenog dijela, druženje s odlikašima i njihovim roditeljima nastavilo se na dobrinjskoj Placi, gdje su Dominik i Marin, u neformalnom razgovoru, izrazili želju da nakon gimnazijskog obrazovanja upišu Medicinski fakultet, te jednog dana postanu liječnici. Čestitajući nagrađenim odlikašima, Komadina je istaknuo važnost održavanja standarda u školstvu i obrazovanju, dodajući kako na tim stavkama

neće biti štednje u općinskom proračunu. Taj se trend ogleda kroz dodjelu učeničkih i studentskih stipendija, sufinanciranje nabavke udžbenika, kao i troškova

prijevoza do obrazovnih ustanova u Krku i Rijeci. Nedeljko Gržetić

NG

39


Sport

IZVJEŠĆE RADA MNK DOBRINJ U ZADNJEM KVARTALU GODINE Krajem kolovoza 2014. godine MNK Općina Dobrinj je ponovno bio pozvan od strane MNK Heroji 2007 na humanitarni turnir "Ovo nije Kraj", koji se održava kao sjećanje na katastrofalnu tragediju poginulih vatrogasaca na otoku Kornati, koja se dogodila 30. kolovoza 2007. godine. Susret dvaju malonogometnih klubova protekao je u ugodnom trodnevnom druženju gdje je domaćin iskazao izrazito gostoprimstvo i dobrodošlicu. Tijekom sva tri dana organizatori su pripremili bogat program i osim sudjelovanja u natjecateljskom dijelu turnira, imali smo prilike pogledati pregršt animacija koje su upriličili. Prvoga dana, u petak, 29. kolovoza, stigli smo u Vodice u vrijeme ručka. „Heroji“ su nas dočekali toplim gostoprimstvom u hotelu Kristina, gdje smo bili smješteni i koji se nalazi uz predivnu plažu blizu samog centra Vodica. Uslijedio je turnir, gdje su nastupale malonogometne ekipe koje se natječu u drugoj HMNL i regionalnim nižim ligama, a to su: MNK Jezera, MNK Zagora, MNK Heroji 2007, MNK Mirlović Zagora, Generacije, Dvd Vodice, te Split STARS ekipa sačinjena od dalmatinskih estradnih zvijezda. Turnir je započeo natjecanjem u dvije skupine po tri ekipe i predfinalnom revijalnom utakmicom HNK Hajduk veterani i DVD Vodice. Za Hajduk su igrali velikani kao Šurjak, Pralija, Miše, Cukrov, Bulat... MNK Općina Dobrinj je nastupio u izmiješanom sastavu uslijed sezonskih obaveza većine prvotimaca. Igrali su igrači koji su već nastupali za MNK Općina Dobrinj na nekom turniru ili su dolazili na treninge, a to su: Matko Drpić, Endi Galanto, Aidin Cerić, Nikola Brozić i Luka Justinić.

40

LJ

U prvoj utakmici protiv MNK Zagore rezultat je 'visio' do pred kraj utakmice kada smo primili gol i utakmica je završila pobjedom MNK Zagore 3:0. U drugoj utakmici pobjedili smo ekipu Split STARS rezultatom 4:1. Golove su postigli Cerić i Brozić po jedan gol i Justinić sa dva gola. Utakmica nije bila lagana, pojedinci kao što je Alen Nižetić, koji je nastupao za Split STARS ekipu, pokazao se kao izvrstan malonogometaš. U ugodnom i opuštenom razgovoru s Nižetićem u nekoliko navrata, poznati se pjevač interesirao o općini Dobrinj, hvaleći ambijent i atmosferu sa svoja tri nastupa koje je posljednjih godina održao u našoj općini. Zbog gol razlike nismo prošli u finalnu fazu turnira. Pob-

jednici turnira bili su MNK Heroji 2007 pobijedivši ekipu MNK Mirlović Zagora rezultatom 8:1. Vrhunac večeri bilo je puštanje lampiona u zrak sa vodičke rive u čemu su sudjelovali svi sudionici turnira, ali i građani koji su i na taj način odali počast poginulim vatrogascima. Drugog jutra brod nas je čekao u 7h za polazak na otočni Nacionalni park Kornati, gdje se održala svečana misa u sjećanje na poginule vatrogasce i nažalost još uvijek neotkrivenu istinu. Na taj dan okupilo se mnoštvo državnih službenika, izaslanstava Predsjednika, Vlade i Sabora Republike Hrvatske, kao i nebrojeno mnogo vatrogasaca iz cijele Hrvatske, sve od Pule do Vukovara, pa do Čakovca i

LJ


Sport Dubrovnika. Stigli su i kolege vatrogasci iz zemalja regije kao potpora obiteljima stradalih vatrogasaca u istraživanju istine. Posljednjeg dana pridružili smo se sudjelovanju u svečanom mimohodu od marine Vodice, kroz centar sve do parka spomenika i groblja kao znak sjećanja na neprežaljene heroje. Nakon svečanog mimohoda, u kojem je sudjelovao kanader i više od 4000 hrvatskih vatrogasaca, imali smo posljednje druženje gdje smo uručili nekoliko autohtonih poklona iz Općine Dobrinj – pokloni su uručeni gradonačelnici Vodica, predsjedniku MNK

Heroji 2007, tajniku kluba i organizatoru ovoga susreta, kao zahvala za srdačno gostoprimstvo i ugodno druženje. Nadamo se da će naša buduća druženja proteći u veselijem ambijentu, jer Heroji su to i zaslužili! Nakon nastupa u Vodicama, uslijedila je mala pauza igranja do početka mjeseca listopada, kad su ponovno počeli treninzi u dvorani u Malinskoj. Treninzima seniorske ekipe priključili su se i mlađi naraštaji, što ulijeva nadu za daljni opstanak i napredak u radu kluba. U studenom je počela i nova sezona malonogometne lige grada Rijeke "FuLiRi", te je u prva dva

kola, MNK Općina Dobrinj upisala dvije pobjede protiv ekipe "Vodovod i Kanalizacije" rezultatom 1:0 te protiv ekipe "Elcon" rezultatom 3:2. Radom klupske uprave, a najviše ambicioznom i srčanom igrom naših malonogometaša, težimo k tome da sljedeća godina bude još bolja i uspješnija, stoga pozivamo sve ljubitelje malog nogometa da nam se pridruže u radu kluba. Čestit i blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu 2015. godinu želi Vam MNK Općina Dobrinj. Tajnik MNK Općina Dobrinj Davor Feretić

Luka Justinić

Savjeti stručnjaka

MAGNEZIJEM PROTIV KRONIČNOG STRESA Gužve u prometu, rokovi, problemi u uredu, učestala zvonjava mobitela... samo su neki od okidača stresa koji nas svakodnevno opterećuju i troše naše živce. Stoga bi stvatko od nas tko je u prigodi trebao pronaći barem malo vremena za opuštanje, morao pomno pratiti znakove koje nam tijelo šalje. Primjerice, napeti mišići i noćni grčevi u listovima nogu, mogu biti znak da našim tijelom vlada prevelika napetost. Svatko tko pati od stresa nalazi se u stanju pojačane ekscitacije (uzbuđenosti) što nam oštri čula te nas čini pozornima i spremnima za reakciju, a istodobno smo i manje usredotočeni, imamo niži prag osjeta, lakše nas je

smesti. Kad je naše tijelo u stalnom stanju uzbune, potrebno nam je mngo više energije, što samo po sebi mijenja metabolizam. Potreba tjelesnih stanica za magnezijem raste, a on se istodobno pojačano izlučuje putem mokraće i njegova razina u organizmu se smanjuje. Nažalost, mnogi ljudi imaju nisku razinu magnezija. Važan za živčanu i mišićnu ravnotežu, magnezij pomaže protiv umora, stresa i uznemirenosti. U stresnim situacijama blokira otpuštanje hormona stresa (adrenalina i kortizola), ublažavajući njihov učinak. Jačanjem membrana stanica koje oblažu površinu krvnih žila, magnezij može usporiti prolazak

hormona stresa u krvne žile i njihovo posljedično sužavanje. Taj tzv. atistres mineral smiruje živčani sustav potiskujući provodljivost živčanih impulsa, a ujedno opušta mišiće. Kada se iscrpe rezerve magnezija u tijelu koje prepoznajemo po prije navedenim simptomima, možemo sami sebi pomoći uzimanjem npr. Bioelektra Magnezij Direkt-a, jedna vrećica podmiruje dnevne potrebe. Kod uzimanja magnezija može se eventualno javiti lagani proljev. Višak magnezija izlučuje se putem bubrega. Bubrežnim bolesnicima uputno je da se posavjetuju sa liječnikom prije uzimanja magnezija. T.Radivoj

41


Sport

MNK OPĆINA DOBRINJ KROZ 2014. Na kraju smo još jedne kalendarske godine, kad se podvlači crta ispod svega učinjenog. Iako je naš nogometni kalendar praktički još na početku godine, sa zadovoljstvom ćemo vas informirati o našim aktivnostima tijekom 2014. godine. - U siječnju i veljači kao i svake godine dosad, igrali smo zimsku otočnu malonogometnu ligu u Malinskoj, na kojoj je nastupilo 12 ekipa podijeljeno u dvije skupine po šest. Nakon svih odigranih utakmica u skupini zauzeli smo 3. mjesto sa dvije pobjede, jednim neriješenim rezultatom te dvije izgubljene utakmice. U četvrtfinalu igrali smo s MNK Njivice i nažalost izgubili 3:0 - Od polovice veljače pa do polovice svibnja igrali smo proljetni dio malonogometne lige grada Rijeke što je naša druga godina natjecanja u toj ligi te nakon što smo prošle godine osvojili 7. mjesto od 24 ekipe ove godine napravljen je rezultatski napredak te smo natjecanje završili na 3. mjestu od 22 ekipe koliko ih je ove godine sudjelovalo - Tijekom drugog školskog polugodišta održavani su treninzi jednom tjedno u sportskoj dvorani u Omišlju sa školskom djecom od 5-8 razreda, te u školi ili na igralištu također jednom tjedno sa učenicima od 1-4 razreda.Ovim treninzima odazvalo se tridesetak učenika, pa čak i po koja učenica, što je pokazatelj da su djeca naše škole zainteresirana za ovakva nogometna druženja. Pritom moram naglasiti da su se treninzi održavali nakon nastave, dakle u njihovo slobodno vrijeme što naravno daje dodatnu sliku o njihovoj želji za nogometnom loptom. Koristim priliku te se najprije ispričavam svima Vama dragi mali nogometaši što nismo uspjeli tijekom prvog polugodišta ove školske godine organizirati ovakva druženja, ali isto tako obećajem da ćemo napraviti sve kako bi barem u drugom polugodištu nastavili sa

42

našim treninzima. Konkretnije informacije o ovome dobiti ćete od svojih nastavnika i profesora početkom drugog polugodišta; - Od siječnja pa do kraja travnja održavali su se treninzi u sportskoj dvorani u Malinskoj i to dva puta tjedno, te na vanjskim igralištima naše općine tijekom svibnja i lipnja - Nakon završetka malonogometne lige grada Rijeke tijekom lipnja i srpnja nastupili smo na turnirima u Krku, Omišlju i Puntu. O rezultatima na ovim turnirima čitali ste više u prošlom broju našeg Fanta kao i o fešti koju smo organizirali 12.07.2014. u Klimnu ; - Kolovoz mjesec je i ove godine bio rezerviran za gostovanje našeg kluba kod naših sportskih prijatelja u Vodicama na još jednom humanitarnom turniru posvećenom poginulim vatrogascima na Kornatima 2007. godine te im se i ovom prilikom zahvaljujem na svemu što su nam pružili tijekom našeg boravka u Vodicama i nezaboravnog druženja tijekom sva tri dana ; - Nakon kratkog odmora u rujnu mjesecu, listopad je mjesec kad kreće nova nogometna sezona. Treninzi su započeli početkom mjeseca u sportskoj dvorani u Malinskoj, a krajem mjeseca počela je i nova sezona malonogometne lige grada Rijeke, treća zaredom na kojoj nastupa i naš klub. Ove godine u borbu za naslov krenulo je 16 ekipa, a ako se držimo one narodne da se po jutru dan poznaje mogli bi i ove godine napraviti rezultatski napredak u odnosu na

prošlu jer nakon dva odigrana kola imamo maksimalnih 6 bodova. Dečki samo tako naprijed! Sve informacije o tijeku ovog natjecanja možete pratiti na internet stranicama "fuliri". Moramo također spomenuti i zahvaliti se na uloženom radu i trudu gosp. Željku Španiću koji je prošle godine vodio naše nogometaše, dok je početkom nove nogometne sezone ekipu preuzeo igrač i trener Ljubo Žderić kojemu želimo puno uspjeha. - Početkom prosinca odigran je i memorijalni turnir Žitomir Palčić u Malinskoj na kojem je nastupio i naš klub.Nakon dvije pobjede u grupi protiv Vrbnika 4:1 i Rođaka 2:0 u četvrtfinalu bolji od nas bio je Trumm 2:6. - Osim na sportskim terenima bili smo aktivni i na uređenju prostorije našeg kluba gdje su odrađeni svi završni radovi te je ostalo još donekle oplemeniti unutrašnjost prostorije interijerom. I ovom prilikom pozivam sve naše nogometaše i one mlade i one malo starije da nam se slobodno pridruže treninzima i da uživaju u sportu kojeg vole. Na kraju još jedne godine zahvaljujem svim igračima na uloženom trudu tijekom cijele godine rada, svim članovima kluba, općini Dobrinj te svima koji su na bilo koji način pomagali u radu kluba. Svim članovima kluba te svima Vama čitateljima ovih redaka želim zdravu, sretnu i veseliju 2015. godinu te sretan i blagoslovljen Božić. Milorad Justinić

Davor Feretić

Zajednička slika sudionika malonogometnog turnira Općine Dobrinj održanog u Krasu


Sport

MALONOGOMETNI TURNIR OPĆINE DOBRINJ - KRAS 2014. Malonogometni turnir općine Dobrinj, ove godine, održao se na igralištu u Krasu 22. i 24. kolovoza 2014. godine, u organizaciji mladeži sela Kras i pod pokroviteljstvom Općine Dobrinj. Ove godine sudjelovalo je 6 ekipa sa područja Općine Dobrinj, a to su: Kras, Šilo, Gabonjin, Sv.Vid, Dobrinj i Rasopasno. U petak 22. kolovoza odigravale su se utakmice u dvije skupine. U subotu 23. kolovoza trebala se odigrati završnica turnira, no zbog lošeg vremena odigrala se u nedjelju 24. kolovoza. Prve dvije plasirane ekipe iz skupina ušle su u polufinale, te su pobjednici tih utakmica odigrali za prvo mjesto, dok su poraženi odigrali za treće mjesto. Polufinalne utakmice igrale su ekipe Šilo i Sv.Vid rezultatom 5:4, te ekipe Gabonjin i Rasopasno rezultatom 2:3. Nakon polufinal-

nih utakmica u utakmici za 3. mjesto ekipa Gabonjin pobjedila ekipu Sv. Vida, nakon raspucavanja kaznenih udaraca rezultatom 8:7, dok je regularno vrijeme završilo nerješeno 5:5. U finalnoj utakmici ekipa Šila pobjedila je ekipu Rasopasno rezultatom 5:2. Ovim porazom ekipa Rasopasno zaustavljena je u osvajanju četvrtog uzastopnog naslova na malonogometnom turniru Općine Dobrinj. Nakon finala uslijedilo je proglašenje pobjednika, najboljeg igrača (Toni Radoslović - ekipa Sv.Vid), najboljeg strijelca (Boris Martinčić - ekipa Šilo) i najboljeg golmana (Muamer Avdić - ekipa Šilo). Nagrade su dodjelili Dalibor Gržetić - član odbora za sport, Zoran Kirinčić - predsjednik općinskog vjeća, Zdenko Kirinčić - zamjenik načelnika Općine Dobrinj i Neven Komadina - načelnik

Općine Dobrinj. Sudačku dvojku turnira sačinjavali su suci Damir Volf i Željko Pavlešić. Po završetku najtjecateljskog dijela malonogometnog turnira, održano je druženje za sve posjetitelje i sudionike turnira, uz roštilj i piće do kasno u noć. Sve pohvale mladima sela Kras koji su sudjelovali u organizaciji ovogodišnjeg turnira Općine Dobrinj i zahvala dugogodišnjoj zapisničarki utakmica općinskih turnira Sari Pavačić, koja marljivo i ustrajno sudjeluje u kreiranju nogometnih turnira na području Općine Dobrinj. Pozdrav i vidimo se sljedeće godine u Dobrinju ili Šilu, uz nadu da će bit više ekipa i novih mladih nogometaša sa područja Općine Dobrinj. Davor Feretić

Raspored i rezultati odigravanja turnira KRAS 2014. A1 A2 A3 B1 B2 B3

SKUPINA A RASOPASNO ŠILO DOBRINJ

DF

Prvoplasirana ekipa Šilo

SKUPINA B SV.VID GABONJIN KRAS

DF

Dodjela nagrade prvoplasiranoj ekipi

19:00 19:35 20:10 20:45 21:20 21:55

PETAK 22. 08. 2014. A1-A3 RASOPASNO - DOBRINJ B1-B3 SV.VID - KRAS A2-A3 ŠILO - DOBRINJ B2-B3 GABONJIN - KRAS A1-A2 RASOPASNO - ŠILO B1-B2 SV.VID - GABONJIN

19:00 19:35 20:15 20:45

NEDJELJA 24. 08. 2014. A1-B2 ŠILO - SV.VID 5:4 B1-A2 GABONJIN - RASOPASNO 2:3 3. MJ. GABONJIN - SV.VID 5:5 P(8:7) FINALE ŠILO - RASOPASNO 5:2

5:7 3:1 4:0 1:0 3:2 1:2

DF

Drugoplasirana ekipa Rasopasno

DF

Trećeplasirana ekipa Gabonjin

43


Sport Druženje slobodnim stilom: cjeloljetni kup-turnir u boćanju omiljeno sportsko-društveno događanje

KUP DOBRINJŠTINE PUNO VIŠE OD BALANJA Boćanje iliti balanje jedan je od onih elemenata koji čine i iskazuju duh stanovnika Primorja, Bodulije pa tako i Dobrinjštine, dijela otoka Krka u kojemu se ta igra, najčešće rekreativno i u slobodno vrijeme, igra od davnih dana. Da je, i u kolikoj mjeri, sveprisutno balanje dio identiteta otočana možda ponajbolje svjedoči tradicionalni "Kup Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom", boćarsko natjecanje koje je ove godine obilježilo svoje 19. izdanje. Posebnost toga po mnogočemu specifičnog i drugačijeg natjecanja, osim u ponešto "slobodnijim" pravilima koja omogućavaju boćanje i na jogovima odnosno natjecateljim terenima koji po svojim obilježjima izlaze iz strogim pravilima tog sporta zadanih parametara, ogleda se i u činjenici da se u sklopu tog događanja okupljaju i takmiče "reprezentacije" svih, ili gotovo svih mjesta s područja Dobrinjštine, ali i neke iz Općini Dobrinj susjednih krčkih lokalnih samouprava - Vrbnika i Malinske-Dubašnice. Ove je godine završnica Kupa Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom održana u Hlapi, i to na novoizgrađenom jogu za izgradnju i uređenje kojega je u protekloj godini iz općinskog proračuna bilo izdvojeno 35 tisuća kuna. Nova mjesna boćarska "arena" na kojoj su se u završnim mečevima ogledali ponajbolji boćari dobrinjskoga kraja (a čiju je izgradnju nemalim sredstvima pomogla i domaća tvrtka "Škvadra" d.o.o), doznali smo od domaćina i organizatora spomenutog natjecanja, izgrađena je i uređena na mjestu staroga joga koji je ondje ponosno stajao još od daleke 1948. godine. Završnica natjecanja, objasnio nam je Dalibor Gržetić, povjerenik spomenutog natjecanja i član Odbora za sport Općine Dobrinj, okupila je predstavnike četiriju najuspješnijih ekipa natjecanja koje se

NG

44

NG

proteklih mjeseci, iz vikenda u vikend, odvijalo u svim mjestima Dobrinjštine. U onom prvom dijelu Kupa sudjelovalo je čak 18 ekipa podjeljenih u 4 grupe iz kojih su se najbolje dvije kvalificirale u nastavak koji je naposljetku iznjedrio one koji su se plasirali u završnicu, objasnio nam je Gržetić naglasivši kako su ulazak u onaj najzanimljiviji i najnapetiji "hlaparski" dio natjecanja odličnim nastupima zaslužile ekipe Kataroška (iz Sužana), Garica 2, Kumpanija Gabonjin te Gabonjin 2. Uz ekipe Kataroške, Kumpanije Gabonjin, Gabonjin 2 i Garice 2 koje su se plasirale u završnicu, u ovogodišnjem Kupu Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom sudjelovale su još i ekipe Garica, Čižići 1, Čižići 2, Hlapa, Šilo, Gostinjac, Kras 1, Kras 2, OTB, Rasopasno 1, Rasopasno 2, Sveti Ivan, Tribulje te Sveti Vid Miholjice. U sklopu istog natjecanja odigrava se i natjecanje u izbijanju balina. Ove je godine u spomenutoj disciplini pobijedio Marko Vrkić iz ekipe Gabonjin 2 kojemu je, osim naslova "najizbijača", sasvim prigodno, pripao i pobjednički pršut! U borbi za treće mjesto druga ekipa "Garice" svladala je "Kumpaniju

NG

Gabonjin" dok je u velikom finalu slavila ekipa "Gabonjin 2" čiji su boćari u napetoj borbi rezultatom 2:1 pobjedili reprezentativce "Kataroške". Članovima šampionske ekipe koju su činili Mile Ivić, Lucijan Žic, Marko Vrkić, Ivan Grdinić, Josip Gršković, Ivan Dalla Costa i Ivan Kosić po uspješno "odrađenom" finalnom meču pripale su zaslužene nagrade među kojima i prijelazni pokal Kupa Dobrinjštine, pehar koji ekipama u trajno vlasništvo ide samo nakon tri uzatopce osvojena naslova. Kup Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom daleko je od običnog boćarskog turnira, objasnio nam je Gržetić napomenuvši kako natjecanje redovito započinje u lipnju, te iz kola u kolo odnosno tjedna u tjedan, traje sve do konca kolovoza kad se, svaki put u drugom mjestu dobrinjskoga kraja, odigrava završnica. Kao i svako boćarsko takmičenje, i ovo ima obilježja borbe za čim bolji i uspješniji rezultat ali je ovo naše uvelike obilježeno i jednom revijalnom, rekao bih prijateljskom notom. Druženje i zabava jednako su bitan element našeg cjeloljetnog kup-turnira koji uvelike ima i obilježja društvenog, a ne isključivo sportskog događanja, zaključuje naš sugovornik. Koliko ovdašnji ljubitelji balanja vole događanja ove vrste svjedoči i podatak kako se, osim ljetnog, na istom području već osam godina organizira i tzv. "zimska liga" - natjecanje koje se ovisno o vremenskim prilikama po sličnim pravilima u djelo provodi u jesenko-zimskom odnosno proljetnom periodu. Spomenimo i kako, uz Općinu Dobrinj, organizaciju i provedbu spomenutog događanja materijalno i financijski pomažu brojni sponzori, među kojima i tvrtka GP Krk koja je već dugo najizdašniji i najvjerniji podupiratelj tog zanimljivog i vrijednog događaja. MR

Nedeljko Gržetić


Sport

ČLANOVI DRUŠTVA ZA ŠPORTSKU REKREACIJU ČIŽIĆI GOSTI HNK RIJEKE Prije najavljenog rušenja Stadiona Kantrida i početka izgradnje novog stadiona HNK Rijeke, Društvo za športsku rekreaciju Čižići odlučilo je za svoje najmlađe članove, u pratnji njihovih roditelja, organizirati posjet jednoj od posljednjih nogometnih utakmica koje će se ove zime odigrati na tom travnjaku. Slučaj je htio da nas je HNK Rijeka pozvala da budemo njihovi gosti na utakmici protiv Lokomotive u nedjelju 9. 11. 2014. I tako je krenulo s realizacijom ideje. Nekolicina nas po prvi put na Kantridi, zahvaljujući aktivnosti naše udruge. Okupili smo se uz ogradu iznad stijena Kantride, spustili se stubama uz atletsku dvoranu do pomoćnog igrališta, prošli rigoroznu kontrolu na ulazu (uspjelo je, unijeli smo banner naše udruge!), pipanje je bilo „fora“ šaljivo za škakljive, ali tako to mora biti iz sigurnosnih razloga. I evo nas konačno na obiteljskoj tribini E1. Svi smo tu osim barba Igora koji je ipak otišao na svoje pretplatničko mjesto (da izbliza bolje vidi nastup mažoretkinja, ha, ha?). Na velikom semaforu gledamo još jednog člana naše udruge, barba Mira s Krasa, koji se ugodno smjestio na centralnoj tribini. Gledamo zagrijavanje igrača i sudaca i pomalo komentiramo. Ivan Š. je naša „Žalosna sova“. „Izgubit ćemo... zač smo opće došli... mogli smo ostat doma...“ i sl. Drugi misle drugačije. Sandra i Gabrijel dolaze s drugog kraja gledališta da nas pozdrave i mali Gabi ostaje sa svojim prijateljima (Pita: „A gdje je Mario? Zašto nije došao? Zar je Filip još bolestan?“). Vrlo brzo je Rijeka povela i golovi su padali jedan za drugim. Neki od nas nisu vidjeli baš sve golove jer su trenutno bili u nabavi piva (barba Vjeko, to ti nije prvi put, je li?), sokova, kokica i sl. Većina je bila „jako“ gladna i žedna, davno je bio nedjeljni ručak, a zrak Kantride otvara apetit. Zvoni mobitel, jedan tata očitava veličinu na okovratniku sinove jakne, očito je da u ZTC-u jedna mama uspješno šopingira. Sve u svemu, bila je to prava nogo-

MT

metna poslastica i vjerujem, nezaboravan doživljaj za ekipu iz Čižića. Naime, prisustvovali smo jednoj povijesnoj pobjedi Rijeke, u kojoj nas je posebno oduševio Andrej Kramarić zabivši pet golova u mrežu svog nekadašnjeg kluba, sve jedan ljepši od drugog. Armada je skandirala: „Trpaj, trpaj...“ Svaka mu čast, o njemu se najviše priča, ali i drugi nisu bili ništa lošiji. Bilo je vrlo ugodno svjedočiti takvom uspjehu voljenog kluba. Nas dvadeset i jedan član udruge nismo štedjeli dlanove, snažnim pljeskom i glasnim pjevanjem pozdravili smo svaki uspješan potez nogometaša u bijelom. A tek vatromet za pobjedu, neviđeno, kao da je došla Nova godina... Oči su širom otvorene i

gledaju osvjetljeno nebo u toploj nedjeljnoj noći. Armada izvodi završnu scenu uz uobičajeno „Ajme meni nije mi dobro...“. I pomalo odlazimo sa Kantride, čini mi se da su svi zadovoljni doživljenim. Na odlasku prolazimo uz društvo iz Markovići koje slavi pobjedu uz dobru kapljicu, probali smo Sandrine domaće bajadere, bravo Sandra... Ale-ale... Forza Fiume! Vjerujem da će se o našem zajedničkom posjetu Kantridi još dugo pričati, a siguran sam da će poneki od malih čižićarskih nogometaša postati novi vjerni navijač, član Armade, a možda u dogledno vrijeme i igrač HNK Rijeke, tko zna? Marino Turčić

MT

45


Sport

IZ RADA ŠRK ČIKAVICA ŠILO Športski ribolovni klub "Čikavica" iz Šila svoje dugogodišnje aktivno djelovanje može zahvaliti ponajprije svojim članovima, koji su temelj ovog kluba. Ova godina prošla je u dosta dobrom sportskom duhu. Kao i svake, tako i ove godine započeli smo školom ribolova, koja se održava u zimskom periodu kao priprema za klupsko natjecanje u svibnju te svako slijedeće ovisno o rezultatu. Školu vodi naša aktivna seniorka i dugogodišnja članica kluba Stanka Kamenarić. U klubu se dosta radi sa djecom da bi bili zadovoljni i zainteresirani za ribolov i natjecanje kao ekipno i pojedinačno među svojim vršnjacima. Dosta aktivnosti odvija se u ribarskoj kućici na punti Šila. Naši ribolovci bili su prisutni na skoro svim natjecanjima koja su ove godine održana znači, od klupskog pa sve do državnog. Posebno moram istaknuti juniora Marina Petrovića, koji je svojim trudom i

radom prošao sve do državnog prvenstva koje se održalo u Kukljici na otoku Ugljanu i postigao odlične rezultate. Uz sportska natjecanja klub je aktivan i na drugim poljima, tako da smo za dan mjesta Šila - Rokova tradicionalno organizirali potezanje migavice i čašćenje svih prisutnih ribom i vinom. Naravno u svom tom našem radu ne smijemo zaboraviti veliku pomoć Općine Dobrinj i Turističke zajednice bez kojih naš klub ne bi mogao s lakoćom

funkcionirati. Ovim putem želimo poslati čestitku za nadolazeće blagdane svim našim članovima i prijateljima. Nadamo se da će klub i ubuduće funkcionirati i raditi za dobrobit sporta na području naše općine i šire. Pozivamo sve koji još to nisu a htjeli bi se natjecati i loviti ribu neka nam se jave. Rogi ribaru! Šrk "ČIKVICA" Šilo Ivan Brusić

IB

IB

46


Sport Rad sa mladima donosi sve bolje rezultate !

SRD "VELA STEN" ČIŽIĆI 2000 Dragi čitatelju našeg općinskog lista. Želimo ti reći da smo jako ponosni na našu djecu koja redovito pohađaju školu ribolova, uče, treniraju i marljivo rade te nam donose iz godine u godinu sve bolje rezultate i plasmane. Sada nam je već svima jasno da konstanta postoji, da osvojena odličja do sada nisu bila slučajna i da ovaj mali i relativno novi klub ima budućnost. Desetak juniora se natječe u kategoriji U16 i oni su najzaslužniji za to što naš klub "Vela sten" nije više nepoznanica u sportskom ribolovu. Svi oni zaslužuju da ih se spomene pa počnimo redom: Andrea i Filip Šantić, Ivona i Marin Mihajić, Elma Sinanović, Veronika i Antonio Kirinčić, Klara Crnčić i Leonarda Morožin Ušalj. Naravno kao i svugdje i tu imamo dvije natjecateljice koje možemo izdvojiti iz grupe i to je naša konstanta koja za sada daje najbolje rezultate i kao ekipa i pojedinačno. Veronika Kirinčić i Klara Crnčić za sada su najbolje plasirane naše klupske kolegice i vjerujemo da je ovo tek početak njihovih dobrih rezultata i da oni najbolji tek dolaze. Tako su ove godine obje nastupale na međužupanijskom

VK

VK

prvenstvu koje se održalo na Korčuli gdje je ovog puta Veronika postigla bolji plasman i kao 23. plasirana (od 48 natjecatelja) stekla pravo na sudjelovanje na državnom prvenstvu. Državno prvenstvo bilo je na otoku Ugljanu i Veronika je sa odličnim 11. mjestom (od 24 natjecatelja) osigurala sebi direktan plasman na isto to prvenstvo slijedeće godine. Dakle, "Vela sten" sada već uspješno sudjeluje na svim rangovima natjecanja u zemlji. Odmah iza njih ove godine već se vide pomaci i u radu ostale djece gdje su nas ugodno iznenadili Ivona i Antonio kojima je ovog puta falilo to malo sreće da idu dalje ali nema straha jer upornim radom i zalaganjem u školi ribolova, i stalnim ulaganjem kluba u opremu i pribor vjerujemo u daljnje uspjehe.

VK

Škola ribolova će započeti sa radom 31.01.2015. i održavati će se redovito svake subote od 17:0019.00h. i trajati će sve do početka lipnja kada zbog sve većeg broja turista koji dolaze i obveza onih koji vode školu moramo napraviti ljetnu pauzu. Tu škola ne staje jer zadaci koje djeca trebaju napraviti do slijedećeg okupljanja uvijek su unaprijed podjeljeni. Ukoliko ima zainteresiranih za upis javite se na 091/2260168 (predsjednik Edis Kirinčić) ili na 091/1868121 (trenerica Nataša Rogina). Ovim putem želimo se zahvaliti onima bez kojih mi kao klub sami ne bi mogli financijski podnijeti troškove koji nisu nimalo mali a to su prije svega naš načelnik Neven Komadina i općinsko vijeće, zatim DVD Dobrinj kojemu zahvaljujemo na org. prijevoza za oba naša općinska kluba i svima ostalima koji su na bilo koji način pridonjeli radu našeg kluba. Čestit Božić i sretnu Novu 2015. god. želimo svim žiteljima naše općine a i šire. SRD "Vela sten" Čižići 2000

VK

47


Sport

SPORTSKOM REKREACIJOM OBOJANO ĆIŽIĆARSKO LJETO Već nekoliko godina Društvo za športsku rekreaciju Čižići popunjava ljeto u Čižićima bogatim sportsko-rekreativnim sadržajima, prvenstveno namjenjenim članovima udruge, ali jednako tako dostupnim i turistima. Dana 26. srpnja 2014. na pučkoj štirni održan je tradicionalni “Treći šahovski turnir - Čižići 2014.” koji je privukao 27 sudionika iz Hrvatske, Slovenije i Slovačke. Velika hvala prof. Zdenku Jurkoviću na predanom radu s djecom i na njegovom ogromnom angažmanu bez kojeg bi mi amateri vrlo teško organizirali ovako kvalitetan turnir i dostigli ovakav rejting. Nakon odigranih sedam kola po švicarskom sistemu uz ograničeno vrijeme od 15 minuta po sudioniku i partiji, vrijedan pokal osvojio je Machata Martin iz Slovačke ispred prošlogodišnjeg pobjednika Sandra Šafara i trećeplasiranog Tea Tomulića. Najbolji junior bio je Dorijan Zec, najbolji kadet Daniel Duda, najbolji mlađi kadet Trošelj Ivan, a najbolja juniorka, ujedno i najbolje plasirana žena Bogdanić Katarina. Boje Čižića branila su braća Sršić, brat i sestra Kirinčić, Filip, Sven i Luka. Na startu trećeg po redu Kvarnerskog krosa – ulične utrke kroz Čižiće okupilo se gotovo stotinu

trkača. U dječjoj utrci sudjelovale su djevojčice i dječaci do 15 godina i u oštroj konkurenciji između 47 sudionika spomenut ćemo samo najbolje: do 8 godina Sara Kirinčić i Matko Belčić, do 12 godina Lea Novković i Niko Žbašnik, te do 15 godina Andreja Orlić i Lovro Vrančić. Rekreativci su također bili brojni. Od 34 natjecatelja najbolje su se plasirali osvojivši zlatne medalje u svojim kategorijama: Jan Čakš (do 18 godina), Arnel Cajić (do 35 godina) i Saša Belčić (veterani), te Dijana Rijetković (žene do 35 godina) i Andreja Gašpar (veteranka). Praznik rekreativne atletike završio je glavnom utrkom na stazi duljine 4.200 m. Pobijedio je Dalibor Gržetić u vremenu 13:52,31 osvojivši glavnu nagradu Trećeg Kvarnerskog krosa i zlatnu medalju te poklone sponzora. U ženskoj je konkurenciji pobjeda pripala Veroniki Erlić s vremenom 18:43,11. Posebno iznenađenje večeri organizatori su priredili angažmanom naše proslavljene olimpijke Vere Begić Blečić da označi start svih utrka. Boćarska se fešta nastavila do kasno u noć uz taktove žive muzike. Bila je to još jedna nezaboravna večer uz lučicu u Čižićima, a spektakl je pohodilo više od petsto zainteresiranih. Ovakva sportsko-zabavna mani-

MT

48

MT

festacija pravi je ogledni primjerak kako se i u malim turističkim mjestima može stvoriti turistička atrakcija trudom vrijednih organizatora, a bilo ih je na ovaj ili onaj način zaposleno više od pedeset članova i simpatizera udruge. Nakon odigranog finala XI. pojedinačnog otvorenog prvenstva Čižića u balanju slobodnim stilom, prijelazni pehar namjenjen pobjedniku prvi put je otišao iz Čižića. Naime u finalnoj borbi Josip Purić Pipe iz BK Rasopasno pobijedio je najboljeg domaćeg igrača Matea Turčića rezultatom 2:1 (06:21, 21:04 i 15:08). Prije glavne utakmice večeri, u finalu juniorskog turnira Ivan Sršić je pobijedio Antonija Kirinčića, a svih petnaest polaznika škole balanja nagrađeni su prigodnim medaljama. Svečano su uručeni pehari u trajno vlasništvo trojici dosadašnjih pobjednika pojedinačnog juniorskog turnira Čižići 2012. Filipu Rogini, 2013. Emanuelu Jakominiću i 2014. Ivanu Sršiću. Ovaj potonji primio je i veliki prijelazni pehar koji će krasiti njegove vitrine do novog turnira slijedeće godine. Najbolji izbijač 2014. je Mladen Zujić, a najbolji koštač Elvis Jakominić. Festival balanja u prvoj polovini kolovoza svakodnevno je


Sport

MT

pratilo mnoštvo gledatelja, a sve je okončalo mini-feštom na jogu uz roštilj i nastup tamburaškog sastava “Nikad doma” iz Gabonjina. Boćari iz BK Čižići u sastavu Igor Švob, Vjekoslav Padavić, Ivan Pole i Marino Turčić osvojili su turnir u Rasopasni organiziran povodom Vele gospe 2014. pobijedivši najprije boćare iz Tribulja, a u finalu domaćine iz ekipe Rasopasno I. Pobjednicima je pripala stilizirana statua boćara, rad umjetnice iz Rasopasne. Kao gosti na ovogodišnjoj trodnevnoj proslavi Dana Ičića sudjelovala je nekolicina članova naše udruge, zajedno sa predstavnicima Mjesnog odbora Čižići, a kartaška je reprezentacija pojačana za ovu prigodu kartaškim parom Maršić – Purić iz Rasopasne. Boćarska ekipa u sastavu Darko Škrabonja, Anton Šantić i Mario Turčić osvojila je drugo mjesto na prigodno organiziranom turniru trojki, izgubivši od ekipe domaćina i pobjedivši ekipu iz Kopra. Delegacija Čižića nastavila se družiti s domaćinima i njihovim drugim gostima na izletu brodom

do Preluka i natrag te imala priliku vidjeti Liburnijsku rivijeru s mora. U subotu 13. rujna 2014. okupili su se balači iz Krasa, Gabonjina, Rasopasne i Čižića na Desetom međunarodnom turniru u balanju slobodnim stilom “Čižići – ljeto 2014.” Prvi se put dogodilo da pozvana ekipa „Balinarskog kluba Celeia“ iz Celja nije uspjela doći na jubilarno okupljanje zbog neiz-

vjesnosti oko vremenskih prilika i preklapanja termina sa nekim njihovim drugim obvezama. Bez obzira što je čitavu prethodnu noć kiša uporno rominjala, tokom jutra ukazalo se sunce i vrijedni organizatori su uspjeli osposobiti za igru jog u Čižićima. Ništa nije predskazivalo nadolazeći novi pljusak. Kad tamo, oko podne je pala obilna kiša i potjerala balače u Sveti Vid Miholjice, pod njihov natkriveni jog, gdje je turnir završen u kasnim poslijepodnevnim satima. Čitavo se društvo zatim vratilo u Čižiće gdje je u konobi “Mala sten” bio organiziran ručak za sve sudionike turnira. Podijeljene su nagrade najboljima: prvo mjesto osvojila je ekipa Krasa u sastavu: Anđelko, Bevandica, Brico, Ive i Kruno. Pehar za drugo mjesto primila je prva ekipa Čižića, a treće mjesto izborili su boćari Gabonjina. Prema glasovima kapitena svih pet ekipa, proglašena je najbolja četvorka u sastavu Josip Purić Pipe, Ive Justinić, Marino Turčić, i najbolji igrač turnira, Kruno Plišić. Prigoda je iskorištena da se za desetgodišnju sportsku suradnju uruči Boćarskom klubu Kras prigodna plaketa, a ista plaketa je boćarima iz Celja dostavljena naknadno. Marino Turčić

MT

49


Razmišljanja i sjećanja Istinita priča iz Dobrinjštine

TAMO GDJE STANUJE BOŽIĆ … Prosinac tisućudevetsto četrdeset i pete, prvi Božić koji smo nakon četiri godine dočekali bez straha od pucnjave i tutnjave okupatorskog oružja. Rat je prestao, ali su glad i neimaština ostali; ipak, činjenica da Božić slavimo na slobodi, potisnula je u drugi plan sve naše brige i strahove - osim u našoj obitelji, ako se to uopće moglo nazvati obitelji: pet mjeseci prije mog sedmog rođendana, otac je izgubio bitku koju je tada malo tko uspio dobiti - tuberkuloza je bila jača od svih naših želja i nada, te od očeve volje da nam prvi Božić na slobodi učini nezaboravnim. -Kad prestane pucnjava i kad ustanem iz kreveta, ti i ja imat ćemo originalni Božić ! Nakon ručka odvest ću te na dugu šetnju i ispričat ću ti sve svoje dječačke tajne! – hrabro je obećavao otac, iako mu je glas svakim danom postajao slabijim a lice bljeđe i mršavije. Tijekom njegove bolesti, moj četiri godine stariji brat i ja rijetko smo boravili u rodnoj kući. U strahu od zaraze, majka nas je poslala baki i prabaki, stoga smo trenutke koje smo smjeli provoditi s ocem iščekivali jednakom čežnjom kao i završetak rata. Otac nije dočekao slobodu a dugoiščekivani Božić u slobodi samo je pojačavao našu ionako pretešku patnju i bol. Brat je, boraveći u krčkom internatu, bio pošteđen majčinog cjelodnevnog plakanja nad sudbinom. Meni je taj njen čemer nerijetko bio zamjena za doručak, ručak i večeru… Tog sunčanog prosinačkog dana pratio sam majku u Sveti Vid Miholjice. -Dobar dan! Trebate li pomoć u kući? Ne trebam novac, dajte mi malo kruha i koji krumpir i ja zadovoljna! – bile su majčine riječi kojima je gotovo preklinjala mještane da joj pruže priliku da preživi. Dok smo hodali prema kući za koju je majka rekla da je garancija uspjeha, kraj nas je prošla grupica muškaraca glasno raspravljajući. U žaru rasprave nisu nas ni primijetili; jednog od njih ja sam itekako primijetio. Umalo da se nisam onesvijestio kad sam ga ugledao. -Tko je taj čovjek? – upitao sam majku, Doktor Slavko Pančić, on je dolazio kod pokojnog oca. To ti je taj dobri duh otoka Krka o kojem sam ti pričala. – objasnila mi je majka -Živi ovdje? Ne, ne, živi u Malinskoj, ali mi se čini da vrlo malo boravi u svojoj kući.

50

Dom su mu sva sela i zaseoci na našem otoku. Priča se da svakog dana, najčešće pješice, odlazi na jedan kraj otoka Krka i pomaže potrebnima. -Da mu se javimo? -Ne, Nikola, nemamo sad vremena za priču s doktorom. Idemo dalje! Dok je majka ribala podove, ja sam razmišljao. I smislio sam… Na Badnjak se u našoj kući iznova tugovalo a okupilo se cijelo susjedstvo tješeći uplakanu majku. Ubrzo se pojavio i ujak a s njim čovjek u čije je ruke moja majka i prije nekoliko godina polagala svu nadu: -Doktore, jedva diše! Spasite mi ga, molim Vas! – slušao sam majčino zapomaganje ležeći u krevetu i moleći se svim svecima da uspije moj naum. -Ostavite nas nasamo! Bit će sve u redu, vjerujte mi! – doktor Slavko Pančić je gotovo izgurao iz sobe majku, baku i susjede. Taknuo mi je čelo, opipao puls a potom zavrtio glavom i rekao: Dečko, ajde ti meni lijepo sad dok smo sami priznaj što izvodiš! Da si zdrav kao dren, to je očito. Dakle? U kome ili čemu je problem? Šutio sam kratko a onda odlučio priznati, pa što bude: Prije nekoliko dana mama me odvela u Sveti Vid Miholjice. Kad sam Vas ugledao, učinilo mi se da … da … ma smijat ćete mi se ako Vam kažem što mi se učinilo! Doktorov pogled dao mi je do znanja da se ne moram bojati izrugivanja. Ohrabrio sam se i nastavio: -Učinilo mi se da vidim svog pokojnog oca. Jako ste mu slični. Zapravo, niste mu slični, nego ste isti kao i on. Moja mama je isto to komentirala. I onda mi je palo na pamet da … ma ovo što slijedi je stvarno glupo i bolje da Vam prešutim. Naljutili biste se i to s pravom na mene. A da mi mama dozna… Slušam! – rekao mi je jednako blagim glasom kao i na početku. Ipak, za ono što je slijedilo, trebalo mi je još više hrabrosti: -Ovo je prvi Božić nakon četiri godine koji slavimo na slobodi. Znate, svi će moji prijatelji provesti Božić s ocem, samo ja ću biti iznimka. I onda mi se učinilo da … ovaj … kako Vi jako sličite mom pokojnom ocu, da odglumim bolest baš na Badnjak. Mama mi je ispričala da Vi nikad nikoga ne odbijate. I tako … znate … sad kad ste tu, čini mi se kao da Božić stvarno provodim s ocem … Slobodno me udarite! – završio sam svoj

monolog i navukao plahtu preko lica očekujući salvu doktorovog bijesa. No, ton njegovoga glasa nije se promijenio: -A tako! Znaš, sinko, iskrenost se nikome nije obila o glavu. Poželio si pravi Božić, a ono što sam ja poželio, neću ti otkriti. Ako sutra u 12 sati dođem po tebe, ispunit će se i tvoja i moja želja. Onda, sutra u podne budi ispred kuće, a ja sad moram smisliti neko logično objašnjenje tvojoj majci! Ruku pod ruku s dobrim duhom otoka Krka, ušetao sam u svoj najljepši Božić. S doktorom Pančićem proveo sam dva nezaboravna dana. Nakon blagdanskog ručka u njegovoj kući, pošli smo u dugu šetnju. Nastavili smo je sljedećeg dana, doslovce prohodavši cijelu Dubašnicu. Brojali smo borove i čemprese, bacali kamenčiće u more i raspravljali o temama o kojima valjda raspravljaju sinovi s očevima. Po povratku kući majka me nije ništa zapitkivala, samo me poljubila i zaplakala, šutke zahvalivši doktoru Slavku Pančiću. Sve je u redu, ja sam ispunio želju Nikoli, Nikola meni! – uzvratio joj je doktor i namignuvši mi krenuo svojim putem, koji je zasigurno vodio do još nekog potrebitog njegove pomoći. Mama, sad znam gdje stanuje Božić! Stanuje u Malinskoj! – rekao sam majci koja je na te riječi zaplakala još jače. Iako sam se još nekoliko puta susreo s doktorom Pančićem, nisam se usudio pitati ga na koji sam mu način i koju želju moga ispuniti ja, sedmogodišnji siromah. Odgovor je sam došao 2. studenog tisućudevetsto sedamdeset i četvrte, kad mi se u riječkom rodilištu ispunila najveća želja. Nažalost, priliku da svoju sreću podijelim s doktorom Pančićem više nisam imao. U trenucima mog najvećeg veselja, doktor je hodao putem kojim nam je svima poći… U mojem se domu svakog Božića na blagdanskom ručku okupi i do trideset ljudi Ipak, znaju da pola sata mogu i moraju provesti bez mene. Tih pola sata u tišini provodim na novom dubašljanskom groblju. Ne nosim sa sobom ni cvijet, ni svijeću; ponesem tek iskrenu, kratku molitvu za čovjeka zbog kojeg je Malinska za mene postala i ostala mjesto gdje stanuje Božić … pravi Božić! Gordana Gržetić


Kutak za najmlađe

KREATIVNA RADIONICA – MOJE PJEŠČANE BOJE U društvenom domu Dobrinj 9. kolovoza održana je kreativna radionica – Moje pješčane boje. Od obojenog pijeska i granulata djeca su izrađivala slike. Ideja vodilja je bila da djeca sa svojih školskih praznika ponesu uspomene na ljeto, kroz sliku izrađenu od finog, obojenog pijeska. Postupak izrade slike je slojevito nanošenje ljepila na karton, gdje se je prethodno skicirao zamišljeni motiv, zatim nanošenje obojenog

AP

pijeska na površinu namazanu ljepilom. Djecu je posebno dojmio veliki izbor boja i nijansi obojenog pijeska što je povlađivalo njihovoj

neiscrpnoj mašti. Također su bila oduševljena tehnikom izrade te su sama izmislila još jedan detalj, miješanje više boja te bojanje plohe 'šarenom nijansom'. Radionicu je posjetio velik broj djece te je Dobrinjština bila, na taj dan, bogatija za 40-tak predivnih slika. Andrea Pavačić Radna grupa - Kreativne i likovne aktivnosti

HIP HOP SEKCIJA NE MIRUJE Bliži se kraj još jedne kalendarske godine. Prilika je to da se i hip hop sekcija Osnovne škole Dobrinj prisjeti najznačajnijih trenutaka, koji su nam poticaj da nastavimo dalje. Bili smo aktivni na školskim priredbama, a i Turistička zajednica Općine Dobrinj uključila nas je u svoj ljetni program događanja. Pred nama je i nastup na ovogodišnjem božićno – novogodišnjem koncertu, čemu se posebno veselimo. Već tradicionalno bilježimo i nastup na međunarodnom natjecanju World Dance Trophy Lignano. Krajem školske godine naše dosadašnje trenerice Miru Grubinu i Korneliju Lisjak zamijenila je Dajana Baković. Stoga ovim putem našim sada već bivšim trenericama zahvaljujemo na svakom trenutku uloženom u rad i uspjehe naše sekcije, a novu smo

trenericu radosno prihvatili i nastavili put ka novim koracima i novim uspjesima. Veseli nas i podatak da se brojno stanje naše sekcije povećava; trenutno, brojimo 30 hip hopera,

koji rade u dvije grupe. Od ovogodišnjih događanja spomenimo i jesenski posjet Safari Cirkusu, koji je gostovao u Rijeci, a tradiciju sad već čini i zajedničko druženje s folklornom sekcijom.

VK

Stoga ove godine organiziramo izlet na imanje obitelji Salaj u Čazmi, koji su se i ove godine potrudili „ispričati“ svoju božićnu priču. Ponosni smo na svoje uspjehe i sve naučene korake. Zahvaljujemo stoga našoj matičnoj Općini, ali i svima koji nas na bilo koji način prate i podupiru. Hip hoperi vam žele sretan Božić, ugodne blagdane, te veselu i rasplesanu 2015. godinu ! VK

Valentina Kirinčić

51


Kutak za najmlađe

NA KRAJU PRVOG OBRAZOVNOG RAZDOBLJA PUNO JE RAZLOGA ZA ZADOVOLJSTVO Izvannastavne aktivnosti i nagrade na natjecanjima Došli smo do kraja prvog obrazovnog razdoblja i imamo puno razloga za zadovoljstvo. Kao i uvijek dosad, sudjelovali smo u raznim humanitarnim akcijama, te postizali izvrsne rezultate na izvanškolskim natjecanjima. Početkom rujna osmi je razred sa svojom razrednicom otišao na stručnu ekskurziju u Slavoniju. Pridružili su im se osmi razredi škola Vrbnik i Punat. Stručna ekskurzija trajala je pet dana . U sklopu ekskurzije učenici su posjetili Đakovo, Vukovar, Ilok, Osijek, Kopački rit i Vinkovce. Bilo je to za njih poučno iskustvo nakon kojeg su se vratili svojim kućama puni dojmova i lijepih sjećanja na novostečena prijateljstva. Kada je riječ o izvannastavnim aktivnostima, spomenimo rad Male staroslavenske akademije koja se svake godine tradicionalno odvija u nekoj od naših područnih

škola. Ove godine predstavnice naše škole bile su učenice 7. razreda Rea Jelenović i Veronika Kirinčić, koje su pod mentorstvom učiteljice povjesti sudjelovale na radionicama vezanim uz obilježavanje stote godišnjice prvog svjetskog rata. Kada krenemo nabrajati postignuća učenika na izvanškolskim natjecanjima, potrebno je puno toga reći. Svakako bih započela sa

MP

52

izvanrednim uspjehom koji je nogometna ekipa škole Dobrinj ove godine postigla na malonogometnom turniru u Puntu koji se svake godine održava povodom Andrinje. Naime, ekipa škole Dobrinj uspjela je osvojiti prvo mjesto na turniru. Ovo svakako zaslužuje čestitke! Recimo još samo da su u ekipi prvoplasiranih bili: Marko Sršić (6.razred), Elvedin Džinić, Lovro Šugić, Mihael Pavačić, Mihael Pokorni (7.razred), Tin Šugić, Matija Jurić, Antonio Kirinčić, Nikola Kirinčić, Dino Karić i Ivan Lenić (8.razred). Moramo izvijestiti čitatelje ovog lista da je ekipa u svim odigranim utakmicama primila samo tri gola, a zabila nevjerojatnih šesnaest golova. Za najboljeg golmana turnira proglašen je naš Nikola Kirinčić učenik 8. razreda. Neki učenici naše škole članovi su Hip-hop grupe koja djeluje na području općine Dobrinj. Ove godine sudjelovali su na međunarodnom natjecanju u Italiji koje se održavalo u mjestu Lignano Sabbiadoro, gdje su postigle zapažene rezultate. Imamo i učenike koji sudjeluju na šahovskim natjecanjima pod mentorstvom Zdenka Jurkovića.


Kutak za najmlađe Šahisti su bili vrlo uspješni na svom polju te su i oni stekli razna priznanja. Spomenimo ovdje Veroniku Kirinčić (7.razred) koja je sa svojom ekipom osvojila 3.mjesto na županijskom natjecanju u šahu. Veronika nije samo izvrstan šahist, već je ona i sposoban ribolovac. Sudjelovala je na državnom natjecanju u ribolovu gdje je zauzela 11. mjesto. Učenica trećeg razreda Matea Saftić sudjelovala je sa svojim literarnim uratkom na natjecanju pod nazivom Čakavčići pul Ronjgi. Pjesmom „Ulikva“ osvojila je značajno drugo mjesto. Sjećanje na Vukovar i humanitarne akcije U školi smo ove godine obilježili dane kruha i Dan sjećanja na Vukovar. Upalili smo lampione u znak sjećanja i suosjećanja na nevine žrtve grada Vukovara. Učenici mlađih razreda gledali su dječju operu „Pčelica Maja“ u Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci, dok su učenici starijih razreda sa svojim razrednicima u kinu pogledali film za djecu „Koko 3: ljubav ili smrt“. Školu je u studenom posjetio biskup Valter Župan u sklopu svog pastoralnog pohoda. Razgovarao

MP

je sa djelatnicima škole o problemima sa kojima se učitelji svakodnevno susreću. Za kraj treba još svakako spomenuti da su se svi učenici naše škole dokazali i kao veliki humanitarci. Svake godine oni, kao i njihovi roditelji, pokažu dobrotu svoga srca kada treba pomoći ljudima u potrebi. Svjesni općenito teške situacije u kojoj se sve više ljudi u Hrvatskoj nalazi pritisnuti financijskim brigama,učenici su se odazvali humanitarnim akcijama koje smo proveli u našoj školi. Prikupljali smo hranu koju smo donirali socijalnoj samoposluzi

koja djeluje na području Rijeke. Prikupljali smo sredstva za Crveni križ, te sudjelovali u akciji „Za 1000 radosti“ koju provodi Hrvatski Caritas. Članovi školskog zbora sudjelovali su na tradicionalnom božićnom koncertu u Krku koji je humanitarnog karaktera. Kada bi se dodjeljivala nagrada za humanost, smatram da bi je oni svakako zaslužili! Sretne i blagoslovljene blagdane žele vam učenici i učitelji područne škole Dobrinj! Voditeljica škole: Sandra Jurković

MP

53


Kutak za najmlađe

DVADESET I DVOJE MALIŠANA UŽIVA U IGRI, IZLETIMA I DRUŽENJIMA Na početku pedagoške godine, u Dječji vrtić "Katarina Frankopan" Krk - podružnica Polje, upisano je dvadeset i dvoje djece. Vrijeme adaptacije je prošlo vrlo brzo. Pokoju suzicu, zbog odvajanja od roditelja, uskoro je zamijenila vesela igra i smijeh. U listopadu smo posjetili mlin obitelji Kukuljan, u Martinovom Selu, te Zavičajni muzej. Posjet mlinu ostavio je snažne utiske na djecu, koja su dobila puno saznanja o snazi vode, te o načinu na koji se u prošlosti mljelo žito i u drugim mlinovima duž Rječine. U Zavičajnom muzeju smo u mnoštvu zanimljivih eksponata, vidjeli predmete, koje su koristile grobničke mljekarice te saznali dosta o načinu života u prošlosti. U Gradskom kazalištu lutaka u Rijeci pogledali smo predstavu "Dr. Dolittle". Što se odgojno -obrazovnog rada tiče, ove godine provodimo na nivou ustanove bitnu zadaću poticaj vokabulara djeteta sa fokusom na pripovijedanje. Bitna zadaća je ciljano odabrana, budući da u praksi primjećujemo da sve više djece ima određene poteškoće u verbalnoj komunikaciji, što rezultira nepravilnim izgovorom glasova te ostalim jezičnim teškoćama. Nastavljamo i s eko programom sa temompovratak prirodi. U suradnji sa

MP

HAK-om i MUP-om provodi se edukacija djece o sigurnom kretanju u prometu, pa su nas posjetili njihovi predstavnici. Putem filma i igre djeca su na njima prilagođen način, mogla spoznati opasnost u prometu te usvojiti osnovna pravila sigurnog kretanja u prometu. Do Božića planiramo ostvariti kreativnu radionicu za roditelje te božićni domjenak. Raznovrsnim poticajima i aktivnostima, brinemo se o psihofizičkom zdravlju djece. Provodimo program prevencije ovisnosti kao i program za sprječavanje nasilja među djecom. U suradnji sa članovima razvojne djelatnosti ustanove, pratimo

MP

54

individualnim pristupom, razvoj svakog pojedinog djeteta. Izuzetnu podršku i suradnju pružaju na roditelji, čineći također važan segment odgojno - obrazovnog rada. Zajedničkim naporima nastojimo učiniti da odrastanje djece bude kvalitetno, poticajno te da budu zadovoljene razvojne potrebe djece. Svim čitateljima želimo sretan i blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu Novu 2015 godinu. Marina Pavačić DV „Katarina Frankopan“ Krk Podružnica Polje

MP


I OVE SMO GODINE BILI DOBRI PA NAS JE SVETI NIKOLA OPET POSJETIO POSJETIO Svake godine uoči blagdana sv. Nikole djeca čiste čizmice, pospremaju igračke, pišu pisma, stavljaju čizmice na prozore i s nestrpljenjem isčekuju darove koje sv. Nikola donosi. I ove godine 5. prosinca sv. Nikola stigao je u PŠ Dobrinj,

darujući djecu predškolske dobi i školarce do četvrtog razreda PŠ Dobrinj. U organizaciji Općine Dobrinj i Odbora za odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, koja djeluje pri Općini Dobrinj djecu je razveselila

priča Teatra "OZ" -"Mrav, mrav, mrav i cvrčak", a nakon priredbe došao nam je sv. Nikola kojeg su djeca s nestrpljenjem dočekala. Sv. Nikola bio je vrijedan pa je podjelio ukupno 114 paketa. Zamislite, nije bilo ni jedne šibe ?!

BL

Obilježavanje dana sv. Nikole već je postala tradicija za mještane Šila i Polja ali i ostale stanovnike koji taj dan slave svog zaštitnika. Ove je godine svečanost započela jutarnjom misom u crkvi sv. Nikole a nakon mise posjetio nas je svetac sa svojim anđelima koji su kao i uvijek razveselili najmlađe. Sv. Nikola sa svojim anđelčićima dočekan je s osmjehom na dječjim licima. Dok je Nikola dijelio pakete najmlađima, mještani su se počastiti malom zakuskom koju je organizirao MO Šilo uz pomoć Općine Dobrinj. Dragi Sv. Nikola, čekamo te i druge godine! MO Šilo, Ivančica Dunato

Boris Latinović

ID

ID

SVETI MIKULA JE POSJETIO I DOBRINJ

Anica Bobovčan

Goran Pleše


Stipanja 2014


Fanot 38