Page 1

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 36. godina 13. travanj 2014.

Sretan Uskrs žele vam Općinsko vijeće i načelnik !


Uvodno slovo

DRAGI ČITATELJI ! Svako novo poglavlje, bilo životno, poslovno ili nešto treće, iznova iziskuje potrebu analiziranja prethodnog i planiranja nadolazećeg. Pripreme za novi broj ovog našeg i vašeg glasila poklopile su se s izmjenom godišnjih doba ali i s ulaskom u razdoblje priprave za veliki blagdan, Uskrs. Stoga u ovom novom broju „Fanta“ nastavljamo tamo gdje smo stali u prošlom razdoblju, odnosno u prošlome broju. Zima koja je ostala iza nas, gotovo da ni ne može biti nazvana zimom. Naši krajevi srećom nisu osjetili studen, led i snijeg, specifični za zimsko razdoblje, te ćemo zimu 2014. godine pamtiti kao jednu od najblažih zima dosad. Ipak, zima

kao zima, mnoge događaje i akcije prepusti zimskome snu. Proljeće, buđenje prirode, označava i buđenje nekih uspavanih aktivnosti. I o tome možete čitati u našem novom broju “Fanta“. S radošću i ponosom ovim putem još jednom čestitam devedeseti rođendan našem fra Bonavneturi Dudi, a u prigodnoj reportaži pročitajte kako je protekla proslava okruglog rođendana ovog velikog čovjeka. Također skrećem pažnju i na reportažu o živome svjedoku jednog dijela naše povijesti, o Antonu Fugošiću iz Šila povodom 70. obljetnice tragedije na Matić – poljani, koju je čudom preživio. Nažalost, rubriku „Razmišljanja i sjećanja“ i ovog je puta ispunio

NATJEČAJ ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA OPĆINE DOBRINJ Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj je objavio Pozivni natječaj za davanje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Općine Dobrinj na web stranici, na oglasnim pločama i u „Novom Listu“ dana 16. ožujka 2014. godine. Javna priznanja koja Općina Dobrinj dodjeljuje za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Općine Dobrinj, a poglavito za naročite uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređivanja čovjekovog okoliša, sporta, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti te za poticanje aktivnosti koje su tome usmjerene su: počasni građanin Općine Dobrinj, nagrada Općine Dobrinj za životno djelo, nagrada Općine Dobrinj i zahvalnica Općine Dobrinj. Sukladno Odluci o javnim priznanjima pravo predlaganja osoba za dodjelu javnih priznanja imaju:

2

- najmanje 5 članova Općinskog vijeća Općine Dobrinj, - radna tijela Općinskog vijeća osim Odbora za javna priznanja, - Općinski načelnik Općine Dobrinj, - ovlaštena tijela udruga, ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba sa sjedištem na području općine Dobrinj, - vjerske zajednice i - najmanje 10 građana s prebivalištem na području općine Dobrinj. Prema Pozivnom natječaju prijedlog za dodjelu javnog priznanja podnosi se Odboru za dodjelu javnih priznanja (s naznakom: "za natječaj"), Dobrinj, Dobrinj 103, zaključno do 01. svibnja 2014. godine. Slijedom navedenog, pozivamo Vas da sudjelujete u postupku predlaganja osoba za dodjelu javnih priznanja. Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj

prilog „In memoriam“, u kojem smo se prisjetili dr. Ivana Lesice. Aktualnosti iz same institucije Općine, te općinskih naselja, aktivnosti mladih, sportaša i kulturnih djelatnika, izlet u prošlost, doticanje bliže budućnosti – sve ćete to kroz teme i priloge naći u ovom blagdanskom broju „Fanta“. A vrijeme blagdana vrijeme je dobrih želja. Stoga, drage čitateljice i čitatelji, povodom najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, vama i svima vašim upućujem najljepše želje. Neka vam Uskrs bude sretan, radostan i miran ! Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM:

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Jasenka Frković, Zdenko Kirinčić, Neven Komadina, Gordana Gržetić, Marina Pavačić, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radoslović Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 15. srpnja 2014. na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT” Na koricama straga - proljeće kroz objektiv Zdenka Bobovčana Naslovnica: Goran Pleše


Aktualno

SEDAMDESET I PET STIPENDIJA UČENICIMA I STUDENTIMA U holu dobrinjske osnovne škole upriličeno je prigodno druženje, na kojem je općinski načelnik Neven Komadina učenicima i studentima dodijelio ugovore o stipendiranju. Temeljem provedenog natječaja i pristiglih zahtjeva, nadležno Povjerenstvo donijelo je prijedlog, na osnovu kojeg je načelnik Komadina dodijelio ukupno 75 stipendija – za učenike i studente, deficitarna zanimanja i studije, te socijalne stipendije. Ove godine lista deficitarnih zanimanja obuhvaća srednjoškolske programe: zidar, soboslikar – ličilac, keramičar – oblagač, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, vodoinstalater, tesar, klesar, bravar, stolar, brodograđevni tehničar, poljoprivredni tehničar, voćar – vinogradar – vinar, kuhar i konobar. Lista deficitarnih zanimanja za studente obuhvaća studije strojarstva, elektrotehnike, građevinarstva, računarstva, brodogradnje, geodezije, farmacije, medicine, agronomije – mediteranske poljoprivrede, ekološke poljoprivrede i agroturizma, te hortikulture – vinogradarstva i

NG

vinarstva. Edo Kapetanović student je pete godine riječkog Medicinskog fakulteta. Kaže kako mu je drago da je prepoznat njegov trud, te kako će mu stipendija itekako financijski olakšati studij. Vjerojatno će izabrati opću praksu, no sve su opcije još uvijek otvorene. Dino Turčić iz Šila ove je

godine upisao diplomski studij strojarstva na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Ističe kako je upisao smjer termotehnike, te očekuje kako će u toj struci lakše naći zaposlenje. Radi se o sustavima klimatizacije i centralnog grijanja, a dodatnu draž na tom planu pruža i mogućnost involviranja tih sustava kroz projekte obnovljivih izvora energije, zaključio je Turčić. Čestitajući nazočnim stipendistima, načelnik Komadina naglasio je kako bez obzira na određeni pad općinskog proračuna tijekom posljednjih nekoliko godina, zadržan je standard u školstvu i obrazovanju, a taj će se trend i dalje nastaviti. U današnje vrijeme svaka kuna dobro dođe, pa uz ove stipendije Općina sufinancira i troškove nabavke udžbenika i troškove prijevoza do obrazovnih ustanova u Krku i Rijeci, istaknuo je Komadina, dodajući kako su mladi ljudi krema našeg društva, te predstavljaju temelj i perspektivu budućeg razvoja Općine Dobrinj.

NG

Nedeljko Gržetić

NG

3


Aktualno Kanalizacijsko povezivanje priobalnih naselja u uveli Soline ulazi u završnu fazu

DOBRINJSKA MEGAINVESTICIJA: MAGISTRALNI KOLEKTOR "DOPUTOVAO" DO KLIMNA Lani započeti zahvati na izgradnji glavnog magistralnog kolektora namijenjenog zbrinjavanju otpadnih voda svih priobalnih naselja smještenih uz uvalu Soline nastavljeni su ovih dana otvaranjem dvaju novih "investicijskih frontova". Projekt komunalno-infrastrukturnog opremanja tog vrlo atraktivnog, a u smislu očuvanja okoliša i osjetljivog područja Općine Dobrinj spomenutim zahvatima polako ali sigurno ulazi u završnu fazu, i to unatoč poprlično kišnim vremenskim prilikama koje proteklih dana gotovo u stopu prate ondje angažirane građevinare. - Radi se na potezu unutar samog naselja Klimno gdje je preostala izgradnja oko 150 metara dugog kolektorskog voda, jednako kao i na ponešto duljem potezu prometnice koja ide uz kupališni potez Melina, lokaliteta poznatog po svome ljekovitom blatu, prenosi nam Neven Komadina, načelnik Općine Dobrinj. Tijekom jeseni prošle godine kanalizacijski je kolektor već izgrađen na dionici od Klimna do Solina, a sad se tako nastavljaju radovi od naselja Solina, pa sve do Čižića. Svi ti zahvati vrijedni gotovo 14 milijuna kuna dio su ambicioznog projekta izgradnje magistralnog sustava zbrinjavanja otpadnih voda kojeg zajedničkim

snagama sufinanciraju Hrvatske vode i Općina Dobrinj. Dovršetkom započelih radova kanalizacijskim ćemo vodom povezati sva obalna naselja smještena uz uvalu Soline s već izgrađenim podmorskim kanalizacijskim ispustom, kazuje nam dobrinjski općinski načelnik dodajući i kako do dovršetka kanalizacijske poveznice tog dugog obalnog pojasa preostaje još izgradnja kolektora na području kupališta Soline, kraćem potezu koji bi sličnim radovima trebao biti zahvaćen najesen. Taj smo zahvat ostavili za postsezonsko razdoblje stoga što je ondje, uz sam magistralni vod, potrebno izgraditi i neke crpne stanice odonosno prateće infrastrukturne objekte. U suradnji s izvođačima radova, tvrtkom GP Krk kao i Ponikvama (koje su u formalnom smislu nositelj realizacije cjelokupnog projekta op.a.), procijenili smo da je zbog zahtjevnosti radova ali i bliženja početka turističke predsezone ovaj dio posla bolje ostaviti za jesen. Pretjeranim širenjem gradilišta u pitanje su mogli doći ranije definirani terminski rokovi koje, obziroma na turistički značaj svih tih lokaliteta, apsolutno želimo ispoštovati, a sve kako bismo izbjegli neželjeno "druženje" kupača i građevinara, zaključuje Komadina.

MT

4

Izgradnja mjesnih kanalizacijskih mreža, zajedno s pripadajućim postrojenjima za njihovo pročišćavanje, dio je programa u kojem, "pod kapom" Ponikava, sudjeluju sve krčke lokalne jedinice, izuzev Općine Vrbnik, objašnjava na načelnik Općine Dobrinj. Korištenjem raspoloživih europskih fondova u doglednoj bi se budućnosti tako trebale mjesnim mrežama za odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda opremiti sva obalna naselja otoka Krka, tako i ona na području Općine Dobrinj. Računamo da će u financiranju tih, po procijenama samo na našem dijelu čak 50 milijuna kuna vrijednih zahvata, posredstvom Hrvatskih voda EU fondovi "pokriti" čak 70 posto potrebnih sredstava dok bi lokalne jedinice, ovisno o indeksu svoje razvijenosti, osiguravale od 2 do najviše 9 posto potrebnog novca. Ostatak sredstava osigurao bi se iz državnog ili pak proračuna Hrvatskih voda. Što se Dobrinjštine tiče, taj bi EU-projekt trebao obuhvatiti izgradnju mjesnih mreža naselja Čižići, Soline, Klimno i Šilo kao i njihovo povezivanje s kolektorom kojeg upravo dovršavamo, zaključuje Komadina dodajući kako će, prije ispusta u more, prikupljene otpadne vode prolaziti kroz pročistač kojeg Dobrinjci tek trebaju izgraditi. Govoreći o planiranim rokovima završteka radova načelnik ističe kako bi radovi u naselju Klimno u svakom slučaju trebali biti zgotovljeni do Uskrsa, barem u onom "najgrubljem" i za stanovnike okolnih kuća najzahtjevnijem dijelu s time da će asfaltiranje radovima zahvaćene dionice najvjerojatnije biti odrađeno tijekom svibnja. Što se ovih drugih radova tiče, potez između Čižića i Solina dovršiti ćemo koji tjedan kasnije ali najkasnije do početka turističke


Aktualno sezone, ustvrđuje općinski načelnik Neven Komadina napominjući i kako bi, sukladno zacrtanom "hodogramu", konačan dovršetak započelih ulaganja u kanalizacijsko povezivanje naselja Čižići, Soline, Klimno i Šilo s već izgrađenim podmorskim ispustom trebalo biti dovršeno do konca

2014. godine. Nakon toga, nastavlja naš sugovornik, uslijediti će još opsežnija ali i financijski zahtjevnija izgradnja mjesnih kanalizacijskih mreža svih spomenutih obalnih naselja. To je ipak jedna sasvim drugačija priča, kako u tehničkom tako i smislu izvora financiranja na koje računamo. Naime, izgradnja

mjesnih kanalizacijskih mreža dio je većeg, "sveotočnog" projekta kojeg koordiniraju i vode predstavnici krčkog komunalnog društva "Ponikve voda", infrastrukturnog programa u čijoj bi realizaciji ključnu ulogu trebali odigrati europski fondovi. MR

DRŽANJE KUĆNIH LJUBIMACA Ovim putem skrećemo pažnju na pojedine odredbe Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, načinu kontrole njihova razmnožavanja, uvjete i način držanja vezanih pasa, postupanju s neupisanim psima, napuštenim i izgubljenim životinjama. Naime, na području općine uočeno je nedozvoljeno držanje kućnih ljubimaca posebno pasa, kretanje pasa bez nadzora vlasnika odnosno kretanje po javnim površinama s neželjenim posljedicama. Sukladno navedenoj Odluci Općinskog vijećaOpćine Dobrinj od 06. listopada 2011. godine („Službene novine Primorkogoranske županije“ broj 32/11) zabranjeno je držanje i postupanje s kućnim ljubimcima te njihovo kretanje na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost drugih životinja i ljudi, a posebice djece. Posebno u odnosu na pse ističe se da je dozvoljeno držanje psa koji je cijepljen, upisan u upisnik pasa i označen oznakom sukladno propisima o veterinarstvu. Nadalje, propisano je da ukoliko se pas drži u ograđenom dvorištu da ga se mora držati na način da ga pas ne može napustiti, dok na neograđenoj okućnici, vrtu ili sličnom zemljištu, pas mora biti vezan na način da ne ometa kretanje i sigurnost ljudi. Posjednik psa je dužan na ulazu u prostor ili objekt u kojem se nalazi pas postaviti oznaku koja upozorava na psa kućnog ljubimca i to : „ČUVAJ SE PSA“, "OPASAN PAS“, ako se radi o opasnom psu, odnosno „OŠTAR PAS“ na ulazu u prostor u kojem se nalazi moguće opasan pas. Ulazna vrata u prostor ili objekt u kojem se nalazi opasan ili moguće opasan pas moraju biti

zaključana. Posjednik čiji pas učestalim i dugotrajnim lajanjem ili zavijanjem remeti mir, dužan je po pritužbi odmah poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje sumještana, na način koji životinji neće uzrokovati bol, patnju, ozljede ili strah, u protivnom u okviru svojih ovlasti, slučaj po prijavi preuzimaju nadležni policijski službenici. U odnosu na kretanje pasa na javnim površinama ističe se da nije dozvoljeno puštanje pasa na javne površine bez nadzora odnosno da se psi moraju voditi na povodcu. Izvođenje moguće opasnog psa i opasnog psa na javnu površinu dopušteno je jedino sa zaštitnom košarom (brnjicom) i na povodcu od strane punoljetnog posjednika. Kada se psa vodi na javnu površinu posjednik je dužan imati pribor za uklanjanje izmeta psa (lopatica, metlica i vrećica) te je dužan očistiti javnu površinu koja je onečišćena izmetom njegovog psa. Zabranjeno je dovoditi i puštati pse na travnjake, cvijetnjake i dječja igrališta. Također, zabranjeno je dovoditi pse u objekte javne namjene (zdravstvene, obrazovne, vjerske, kulturne, sportske i druge) groblja, trgovine, javne skupove, plaže, kupališta i slično. Dovođenje pasa dozvoljeno je na pojedine plaže, koje posebnom odlukom određuje općinski načelnik. Dovođenje pasa u apartmane, kampove i druge smještajne objekte, ugostiteljske objekte, obrtnič-

ke radnje i trgovine neprehrambenim proizvodima, u vozila javnog prijevoza dozvoljeno je samo uz dopuštenje vlasnika tih objekata odnosno vozila. Slijepa osoba može koristiti radnog psa psa vodiča slijepih osoba u vozilima javnog prijevoza i s njime se kretati na javnim mjestima sukladno odredbama Zakona o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča („Narodne novine“ broj 131/98). Neupisane pse nepoznatih posjednika, napuštene i izgubljene životinje hvataju djelatnici veterinarske stanice, po pozivu odnosno obavijesti Jedinstvenog upravnog odjela. Komunalni redar Općine, sukladno ovlastima, vrši nadzor nad provedbom odredbi Odluke te veterinarska inspekcija u slučajevima kršenja odredbi Odluke koje su uređene Zakonom o veterinarstvu i Zakonom o zaštiti životinja. Slijedom navedenoga, a u svrhu preventivnog djelovanja i upozorenja posjednicima kućnih ljubimaca posebno pasa navodimo i odredbe Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, načinu kontrole njihova razmnožavanja, uvjete i način držanja vezanih pasa, postupanju s neupi-sanim psima, napuštenim i izgubljenim životinjama koje se odnose na novčane kazne za propisane prekršaje te ističemo da će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kazniti za prekršaj fizička osoba, dok je u odnosu na pravne osobe zapriječena kazna u iznosu od 2.000,00 kuna, za odgovornu osobu u prav-noj osobi 500,00 kuna, a za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost 1.000,00 kuna. Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj

5


Aktualno Dobrinjski crni kapital zdravstveno-lječilišni centar na Melinama u katalogu investicija pgž-a

ČUVENO BODULSKO BLATO KORAK DO KOMERCIJALIZACIJE Općina Dobrinj već dulje vrijeme vrlo ozbiljno i predano radi na nastojanjima oživotvorenja svog ambicioznog gospodarskog projekta, bolje rečeno zdravstvenoturističkog korištenja resursa ljekovitog blata na Melinama, lokalitetu u uvali Soline. Kako doznajemo od dobrinjskog općinskog načelnika Nevena Komadine, proteklih su mjeseci učinjeni krupni koraci nužni za ostvarenje tog za razvoj Dobrnjištine važnog projekta kojemu vjetar u leđa daje i činjenica da je taj zdravstveno-lječilišni plan prepoznat kao projekt županijskog značaja odnosno da je budući lječilišni centar uvršeten u katalog investicija PGŽ kao jedan od prioritenih projekata. - Činjenica da županijske strukture u tom za nas vrlo bitnom projektu prepoznaju i pronalaze razvojni potencijal za širu zajednicu daje nam za pravo vjerovati da smo, nakon duljeg strateškog promišljanja i osmišljavanja modela komercijalnog korištenja tog resursa, sad napokon došli na korak od onih prvih konkretnijih zahvata, ističe naš sugovornik uvjeren kako će se o projektu lječilišta u zoni na kojoj se nalazi ljekovito blato u najskorijoj budućnosti moći govoriti u još egzaktnijem i opipljivijem ozračju.

MT

Uz to što je projekt lječilišta uvršten u županijski investicijski katalog, posebno značajnom u Dobrinju držimo i činjenicu da su u Prostorni plan Primorsko-goranske županije uvršetene odredbe koje omogućavaju neposrednu realizaciju tog projekta, bez potrebe izrade bilo kakvih planskih dokumenata "nižeg reda". Drugim riječima, Županijski plan određuje sve bitne parametre vezane uz buduću gradnju lječilišnog kompleksa na Melinama, s time da nam je još tek ostavljeno da unutar postupka izrade izmjena i dopuna općinskog PPU-a precizno definiramo zemljište na kojemu će centar biti građen. Na nama je sad da u postupku "dorade" općinskog PPU-a doslovno prepišemo odrednice Županijskog plana i definiramo mikrolokaciju na kojoj će se budući "Lječilišno-turistički kompleks Blato-Meline" (kako ga se sad službeno naziva op.a.) graditi, ističe

MT

6

Vrlo bitnim elementom koji sasvim sigurno olakšava realizaciju tog plana smatramo i činjenicu da se radi o komunalno gotovo u potpunosti opremljenoj zoni, području na kojemu je već danas izgrađena sva infrastruktura, izuzev odvodnje otpadnih voda koja se upravo ovih dana ondje gradi i dovršava, naglasio je Komadina od kojeg smo doznali i kako se jedan od malobrojnih, za sad ne definiranih uvjeta odnosi na vlasničko-organizacijski oblik u kojem bi taj kompleks trebao biti izgrađen odnosno u kojem bi trebao djelovati. Postoji mogućnost javnoprivatnog partnerstva jednako kao i mogućnost da se ulaganje prepusti privatnom investitoru. Jednako tako, obzirom na bogato iskustvo županije u vođenju raznih sličnih zdravstveno-turističkih ustanova, postoji i mogućnost da se budući kompleks na neki način ustroji i kao nova županijska zdravstveno lječilična ustanova. O svemu tome razgovarati ćemo kad za to dođe vrijeme, zaključuje Komadina ističući kako je u ovom trenutku prioritet dobrinjske lokalne uprave da se projekt dovede do najvišeg stupnja gotovosti, odnosno do ishođenje lokacijske dozvole. Tako bi budućem investitoru, tko god bio, do začetka realizcije preostao tek jedan korak. Komadina. Dobrinjski nam je načelnik prenio i kako je nedavno, s predstvnicima Zavoda za prostorno uređenje PGŽ održan sastanak na kojemu se raspravljalo o najoptimalnijoj lokaciji budućeg lječilišta. - Optimalna lokacija, nastavlja naš sugovornik, podrazumijeva zemljište na kojemu se


Aktualno prilikom izgradnje lječilišta neće ugroziti propisane mjere zaštite prirode odonosno krajobraznih vrijednosti tog osjetljivog područja u uvali Soline. Jednako tako, optimalno rješenje upućuje nas i ka iznalaženju mogućnosti gradje tog kompleksa na zemljištu u općinskom ili pak državnom vlasništvu čime bismo zasigurno dobili na pojednostavljenju i ubrzanju rješavanja neizbježnih imovinskopravnih pitanja. Nije tajna da Dobrinjci u spomenutom kompleksu prepoznaju značajan razvojni i gospodarski potencijal od kojeg bi profitirala cijela zahednica, kako na području te krčke lokalne jedinice tako i cijelog otoka, pa i županije. Centar bi, obzirom na svoju ponudu, radio tijekom cijele godine. Ne treba posebno obrazlagati benefite koje bi nam donijelo otvaranje značajnijeg broja novih radnih mjesta kao ni koristi koje će od pratećih aktivnosti sasvim sigurno imati svi ostali domaći poduzetnici i gospodarstvenici, čak i privatni iznajmljivači, zaključuje Komadina dodajući kako je uvjeren da bi se na istom "valu" našlo prostora i za revitaliziranje poljoprivrede i svega ostalog što se na bilo koji način može povezati sa zdravim životom. Dobrinjski općinski načelnik kaže kako Općina nije daleko od definiranja preciznog mikrolokaliteta (na priobalnom potezu između naselja Čižići i Soline) na kojemu bi trebao izrasti željeni lječilišni kompleks oslonjen na tamošnje, nadaleko poznato ljekovito blato. Ipak, činjenica je da ni Općina, niti Republika Hrvatska u toj zoni ne stoje baš najbolje po pitanju raspoloživih kvadrata u njihovom vlasništvu pa se stoga iskreno nadam da ćemo s vlasnicima zemljišnih čestica koje bi mogle biti

obuhvaćene budućim zahvatima naći zajednički jezik te da ćemo, na korist cijele ove zajednice, ostvariti odnos na načelima kooperativnosti i razumijevanja. Izuzetno bitan čimbenik važan za oživovorenje ovog projekta zaključci su nedavno izrađene studije kojom su ispitivani eventualni negativni utjecaji blata na zdravlje ljudi, a koju je financirala PGŽ, nastavlja Komadina. Istraživanja pokazuju da uz već poznate i znanstveno dokazane pozitivne učinke blata na zdravlje ljudi (posebice na planu ublažavanja reumatskih tegoba i liječenja kožnih bolesti) njegova uporaba nema nikakvih negativnih i po zdravlje štetnih "nuspojava". Time su zapravo još jednom potvrđene "iskustvene spoznaje" njegovih brojnih dosadašnjih korsinika, zaključuje načelnik dodajući kako spomenuto, netom dovršeno istraživanje nije jedino kojim se ovih dana rješavaju posljednje dileme vezane uz mogućnost ozbiljnog, komercijalnog korištenja ljekovitog blata na Melinama. Zanimljivo je, nastavlja Neven Komadina, da su ispitivanja i analize pokazale kako je po svome kemijskom sastavu i strukturi naše blato vrlo slično onome kakvo se nalazi na području Igala u Crnoj Gori. Također, važno je naglasiti i kako su odrađena sondiranja terena pokazala kako uvala Soline raspolaže popriličnom zalihom

ljekovitog blata. Prema procjenama stručnjaka, zalihe blata okvirno se procjenjuju na više desetaka tisuća kubičnih metara. Ono što nas je posebno obradovalo navodi su stručnjaka kako se blato, nakon njegove uporabe, povratkom u prirodni okoliš s vremenom regenerira te da zapravo vraća svoja ljekovita svojstva. Drugim riječima, struka nas uvjerava da "sirovine" ima, da je iznimne kakvoće te da možemo računati na dulji rok njenog korecijalnog korištenja. Općinski nas je načelnik upoznao i s planskim parametrima sukladno kojima će se graditi budući lječilišno tursitički kompleks na Melinama pa tako doznajemo kako bi "motor" budućeg turističkog razvoja dobrinjštine trebao izniknuti na čestici površine 5 hektara. Osnovna, Planom određena namjena građevine djelatnost je "zdravstvene zaštite uz pružanje hotelskog i sličnog smještaja vezanog uz zdravstveni turizam". Najveći dopušteni kapacitet budućeg lječilišta zacrtan je na 400 ležajeva a Županijskim se planom propisuje i kako bi buduća građevina, "oslonjena" na tamošnje zalihe blata, smjela imati bruto površinu od najviše 14 tisuća kvadrata smještenih unutar 4 nadzemne, te jedne podzemne etaže. MR

MT

7


Turizam Izborna skupština TZO Dobrinj

IZABRANI NOVI ČLANOVI I PREDSTAVNICI UPRAVLJAČKIH TIJELA TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE DOBRINJ Dana 28. ožujka u konobi Mala sten u Čižićima održana je zadnja sjednica Skupštine TZO Dobrinj u mandatu 2010. - 2014. godine. Na toj sjednici raspravljalo se o izvještajima komisije za popis inventara, izvještaju Nadzornog odbora o završnom računu, te o samom Završnom računu TZO Dobrinj za 2013. godinu. 2013. godine ostvareno je, u fizičkom smislu, povećanje od 5% u dolascima (43 870 dolazaka), te 8% povećanje u noćenjima turista na području Općine Dobrinj (293 342 noćenja) u odnosu na 2012. godinu. Najbrojniji gosti kod nas su Nijemci sa ostvarenih 95 238 noćenja tj. sa udjelom od 32,47% u ukupnim noćenjima što je 15% bolji rezultat nego 2012.; zatim Slovenci sa 63 422 noćenja i udjelom od 21,62% u ukupnim noćenjima a kod kojih bilježimo 10% lošiji dolazak, potom Austrijanci sa 26 866 noćenja te udjelom od 9,17% u ukupnim noćenjima (13% više nego 2012. godine), Česi sa ostvarenih 20 960 noćenja i udjelom od 7,15% u ukupnim noćenjima (8% više), Talijani 19 977 noćenja, udjelom 6,81% u ukupnim noćenjima (7% manje),

OBAVIJEST

Nakon provedenih izbora, novi članovi Skupštine su: Kamp Tiha (Marina Valković, Ivan Brusić, Mirjana Jurić); Kamp Slamni (Biserka Komadina); UO Macao (Muharema Španić); Konoba Zora (Nikica Fugošić); UO Žal (Rozmeri Fanuko); Trgovina Krk (Dean Panjako); Almar (Konstantin Kur tović); Boris Jelenović; Eurodelta (Branka Devčić); Insula Aurea (Mira Bole); Romana Matijašić; Cvetan Brusić; Ivan Balent; TA Šiloturist (Višnja Fugošić); TA Estee (Iva Lončarić Tićak); TD Komun (Mladen Radoslović). Članovi Skupštine izabrali su članove Turističkog vijeća, Nadzornog odbora, te člana Skupštine TZ Primorsko goranske županije. Članovi Turističkog vijeća su: Ivančica Dunato, Željka Fugošić, Branka Ivelja, Marina Valković, Mladen Radoslović, Zoran Kirinčić, Dragan Brnić, Miljenko Fanuko. Članovi Nadzornog odobra su: Draženka Justinić (delegirana sa strane TZ Primorsko - goranske županije), te Sandra Mihajić Grdinić i Ivan Glavaš. Predstavnica TZO Dobrinj u Skupštini TZ Primorsko goranske županije je Iva Lončarić Tićak. Boris Latinović, direkto TZO

IZRADA PROSTORNIH I NEPROSTORNIH BAZA PODATAKA OTOKA KRKA

Jedinice lokalne samouprave otoka Krka i PONIKVE d.o.o. Krk sklopile su Sporazum o financiranju zajedničkog projekta "Izrada baze prostornih i neprostornih podataka otoka Krka". U postupku javne nabave za izvoditelja projekta je odabran GEODETSKI ZAVOD RIJEKA d.o.o. Rijeka. Ovim putem obavještavamo stanovnike općine Dobrinj da će stručnjaci Izvoditelja vršiti terensku izmjeru tijekom koje će prikupljati podatke o građevinskim objektima. Izmjera kuća će se koristiti za usporedbu s postojećim

8

zatim su tu Mađari sa 13 209 noćenja i udjelom od 4,5% (22% više), Poljaci sa 12 381 noćenjem i udjelom od 4,22% (povećanje od 55%), Slovaci, Hrvati itd. Što se financijskih pokazatelja tiče, vidi se da je ostvareno sa osnove boravišne pristojbe povećanje od 8,2% (naplaćeno je 865 216,25 kn), te sa osnove turističke članarine povećanje od 9,6% (naplaćeno je 76 921,19 kn) u odnosu na 2012. godinu. Ukupni prihodi iznosili su 1 400 537,73 kn, a ukupni rashodi iznosili su 1 243 800,65 kn za 2013. godinu. Nakon završetka ove redovite Skupštine održana je Izborna skupština TZO Dobrinj za mandatno razdoblje 2014.-2018. godinu. Prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, te na temelju Statuta TZO Dobrinj obavljen je odabir novih članova Skupštine. Prema Statutu, u Skupštinu ulazi 18 članica (osoba), gledajući prema djelatnosti kojim se bave (navedene u Statutu TZO Dobrinj), te prema iznosima uplata turističke članarine i boravišne pristojbe za godinu koja prethodi izbornoj Skupštini. Predsjednik Skupštine i predsjednik Turističkog vijeća je uvijek po Zakonu općinski načelnik.

evidencijama o prostoru. Terenska izmjera obuhvaća vanjski pregled i vanjsku izmjeru objekata, prikupljanje podataka o površini, katnosti, namjeni prostora i dijelova prostora (stambeni dio, garaža, spremište, poslovni prostor i sl.) te fotografiranje objekata. Također, radi preciznije usporedbe sa postojećim evidencijama u prostoru, prikupljat će se i podaci o vlasnicima, odnosno korisnicima objekata. Izmjera objekata se tijekom veljače i ožujka vršila na području naselja Gabonjin i Kras. U mjesecu travnju djelatnici Geodetskog zavoda

Rijeka prikupljati će podatke o građevinskim objektima u naseljima u unutrašnjem dijelu naše Općine dok će tijekom ljetnih mjeseci obilaziti obalna naselja. Kako bi prikupljeni podaci bili čim kvalitetniji, molimo vlasnike i korisnike objekata za suradnju, a sve sa ciljem da upravljanje informacijama o prostoru na području Općine bude bolje i učinkovitije. Svim vlasnicima koji ne budu prisutni u vrijeme izmjere, Izvoditelj projekta će ostaviti obavijest s kontakt podacima i dodatnim informacijama. Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj


Najave Gabonjari u pripremi za veliki događaj

KOLIJANI GABONJIN 2014. Kolijani redu, ki su bili davni – le, le, le, fijole Mi imamo Kraja, Kraja i Krajicu – le, le, le, fijole Dajte Krajici (ime krajice) krunu, ona će nan kolubu – le, le, le, fijole Kolijani mi smo, selu veseli smo – le, le, le, fijole Običaj smo stari, Gabonjinu dali – le, le, le, fijole Sad se veselimo, pa se svi napijmo – veselo, veselo!

Gabonjari, po peti put u kontinuitetu, svakih deset godina organiziraju „Kolijani“. U Kolijanima sudjeluju svi mještani sela Gabonjin, kojima je

Nakon niza tužnih događaja koji su se dogodili članovima KD „sv. Petar“ Gabonjin, hvala Bogu, dolaze i dani kada ćemo se svi proveseliti.

Gabonjin u srcu, kao i Gabonjari koji žive izvan Gabonjina, pa i preko „velike bare“. 27. travnja bit će svima nakon mise obznanjeno tko su Kraj i Krajica Kolijani. 11. svibnja je Kolijanski pir, koji počinje ujutro, a završava u kasnim večernjim, ili noćnim satima. Pripreme koje obavlja kolijanski Odbor su pri kraju i svi s nestrpljenjem i radošću u srcima očekujemo, za nas Gabonjare, taj veliki dan. Bit će nan drago ako nas pridete gjedat i potrudit ćemo se da i vami bude lipo. Veselo, veselo! Tatjana Radivoj

NAJAVA KONCERTA UZ OBILJEŽAVANJE 500. OBLJETNICE OD NAPUŠTANJA CRKVE SV. IVANA I GRADNJE CRKVE SVIH SVETIH U SUŽANU Inicijativom udruga, organizacija i aktivnih pojedinaca iz Pjevačkog zbora „Zvon“, župe Rasopasno, Omišaljskog dekanata, M.O., mjesta Sužani i Općine Dobrinj ... pokušat će se realizirati vrijedna ideja da se u nedjelju 25. svibnja u večernjim satima u crkvi Gospe od zdravlja u Sužanu održi misno slavlje s nagovorom o povijesti

crkvi u Sužanu (Sv. Ivana, Svih Svetih i Gospe od zdravlja) te koncertom čak triju zborova: „Štorije“ Rukavac, DVD-a Opatija i domaćina „Zvon“ Dobrinj. Povod svemu je ideja omišaljskog župnika i dekana Dr. Antona Bozanića, izrečena na blagdan Gospe od zdravlja da bi bilo vrijedno obilježiti ovu obljetnicu. A

onda i ideja o zajedničkom nastupu triju zborova na Dobrinjštini. Organizatori se nadaju da će ovu ideju podržati i ostali Sužanci, ali i šira zajednica poput cijele naše općine i šire. U nadi u uspjeh ove ideje radosno sve pozivamo 25. svibnja u Sužan. Ranko Pavačić

Tradicionalni prvosvibanjski planinarski pohod

HODIT, ĆAKULAT I DOBRINJŠTINU UPOZNAT PO PETI PUT Turistička zajednica Općine Dobrinj i Planinarsko društvo „Obzova“ organiziraju tradicionalni, peti po redu planinarski pohod pod nazivom „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“. Ovoga puta ishodišna točka bit će Gabonjin“. „Okupit ćemo se u 9.00 sati u Gabonjinu. Očekuje vas par riječi dobrodošlice i sopele. Nakon toga ćemo krenuti prema crkvi svetog Petra, pa preko Rasopasnog

do napuštenog sela Sršići. Kratko ćemo se odmoriti kod crkvice i krenuti put Sužana do Svetog Ivana. Uz prekrasne obnovljene kamene kućice i vile vraćamo se kroz šumu do Gabonjina gdje ćemo se naći na placi“, poručuju organizatori, ali i napominju: „Prikladno se obucite i obujte, ponesite dosta tekućine i zaštitu od sunca a pohod je na vlastitu odgovornost !“ Kotizacija iznosi 30 kn i uključuje

ručak (gulaš i paštu). Ukoliko smo vas zainteresirali, za sve dodatne informacije i prijave obratite se koordinatorici Katici Dunato na mobitel 091/528-30-17, mailom na katica.dunato@gmail.com, ili pak faxom na 051/852-270. Upoznajte Dobrinjštinu i dođite nam u velikom broju, zaključuju organizatori. Gordana Gržetić

9


Prigodno Sedamdeseta obljetnica tragedije na Matić-poljani

VRIJEME NIJE IZBRISALO USPOMENE, NI OSUŠILO SUZE ZA MOJIM SUBORCIMA Sedamdeseta je godišnjica jedne od najvećih nacionalnih tragedija Drugog svjetskog rata, poznatije i kao tragedije na Matić – poljani. U noći između 19. i 20.veljače 1944., Druga brigada 13. Primorsko – goranske divizije pokušala je proboj s drežničkog područja preko Jasenka, do odredišta – Mrkoplja. Te ionako hladne zimske noći zima kao da je odlučila uprijeti svu silu i pokazati svu svoju crnu kob. Nažalost, ta crna kob bila je pogubna za dvadeset i šest partizana; iznaprosječno niske temperature i snažna mećava, ugasili su dvadeset i šest života a veliki broj partizana, koji su nekim čudom došli do cilja, zadobili su teške promrzotine, od kojih će snositi posljedice do kraja života. Mnogima nam je iz školskih satova povijesti, ili usmenih predaja poznata srž ovog nemilog događaja. Mnogi smo, slušajući priču o crnoj noći i smrti pod bijelom koprenom postavili pitanje: Pa kako su ti drugi uspjeli preživjeti, kako su došli do cilja? Odgovor na to pitanje potražili smo kod jednog od svjedoka ove tragedije. Odgovor smo potražili, ali ga nismo dobili. Jer, kaže naš svjedok tog trenutka povijesti, ni nakon sedamdeset godina i mnogih razmišljanja, ni njemu samom nije jasno kako je uspio do cilja doći živ. Devedesetgodišnji Anton Fugošić iz Šila o tim trenucima užasa i strahote na Matić – poljani razmišlja često, kaže, katkada i više nego bi to želio. Sjećanja na događanja od prije sedam desetljeća stalni su pratitelji njegovog života. Posjetili smo ga uoči tužne obljetnice, kad su razmišljanja i sjećanja intenzivnija i tužnija. Kao znak tih emocija, naš nas je ljubazni domaćin dočekao sa suzom u oku, tom nijemom porukom za koju nije trebalo tražiti dodatno tumačenje..

10

Anton Fugošić je na neki način pobjegao iz pritvora; odlučio je, budući glavnog nema, da se drugi dan neće javljati u stanicu a oni ga pak više nisu došli tražiti. Hoću li ikad više vidjeti more...

Višednevna ispitivanja u Dobrinju -Rođen sam drugog dana drugog mjeseca, veljače, 1924. a mjesto rođenja su mi Gornje Sela (Gostinjac). Potječem iz brojne obitelji; s ocem i majkom zajedno bilo nas je devetero. Bavili smo se poljoprivredom, ali ne mogu reći da smo loše živjeli. Moj je otac bio dva puta u Americi i ono najpotrebnije za egzistenciju nam je omogućio, da kažem po domaću, ni bilo mižerije – započinje svoju životnu priču naš sugovornik, te kroz sjećanja na djetinjstvo i ranu mladost, dolazi i do onog što je prethodilo odlasku u partizane: -U Šilu, gdje je živio moj brat, inače bravar i šofer, učio sam zanat. Jednoga dana došli su Talijani, ukrcali me u kamion i odveli u Dobrinj na saslušanje. To je trajalo do večernjih sati a i sam prevoditelj mi je u nekoliko navrata sugerirao: „Reci bilo što, da te puste kući!“ Nisam im imao što reći, tako da su me zatvorili, bolje rečeno, gurnuli u jednu kuću. Tu sam dočekao jutro i onda opet isto, opet ispitivanje. I tako je to trajalo osam dana, s time da sam dobio mogućnost da se javim kući i onda natrag. Što su sumnjali, pitamo ga?-A što? Tada sam imao samo 18 godina, prenosio sam biltene i vijesti i sl. Nešto su sumnjali, to oni znaju što. Iskoristivši odsutnost šefa tzv. “stanice“, u kojoj je bio zatvoren,

Rat je tada već naveliko bjesnio. Mnogi su se se tada već i iz ovih krajeva bili priključili NOB-u a uskoro im se priključio i Anton: -Jednostavno sam se jednog dana uputio u Crikvenicu. U jednom je hotelu bila komanda, došao sam i rekao: Ja bih u partizane! I tako sam postao dio NOBa. Uključio sam se u Drugu brigadu i započeo novo poglavlje svog života . Jedno mjesec dana zadržali smo se u Primorju, sjećam se da sam gledao more i razmišljao, hoću li ga, kad odemo, ikada više vidjeti– sa smiješkom se prisjeća tih početaka svog ratnog puta, koji će donijeti najveću pogibelj i najveći jad u njegovom životu... Danonoćne neprekidne borbe... Iz ugodnog Primorja Anton se sa svojom brigadom uputio u hladnu Liku. Teška prilagodba za svakoga, a kamoli ne za umorne, ispaćene borce. – Toliko smo pješačili i pješačili, da smo na kraju ostali bosi. Potpuno bosi. Ja sam najduže išao bos.A cipele? Ma ništa od njih nije ostalo, raspale se potpuno - prepričava naš sugovornik kroz sjećanja brojne slične trenutke i anegdote -Borbe, borbe, borbe...bitka za bitkom. Oči u oči s neprijateljem. Mijenjali smo teritorije. Zauzeli smo Karlobag a onda opet natrag u Liku, gdje smo ostali duže vrijeme, a jedinica nije imala nikakve mogućnosti snabdijevanja osnovnim materijalom. Nakon Karlobaga uslijedilo je oslobađanje Otočca, Karlovcaa na Grobničkom polju, a na Željeznim Vratima šest dana i šest noći vodili smo borbu, pa smo konačno došli do materijala bez kojeg borci ne mogu...Sjećam se da je najteže i najgore po pitanju neimaštine bilo upravo u Lici.


Prigodno Mještani, iako u siromaštvu, brinuli su koliko su mogli za nas borce, ali mi smo ipak morali dalje, u Gorski kotar. Krenuli smo od drežničkog rajona prema Gorskom kotaru – prisjeća se gospodin Anton a poduža stanka u sjećanjima nagovijestila je da glavni dio priče dolazi... Pod teretom snijega i leda pucale su grane - Oni koji su rukovodili akcijom smatrali su - prođe li brigada - bit će to jedan od najtežih zadataka. Rečeno nam je da ćemo nakon nekog vremena u Jasenku dobiti večeru i priliku za odmor. Ali, odmora nije bilo. Pred Jasenak smo došli toliko umorni, izmrcvareni, da se jednostavno više nije moglo dalje. Ipak, komanda je donijela odluku: nema ulaska u Jasenak, nema zaustavljanja, brigada mora dalje! Zamislite kako nam je bilo: na izmaku snagu, jedva smo stajali na nogama, a još smo morali nositi teško oružje. Pojedinci su i po nekoliko puta padali na pod. Uz sav teret koji sam nosio, na izmaku snaga, došao sam do jednog suborca, podigao ga i rekao mu: Moraš dalje! Bila je to uvertira u tragediju koju im je ratna sudbina namijenila: -Mrkla noć, hladnoća, led svuda oko nas. Pod teretom snijega i leda pucale su grane na jelkama oko nas. A onda je najgore tek došlo: ionako velika hladnoća postala je neopisivo jača, a pahulje snijega i vjetra pretvorile su se u snažnu mećavu i vijavicu. Ma još je donekle bilo izdrživo dok smo pješačili po šumi, ali kad smo došli na Matić – poljanu, to se ne može

opisati ! Ledeni vjetar doslovno nas je šibao, da nam je lice svakog od nas postalo otečeno od silne studeni. Neopisivo i neizdrživo! I ovo moram reći: na Matićpoljani postavljeno je 26 kamenih stupova, ali brigada je izgubila puno, puno više...... - tu sjećanje na kobnu veljaču 1944. na Matić – poljani nakratko prestaje. Sjećanja na preminule suborce, od kojih su mu neki bili ne samo suborci, nego i prijatelji, ponovno su nadjačala riječi... Smrt je tu, gledamo se oči u oči -Ne znam ni sam kako sam ostao živ u toj studeni - nastavlja gospodin Anton prepričavati sjećanja na sablasnu noć u kojoj je, kaže, zaista gledao smrt u oči: -Znam da ne smijem stati, ako stanem, gotov sam, Ne smijem stati, ali umor je sve jači, noge i lice ne osjećam, mećava prijeti, prijeti. Oko mene posvuda halucinacije, vika i krika. Netko viče: „Vidi onu vatru, vidi vatru, kako ćemo se ugrijati! Drugi pak uzvraćaju: „Što ću ja tu hodati, kad mogu spavati kao čovjek! “Nakon tih riječi zavale se u snijeg, i usnu zauvijek. Komandanti su stalno vikali: Ne stati, ne stati, inače je gotovo! “Toga sam se držao, ali bio sam siguran da neću izdržati. Stalno mi je prolazilo kroz glavu da više nikad neću vidjeti najbliže i najdraže. Možda mi je to davalo snage da ne stanem, ne znam.... Nažalost, mnogi su stali i zauvijek zastali. Anton Fugošić ne zna kako je izdržao, ali zna što se događalo

kad je pobjegao iz ruku smrti i došao do do cilja: -Došli smo u Begovo Razdolje. Odnijeli su me polusvijesnog i smrznutog u jednu baraku. Sav sam bio ukočen od studeni. U baraci na daskama i na slami ležali smo jedan do drugoga. Mnogi od njih u toj su baraci posljednji put sklopili oči... Anton je i ovu bitku dobio; trljanje slamom i grijanje promrzotina pokazalo se spasonosnim. Nakon kraćeg oporavka, čekale su ga nove bitke i nove neizvjesnosti. Nadvladao ih je, dočekao kraj rata. Život u slobodi nije donio slobodu od strašnih uspomena s Matić- poljane: -Ne može se to zaboraviti ma koliko godina prošlo. Ni to, ni moje suborce, prijatelje. Vrijeme nije izbrisalo uspomene, ni osušilo suze - kaže sa sjetom gospodin Anton te dodaje: - Ja vam i danas sanjam Matić – poljanu. U snu mi je sve to tako živo, stvarno. Ma mnogi su pisali o Matićpoljani, ali kažem vam, nema tog književnika koji te strahote može opisati. Riječi to ne mogu opisati i gotovo. Prekrasna, slobodna visoravan Anton Fugošić redovito sudjeluje na Memorijalu mira, kojim se obilježava sjećanje na poginule na Matić – poljani. S preživjelim suborcima razgovara, kaže, a o čemu drugom nego o onoj strašnoj noći 1944. godine. –Svaki put kad dođem na Matić – poljanu, dirnut sam iznova na jednak način... Ponavljam, vrijeme ne briše tugu ni uspomene, zaključuje svoja sjećanja Anton Fugošić, živi svjedok jednog, ma što tko mislio, tužnog, ali slavnog i časnog dijela naše povijesti. „Navik on živi ki zgine pošteno“, poznata je i svevremenska parola, koja potvrđuje da je svaka žrtva položena na oltar domovine jednako vrijedna i nema pravo na zaborav. Jer, zahvaljujući njima, Matić – poljana, jedan od najljepših kutaka Lijepe Naše, danas nije samo legenda; danas je prekrasna slobodna visoravan... Razgovarala: Gordana Gržetić

11


Naš kraj - naši judi Sanjin Badurina s otoka Raba priprema dokumentarac o fra Ivi Peranu

U IŠČEKIVANJU BEATIFIKACIJE RADOSNOG BOŽJEG IGRAČA

Njegov je „curriculum vitae“ poznat, o njegovom je životu puno toga napisano i izrečeno. Franjevac, glazbenik, „Božji igrač“, čovjekov prijatelj. Komunističke su ga vlasti 1947. godine osudile na smrt strijeljanjem, međutim, njegova je žalba ipak preinačena u kaznu teške petogodišnje robije. Nedavno je pokrenut postupak za njegovo proglašenje blaženim. Riječ je, dakako, o fra Ivi Peranu, kojeg smo nerijetko imali prilike slušati i u našoj Dobrinjštini. U tijeku je snimanje dokumentarnog filma o ovom iznimnom čovjeku a tim povodom porazgovarali smo sa Sanjinom Badurinom, snimateljem iz Raba, koji stoji iza ovog zanimljivog projekta „Božji igrač“, čovjekov prijatelj. Nije poznato tko ga je tako prozvao, ali tim je riječima najbolje opisao fra Ivu Perana. Pod naslovom „Radostan Božji igrač“ napisana je jedna knjižica o fra Ivi Peranu koju je napisao fra Bernardin Škunca koji ga je i prozvao tim imenom, jer upravo je takav bio – cijeli je svoj život dao za Boga i to kroz ljude i njegovo ponašanje prema ljudima.

12

Fra Perana su cijenili mnogi, bez obzira na religijsku pripadnost ili nepripadnost. O fra Peranu je zaista, što se životopisa tiče, sve poznato, ali nije poznato kako ste Vi došli na ideju snimiti ovaj film? O fra Ivi Peranu su filmove već snimali davnih godina i televizija i privatne produkcije i o njemu se zaista puno zna i puno je toga pročitano i viđeno. Kako sam ja došao na ideju da snimim film? Naime, radi se o suradnji s fra Bernardinom Škuncom, koji je vicepostulator u ovom procesu beatifikacije. Fra Škunca i ja smo se prvi put susreli na Košljunu, kad sam snimao svoj pretposljednji dokumentarni film o fra Odoriku Badurini. Fra Škunca mi je bio sugovornik u tom filmu a tijekom tog našeg druženja na Košljunu razgovarali smo i o fra Peranu. Odmah mi je došla ideja, pa sam fra Škunci ponudio da napravimo dokumentarac, ali ne standardni, „biografski“ dokumentarac“, nego da se sadržaj filma više bazira na samoj beatifikaciji, znači na krepostima tj. razlozima postupka procesa beatifikacije, kao i na razgovorima s ljudima koji su fra Perana poznavali. Samo snimanje počelo je na otočiću Košljunu prošle godine 12., 13. i 14. rujna, kad je obilježena deseta obljetnica Peranove smrti.

zapravo zvati? Vjerojatno da će se film zvati „Radostan Božji igrač“ a premijera bi trebala biti ove godine, opet na obljetnicu fra Peranove smrti, dakle, 14. rujna na Košljunu. Za kraj ovog razgovora citirajmo nadbiskupa Marina Barišića, koji je jednom dao zanimljivu opasku: „Ako fra Ivo Peran bude proglašen blaženim i svetim, onda će autostopisti imati svog zaštitnika!“ Tako je! Fra Peran je volio autostopirati, cijelog je života autostopirao a napisana je i jedna knjižica koja se zove «Svetost sa Srcem». On je svakodnevno pisao svoje dnevnika pa su tako iz njegovih dnevnika izvučeni događaji s putovanja i šetnji. To je zaista zanimljiva knjižica, u kojoj su zapisani njegovi doživljaji, ali i razgovori s ljudima koje je susretao tijekom svog dugogogodišnjeg autostopiranja. Preostaje nam sačekati završetak procesa u kojem ćemo, nadam se, svi mi dobiti svog pouzdanika!

Hoće li još koji kadrovi biti snimani na otoku Krku? Većina kadrova snimljena je upravo tijekom tih tri dana, vidjet ćemo hoće li mi zatrebati još koji „otočni“ kadar. Moram reći da su snimljeni i kadrovi u Splitu, zatim u fra Peranovoj rodnoj kući u Kaštel Starom, zatim u crkvi u kojoj je imao svoju prvu misu itd.

Ovom prilikom bih zamolio ljude koji imaju video snimke Sluge Božjeg fra Iva Peran sa nekakvih svečanosti, blagdana, ... da me kontaktiraju radi eventualnog korištenja u filmu. Snimci mogu biti na bilo kojem mediju. Moj kontakt je pilotorab@gmail.com ili na broj 098/44-99-88.

Kad možemo očekivati premijeru filma i kako će se taj film

Razgovarala : Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi

U KRASU POSTAVLJEN KRIŽ "KALVARIJA" Na Božić, po završetku sv. mise, uz nazočnost velikog broja kraskih vjernika i gostiju, naš župnik vl. Ivan Buić blagoslovio je novopostavljeni križ s raspetim Isusom Kristom, visok 2,80 metara. U podnožju križa blagoslovio je i kipove Majke Marije i sv. Ivana apostola Evanđelista, jer su oni stajali pod križem i na Golgoti. Ovakav križ, s kipovima ovih svetaca u narodu se naziva „kalvarija“ Kalvarija je postavljena u malom parku, nasuprot glavnog ulaza naše župne crkve sv. Antona Padovanskog. Kras je mjesto i župa u kojem su sada dva kamena križa. Davne 1911. godine naši su pokojni pradjedovi odlučili podići kameni križ, koji se nalazi uz cestu Krk – Šilo, na raskrižju kraskih puteva. Ovaj su križ izradili kraski klesarski majstori pok. Anton Duda – Šimov i Josip Strčić – Ursin. Na njemu je uklesana godina postavljanja i natpis: "Isuse milosrdni, smiluj nam se." U preko stotinu godina pred ovim je križem izmoljeno bezbroj molitvi, a postavljanjem novog križa dobili smo još jedno takvo mjesto za molitvu. Prolaskom pored križa nijedan vjernik, pa ni oni skeptici, ne ostaju ravnodušni: netko se samo prekriži, jedni samo s par riječi, a drugi se i duže pomole ili zamole neku pomoć. Križ nam predstavlja Isusovu muku i smrt, ali ujedno i vjeru i nadu za spasenje. Ova naša dva križa u Krasu "stari" i ovaj "novi" zasigurno će biti rasadnici molitve za nas župljane Krasa i sve namjernike. Zahvaljujemo poštovanim obiteljima Mariji i Viliju Blumu na darovanom kipu žalosne Majke Marije, te Mariji i Ivanu Hranju na darovanom kipu sv. Ivana apostola

Evanđelista. Hvala kiparskoj radionici Vlahov iz Zagreba koja je izradila ove lijepe kipove, ali i darovala kip raspetog Isusa na križu. Zahvaljujemo radnicima građevinske tvrtke "Čirik", koji su izradili križ i postolja i opločili ih kamenom te uredili i popločili pristup. Vlasnik ove tvrtke je Zvonko Justinić, koji - osim što je darovao sav materijal - nije naplatio ni izvedene radove pa mu zato veliko hvala. Naš dugogodišnji župnik (u dva navrata) vl. Ivan Buić ne voli hvale, ali postavljanje križa Kalvarije u župi Kras bila je njegova ideja.

Našao je donatore i izvođače, pa je njegova zamisao na radost svih župljana ostvarena. I hvala, mu. Nakon toliko zajedničkih godina Krasani vl. Ivana Buića, osim kao župnika, doživljavaju i kao susjeda i prijatelja, a i on se sam već pomalo osjeća Krasanin. Godine čine svoje i za osam mjeseci (u rujnu) vl. Ivan Buić odlazi od nas u zasluženu mirovinu, nakon pedeset godina misništva. Ostavit će svojoj župi ovaj lijepi sakralni objekt Kalvariju, koja će nas Krasane uvijek na njega podsjećati. Radmila Borović

13


Naš kraj - naši judi Okrugli rođendan omiljenog franjevca

UVIJEK SAM U MISLIMA U MOM STAROM KRAJU Krasa i otoka. Ni do Trsata. Ali, uvijek sam ja tamo u mislima i molitvama." U prostranoj blagovaoni zadržali smo se dobar sat. Franjevci su nas jako lijepo počastili. Hvala im! Kantali smo "Oj, ti Krase

RB

11. siječnja posjetili smo našega o. Bonaventuru, "biser" našega Krasa i otoka, povodom njegova 90. rođendana i šezdeset i četiri godine svećenstva, koje je proslavio 21. siječnja. U osam sati, minibusom "Autotransa" krenuli smo iz Krasa. Zadržali smo se na kavi u Ravnoj Gori i u jedanaest sati stigli na Kaptol. O. Bonaventura dočekao nas je raširenih ruku, onim svojim velikim osmijehom, koji su začas zamijenile suze. I nas je susret s njime sve duboko ganuo. "Dobro mi došli! Koliko sam ja sretan što vidim moje Krasane!" – rekao je. Podijelio nam je blagoslov, ne samo nama nego i svima koji nisu mogli doći, Krasanima i otočanima. Predali smo mu prigodne darove, kojima se obradovao, ali i iznenadio. Na obostranom veselju i radosti što smo se sreli, pridružilo nam se deset franjevaca i gvardijan samostana. Iznenadili smo se da su svi mladi. Rekli su nam da je o. Bonaventura njihov živi uzor franjevaštva – života po Evanđelju, u skromnosti i poniznosti i da ga oni čuvaju i paze kao zjenicu oka. O. Bonaventura i sam kaže: "Ništa mi ovdje s mojom braćom ne nedostaje. Ne mogu tražiti kruha iznad pogače. Star sam i neću više nikamo, pa ni do dragog

14

RB

visoko na brijegu" i "Dobrinj je bili grad", a o. Bonaventura predvodio je te njemu drage note iz djetinjstva. Kada su zasople sopeli naših mladih kraskih sopaca Damjana i Vida Šamanića, o. Bonaventura nije mogao zadržati suze, a ovaj dirljiv prizor taknuo je i svakoga od nas. Posjetili smo i franjevačku crkvu. Pomolili smo se, a onda ispred lijepo uređenih jaslica o. Bonaventura započeo je "Narodi nam se", pa "Radujte se, narodi", a mi smo s njime svi pjevali od srca.

Krenuli smo u zagrebačku katedralu. O. Bonaventura opširno nam je ispričao njezinu povijest. Pomolili smo se na grobu bl. Alojzija Stepinca. Zatim izlaganje o. Bonaventure o slikama, kipovima, grobovima i još o mnogo čemu iz interijera naše prvostolnice. Pred jaslicama ponovo božićne pjesme koje opet predvodi o. Bonaventura. A onda iznenađenje; uz jaslice naši Krčani, vl. Anton Zec s bračnim parovima koje vodi na duhovnu obnovu na Jordanovac. Pjevaju zdušno zajedno s nama. Odlazimo na zajednički ručak, u lijepi ambijent restorana "Kaptolska klet". U razgovoru, pjesmi, kantu i sopnji sopel, družeći se s o. Bonaventurom proveli smo tri sata. Ma bilo je tamo, iako nas je bilo malo, uz sopeli i polki i starinski "tonoc". Naš nam je Roko pljeskao, mjenjajući raspoloženja: oči su mu sjale od sreće, ali bi se svako toliko orosile suzama. "Nikada nisam mislio, da će mi dragi Bog podariti ovu duboku starost. A nisam mogao ni sanjati da ću ovako svečano s mojim Krasanima, još i uz sopeli, pjesmu, kanot i tonoc proslaviti ove moje velike godine."

RB


Naš kraj - naši judi U razgovoru se o. Bonaventura doticao mnogih tema vezanih za naš otok. Raspitivao se o nekim ljudima i svećenicima i poslao im pozdrave. Najviše je govora bilo o Krasu, za kojeg je on vezan porijeklom i djetinjstvom. Mnogo nam je zgoda ispričao iz tih dana. U govoru se o. Bonaventura služi hrvatskim književnim jezikom, ali i nakon toliko godina svoje dane djetinjstva priča na našoj "čokavici", koju ni nakon osamdeset godina (otišao je iz Krasa u desetoj godini) nije zaboravio: "Ja son vavik kumpanja dicu z dolinje bandi sela va školu. A kada bin san osta, nis zna čo bin zo sobun. Ma ren ja lipo pitat meštricu da i mene zome va školu. (Imao je samo pet godina.) Zvala se je Nevenka Trinajstić. I jušto sprid školi stoji Marija Frana Frankina, a ona je bila starija od mene. I pita me, ma kamo reš Roko. A ja njoj govorin, da se ren zapisat va školu. Hodi lipo doma, ti si mal, koliko let imaš, govori mi ona, a ja njoj govorin, muč lipo, ćemo potli vit će me zet, ali ne. I meštrica mi je rekla da će za oson dan jednoga ki ni niš zna, ako se ne popravi, poslat doma. I tako son ja šo na mesto sina Kati Rošićeve." Baš ovako, kao da je to bilo jučer zanosno nam je pričao naš Roko po domaćen. Rastajući se od o. Bonaventure, svi smo, kako rečemo na Boduliji osjetili "njok va grlu", a on je oči brisao maramicom. I zaželio da mu još jednom zasopu sopeli. Obećali smo ponovni susret, a o. Bonaventura se nasmijao: "Ako me još najdete da ne partin prije gori." I pokazao rukom nebo. Svaki susret s o. Bonaventurom poseban je i nezaboravan. Ispunjen si posebnim mirom i blaženstvom, koje iz njega zrači. Mnoga njegova braća kažu da je on "živi svetac". Preko nas je poslao i poruku za sve Vas: Pozdravite sve drage Kra-

RB

sane i Otočane. Prenesite im da molim za svih njih, počnem od onih najmanjih, pa do najstarijih. I ne samo za njih, nego i za sve pokojne, od kojih mnoge i mnoge poznajem. I poručite im da ćemo se svi jednoga dana zajedno naći tamo gore (pokazuje rukom u nebo) i kao i danas veseliti se i pjevati. Imati ćemo tamo vremena i vremena...

Hvala mu na ovim lijepim riječima ohrabrenja i nade za naše spasenje i njegovim molitvama za nas. A mi mu svi želimo kao što smo i napisali na prigodno darovanoj torti: "S Božjom pomoći još mnogo rođendana". Radmila Borović rođ. Strčić

RB

RB

15


Naš kraj - naši judi

NASTAVLJENA BLAGDANSKA TRADICIJA Nastavljajući trinaestogodišnju tradiciju, 26. prosinca u dvorani dobrinjske osnovne škole održan je koncert svih sekcija K.D. „Ive Jelenović“ iz Dobrinja. Koncert je započeo starim dobrinjskim napjevom Bog se rodi, nastavljen je odabranim narodnim i autorskim božićnim pjesmama u izvođenju zbora „Zvon“ te nastavljen u istom tonu, u izvedbi ovogodišnjeg gosta božićnog koncerta Damira Kedže. U nastavku je slijedio nastup folklorne skupine, sopaca i kanturica, te hip-hop skupine s modernijim izričajem. Sve je zaključeno zajedničkom izvedbom solista i zbora još nekoliko prigodnih pjesama, te čestitkom svim okupljenima predstav-

nika organizatora i općinskog načelnika Nevena Komadine. Koncertom je ravnao maestro

Damir Smerdel, uz klavirsku pratnju Roberta Grubišića.

NG

NG

NG

Ranko Pavačić

NINO ŠAMANIĆ IZ KRASA JEDAN OD NAJBOLJIH STUDENATA NA UGLEDNOM BOSTONSKOM KOLEDŽU Na uglednom bostonskom koledžu „Berklee College of Music“ samo su tri hrvatska studenta, a među njma i Nino Šamanić iz Krasa. „Berklee College of Music“ najveći je nezavisni koledž za suvremenu glazbu u svijetu a slovi i kao jedna od najboljih i najkvalitetnijih škola jazza, rocka i popularne glazbe, nudeći istovremeno proučavanje šireg raspona glazbeno – plesnih pravaca. S popisa nekadašnjih polaznika ovog koledža, a danas slavnih glazbenika, izdvajamo Quincyja Jonesa i Melissa Etheridge. Već ova dva

16

imena dovoljno govore o vrijednosti i kvaliteti bostonskog koledža, iz kojeg nam je ovih dana stigla vijest o još jednom u nizu uspjeha Nina Šamanića. Nino je, naime, ponovno dobio svoje mjesto na tzv. „Dekanovoj listi„ (Dean's List)

najboljih studenata. Uspjeh je tim veći uzmemo li u obzir da se radi o prestižnom koledžu, ali i neizvornome govorniku engleskog jezika. Nino Šamanić orijentirao se na na smjer suvremene kompozicije i produkcije, te polako broji i čini posljednje korake studentskog života, u kojem će trajno ostati upisan kao jedan od najboljih studenata jednog od najboljih svjetskih glazbenih koledža. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi 6. humanitarna izložba „Slatki otok“

PRIKUPLJEN REKORDNI IZNOS NA HUMANITARNOJ IZLOŽBI KOLAČA I šesti je put uoči Božića krčka Vela placa mirisala po domaćim kolačima; u organizaciji Humanitarne udruge „Andrijana Gržetić“, 23. prosinca održan je „Slatki otok“ – tradicionalna prodajna izložba domaćih delicija, a s ciljem prikupljanja sredstava za školovanje učenika osnovnoškolaca, koji su ostali bez očeva. Pogače, orehnjače, kroštule, kuglofe, štrudle, pite, imbriagone i brojne druge vrste domaćih kolača darovale su otočne obitelji, ali i organizacije poput Udruge umirovljenika iz Punta, „Bedema ljubavi“ i karitativne zajednice „Dar“, Trgovine Krk te oni koji su željeli ostati anonimni. Uz promotoricu Udruge, višestruku svjetsku prvakinju u kick boxingu Anu Znaor, te članove Udruge, na štandu su dežurali osvajač svjetskog srebra u streljaštvu Andrej Krstinić, Anina mlađa sestra, kickboxačica Ela Znaor, novinarka Novog lista Ivana Kocijan te glazbenik Željko Tabako. Kolači, iako u velikom broju, rasprodani su za manje od tri sata a od dobrovoljnih priloga koje su kupci ostavljali, skupljeno je 6 tisuća i 118 kuna. Međutim, dan uoči održavanja akcije, stigla je

donacija Njujorčanina Roberta Yakomina, porijeklom Hrvata, s napomenom da se iznos od 250 američkih dolara pribroji prihodu sa štanda. Tako je bilanca ovogodišnjeg „Slatkog otoka“ zaokružena rekordnim dosad iznosom od 7.482, 75 kuna. Sljedećeg dana, u sklopu manifestacije „Krčko badnje jutro“, Dječji vrtić "Katarina Frankopan"Krk zaokružio je plemenitu misiju. Na svom štandu s božićnim uradcima djece i roditelja prikupili su nešto više od 1.800,00 kuna, te taj iznos namijenili Udruzi, odnosno njezinom primarnom projektu – stipendiranju osnovnoškolaca

bez očeva. Dodajmo ovome da je za tekuću školsku g odinu (2013/14) Udruga dodijelila četiri školarine od po 4.000,00 kuna. Natječaj za sljedeću školsku godinu bit će objavljen početkom svibnja. Walter Salkovic

Završen natječaj za prijavu suvenira

ZAPISI IVANA PAVAČIĆA JECALIĆA U PALETI AUTOHTONIH KRČKIH SUVENIRA Početkom studenog prošle godine Turistička zajednica Grada Krka po treći je put raspisala natječaj za prijavu rješenja suvenira. Ukupno je pristigao 61 prijedlog, 29 proizvođača/autora iz cijele Hrvatske. Uz direktoricu Turističkog ureda Grada Krka Natašu Jurinu, odabir najboljih odradilo je stručno povjerenstvo na čelu s predsjednikom Dinom Jakovljevićem, te članovi Italo Samblich,

Lucija Petrak, Milica Žužić i Igor Gržetić.

Među odabranim dvadeset i jednim radom su i vrijedne knjige Ivana Pavačića Jecalića –„Lusmarine moj zeleni“, „Slavim te, Gospode“ i „Početnica za svirku sopela i kanat po starinsku“. Svim krčkim suvenirima bit će dodijeljena prepoznatljiva markica s istakutim dvojezičnim geslom Dar iz Krka. Gordana Gržetić

17


Naš kraj - naši judi

ODRŽANA REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA KD DOBRINJ Sredinom veljače održana je redovna godišnja Skupština Kulturnog društva Dobrinj, na kojoj je, osim izvješća o proteklom radu, iznesen i program djelovanja u 2014. godini. Ivančica Justinić, predsjednica KD Dobrinj, istaknula je kako su u nastojanjima obogaćenja kulturnog i društvenog života, ali i bolje i cjelovitije prezentacije iznimno bogate kulturno – povijesne baštine starodrevnog gradića, članovi Društva odlučili profilirati Dobrinj kao grad glagoljaštva, kulture i krajobrazne arhitekture. U suradnji s Mjesnim odborom, Općinom i Turističkom zajednicom započela je realizacija niza projekata. U središtu mjesta uspostavljen je Info punkt, a kroz manifestaciju „Dobrinjski šipunići“ nastavilo se s obogaćivanjem projekta „Dobrinj – cvjetni grad“. Nastavilo se i s organiziranjem „Noći muzeja“, te je nakon prošlogodišnje pričaonice, ovogodišnja manifestacija popraćena

18

odlično posjećenom projekcijom crno – bijelog filma „Lito vilovito“, u režiji Obrada Gluščevića. Tijekom prošle godine održano je niz kreativnih radionica za djecu i odrasle, s kojima će se, kako ističe Andrea Pavačić, voditeljica istih, obogatiti i ovogodišnji program. U narednim mjesecima poradit će se na vizualnom identitetu i reklamnim materijalima, te oglašavanjima putem medija, a planira se i daljnje obogaćivanje sadržaja Kulturnog ljeta Dobrinja. Na Skupštini se raspravljalo i o inicijativi rušenja stabala na mjesnom groblju, te je zaključeno kako je promptno potrebno čelništvu Općine uputiti pismo namjere, kako bi se, prije bilo kakve

intervencije, pokušalo spasiti stoljetna stabla dobrinjskog groblja. Zanimljivo je spomenuti i skorašnju realizaciju izrade grafita na lokaciji Praha, gdje bi se slikovito prikazala povijest Dobrinja, a planira se i izrada promotivnog filma, kojim bi se upotpunilo marketinško profiliranje središta naše Općine. Za ostvarivanje i realizaciju svih naših planova i programa trebat će nam i velika podrška Općine Dobrinj, te se nadamo daljnjoj uspješnoj suradnji, zaključila je Justinić, čelnica dobrinjskog Kulturnog društva, najavljujući ponovno organiziranje jednodnevnog izleta za sve članove ove kulturne asocijacije. Nedeljko Gržetić


Naš kraj - naši judi Noć muzeja u Dobrinju u znaku Etno zbirke otoka Krka

KINO SLIKOVITO I LITO VILOVITO ZA ČETRDESETI ROĐENDAN ETNO ZBIRKE OTOKA KRKA Posljednje večeri siječnja muzeji, muzejske zbirke i galerijski prostori diljem Hrvatske otvorili su svoja vrata, te tako postali dijelom tradicionalne Noći muzeja. Te je večeri Etnografska zbirka otoka Krka u Dobrinju otvorila svoja vrata ne samo posjetiteljima, već i sjećanjima; naime, ove se godine obilježava četrdeset godina osnutka ove po sastavu i postavu specifične etno zbirke. Ivana Šarić Žic, kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, pod čijom je inherencijom dobrinjska Etno zbirka, u večernjim je satima dežurala u zbirci slavljenici, te sa zainteresiranim ljubiteljima kulture evocirala uspomene na neka prošla vremena , kao i vrijeme osnivanja zbirke: „Godine 1974. ova je zbirka otvorena za posjetitelje, ponajprije zahvaljujući velikom angažmanu sada nažalost pokojnog profesora

Željka Barbalića. On je također bio kustos riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja, a kao što je mnogima poznato, bio je porijeklom iz Dobrinja. Ipak, valja spomenuti i veliki angažmana mještana Dobrinja , pa možemo reći da je zahvaljujući svima njima ova zbirka dobila konuture, kakve i dana vidimo“, istaknula je Šarić Žic, dodavši da Zbirka broji gotovo dvije tisuće eksponata i kako joj samo ime kaže, gotovo svi se eksponati odnose na etno građu otoka Krka. Osim Etno zbirke otoka Krka, te su večeri svoja vrata otvorili i dobrinjska Etno zbirka

obitelji Barbalić, te atelier Renata Grubiše. I za kraj, u skladu s četrdesetim rođendanon zbirke slavljenice, Mjesni odbor Dobrinj i Kulturno društvo Dobrinj u mjesnom su Domu upriličili projekciju filma „Lito vilovito“, koji je pod redateljskom palicom Obrada Gluščevića snimljen 1974., paralelno s nastajanjem Etno zbirke otoka Krka Gordana Gržetić

Večer dobrinjskog pjesništva u Etno zbirci Barbalić

UGODNO – NOSTALGIČNA VEČER DOBRINJSKE POEZIJE Dobrinjsko pjesništvo i (po)malo zaboravljeni čokavski pjesnici bile su teme poetske večeri održane u petak, 7. ožujka u dobrinjskoj Etno

zbirci obitelji Barbalić. Ova ugodno – nostalgična večer bila je dio, odnosno nastavak projekta „Utoplimo krčku zimu“, koji je inicirala multimedijalna udruga "Krčka beseda". Član Udruge Milovan Kirinčić dao je presjek pjesništva na dobrinjskoj čokavici, inače jednom od najarhaičnijih čakavskih govora. Malobrojnu publiku Kirinčić je poveo na dijalektalno putovanje od vremena prvog dobrinjskog pjesnika popa Ivana Uravića, koji je živio i stvarao na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, Josipa Gržetića Krasanina (1837.-1896.), pa do suvremenijih poeta, među kojima se izdvaja Željko Sabol (1941.– 1991.), jedno od najpoznatijih pera

domaće glazbene estrade, porijeklom iz Dobrinja. Nekoliko svojih pjesama na čokavici i standardu pročitao je domaćin Ivica Barbalić, koji je sudionike ovog druženja upoznao s riznicom obiteljske etno zbirke, prepoznate i vrednovane i u širim kulturnim krugovima. Gordana Gržetić

GG

19


Naš kraj - naši judi Nagrada za životno djelo Primorsko – goranske županije posthumno dodijeljena Darku Dekoviću

ŽIVOT U POTPUNOSTI PREDAN HRVATSKJ GRUDI I BAŠTINI Primorsko – goranska županija svoj dan obilježava 14. travnja, a dio svečanog obilježavanja je i dodjela nagrada za životno djelo, te godišnje nagrade. Ovogodišnji laureat nagradu nije osobno primio; nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena Darku Dekoviću, dugogodišnjem predsjedniku riječkog ogranka Matice Hrvatske, te uredniku ''Dometa''. Mr. Darko Deković rođen je 1947. godine u Rijeci, ali je porijeklom – što je uvijek rado isticao – iz našeg kraja, točnije, iz Svetog Vida dobrinjskog. Isto kao što je rado isticao svoje „bodulske“ korijene, javno i bez straha isticao je i svoje domoljublje i hrvatstvo, čak i kad se riječ Hrvatska kod mnogih ni u primislima zbog straha od progona nije pojavljivala. Darka Dekovića progonili su stoga tijekom, napose nakon „Hrvatskog proljeća“;

90. ROĐENDAN MARIJE GRŽETIĆ

NG

Trenutno najstarija mještanka Dobrinja, Marija Gržetić Jovana, 9. travnja proslavila je svoj devedeseti rođendan. Uz kćer i sina s obiteljima, te unuke i praunuke, čestitkama su se pridružili susjedi i prijatelji, kao i predstavnici Caritasa dobrinjske župe. Jovana (Polonićeva) je rođena 1924. godine u Žestilcu, a nakon udaje 1953. godine, stalno živi u Dobrinju. Sa pokojnim suprugom Ivanom godinama je nastupala u folkloru, a od 1956., pa sve do prošle godine pjevala je u župskom crkvenom zboru. NG

20

unatoč robiji, podmetanjima i onemogućavanjima da stvara, i osigura egzistenciju, Deković je ipak pronalazio načina da znanstvenoistraživački djeluje. Radio je kao asistent akademiku Branku Fučiću na riječkom Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU. Niz je godina uređivao “Domete“ - znanstveno-kulturni časopis ogranka Matice hrvatske u

Rijeci a riječkim je ogrankom predsjedavao od njegove obnove 1989. koju je sam inicirao, pa do 2007. godine. Bio je dragovoljcem Domovinskog rata i časnikom Hrvatske vojske. Značajni su njeg ovi nalazi glagoljaških tekstova iz Pule, Kastva, Pašmana itd. a posebno se izdvaja otkriće hrvatsko–latiničnoga „Missala hervaskoga Jurja Manzina“ iz 17. stoljeća. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz područja filologije, na temi riječkog glagoljaškog kruga, a bitku s bolešću izgubio je 5. kolovoza 2008. godine, uoči obrane doktorske disertacije „Glagoljica i glagoljaštvo u gradu Rijeci – Istraživanja o riječkom glagoljaškom krugu“. Gordana Gržetić

Skupština Udruge umirovljenika Općine Malinska – Dubašnica

DOBRINJSKI UMIROVLJENICI Od 687 članica i članova koliko trenutno broji Udruga, 87 ih je s dobrinjskog područja, rečeno je na godišnjoj Skupštini Udruge umirovljenika Općine Malinska – Dubašnica, održane 27. ožujka u hotelu „Malin“. Naime, u želji da svoje umirovljeničke dane učine aktivnijima i ispunjenijima, a u nedostatku umirovljeničkog udruženja u matičnoj općini, poveći dio umirovljenika i umirovljenica s Dobrinjštine priključio se umirovljeničkoj organizaciji u susjednoj općini, aktivno sudjelujući u njezinim aktivnostima. A i prema izvješću o radu Udruge, koje je podnio predsjednik Josip Sormilić, te au aktivnosti bile brojne i različite – od jednodnevnih i višednevnih izleta, NG

do raznih oblika humanitarnog djelovanja. Na Skupštini je usvojen Plan i program rada Udruge za 2014. godinu, u koji su – uz dosadašnje aktivnosti – uvršteni i tečajevi iz informatike, te stranih jezika. Valja istaknuti da i Općina Dobrinj financijski pomaže rad ovog umirovljeničkog udruženja, te je za tekuću godinu osigurala iznos od 20.000,00 kuna. Pripadate li umirovljeničkoj populaciji, volite putovanja i druženja, pridružite se - ukoliko već niste ovoj brojnoj Udruzi, te spajajući ugodno s korisnim, učinite svoje „zlatne godine“ ljepšima i ispunjenijima ! Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi Natječaj za najbolju fotografiju

ANU DRPIĆ DVA BODA DIJELILA OD POBJEDE Dvadeset i četiri fotografije, zabilježene objektivima devetero autora, pristigle su na natječaj za najbolju fotografiju, koji je inicirao Portal „Otok Krk“. Organizatori

su odredili temu – „Jesen na otoku Krku“ a fotografski „trio“ odlučivao je o najboljim fotografijama. Ivica Brusić Brujo, Srđan Hulak i Luka Žanić najboljom su proglasili fotografiju „Ribar i Krčki most“ Dragana Nišlera iz Omišlja. Važno je, međutim, istaknuti, da su Anu Drpić iz Šila od pobjede dijelila tek dva boda. Zasluženo drugo mjesto osvojile su Anine dvije fotografije – „Boje jeseni (Sveti Vid dobrinjski) i „Jesen u asfaltu“ (Šilo) „Itekako sam zadovoljna rezultatom. Ovo je prvi put da sam svoje fotografije poslala na jedan fotografski natječaj, tako da je veselje još veće“, rekla nam je Ana, obećavši da će se i nadalje baviti svojim hobijem, koji je pri prvom

„službenom“ izlasku u javnost pokazao da Anin hobi možda i ne mora biti samo hobi. Gordana Gržetić

Izložba u Klimnu

„SOUVENIR“ RENOMIRANOG ŠVICARSKOG UMJETNIKA ANTOINEA TWERENBOLDA

Od 04. do 06. travnja 2014. u Klimnu, na adresi Klimno 5D (Ville Klimno), trajala je izložba umjetničkih slika renomiranog slikara Antoine Twerenbolda iz Švicarske, pod nazivom „Souvenir“. Stvaranjem ovih višedijelnih radova prisjećao se na praznike, koje je proveo na mnogim plažama širom Europe. Ovi su radovi rađeni u veličini 30x40 cm, a ti praznički crteži rađeni su kolažem i kombiniranom tehnikom. Moglo se pogledati nekih 20-ak slika tog renomiranog švicarskog umjetnika. Gospodin Twerenbold je rođen u

Bernu 1947. godine. Trenutno ima ateljee u Worbu (Švicarska) i Lemuy (Francuska). Izlagao je u 14 država Europe, Azije, Amerike, Kanade te Srednjeg Istoka, te održao 133 izložbe u 43 godine što individualne što grupne. Izdao je i 48 kataloga svojih radova na 9 jezika (njemački, francuski, engle-

ski, bosanski, bugarski, poljski, češki, korejski i hebrejski). Dobitnik je nagrada 1999. Specijalne umjetničke nagrade u Sarajevu te 2003. godine priznanja „vizije i kreativnosti“ u Ateni. Boris Latinović

21


Naš kraj - naši judi

IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE DOBRINJŠTINA – EKO LIBURNIA Na Izbornoj skupštini Udruge Dobrinjština – Eko Liburnia, novim je predsjednikom postao Darko Justinić iz Polja. U predsjedništvo Udruge izabrani su Miloš Morožin (rizničar), Tomislav Saftić, Darko Car, Darko Škrabonja, Dragica Marijanić i Miljenko Galanto. Uobičajeno, izbornom dijelu prethodilo je financijsko izvješće i izvješće o radu u prethodnom mandatu, a prihvaćen je i prijedlog po kojem će se pri učlanjenju plaćati iznos od 200 kuna, s tim da će prava na dodjelu sredstava stjecati novi članovi koji učlanjenje obave do kraja ožujka tekuće godine. Skupštini se prigo-

dnim riječima obratio i općinski načelnik Neven Komadina. Općina Dobrinj za rad Udruge izdvaja 60 tisuća kuna, a dijelom tih sredstava realizira se i nabavka sadnica masline, smokve i vinove loze. - Ove je godine podijeljeno 280 sadnica masline, gotovo 400 sadnica vinove loze i dvadesetak komada smokava, kaže Justinić, dodajući kako se zahvaljuju čelništvu Općine na svekolikom razumijevanju i financijskoj potpori. U udruzi djeluje oko 120 članova – poljoprivrednika i stočara iz gotovo svih naselja s područja Općine Dobrinj, a krajem ožujka ove godine, pedesetak članova

NG

organizirano je posjetilo 17. proljetni sajam u Gudovcu, gdje se svake godine okupi velik broj izlagača poljoprivredne mehanizacije, a posjetitelji mogu po povoljnijim cijenama kupiti potrebnu sjemensku robu, zaštitna sredstva i mehanizaciju. Nedeljko Gržetić

NG

Skupština Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka

ANTIFAŠIZAM – POKRET KOJI ŠIRI TOLERANCIJU I JEDNAKOST Jedna od najbrojnijih i najaktivnijih otočnih udruga, Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, i nadalje će među svoje prioritete uvrstiti omasovljavanje članstva, te rad s mladima, rečeno je među ostalim na izvještajnoj skupštini Udruge, održanoj 22. veljače u Krku. U razmatranom razdoblju Udruga je brojila 596 članova - 340 žena i 256 muškaraca-koji djeluju u devet otočnih podružnica, u Forumu mladih, te Forumu žena“, uvodno je istaknuo predsjednik Udruge prof. Darko Fanuko, te u nastavku podnio izvješće o prošlogodišnjim aktivnostima širokog raspona – od

22

internih druženja, do županijskih natjecanja i kulturno – povijesnih susreta i zbivanja. „Godine 2005. godine imali smo 29.500 učesnika Narodnooslobodilačke borbe, međutim početkom ove taj se broj sveo na svega 8.500 boraca. Dakle, ako ne budemo radili s mladima postoji mogućnost da u jednom trenutku naša udruženja ostanu bez članova“, istaknuo je je odnedavni predsjednik

Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin, koji je također nazočio sjednici. Kako bi se aktivnosti Udruge čim više približile upravo mladima, otvoreni su profili na popularnoj društvenoj mreži Facebook - Antifašisti otoka Krka i Forum mladih antifašista otoka Krka. Iz istog razloga nastala je i ideja o formiranju Kampa mladih antifašista, u kojem bi kroz tri smjene boravili učenici i studenti iz cijele Hrvatske, moglo se čuti na sskupštini Udruge koja promiče temelje antifašizma, među kojima prioritet drže tolerancija i jednakost. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi Aktivnosti naših lovaca

LOVAČKI KOMUN U GOSTINJCU Uvidjevši potrebu da se stari put prema Hvaču proširi i popravi, počeli smo pripremati radnu akciju. Prvo smo u nekoliko radnih

Općine Dobrinj nabavljeno je 125 kubika jalovine. Uslijedio je veliko finale akcije, kad su stroj i šest velikih traktora krenuli u nasipava-

pridružili su se akciji sa svojim traktorima, te naposlijetku Mjesnom odboru Gostinjac jer je jalovina bila mjesec dana na placi u Gostinjcu. Ovo nisu sve naše radne aktivnosti; i dalje nastavljamo sa malčiranjem, preoravanjem i zasijavanjem i to još jačim intenzitetom, jer imamo svoj vlastit traktor koji radi punim pogonom. Svim žiteljima sretan Uskrs, a lovcima i dobra kob ! Sanjin Crnčić

akcija put krčili, proširivali i popravljali stare gromače, koje su se rasule po putu. Nakon toga Trumm d.o.o. šest je dana strojem proširivao i izravnavao, te je napravljeno i nekoliko ugibališta, odnosno parkirnih mjesta, a na vrhu i okretište za vozila. Preko

nje puta. Uspjeli smo u jednom danu nasipati preko 100 kubika, iako je jalovina bila mokra i teška za ravnanje motikama i grabljama. Zahvalio bih Sanjinu Kirinčiću na posudbi stroja (kombinirke) za krcanje, Darku Fugošiću i Ivanu Turčiću, koji nisu naši članovi a

23


Škola i vrtić Aktivnosti dobrinjskih osnovnoškolaca

UČIMO, PJEVAMO, PLEŠEMO, OSVAJAMO NAGRADE, I TRAŽIMO SVOJU ZVIJZEDU Zimski su praznici tek završili, a naša su djeca imala pune ruke posla, jer su već u prvim tjednima nastave počela školska natjecanja. Svoje znanje pokazivali su iz poznavanja hrvatskog jezika, matematike, fizike, kemije, tehničke kulture, geografije, vjeronauka, informatike i njemačkog jezika i natjecanja mladeži Hrvatskog Crvenog križa. I učenici i mentori zadovoljni su postignutim rezultatima. I ove godine u najljepšem je svjetlu predstavljao našu školu učenik 8. razreda Milan Grčić, koji se plasirao na državno natjecanje iz poznavanja tehničke kulture. Da slobodne aktivnosti nisu gubljenje vremena, dokazali su i naši šahisti, koji su osvojili prva i druga mjesta na školskom natjecanju; učenik 5. razreda Marko Sršić prvi je na Županijskom natjecanju iz šaha (ekipno), te očekujemo poziv na Državno natjecanje. Naše plesačice hiphopa sudjelovale su na natjecanju koje se održalo u Malinskoj te, na već tradicionalnom natjecanju u Italiji. Mesopusno vrijeme pobrinulo se da nam dani ne prolaze samo u učenju, pa smo se zabavljali na dječjoj reduti u Društvenom domu u Dobrinju, na mesopusni utorak nastava je održavana pod maskama, nakon čega smo imali ples u holu. Obilježili smo i

24

Valentinovo - Dan zaljubljenih, Svjetski dan voda i šuma. Osmaši su u suradnji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva unutarnjih poslava odslušali predavanje o prevenciji pijenja alkohola. Učenici nižih razreda s velikom su radošću pogledali predstavu poznatog klauna Čupka „Što ću biti kad odrastem“, a učenici viših razreda nakon uskršnjih praznika odlaze na terensku nastavu u Zagreb. Posjetit će Hrvatski sabor i pogledati predstavu „Život je san“. Naše dvije učenice Veronika Kirinčić i Monika Nonveiller sudjelovat će u Školi stvaralaštva

„Novigradsko proljeće“ . Uz svakodnevno učenje bavit ćemo se eko akcijama prikupljanja starog papira, urediti okoliš, pripremamo priredbu za Majčin dan, a Dan škole obilježit ćemo natjecanjem „Škola traži zvijezdu“ u kojem će učenici pokazati što znaju kroz pjesmu, ples, glumu. Tko je zvijezda naše škole čitat ćete u sljedećem broju lista. Sretan i blagoslovljen Uskrs žele vam svi učenici i djelatnici PŠ Dobrinj. Nikolina Ćuk voditeljica PŠ Dobrinj


Škola i vrtić Aktivnosti Dječjeg vrtića u Polju

AKTIVNOSTI NAŠIH NAJMLAĐIH SE NASTAVLJAJU Tijekom zimskih mjeseci Dječji vrtić „Katarina Frankopan“ Podružnicu u Polju - pohađalo je dvadeset i četvero djece. Nakon božićnih blagdana, te tijekom zimskih školskih praznika, kad su se i neki naši polaznici odmorili, opet smo se svi okupili i nastavili sa uobičajenim aktivnostima.

U skladu s običajima, obilježili smo maškare, pa smo svaki tjedan imali ples, raznovrsne igre a učestvovali smo i na Dječjoj reduti u Dobrinju. Ugostili smo putujuće kazalište, te gledali predstavu „Najljepši dar“. U veljači smo bili u Rijeci, u Kazalištu lutaka, gdje smo imali priliku pogledati „Snježnu kraljicu“. S prvim danima proljeća, Dječji vrtić „Katarina Frankopan“ priredio je u galeriji Decumanus u Krku, izložbu pod nazivom - Dječji svijet u iščekivanju Uskrsa, gdje su na vrlo zanimljiv način izloženi radovi djece svih otočnih vrtića. Izložba je bila vrlo posjećena a mi smo se tjednima trudili kako bismo pridonijeli tome. Tijekom travnja imat ćemo još mnogo aktivnosti vezane uz blagdane. Nakon Uskrsa slijedi „Tjedan otvorenih vrata vrtića“, u kojemu

će biti mnogo zanimljivih sadržaja, izleta, predavanja za roditelje, eko akcija i naravno puno igre. Svima želimo sretan i veseo Uskrs ! Dječji vrtić „Katarina Frankopan“ Krk podružnica Polje

25


Sport

DRUŠTVO ZA ŠPORTSKU REKREACIJU ČIŽIĆI ODRŽALO REDOVNU GODIŠNJU SKUPŠTINU Dana 14. ožujka održana je redovna godišnja Skupština Društva za športsku rekreaciju Čižići, kojoj su, pored članova Udruge, nazočili i gosti - predstavnici Općine Dobrinj, TZO Dobrinj i Mjesnog odbora Čižići. Skupština je protekla u vrlo ugodnom druženju trideset i dvoje od ukupno 48 članova udruge. Podnoseći Godišnje izvješće o radu Društva i Izvršnog odbora Udruge, te izvješće o financijskom poslovanju Društva u 2013. godini, predsjednik Udruge je detaljno govorio o aktivnostima, koje su bile uspješno realizirane u prethodnoj godini. Istaknuo je da je u okviru svojih ekoloških aktivnosti Udruga bila glavni nositelj akcije „Zelena čistka“ za Općinu Dobrinj. Udruzi je, kao jedinoj pravnoj osobi s otoka Krka, odobrena značajna novčana potpora na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za projekt „Razvoj sportske rekreacije u Čižićima“. Izvješće je nastavljeno nabrajanjem aktivnosti druge generacije „Škole balanja slobodnim stilom“, Drugim po redu turnirom u preferansu „Čižići Open 2013“, Drugim šahovskim turnirom čiji se rezultati od prošle godine vrednuju kao dio otvorenog prvenstva otoka Krka, te utrkom „Drugi Kvarnerski kros – Čižići 2013“ koja je svima ostala upamćena po nevjerojatno lošim vremenskim uvjetima. Boćari su aktivno sudjelovali u svim tradicionalnim boćarskim manifestacijama – Zimskoj ligi Dobrinjštine, Kupu Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom, Pojedinačnom prvenstvu Čižića u balanju slobodnim stilom, Pojedinačnom prvenstvu u balanju za djecu, na turniru u Krasu i na međunarodnom turniru „trojki“ u organizaciji „Balinarskog kluba Celeia“ u Celju.

26

Tradicionalno je u rujnu bio organiziran međunarodni turnir u Čižićima koji će u 2014.g. doživjeti svoje jubilarno deseto održavanje. Osim toga, kao novi projekt pokrenut je tečaj naprednog plivanja za djecu plivače pod nazivom „Čižićarski ćiflići 2013“. U okviru manifestacije „Dani otvorenih vrata obiteljskog smještaja“ koje su zajednički organizirale Turistička zajednica Općine Dobrinj i Općina Dobrinj, Udruga je prvi put sudjelovala na susretu iznajmljivača i mještana Čižića i Ičića odigravanjem boćarske utakmice u Dobrinju. Obrazlažući financijski plan i program rada za 2014.g. predsjednik udruge je najavio jednodnevni izlet za najmlađe članove udruge u Rijeku, u organizirani posjet Bazenima Kantrida. Najavljena je ekološka akcija „Zelena čistka“ koja će se vjerojatno održati u subotu 26.04.2014. a članovi Skupštine su pozvani da iznesu Izvršnom odboru udruge svoje prijedloge koje lokacije ilegalnih deponija bi valjalo očistiti. Sve uhodane tradicionalne manifestacije bit će organizirane i u 2014.g. s tim da su već sada utvrđeni i

poznati datumi održavanja turnira u preferansu (nedjelja 22.06.2014.), turnira u šahu (subota 26.07.2014.) i Kvarnerskog krosa (petak 08.08.2014.). Najavljene su neke novine i male organizacijske promjene u ovoj atletskoj utrci, koja će u svom trećem izdanju biti razdvojena na tri kategorije: prave atletičare koji će istrčati 6,2 km ili dva kruga, rekreativce trkače koji će istrčati 3,1 km ili jedan krug, te djevojčice i dječake mlađeg uzrasta koji će trčati na novoj dionici uz more u ukupnoj duljini manjoj od kilometra. Skupština Društva za športsku rekreaciju Čižići jednoglasno je prihvatila sva podnesena izvješća,


Sport Program rada i Financijski plan za 2014.g. Skupštini je prezentirana nova Facebook stranica Udruge i novi dresovi za dvije boćarske ekipe BK Čižići za narednu sezonu. Načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina u svom je obraćanju članovima Skupštine pohvalio rad i aktivnosti članova Udruge te iskazao iznimno zadovoljstvo postignutim rezultatima u prve dvije godine postojanja ove Udruge. Posebno je pohvalio djecu članove Udruge koji su vrlo aktivni i uspješni u raznim sportskim aktivnostima. Zadovoljan načinom rada i vrlo sadržajnim planiranim programom rada Udruge, obećao je daljnju suradnju i financijsku pomoć sa strane Općine Dobrinj uz izrečenu ocjenu kako bi organizacija rada u ovoj Udruzi vjerojatno mogla biti uzor mnogim

drugim neprofitnim udrugama. Napomenuo je kako su u proračunu Općine Dobrinj za 2014. godinu planirana novčana sredstva za uređenje budućeg „Sportskorekreacionog centra Kalić“ u

iznosu od 200.000,00 kn, tako da se uskoro može očekivati početak radova. Društvo za športsku rekreaciju Čižići Marino Turčić, predsjednik udruge

IZVJEŠĆE MNK OPĆINA DOBRINJ ZA PERIOD 01.01.2014. DO 01.04.2014. Malonogometni klub Općina Dobrinj u ovom je zimskom razdoblju nastupio u Malonogometnoj ligi otoka Krka -"Malinska 2014". Liga se odigravala nedjeljom od 12.01. do 09.02. a nastupilo je 12 seniorskih i 8 juniorskih ekipa s područja otoka Krka. MNK Općina Dobrinj nalazila se u skupini A i zauzela treće mjesto, koje vodi u četvrtfinale. Rezultati u skupini bili su sljedeći: MNK PUNAT 1 - MNK OPĆINA DOBRINJ MNK OPĆINA DOBRINJ - ČUPO & D.C. JOUNGLE MNK ECO VERBENICUM - MNK OPĆINA DOBRINJ - - MNK OPĆINA DOBRINJ RODACI MNK OPĆINA DOBRINJ - BRACERA

2:2 1:2 1:2 1:2 1:4

U četvrtfinalu nas je čekala ekipa MNK Njivice, koja je bila bolja rezultatom 3:0, što je ujedno i značilo kraj za ovu sezonu Malonogometne lige otoka Krka. U finalnoj utakmici ekipa "Čupo& D.C. Joungle" pobjedila je ekipu "Bracera" i osvojila Malonogometnu ligu otoka Krka 2014. godine. Nakon odigrane otočne lige, započeo je i drugi (proljetni) dio malonogometne lige grada Rijeke "FuliRi" na kojoj MNK Općina Dobrinj nastupa već drugu godinu. Ove godine, nakon odigravanja u

skupini, izborili smo plasman u jakosnu skupinu lige, koja se odigrava vikendom do kraja petog mjeseca. Klub ima i dalje redovite treninge srijedom i petkom u dvorani u Malinskoj, uz vodstvo trenera Željka Španjića, te ovim putem pozivam sve koji imaju volju i želju za malim nogometom da se slobodno pridruže treninzima kluba. U ime cijelog kluba MNK Općina Dobrinj, svim žiteljima općine Dobrinj želim Sretan Uskrs. Tajnik: Davor Feretić

27


Sport

ŠRD "VELA STEN 2000" DOBILA NOVO VODSTVO Sportsko ribolovno društvo "Vela Sten 2000" iz Čižića - malog, slikovitog mjesta priobalja Dobrinjštine nedavno je dobilo novo vodstvo. Novi ljudi, nov uzlet, kažu upućeni u sportsku i društvenu svakodnevicu tog dijela Bodulije ustvrđujući kako je na nedavno održanoj izbornoj skupštini izabrani predsjednik spomenutog ribolovnog društva, poznati lokalni ugostitelj Edis Kirinčić pokrenuo cijeli niz novih aktivnosti te natjecateljsko-organizacijskih ali i edukacijskih nastojanja koja su brzo po njihovom začetku počela davati ploda. Sam Kirininčić u neobaveznom nam razgovoru otkriva kako motiv preuzimanja organizacijskih uzdi sportskog društva koje odnedavna vodi nalazi u ljubavi prema sportskom ribolovu ali i pasioniranosti koje prema udičarenju u njegovom kraju već godinama pokazuju brojne generacije djece i mladih (među kojima i njegova kćer op.a.), dječaka i djevojčica čiji žar i ljubav za sportskim ribolovom jednostavno obvezuju sve one starije i iskusnije poklonike te tradicionalne aktivnosti stanovnika Čižića ali i svih ostalih mjesta dobrinjskog priobalja. - SRD "Vela Sten 2000" osnovano je, kako samo ime kaže, prije 14

MT

Vodstvo SDR "Vela sten 2000" Čižići, uz predsjednika Edisa Kirinčića, čine još i tajnik Božidar Jukić te članovi Izvršnog odbora: Ksenija Šantić, Miljenko Galanto, Nataša Rogina, Slavko Mihajić, Jasna Crnčić i Mario Turčić. Doznali smo kako će početkom svibnja u Čižićima biti upriličeno klupsko natjecanje u sportskom ribolovu ali i kako čižićarski ribolovci u skorijoj budućnosti, posebice u godini kad budu obilježavali 15. obljetnicu djelovanja svog društva, kane ugostiti više natjecanja općinskog, a možda čak i županijskog karaktera. godina i danas smo na dobrom putu da 15. rođendan kluba dočekamo jaki, organizirani i spremni na velike stvari, ističe Edis Kirinčić uporno ponavljajući kako je rad s mladima najvažniji motiv njegova uključenja u vodstvo

MT

28

društva koje danas broji više od stotinu članova te koje u svojim redovima ima i mnoga zvučna imena, među kojima i višestruku svjetsku i državnu prvakinju Natašu Roginu koja je kao voditeljica klupskih škola ribolova zasigurno najzaslužnija za izrastanje i natjecateljsko stasanje novih generacija čižićarskih ribolovaca i ribolovki. Kako tijekom prijašnjih godina, tako je i tijekom 2013. godine SRD "Vela Sten" organizirala je i u djelo provela djeci namijenjenu školu ribolova koju je vodila upravo Rogina, dugogodišnja članica ŠRK "Čikavica" iz susjednog Šila koja nam se ne tako davno priključila. Rogina je, ističe Kirinčić, postigla u ovom sportu i više no zavidne rezultate, kako na domaćem terenu tako i u svijetu pa naši klinci uistinu imaju što i od koga učiti. Nataša je, na našu veliku sreću i zadovoljstvo, svo svoje znanje i iskustvo odlučila pretočiti u rad s mladima odnosno prenijeti na djecu, polaznike škole u kojoj se, moram naglasiti, izuzetno kvalitetno i predano radi, nastavlja naš sugovornik dodajući kako se škola ribolova tijekom zimskog ali i proljetnog perioda održavala u prostorijama MO Soline. One su nam, kao i neke druge društvene prostorije, stavljene na raspolaganje i godinama ih koristimo što i ne čudi obzirom da društvo ne raspolaže vlastitim prostorom. Uz onaj vrlo važan i sustavno provođeni teorijski dio sportskoribolovnih priprema i edukacije, škola se provodi i kroz česte treninge na otvorenome, najčešće u Klimnu, Šilu odnosno Solinama, zaključuje Kirinčić. Djeca su pod paskom iskusne i trofejne Rogine tako svladavala osnove ribolova, vezivanje udica, predveza i učila o vrstama riba, a


Sport tijekom ove, 2014. godine s polaznicima kanimo ići i korak dalje, nastavlja naš sugovornik. Dodaje kako SRD "Vela sten 2000", u okvirima svojih financijskih mogućnosti, radi i na nabavci potrebne opreme - od sitnog pribora za izradu predveza pa do kvalitetnih štapova i mašinica nužnih za kvalitetan rad sa svakim polaznikom škole. Bogato znanje i višegodišnje natjecateljsko iskustvo koje je voditeljica naše škole stekla polako se prenosi na našu djecu pa tako svi dobivaju odličnu podlogu nužnu za njihov daljni natjecateljski rast i razvoj, kaže Edis Kirinčić od kojeg smo doznali i kako se u krugu najaktivnijih juniora i juniorki već polako naziru sportsko-ribolovni talenti čije potencijale potvrđuju uspjesi koje čižićarski "reprezentativci" sve češće bilježe na natjecanjima. To se posebice odnosi na pojedinačna i ekipna ostvarenja naših dviju djevočica - Veronike Kirinčić i Klare Crnčić. Klara je tako ostvarila solidan i zapaženi nastup na županijskom prvenstvu dok je Veronika odličnim trećim mjestom na tom prvenstvu osigurala nastup na međužupanijskom natjecanju, najtežem i natjecateljima najmnogobrojnijem prvenstvu što je, ustvrđuje čelnik čižićarskih ribolovaca, fantastičan uspijeh. Dakle, u natjecateljskom se smislu za naš klub već polako čuje, o nama se priča a naši članovi sve češće i uspješnije sudjeluju i na sve višim, jačim i zahtjevnijim rangovima natjecanja što je, zaključuje Kirinčić, iznimno važno za društvo koje se bori za svoje mjesto pod sportsko-ribolovnim suncem otoka Krka, Kvarnera ali i Hrvatske. Edis Kirinčić nije propustio naglasiti kako uz roditelje mladih sportskih ribolovaca, koji svoje sportaše prate i pomažu u financijskom ali i logističkom pogledu, SRD "Vela sten 2000" velikog i vjernog podupiratelja pronalazi i u

MT

lokalnoj samoupravi - Općini Dobrinj. Upravo u suradnji s općinom nadamo se u skorijoj budućnosti rješiti i neka za nas vrlo bitna pitanja vezana uz stvaranja temelja za naš još bolji i uspješniji rad. Tu na prvom mjestu mislim na klupske prostorije koje planiramo urediti na prostoru nekadašnjeg uzgajališta školjaka, objašnjava nam čelnik čižićarskih ribolovaca u čijem sportskom društvu ima članova i iz drugih krčkih mjesta ali i Zagreba, pa čak i susjedne nam Slovenije. Predsjednik Vele steni 2000 je naglasio i kako tamošnji sportski ribolovci u svakodnevicu svog mjesta i lokalne zajednice nisu uključeni samo kroz aktivnosti

kojom se primarno bave, već i kroz niz društveno korisnih događanja i akcija u kojima redovito uzimaju učešće. Tako, uz ostalo, već godinama sudjelujemo u ekološkim akcijama čišćenja i uređivanja priobalja, kako u okolici Čižića tako i području cijele naše općine. Sve u svemu - radimo, trudimo se i "rivamo" kako god znamo i umijemo što se, vjerujem, sve više vidi i osjeća, zaključuje nedavno izabrani predsjednik čižićarskog SRD-a koji je na čelnoj funkciji zamijenio svog prethodnika Darka Škrabonju. MR

MT

29


Naslijeđe predaka

DOBRINJSKI VINOGRADI Vinogradarstvom su se judi va našem kraju bavili zdavni, moremo reć od pamtivijeka. Aš je žmuj vina va životu našeg bodula znači i piće i okrepu, i osvježenje i razbibrigu, pa i hranu. Zo pestun suhih smokav i kruha va tavajoliću (salveta) i bevandun va ludrici (bačvica) judi su pocel dan obavjali teške fizičke posli. Dok su Vrbničani, Puntari i Bošćani od prodaje vina ili grozdova ostvarivali neku dobit, na Dobrinjštini se proizvodilo uglavnom za svoju potribu, bilo je malo za prodat. Velu pomutnju zo teškim posljedicami za vinogradarstvo dogodela se je krajen devetnajstog stolića pojavom filoksere i peronospori. To je uzkovalo potpunu propast vinogradi, aš stara loza (evropska) ni bila otporna na nametnika filokseru i bolest peronosporu. Te dvi pošasti su prišle približno va isto vrime zo Merik, i za njih ni bila poznata zaštita. Filoksera napada koren doma ćihtrs i oni se brzo suše Peronospora napada pera i grozdi ki venu i propadaju. Vinogradi se počinju obnavjati pojavom američke loze otporne na filokseru i ona služi kao podloga na ku se nacipa domaća loza. Tako su se delom očuvale domaće pari loze. Peronospora se počela suzbijat štropeć zo vidrijolon (modra galica). Znači gojit trsi moralo se počet od početka. Ne tako zdavni na Dobrinjštini su postojali vinogradi uzgajani na beloj zemji (Dobrinjsko polje) i oni na čovjenici. Više vinogradi je bilo na beloj zemji i bili su boje urejeni uzgajani na žici. Većinom su to bili mahom mali vinogradi od po nikoliko ari. Takovi vinogradi protezali su se od Dolov do Dobrinjskog luga. Nazivi tih mest – toponimi nizali su se ovim redom: Dolova,

30

Smokvica, Draga, Kovačevik, Vr a n a , M e l i n i , Kova č e v i k , Biganići, Košćica, Krča i Dolčina. Monje trsi bilo je na čovjenici, aš se je nanjoj uzgajalo žito, frmentun, kumpir i dr. Ovdi je po ki red trs bi posrid particeli gojen na žici. Većinom su trsi sajeni uz kraj paticeli, uz duplice (kamene ograde), najčešći bez armature. Monji del grozdova proizvode se je na barsih kolo kuć, va vrtih. Barsi su bili drveni, a u novije vrime železni. Bila je jena pošalica na račun drvenih barsih, da je velik grih „suha žukva i rasut baros“. Drveni baros se je mora šempre obnavjat. Žukva s kun je na barsu bilo sve povezano bi se osušela popucala i baros bi pa na zemju od vetra i težini per i grozdova. Na uvratih trs i vrti bila je posajena po ka žukva zo čijimi mladicami se vezivala loza za žicu i popravja baros. Na uvratih vinogradi sadile su se i smokvi ke su se pobirale za sušit. Domaće pari čr nog a grozdova bili su: brajdica, debejan, bošćan, sansigot, aragon, plavoc, rožeta…., a bele pari: žlahtina, filipić, malvazija, maraškina, …. Potla prvog svjetskog rata pojavili su se direktno rodeći hibridi, zvani

direktor. Od belih pari najviše je bilo turka (noja), a od črnih francez. Turok se je sadi va redih na žicu, a francez najviše va mestih uz duplice. Vino od njih ni bilo baš štimano. Za zaštitu od peronospore štropilo se je zo vidrijolom (modra galica). Za štropit najprije su se rabili drvane makini a malo košnjije one od rama (bakra). Za zaštitu od popela rabi se je sumporni prah. Sumporalo se je zo mihi, ke smo zvali sumporače. Ki je ime malo trs sumpor bi stavi va hojevu (čarapu) i tako sumpora. Kada god je škoda od popela bila vela, čo bi jako smonjilo urod. Kada bi popel ćapa grozd zrna bi popucala i osušela se. Na popucanon delu zrna videle su se košćice. I naši stari su znali reć da se grozd smije kako krepana ovca. Va trsih je vavik bilo posla od rezidbi i vezanja, plivenja zaperak, štropjenja i sumporenja, a najteži posol je bi kopat trsi, čo se moralo po nikoliko puti na leto. S tim u vezi jena istinita štorija. Naš barba Riko, inače invalid, ki ni mogo hodit prez šćapa i tovara (nažalost stradao u logoru Dahau) ime je trsi va Dragi uz potok. Va trsih je bila i kućica, jedina va Dragi,

ZB


Naslijeđe predaka i va njoj je bi stol, bančić za sest ili leć, vos potrebon alat, ali i jena bočvica ili dumijana zo vinon. Sve to mu je rabilo, aš je najviše vrimena bi va trsih. Jedon put je na žurnadi u njega kopa, zajeno šnjin, mali Ivić. Potla malog predaha za marendu moralo se malo i popit. Ma nisu imeli vač utočit vino. Doma su zaburaveli žmuj ili potić (lončić). Ali barba Riko je va kućici našo gumu (šlauf). Stavi ga je va boči potegnu i napi se. Onda je reko „ a sada ćeš ti Ivić, a li samo deset gut“. Ivić je ze gumu, potegnu i dela čo je mogo veće guti, a barba Riko je broji jedon , dva,…do deset i onda prekinu dotok. To se je ponovilo više puti na dan i sve se je boje kopalo. Nakon napornog posla va trsih prišlo je i vrime trgadbi, jesen, deveti misec. To je bi vesel dogajaj , pogotovo ako je leto bilo dobro i grozdovi zdravo i kto. Spravila bi se fameja, a fameje su onda bile velike, i šlo se trgat. Dica su se najviše radovala trgadbi. Na kola bi se stavili mošteli. Obično dva, jedon za črno i jedon za belo

grozdovi. Berači bi zeli soki svoju britvicu ili kosirić i vrnjicu (košaricu) i mogla je počet trgadba. Škari su bili predragi da se šnjimi trga i da jih soki berač ima, a one ke smo imeli rabili su samo za obrezivat lozu. Količina i kvaliteta grozdova bila je nagrada za uloženi trud. Kada se je grozdovi pripejalo doma, moralo se zmostit. Ni bi ni muljača i preši. Grozdovi se je va moštelu mostilo zo nogami. Mostit ni bilo lohko, a pogotovo ako su mošteli bili poni. Čovik bi se soko va mutandi (a nekad i prez njih) i mosti bi da se dobije juha (mošt). Na kanelu (slavinu) za otakat, kako filter služila je šparožvina zbijena va cvitok (kolut) ki ni pri otakanju propušća košćini (peteljke), kožice zrna i košćice (sjemenke). Mošt bi kuha na dropinah (kom) desetok dni i onda bi se otočilo mlado vino. Ako je vina bilo malo, va vodi bi se rastopilo cukara, nalelo na dropini, i parićala se je cukarica. Cukarica bi se morala najprije potrošit (do Božića), aš se ni mogla više

vrimena čuvat. Od dropin se je kuhala rakija. To je sve skupa povjest. Pravih vinogradi na Dobrinjštini gotovo da i ni. Donos se na pono mest plave kamenice kao sinjal da na ton, sada zapušćenon mestu, nigda bili vinogradi. Sada su vinogradi svedeni na male površine i na barsi kolo kuć. Odlaskon naših starih, nestali su vinogradi i običaji vezani za proizvodnju grozdova i vina. Ni više ni starih konob kadi se je va drvenih bočvah čuvalo vino. A ni ni onoga opojnog vinskog mirisa stare konobi Rakija se donos kuha ali pono monje. Mogućnost za delat cukaricu je veća nego prije, aš je cukar ceniji, a grozdova monje. Ali donos, morda više nego prije, naš Dobrinjoc pije kvalitetno vino zo naše budulije (vrbnička žlahtina), ku kupi ili kupi grozdovi i dela kvalitetno vino doma. Neka vam je nazdravje soki žmuj ! Mate Kirinčić

Savjeti stručnjaka

BRIGA ZA ZDRAV OSMJEH POČINJE PRVIM MLIJEČNIM ZUBOM Prvi mjeseci bebinog života nisu važni samo za rast i razvoj zdravih zuba. To su ključni trenuci osobnog razvoja djeteta. Što se češće, više i intenzivnije istovremeno aktiviraju različita osjetila i što je više različitih stimulirajućih

podražaja - sisanje, gutanje, žvakanje - to utječe na bebu i pospješuje njezin fizički i psihički razvoj, te poboljšava razvoj čeljusti i zuba. Jednostrana stimulacija (samo sisanje) vodi prema nedovoljnom razvoju čeljusti, što kasnije dovodi do premalo prostora za normalan razvoj zuba i skupih ortodontskih tretmana. CURAbaby – prsten za žvakanje s masažnom zubnom četkicom i zvečkom olakšava bolove prilikom izrastanja zuba, bez uporabe sredstava protiv bolova. Već od drugog mjeseca stimulira bebinu znatiželju: optički, akustičnu i oralnu i odlično priprema bebe na prvu zubnu četkicu. Dječja zubna četkica CURAkid

slijedeći je korak nakon CURAbaby prstena. Posebno je razvijena za djecu i dojenčad, sadži više od 3000 mekanih CUREN vlakana koja omogućuju temeljito i bezbolno četkanje. Tatjana Radivoj, dr. med. dent.

Zvečka Prsten za žvakanje

Masažna zubna četkica

31


Naslijeđe predaka

LITRAT Kada son potla let i let mižerije, a moren slobodno reć i glada, ćapa kuvertu so prvun plaćun, pomisle son da veće sriće va svojen živjenju veće neću doživit. Za vrime rata son koti dite bi lačon, nag i bos, a ni mi čuda boje bilo ni kada son se zapisa va Veju va gimnaziju. Biva son va internatu i nikad se nis mogo najist i steplit da bin mogo reć da son sit i da mi ni zima. A onput son ćapa delo va Narodnoj banki va Veji. E, to je bila srića. Mario, moj prijatel zo internata, dobi je delo ekonoma va hotelu istešo va Veji i mi dva nismo mogli od sriće kada smo jedon drugomu rekli veselu novost. Domišjan se da smo celo zapodne hodeli po Veji, kako se ono reče, koti muhi prez glavi i samo smo opetovali: -Ma je ovo istina? Ma je ovo istina? Je, bila je istina. Dobili smo delo, imit ćemo soki misec škartučić so plaćun a vaje smo pošneli zmišjat čo ćemo kupit i nač ćemo šoldi strošit. Oba smo se složili da ćemo del plaće dat našin famejan ke su nas do tada jako teško stavjali na nogi, a ono čo ostane, strošit ćemo za platit kamaru va koj smo zajeno od sada naprid stanovali. A onput ćemo se do sita najist paštikremi va Gradskon restoranu i popit soki dan soki jeno črno kafe va gradskoj kavani Krk! Sve čo smo skovali i zamisleli deboto su skvarili naše matere, ke su ta vikend kada smo šli doma va svoje selo i jenomu i drugomu rekli iste besedi: -Ne strošit šoldi va bedastoće! Platit kamaru, stavit na bandu za marendu i obed a drugo šparinjat! Grih od Boga je strošit plaću na pašti kremi ! Još veću kriku buku stvorili su moje besedi kada son se brižnoj i vaviki lašnoj mamici pohvali da son veće dva puta va gradskoj kavani Krk popi črno kafe i konjak. Mamica ni prestala plakat da son hlanbustina i da čo je ovo prišlo va nje kuću! I gjedajuć svo to nezadovojstvi va famejah, Mario i ja smo deboto zgubili voju za rastrošnin živjenjin, kako se je Mario vole našalit. Istešo smo šli na te pašti kremi i na črno kafe i živeli živjenji tuta forca! Brzo su prišli pozivi za regrutacije. Ja son vaje zna da neću poć va vojsku aš son koti mal ime tešku upalu pluć i nis sme dvizat niš teško a Mario je zo regrutacije prišo va takovon raspoloženju da son vaje pomisle da mu je cela fameja umrla ali nestala: -Mario, čo je? Niš od soldatije? -Ne pitaj! Donos me je nič ubilo! Ubilo! -Ma reci, daj, reci! -Ču son besedi ke su me ubili! -Da? Dobi si list od matere va kon ti piše da ćeš poć va pakal zaveno pašti kremi? Ma daj, ne bedači! Mat je starinska koti i moja i ni se moknula doje od dvora! Čo ona zna za gospodsko živjenji?! - okinu son se na njega. -Nis dobi list. Donos son trefi Branka, znaš onoga ki je jako dobro zna matematiku. Bi je leto dan stariji od nas. Reko mi je da bi se najradije hiti more aš da je običaj prontat oproštajnu a

32

njegovi nimaju nanki za kruh. I va Veju je prišo hodeć da ne rabi pitat šoldi za hartu. Ma tako me je rastuži, ne moreš verovat. Ćutin se koti, kako bin reko, koti najveći tatina dokla se davin va paštah kremah! Zamisli, mi se rashićujemo a Branko je lačon. -Mario, ja son istešo bi lačon a i ti još više! Sada je prišo red na našu sriću a Branku želin da svoju sriću najde čin prija. Ja zaveno Branka s kin son gana tri puti va živjenju ne mislin njargat i tugovat. -Čuj, a da mi našu sriću podilimo so Brankon,a? -Kako? -Lipo, evako: Branko ima jutro prit po još nikakovu potvrdu. Ja ću se š njin nać i reć ću mu da ćemo zajeno udelat oproštajnu. Ja ću sve platit! -Ti? Ha ha ha! Mario, znan da greš soku nediju na mašu, ma to je pok bolest a ne djelo milosrdja! -A ti ne bi pomogo? Na te besedi son zasprave pa zo katridi: -Ja da pomoren nikomu Branku koga komaj poznajen? Ja da svoju plaću strošin na tujinu? Ako tebi rabi, nosi cel moj škartučić so plaćun i ne rabiš mi vrnut, ma za oproštajnu nikomu tujini ne dan! Jasno? Ne dan! Tri četire dani smo jedon na drugoga zijali. Mario je deboto kječa pred monun neka se smilujen Branku, ja son naprvo kriča da ću radije pojist sve pašti kremi va Veji nego pomoć nikomu tujini: -Neka se zaposli, mlad je i zdrav, kako son ja iska delo? So rukami i nogami son iska kaj cu delat! - sedur son kriča a Mario je na soku moju odvrnu: -Daj, misli na budućnost. Nikad se ne zna kada ti ki more rabit! Posvadili smo se po tremendu i manko smo živeli zajeno, nismo nikoliko dan progovoreli. Mario je osta pri svojemu: još je od svojega starijega brata posudi malo dinari i za Branka organizira oproštajnu na krčkoj rivi. Kupi je celoga janca i da ga speć va hotel „Jugoslavija“. Mejvrimeno smo nikako progovoreli jedon so drugin. Mario je bi vos veli zaveno te Brankove oproštajne pok je po cele dani kantiva: -Vesela kuntrado, vesela kuntrado… Ava, čo mi je lipo! Čo mi je lipo! Ta oproštajna, na ku son i ja bi pozvan, se je bliže hodela. Branko je jenu noć i prespa u nas, a brižni me je toliko ime straha, da je par puti deboto prehiti lampu, prevrnu katridu a kada bi progovore, drhta mu je glas koti prut. Ni bi bedast, zna je da ga ne moren vit i da smo se so Marijen jako ćapali zaveno svega čo je za njega udela. Izbjegava son so Brankon progovorit sve dokla on mene ni pita: -A ti ne greš va soldatiju? -Čo će to tebi? Ako i iden, neću drugoga skorišćivat da mi plati oproštajnu! -Branko je na to reko : -Živjenji je čudno i ne znaš čo nosi. Nikad ne znaš ki ti i kadi more va životu rabit... Te besedi su me, - manko son jih veće ču od Marija - ne znan zač ni kako, stavili mislit... Dva dni košnije bila je oproštajna. Nas

Piše: Gordana Gržetić dvajsetok spravilo se je na vejskoj rivi. Mario je prneso armuniku, Branko je od nikoga posudi gitaru, pečena janjetina je vonjala a pjesmu je bilo čut do Kamplina. Kada je prišo red da se pošne jist janjetinu, ja son se sta i reko: -Čekajte, nećemo jist janjetinu prez pečenoga konpira! Znate kako je on glumac va kinu Krk reko? Kad je bal, nek bude bal! Dokla su me mladiće gjedali, ja son se zateko kuntra hotelu Jugoslavija a s monun su prišli dva konobara ki su prnesli velu štampu pečenoga konpira. -Tako, nek bude bal! Živili moji prijateli Mario i Branko! Mario i Branko pritekli su najedon put zajeno do mene i hitli mi se okolo vrata. -Ej, ej, ne morate me zadavit zaveno konpira! Kad je bal, nek je bal! -Marko, toliko son ponoson na te! - pošofta mi je Mario. -I ja san na se -pomisle son ma nis reko. Branko me je samo gjeda i gjeda a onput mi je stisnu ruku i reko: -Zapameti da imaš prijatela do groba. Marija i mene! I to ni bilo sve - iznenadjenji je prišlo na samoj finjenici oproštajne, kada je sve to prišo litratat jedon slikar zo Veje. I zato son se ja skrbe a da Mario ni zna! Litratali smo se nikoliko puti svi zajeno a onput son reko slikaru: -Čekajte, još jedna zajednička s moja dva prijatelja Brankom i Mariom! Za sokoga od nas udela son sliki a od zada sliki son Branku napisa: „ Pogledaj sliku i sjeti se...“ Branko i ja se veće nikad maj nismo videli, ma obećanji ko mi je da na onoj oproštajnoj itekako je ovrši. Da ni bilo Branka, ki je mejvrimeno prišo do položaja na kon je mogo i pomoć i odmoć, morda moj vnuk Marino ne bi donos bi živ. Kada je prišo napol živ doma, kada je devedeset i prve ušo zo vojske zo Kičeva i kada je reko da je prišla naredba neka se Marino Tomić vaje pusti doma i so vojnin kamionon zapeja do Zagreba, sve mi je bilo jasno. Zna son kaj je Branko, čo je Branko i čo more Branko. A Branko je tada - to moren priseć - rišća svoje živjenji i položaj zaveno moga Marina. Nažalost, Mario je svoje živjenji fini sedondeset i druge va Frankfurtu, kamo je šo delat, misleć da će ga tamo čekat još veće dobro. Njegovo uvjerenji koštalo ga je glavi. Od Branka se ni donos ne zna kaj je, ni ako je živ. Zato kada pogjedan onu sliku na koj smo Branko, Mario i ja, domislin se onih besed ke son Branku napisa: „Pogjedaj sliku i sjeti se...“ Morda su jušto te besedi škapulali mojega vnuka Marina. Pravo je reko Branko ... nikad ne znaš ki ti kada ni kadi va životu more rabit.


Razmišljanja i sjećanja

IN MEMORIAM: DR. IVAN LESICA 09.06.1934. - 20.02.2014. Ivan Lesica rođen je 9. lipnja 1934. godine u mjestu Sv. Vid – Miholjice, od oca Mihovila (Mila) Lesice i majke Emilije (Mile) Lesice, rođene Justinić. Djetinjstvo provodi u rodnom mjestu i često u susjednom mjestu Gabonjin sa svojom Jelom rođ. Justinić, mamicom po majci, što kasnije često spominje sa sjetom i ponosom. Osnovnu školu pohađa u Sv. Vidu. Školovanje nastavlja u Krku, a gimnaziju završava u Rijeci. Medicinski fakultet upisuje u Zagrebu, a isti završava u Rijeci. Nakon studija zapošljava se u Senju, gdje više godina radi kao obiteljski liječnik. Stručno se usavršava, te završava specijalizaciju iz zaraznih bolesti. Do svog umirovljenja radi kao liječnik specijalist na Klinici za infektologiju u KBC Rijeka. Živi u Rijeci i kasnije u Kastvu sa suprugom Vlastom i sinovima Igorom i Tomislavom, a od umirovljenja u Sv. Vidu Miholjice. Bio je član Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog infektološkog društva. Višegodišnji je član Lovačkog društva „Orebica“ – Krk, Lovna jedinica „Fazan“ – Dobrinj, Lovna

grupa „Gabonjin“, predsjednik i član Mjesnog odbora Sv. VidMiholjice, te u više navrata vijećnik Općine Malinska- Dubašnica. Umro je u rodnom Sv. Vidu – Miholjice, kao suprug, otac dvoje djece, i ded četvero unuka, u 80-oj godini života. Naš Ive Milin, kako smo ga svi zvali, vole je Gabonjin, Gabonjare i gabonjarske običaje. Bio je predsjednik KD „sv. Petar“ Gabonjin od 2002. do 2009. godine. Na sastancima Izvršnog odbora KD nije puno pričao, njemu je bilo bitno da se ne odstupa od starih običaja, te da se „običaji ne zatru“. Kao kantur

pratio nas je dugi niz godina na Smotrama folklora otoka Krka, nastupima u Guvernerovoj palači u Rijeci, Muzeju Mimara u Zagrebu, u Budimpešti... Ove godine Gabonjari organiziraju Kolijani. Bolest mu nije dozvolila da dođe do nas pa smo se čuli telefonom. „Ste se spravili?“ ; „Smo!“ ; „A, ja vas neću vit..“ ; „Ćete, ćete, gjedat ćete nas na televiziji, je tako?“ ; „Da“. Mislima je bio sa nama. Po želji sinova (a i njegovoj) iz Sv. Vida ispratila ga je svirka sopela, koje su i mantinjadom obilježile Ivov fizički rastanak sa svima nama. Dragi Ive! Bila je čast poznavati Vas i učiti od Vas, a odgovornost naslijediti Vas. Obećajemo Vam da je nama svima „po staru“ u srcu i da ćemo to njegovati na najbolji mogući način slijedeći i zapise koje ste nam ostavio. Hvala Vam! Boga ste volio, Bogu ste se utjecao, neka Vam usliši sve vaše molitve i pridruži Vas Anđeoskom zboru! Vama dragu izreku „Gabonjin pamti!“, obećajem Vam kao predsjednica KD „sv. Petar“ Gabonjin, Gabonjari neće zaboraviti! Tatjana Radivoj

TRIDESET I TREĆA OBLJETNICA SMRTI IVA JELENOVIĆA Neformalnim okupljanjem na dobrinjskome groblju, skupina poštovatelja lika i djela Iva Jelenovića obilježila je 33. obljetnicu smrti ovog svestranog znanstvenika, ponajprije dijalektologa i etnologa. Ive Jelenović (Sveti Vid, 27.7.1898. – Zagreb, 3.3.1981.) ubraja se u red istaknutih, no pomalo zaboravljenih pojedinaca. Nakon školovanja na rodnome otoku, te diplome na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, započinje Jelenovićev gotovo pet desetljeća dug znanstvenoistraživački put, na kojem će posebno mjesto zauzeti dijaleketološka istraživanja Dobrinja, Dobrinjštine

i ostatka otoka, ali i drugih dijelova Hrvatske. U koautorstvu s Hijacintom Petrisom, Jelenović 1934. godine objavljuje „Antologiju novije čakavske lirike“, kojom je tada marginalizirana dijalektalna poezija ponovno dobila na značaju. Jelenović je za sobom ostavio znanstvene i stručne radove te studije iz područja dijalektologije, toponomastike, etnologije i folkloristike. Jedan je od inicijatora „Krečkog festivala folklora“, te scenarist prvog dugometražnog filma o otoku Krku, „Krk – najveći otok Jadranskoga mora“, koji je režirao Aleksandar Gerasimov. Gordana Gržetić

33


Mesopust

MESOPUST 2014. U SLIKAMA

34

BL

EM

BL

EM

BL

EM

BL

EM


Mesopust

MESOPUST 2014. U SLIKAMA

EM

EM

EM

EM

EM

EM

35


Fanot 36  

Fanot 36

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you