Page 1

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 37. godina 13. kolovoz 2014.

Načelnik i Općinsko vijeće čestitaju vam dan Općine - Stipanju


Uvodno slovo

DRAGI ČITATELJI ! Pripremajući se za pisanje ovog uvodnika, odnosno tražeći prikladne riječi kojima bih vas potaknuo na čitanje, zaključio sam kako ću i ovog puta početi istim zaključkom – vrijeme leti. Zaista leti. Prebrzo. I stoga se sama od sebe nameće još jedna česta rečenica u mojim uvodnicima: Eto nam još jedne Stipanje! Još ćemo jedan vjekovni blagdan našega patrona proslaviti u miru i veselju. Namjerno koristim riječ „mi“, kako bih vam skrenuo pažnju na sedamdesetu obljetnicu „kr vave Stipanje“, jedne od najvećih otočnih tragedija Drugog svjetskog rata. Još uvijek živući sudionik te tragedije evocirao je uspomene na Stipanju 1944. Prisjetili smo se i sukoba koji je buknuo prije točno sto godina,

Prvog svjetskog rata. I Općina Dobrinj dala je obol obilježavanju. Međutim, iste te 1914. godine rođen je naš sumještanin Josip Morožin, kojim smo podijelili svečane trenutke troznamenkastog rođendana. Slavili smo s Gabonjarima i Gabonjarkama „kolijanski pir“ te zlatni jubilej vlč. Ivana Buića, župnika Krasa. Stanovništvo naše općine postalo je dijelom velikog hrvatskog srca, koje je složno zakucalo za Slavoniju, a humanitarna akcija koja je krenula iz našeg kraja, također je našla mjesto u „Fantu“. Na sljedećim stranicima našeg i vašeg općinskog lista donosimo vam standardne rubrike, ispunjene novim temama. Ime dobrinjskoga kraja ponovno su svojim uspjesima proslavile

mlade nade, ali i oni nešto stariji, i izvan otočnih granica poznati naši sumještani. Naravno, nismo mogli zaobići ni najvažniju sporednu stvar na svijetu, nogomet a prethodnih nas mjeseci događnja razne vrste uistinu nisu zaobilazila. Stoga je ovaj broj „Fanta“ uistinu bogat raznovrsnim prilozima, nadam se i vjerujem na vaše zadovoljstvo. Koristim stoga priliku da vam poželim ugodno ljeto, odmor u pravom smislu te riječi i naravno, da vam svima skupa čestitam naš zajednički blagdan, našu Stipanju. Jer, kako to volimo s ponosom reći, ipak je samo jedna Stipanja. Dobrinjska Stipanja! Općinski načelnik Neven Komadina

25 GODINA BISKUPSKE SLUŽBE ZAGREBAČKOG NADBISKUPA KARDINALA JOSIPA BOZANIĆA

IMPRESSUM:

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Zoran Kirinčić, Zdenko Kirinčić, Gordana Gržetić, Ivančica Dunato, Mladen Radoslović, Tatjana Radivoj, Marina Pavačić, Ivančica Justinić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1400 primjeraka

NK

Uzoritom kardinalu iskreno čestitamo srebrni jubilej biskupske službe uz želje da još dugi niz godina uz obilje zdravlja obavlja svoju odgovornu službu. 2

Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 8. prosinca 2014. na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT” Fotografija na naslovnici: Borja Kružić


Aktualno

SUFINANCIRANJE KUPOVINE UDŽBENIKA I ŠKOLSKOG PRIBORA Općina Dobrinj će i ove godine sufinancirati kupovinu udžbenika i školskog pribora učenika osnovnih i srednjih škola. Naime, općinski načelnik je dana 04. srpnja 2014. godine donio Zaključak kojim se učenicima Osnovne škole „Fran Krsto Frankopan“ Krk, Područne škole Dobrinj i učenicima 8. razreda Osnovne škole „Fran Krsto Frankopan“ Krk, Područne škole Malinska, a koji imaju prebivalište na području općine Dobrinj, sufinancira kupovina udžbenika i školskog pribora za šk. god. 2014/15. u iznosima, kako slijedi: 300,00 kn (tristotinekuna) po učeniku te 500,00 (petstotinakuna) po učeniku samohranog roditelja. Roditelji koji se odluče za kupovinu udžbenika u trgovinama „ N A R O D N E N OV I N E “ , Poslovnica u Krku i „MICKY MAUS“ u Malinskoj mogu u istima preuzeti udžbenike i školski pribor

za navedeni iznos. Pri tome se ističe se da su roditelji dužni, prilikom preuzimanja udžbenika i školskog pribora, predočiti osobnu iskaznicu odnosno dokaz (rješenje općinskog suda, rješenje centra za socijalnu skrb) ako dokazuju činjenicu da su samohrani roditelji. Roditeljima koji su pribavili udžbenike i školski pribor za svoju djecu na drugačiji način od gore opisanog će se utvrđeni novčani iznos, temeljem zahtjeva podnesenog Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dobrinj, uplatiti na račun. Općinski načelnik je odlučio i o sufinanciranju udžbenika i školskog pribora i učenicima srednjih škola, koji imaju prebivalište na području općine Dobrinj, za kupovinu udžbenika i školskog pribora za šk. godinu 2014/15. na način da će se utvrđeni novčani iznos, od 300,00 kn (tristotinekuna) po učeniku odnosno 500,00

kn (petstotinakuna) po učeniku samohranog roditelja, isplatiti po pojedinačnom zahtjevu podnesenom Jedinstvenom upravnom odjelu. Predmetnom zahtjevu je potrebno priložiti potvrdu o prebivalištu učenika, potvrdu o upisu u srednju školu, dokaz kojim dokazuju činjenicu da je dijete samohranog roditelja (rješenje općinskog suda, rješenje centra za socijalnu skrb), broj računa roditelja. Sa web stranica Općine Dobrinj: www.dobrinj.hr možete preuzeti obrazac zahtjeva za isplatu iznosa sufinanciranja kupovine udžbenika i školskog pribora. Za sve informacije možete kontaktirati Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj na broj telefona: 848-307; 848-344 ili putem e-maila: opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili sanja@dobrinj.com. Jedinstveni upravni odjel

Polugodišnja rekapitulacija turističkih rezultata TZO Dobrinj

SVIBANJ LOŠIJI, A LIPANJ DALEKO BOLJI NEGO LANI Iza nas je prvih šest mjeseci ove godine, te se sad tek mogu donekle analizirati turistički rezultati i usporediti ih s proteklom godinom. Kao što ste i sami uvjerili, ova turistička sezona nije počela (a niti se za sada nastavlja) u lijepom i (pre)toplom vremenu, svako malo pa eto kiše, pa bure, koja promiješa i ohladi more. Kao što se i predviđalo, svibanj je bio dosta lošiji nego 2013. godine i to zbog svih praznika koji su se iz

svibnja „preselili“ u lipanj, ali je zato prema očekivanju lipanj bio daleko bolji nego prošlogodišnji. Uspoređujući podatke o dolascima i noćenjima gostiju u proteklom šestomjesečnom razdoblju, vidi se da je došlo do povećanja broja noćenja i dolazaka i u kampovima (338 dolazaka i 360 noćenja više u odnosu na 2013. godinu) a i u privatnom smještaju (1 380 dolazaka i 6 712 noćenja više nego 2013. godine) unatoč lošem

vremenu koje nas je dosad pratilo. Prvi tjedan u srpnju nešto je malo lošiji nego prošlogodišnji u dolascima i noćenjima, ali to je tek „uvertira“ u glavnu turističku sezonu, te se nadamo ljepšem vremenu, a i većem dolasku turista tijekom ljeta te da će krajnji rezultati premašiti brojku od 300 000 noćenja gostiju na našem području. Boris Latinović

3


Aktualno Sinergija čini čuda - Krk na najboljem putu da postane prvi sredozemni otok koji neće stvarati niti ispuštati stakleničke plinove

ZA ENERGETSKU REVOLUCIJU BODULIJE 12 MILIJUNA KUNA! Da otočani, posebice predstavnici krčkih jedinica lokalne samouprave već godinama iznimnu pažnju poklanjaju ekologiji i s njom povezanoj energetici, energetskoj učinkovitosti i poticanju korištenja obnovljivih izvora energije svjedoče i potvrđuju brojni zacrtani, ali i neki već ostvareni programi i "sveotočni" projekti. Jedan od programa na kojemu se, sustavno, diljem Bodulije već neko vrijeme radi jest i "Strategija nulte emisije stakleničkih plinova za integrirani održivi razvoj otoka Krka", projekt koji za cilj ima "pretvaranje" Krka u prvi sredozemni otok na kojem se neće stvarati niti u atmosferu ispuštati staklenički plinovi. Upravo su na tom tragu čelnici svih krčkih općina i Grada Krka koncem prošle godine oformili "Energetski tim" - radnu grupu koju čine predstavnici svih lokalnih jedinica i komunalnog društva Ponikve (koje je ujedno preuzelo ulogu "timskog koordinatora") i čije se djelovanje ogleda u osmišljavanju, pripremi i međuopćinskom usklađenju aktivnosti usmjerenih poticanju energetske učinkovitosti ali i "servisiranja" potreba svake od otočnih jedinica, posebno u smislu njihova uključenja i sudjelovanja u različitim projektnim natječajima. Postignuta timska suradnja, prenose nam otočni "energetičari", omogućava korištenje različitih pomoći i subvencija koje posredstvom javnih natječaja osiguravaju

MT

4

neke domaće ali i europske institucije, za sad najčešće Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina izražavajući zadovoljstvo iskazanom umješnošću i uspješnošću otočana u ugovaranju bespovratnih subvencijskih potpora namijenjenih krčkim kućanstvima iskoristio je ovu prigodu za upućenje poziva stanovnicima Dobrinjštine ali i svih ostalih dijelova otoka da se uključe u ovaj hvalevrijedan natječajni projekt. - U vremenima poput ovih kad novca nikad nema dovoljno prigode poput ove prva su rijetkost. Iskreno se nadam da će mogućnost i potencijal spomenutih natječaja prepoznati čim veći broj naših građana te time steći pravo korištenja bespovratnog novca u realizaciji projekata koji će im, u konačnici, osjetne dodatne uštede donijeti i kroz smanjenje režijskih troškova koji iz godine u godinu, zbog rasta cijena energenata sve izraženije osiromašuju kućne budžete. Jednako tako, vjerujem i da će očekivana plima ulaganja u izgradnju fasadnih sustava, zamjenu stolarije kao i ugradnju solarno-kolektorskih, fotonaponskih i kotlovnih sustava pridonijeti oživljavanju poslovnih aktivnosti otočnih privrednih subjekata i lokalnih obrtnika koji će, siguran sam, u zahvatima koji bi se na objektima otočnih kućanstava uskoro trebali početi izvoditi naći svoj poslovni interes, zaključio je Komadina uvjeren kako će prava korist ovih ali i svih budućih sličnih sveotočnih projekata biti sve izraženija, osjetnija i mjerljivija kako cijene energenata (posebice onih iz fosilnih izvora) budu rasle.

Rezultati sinergijskog djelovanja otočnih lokalnih samouprava, njihovih komunalaca i lokalnih udr uga posvećenih energetici, ekologiji i obnovljivim izvorima energije najbolje se ocrtavaju u netom raspisanim natječajima spomenutog Fonda namijenjenih subvencioniranju projekata poticanja energetske učinkovitosti u kućanstvima na područjima Hrvatske kao i onom drugom, namijenjenom poticanju korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima od kojih bi, gledajući "širu sliku", značajan dio na nacionalnom nivou osiguranog novca u narednim mjesecima trebao "doteći" upravo na otok Krk. Naime, u svim krčkim općinama i Gradu Krku ovih je dana započelo prikupljanje prijava građana zainteresiranih za ostvarenje značajnih financijskih poticaja na koje će, ovisno o natječaju na kojeg se prijave i ispune li tražene uvjete, moći računati svi koji na svoje obiteljske kuće kane ugraditi sunčane toplinske pretvarače (kolektore) za pripremu potrošne tople vode ili za grijanje, kotlovske sustave na biomasu (drvnu sječku, pelete i pirolitičke kotlove) za centralno grijanje, dizalice topline za pripremu potrošne vode, grijanje i hlađenje kao i oni koji svoje stambene objekte namjeravaju opremiti fotonaponskim pretvaračima za proizvodnju električne energije, čak i vjetrogeneratorima. Pored toga, drugim se natječajem otočanima omogućava ostvarenje prava korištenja subvencija koje osigurava Fond ali i svaka od krčkih lokalnih jedinica za planirane zahvate zamjene postojeće vanjske stolarije ugradnjom nove - energetski učinkovitije, povećanja toplinske zaštite ovojni-


Aktualno ce obiteljske kuće (postavom suvremenih fasadnih sustava) kao i povećanju energetske učinkovitosti sustava grijanja ugradnjom plinskih kondenzacijskih kotlova, sustava prozračivanja ugradnjom uređaja za povrat topline ili pak obavljanjem energetskih pregleda i dobivanja energetskih certifikata. Članovi "energetskog tima" kojeg u krčkom dijelu predstavljaju dogradonačelnik Čedomir Miler i stručni suradnik Igor Hrast, zajedno s koordinatorom spomenutog tijela, voditeljem Ponikvine radne jedinice Energetika Zdenkom Kirinčićem objasnili su nam kako su svi zainteresirani otočani narednih tjedana (sve do početka kolovoza) pozvani javiti se predstavnicima mjerodavnih službi lokalnih samouprava u kojima prebivaju gdje se o svemu mogu podrobnije informirati ali i dobiti obrasce nužne za prijavu na natječaje. - Značaj spomenutih projekata, ali i sustava kojeg smo surađujući na tim projektima uhodali, najbolje se očitava u činjenici da će sukladno ugovorima koje su otočne lokalne samouprave s Fondom potpisale na otok u skoroj budućnosti doteći više od 7,2 milijuna subvencijskih kuna kojima ove projekte financijski pomaže spomenuti Fond, ali i podatku kako će šest krčkih općina i Grad Krk iz svojih proračuna za stimulacijsko pomaganje njihovih stanovnika u ostvarenju "kućnih energetskih projekata" ukupno osigurati dodatnih 670 tisuća kuna, naglasio je Zdenko Kirinčić. Dodao je i kako bi, ostvare li se ambiciozni planovi otočnih općinara i "energetičara", zajedno sa sredstvima koja bi za realizaciju natječajnih zahvata trebali osigurati sami građani (korisnici poticaja) u popravljanje energetske slike otoka Krka narednih mjeseci trebalo biti investirano više no respektabilnih 12 milijuna kuna! Svaka od krčkih lokalnih jedinica, u suradnji s Fondom za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tako je ovih dana raspisala javni natječaj za prikupljanje ponuda fizičkih osoba namijenjen subvencioniranju odnosno korištenju nepovratnih sredstava - poticaja za uporabu obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Predmet tog, jednog od dva raspisana natječaja subvencioniranje je provedbe mjera povećanja korištenja obnovljivih izvora energije (putem instalacije spomenutih kolektora, fotonaponskih sustava ili pak grijaćih kotlova) a na nj se mogu prijaviti sve fizičke osobe koje spomenute energetske sklopove i uređaje kane postaviti na svojim već postojećim obiteljskim kućama (u funkciji stanovanja op.a.) koje su u njihovom osobnom vlasništvu ili pak u vlasništvu članova njihove uže obitelji. Predmet natječaja, doznajemo od naših sugovornika, ne mogu biti obiteljske kuće čija je gradnja u tijeku niti one za koje je pokrenut postupak legalizacije sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, sve do okončanja tog postupka. Postojeće obiteljske kuće u smislu ovog natječaja, naglašavaju članovi otočnog energetskog tima, podrazumijevaju građevine u kojima je više od polovice bruto podne površine namijenjeno stanovanju odnosno one s najviše dvije stambene

jedinice koje uz to još moraju ispunjavati uvjet da su izgrađene na zasebnoj građevnoj čestici te da ne premašuju građevinsku bruto površinu od 400 kvadratnih metara. U sklopu natječaja kojim su, potpisujući ugovore s Fondom, krčke lokalne jedinice osigurale 60 postotno subvencijsko sudjelovanje te institucije (u vrijednosti 3,2 milijuna kuna) građanima će se bespovratnim potporama sufinancirati ugradnja solarnih kolektora, kotlovskih sustava na biomasu, dizalica topline kao i fotonaponskih odnosno vjetrogeneratorskih modula za proizvodnju električne energije. Ovisno o vlastitim mogućnostima, svaka krčka jedinica u svom će proračunu osigurati vlastita sredstva kojima će dodatno pomagati i poticati svoje građane na implementaciju tih sustava pa su tako primjerice općine Dobrinj, Baška, Omišalj i Punat za tu namjenu osigurale svaka po 50 tisuća proračunskih kuna, Općina Malinska-Dubašnica 40 tisuća, Općina Vrbnik 16, a Grad Krk 15 tisuća kuna. Fond će građanima s područja četiri prvospomenutih lokalnih jedinica u ostvarenju njihovih zamisli pomoći izdvajanjima koja će svakoj lokalnoj jedinici donijeti po 600 tisuća kuna, Malinskoj 480 tisuća kuna, Vrbniku 192 tisuće a Krku

MT

5


Aktualno 180 tisuća kuna. Zahvaljujući tim potporama na području Dobrinja, Baške, Omišlja i Punta dodijeliti će se 33 potpore, na području Malinske Dubašnice 27, Vrbnika 11, a Grada Krka 10 pojedinačnih potpora. Deseteročlani "Energetski tim", doznajemo iz prve ruke, uz već spomenutog koordinatora Kirinčića te Milera i Hrasta (koji predstavljaju Grad Krk) čine još Hajrudin Mulaosmanović (Općina Baška), Tea Orlić-Mihajić (Općina Dobrinj), Danijel Strčić (Općina Punat), Luka Drpić (Općina Malinska-Dubašnica), Milica Alajbeg (Općina Omišalj), Nikolina Justić (Općina Vrbnik) te Dean Kosić i Alen Gržetić koji zajedno s Kirinčićem predstavljaju komunalno društvo Ponikve. Slična je situacija i kod drugog natječaja, onog namijenjenog sufinanciranju izgradnje fasada, zamjeni stolarije i ugradnje plinskih kondenzacijskih kotlova odnosno uređaja za povrat topline ukupno vrijednog čak 6,4 milijuna kuna (od kojih će Fond energetski osviještenim Bodulima "darovati" čak 3,8 milijuna kuna). Projekt namijenjen činjenu otočnih obiteljskih kuća štedljivijima i energetski učinkovitijima krčke će

MT

lokalne samouprave podržati izdvajanjem svojih 323 tisuće kuna pa će tako Općine Dobrinj, Baška, Omišalj, Punat i Vrbnik za tu nakanu iz vlastitih proračuna osigurati po 50 tisuća kuna (namijenjenih subvencioniranju građana), Općina MialinskaDubašnica 40, a Grad Krk 33 tisuća kuna. Svaka od pet prvospomenutih krčkih jedinica na taj će način stvoriti uvjete realizacije po 13 subvencijskih aranžmana na svome području, a na iste će povlastice moći računati i 10 kućanstava s područja Malinske, odnosno 8 s područja Grada Krka. Spomena je vrijedan i podatak kako će se i za ova sredstva moći natjecati isključivo punoljetni vlasnici obiteljskih kuća s prebiva-

lištem na području spomenutih jedinica lokalne samouprave, odnosno objekata građevinske bruto površine do 400 kvadrata pretežito namijenjenih stanovanju s najviše dvije stambene jedinice i izgrađenih na zasebnoj čestici. Sve detalje spomenutih natječaja kao i obrasce potrebne za prijavu, objasnili su nam naši sugovornici članovi energetskog tima otoka Krka, zainteresirani građani tijekom narednih tjedana mogu pronaći i "skinuti" sa službenih internetskih stranica svake od sedam krčkih lokalnih jedinica ali i kod za provedbu tih natječaja zaduženih općinskih odnosno gradskih službenika. Spomenimo i kako se u sklopu natječaja namijenjenog

MT

6


Aktualno subvencioniranju energetske učinkovitosti svakom prijavljenom kućanstvu nudi mogućnost korištenja bespovratnog "fasadnostolarijskog" novca u pojedinačnom iznosu od najviše 48.750 kuna (s PDV-om) što, ruku na srce, i nije mali novac. Kod natječaja namijenjenog subvenciniranju ugradnje sustava obnovljivih izvora energije ugraditelji kolektora, fotonaponskih modula i kotlova na biomasu mogu računati na bespovratnu pomoć u udjelu od 65 posto vrijednosti ukupne investicije, odnosno od maksimalno 19,5 tisuća kuna. Nimalo jednostavne zadaće zaprimanja i provjere dokumentacije ali i cjelokupnog posla, prije i nakon izvedbe zahvata, doznajemo iz prve ruke, odrađivati će članovi lokalnih povjerenstava koji će, osim za

operativnu provedbu natječajnih postupaka, biti zaduženi i za formalni završni nadzor provedbe samih zahvata, a sve kako bi se osigurao pravilan, pošten i transparentan način realizacije spome-

nutih hvalevrijednih projekata kojima, valja primijetiti, otočani odlučno nastavljaju kročiti putem ekološkog i posebice zelenoenergetskog napretka. MR

MT

Aktualno Inozemno priznanje poznatom hrvatskom poduzetniku

NIKOLA TURČIĆ POČASNI KONZUL UKRAJINE U nizu poslovnih uspješnih poglavlja, koje je kao poduzetnik ispisao, Nikola Turčić-Mikić ovih je dana status poslovnog uspjeha potvrdio i jednim posebnim inozemnim priznanjem. Naime, postao je počasni konzul Ukrajine. -Dugoročna je suradnja s Ukrajinom počela prije sedamnaest godina, kad sam imao njihove brodove u najmu, kad smo izvozili kamen u Italiju. Tako sam se upoznao s ljudima iz privrede i privreda me predložila Ukrajincima da budem njihov počasni konzul – pojasnio nam je Nikola Turčić, za one koji ne znaju, porijeklom i rođenjem iz naše općine, iz Svetog Vida. Nažalost, vjerodajnice od ukrajinskog predsjednika i ministra vanjskih

GG

poslova primio je baš u trenucima u kojima svijet oplakuje gotovo 300 ljudskih života, stradalih u zrakoplovnoj nesreći na istoku Ukrajine.

Ovu funkciju shvatio je kao dodatnu obavezu da se potrudi povezati dva naroda, jer, ističe - Mi smo Hrvati s Karpata. Mi smo „Bijeli Hrvati s Karpati“, kako oni kažu, stoga ovu titulu shvaćam zapravo kao jedan od posebnih zadataka da jedan i drugi narod još više i još bolje povežem u privrednom, turističkom, ugostiteljskom i kulturnom smislu. Naš je jezik inače jako sličan njihovom jeziku, s puno zajedničkih riječi i izreka, tako da mi ovo priznanje ukrajinske države zaista čini veliko zadovoljstvo – zaključio je počasni konzul Ukrajine. Gordana Gržetić

MT

7


Aktualno Završeni radovi na dobrinjskom priobalju u pripremi turističke sezone

ŠMINKANJE PLAŽA I SANIRANJE OBALNOG PODRUČJA U sklopu sveprisutnih priprema za nadolazaću turističku sezonu, završeni su radovi u Šilu na obnovi dijelova obale koja je bila uništena tijekom prošlogodišnjeg olujnog nevremena koje je, baš kao i cijelo područje sjevernoga Jadrana, zahvatilo i taj dio otoka Krka. U zahvate sanacije izvedene na tri lokaliteta unutar naselja Šilo uloženo je nešto više od 300 tiusća kuna, prenosi nam dobrinjski načelnik Neven Komadina. Također u tom istom turističkom mjestu, završeni su radovi na izgradnji obalnog zida luke Lokvišće. Spomenuti su zahvati dio ulaganja Županijske lučke uprave Krk, institucije koja u radove pokrenute na tom važnom kompleksu pomorske odnosno lučke infrastrukture ulaže svojih 400-tinjak tisuća kuna. Uz spomenuto, prenose nam dobrinjski općinari, u suradnji s nadležnom ispostavom Lučke kapetanije intenzivno se je radilo i na redovnom godišnjem dohranjivanju plaža kao i na instaliranju većeg broja novih

MT

MT

tuševa, posebice na najposjećenijim kupulišnim područjima dobrinjskoga priobalja. U navedeno komunalno opremanje, uređivanje i završno prdesezonsko "ušminkavanje" plaža na području naselja Šilo, Klimno, Soline i Čižići Općina i TZO Dobrinj zajednički su investirali dodatnih 500 tisuća kuna. MR

MT

8


Aktualno Šilo i Čižići prvi na redu - nova Odluka o uređenju prometa na području općine Dobrinj

JEDNIM SMJEROM PROTIV »USKIH GRLA« U SEZONI Općinsko vijeće Općine Dobrinj na svojoj posljednjoj sjednici održanoj koncem svibnja donijelo Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o uređenju prometa na području općine Dobrinj. Spomenutim aktom, objasnio nam je dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina, u djelo će biti pretočeni prijedlozi i sugestije koje je, po nalogu općinske uprave, sačinila "struka". Prometni znalci koje je u nastojanjima pronalaska rješenja nekih od najvećih i najgorućijih prometnih problema i "uskih grla" na području Dobrinjštine nedavno angažirala Općina svoje su prijedloge i rješenja pretočili u Studiju organizacije prometa koja će, implementacijom dijela rješenja, u prometno najživljim i ljeti najfrekventnijim naseljima dobrinjskog priobalja zaživjeti već ove sezone. U novoj Odluci o uređenju prometa na području općine Dobrinj, za koju nam je prethodno suglasnost dao i MUP, pripremili smo novine koje se, barem za sad, u prvoj fazi njene primjene, uglavnom tiču stanovnika i posjetitelja Šila i Čižića, objasnio nam je Komadina. Naglašavajući kako se izmjene režima prometovanja dijelom baziraju na "iskustvenim temeljima" odnosno zapažanjima koja su žitelji spomenutih mjesta imali proteklih sezona, općinski nam je načelnik obrazložio kako su sve prometne izmjene ipak najvećim dijelom temeljene na egzaktnim mjerenjima i stručnim sugestijama prometnih stručnjaka čija su mjerenja u najvećoj mjeri potvrdila dojmove lokalnih stanovnika o slaboj prometnoj protočnosti nekih lokaliteta u središtima spomenutih dvaju obalnih mjesta, naselja u kojima se ljeti odvija glavnina "turističkih gibanja" Dobrinjštine. Tako će već za koji dan, nakon što dobavimo i na planirana mjesta postavimo potrebne elemente prometne signaliza-

cije, iz dosadašnjeg dvosmjernog u jednosmjerni režim prometovanja prijeći nekoliko ulica na području Šila i Čižića. Na području najvećeg naselja na području Općine Dobrinj - Šila, ovog će se, a vjerujem i svih idućih ljeta u razdoblju od 1. lipnja pa do 15. rujna jednosmjerno prometovati ulicom Jesenovica, i to od kućnog broja 1 (od križanja s ulicom Na vodici) pa do kućnog broja 131 (do križanja s ulicom Nova cesta). Jednako tako, jednosmjerni će promet slijedom postavljene signalizacije ovih dana biti organiziran i duž Šetališta Josipa Pavačića, od kućnog broja 10 pa do kućnog broja 6 (križanja s ulicom Pećine). Iste će se promjene dogoditi i u ulica Stara cesta, i to između kućnog broja 6 i "Vele place" kao i u ulici Sv. Mikul, od njenog kućnog broja 1 pa do križanja s ulicom Braće Franolić, kod kućnog broja 27. Nabrajanje promjena u prometovanju općinski je načelnik nastavio najavom skorašnjeg uvođenja jednosmjernog prometovanja i na dijelu ulica unutar naselja Čižići. Tako će se iz dosadašnjeg dvosmjernog, u jednosmjerni prometni režim "uvesti" potezi od kućnog broja 22, pa do kućnog broja 160, kao i od kućnog broja 160 do kućnog broja 24, u pravcu istok-zapad. Ulični potez između kućnog broja 96 do kućnog broja 1a pretvoriti će se u

jednosmjerni, u pravcu sjever-jug. Napominjem da je ovo tek prva faza provedbe Studije koja podrazumijeva sve one lakše, bezbolnije i jeftinije zahvate vezane uglavnom uz prometnu signalizaciju, ustvrđuje Komadina napominjući i kako su istim dokumentom, na određenim lokalitetima predložena i neka sveobuhvatnija ali i izvedbeno zahtjevnija rješenja reorganizacije prometa, ponajprije u vidu izgradnje kružnih tokova i proširenja pojedinih raskrižja. Taj ćemo dio prijedloga nastojati razraditi i u stvarnost pretočiti narednih godina, nakon što prethodno uvedemo sva ova manje zahtjevna i opsežna rješenja te nakon što se, dijelom već i ovog ljeta, svi zajedno uvjerimo da se primjenom novih prometnih pravila i uvođenjem novih puteva odvijanja prometa na području obaju naselja postižu željeni učinci, zaključuje dobrinjski općinski načelnik. Doznali smo i kako su u općinskoj upravi uvjereni da će predložena rješenja brzo zaživjeti i naići na podršku odnosno razumijevanje žitelja tih dvaju mjesta, tim više što je nov prometni režim nedavno predstavljen na vrlo posjećenom zboru građana ali i stoga što slijedi prijedloge i sugestije koje su općinarima proteklih godina upućivali sami mještani, kao i predstavnici vijeća lokalnih mjesnih odbora. MR

9


Prigodno Josip Morožin iz Gostinjca proslavio stoti rodendan

STO GODINA ŽIVOTA, STO GODINA SJEĆANJA Nakon nekoliko godina pauze, Dobrinjština, poznata po dugovječnosti svojih stanovnika, opet je dočekala troznamenkasti rođendan. U utorak, 27. svibnja, proslavio ga je Josip Morožin iz Gostinjca. Uz sinove Vlada, Slavka, Mladena i Ivana, snahe, unučad i praunučad, s veselim su se slavljenikom družili i predstavnici Općine Dobrinj, Udruge antifašističkih boraca i antifašista, te sumjestani. Svakog od čestitara slavljenik je osobno dočekivao, te kroz anegdote vraćao u daleku prošlost. Mnogi će našeg slavljenika pamtiti kao vrsnoga graditelja nadgrobnih spomenika i crkvenih oltara a kako sam kaže, spomenicima koje je napravio broj ni približno ne zna. Iako mu je umirovljenički staž službeno počeo teći poodavno, vitalni stogodišnjak nimalo ne miruje; do prije nekoliko godina sam je upravljao automobilom, obavljao kućanske poslove, a danas pak ne propušta niti jedan prijenos nogometne utakmice na televiziji, te se i dalje drži svojih „prehrambenih regula“: pet obroka dnevno, uvijek u isto vrijeme. U sedmoj je godini života umalo stradao u brodolomu i to je jedan od trenutaka koji su mu se utisnuli među najdublja sjećanja i koji najčešće evocira. Prezivio je naš barba Josip taj i neke druge životne brodolome i danas s ponosom i zadovoljstvom ugasio sto svijeća na slavljeničkoj torti.

Srićno i da bimo i kletu, barba Osipe!

Tekst i foto: Gordana Grzetic

X

NK

GG

10


Prigodno Humanitarna pomoć za poplavljena područja stigla i s Dobrinjštine

DOBRINJCI POKAZALI SVOJU HUMANOST Slike koje su pristizale s poplavljenog istoka Lijepe Naše, nikoga nisu ostavile ravnodušnima. Dok su žitelji ugroženih područja bježali pred poplavama i bujicama, s druge su strane Hrvatske do njih pohrlili konvoji humanitarne pomoći. Na inicijativu DVD-a Dobrinj i Općine Dobrinj, u prikupljanje humanitarne pomoći za poplavljena područja odmah su se uključili i žitelji Dobrinjštine. Tijekom tri dana, u Vatrogasnom domu u Svetom Vidu prikupljena je zavidna količina potrepština nužnih ugroženom stanovništvu. Dobrinjci, odnosno žitelji Dobrinjštine, opravdali su svoje ime, te iskazali dobrotu, empatiju i altruizam. Prostorije DVD-a bile su doslovno zatrpane odjećom, obućom, potrepštinama za novorođenčad i odrasliju djecu, hranom, pitkom vodom, namještajem, pa i kućanskim aparatima. Da bi prikupljena pomoć stigla do najpotrebitijih, pomoć u prijevozu

ponudili su Trgovina Krk, Trumm Malinska, Autoelektrika „Alen“, Obrt „Finiš“ iz Krasa, Đani Gržetić i Darko Škrabonja. U utorak, 27. svibnja, u ranim jutarnjim satima put Vinkovaca krenuli su kamioni tvrtki «Trgovina Krk» i «Trumm d.o.o.» u dogovoru sa Vukovarsko-srijemskom županijom. U pravcu Županje krenuo je drugi dobrinjski humanitarni konvoj, koji su činili zapovjednik vatrogasne mladeži dobrinjskog DVD-a Luka Čutul, Dragana Grčić Čutul, Hrvoje Crnčić, Ivan Kirinčić, Sandro Jerčenović, Emilija Polonijo, Tanja Vukovac, te Marin Jerčenović. „18. svibnja pozvao sam predsjednika DVD-a Ratka Turčića i zapovjednika Nenada Brusića, da organiziramo prikupljanje pomoći. Obavijestili smo načelnika Općine Nevena Komadinu, koji se odmah odazvao. Dogovoreni su termini za prikupljanje pomoći, organizirali smo čak i prijevoz do onih

pojedinaca koji bi dali pomoć, a nisu bili u mogućnosti doći u Sveti Vid“, rekao nam uoči polaska zapovjednik Vatrogasne mladeži dobrinjskog DVD-a Luka Čutul, te još jednom zahvalio svima:“ Svaka čast ljudima, tako mala općina, a tako smo puno prikupili. U organizaciji su pomogle sve udruge i brojni pojedinci. Da ne spominjem važnost prijevoznih sredstava, koja su nam ustupljena. Još jednom svima, svima hvala!“, zaključio je Čutul. I Općina pomaže stradalima od poplave Kao svoj doprinos vijećnici Općine Dobrinj odrekli su se mjesečne naknade, općinski načelnik odrekao se je dijela plaće a njegov zamjenik dijela naknade za financijsku pomoć poplavljenim područjima. Osim navedenoga, određeni iznos biti će uplaćen i iz općinskog proračuna. Gordana Gržetić

NK LT

LT

Luka Tabako

11


Naš kraj - naši judi Gabonjari nastavili drevnu tradiciju „Kolijana“

IMAMO KRALJA ! „Imamo kralja! To je Nikola Grdinić!“ Tako je na Mali Uskrs nakon mise obznanjeno svima prisutnima ispred crkve. Nakon blagoslova vlč. Dinka Justinića, Kralja su „poseli“ va šediju a četiri mladića su ga odnesli do njegove kuće. Na čelu povorke bila je hrvatska zastava i zastava KD “Sv. Petar“ Gabonjin. Iza šedije su bili kanturi, ki su ga kanton dopratili do kuće. Tamo ga je dočekala krajica Zdenka i čestitala mu. Pozvali su sve prisutne na obilno čašćenje, koje je potrajalo do kasnih popodnevnih sati. Pjesme su se nizale a i zatancalo se na volti. Nediju, 10. maja, bi je Kolijanski pir. Kolijani su se spravili na devet ur sprid školi, dobili su svi ružmarin i poseli se za stoli va školi. Prišli su kraj Nikola i krajica Zdenka. Dotadašnji kraj Žic Lucijan preda je lentu novomu kraju, a krajici su stavili rožicu va vlasi. Onda je bila marenda-tripice, šniceli i kumpir, presnoc, kroštuli, vino, sokovi, kafe. Po marendi smo svi šli na placu i slikali se svi zajedno. Napravila se kolona. Na čelu kolone su bile kolijanska zastava, hrvatska zastava i zastava KD “Sv. Petar“ Gabonjin, zatim sopci i kanturi, novi kraj i krajica,stari kraj i krajica, načelnik Općine Dobrinj i kolijani po starosti muških. Šli smo na mašu. Predvodili su ju vlč. Dinko Justinić, vlč. Nikola Radić i vlč. Jerko Valković. Potla maše u istoj povorci smo šli na placu. Prvo je bila zdravica kraja a onda tonoc kraja i svih kolijani. Celi dan se je kantalo, tuncalo polki i tunci na placi. Bili su i nastupi male i velike folklorne grupe, tamburaša. Popodne su članovi Kolijanskog odbora posjetili grobje i odnesli sviće i rožice našim pokojnim Kraljevima.

12


Naš kraj - naši judi

Predvečer smo šli va školu i tamo je bila vičera. U toku vičere su bili govori kralja, predsjednika MO Gabonjin, predsjednice KD “Sv. Petar“ Gabonjin, načelnika Općine Dobrinj i Malinske i vlč. Radića. Lijepo druženje potrajalo je do kasno. Gabonjari su izuzetno ponosni na tradiciju održavanja Kolijana, koja je sada bila peti put u kontinuitetu. Malo smo selo, ali smo pokazali da smo složni, da se skupimo i veselimo od srca i da se tradicija ne zatire jer prenosimo tu ljubav prema starini i na svoju dicu. Zahvaljujem svim članovima Kolijanskog odbora, koji su najviše

„potegnuli“ u organizaciji, svim sponzorima, ali i svim Gabonjarima i Gabonjarkama koji su se rado odazvali i pomogli kako bi sve bilo ovako lipo na zadovoljstvo i članova Kolijana i publike koja nas

je došla gledat. Ako Bog da, vidimo se za 10 let. Tatjana Radivoj Fotografije: Antonio Brusić – TIO (foto studio Brujo – Krk)

13


Susret Maestro Damir Smerdel, voditelj Mješovitog pjevačkog zbora „Zvon“

SVAKI DOBAR IZLAZAK „ZVONA“ ČINI ME PRESRETNIM Legendarni glumac Charlie Chaplin često je u svojim medijskim istupima volio istaknuti kako je jedna od životnih privilegija ostvariti svoje najdugovječnije snove, snove koji sežu u naša djetinjstva. Za mnoge pojedince takvi snovi ostaju nedosanjani a čak i primisao na njihovu realizaciju (p)ostaje nemoguća misija. U našoj redovitoj rubrici „Susret“ donosimo vam priču o jednome od sretnih pojedinaca, koji je ne samo ispunio, nego i živi svoj dječački san. S mladim maestrom, koji iza sebe već ima niz uspjeha unutar i izvan nacionalnih okvira, porazgovarali smo primarno o glazbi i evo što smo za čitatelje „Fanta“ izdvojili: Svaki dobar koncert predstavlja značajan uspjeh Vaše ime na području Dobrinjštine asocira na domaći pjevački zbor, međutim, Vaša dirigentska palica stoji iznad još nekih zborova i orkestara? Pa počnimo „lokalno“. Vodim Mješoviti pjevački zbor „Zvon“ iz Dobrinja, Mješoviti pjevački zbor DVD-a iz Opatije, Mješoviti pjevački zbor „Štorija iz Rukavca“, te Opatijski komorni orkestar . Kad smo već krenuli u „lokalnom“ smjeru, zadržimo se na dobrinjskom pjevačkom zboru; koliko ste već vremena voditelj „Zvona“? Pa iskreno, ne znam točno! Znat će sigurno pjevači, ali mislim da sam vodstvo „Zvona“ preuzeo prije pet godina. Mogu reći da je to zaista pet lijepih zajedničkih godina. Kako bismo te godine rezimirali? Koji bi bili najznačajniji uspjesi? Za mene je svaki dobar koncert značajan uspjeh. Bilo to u nekom velegradu, ili u manjem mjestu. Svaki dobar izlazak zbora čini me presretnim. Ipak, moram izdvojiti glazbeno natjecanje u Bratislavi. To je vrlo poznato natjecanje i otkako vodim zbor „Zvon“, ovim se natjecanjem, otkako ih vodim članovi „Zvona“ najviše vole pohvaliti. Međutim, imali smo zapažene koncerte i u Opatiji, zatim blagdanski, tradicionalni božićni koncert u Vrhu te u Dobrinju naravno. Bilo je prekrasnih koncerata. Nastupali smo i s Radojkom Šverko, a na svakom koncertu s njom vlada jedna posebna magija.

14

Nije tajna da zbor Zvon puno putuje. Kuda će vas i kada u skoro vrijeme putevi odvesti? Zasad je u planu Italija, okolica Ferrare. To je najsvježije od onog što mi je poznato. Da, Zvon zaista puno putuje i praktički je bio svugdje. Još kad ih je vodio sada nažalost pokojni Ivica Frleta, članovi „Zvona“ prošli su praktički pola svijeta a ta se tradicija nastavila i mojim dolaskom. Već smo bili u Italiji, Slovačkoj, dva puta u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji i naravno po Hrvatskoj. S Mozartom vidiš gdje si i kakav si Kako biste laicima po pitanju glazbe objasnili proceduru pripreme jednog koncerta, odnosno odabir repertoara? Repertoar se bira prema prigodi. Ako pjevamo u sakralnom objektu, onda znamo kakav bi repertoar trebao biti. Kad se konkretno zađe dublje, onda nastojim naći repertoar koji bi se svidio pjevačima, makar to naravno nije ključno. Zatim nastojim naći repertoar koji bi se svidio i publici, mada opet, nota bene, ni to nije ključno. I treće – ono što je ključno, je to da zbor u pjevačkom smislu od toga ima koristi, da iz svake skladbe može pjevački „profitirati“. Stoga se uvijek trudim na neki način ne gubiti vrijeme na skladbe koje bi nam oduzele puno vremena, a nakon toga ne bismo znali što s tim. Uvijek je važno da se u repertoaru nalazi nešto što će zboru sigurno koristiti a to je klasika, bečka klasika, odnosno

Mozart, koji je jako dobar filter za pjevanje i za zbor. S Mozartom vidiš gdje si i kakav si. U glazbi uživam 250 posto Na početku ovog razgovora spomenuli ste da, osim pjevačkim zborovima, ravnate i Opatijskim komornim orkestrom? Od malih sam nogu znao da će moj život ići u ovome smjeru. Znao sam to, vjerujte, prije negoli sam krenuo u osnovnu školu. A što se tiče orkestra, vođenje orkestra je jedan totalno drugi svijet od vođenja zbora. Diplomirao sam dirigiranje i orkestralno dirigiranje, tako da je moj pravi „fah“ orkestar, na neki način, po vokaciji. Stoga sam prije tri godine osnovao Opatijski komorni orkestar (OKO), koji uključuje uglavnom profesionalce. Nekih 90 % ljudi u orkestru profesionalno sviraju pa se okupljamo kako skupimo sredstva. Dosad smo imali tri koncerta, u praktički svim važnim opatijskim dvoranama. Upoznali smo vas kao glazbenika, ali tko je Damir Smerdel izvan orkestra i zborova? ....(smijeh)...A što da Vam kažem ? Ne bih htio da zvuči bahato ili pretenciozno, ali to je čovjek koji voli uživati u životu. Čovjek koji jako voli putovati, koji se potrudi svaki dobiveni novčić potrošiti na neko putovanje – bilo to do Krka, ili Portugala, nikakve razlike nema. Ja sam čovjek koji baš uživa u putovanju i čovjek koji u glazbi uživa 250 posto. Razgovarala: Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi Grad Rijeka odao priznanje fra Bonaventuri Dudi

FRA BONAVENTURA DUDA I MAKS PEČ DOBITNICI NAGRADE GRADA RIJEKE ZA ŽIVOTNO DJELO Čak je osam kandidata ove godine bilo nominirano za najvažniju godišnju nagradu, koju Grad Rijeka tradicionalno dodjeljuje povodom Dana Grada. Stoga je ta nagrada za životno djelo 11. lipnja uručena dvojici dobitnika.Uz stogodišnjaka Maksa Peča, koji je nagrađen za prinos u građevinskom sektoru i umjetničkom djelovanju, nagradom za životno djelo Grad Rijeka odao je priznanje i fra Bonaventuri Dudi. Pojašnjenje nagrade sažima jedna rečenica: fra Bonaventura Duda dao je izniman prinos kako hrvatskoj, tako i međunarodnoj znanosti i kulturi. „Svi smo mi pred Bogom mali. A jednom, u nebu, saznat ćemo da je među nama bilo i velikih. Sva sreća da mi njima nećemo tada biti zavidni, a oni nas neće gledati s

visine“, izjavio je jednom a ponovio još jednom na svečanoj sjednici Grada Rijeke svima

omiljeni, skromni „Krasanin, Krčanin, kršćanin“. Gordana Gržetić

Foto V. KARUZA

Poznata jezikoslovka, porijeklom iz naše Dobrinjštine, ovjenčana vrijednom nagradom

PROF. DR. MARIJI TURK NAJVIŠA NAGRADA ZA ZNANSTVENA I UMJETNIČKA DOSTIGNUĆA Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti najviša je nacionalna nagrada za znanstvena i umjetnička dostignuća. Ove je godine tim vrijednim priznanjem za dugogodišnji znanstvenoumjetnički rad nagrađena riječka sveučilišna profesorica dr. sc. Marija Turk. Valja napomenuti da je ova ugledna jezikoslovka porijeklom iz našega kraja,što i sama nerijetko voli istaknuti. Naime, njezin je otac Nikola Jakominić rođen u Svetom Vidu dobrinjskom, a najveći je dio života proveo u istoimenom mjestu susjedne nam općine - u Svetom Vidu Miholjice. Prof. dr. Mariji Turk Akademijina je nagrada dodijeljena za knjigu „Jezično kalkiranje u teoriji i praksi – prilog lingvistici jezičnih dodira“, koju su prošle godine objavili Hrvatska sveučilišna naklada u Zagrebu i riječki Filozofski fakultet. Više puta dosad nagrađivana, prof. dr. Marija

Turk autorica je niza znanstvenih i stručnih radova, te autorica odnosno koatorica nekoliko knjiga iz područja jezikoslovlja. U svojim se radovima uglavnom bavi pitanjima suvremenoga hrvatskoga standardnoga jezika, područjem fonologije i morfonologije, te

leksikologije. Za knjigu »Fonologija hrvatskoga jezika« nagrađena je Nagradom Grada Rijeke, a knjigu »Govori otoka Krka«, u kojem se dotakla i dobrinjske čokavice, objavila je s prof. dr. sc. Ivom Lukežić. Gordana Gržetić

Foto M. Gracin

15


Prigodno „Krvava Stipanja 1944.“ kroz sjećanje Josipa Kirinčića

GLEDAO SAM KAKO SE ZVONIK PRETVARA U HRPU KAMENJA Stipanja je dan svetkovine župne crkve svetog Stjepana Prvomučenika u Dobrinju. Tog se dana, 3. kolovoza, u Dobrinju okuplja stanovništvo iz svih mjesta dobrinjskog područja. To je trajni običaj naših predaka i današnjeg pučanstva. U crkvi svetog Stjepana služi se velika misa a poslijepodne održava se zabavni program. Tijekom Drugog svjetskog rata, nakon kapitulacije Italije, na Krk je došla njemačka vojska. Na dobrinjskom području ta vojska nije imala svoje „komande“, već je to područje nadzirala njemačka vojska iz Malinske., izvodeći vojne racije od jednog do drugog mjesta, usput paleći kuće po selima i odnoseći sa sobom razne plodove, naročito vino. Na Stipanju 1944. godine, Dobrinjci su po starim običajima („užancama“) organizirali zabavu u Domu na Stenicama. Radi opreza postavili su stražena zvonik u perivoju „Jardin“. Navečer, oko 20 sati, za stražu smo bili određeni Dinko Kirinčić (Celebrničin) i ja. U to je vrijeme došao na zvonik mežnjar Josip Variola. Svi tri „zvoneli“ smo „Večernju. Zvonik je imao četiri zvona u jednom redu. Dinko Kirinčić zvonio je u mali zvon, koji je bio na prozoru zvonika, mežnjar Variola zvonio je u „veli“ i „stari“ zvon (jedini zvon koji je ostao iz Prvog svjetskog rata), a meni je pripao „srednji“ zvon. Nakon završetka zvonjenja, otišli smo na zabavu na Stenice, gdje se u

16

Domu već plesalo uz zvukove harmonike, na kojoj je svirao mladi Ivica Brusić. Tada je došla vijest da dolazi njemačka vojska. Odmah smo se razišli, svatko u svojem pravcu, prema svojim kućama. Oko 23 sata vojska je na dobrinjsku Placu dovela župnika Pavla Šabalju u spavaćici, no, ubrzo su ga pustili. Ja sam od kuće otišao sakriti se u već ranije izgrađeno sklonište od kamenog suhozida („grumače“) u šumici na vrhu brežuljka Zviranj. Sa Zviranja – od Dobrinja odvojenog kanjonom dobrinjskog potoka - imali smo dobar pogled na Dobrinj i njegove prilazne puteve. U tom smo skloništu, kad je prijetila opasnost, boravili, mi, četvorica prijatelja. Sljedećeg dana, 4. kolovoza 1944. oko 11 sati. Iz naše smo šume promatrali Dobrinj, gledajući događa li se što. Tada smo ugledali veliki oblak prašine u zraku, te strašnu eksploziju. Kad se prašina slegnula, nismo više vidjeli dobrinjski zvonik...

Ostali smo bez riječi i daha, ne vjerujući vlastitim očima da je nestao dobrinjski zvonik. Ali, to nije bilo sve; tek smo tijekom dana doznali za veće strahote, koje je napravila njemačka vojska. Prije miniranja zvonika na Zemjini ispred zvonika strijeljali su mežnjara Josipa Variolu, njegovog brata Antona i mladog Ivicu Brusića. U prizemlju zvonika zatvorili su Ivana Brusića i Antona Pavačića a nakon miniranja, prizemlje s debelim zidovima i čvrstim svodom prvog kata zvonika, zaštitili su od smrti zatvorenike, koji su tada pobjegli i skrivali se do kraja rata. Od zvonika je ostala razvalina i hrpa kamenja. Iz gomile sačuvanog kamenja 10 rujna 1951. započela je gradnja porušenog zvonika. Prvi dio podignut je do kupole 1954. godine a iza toga uslijedio je zastoj. Četiri desetljeća nakon miniranja zvonika, 3. kolovoza 1984.,Stipanja je proslavljena sa izgrađenim zvonikom. Dr. sc. Josip Kirinčić


Naš kraj - naši judi

OPĆINA DOBRINJ PRIDRUŽILA SE OBILJEŽAVANJU DANA OSLOBOĐENJA OTOKA KRKA Polaganjem vijenaca kod spomen obilježja poginulim borcima, delegacija Općine Dobrinj pridružila se obilježavanju 69. godišnjice oslobađanja otoka Krka od okupatora. Vijenci su položeni na sva spomen obilježja dobrinjske općine, kao znak zahvalnosti onima koji su nam omogućili ono najvrijednije – slobodu.

U zoru 17. travnja 1945. godine počele su žestoke borbe za oslobađanje otoka Krka a do kraja dana Krk je u potpunosti bio slobodan otok, te više nikad nije pao pod okupatorsku, tuđinsku vlast. Budući da je sam datum oslobođenja otoka Krka ove godine pao na Veliki četvrtak, svečanost obilježavanja ovog važnog datuma

otočne povijesti održana je u srijedu, 16. travnja, na omišaljskom trgu Prikešte. Uz Općinu Omišalj, kao nositelja ovogodišnjeg obilježavanja, suorganizator proslave bila je Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka. Gordana Gržetić

I Općina Dobrinj dala prilog obilježavanju stote obljetnice početka Prvog svjetskog rata

STOLJEĆE OD POČETKA RATNOG VIHORA Tog ljetnog prijepodneva, 28. lipnja 1914. godine oko 11 sati, u središtu Sarajeva odjeknula su dva hica. Odnijela su dva života ali i zauvijek promijenila sliku Europe. Vođen idejom odvajanja Južnih Slavena iz okrilja Austro – Ugarske, dvadesetogodišnji Gavrilo Princip, pripadnik „Mlade Bosne“, počinio je atentat na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i groficu Sofiju a taj događaj označio je početak Prvog svjetskog rata. Ovaj globalni sukob potrajao je do studenog

1918., te u svom vihoru odnio više od četrdeset milijuna žrtava. Jedan u nizu mnogoborojnih prigodnih događanja, kojima je obilježena stota godišnjica početka Prvog svjetskog rata, bio je i znanstveni skup održan na samu godišnjicu u omišaljskom hotelu „Adriatic“ . Skup su organizirali Općina Omišalj i Povijesno društvo otoka Krka, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Primorsko–goranske i Istarske županije, te svih jedinica lokalne

samouprave na otoku Krku. O društvenopolitičkim gibanjima i mijenama uoči, tijekom i nakon Prvog svjetskog rata, a naglaskom na otok Krk, govorili su akademik Petar Strčić, dr. Žaro Puhovski, dr. Anton Bozanić, dr. Franjo Velčić, prof. dr. Budislav Vukas i mnogi drugi stručnjaci iz domene povijesnih i društvenih znanosti a skup je završio koncertom klape „Bunari“ iz Vodica, te večerom prigodnog naziva, „Iz vojničke kuhinje“. Gordana Gržetić

Svečanost u Vrbniku

KVARNERSKI OTOCI UJEDINJENI U PROSLAVI JUBILEJA KARDINALA BOZANIĆA Obilježavanje srebrnog jubileja kardinala Bozanića počelo je svečanom akademijom u Zagrebu a nastavljeno, odnosno zaokruženo u njegovom rodnom Vrbniku. Svečanom dočeku na Trgu Škujica, te koncelebriranoj misi sa

Poseban pečat svečanosti ovogodišnjoj „Ivanji“ u Vrbniku dalo je obilježavanje dvadeset i pete obljetnice biskupstva zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Na stolicu krčkog biskupa zasjeo je 25.lipnja 1989. godine.

staroslavenskim ulomcima, nazočili su predstavnici svih jedinica lokalne samouprave otoka Krka, te ostalih Kvarnerskih otoka, crkveni dužnosnici i mnogi drugi. Gordana Gržetić

NK

17


Nasljeđe predaka Zaboravljeni običaj

REMO NAPOPAS Sokog prolića kad sve zazeleni i procvote sjetim se jenog, nažalost napušćenog običaja. Zvali smo ga napopas. To ni bilo uobičajeno sokodnevno gonjenje ovac na pašu, nego je to bi ritual koga se tribalo pridrživat. Kolo Jurjeva dogovorelo bi se za jeno jutro kada bi prije svitanja dica do 14 let starosti dognala ovce zo svojega dela sela do place. Kada bi se sve ovce dognale goneli su jih do zajedničkog velog drmuna prema Mokratki, a to su bili Sikirini ili Cerove. Celin puten dica su glasno sopla va trumbeli. Smisao toga glasnog sopjenja ko je zvučalo kako raštimani orkestar bilo je u verovanju da će takova buka odognat zle sili ke bi mogle naškodit dugotrajnom zimskom pašom ovcan. Aš one su bile oslabjene dugotrajnom pašom i janjenjem, a mlada prolićna trava tribala je osigurat dosta mlika za jance i za mlist. Starije jance bi se odlučilo da se dobije više mlika za sirit. Kako je va ton celom običaju najvažniju ulogu imela trumbel ote bi nič reć kako je izgledala ikako se delala. Trumbel je pastirska svirala udelana od ogujene kori jesena, črnoga glabra ili bresta. Kada počne drvo mezgrat (sokovi cirkulirat) kora se najlogje lini (guli). Glatko drvo, prez kit i gropi, spiralno se zo britvun zariže i lini, a onput se kora sovije va trumbel, ka na jenoj bandi ima malu, a na drugoj veću škuju - krilo. Kod se trumbel sovije da se ne razmota učvršćuju se zo trni od dirak. Va monju škuju se stavi preberanica a va nju pisok i trumbel je zgotovjena da se more sost. Preberanica i pisok bili su ogujeni od kore jesena. Preberanica je imela dvi tri škujice na kih bi se prebiralo zo prsti da se minja ton trumbeli.

18

Pribor za trumbel

Lin za trumbel

Pisok

Monja dica su imeli monje tonke trumbeli ke su davale tonki – visoki ton, a veća dica su imeli vele i debeli trumbeli ke su davale duboki ton. Svirka je djelovala kako glasni raštimani orkestar. Nekada je najveća trumbel znala bit tako velika da ju je jedno dite moralo nosit na ramenu, da se od težini ne razmota, a da bi vlasnik na nju mogo sost. Na kraju ovce su ostajale na paši va ton velon drmunu, a dica su se srićna i vesela sopuć va trumbeli vrnula doma. Već je razdanilo i oni najmlaji još bi se zavokli va teplu postiju da malo nadoknade san radi toga čo su se tako rano stali. Celo će leto pasat do novoga napopasa, kad će se znova čut trumbeli i dica će znova uživat. Po mojem sjećanju zadnji takov običaj se je dogode 1937-ga leta.

Preberanica

Montirana trumbel

Mate Kirinčić


Naš kraj - naši judi Mladi s Dobrinjštine njeguju pradavni običaj

PRVOG SVIBNJA KRENULI STAZAMA PREDAKA Istim putem kojim je u praskozorje Praznika rada koračala grupa dečki i mladića Dobrinjštine, stoljećima unatrag koračali su mali i mladi pastiri, ne bi li tim svojim koracima prizvali „dobru kob“ na sebe i svoje stado... Možda niste znali da su upravo ti neznani pastirići Dobrinjštini ostavili jednu u nizu tradicija, koje ni povijest, ni vrijeme ni društvene mijene nisu uspjeli izbrisati. Dan danas na Dobrinjskom je sačuvan pradavni običaj i njegov originalni naziv, „Napopas“. Značenje riječi “napopas“ izvorni govornici dobrinjske čokavice lako će razumjeti, za ostale evo pojašnjenja: Prema starom vjerovanju, odlazak na blagdan svetog Jurja (23. travnja), sv.Marka (25.4.) te na „Filipju“ (blagdan svetih Filipa i Jakova 3. svibnja), ustajanje u praskozorje i odvođenje stada koza, ovaca, isto tako krava, magaraca i sl. jamčio je uspjeh u njihovu uzgoju. Stoga s govorilo: „Gremo na Jurjevu napopas“, što će reći pasti prvu proljetnu travu. Vjerovalo se da se ranojutarnje blagosli-

vljanje životinja svetom vodom mora obaviti prije zalaska sunca, da bi uspjeh bio potpun. Osim ritualnog značenja, napopas je uskoro dobio i drugo značenje, zbog kojeg su se mladi pastirići danima, tjednima pripremali, iako je sama izrada morala biti dan ranije. Naime, svaki je pastirić u praskozorje na točno određeni mjesto dovodio svoje blago a u rukama bi mu bila brižljivo napravljena „trumba“ – pučki puhaći instrument napravljen od jasenove kore. Rezbarenje trumbe za dječake je predstavljao pravi mali ritual te bi se natjecali čija će trumba biti ljepša, veća i naravno, čija će bolje „sost“. A trumba nije smjela „sost“ samo tako, postojao je točno određeni zvuk koji je morala proizvesti, što je zahtijevalo dodatne pripreme. Trumba je morala „hrlucat“. Osim vjerovanja u moć ranojutarnjeg blagoslivljanja životinja, uskoro se među pastirićima pojavilo drugo vjerovanje: „Ako se

na Jurjevu ne zbudin pre sonca, zatrubit će me osli“ – što će reći, jao onom pastiriću koji zakasni na Napopas! To kašnjenje značilo bi veliku sramotu! Točka sastajanja bila je Vrh svetog Jurja kod Krasa, gdje bi okupljeni pastirići pozdravljali svitanje novog dana svojim trumbama a potom se vraćali u svoja sela, odlazili u školu, ili na poslove u polju ili sl. Ovaj lijepi običaj, njegov značaj i njegovi zvuci i danas su prisutni. Doduše, ne na Jurjevu, ne uz stado ovaca, koza i sl, nego u „pratnji“ tek jednog ali vrijednog magarčića. Prvog dana svibnja, u praskozorje Praznika rada, neumorni dečki, dečkići i mladići iz većeg dijela Dobrinjštine kroče stazama svojih predaka, „hrluču“ trumbama, spajajući istovremeno ugodno i korisno, prošlo i sadašnje. A kročeći stazama predaka, „Napopas“ i njegovi sudionici daju zalog budućnosti. Gordana Gržetić

TZO Dobrinj i PD „Obzova“ nastavili prvosvibanjsku tradiciju

HODELI, ĆAKULALI I DOBRINJŠTINU UPOZNALI I ovogodišnji je Praznik rada na Dobrinjštini bio „radni“ za sudionike tradicionalnog planinarskog pohoda pod motom „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“. „Iako smo strepili zbog prognoze, vremena, koja nam nije bila naklonjena, eto, čini se da smo ovo vrijeme nečim zaslužili, jer zaista nismo mogli poželjeti idealnije uvjete za naš pohod po Dobrinjštini“, komentirala je Katica Dunato, jedna od inicijatorica ovog, sada već jubilarnog pohoda, iza kojeg organizacijski stoje

Planinarsko društvo „Obzova“ i Turistička zajednica Općine Dobrinj. Šezdesetak planinara i ljubitelja pješačenja i krajolika, među kojima i dobar dio njih izvan otoka Krka, okupilo se u jutarnjim satima u Gabonjinu, gdje su im mještani pripremili doček, a na put ih ispratili zvucima Mantinjade. No, među domaćinima, dočekao ih je i ispratio sam kralj Gabonjina – Nikola Grdinić, kojeg su „kolijani“ nedavno izabrali za gabonjarskog kralja za narednih deset godina.

Od crkve svetog Petra, preko Rasopasnog, do napuštenog sela Sršići, kroz Sužan i Sveti Ivan, sudionici pohoda su, u skladu sa svojim motom, hodeli, ćakulali i dio Dobrinjštine upoznali. Krug je zatvoren tamo gdje je i počeo – u Gabonjinu, a zadovoljni organizatori već počinju pripreme za šesti pohod u kojem će kroz hodanje i priču, kroz ugodno i korisno, zainteresiranima otkriti ljepote dobrinjskog krajobraza. Gordana Gržetić

19


Naš kraj - naši judi Tradicionalni „komun“ u Krasu

KRAS ZABLISTAO UOČI ANTONJE Kao i svake godine, par tjedana prije Antonje, u Krasu se organizira komun. Ove godine odazvao se popriličan broj Krasana, 40-ak mještana, a uvelike su pomogli i svi djelatnici Komunalnog društva Komun svojim radom i opremom. U „akciji“ je bio i traktor s malčerom. Pokosilo se cijelo mjesto, uredio se park i okoliš društvenog doma, okolica groblja, te boćalište. Malčerom je počišćeno raslinje koje je raslo na cestu te zaklanjalo preglednost u zavojima. Mještanke su uređivale dječje igralište te okoliš igrališta. Farbale su klupice, drvene dijelove igrališta, te staru ljuljačku, uredile i počistile parkić kraj crkve i „Poli križa“. Muški dio i djelatnici Komuna su pokosili uz ceste cijelo mjesto, krug oko društvenog

doma, te parkiralište kraj groblja i put koji prolazi oko groblja. Balači su uređivali jog i dio oko joga, a

mladi svoje prostorije, te prostor oko prostorija. Nakon uspješno odrađenog komuna, skupili smo se svi kraj društvenog doma, pojeli ćevapčiće, popili koju litru vina, te zapjevali i zabavili se uz najmlađeg harmonikaša Marka Justinića, koji nas je uvjerio da i naši mladi, u ovom slučaju djeca, nastavljaju tradiciju naših starih i imaju volju i znanje učenja pjesme i plesa od malih nogu. Ovim putem zahvalili bismo svim mještankama i mještanima Krasa, a i svim djelatnicima Komuna, koji su sudjelovali na komunu i pridonijeli uređenju našeg mjesta. Vidimo se i kletu!! MO Kras i KD „Sv Juraj“ Kras

Naš kraj - naši judi Tradicionalna akcija Udruge veterana Domovinskog rata

VETERANI OČISTILI TRASU OD SUŽANA PREMA LUGU I ove je godine održana tradicionalna akcija uređenja i čišćenja šumskih puteva, ovaj puta na relaciji od Sužana prema Lugu (od dna Vlaki do kraja Malih krča). Tridesetak braniteljskih veterana, redom članova dobrinjske podružnice UVDR – a, uz logističku potporu Mjesnog odbora Sužan i uz pomoć radnog stroja Komunalnog društva Komun, očistilo je trasu tamošnjeg potoka, kao i kolni

20

put u dužini od cca 1.5 kilometara. Mnogim je veteranima ovo bio prvi susret s tim dijelom naše općine, a od domaćih ljudi moglo se doznati kako je taj predio nekad bio obrađen i dobrim dijelom zasađen vinogradima. Nakon akcije, druženje je nastavljeno u sužanskom Domu, gdje je nakon domjenka odigrana i pokoja partija briškule i trešete. Radi pravovremenog informiranja članstva, predsjedništvo Podružni-

ce, za posljednji rujanski vikend najavljuje izlet za Tuheljske Toplice, kojom prigodom će se posjetiti Varaždin, Trakošćan i Samobor, a zainteresirani veterani mogu se prijaviti do kraja kolovoza, uz uobičajnu kotizaciju od 250 kuna. Nedeljko Gržetić predsjednik Podružnice UVDR


Naš kraj - naši judi

KOMUN U POLJU

RP

Kako to već nalaže običaj i ovoga je proljeća na području Polja održano proljetno uređenje seoskih puteva. U subotu, 26.travnja, okupili smo se na Kjenići kao i prethodnih godina, te krenuli na uređenje naših makadamskih puteva. Ove se godine komun poklopio s akcijom koja se organizira na razini RH „Zelena čistka“, makar smo prethodnih godina, običavali očistiti i plažu Petrina, ove godine to zbog nešto slabijeg odaziva nismo uspjeli. No, pedesetak metara dosad zapuštenog puta uspjelo se i ove godine privesti svojoj svrsi. Zahvala svima koji su na bilo koji način uspjeli pridonijeti da naše mjesto i putevi izgledaju ljepše, te da se po njima može ugodnije hodati i voziti, ponajprije Općini Dobrinj na čelu s načelnikom, koji nam svake godine osiguraju jalovinu i stroj, zatim T.D. Komun na prijevoznim sredstvima i prisustvu njegovih djelatnika, te svim mještanima koji najprije radom a onda i novčanim sredstvima doprinesu da se posao obavi na

zadovoljavajući način. Ovdje uvjek stoji otvoreni poziv svima da se priključe akcijama koje organizira M.O. Polje od komuna do blagdana Male Gospe, koju ćemo uskoro proslaviti i sličnih događaja na području Polja. Ranko Pavačić

NK

NK

KP

21


Naš kraj - naši judi Izborna skupština KD „Sv Juraj“ Kras

KULTURNO DRUŠTVO IZ KRASA DOBILO NOVO VODSTVO Dana 27.travnja u prostorijama društvenog doma na Krasu održana je redovita Izborna skupština Kulturnog društva „Sv Juraj“ iz Krasa. Skupštini je prisustvovalo 38 članova. Predsjednik Anton Šamanić iznio je izvještaj o radu za 2013. godinu, te prijedlog rada za 2014. godinu, koje su članovi skupštine jednoglasno usvojili. Budući da je ovo bila izborna skupština, pristupilo se biranju novih tijela udruge. U novom

mandatu za period 2014. - 2018. g. izabrani su sljedeći članovi: Boris Latinović za predsjednika, Robert Justinić za potpredsjednika i Draženka Justinić za tajnicu. Prema Statutu, članovi Upravnog odbora su uz predsjednika, potpredsjednika i tajnika Društva, i svi voditelji pojedinih sekcija u društvu, a to su sljedeći članovi: Indira Justinić (voditeljica folklora); Marijan Orlić (voditelj glazbene sekcije); Ivan Justinić (voditelj

sportske sekcije) i Ivan Justinić (voditelj eko sekcije). U Nadzorni odbor su izabrani: Alenka Riljin, Krunoslav Plišić, Marinko Strčić. Članovi Stegovne komisije su: Marijan Justinić, Anton Šamanić i Jadranka Štefančić Latinović. Za blagajnicu je izabrana Katarina Barbalić. Nakon provedenih izbora druženje se nastavilo uz skromni domjenak. Boris Latinović

Tradicionalno natjecanje mladih sopaca i kantura u Pinezićima

PREGRŠT NAGRADA ZA DOBRINJSKE SOPCE, KANTURE I KANTURICE Dvadeset i šesto izdanje Susreta sopaca i folklora otoka Krka, održano 5. srpnja u Pinezićima, još je jednom pokazalo da je na dobrinjskom području stasala generacija čuvara autohtone folklorne baštine. Ovo je natjecanje, koje se prema tradiciji održava prve subote mjeseca srpnja u Pinezićima, okupilo poveći broj mladih kanturica, kantura i sopaca s otoka Krka, koji pohađaju škole svirke sopela ili domaćeg „kanta“. U kategoriji mladih kantura i kanturica do dvadeset i druge godine života prvo je mjesto pripalo Miri Crnčić iz Županja i Valeriji Jurasić iz Rijeke. Drugo

mjesto osvojile su debitantice Monika Nonvellier iz Šila i Veronika Kirinčić iz Čižića a treće jedini ovogodišnji „kantur“, također debitant, Filip Crnčić iz Hlape i Veronika Kirinčić. I u kategoriji mladih sopaca do zaključno petnaeste godine života, prvo je mjesto pripalo našem tandemu; stručni je žiri najboljim mladim sopcima proglasio Vida Šamanića iz Krasa i Mateja Justinića iz Krasa a sva tri treća mjesta pripala su našim parovima sopaca: Dominiku Manceu iz Šila i Ivanu Škrabonji iz Čižića, Filipu Crnčiću iz Hlape i Marinu Petroviću iz Šila, te Mihaelu Pavačiću iz

Hlape i Marinu Petroviću. U trećoj natjecateljskoj kategoriji, u kojoj su se natjecali sopci do dvadeset i druge godine života, pobjedu su odnijeli Edi Milohnić i Andrej Čutul iz Poljica, a Mateo Kirinčić iz Dobrinja i Matija Turčić iz Svetog Vida osvojili su treće mjesto. U revijalnom dijelu programu nastupili su „Žejanski zvončari“ i KUD „Punat a iza cjelokupnog programa sve ove godine stoji Udruga sopaca otoka Krka. Gordana Gržetić

Naš nekadašnji sumještanin na čelu iseljeničkog kluba

NIKOLA MAVROVIĆ IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA KLUBA OTOK KRK U NEW YORKU Godine 1991., s počecima napada na hrvatsku samostalnost i neovisnost, u New Yorku je osnovano udruženje, koje je među prioritete postavilo pomaganje rodnome kraju svojih članova. Te je ratne

22

godine u New Yorku osnovan Klub otok Krk, koji je i nakon ratnog vihora nastavio svoje djelovanje i primarnu misiju. Nedavno je Klub otok Krk, dobio i novo vodstvo, pa je dugogodišnjeg pred-

sjednika Iva Žgombića iz Dubašnice na toj funkciji zamijenio Nikola Mavrović iz Svetog Vida, kojem je njujorška adresa postala stalnom unatrag nekoliko desetljeća. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi 13. Mediteranski folklorni susreti u Poreču

KRASANI NASTUPILI NA „ZLATNOJ SOPELI“ Od prvog do petog srpnja u Poreču je i ove godine održana Međunarodna smotra folklora, na koju je od strane direktora Festivala Ante Cukrova bilo pozvano KD „Sv. Juraj“ Kras, točnije, sudionici folklorne skupine koji su sudjelovali na ovogodišnjem Krčkom festivalu folklora. Iako se ova manifestacija održavala punih pet dana, mi smo imali tu čast da budemo njezini sudionici prvog dana i da otvorimo Zlatnu sopelu našom krčkom, štoviše kraskom mantinjadom. Sudjelovali su plesači iz Gruzije,

Italije, Norveške, Rusije, Španjolske, SAD-a i Tajvana. Nakon okupljanja u parku Olge Ban u središtu grada, krenuo je mimohod folklornih skupina po ulicama Poreča. Uslijedilo je šarenilo folklornih nošnji u pratnji njihovih glazbala. Bilo je tu kastanjeta, udaraljki, gitara, harmonika, bubnjeva i naših sopela. Cijeli sat se u tom mimohodu plesalo, pjevalo i sviralo, dočaravajući mnogim posjetiteljima, stanovnicima i slučajnim prolaznicima šarolikost kulturnih običaja. Bilo je lijepo biti dio te vesele i glasne skupine ljudi. Nakon mimohoda počelo je predstavljanje grupa i nastupi istih,

koji su trajali do ponoći. Tek su se tada vidjeli svi elementi narodnih nošnji, plesni koraci, čuli veseli

napjevi i pokazali svi oni elementi kulturnih običaja svakog sudionika, u nekom trenutku toliko specifični za to podneblje, a toliko različiti, slikoviti i jedinstveni. Bila je čast plesati na toj pozornici. S ponosom je naša sopela svirala Mantinjadu pokazavši svima da samo ime ove manifestacije zaslužuje zvati se baš tako. Bilo je lijepo, moćno i posebno. Pokazali smo im kako se voli tonoc, kako se kanta po starinsku, našu veselu i temperamentnu skupinu prezentirali što smo bolje mogli. I do nekog idućeg susreta krenuli na našu Boduliju. KD Sv. Juraj Kras Draženka Justinić

23


Naš kraj - naši judi Nova izložbena sezona u dobrinjskom kulturnom centru

KUKLTURNI CENTAR „INFELD“ OTVORIO VRATA VELIKANIMA HRVATSKE NAIVE Kulturni centar Infeld ponovno je otvorio svoja vrata, ovaj put s velikanima hrvatske naive. Na 500 četvornih metara ove dobrinjske galerije smješteno je oko 170 djela naših vrsnih majstora, čije se slike nalaze i u fundusu brojnih svjetskih privatnih zbirki i muzeja. Kako piše u predgovoru izložbe, ona predstavlja izbor najvažnijih predstavnika ovog umjetničkog pravca, a prezentirani su su crteži, slike na platnu i drvu, te prije svega čuvene slike na staklu. Peter Infeld prve je slike kupio već 1965. godine, kad je sa svojom majkom Margarethom posjetio selo Hlebine a pretpostavlja se da je u međuvremenu fundus Infeld prikupio najopsežniju zbirku „Hrvatske naive“ u Austriji. Na otvorenju ovogodišnje izložbe, uz gospođu Zdenku Infeld i općinskog načelnika Nevena Komadinu, nazočnima su se obratili i kuratorica dr. Yordanka Weiss, te Marijan Špoljar, direktor Muzeja grada Koprivnice. Isti je istaknuo kako je u dobrinjskoj galeriji predstavljeno dvanaest apostola hrvatske naive, očito znakovito preskačući trinaestog slikara, Krstu Hegedušića, predvodnika, utemeljitelja i prvog apostola Hlebinske škole. Uz spomenutog, Galerija Infeld prikazuje i djela Ivana Generalića, Eugena Buktenice, Dragana Gažija, Franje Klopotana, Mije Kovačića, Ivana Lackovića Croate, Franje Mraza, Ivana Rabuzina, Matije Skurjenog, Slavka Stolnika, Ivana Večenaja i Mirka Viriusa. U neformalnom razgovoru nakon otvorenja izložbe, krčki slikar Italo Samblich otkrio nam je kako je Muzej grada Koprivnice iskazao veliki interes za Generalićevim djelima iz Infeldove zbirke, koja bi krajem studenoga ove godine bila prezentirana u

24

NG

NG

NG


Naš kraj - naši judi Hlebinama. No dotad su ona tu, u starodrevnom Dobrinju, čiju je bogatu povijest zauvijek obilježio i Peter Infeld, čovjek koji je znao otkriti ljepotu i tamo gdje je mnogi nisu mogli (htjeli) prepoznati. Nedeljko Gržetić

NG

Glazbena večer uz operne arije

OPERA U GOSTIMA U GRADIĆU-MUZEJU

NG

Kulturno društvo Dobrinj organizacijski je upriličilo još jednu zanimljivu glazbenu večer. Pred crkvom svetog Antona (svete Trojice) okupilo se sedamdesetak, posjetitelja koji su mogli uživati u izvedbama klasične glazbe „Opere u gostima“. Solistice Miljenka Grđan i Branka Sekulić, te operni solisti Ivica Trubić, Alen Ruško i Tvrtko Stipić, otpjevali su desetak izvedbi, među kojima i Verdijevu ariju Germonta iz Traviate, te ariju Fiesca, kao i ariju Mio bambino caro, iz Puccinijeve komične opere Gianni Schicchi. Uz klavirsku pratnju Mire Flies Šimatović, na bis nastupu izveli su poznatu hrvatsku domoljubnu pjesmu „U boj, u boj“, inače uklopljenu u Zajčevu operu Nikola Šubić Zrinjski. Ovo je gostovanje organizirano u suradnji sa zagrebačkim Hrvatskim kulturnim klubom a uz financijsku potporu Grada Zagreba. Nedeljko Gržetić

NG

25


Naš kraj - naši judi Tradicionalna likovna kolonija u Županjama

MALI UMJETNICI IZ SLOVENIJE NA PLATNO PRENOSE MOTIVE DOBRINJSKOGA KRAJA Mladi slovenski učenici, polaznici likovne kolonije slovenskog slikara Konrada Krajnca, i ovu su godine prenijeli na platno niz tema i detalja iz našega kraja. Djeca i njihovi mentori s kistom su prošetali po našim naseljima, a u svojoj županjarskoj bazi pripremili su izložbu nastalih radova, na čijem je otvaranju bilo „i slike i tona“ , jer je formalnom otvorenju izložbe prethodio i kraći glazbeni program. Uz našeg načelnika Nevena Komadinu, prigodnoj je svečanosti nazočio i Janez Kramberger, načelnik NG

druženja na formalnom i neformalnom nivou. Susretu u županjarskom Domu prisustvovali su brojni slovenski vikendaši, koji su gostoljubivost domaćina mogli osjetiti i na prigodnom domjenku, kad se među naslikanim gromačama i maslinama popila i koja čašica za prošla i buduća dobronamjerna druženja. Nedeljko Gržetić NG

Općine Lenart. – Gospodin Krajnc posvetio je život kulturi, rekao je Kramberger, dodajući kako je jednu kuću u Lenartu pretvorio u galeriju, a u svojoj županjarskoj vikendici godinama ugošćuje mlade polaznike likovne kolonije, koji će, moguće, u budućnosti svoje mjesto imati i u poznatim svjetskim galerijama. Komadina je istaknuo Krajncovu privrženost Županjama, a posebno ga je dojmilo Krajncovo prisjećanje na preminule mještane koje često spominje kroz njihova

26

NG


Naš kraj - naši judi Etnografska zbirka otoka Krka u Dobrinju dio projekta „Muzeji zajedno“

S JEDNOM ULAZNICOM U ČETIRI MUZEJA NA ČETIRI LOKACIJE

Zajednički projekt Primorsko – goranske županije i Grada Rijeke pod nazivom „Muzeji zajedno“ predstavljen je 10. srpnja u atriju Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja. U projektu sudjeluju četiri riječka muzejaMuzej Grada Rijeke, Prirodoslovni muzej, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, te Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, kojem pripada i Etnografska zbirka otoka Krka u Dobrinju. Kako je pojasnila ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Tea Perinčić, ovim projektom zainteresiranima će biti omogućeno da kupnjom jedne ulaznice posjete sva četiri muzeja i njihove tri dislocirane zbirke: „Obiteljska je ulaznica 50,00 kuna, pojedinačna 30,00 kn a ulaznica za umirovljenike, djecu ispod 18 godina i studente 10,00 kn.“, pojasnila je Tea Perinčić, dodavši da će kupljena ulaznica vrijediti 48 sati. „Ovo je novi iskorak u svim našim muzejima jer i Primorsko-goranska županija ima što pokazati iz svoje bogate prošlosti. Ova je

suradnja prinos Županije kandidaturi grada Rijeke za hrvatskog predstavnika Europske prijestolni-

ce kulture 2020. godine“, izjavio je na predstavljanju projekta župan Zlatko Komadina. U skladu s nazivom projekta, muzeji su produžili i uskladili radno vrijeme a evo i popis muzeja i muzejskih zbirki obuhvaćenih projektom „Muzeji zajedno“: Etnografska zbirka u Dobrinju otvorena je svakog dana od 9 do 13 i od 18 do 22 sata, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja od 9 do 20 sati i nedjeljom od 16 do 20 sati. Muzej Grada Rijeke otvoren je svakog dana od 9 do 20 sati i nedjeljom od 10 do 15 sati a Prirodoslovni muzej Rijeka od ponedjeljka do nedjelje od 9 do 20 sati, dok je riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti zatvoren ponedjeljkom, a svim ostalim danima radi od 10 do 20 sati. Stalni muzejski postav u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi otvoren je od utorka do petka od 9 do 19 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 18 sati. a u zbirci u Kastvu očekuju vas srijedom, petkom, subotom i nedjeljom od 17 do 21 sat. Gordana Gržetić

27


Kutak za najmlađe Kreativne radionice KD „Dobrinj“

OD USKRŠNJE BORŠICE I UNIKATNIH CIPELA DO ŠARENIH RIBICA

JP

JP

U organizaciji Udruge Kulturno društvo Dobrinj U Društvenom domu Dobrinj 13. travnja održana je prva tematska radionica pod nazivom “Uskršnja boršica„. Tema radionice je bila izrada kartonske torbice u obliku zeca od kartona, filca te ostalih hobby dekorativnih materijala. Radionicu je posjetilo 20-tak djece i odraslih. Djeca su odabrala karton u boji za izradu glave zeca, zatim moosgummi za izradu ušiju, te su dobili ostali deko materijal za oči, uši, mašnicu i brkove. Unutrašnjost torbice ispunili smo umjetnom slamom u boji. Detalj koji je najviše razveselio djecu je bio podjela

JP

28

uskršnjih, čokoladnih jaja i bombona. Jednu uskršnju boršicu su djeca izradila kao poklon Općini Dobrinj. Druga tematska radionica, pod nazivom „Samo moje cipele„. održana je 3. svibnja. Tema radionice bila je ukrašavanje cipela, tenisica decoupage tehnikom. Radionicu je posjetilo 20-tak djece i odraslih. Svi polaznici su morali na radionicu donijeti par svoje obuće, nove ili stare, svjetlijih tonova. Zatim su odabrali između šarenih salveta uzorak u koji su htjeli 'obući' svoje cipele. Nakon toga se tehnikom decoupagea, te prilagođenim ljepilom za tekstil ili ostale podloge, nalijepila odabrana salveta na podlogu tj. cipele ili tenisice. Po želji se navedeno moglo ukrasiti šljokicama te lakirati. Radionica je rezultirala predivnim, unikatnim cipelama i tenisicama te

su polaznici bili veoma zadovoljni rezultatom i novonaučenom tehnikom ukrašavanja obuće. Prva prava ljetna radionica održana je u društvenom domu Dobrinj 19.07.14. Djeca su od fimo mase izrađivala šarene ribice te ih na kraju upecali u pravu ribarsku mrežu. Djeca su bila oduševljena svojim uradcima te izjavila da će im to biti lijepa uspomena s ljetovanja u Dobrinju. Andrea Pavačić, Radna grupa kreativne i likovne aktivnosti

JP

JP


Naš kraj - naši judi

DVADESET I PET GODINA GODINA OD ZAVRŠETKA OSNOVNE ŠKOLE - MALE MATURE Učenici generacije 1988/89. O.Š. „Fran Krsto Frankopan“, tada „17. travanj“ Krk, Područne škole Vrbnik, obilježili su dvadeset i petu obljetnicu završetka osnovne škole. Godine kad smo rođeni - 1974/75 - prestala je s radom osmogodišnja škola u Dobrinju i postala četverogodišnja područna škola, a istovremeno je ugašena četverogodišnja škola u Polju. Generacije učenika s Dobrinjštine, tako i mi, nakon četverogodišnjeg školovanja u Dobrinju nastavu od petog do osmog razreda pohađali smo Vrbniku a učenici iz određenih naselja Dobrinjštine u Malinskoj. Zahvaljujući nastojanjima vlasti Općine Dobrinj, Primorskogoranske županije i tadašnjih državnih vlasti, 2007. godine u

Dobrinju je izgrađena nova škola i ponovno vraćeno osmogodišnje školovanje, nadajući se da će tako ostati i za budućnost. Slavlje dvadeset i pete obljetnice bilo je u Dobrinju, po dogovoru da se nalazimo i ubuduće a domaćinstva da se izmjenuju s Vrbnikom, gdje smo zapravo i završili školovanje. Prigodnom druženju odazvali su se: Matilda Braut, Sandra Šamanić (Brusić), Žarko Čubranić, Nataša Rogina (Frković), Ivica Galanto, Barbara Milčetić (Jurić), Damir Kirinčić, Karmen Gajić (Justinić), Gordana Mance (Lončarić), Sanja Lukarić, Kristijan Martinčić, Ranko Pavačić, Jelena Pleše, Ivica Polonijo, Nikolina Kovačević (Polonijo), Zdravko Sršić, Iva Lukarić (Volarić) i Kristijan Žic. Svakako na čelu s nekadašnjim

razrednikom Franjom Brautom Odsutni su iz objektivnih ili subjektivnih razloga bili : Antonijo Dijanić, Emil Kirinčić, Marica Malović, Darko Mihalić, Nedžad Mujkanović i Lorna Pinezić. Danas među nekadašnjim pučkoškolcima ima; imainžinjera, ekonomista, poduzetnika, ugostitelja, obrtnika, svjetskih prvaka u udičarenju, aktivnih i manje aktivnih, ali što je najbitnije ima ljudi, ili se barem trudimo biti takvima. Razmjenili smo iskustva, prokomentirali proteklo razdoblje, ali se i puno smijali sjećajući se mnogih anegdota iz vremena osnovne škole, uz zaključak: do skorog novog susreta. Ranko Pavačić

RP

29


Škola i vrtić Sažetak školske godine u PŠ Dobrinj

IME NAŠE ŠKOLE SPOMINJALO SE NA MNOGIM MJESTIMA ZAHVALJUJUĆI USPJEŠNIM UČENICIMA Sa zadovoljstvom možemo reći da je i ova školska godina bila uspješna i prepuna raznovrsnih događanja. Osmaši su već prvog tjedna rujna otišli na stručnu ekskurziju u Slavoniju. U listopadu smo obilježili Dane kruha i brali masline. Sudjelovali smo na božićnom koncertu u Krku, organizirali dječju redutu i različite eko aktivnosti, te pripremali prigodne programe. Mesopusno vrijeme pobrinulo se da nam dani ne prolaze samo u učenju, pa smo se zabavljali na dječjoj reduti u Društvenom domu u Dobrinju. Na Mesopusni utorak nastava je održana pod maskama a potom smo imali ples u holu. Oobilježili smo i Valentinovo, dan zaljubljenih, te Svjetski dan voda i šuma. Osmaši su u suradnji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva unutarnjih poslova odslušali predavanje o prevenciji pijenja alkohola. Učenici nižih razreda s velikom su radošću pogledali predstavu poznatog klauna Čupka „Što ću biti kad odrastem“, a učenici viših razreda bili su na terenskoj nastavi u Zagrebu. Posjetili su Hrvatski sabor i pogledali predstavu „Život

je san“. Naše dvije učenice, Veronika Kirinčić i Monika Nonveiller, sudjelovale su u Školi stvaralaštva „Novigradsko proljeće“. Pronašli smo svoju zvijezdu Dan škole obilježili smo natjecanjem pod nazivom „Škola traži zvijezdu“, na koje se prijavio veliki broj učenika. Pokazali su kako pjevaju, plešu, glume i sviraju. Zvijezdama škole proglašene su Lea Crnčić i Klara Justinić, koje su pokazale svoje vještine u plesanju hip-hopa. Ovom prilikom zahvaljujem svim sponzorima, koji su nesebično sudjelovali u darivanju nagrađenih. Humanitarne akcije i uspješna natjecanja Uvijek rado sudjelujemo u humanitarnim akcijama i pomažemo onima kojima je to potrebno, pa smo ove godine skupljali čepove sa plastične ambalaže i predali ih u Rijeci u Društvo multiple skleroze i rado smo se odazvali skupljanju dobrovoljnih priloga za područja pogođena poplavom. Ni ove godine nisu izostajali dobri rezultati naših učenika. Milan Grčić sudjelovao je na državnom natjecanju iz poznavanja tehničke kulture, Marko Sršić

osvojio je prvo mjesto na županijskom natjecanju iz šaha (ekipno), Petra Dobrijević osvojila je prvu nagradu Pjesnika otoka Krka na temu maslina, a Sara Crvić dobitnica je druge nagrade na natječaju „Čakavčići pul Ronjgi“. Ponosni smo što se ime škole Dobrinj spominjalo na svim tim mjestima. Završni izlet i završna priredba Završni izlet početkom lipnja odveo nas je do NP Brijuni i Pule. I ove godine u realizaciji izleta ususret nam je izašao naš načelnik Neven Komadina i podmirio troškove prijevoza u ime Općine Dobrinj. Nastavnu godinu završili smo uživajući u programu koji su nam pripremili učenici 4. i 8. razreda. Načelnik općine Dobrinj Neven Komadina i ove je godine uručio nagrade najuspješnijim učenicima: Ivanu Sršiću, Tajani Čorapović, Milanu Grčiću, Dominiku Nonveilleru i Marinu Petroviću. Četvrtašima želimo puno uspjeha u višim razredima, a našim osmašima da uspješno završe upisane programe srednjih škola. Svim čitateljima u ime učenika i učitelja PŠ Dobrinj želim veselo, toplo i ugodno ljeto, a svim Dobrinjkama i Dobrinjcima čestitam Dan općinje-Stipanju! Nikolina Ćuk Voditeljica PŠ Dobrinj

30


Škola i vrtić Osmaši 2013./2014. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Matija Car Lea Crnčić Lucija Crnčić Nikola Crnčić Stela Dunato Milan Grčić Emanuel Jakominić Antonio Jerčenović Klara Justinić Dominik Nonveiller Marin Petrović Andrija Polonijo Marija Radosav Matija Turčić

Završila još jedna pedagoška godina u Dječjem vrtiću Polje

CJELOGODIŠNJA EDUKACIJA O ČOVJEKU I PRIRODI UZ IŠČEKIVANJE OBNOVLJENOG VRTIĆA Vrtić u Polju nastavio je i tijekom proljeća svoje aktivnosti, u kojima djeca mogu spoznati kolika je povezanost čovjeka i prirode, te koliku odgovornost imamo da bismo istu sačuvali za buduće generacije. Tijekom cijele godine nastojali smo educirati djecu na koje sve načine možemo pridonijeti da naš okoliš ostane čist, te kako možemo uštedjeti energiju. Krajem travnja imali smo „Tjedan otvorenih vrata“, u kojem smo još intezivnije nastojali tome doprinjeti. U tom smjeru smo i za roditelje, u suradnji s poduzećem „Ponikve“, organizirali predavanje, koje je Dean Kosić učinio vrlo zanimljivim a roditelji su imali priliku, pitati sve što ih zanima o toj temi. Sakupljali smo stari papir, donosili u vrtić raznovrsnu ambalažu, od koje su djeca, u skladu sa svojim sposobnostima i uz pomoć mašte, stvarala kreativne predmete i igračke. U istome tjednu priključili smo se akciji, u organizaciji turističkih zajednica Zelena čistka - pa smo u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Dobrinj čistili dio plaže u Solinama, gdje smo proveli preostali dio dana u igri u prirodi. Najstarija djeca imala su priliku posjetiti odlagalište otpada na Treskavcu,

gdje su upoznati s rezultatima recikliranja otpada.Isti dan posjetili su Ornitološki rezervat Jezero, te uz pomoć ornitologa, saznali mnogo o pticama, praćenju njihovih migracija te općenito o bogatstvu biljnjh i životinjskih vrsta, koje se nalaze na našem otoku. U vrtiću smo imali dvije predstave, od kojh je jedna bila usmjerena na poticanje djece da se bave sportom, kretanjem te na usvajanje navika zdravog načina života. Krajem godine posjetili smo špilju „Biserujku“. Još jednu generaciju djece smo ispratili u školu a od njih smo se

oprostili na Završnoj svečanosti, koja je uvijek lijepa ali i puna emocija, budući da djecu čekaju neke nove obaveze, te se jedno poglavlje u njihovom životu završava. Nadamo se da će im dani provedeni u našem vrtiću ostati u lijepom sjećanju a mi im želimo puno uspjeha u školi. U rujnu nam slijedi početak nove pedagoške godine, u djelomično obnovljenom vrtiću, što će djeci sigurno donijeti puno radosti te novih mogućnosti za njihovo ljepše odrastanje. Marina Pavačić

31


Naslijeđe predaka Obljetnica crkve – Sužan

ŠEZDESET PJEVAČA ZA 500 GODINA CRKVE U nedjelju, 25. svibnja u popodnevnim satima proslavljen je važan događaj za mjesto Sužan. Obilježena je 500. obljetnica od napuštanja crkve sv. Ivana Krstitelja, koja se nalazi sjeverozapadno od današnjeg naselja Sužan, nedaleko sužanskoga groblja. Po tumačenjima povjesničara, samo je mjesto također dobilo ime po ovoj crkvi (sličnih naziva mjesta ima još Sutivan na Braču, Sutivanac u Istri, Stivan na Cresu...) Crkva je bila zadužbina Krčkih knezova Frankopana i omišljanskih benediktinaca a napuštena je prije 500 godina, da bi te iste 1514. godine bila sagrađena nova bratovštinska crkva Svih Svetih, koja se nalazi tik uz današnje groblje. O gradnji ove crkve sačuvana je gljagoljska isprava, koja se danas čuva u najnovijoj i trećoj sužanskoj, crkvi Gospe od Zdravlja. Zalaganjem crkvenih i civilnih vlasti, posebno Općine MalinskaDubašnica, na čijem se katastarskom prostoru nalazi navedena napuštena crkva, uspjelo se postaviti krov i vrata na starom prvoklasnom spomeniku kulture ovoga kraja, pa se s pravom očekuje da će crkva sv. Ivana uskoro biti privedena liturgijskoj uporabi. Uz koncelebraciju domaćeg svećenika Ivana Brnića st., župnika Polja i župnika Rasopasna (domaćina), svečanu sv. misu predvodio je omišaljski dekan i župnik dr. Anton Bozanić, koji je ujedno i inicijator proslave, jer je svojim istraživanjem i nedavnim objavljivanjem knjige o Dobrinjskom području zainteresirao širu javnost o staroj crkvi i sačuvanom glagoljskom dokumentu. U propovijedi je naglasio važnost obljetnice, a u prigodnoj riječi poslije mise pobliže upoznao nazočne o povijesnim

32

RP

zbivanjima na ovom području i izgradnji crkve. Poslije mise bio je u crkvi prigodni koncert, koji su izvela čak tri pjevačka zbora : Štorija iz Rukavca, DVD iz Opatije i Zvon Dobrinj, koji su za kraj sačinili jedan veliki zbor od šezdeset i dva pjevača. Na misi je u pjevanju sudjelovao i domaći crkveni pjevački zbor iz Sužana. Koncertom je ravnao maestro Damir Smerdel uz klavirsku pratnju Ivana Bošnjaka. Koncertu i cijelom događanju nazočili

su i načelnici Općina Dobrinj Neven Komadina i Malinska–Dubašnica Robert Anton Kraljić koji su se i obratili nazočnima. Pokrovitelj cijelog događanja bila je Općina Dobrinj uz suorganizaciju pjevačkog zbora „Zvon“ iz Dobrinja, te mještana Sužana, kojima ide posebna zahvala na trudu uloženom da sve bude na svojem mjestu i. Anđelko Badurina i Ranko Pavačić

NK


Razmišljanja i sjećanja

ZAHVALA ZA DESET GODINA SVEĆENIŠTVA U ŽUPI DOBRINJ (1975. – 1985.G.) ZLATOMISNIKU POPU FRANU VITEZIĆU Na Krku ima jedna župa mala svima poznata već davna, Vrbnik je nazvana. Ima 2000 stanovnika, od kojih više od 30 mladih svećenika, pravih Kristovih vojnika. Ima govornika i pjevača, orguljaša…, svi su duhon vere nadareni i kulturno izučeni. Teško mi je svih tih spominjat, pok ću samo jednoga za uzor dat. Jedna isto župa mala, Dobrinj nazvana, prije 4 godine dobila mladog župnika ili plovana, duhon vere ispunjena i govoron nadarena. Kada crkvi riječi progovara, milijuni od dinari stvara i sa tin novcen crkve urešava. Staru župnu kuću naslijedio i od stare u novu pretvorio. I kada nam je sve to sada vidit, treba nam se začudit i s desnun i livun rukun prekrižit. Taj nam mladi župnik i u zvonik struju uvodio i u zvona

uredio, nikoga nije oštetio, sve je dobrovoljno dano. Treba mu se zahvalit i za zdravlje mu Boga molit. Napisa va Gostinjcu pred 35 let, sada pokojni Miko Kirinčić (Fratričin). Ovomu se ne mora niš dodat ni oduzet, nego još više Bogu zahvalit na lipih pedeset let va službi Bogu i juden služit. uključio i sada zvona sami zvone, kampalaju, za mežnjara ni ne znaju. A sada ćemo njemu ime i prezime naznačit, pok ćemo ga bolje zapamtit. Krsno ime mu je Franjo, a prezime svima poznato već odavno, Vitezić nazvano. U Vrbniku rođen, u Dobrinju za župnika nastanjen. Taj nam župnik sve to

Ova dobra dela neka budu zlatnimi slovi va vječnosti zapisana. To Van od srca žele župjani župe Dobrinj sa župnikon Dinkon.

Živili! Savjeti stručnjaka

IGLICE ČUDOTVORNIH MOĆI Kineski koncept bolesti i zdravlja pretpostavlja da tijelom kruži vitalna energija Qi (či) po točno određenim putevima, koji se nazivaju kanali, ili meridijani. Postoji dvanaest parnih simetričnih kanala, koji pripadaju određenim organima i još osam izvanrednih. Kanali su u komunikaciji s površinom kože na točno određenim mjestima- akupunkturnim točkama - te se manipulacijom na tim mjestima može utjecati na protok energije. Stimulacijom pojedinih točaka u različitim kombinacijama liječnik uravnotežuje protok vitalne energije Qi kroz tijelo. Bitno je naglasiti da prema kineskom shvaćanju akupunktura ne može stvoriti novu energiju, nego je njezina uloga uravnotežiti postojeću. Akupunkturu smiju

izvoditi samo liječnici s licencom Hrvatske liječničke komore. Igle koje se koriste primjenjuju se samo jednom, tako da je u potpunosti uklonjena mogućnost zaraznih bolesti. One se brzim pokretom, gotovo bezbolno, postavljaju na dubinu od pola do pet centimetara i ostaju ubodene najčešće 15 do 30 minuta. Akupunkturna igla toliko je tanka, da je njezin ubod slabiji od uboda komarca, a elastična je toliko da savijanjem nikako nemože puknuti. Učinak akupunkture nije samo stvar autosugestije. Za to ima mnogo istraživanja i dokaza u različitim medicinskim dokumentacijama. Akupunktura doista otklanja bol. Tatjana Radivoj, dr. med. dent.

33


Naš kraj - naši judi

ŽUPNIK KRASA IVAN BUIĆ ODLAZI U MIROVINU NAKON PEDESET GODINA SVEĆENIČKE SLUŽBE Ja sam svećenik krčke biskupije Ivan Buić, župnik župe Kras već četrnaest godina. Nakon punih pedeset godina svećeničke službe odlazim u svećeničku mirovinu. Odlučio sam napisati nekoliko redaka iz moga župničkog života. Rođen sam u selu Milohnić 1939., župa Linardići, od srednjostojeće seljačke obitelji. Osnovnu školu polazio sam u Milohnićima. Bio sam dobar đak, pa su mi roditelji preporučili da se upišem u klasičnu vjersku gimnaziju u Pazinu u Istri. Na polasku u Pazin imao sam tek jedanaest godina, bilo mi je jako teško, sjećam se tog tužnog rastanka s rodnom kućom. Pratio me otac, suze su tekle i tekle. To je bila godina 1950. Putovanje deset kilometara pješke do Malinske, zatim parobrodom „Rovinj“ do Rijeke, a onda vlakom do Pazina. I tako sam u Pazinu u sjemeništu završio osam razreda srednje vjerske klasične gimnazije i položio veliku maturu uspješno. Među najpoznatijim profesorima bio je ravnatelj gimnazije, duhovni borac za Istru monsinjor Božo Milanović, franjevac otac Barčić koji danas živi u Puli u 103. godini života. Nakon odslužene vojske vratio sam se doma u Milohnić i bez oklijevanja odmah napisao molbu Biskupskom ordinarijatu u Krku, da želim studirati teologiju i postati svećenik. Molba je prihvaćena i ja se opet vraćam u Pazin, ali sada u bogosloviju u istoj zgradi samo na trećem katu. Bogoslovija se zvala Visoka teološka škola, koja je trajala samo četiri godine. Nije bilo lako jer nismo imali dovoljno hrvatskih knjiga za studij, već smo se morali služiti teološkim knjigama na latinskom jeziku. Po uspješnom završetku teologije nas sedmorica đakona

34

napisali smo molbu tadašnjem riječko-senjskom nadbiskupu dr Viktoru Buriću da nas zaredi za svećenike u katedrali svetog Vida u Rijeci, jer je naš krčki biskup mons. Zazinović bio tada odsutan. Mladu misu sam imao 13. srpnja 1964. u Poljicima pred velikim mnoštvom. Poslije mlade mise imao sam par mjeseci ferija u svojoj rodnoj kući u Milohniću. I tada sam koncem osmog mjeseca dobio dekret od krčkog biskupa Karmela za kapelana u Puntu vlč. Alojziju Ragužinu i upravitelja župe Stara Baška, koja je tada imala 230 župljana. Svake subote poslije podne pješke 10 kilometara do Stare Baške, dva sata hodanja. Tamo sam imao večernju subotnju misu, prije toga vjeronauk za djecu, prespavao sam u privatnoj kući, drugi dan pjevanu misu u 10 sati, zatim ručak, onda poslijepodnevnu pobožnost i natrag u Punat dva sata pješačenja. Bili smo tada siromašni svećenici, nismo imali ni bicikl, tek nakon godinu i pol biskup Karmelo nabavio mi je mopedić. Zatim sam bio još dvije godine kapelan u Nerezinama na otoku Lošinju i u Dubašnici s duhovnom skrbi za kapelaniju Garica. Godine 1968.

oko blagdana Velike Gospe dobio sam dekret od biskupa Karmela za župu Lopar na otoku Rabu. Tu sam službu obavljao u dosta teškim okolnostima punih sedam godina. Župna crkva i kuća u Loparu bile su jako derutne i uspio sam nagovoriti župljane Lopara, da zasučemo rukave i krenemo na posao popravka. Loparani su tada na moj prijedlog srušili staru trošnu župnu crkvu svetog Ivana Krstitelja i na temeljima stare sagradili novu crkvu proširenu povišenu s potpuno novim krovom ujedno i zvonik 8 metara visok. Nakon sedam godina dobio sam novi dekret za župnika Bašćanske Drage, koju sam službu obavljao punih sedam godina. Budući da je Riječkosenjska nadbiskupija oskudijevala svećenicima prijavio sam se riječkom nadbiskupu mons. Josipu Pavlišiću, uz odobrenje mog biskupa Karmela i dobio sam župu Sv. Juraj kod Senja, u kojoj sam službovao punih osam godina. Župa Sv. Juraj je dosta zahtjevna i teška župa, mali gradić Jurjevo na moru i 28 sela i zaselaka u planini sjevernog Velebita. Nije bilo mjesta za kukanje morao sam se dati na dosta teški pastoralni posao. U zimi jaka bura u sjevernom djelu župe snijeg 4 - 5 mjeseci u planini, blagoslov kuća od Božića do Uskrsa sa mojim ministrantima osmog razreda, ali bili smo mladi. U sjećanju su mi ostali sati i sati provedeni u ispovjedaonici na blagdan Velike Gospe na Krasnom, ali i toliki autobusi francuskih hodočasnika iz Marseya na putu za Međugorje. Njima sam služio misu na latinskom jeziku a kao nagradu poklonili su mi hodočašće u Egipat i u zemlju Izrael na Kristov grob. Zadnje godine provedene u Sv. Jurju 1990.


Naš kraj - naši judi doživio sam veliku radost s milijunima mojih sunarodnjaka demokratske izbore i malo iza toga proglašenje neovisne Hrvatske države na čelu s velikim hrvatskim rodoljubom prvim hrvatskim predsjednikom dr Franjom Tuđmanom. Zatim me je krčki biskup premjestio za župnika lijepog mjesta Barbata na otoku Rabu. Sa mnom je bila moja stara majka Justina, koja mi je stalno govorila: „Ive, homo doma na našu Boduliju.“ Uz župničku službu morao sam prihvatiti posao profesora latinskog jezika u gimnaziji u Rabu punih šest godina. Već sam prešao šezdesetu i tada sam dobio dekret od biskupa Valtera da se vratim na Krk u župu Kras. U toj sam zadnjoj župi službovao punih četrnaest godina. I evo, proslavio sam zlatni svećenički jubilej na Antonju. Nakon pedeset godina svećeničke službe, nakon zrelog razmišljanja, uputio sam biskupu Valteru molbu za svećeničko umirovljenje i svaki dan očekujem pozitivan ishod. U župi Kras bilo mi je jako lijepo. Krasani su me lijepo primili. Narod je dobar, ljudi su vrlo prijazni, vedre naravi, dobri pjevači ali po našem primorskom običaju dobri na jeziku ali i na djelu. Srijedom smo mi župnici slobodni, ne moramo biti doma u službi, pa sam ja taj dan nastojao iskoristiti u pješačenju po našim lijepim mjestima općine Dobrinj. Posjetio sam sve crkvice i kapele i propješačio čitavu općinu uzduž i poprijeko, sve uvalice i plažice i sve proplanke i šumarke našeg lijepog kraja. Upoznao sam mnoge vrijedne ljude - ne samo Krasane, nego i ostalih sela i zaselaka. U tih četrnaest godina moji su župljani Krasani preko marljivih radnika firme „Čirik“ obnovili župnu crkvu sv. Antuna iznutra i izvana. Uredili su okoliš župne crkve, obnovili su župnu kuću izvana i u župnom vrtu zasadili

maslinik od 20 maslina. Na koncu mog župnikovanja u Krasu dugi niz godina, moram zahvaliti tolikim i tolikim dobrim ljudima koji su mi pomogli u mojoj župničkoj službi. U prvom redu našem velikom Krasaninu fra Roku Bonaventuri Dudi: za molitve, savjete, duhovne razgovore, homilije i veliki kršćanski optimizam koji ga krasi kao i veliku ljubav prema Bibliji. Zatim hvala gospodinu profesoru akademiku Petru Strčiću za uređenje malog poklonca Majke Božje Snježne, za poklon malog lustera u župnoj crkvi, za izdavanje dviju knjiga „Bratovština Sv. Antuna u Krasu“, koje je profesor Strčić napisao. Još jednom puno hvala Općinskom vijeću i načelniku Nevenu Komadini za renoviranje „Velog poklonca sv. Josipa“ i za toliku materijalnu pomoć za tolike objekte u župi Kras. Posebno zahvaljujem vlas-

niku firme „Čirik“ Zvonku Justiniću za dobre savjete, za pomaganje u crkvi i sakristiji nedjeljom i blagdanom i za tolike mnoge radove na obnovi crkvenih objekata. Isto tako trebam reći veliko hvala crkvenom zboru na čelu s Milodragom Justinićem. Zatim Župskom vijeću svim članovima, članicama Caritasa župe, gospođi Radmili Borović za tolike članke u Fantu i Vezu o našoj župi Kras. Hvala i čitačima u crkvi na nedjeljnoj misi, gospođi Anici Šamanić za uređenje i kićenje župne crkve, gospodinu Ivanu Dudi pok. Ivana za poklon elektronskih orgulja u župnoj crkvi. Isto tako velika hvala velečasnim župnicima Ivanu Brniću i našem Krasaninu velečasnom Dinku Justiniću, što su nas kroz više godina ispovijedali za Božić i Uskrs. Hvala i mojoj domaćici Anđi Bjelanović za kuhanje i uređenje župne kuće i tolikim drugima, koji su na bilo koji način pomagali župnu crkvu i župnika, posebno donatorima za crkve i crkvene objekte. Bilo je dana u mom svećeničkom životu kad sam bio posebno radostan, a to su mlade mise svećenika, prve pričesti, krizme djece, crkvenih vjenčanja, svećenički sastanci, crkvene fešte po župama našeg zlatnog otoka. Ali, bilo je i žalosnih dana u mom životu, tragedije i smrti kolega svećenika, prometne nesreće župljana a ponekad i smrti djece i mladih, ali moram reći da je bilo mnogo, mnogo više radosnih trenutaka i dana. Oprosti, dragi čitaoče, što sam bio malo predug ali sam htio mnogo toga reći iz mog života. Hvala dobrom Bogu koji me čuvao i jačao, te Majci Božjoj Trsatskoj, koja me je štitila i pratila mnogim milostima! pop Ivan Buić, zlatomisnik župnik u Krasu

35


Naš kraj - naši judi

ANTONJA NA KRASU U ZNAKU ZLATNOG JUBILEJA ŽUPNIKA IVANA BUIĆA U petak, 13. lipnja, blagdan svetog Antona Padovanskog, zaštitnika župe Kras, ove je godine proslavljen posebno svečano. Koncelebriranu misu s deset svećenika i dekanom dr. Antonom Bozanićem predvodio je naš kraski župnik vl. Ivan Buić, koji je na Antonju slavio svoju „zlatnu misu“, pedeset godina svećeništva. Crkva je bila puna Krasana, ali su na ovo slavlje došli i mnogi s Dobrinjštine, otoka i Rijeke. Ovu svečanost vl. Ivana Buića uveličao je svojom propovjiedi vl. Anton Zec, pjevači Crkvenog zbora, pod ravnanjem Milodraga Justinić i sopci braća Ive i Slavko Kosić. Na kraju mise izredale su se čestitke i pozdravi: Zvonko Justinić u ime župe Kras, akademik Petar Strčić, dugogodišnji prijatelj slavljenika, u ime Krčke biskupije dr. Anton Bozanić i načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina. Zlatomisniku su predani prigodni darovi, a

36

između ostalog načelnik Općine Dobrinj darovao mu je Povelju Općine Dobrinj. Duboko ganut vl. Ivan Buić zahvalio je i na kraju sa suzama u očima između ostalog napomenuo, da nikada ne zaboravimo Oca, Sina, Duha Svetoga i Majku Božju. Našem župniku – zlato-

misniku pjevači Crkvenog zbora otpjevali su na kraju zdravicu "Vivas, vivas", skladbu našeg Krasanina fra. Bonaventure – Roka Dude. On je slavljeniku poslao svoje čestitke, ali su ga visoke godine spriječile da dođe na Kras. Ipak na neki način bio je nazočan. Crkvom se orila njegova jedina


Naš kraj - naši judi svjetovna skladba "Vivas, vivas" (skladao ju je davne 1940. god.) Slijedila je svečana procesija oko crkve uz nošenje kipa svetog Antuna padovanskog. Svi su nazočni pozvani na druženje pred crkvom, uz srneći gulaš, kojeg su pripremili naši vrijedni lovci Josip Plišić i Branko Justinić i na razne slastice i piće. Već tradicionalno kraski su boćari i ove godine organizirali boćarski turnir " Antonja " Kras. U popodnevnim i večernjim satima upriličena je tradicionalna fešta. Uz sopele i sastav "Insula" uz jelo i piće slavilo se duboko u noć. Zlatomisnik vl. Ivan

Buić u povodu svoje zlatne obljetnice, pozvao je pedesetak gostiju na svečani ručak. Bili su nazočni: naš dekan dr. Anton Bozanić i desetak svećenika, slavljenikova obitelj – brat i sestra s obitelji, načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina, akademik Petar Strčić, članovi Crkvenog odbora i Caritasa župe Kras, pjevači Crkvenog zbora i neki slavljenikovi prijatelji, među kojima i stari školski kolega Roko Kiković sa suprugom. Za vrijeme ručka izredalo se više govornika s pozdravima i zdravicama: u ime Krasana i Crkvenog zbora Radmila Borović, kolege svećenici: dr. Anton Boza-

nić, vl. Anton Zec, vl. Bogumil Dabo, a vl. Anđelko Badurina izrecitirao je svoju lijepu pjesmu posvećenu slavljeniku. Uz harmoniku, pjesmu, sopele i tonoc ovo slavlje bilo je zaista u posebno radosnom i veselom ozračju, a tako se osjećao i slavljenik vl. Ivan Buić. Za nekoliko mjeseci naš župnik vl. Ivan Buić odlazi iz naše župe u zasluženu mirovinu. U Krasu je kao župnik proveo sedamnaest godina (četiri prvi puta i sada trinaest, što bi bilo malo više od jedne trećine njegova sveće-

u Krasu revno i odgovorno obavljao, a posebno se uvijek trudio da svojim vjernicima usadi kršćanske vrijednosti govoreći "samo tako možete postati i biti dobri ljudi." Ona lijepa izreka Sv. Ivana Pavla II: "Sve što je u istinu ljudsko nije kršćanstvu strano. I sve što je kršćanski ne može naškoditi čovjeku", kao da je bila misao vodilja našem župniku, kod njegovih lijepih nedjeljnih propovijedi. Tumačio nam je Evanđelje više puta i na slikovit način, ali je svaku

ničkog staža). Kroz tako dugo razdoblje, Krasani vl. Ivana Buića, osim kao župnika doživljavaju i kao susjeda i prijatelja, a i on svaku krasku obitelj i svakog Krasanina poznaje " u dušu ". Vjerujemo da se i on već pomalo osjeća Krasanin i da će Kras i Krasane zadržati u lijepom sjećanju. S ljudima nije lako raditi, pa ako smo ga nekada nehotice uvrijedili, ne moramo reći da nam oprosti, jer je on čovjek, koji ne pamti zlo, nego samo dobro i koji oprašta odmah. Vl. Ivan Buić , kao naš duhovni pastir, svoju je službu

propovijed začinjao poukama "da je čovjekov život potpuno ispunjen, samo ako živi kršćanski, držeći se deset zapovjedi Božjih". Zahvaljujemo mu za sve godine njegove službe u Krasu i za sve plodove, koji su ostali iza njega nakon sedamnaest godina rada u vinogradu Gospodnjem – u župi Kras. I preko "Fanta" želimo našem župniku vl. Ivan Buiću, da mu uz Božju pomoć, svi idući dani budu ispunjeni zdravljem i zadovoljstvom i ostvarenjem svega što želi i što će još učiniti. Radmila Borović

37


Sport

ČIŽIĆARSKI ĆIFLIĆI POSJETILI BAZENE KANTRIDA Dana 27. travnja Društvo za športsku rekreaciju Čižići organiziralo je za svoje najmlađe članove izlet u Rijeku s namjerom da se upoznaju s mogućnostima rekreacije koje građanstvu pruža veleban sportski kompleks Bazena Kantrida. Nakon što su uz stručno vođenje g. Klaudija u pola sata obišli svih 6 bazena i čuli niz zanimljivih informacija o plivačima, vaterpolistima, skakačima u vodu i sinkro-plivačicama, ekipa je hrabro ušla u vodu i provela par sati u plivanju i zabavi. Bilo je tu raznih pitanja pa smo mnogo i naučili. Tko bi rekao da dnevno kroz bazene prođe 1600 sportaša? Da li znate da je najviša stepenica na tornju za skokove u vodu visoka 10 metara, a da je bazen ispod tornja dubok 5 metara? Znate li da se više od

MT

tisuću ljudi smjesti na navijačke tribine kada igraju vaterpolisti Primorja Erste banke? Možete li zamisliti da je nad glavnim bazenom moguće otvoriti pomični krov i zatvoreni se bazen začas pretvori u krasan otvoreni bazen? Andrea, Filip, Nino, Ivan S. i Ivan Š. kao i David, koji se ovoga puta nije mogao kupati zbog nedavno operiranih krajnika, zajedno su zaključili da ovog ljeta moraju ponovo u Čižićarske ćifliće, školu naprednog plivanja kod tete Barbare, da nauče bolje i brže plivati. Neki su se tresli paput šibe jer im je navodno bilo malo hladno (a možda ih je malo bilo strah dubine, tko zna?), sve dok nismo

38

MT

došli u plitki dječji bazen. E tada je ekipa došla na svoje, kao da su na Melinama. Neki moraju dodatno osnažiti svoje mišiće, rekli su lako je igrati nogomet, u bazenu se tek vidi koliko tko ima snage. Zato su obećali više i bolje papati... Budući da plivanje otvara apetit, izlet je naravno morao završiti u obližnjoj pizzeriji. Bravo za najmanjega koji je pokazao da jedini može do kraja pojesti najveću picu i to samostalno bez da mu Manuela ili Anita režu na komadiće! Neki su htjeli i sladoled za desert, ali ga nije bilo za naručiti, a drugi su skoro pojeli i ono što nisu naručili (joj, otpao mu je klimavi zub!). Sve u svemu, bilo je jako interesantno i zabavno. Vjerujemo da će oni koji nisu bili s

nama, drugi put poslušati svoje roditelje i izvršiti školske zadatke na vrijeme (pazi: lektira!). Hvala roditeljima koji su kroz prometni kolaps u gradu Rijeci zbog akcije „Homo si teć“ uspjeli kroz sporedne ulice Marčeljeve Drage dovesti svoju (i tuđu) djecu na Kantridu i zatim strpljivo čekati dok djeci bude dosta kupanja. Posebna hvala Ninovoj mami koja je na djecu pazila čitavo vrijeme, a osobito dok su bila u bazenu, da bi nekima na kraju čak i frizuru radila! A oni najmanji, koji se možda boje vode, neka drugi put budu hrabriji (Gabrijel, ne boj se!). Umjesto zaključka: djeca su pitala kada ćemo ponovo ići na sličan izlet? Pametnima dovoljno. Marino Turčić, predsjednik Udruge

MT


Sport Izvješće MNK Općina Dobrinj za period od 01. travnja do početka kolovoza 2014.

NAKON NASTUPA NA DOMAĆIM TERENIMA, OČEKUJEMO NASTUP NA TURNIRU U VODICAMA Malonogometni klub Općina Dobrinj u ovom je proljetno ljetnom terminu, završio malonogometnu ligu grada Rijeke, „FuLiRi“ na odličnom 3. mjestu. U zadnja dva kola odigrane su utakmice, koje su zapravo odlučivale o konačnom rasporedu lige. Nakon jedne dobivene i jedne izgubljene, MNK Općina Dobrinj osvojio je 3. mjesto s 3 boda manje od prvaka Caffe bara „Fan club". Nakon malonogometne lige FuLiRi, uslijedio je turniri u Krku početkom mjeseca lipnja, gdje smo bili u skupini s "MNK Dubašnica", "Čupo & D.C. Joungle" i "Cafe bar Atlantic". Nakon razigravanja po skupinama, nismo prošli dalje u četvrt-finale turnira. Nakon turnira u Krku uslijedio je turnir "Omišljanska škatula 2014". Nastupilo je 18 ekipa, a mi smo bili u skupini D s ekipama "Dinocop", "Malo nas je al nas ima", "MNK Tribalj" i "MNK Punat". Treće mjesto u skupini nije bilo dovoljno za prolaz u četvrtfinale. Početkom mjeseca srpnja nastupili smo na malonogometnom turniru u Puntu u skupini s ekipama "Autodijelovi Tokić" i "Dinokop". Plasiravši se u osminu

finala, igrali smo s renomiranom ekipom "The Nutrition" i izgubili rezultatom 2:0, time i završili nastup na turniru.

Kako to već ide, da se ne bismo previše "istrošili" nogometom, dvanaestog srpnja organizirali smo ribarsku feštu u Klimnu, koju smo uspješno priveli kraju do ranih jutarnjih sati. Nastupom na malonogometnom turniru u Vodicama, koji bi se trebao održati početkom kolovoza, zatvorili bismo ovaj proljeto-ljetni period i krenuli na odmor. Hvala svim igračima na odrađenom periodu !

I Šilo se pridružilo mogometnoj euforiji

ZA VATRENE NAVIJALI I ŠILARI I GOSTI ŠILA M.O. Šilo organiziralo je gledanje utakmica Svjetskog nogometnog prvenstva za sve zaljubljenike nogometa, uz reklamnu cijenu pive i čevapčića. 12., 18. i 23. lipnja, tj.. kad je u Brazilu igrala naša repre-

ID

zentacija, prenosili smo utakmice na velikom platnu. Sve je bilo u kockastom ruhu, a zrakom se širila navijačka himna, naravno prije svake utakmice, u zraku je mirisala pobjeda. Za reprezentaciju Hrvatske navijali su ne samo Hrvati, već i

drugi koji vole Hrvatsku. Posljednja kvalifikacijska utakmica, a za nas i uistinu posljednja na prvenstvu, bila je najbolje posjećena, ali nažalost nismo imali sreće da idemo dalje do finala. MO Šilo - Ivančica Dunato

ID

39


Sport Mladi šahist niže nove uspjehe

DANIEL DUDA DVOSTRUKI PRVAK ŽUPANIJE Kao i svake godine, nakon svih odigranih turnir, školskih natjecanja, liga i županijskih natjecanja, od 22. do 27. lipnja u Kaštel Štafiliću održano je pojedinačno državno prvenstvo u šahu za sudionike do 13 godina. U konkurenciji do 9, 11, 13, i 15 godina nastupilo je 244 igrača i igračica iz cijele Hrvatske. U konkurenciji do 13 godina sudjelovalo je 48 kadeta. Daniel Duda, kao 10. nositelj turnira, osvojio je 2. mjesto, te stekao titulu viceprvaka Hrvatske. Od odigranih devet partija, Daniel završava natjecanje sa 7,5 bodova (6 pobjeda i 3 remija) kao i pobjed-

KD

nik turnira, ali dodatnim kriterijima osvaja 2. mjesto. Titulom viceprvaka države ostvaruje pravo nastupa na Europskom prvenstvu mladih koje će se održati 2015. godine u Poreču.

U svibnju su u Rijeci u Šahovskom domu održana županijska prvenstva do 13 i 15 godina, na kojima Daniel osvaja 1. mjesto u obadvije kategorije te postaje dvostruki prvak županije. Povodom Dana Općine Dobrinj održat će se 4. po redu otvoreno prvenstvo općine Dobrinj" i to u Krasu, 5. kolovoza s početkom u 16sati. Pozivamo sve ljubitelje šaha da provedu s nama ugodno šahovsko popodne. Kristina Duda

KUP DOBRINJŠTINE NA NOVOIZGRAĐENOM HLAPARSKOM JOGU Igranje na balote, ili balanje, vrlo je rašireno i popularno na području općine Dobrinj a da je tomu tako, svjedoči i podatak o dvadesetoj godišnjici održavanja Kupa Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom, čije će se ovogodišnje finale odigrati na novoizgrađenom hlparskom jogu. Za izgradnju joga iz općinskog je proračuna izdvojeno 35 tisuća kuna, dok je u materijalu i radovima s oko 9 tisuća kuna, participirala i domaća firma Škvadra d.o.o. – Nakon rušenja starog joga, izvedeni su radovi na iskopu i drenaži podloge, kaže Dragan Simović, predsjednik tamošnjeg Mjesnog odbora, navodeći kako su uz izgradnju ogradnih zidića, uz igralište postavljeni i tlakavci, a napravljen

NG

40

NG

je i odgovarajući betonski roštilj. Zanimljivo je spomenuti kako je, sada već porušeni stari jog, bio izgrađen daleke 1958. godine, čega se sa sjetom prisjeća Ivan Jakominić – Mondinić, koji nakon dugogodišnjeg balanja, odnedavno više nije na terenu, već balu i balina prati s klupe, navijajući za novu generaciju hlaparskih boćara. Nakon izgradnje crkve i uređenja Doma, ovo je još jedan zajednički projekt, koji složni Hlapari krajem kolovoza žele okruniti održavanjem finala ovogodišnjeg kupa, kad će vas srdačno dočekati na

svom novoizgrađenom jogu u centru mjesta. Nedeljko Gržetić

NG


Sport Uspjesi mladih nada SRK „Vela sten“

RIBOLOV JE SKUP SPORT KOJI IZISKUJE PUNO STRPLJENJA I TRUDA Prvi trening i početak ovogodišnjeg ribolova započeo je 8. ožujka. Budući je bilo zimsko, hladno doba, nalazili smo se u dobro zagrijanim prostorijama u Solinama. Naša trenerica Nataša Rogina uspješno nam daje savjete, koje pokušavamo primijeniti. Ove godine svi smo se primili posla. Svaki trening proveden u kućici u Solinama vezali smo što više prama, kako bi nam kasnije bilo lakše. Kada je malo zatoplilo, krenuli smo s treninzima vani. Više smo se fokusirali na treninge daljnjeg bacanja štapom i brzini pripreme popratnog pribora. Uz treneričinu pomoć potigli smo vrlo uspješne ovogodišnje rezultate. Na klupskom prvenstvu održanom 11. svibnja svi smo se mnogo

TK

TK

TK

potrudili, no najuspješniji su bili: 1.Klara Crnčić, 2. Elma Sinanović, 3. Leonarda Morožin-Ušalj. Samo najuporniji su mogli sudjelovati na daljnjem natjecanju, koje se održalo u Crikvenici 18. svibnja. Pojedinačno Klara Crnčić je 2. s najvećom ribom od 270g (Lastavica), a Veronika Kirinčić uvjerljivo 3. Ekipno su osvojile prvo mjesto. Postigle su daljnje sudjelovanje na natjecanju u Rijeci, točnije na Kostabeli 1. lipnja. Jedina članica našeg kluba Klara Crnčić uspjela se od njih 42 izboriti za odlično 6. mjesto i plasman na daljnje natjecanje na Korčuli u 9. mjesecu. Većina ljudi, kad im kažem da se bavim ribolovom, mi ne

vjeruju. Svi odmah pomisle na jednu naješkanu udicu bačenu u more i malo strpljenja dok se riba ne uhvati, no nije tako. Ribolov je jako skup sport, koji iziskuje puno strpljenja i truda. Želimo zahvaliti našem načelniku Nevenu Komadini, koji je donirao puno novaca kako bismo mogli kupiti potreban pribor, zatim predsjedniku Edisu Kirinčiću na uloženom vremenu u planiranju daljnjih treninga i natjecanja,te našoj trenerici Nataši Rogini, koja usprkos svojemu poslu nalazi vremena prenositi svoje znanje na nas. Neka nas dobri uspjesi prate i dalje. Rogi ribaru! Klara Crnčić

TK

41


Domaća beseda

PRVI VIJAJ TRETOGA SINA Od kada je svita i vika i dokla ga bude, judi su ćakulali i ćakulat će za drugoga. I nijedon od nas ni osta škapulan te manovri od zajika; sve je dobro dokla su te ćakuli onako po dičju. Ma kada ti se ćakula preobrne va to da ti celo selo obrne pleća, e to veće ni samo ćakula. A pred finjenicu marča miseca hijadudevetstosedondeset i osmoga leta, ja son bi ta komu je pol sela ne obrnulo pleća, nego složno prišlo šoto moga balkona: -Pogjedajte ga, pogjedajte ga! Bezobraznik bezobrazni! Otoc ima veće niko leto i san gre nakrcujet drva. A tujina neka gre so svojin trahtoron koga je komaj kupi pejat drva! Sran te budi! – kričala je Ante, jena od onih žen ke va soko doba dana i noće znaju kaj je ki i čo ki dela. -Neće on pejat drva, aha, još i to! Njemu je televizija udrila va glavu aš da su ga jedon put pokazali kako recitira pjesmice! Drva pejat, aha, ćeš ćeš! Na televiziji je bi, uči za abukata, on će bit gospodin! Sramota! – dodala je Marica a Maričina hći je nastavila: - Dokla izrabjuju siromaha, pogjedajte čo dela? Sidi na balkonu i ji naranže. Sran te budi, tebe i ki te je odgoji tako! Etakova mladost pok se prodavat na balkonu, mesto da ide krcat drva. Čuješ ti nas ? -Aha! – odvrnu son njin i koti da se niš ne dogaja, nastavi lupat naranžu... Halabuka je pričekala prvu a i drugu turu drv, ku nan je naš mladi sused Željko pripeja. Ženi su kričali i priteli mi, ja son na balkonu i naprvo side i ja naranže a Željko se na svu tu halabuku ni nanki obrnu. Brzo za drugun turun drv, sprid kuće se je stvori i moj otoc: -Gjedamo kako imaš lipoga i mladoga sina pok mučiš siromaha! – rekla mu je Ante. -Da? Hvala na komplimentu. Lip je, poslušon a i pameton! Adio – reko je otoc, pobra se kuću a i ja son ton prošešijuni sprid kuće zo balkona zakriknu: -Adio! A kada je Željko zikrca drva, kući smo ga pričekali so teplin čajen i so kroštulami, ke je odvaviki jako vole. -Reko son ja da ovo neće dobro finit! – njurga je Željko, dokla smo u mene va kamari zibirali kanotjerice i majice va ke će se prooblić, buduć će u nas ostat obedvat. -Čo ni finilo dobro? Ala, čo?- zapita son ga. -Niš! Niš! Viš kako su te Ante i Marica i sve one druge oklepetali! -Pok čo da su me oklepetali? Kupaona ti je libera, makaruni su kuhani, drva su doma! Željko je još niko vrime njarga da je sve šlo naopako, otoc i mat su mu sedur ganali neka se ne pojada, ja son se sme na vos glas a moj mlaji brat je skoristi priliku da nakrca pjat i zanese svojemu ljubimcu macanu duplu porciju makaruni. Kada smo najzada Željka - ki je bi jeno velo dite od dvajset i četire leta - umirili, nasme se je i reko: -Ne samo da mi je drago da najzada iman

42

svoj trahtor, nego mi je još više drago da son van zapeja prvi vijaj. Baš mi je drago! Ava, kako je otoc bi vesel kada je pre smrti mogo vit svoju kuću... -I ja se toga domišjan, znaš, Željko. Ime son devet let, ma son razume da se nič velo dogaja kada ti otoc plače – reko son mu i so timi besedami svih nas vrnu deset let nazad... *********************** Željkov otoc Pere ... a kako ga opisat? Šlovik od ne previše besed, ma so previše voje za delat. Va petnajst let matrimonija on i žena su se četire puti selili va drugu kuću; va jenoj je pušća krov, va drugoj njin je bilo tesno, va tretoj previše za plaćat. Kada su se i četrti put preselili, Pere i Jelica su seli za stol, zbrojili čo imaju a nisu imeli Bog zna ča, napisali molbu za kredit va Perovon poduzeću, kupili jedon monji teren va selu i pošneli delat kuću. Sve je hodelo dobro dokla se Pere jedon dan na gradilištu ni prehiti. Spočetka se je mislelo da se je preforca, ma nalazi ke je udela, pokazali su da je malo moguće da pričeka da mu dica imaju soki svoju kamaru. Svoju kamaru va svojoj kući... Kada je Pera dopala bolest, kuća je bila finjena samo zo vonjske bandi. Brižna Jelica postala je i zidar i parketar i električar; Željko i dva leta mlaji Miljenko su vaje zo školi tekli na gradilište i pomogli majstoron da čin prija fine. Znali su da nimaju fanj vrimena na raspolaganju – Pere je va podstanarskoj kamarici leža i po cele dani ganjiva: -Da mi je samo pričekat da vidin kakovi kamarice će imit! Da mi je umrit va svojoj kući! Ime son devet let kada je jeno jutro Jelica k nan prišla oplakana: -Ma ši ... ši da je to istina da ćete ...? -Je, je, Jelica, istina je i toliko o tomu! - reko njoj je moj otoc - Samo ako je moguće da nijedon ne zna. Jutro je sobota, prikojutro nedija i judi su slobodni. Va dva dni ti je stolarija na mesti a ponedijok će dva od njih ostat i uredit letriku do kraja. Jelica, ne želin da se zna ni zaveno mene, ni zaveno tih judi; ako te ki pita ki su, a znaš da judi vavik spićuju, reci da su od istoga poduzeća ko ti dela i do sada, samo da moraju i priko vikenda delat da čin prija fine. Znan da je nedija, Jelica, znan da ni lipo delat na nediju, ma mislin da je važnije skoristit tu nediju, da ne bi bilo ... ono, da ne bi bilo ... - ... kosno. Znan, Osipe, znan. I Bog ti daj zdravji i plaću! I znaš čo - Jelica se je znova zaplakala - nijenoga ni nanki blizu. A plavaju va šoldih. Da bi manko Željku i Miljenku dali za marendu! -E, Jelica, pasa son i ja to zdavni. Nažalost, kada ti rabi, pokaže se da ti je tujina svoja a svoj rod da ti je tujina. Ma dosta! Ala, cito kako son ti reko! Judi će prit rano, u nas će i marendat i obedvat i spat a tvoje je da čuvaš Pera. Ala, Jelica, zakantat će Pere va svojoj kući! I bilo je tako. So oson radnici, nas je kući bilo dvanajst, ma nan ni bilo tesno. Judi kih je

otoc našo priko svojega poduzeća, bili su furešti, ma zasprave furešti i manko nisu poznali ni Pera ni Jelicu, kada njin je otoc reko čo je na stvari, nisu ni minuta razmišjali će prit ali ne. Računali su samo pol žurnadi a još su čo ni bilo pogojeno, Jelici nacipali drv za nikoliko šeteman ... Kuća je najzada bila finjena. Željko i Miljenko su od rana jutra nosili one logje stvare kuću a moj otoc i još dva suseda one teže. Najzada, kada je sve bilo pronto, zanesli su i Pera ... -Isuse moj, Isuse moj, Isuse! Soki svoju kamaricu imaju! Soki svoju! Isuse, moj, va svojoj kući smo! Ma da me ni sran judi, ja bin zakanta! -Samo daj, Pere, samo daj – rekla je Jelica, zagrlila ga i zakantala š njin. - Znaš onu našu, čekaj, ja ću pošnet... Kada smo se okolo sedme ure večer najzada stali za ća, mali Željko je reko: -Dragi judi, ja van želin zahvalit svimi! Ako bude komu ča rabilo, ja son evdi! Neću ja vaviki imit četrnajst let! Kada je to Željko fini, nijedon se ni nasme. I ja, so devet let, najradije bin bi zaplaka koti i svi veli. A kada smo otoc, mat i ja veće bili na pol dvora, Željko nas je ferma: -Čekajte, čekajte! Znate čo, evo van prisežen: kada kupin svoj prvi trahtor, prvi vijaj ću udelat do vaše kuće. Prvu turu drv pripejat ću van a ne sebi. Ne šo ja von od evdi! -Željko, ne kjeni se, ne delaj toga, to ni lipo! – zakriknula je moja mat a Željko je nastavi: -Ne parti ja od evdi ako van san, prez vaše pomoće, ne nakrcan svoj prvi trahtor drv! San! Prez ičije pomoće! *************************************** -Da, tako je bilo - reko je Željko kada son fini svoje domišjani. - Baš tako ... A vidite da son pričeka trahtor, a? I zasput tebi, Ive, udela sramot. -Ne, Željko, ni Ive osramoćen. Ive zna čo je i ki je, a i mi doma znamo istinu. Čo su tamo niki judi ki nan nisu niš va živjenju pomisleli i rekli, ni nas ni Iva ni nanki malo briga. A imaju oni svoj dvor za očistit. Željko, ni važno čo je reko, nego ki je reko – rekla je moja mat, malo zamočala a onput zagrlila Željka i dodala. – I znaš čo je još važno? Da si mi ti bi i osta treti sin ! E Željko, Željko...i so pedeset je let osta jeno velo, dobro dite. I osta je naš Željko. Kako bi mat rekla, treti sin... A koliko smo svi mi na račun prvoga vijaja tretoga sina naučili: prvo - da ni soko zlo za zlo; drugo – da ni važno čo se reče, nego ki reče; treto – koliko se šlovik boje ćuti kada udela dobro i četrto – najvažnije: nikad ne pusti ćansu da bilo komu to dobro daš. Ne samo čo nikad ne znaš kaj ti ki more rabit, nego i zato čo su dobre dela jedini kapital ki će ti šiguro, kada – tada prnest kamatu... Gordana Gržetić


Kalendar priredbi Prired

be

Gdje?

Kada?

25. i 26.07. 25.07. 26.07. 26.07. 26.07. 26.07. 26.07. 27.07. 27.07. 28.07. 29.07. 30.07. 30.07. 31.07. 01. i 02.08. 01.08. 02.08. 02.08. 02.08. 03.08.

04.08. 05.08. 05.08. 06.08. 06.08. 06.08. 07.08. 08. i 09.08. 08.08. 09.08. 09.08. 09.08. 09.08. 10.08. 10.08. 11.08. 12.08. 12.08. 13.08. 13.08. 14.08. 15. i 16.08. 15.08. 16.08. 16.08.

ŠILO DOBRINJ UVALA SOLINE ZAOBALJE

∗ Organizator zadržava pravo izmjene programa ∗ Tijekom ljeta otvorena je etnografska zbirka u Dobrinju od 09,00-13,00 i 18,00-22,00 ∗ Tijekom ljeta otvorena je galerija Infeld u Dobrinju od 11,00-14,00 i 17,00-21,00 do 28.09.2013.

www.tzo-dobrinj.hr

16.08. 17.08. 18.08. 19.08. 20.08. 20.08. 21.08. 22. i 23.08. 22. i 23.08. 22.08. 23.08. 23.08. 23.08. 25.08. 25.- 29.08. 27.08. 29. i 30.08. 30.08. 05. i 06.09. 07.09. 12. i 13.09. 13.09.

Plesna muzika KAMP SLAMNI Ribarska fešta ČIŽIĆI Ribarska fešta SOLINE Ribarska fešta ŠILO Grupa Yamas KAMP TIHA Treći šahovski turnir “Čižići 2014” ČIŽIĆI Kreativna radionica DOBRINJ Večer operete i arije DOBRINJ Grupa FUN KAMP TIHA Dječja folklorna grupa KD Ive Jelenović iz Dobrinja; hip hop ŠILO Klapa Rašketa SOLINE Kreativna radionica klauniranja i modeliranja balona ŠILO Klaun show ŠILO Kumpanija Tramuntana KLIMNO Plesna muzika KAMP SLAMNI Klapa Rišpet DOBRINJ Grupa Yamas KAMP TIHA Ribarska fešta ŠILO Svečana sjednica DOBRINJ Stipanja-dan Općine Dobrinj-svečana staroslavenska sv. misa u 10,30 h; predstavljanjeDOBRINJ starih zanata tijekom dana; nastup folklornih društva sa područja Općine Dobrinj;navečer zabava uz Crvenu jabuku Dječja folklorna grupa KD Sv Juraj iz Krasa; vokalna skupina Nevera ŠILO 4. otvoreno prvenstvo Općine Dobrinj u šahu KRAS Ribarska fešta ŠILO Koncert Ane Rucner DOBRINJ Žonglerska kreativna radionica ŠILO Žongler show ŠILO Bel canto koncert Joso Butorac KLIMNO Plesna muzika KAMP SLAMNI Treći Kvarnerski kros, te nakon toga boćarska fešta ČIŽIĆI Grupa Yamas KAMP TIHA Ribarska fešta KLIMNO Ribarska fešta uz Maura Staraja & La banda bend i grupu Insula ŠILO Kreativna radionica DOBRINJ Grupa FUN KAMP TIHA Koncert klasične glazbe Udruga Musicus DOBRINJ Dječja folklorna grupa KD Sv Juraj iz Krasa i hip hop ŠILO Tamburaški sastav Boduli ČIŽIĆI Koncert klasične glazbe Udruga Musicus ŠILO Oslikavanje lica, tijela i animacijske igre za djecu ŠILO Animation show ŠILO Dječja folklorna grupa KD Ive Jelenović iz Dobrinja; Klapa Rašketa KLIMNO Plesna muzika KAMP SLAMNI Vela Gospoja-dan mjesta Rasopasno; svečana sv. misa; tradicionalna pučka fešta uz RASOPASNO Dražena Zečića Grupa Yamas KAMP TIHA Rokova-dan mjesta Šilo; u 7,00 h budnica(limena glazba); potezanje mreže “migavice”,ŠILO djeljenje ribica i vina svim posjetiteljima; fali veći dio teksta “ 18,15 h procesija iz Polja; 19,00 h svečana sv. Misa u crkvi u Šilu;popodne vaterpolo turnir; na večer zabava uz “Koktelse” i grupu Insula,vatromet” Koncert klasične glazbe Udruga Musicus KRAS, kuća Galić Grupa FUN KAMP TIHA Dječja folklorna grupa i tamburaši KD Sv Petar iz Gabonjina ŠILO Predstava za djecu “Luda i Novčić” DOBRINJ Iluzionistička kreativna radionica ŠILO Magic show ŠILO Trio Crikvenica SOLINE Plesna muzika KAMP SLAMNI Malonogometni turnir Općine Dobrinj Kumpanija Tramuntana ŠILO Grupa Yamas KAMP TIHA ŠILO Ribarska fešta ČIŽIĆI Ribarska fešta ŠILO Dječja folklorna grupa KD Sv Juraj iz Krasa; vokalna skupina Nevera ŠILO Vaterpolo turnir ŠILO Nastup grupe “Lovci na Jelene” ŠILO Plesna muzika KAMP SLAMNI Finale općinskog turnira u boćanju Plesna muzika KAMP SLAMNI Mala Gospoja-fešta povodom dana mjesta Polje POLJE Plesna muzika KAMP SLAMNI X jubilarni međunarodni boćališni turnir ČIŽIĆI

18 - 23,00 20,00 20,00 20,00 17 - 23,00 16,00 19,00 21,00 17 - 23,00 21,00 21,00 17 - 19 21,00 21,00 18 - 23,00 21,00 17 - 23,00 20,00 18,30

21,00 20,00 21,00 17 - 19 21,00 21,00 18 - 23,00 20,00 17 - 23,00 20,00 20,00 19,00 17 - 23,00 21,00 21,00 21,00 20,00 17 - 19 21,00 21,00 18 - 23,00

16 - 22,00

20,00 17 - 23,00 20,30 20,30 17-19 20,30 20,30 18 - 23,00 20,30 17 - 23,00 20,00 20,00 20,30 20,30 18 - 23,00 19,00 18 - 23,00 20,00 18 - 23,00


Program obilježavanja dana općine Dobrinj Petak 1. kolovoza 21:00 - koncert klape “Rišpet” iz Splita na placi u Dobrinju 23:30 - zabava uz grupu “Insula”

Subota 2. kolovoza 18:30 svečana sjednica Općinskog vijeća u društvenom domu u Dobrinju 20:00 - nastup “Gradske glazbe Krk” i kumpanije “Tramuntana” na placi u Dobrinju

Nedjelja 3. kolovoza 10:30 - svečana koncelebrirana sveta misa u crkvi Sv. Stjepana iza mise - nastup male folklorne grupe KD “Ive Jelenović” i tamburaškog sastava iz Gabonjina 21:00 - fešta na placi uz nastup grupe “Crvena jabuka” i grupe “Insula”

Organizatori: Općina Dobrinj, MO Dobrinj i KD Dobrinj

klapa

RIŠPET 01.08.2014.

03.08.2014.

CRVENA JABUKA Dani Općine Dobrinj 01. - 03. 08. 2014.

Fanot 37  

Službeno glasilo Općine Dobrinj

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you