Page 1

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 35. godina 12. prosinac 2013.

Sretan Božić i novu godinu želi vam Općinsko vijeće i načelnik !


Uvodno slovo

DRAGI ČITATELJI ! U nizu godina u kojima vam preko općinskoga glasila prenosimo najvažnije vijesti i rezimiramo ključna događanja za naš kraj, pišući uvodnik za posljednje godišnje brojeve „Fanta“ nerijetko sam spominjao podvlačenje crte pod još jednu kalendarsku godinu. I ovaj uvodnik mogu započeti upravo tim riječima . Zaista, podvlačimo crtu pod još jednu kalendarsku godinu, godinu koju ćemo, između ostalog, na nacionalnom nivou, pamtiti i po prvom referendumu, koji su inicirali građani Hrvatske. U ovoj su godini birači odlučivali kome dati povjerenje na lokalnom i regionalnom (županijskom) nivou, o čemu smo opširnije pisali u prošlom broju. U ovom posljednjem naglasak smo stavili na događanja i aktivnosti od kolovoza do prosinca. Jedan takav nedavni događaj – dodjela nagrada u akciji „Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku“ – donio je i u našu općinu vrijedno priznanje

Kampu „Slamni“ u Klimnu. Ovu će godinu posebno navijači riječkih „Bijelih“, ali i svi ostali, pamtiti po podvigu nogometaša „Rijeke“, koji su iz europskog natjecanja izbacili moćni Stuttgart. Te nezaboravne večeri Na Mercedes-Benz Areni u Stutgartu, kako ćete moći pročitati, vijorila se i zastava Općine Dobrinj. O tim i drugim događanjima možete čitati u najopširnijoj rubrici „Naš kraj – naši judi“. Na raznim okupljanjima, slavljima, ispraćajima Starih i dočecima novih godina neizostavne su i neke domaće šansone, za koje je stihove napisao „naše gore list“ Željko Sabol. Tim povodom o pokojnom Željku porazgovarali smo sa slikaricom i književnicom Melitom Kraus iz Bjelovara, koja nam je kroz emotivno kazivanje otkrila nepoznate detalje iz života poznatog hrvatskog književnika, slikara i tekstopisca. Kroz nekoliko priloga vratili smo se u prošlost našeg

BARBARSKI ČIN Već drugu godinu zaredom božićno drvce na dobrinjskoj Placi biva oštećeno. Pod okriljem noći netko, očito bahat i nekulturan, vrtlarskim škarama odreže veći broj grana i tako okljaštri lijep božićno – novogodišnji ukras. Takav barbarski čin izazvao je burnu reakciju mještana Dobrinja, a svoje zgražanje izrazili su i čelnici Mjesnog odbora, Kulturnog društva Do-

kraja, a i ovog smo puta pripremili kutak rezerviran za najmlađe, kao i za sportska događanja i postignuća. Dan za danom, mjesec po mjesec, stigli smo do posljednjeg lista u kalendaru za 2013. godinu. Svakome od nas donijela je različite trenutke i događaje, po kojima ćemo ju osobno pamtiti, ili pak htjeti zaboraviti. Stoga, neka nam 2014.godina, koju ćemo još neko vrijeme zvati „nova“, zaista označi novi početak za sve ono što smo u 2013.planirali, željeli, a nismo ostvarili. Ne kaže se uzalud, „samo zdravlje, sve drugo ćemo lako“. Neka vam 2014. bude ispunjena prvenstveno zdravljem a potom i svim dobrima koje priželjkujete. Sretan Božić i svako dobro u novoj 2014. godini !

Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM:

brinj, dobrinjski vijećnici i općinski načelnik Neven Komadina. Dobrinj je mala sredina i teško je ostati neopažen, pa se zapravo, iako bez službenog dokaza, jako dobro zna izvođača te prljave rabote, koji očito želi izmijeniti prometnu regulaciju provodeći zakon na svoj - BARBARSKI način. Nedeljko Gržetić

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Jasenka Frković, Zdenko Kirinčić, Neven Komadina, Gordana Gržetić, Marina Pavačić, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radoslović Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 5. travnja 2014. na jednu od adresa : fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT”

2


Aktualno

DODJELA STIPENDIJA U ŠKOLSKOJ/AKADEMSKOJ GODINI 2013/2014. Općina Dobrinj će i ove godine dodijeliti stipendije učenicima srednjih škola i studentima koji su podnijeli zahtjev za dodjelu stipendije. Da bi pojedini učenik ili student ispunio osnovne uvjete za dodjelu stipendije mora biti državljan Republike Hrvatske, ne smije biti stariji od 27 godina, mora imati prebivalište na području Općine Dobrinj najmanje posljednje dvije godine bez prekida ili pet godina s prekidima, biti redoviti učenik srednje škole odnosno redoviti student ili izvanredni student koji nije u radnom odnosu, ne smije ponavljati školsku odnosno akademsku godinu za koju podnose zahtjev te biti korisnik stipendije od strane drugih tijela javne vlasti. Pored navedenih uvjeta, prema pojedinim vrstama stipendija, razlikuju se dodatni uvjeti kojima učenik odnosno student mora udovoljiti. Općina Dobrinj temeljem Odluke o stipendijama („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 42/12, 52/12 i 40/13), podsjetimo se, dodjeljuje šest vrsta stipendija i to: stipendije za učenike srednjih škola, stipendije za studente, stipendije temeljem kriterija doprinosa razvoju lokalne zajednice za učenike srednjih škola odnosno studente, socijalne stipendije za učenike srednjih škola odnosno studente, stipendije za učenike srednjih škola koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i stipendije za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Obavijest o raspisanom natječaju za dodjelu stipendija u školskoj/akademskoj g odini 2013/2014. objavljena je u „Novom listu“ 20. listopada 2013. g odine, a natječaj na web stranicama i oglasnim pločama Općine Dobrinj. U natječaju su, između

ostalog, objavljeni uvjeti za dodjelu stipendija, visine iznosa prema vrsti stipendija, liste deficitarnih zanimanja, prilozi koji se prilažu uz zahtjev te rok za podnošenje zahtjeva. Listu deficitarnih zanimanja, sukladno potrebama gospodarstva i na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, utvrdio je Općinski načelnik. Tako ove godine lista deficitarnih zanimanja obuhvaća slijedeća deficitarna zanimanja za učenike srednjoškolski programi: zidar, soboslikar-ličilac, keramičar-oblagač, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, vodoinstalater, tesar, klesar, bravar, stolar, brodograđevni tehničar, poljoprivredni tehničar - opći, voćarvinogradar-vinar, kuhar, konobar, dok lista deficitarnih zanimanja za studente obuhvaća studije, kako slijedi: strojarstvo, elektrotehnika, građevinarstvo, računarstvo, brodogradnja, geodezija, farmacija, medicina, agronomija - mediteranska poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, ekološka poljoprivreda i agroturizam, hortikultura-vinogradarstvo i vinarstvo. Temeljem provedenog postupka dodjele stipendija i pristiglih zahtjeva za dodjelu stipendija Povjerenstvo za dodjelu stipendije donijelo je prijedlog Odluke o dodijeli stipendija Općinskom načelniku. Odlukom je utvrđeno da se za školsku godinu 2013/2014. dodjeljuje ukupno 75 stipendija od kojeg ukupnog broja u nastavku navodimo pojedine stipendije. Slijedom navedenog, za učenike srednjih škola, dodjeljuju se ukupno 23 stipendije, učenicima, kako slijedi: Valentina Augustinović, Sabrina Mujkanović, Antonela Čorapović, Nikolina Kosanović, Eldina Džinić, Amar Mujkić, Iva Kovačević, Mirna Matičić, Nikolina Fugošić, Petra

Oplanić, Nikola Kirinčić, Arijana Potrić, Timea Boroš, Matea Justinić, Paolo Turčić, Sandro Jerčenović, Domagoj Grdinić, Martina Car, Katja Radosav, Patrik Pokorni, Stjepan Barbalić, Monika Mikelić i Doris Gržetić. Nadalje, dodjeljuje se ukupno 32 stipendije za studente, studentima, kako slijedi: Andrea Kirinčić, Toni Jelenović, Mateo Kirinčić, Karmen Uzelac, Dora Hodžić, Ana Tuk, Nevena Žegarac, Anika Žegarac, Mira Crnčić, Anita Crnčić, Marko Kirinčić, Ivana Hudoletnjak, Ivona Fugošić, Bruna Matičić, Andreja Mihajić, Martin Škrabonja, Ivan Lenić, Anamarija Božić, Ivana Grdinić, Karlo Braut, Ana Živković, Anita Gržetić, Dajana Justinić, Anita Jelenović, Silvija Paparić, Dijana Purić, Kristijan Lončarić, Renato Škrgulja, Irena Žic, Marina Kirinčić, Edo Kapetanović i Lidija Strčić. Također, dodjeljuju se i tri socijalne stipendije za učenike srednjih škola odnosno studente. Nadalje, dodjeljuje se 17 stipendija za deficitarna zanimanja odnosno studije od čega 5 stipendija za učenike srednjih škola koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, kako slijedi: Antonio Crnčić, Selvedina Džinić, Katarina Šestak, Goran Crnčić i Mihovil Barbalić te 12 stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, kako slijedi: Danijel Variola, Matija Radivoj Dlakić, Ivan Kovačević, Vedran Petrović, Matija Trzija, Matea Šamanić, Igor Dragoljević, Ivan Kirinčić, Toni Gržetić, Dajana Žuvičić, Dino Turčić i Aron Roth. Na temelju izvršne Odluke o dodijeli stipendija Općinski načelnik će uz prigodno druženje s učenicima i studentima zaključiti ugovore o dodijeli stipendija. Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj

3


Aktualno Općina i župa Dobrinj obilježile „Stipanju“

DVADESET GODINA PONOVNE USPOSTAVE DOBRINJSKE OPĆINE

NG

NG

NG

4

Stoljetni blagdan Stipanju, odnosno blagdan našašća tijela svetog Stjepana, Dobrinjci obilježavaju nizom manifestacija, ujedno vezanih i za proslavu dana Općine Dobrinj. Trodnevno slavlje započelo je odličnim koncertom klape „Cambi“ iz Kaštel Kambelovca, kad se na dobrinjskoj Placi okupilo gotovo tisuću ljubitelja klapskog pjevanja. Uoči Stipanje održana je i svečana sjednica Općinskog vijeća na kojoj su, uz čelnike krčkih općina, dobrinjskih mjesnih odbora i udruga te predstavnike Grada Bakra i Općine Čavle, nazočile i zamjenica župana Marina Medarić, saborska zastupnica Ana Komparić Devčić, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Bakra Tomislav Klarić. Nazočne je, uz predsjednika Općinskog vijeća Zorana Kirinčića, pozdravio i načelnik Neven Komadina, koji je istaknuo kako je na nedavnim izborima za lokalnu samoupravu podržana politika kontinuiteta, te je najviše glasova dobila njegova nezavisna lista. – Posebno mi je drago da vas mogu pozdraviti u prigodi obilježavanja dvadesete godišnjice ponovne uspostave Općine Dobrinj u samostalnoj i slobodnoj Republici Hrvatskoj, rekao je Komadina, dodajući kako će zajedno sa svim vijećnicima, neovisno o političkom opredjeljenju, znati i opravdati ukazano povjerenje. Naglasio je kako je u proteklih godinu dana gotovo u potpunosti izgrađena vodovodna mreža, a prošle godine pokrenut je i kapitalni projekt odvodnje otpadnih voda za naselja na području uvale Soline. Proteklih godinu dana u vodovnu i kanalizacijsku mrežu, uz potporu Hrvatskih voda i općinskog proračuna, uloženo je preko dvadeset milijuna kuna. Asfaltirane su županijske i nerazvrstane prometnice, uređene plaže i dječja igrališta, te dana


Aktualno

NG

potpora učenicima i studentima, kao i općenito školstvu na području Općine Dobrinj. Na kraju sjednice uručene su zahvalnice zaslužnim udrugama i pojedincima, a podjeljena je i nedavno promovirana monografija o Dobrinju i dobrinjskom području, autora dr. Antona Bozanića. Prigodne zahvalnice dodijeljene su: Vladi Republike Hrvatske, Primorsko-goranskoj županiji, bivšim načelnicima Antonu Grškoviću i Antonu Šamaniću, bivšim (i sadašnjem) predsjednicima vijeća Josipu Crnčiću, Alenu Šamaniću i Zoranu Kirinčiću, istaknutim

NG

gospodarstveicima Josipu Puriću, direktoru GP Krk i Nikoli Turčiću, vlasniku Tihe i GPP Mikić te Udruzi veterana domovinskog rata - podružnica Dobrinj i Udruzi HVIDR-a otoka Krka. Nakon završetka svečane sjednice, na Placi je nastavljeno druženje uz klapu „Cinquina“ i Gradsku limenu glazbu Krk. Blagdan Stipanje

Dobrinjci su započeli sa svečanom koncelebriranom misom u crkvi Sv. Stjepana, na kojoj se, u izvedbi župskog zbora, moglo čuti staroslavenske crkvene napjeve, a nakon mise svečanost se nastavila nastupima folklora i večernjom feštom uz Giuliana i grupu Point. Nedeljko Gržetić

Dobrinjska povijest prvi put objedinjena u jednom djelu dostupnom svima

PREDSTAVLJENA DOBRINJSKA MONOGRAFIJA DR. SC. ANTONA BOZANIĆA Šest dana uoči proslave najvećeg i najstarijeg općinskog blagdana Stipanje svjetlo dana službeno je ugledala prva monografija Dobrinja i njegova kraja kojega danas sačinjava 20 sela. Knjiga posvećena jednom od najstarijih otočnih mjesta pod nazivom „Dobrinj i dobrinjsko područje, povijesni hod i drevna župa“ proizašla je iz pera dr. sc. Antona Bozanića, a njezina svečana promocija održana je 27.07. na Placi tog otočnog mjesta smještenog na brdašcu 200 nad morem gdje su se u velikom broju okupili njegovi stanovnici i prijatelji koji su s odobravanjem i oduševljenjem dočekali ovu za njih iznimno vrijednu knjigu. Nazočnima se prvi obratio Neven Komadina načelnik Općine Dobrinj koja je inicirala i financirala ovaj značajan projekt. – Godinama smo priželjkivali na popularan i dostu-

pan način na jednom mjestu zapisati i sažeti cjelokupnu bogatu prošlost našega kraja, od prvog spomena njegova imena 1100. godine u Darovnici slavnog Dragoslava do današnjih dana. Dobili smo je u danima kada

slavimo blagdan našeg zaštitnika i Dan Općine, a znakovito je i to što upravo ove godine obilježavamo i dva desetljeća od ponovne uspostave Općine Dobrinj u slobodnoj Republici Hrvatskoj te smatram da je ovo štivo najljepši poklon svim stanovnicima ovoga kraja i svima onima koji su na bilo koji način s njim povezani, rekao je Komadina ističući kako je u vremenu globalizacije od iznimne važnosti očuvati identitet i njegovati uspomenu na minula vremena. – Vjerujem da će ova knjiga biti rado čitano štivo u dobrinjskim obiteljima te da će nove generacije još bolje upoznati svoj kraj i spoznati njegovu vrijednost te da će ih te misli nagnati da još više cijene svoje mjesto, zaključio je dobrinjski načelnik dodajući kako se nada da će mladi naći još materijala kojim će se knjiga nadopunjavati.

5


Aktualno Autor dr. sc. Anton Bozanić koji trenutačno vrši dužnost omišaljskog župnika tom prigodom istaknuo je kako knjiga progovara o Dobrinju i dobrinjskom području iz današnje perspektive, o njegovoj bogatoj prošlosti, ali i sadašnjosti, povijesnim mijenama, ali i o trenutku u kojem sada živi. – Iako sam iz Vrbnika, ovo područje jako dobro poznajem jer sam na početku svojeg svećeničkog poziva boravio na ovom području čija me je baština već tada zainteresirala. Nisam želio taksativno nabrajati povijesne činjenice, već sam ih povezivao nastojeći im udahnuti život. Obuhvaćeni su svi vidovi života od duhovnog i svjetovnog do kulture, gospodarstva i infrastrukture jer sam želio da postane svojevrsna čitanka, posebice djeci i mladima. Mnogo sam istraživao i išao po terenu surađujući s brojnim stanovnicima kojima zahvaljujem na pomoći, rekao je Bozanić dodajući kako nije bilo lako napraviti selekciju. U prvom dijelu monografije autor se pozabavio dobrinjskom gradskom jezgrom koja je uvijek bila središte toga kraja. U drugom dijelu prikazuje dobrinjski kraj nekada i danas te povijesne mijene u različitim razdobljima, a u tom dijelu pridodane su nove spoznaje i činjenice koje do sada nisu objavljivane.

Treći dio monografije govori o župi Dobrinj, dok je četvrti dio posvećen dobrinjskom kulturnom naslijeđu glagoljici, bratovštinama, i istaknutim Dobrinjcima uz kronologiju važnijih zbivanja u Dobrinju i okolici. Akademik Petar Strčić koji je uz prof dr. sc. Josipa Brnića i fra prof. dr. sc. Bonaventuru Roka Dudu napisao recenzije, u emotivnom osvrtu zaključio je kako se monografijom Dobrinj odužio svojim precima. Opisujući knjigu kao znanstveno i istraživačko djelo u kojem se iznosi niz dosada neobjavljenih podataka, posebnu pohvalu autoru uputio je za dio u kojem navodi znamenite osobe dobrinjskog kraja. S tom tvrdnjom složio se i biskupijski povjerenik za crkvenu kulturu mons. Nikola

NABAVKA SADNICA MASLINA, SMOKAVA I TRSI U cilju poticanja razvoja poljoprivrede Općina Dobrinj će i nadalje sufinancirati nabavku sadnica putem udruge “Ekoliburnija”. Stoga pozivamo zainteresirane da se u razdoblju od 07. do 24. siječnja 2014. g. mogu prijaviti na tel: 848-344 i 848-307 od 7 do 15 sati kako bi naručili potreban broj sadnica. Osim maslina i smokava nabavljat će se i sadnice loze (trsi) sorte žlahtina i crne sorte ukoliko ih uspijemo nabaviti. Općina Dobrinj sufinancirat će nabavku maslina i trsi u iznosu 50% od prodajne cijene. Za korištenje povlaštene cijene uvjet je da sadnice budu posađene na području naše općine. Neven Komadina

6

Radić zaključivi kako su najvrjedniji ljudi jer su oni ti koji čine povijest. Promociji je prisustvovala i Ksenija Čulina direktorica nakladničke kuće Glosa koja je izdala knjigu, a tom prigodom ustvrdila je kako se radi o reprezentativnom izdanju na 160 stranica u boji s mnogo fotografija i ilustracija. U zabavnom dijelu programa samo djelić bogatog dobrinjskog kulturnog naslijeđa posjetiteljima su prezentirali sopci izvodeći mantinjadu, dobrinjski kanturi s pjesmom “Dobrinj je bili grad“ dok su toncali najmlađi članovi folklornog društva Sveti Juraj iz Krasa. Kroz ostatak dobrinjske noći goste su arijama opera i mjuzikla proveli članovi riječkog ansambla Intermezzo. Marina Matijaš Kreso

IF

Prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana čast nam je pozvati Vas na koncert pod ravnanjem maestra Damira Smerdela koji će se održati u četvrtak, 26. prosinca 2013. u 18:00 sati u prostoru osnovne škole Dobrinj. Nastupaju: Mješoviti pjevački zbor “Zvon” Dobrinj, folklorna grupa KD “Ive Jelenović, plesna hip hop skupina, kanturi i sopci, klavirska pratnja: Robert Grubišić, solist: Damir Kedžo


Aktualno

MALA GOSPOJA U POLJU 2013. GODINE Obilježavanje blagdana i fešta za Malu Gospoju, kao zaštitnicu župe i dan mjesta Polja ove je godine obuhvatila dva dana 7./8. 9. 13. Uoči blagdana u subotu, kako je to običaj posljednjih godina organizirana je fešta. Na fešti organiziranoj od strane M. O. Polje uz grupu „Venus“ okupio se veliki broj posjetitelja posebno gostiju. Slijedećeg dana bio je blagdan Rođenja Marijina (Mala Gospoja). Ujutro je bila svečana koncelebrirana sveta misa s procesijom u kojoj se je nosio nedavno restaurirani kip Majke Božje iz 17. st. Poslije mise bilo je prigodno dru-

RP

RP

ženje za sve mještane, posjetitelje, hodočasnike i goste uz prigodni glazbeni program, kolačiće i kapljicu, kojima je sve prisutne častio M.O. Polje. Poslije popodnevne mise, bio je nastup malog folklora K. D. „Ive Jelenović“ i prigodni blagdanski koncert klape „Nevera“. Ovime je zaključeno obolježavanje ovoga blagdana. Posebno veseli veliki odaziv domaćih mještana na ovaj koncert što je bio i cilj organizatora. Kao zahvala za većinu aktivnih oko organizacije svih ovih događanja krajem mjeseca studenoga napravljena je još jedna feštica. Zahvala svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji , poslu pa i kritici da ubuduće bude još bolje da bude više aktivnih, da bi nam ovaj ali i ostali događaji bili na ponos. Uz onu staru da bimo i kletu ... Ranko Pavačić

RP

RP

Svima sretan i blagoslovljen Božić, zdravu, sretnu i uspješnu novu godinu!

7


Aktualno

IZBORI ČLANOVA VIJEĆA MJESNIH ODBORA DOBRINJ I ŠILO U nedjelju 15. prosinca 2013. godine održani su izbori za članove vijeća mjesnih odbora i to za Mjesni odbor Dobrinj i Mjesni odbor Šilo. Općinsko vijeće Općine Dobrinj je, na 4. sjednici održanoj dana 4. studenog 2013. godine, donijelo je Odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća Mjesnog odbora Šilo, Mjesnog odbora Dobrinj i Mjesnog odbora Županje. Izborno povjerenstvo je, temeljem Odluke o izboru članova vijeća mjesnih odbora na području općine Dobrinj („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 40/13, a u skladu s Zakonom o lokalnim izborima („Narodne novine“ broj 144/12), obavilo tehničke pripreme za obavljanje izbora te provelo postupak izbora.

U postupku kandidiranja predložena je jedna kandidacijska lista grupe birača Mjesnog odbora Dobrinj, nositelj liste: Mladen Španjol, i jedna kandidacijska lista grupe birača Mjesnog odbora Šilo, nositeljica liste: Ivančica Dunato, dok za izbore za članove vijeća Mjesnog odbora Županje nije pristigla niti jedna kandidatura. Izborno povjerenstvo je objavilo rezultate izbora za članove Vijeća Mjesnog odbora Dobrinj te je utvrdilo da je u popisu birača bilo upisano 108 birača, da je glasovao 41 birač te da nevažećih glasačkih listića nije bilo. Slijedom navedenog utvrđeno je da je Kandidacijska lista grupe birača Mjesnog odbora Dobrinj, nositelja liste Mladena Španjola, dobila 41 glas te

da su u Vijeće Mjesnog odbora Dobrinj izabrani: Mladen Španjol, Goran Mavrović, Dejan Panjako, Ivan Gržetić i Ivica Barbalić. Na izborima za članove Vijeća Mjesnog odbora Šilo Izborno povjerenstvo je objavilo da je u popisu birača bilo upisano 442 birača, da je glasovao 19 birača te da je nevažećih glasačkih listića bilo 2 te je utvrdio da je Kandidacijska lista grupe birača Mjesnog odbora Šilo, nositeljice liste Ivančica Dunato, dobila 17 glasova te da su u Vijeće Mjesnog odbora Šilo izabrani Ivančica Dunato, Ksenija Brusić, Željko Jelenović, Margita Nonveiller i Marijana Car. Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj

O PRORAČUNU I PRIMARNIM PROJEKTIMA Vijećnici su jednoglasno usvojili polugodišnji izvještaj o izvršenju općinskog proračuna za 2013. godinu, koji je ostvaren u iznosu od 38 % u odnosu na planirano, odnosno u iznosu nešto manjem od 7 milijuna i 200 tisuća kuna. Takvo izvršenje proračuna bilo je i u istom razdoblju prošle godine, na što je svakako utjecao i primjetan trend smanjenja investicija u građevinarstvu. – Struktura našeg općinskog proračuna uvelike ovisi o prihodima iz komunalnog doprinosa i poreza na promet nekretnina, kaže načelnik Neven Komadina, ističući kako situacija na tržištu nekretnina već neko vrijeme nije povoljna. Komadina dalje navodi kako se proračun uobičajeno bolje puni u drugoj polovini godine, tako da vjeruje kako će se najveći dio planiranog realizirati do kraja kalendarskog razdoblja. Na sjednici općinskog vijeća, podno-

8

seći izvješće o radu za prvih šest mjeseci, načelnik Komadina izdvojio je intenzivno izvođenje radova na komunalnoj infrastrukturi, kao i zajedničke aktivnosti koordinacije otočnih čelnika vezanim za donošenje novog Prostornog plana Primorsko – goranske županije. –Posebno me veseli da smo projekt zdravstvenog centra na Melinama uspjeli uvrstiti u Katalog investicijskih projekata PGŽ, naglašava Komadina, dodajući kako je time uvršten među tridesetak investicija regionalnog značaja. U sklopu izgradnje mjesne vodovodne mreže trenutno se izvode završni radovi na asfaltiranju naselja Kras i radovi na polaganju cijevi vodovodne mreže u Donjoj Hlapi. Time bi se tijekom studenog kompletirala investicija cjelokupne vodoopskrbne mreže tzv. Visoke zone Općine Dobrinj. Komadina ipak naglašava kako po

važećem troškovniku pojedini izdvojeni i udaljeniji objekti neće biti spojeni, pa se već vode razgovori s Hrvatskim vodama o dodatnom financiranju tih radova. Značajna investicija odnosi se i na izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda u uvali Soline, gdje su uglavnom obavljeni iskopi trase od Klimna do budućeg podmorskog ispusta, a uskoro bi trebali započeti radovi i na izgradnji kanalizacijskog kolektora između Čižića i Klimna. Uz desetpostotno financiranje iz općinskog proračuna, ova investicija uvelike je pokrivena sredstvima Hrvatskih voda, dok će se izgradnja mjesne kanalizacijske mreže u naseljima pokušati kandidirati prema strukturnim fondovima Europske unije, zaključio je načelnik Komadina. Nedeljko Gržetić


Aktualno

PRORAČUN SMANJEN ZA 462 TISUĆE KUNA Drugom izmjenom proračuna u ovoj godini, došlo je, u odnosu na dosad planirani, do njegovog smanjenja u iznosu od 462 tisuće kuna. Nakon, od Općinskog vijeća prihvaćenog rebalansa, dobrinjski općinski proračun sada iznosi nešto manje od 18 milijuna kuna. Kako navodi načelnik Neven Komadina, spomenuta korekcija u prihodovnoj strani prvenstveno se odnosi na smanjeni dotok financija od prodaje općinskog zemljišta. Ne radi se o klasičnoj prodaji općinskih parcela, već, kako naglašava Komadina, o planiranoj prodaji zemljišta za formiranje okućnica. U rashodovnoj strani proračuna povećana je stavka sufinanciranja izgradnje vodoopskrbe i sustava izgradnje otpadnih voda, te će se za tu namjenu ove godine izdvojiti 2.5 milijuna kuna. Do kraja godine planira se izvođenje asfalterskih

radova na nerazvrstanim cestama u iznosu od preko 700 tisuća kuna. Pri kraju je sanacija mrtvačnice u naselju Sužan, a u tijeku je i uređenje trgovine u Krasu. Slijedom nove zakonske regulative više se neće plaćati priključak na komunalnu infrastrukturu, odnosno priključak na vodoopskrbnu mrežu i kanalizaciju, što je, kaže načelnik Komadina, otežavajuća okolnost za lokalnu samoupravu, obzirom da je na taj način izgubljen dobar dio izvornih prihoda. Općinsko vijeće prihvatilo je, sukladno odredbama zakona o vodama, podjelu Ponikve na tri poduzeća, pri čemu ne očekujemo nova zapošljavanja, pa tako niti rast troškova za isplatu osobnih dohodaka u tom trgovačkom društvu, zaključio je Komadina. Odlukom Općinskog vijeća raspisani su i izbori za članove vijeća mjesnih odbora u Dobrinju,

Šilu i Županjama, a isti bi se trebali održati 15. prosinca ove godine. Ovlaštenjem Vijeća, načelnik će potpisati vansudske nagodbe o raspolaganju društvenim zemljištem, koje će dijelom pripasti Republici Hrvatskoj, a onim dijelom koji je 1991. godine bio u zoni gradnje, Općini Dobrinj. Taj proces vansudskih nagodbi s Državnim odvjetništvom biti će nastavljen, vjerujem na obostrano zadovoljstvo, te zadovoljstvo potencijalnih korisnika koji žele steći vlasništvo ili pravo služnosti na predmetnim nekretninama, zaključio je Komadina, dodajući kako će se na taj način ubrzati i proces formiranja trajnih nasada braniteljske zadruge MASMO na području uvale Petrina. Nedeljko Gržetić

Primorsko-goranska županija dobila novi Prostorni plan

TURIZAM, PROMET I ENERGETIKA OKOSNICE RAZVOJA ŽUPANIJE S 27 glasova za, 2 protiv i 13 suzdržanih, Županijska je skupština na svojoj sjednici održanoj 12. rujna prihvatila novi županijski Prostorni plan. Ovaj pozamašan posao odradio je Zavod za prostorno planiranje PGŽ, a njegov ravnatelj prof. dr. sc. Mladen Črnjar pojasnio je da se Plan temelji na Prostorno prometnoj studiji Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije čiji su nosioci - IGH i Prometni fakultet iz Zagreba – predočili kako i na koji način razviti infrastrukturu primorsko – goranskog kraja.

Črnjar je rekao da geostrateški položaj županije nije dovoljno valoriziran te da je stoga cilj novog Prostornog bio stvoriti uvjete za razvoj županije i stvaranje pretpostavki za investicije prema osmišljenim planovima i projektima, uz brigu oko zaštite prirodnih resursa. „Planiranje nije investiranje, ali bez planiranja nema investiranja“, poručio je primorsko – goranski župan Zlatko Komadina, te dodao: "U izradi Plana treba gledati širi interes i to tako da se dobije više koristi, a minimalizira šteta. Ovo je pitanje odgovornosti, ne savjesti.

Prema novom Prostornom planu, okosnica razvoja primorsko – goranske županije su turizam, energetika i promet a pri izradi se posebno vodilo računa o poticanju razvoja manje razvijenih dijelova otoka i Gorskog kotara. Istaknuto je i da je Prostorni plan donijet u studenom prošle godine, nakon čega su održane dvije javne rasprave. Potom je traženo mišljenje jedinica lokalne samouprave i u konačnici resornog ministarstva, ministarstva koje je dalo zeleno svjetlo, tj. prihvatilo Plan. Gordana Gržetić

9


Turizam Akcija „Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku“

NAGRADA KAMPU SLAMNI PRIZNANJE JE I CIJELOJ OPĆINI U akciji 17. Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku, kampu Slamni dodijeljeno je priznanje za najbolji mali kamp u 2013. godini. Tim priznanjem i Općina Dobrinj se uvrstila u red turističkih destinacija s prepoznatljivom i kvalitetnom ponudom, koju su, očito, kroz ovaj mali obiteljski autokamp, prepoznali i mjerodavni turistički znalci. Tim je povodom općinski načelnik Neven Komadina sa svojim suradnicima upriličio primanje za supružnike Biserku i Željka Komadinu, u čijem vlasništvu je nagrađeni kamp, smješten na ulazu u naselje Klimno, desetak minuta vožnje udaljenom od Krčkog mosta. – Neosporna je vaša hrabrost da u teškim vremenima uđete u ovako zahtjevan projekt, uređenja kampa s četiri zvjezdice, što je svakako pridonijelo boljem pozicioniranju naše Općine kao turističke destinacije, rekao je

10

načelnik Komadina. Činjenica je da naša Općina svoju perspektivu gradi upravo na razvoju turizma, te su svi zahvati u komunalnoj infrastrukturi, uređenju mjesta i plaža, usmjereni u tom pravcu. Svjesni smo svojih limita, te u dijelu komunalne infrastrukture moramo napraviti kvalitetan iskorak, odnosno riješiti pitanje odvodnje otpadnih voda u uvali Soline, kao i u naselju Šilo. Naša orijentiranost na turizam razvidna je i kroz planiranje turističkih zona, a posebno kroz zonu zdravstvenog turizma na području Melina, zaključio je načelnik Komadina čestitajući vlasnicima kampa na dobivenom prestižnom priznanju. Na dodjeli prestižnih nagrada u Zadru bio je i Boris Latinović, direktor domicilne turističke zajednice, koji je istaknuo kako rezultati noćenja pokazuju 12 postotno povećanje u odnosu na

prošlu godinu, a desetak posto više bilježi i kamp Slamni, koji je u tri godine svog postojanja učinio vidljiv pozitivan iskorak. Čestitkama obitelji Komadina pridružio se i poznati ugostitelj Miljenko Fanuko, predsjednik MO Klimno, koji otvorenje kampa Slamni svrstava u dodatno obogaćivanje turističke ponude uvale Soline, kao i cijele Općine Dobrinj. Inače, vlasnici nagrađenog kampa Slamni već gotovo dvadeset godina imaju građevinsku firmu Trumm, a ulaganjem u turizam željeli su proširiti svoju djelatnost, pa, na neki način, i osigurati se na često nepredvidljivom tržištu. Kako navodi Željko Komadina, kupnjom zemljišta u Klimnu vrlo su brzo uočili njegov turistički potencijal i to upravo za kamperske namjene. Na 7 500 četvornih metara uređeno je 60 smještajnih jedinica, a gostima je na raspolaganju i dvanaest tzv.


mobilhomova, opremljenih satelitskom televizijom, klima uređajima, internetskim priključkom, te mogućnošću grijanja. U sklopu kampa uređen je i fitnes centar, a gostima su na raspolaganju bistrorestoran, konoba i manja trgovina. U moderno opremljenom sanitarnom čvoru, uz klasičnu ponudu, postoje i sušila za kosu, dječje sanitarije s prostorom za previjanje beba, sanitarni prostor za invalidne osobe, a bez nadoplate gosti mogu koristiti perilice za suđe, te perilice za pranje i sušenje rublja. Supruga Biserka, voditeljica kampa, naglašava kako je od ove godine s radom počeo plažni objekt kojeg vodi sin Toni, a i kćerka Mia volontirala je na recepcijskom pultu, pa se slobodno može govoriti o pravom obiteljskom biznisu, u kojeg su uključeni gotovo svi članovi obitelji Komadina. Slamni je kategoriziran s četiri zvijezdice, što nas u potpunosti zadovoljava, kaže voditeljica Komadina, dodajući kako u tim okvirima još ipak ima prostora za dodatno podizanje kvalitete. Djeca mogu uživati u toplom i plitkom moru, a njihovoj

Turizam

NG

zabavi svakako pridonosi i organizirana animacija. Najmlađe će dogodine u Slamnom dočekati i sa manjim aquaparkom, a odrasli će nastaviti uživati u ljetnim ribarskim večerima, kad ih obitelj Komadina

počasti s ribom na rošitlju i ponekom čašom vina, pa se zadovoljni gosti rado vraćaju i po nekoliko puta tijekom turističke sezone. Nedeljko Gržetić

NG

NG

11


Turizam

DAN OTVORENIH VRATA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA Kako su nedavno izvijestili iz Ministarstva turizma, segment obiteljskog smještaja čini 49 % ukupnih smještajnih kapaciteta u hrvatskom turizmu. Stoga je organiziranje „Dana otvorenih vrata obiteljskog smještaja“, u organizaciji Turističke zajednice i Općine Dobrinj, pravi poticaj za daljnji razvoj upravo takvog vida turističke ponude. Kako je istaknuo Boris Latinović, direktor TZ Općine Dobrinj, cilj ove prezentacije uspješnih domaćinstava koja pružaju usluge smještaja, je pomoći svim zainteresiranima da u neposrednom kontaktu dođu do najvažnijih informacija o mogućnostima unapređenja poslovanja. Ove su godine akciju, kao suorganizatori, podržali obitelji Orlić i Starčević iz Čižića, OPG Gržetić iz Klanica, obitelji Variola i Čutul iz Rasopasna, odnosno Polja, te obitelj Lončarić iz Šila. Vrata ovih domaćinstava bila su otvorena za posjetitelje, koji su, pored razgleda kuće i okućnice, kroz razgovor s domaćinima i predstavnicima raznih specijaliziranih tvrtki i banaka, mogli dobiti čitavu paletu informacija vezanih za pokretanje ili poboljšanje poslovanja, prvenstveno na planu razvoja sve popularnijeg ruralnog turizma. Prije tri godine Marinka Orlić uredila je svoju starinu u Čižićima pretvorivši je u odlično sređenu kuću za odmor, čija je popunjenost prošle godine bila preko 140 dana. Kaže kako kuća još nije spremna za iznajmljivanje tijekom zime, no nakon ugradnje kamina nada se i dobroj „zimskoj“ popunjenosti svojih kapaciteta. Isti staž u iznajmljivanju ima i Milica Čutul u Polju, koja je svojoj kući pridodala i sasvim pristojan dvorišni bazen, a već je sada zadovoljna bukiranjem smještajnih kapaciteta za iduću godinu. Ovom svojevrsnom turističkom hodočašću ove se godine pridružio i Robert Baćac, konzul-

12

tant za ruralni turizam, koji je rekao kako se razvojem ruralnog turizma u Istri željelo revitalizirati unutrašnjost, a prve ruralne kuće na otoku Krku pojavile su se samo nekoliko godina kasnije. Da biste se bavili ruralnim turizmom ne morate ujedno, kao što mnogi zaključuju, biti i poljoprivrednik, kaže Baćac, dodajući kako „ruralce“ danas najviše zanima kako se probiti na tržište i na koji način zadovoljiti svu zakonsku regulativu. Kroz prezentaciju i osmišljavanje kvalitetnih programa trebalo bi animirati, pogotovo mlađu populaciju, pa bi se obnavljanjem starih tradicijskih kuća zaustavilo njihovu stihijsku prodaju i otvorilo čitav niz mogućnosti gospodarskog prosperiteta, zaključio je Baćac. S takvim promišljanjem složio se i dobrinjski načelnik Neven Komadina, koji je na zajedničkom druženju u konobi Mala sten u Čižićima istaknuo trajno opredjeljenje Općine na potpori razvoja ruralnog turizma, pa je u tom smislu donesena odluka o 50 postotnom popustu obračuna komunalnog doprinosa iznajmljivačima na području unutrašnjosti Općine Dobrinj, pod uvjetom da se tom djelatnošću bave najmanje deset godina. Dalje je naveo kako će otočnoj turističkoj zajednici, čija je direktorica Željka Barišić nazočila ovom druženju, predložiti

osmišljavanje određenog ekonomskog paketa za unapređenje razvoja ruralnog turizma na otoku Krku. Nedo Pinezić, koordinator projekta Kvarner family, prezentirao je plan razvoja i nadopune ovog znaka kvalitete, dodjelom znaka proizvoda „pet frendly“ te „bicycle frendly“, a u 2015. godini planira se i prezentacija uvjeta za oznaku „turizam bez barijera“, odnosno smještaja prilagođenog osobama s invaliditetom. Pinezić je „krivac“ i za dolazak iznajmljivača iz Ičića, koji su se priključili obilasku domaćinstava, te su uz razmjenu iskustava, sa svojim domaćinima iz Čižića odigrali partiju boćanja i briškule, dok su za stolom u Maloj steni svojevrsnu gastro partiju odigrali domaći presnoc i ičićarska torta od maruna – za sad nerješeno. Nedeljko Gržetić

NG

NG


Turizam Skupština Turističke zajednice Općine Dobrinj

KROZ POBOLJŠANJE KOMUNALNOG STANDARDA STVARAJU SE PREDUVJETI RAZVOJA TURIZMA Na Skupštini Turističke zajednice Općine Dobrinj rezimirani su rezultati ovogodišnje turističke sezone, po kojima je za prvih devet mjeseci zabilježen porast od pet posto u dolascima, te osam postotno povećanje u broju noćenja. Takve su brojke, između ostalog, rezultat povećanja smještajnih kapaciteta, prvenstveno u domeni privatnog smještaja koji bilježi porast u broju dolazaka i noćenja od značajnih 12 posto. Iako je kamp Slamni radio s 10 postotnim povećanjem noćenja, u šilarskom kampu Tiha ostvaren je pad od 9 posto, pa je u konačnici došlo do manjeg „kamperskog“ podbačaja u odnosu na prošlu godinu. Kako je istaknuo Boris Latinović, direktor TZ Općine Dobrinj, u financijskom planu za

2014. godinu predviđen je porast prihoda s osnove boravišne pristojbe, prvenstveno zbog dodatnog povećanja broja privatnih iznajmljivača, obzirom da se ulaskom Hrvatske u EU liberalizirala mogućnost registracije smještajnih kapaciteta u vlasništvu stranih državljana. Planiran je i određeni porast turističke članarine, pa su predloženi ukupni prihodi u idućoj godini zaokruženi na 1 467 000 kuna, zaključio je Latinović. Skupština je jednoglasno ponovno potvrdila općinskog načelnika Nevena Komadinu, kao predstavnika u Vijeću otočne Turističke zajednice, čije je vodstvo, na čelu s predsjednicom Mirelom Ahmetović, također nazočilo dobrinjskoj skupštini. – Promjenom strukture otočne turističke zajednice, te

zahvaljujući mom zamjeniku Antonu Boloniću, osigurali smo stabilnost ove otočne institucije, te postigli bolju suradnju unutar samog Vijeća, istaknula je Ahmetović. Načelnik Komadina, ujedno u ulozi predsjednika dobrinjske turističke zajednice, istaknuo je važnost ulaganja u komunalnu infrastrukturu, jer se upravo kroz poboljšanje komunalnog standarda stvaraju preduvjeti razvoja turizma. U tom smislu bitan je iskorak učinjen u realizaciji projekta vodoopskrbe Općine Dobrinj, a uskoro bi se prišlo i kompletnom komunalnom opremanju budućeg zdravstvenog centra u Melinama. Time će se privući potencijalne investitore, kojima će, i već pripremljenom prostorno – planskom dokumentacijom, uvelike biti olakšano ulaganje u taj, za Općinu Dobrinj, itekako važan projekt. Postoji i interes za koncesijom plaže u Solinama, no zbog nerješenih imovinsko – pravnih odnosa, odnosno suvlasništva Općine i Države, zasad će se prići samo izdavanju koncesijskih odobrenja za instaliranje pojedinačnih plažnih sadržaja, zaključio je Komadina. Na Skupštini su uručeni i prigodni pokloni obitelji Komadina, vlasnicima kampa Slamni, koji je u akciji Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku, proglašen najboljim malim kampom u 2013. godini.

NG

Nedeljko Gržetić

NG

13


Naš kraj - naši judi

KRAS – MJESTO IZ KOJEG DOLAZE VELIKI LJUDI Stanovnici Krasa svoje susjede iz ostalih otočnih mjesta gledaju s visoka, no ne zato što bi bili bahati iliti šuperbi, već zbog svog geografskog položaja, odnosno nadmorske visine od gotovo 300 metara. Ako čujete da je na Krku pao snijeg, onda su ga zasigurno prvi osjetili stanovnici ovog naselja, čije ime najvjerojatnije dolazi od predlatinske, vjerojatno ilirske riječi carsus, što bi značilo kras ili krš. No, Kras je još poznatiji po dvojici istaknutih akademika, koji potječu upravo iz ovog mjesta, smještenog na središnjem dijelu otoka Krka. Franjevac Bonaventura Roko Duda uvijek rado ističe da je Krasanin i Krčanin a njegovi se sumještani itekako ponose „svojim dobrim fratrom“ , te je o njemu napisana i knjiga „Roko u Krasu i Kras u srcu fra Bonaventure“, autorice Radmile Borović, svojevrsne kroničarke krasanske svakodnevice tijekom nekoliko desetljeća. Prof. dr. sc. Bonaventura poznati je prevoditelj Biblije, a gotovo cijeli životni vijek proveo je kao predavač Novog zavjeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. I akademik Petar Strčić itekako je poznat široj javnosti, prvenstveno kao vrstan povjesničar i arhivist. Obavljao je

NG

brojne odgovorne funkcije, autor i koautor je preko 50 knjiga, te dobitnik državnih odlikovanja i nagrada za životno djelo Primorsko – goranske županije, Rijeke i Općine Dobrinj. - U Krasu ima i mnogo „malih“ vrijednih ljudi, kaže Robert Justinić, predsjednik mjesnog odbora, pa spominje samoukog kipara Josipa Perovića, koji svojim zapisima na kamenu ostavlja svjedočanstvo budućim generacijama. Barba Josip kipovima je ukrasio stazu, što od groblja vodi do ostataka stare romaničke crkvice Sv. Jurja iz 1230. godine, a u čijoj se neposrednoj blizini danas nalaze telekomunikacijski odašiljači, pa tako i glavni odašiljač Radija

NG

14

otok Krk, koji upravo iz centra Krasa emitira program već gotovo sedamnaest godina. Kad se govori o Krasu onda će to mnoge asocirati i na umirovljenog vozača autobusa, Mirka Hrvatića, koji izrađuje i sope sopeli, stvara umjetnine u drvu, svira na trieštinki, a bavi se i inovatorstvom, pa je tako na nedavnoj smotri u Zagrebu zapažen njegov bicikl za invalidne osobe, preuređen za ručni pogon. U Krasu od 2000. godine djeluje Kulturno društvo Sv. Juraj, čiji predsjednik Anton Šamanić kaže kako imaju četrdesetak članova, te djeluju kroz nekoliko sekcija. Mlađe folkloraše, njih petnaestak, vodi Nevena Žegarac, dok se edukaciji mladih sopaca posvetio Marijan Orlić – Senkić, doseljenik iz Punta, koji je u, ili kako bi domaći rekli „na Krasu“, očito pronašao „ono nešto“. Kraski zrak vjerojatno utječe i na bistrinu uma, jer u ovom mjestu žive i mladi šahisiti, Dario i Danijel Duda, koji na brojnim natjecanjima ostvaruju zapažene rezultate, a njihovom zaslugom u Krasu se odigrava i ljetni šahovski turnir, na kojem sudjeluju i poznatija šahovska imena iz zemlje i inozemstva. U Krasu danas živi svega 230 stanovnika, kaže Justinić, podsjećajući na brojku od


Naš kraj - naši judi

NG

gotovo 700 duša, koliko ih je u Krasu živjelo u prvoj polovini 20. stoljeća. Čelni čovjek mjesnog odbora hvali i Općinu Dobrinj, koja je u posljednjih nekoliko

godina u mjestu izgradila sportski teren, zabavni park za najmlađe, a ovih dana otvorena je i novouređena mjesna trgovina. Svakako je najveća investicija odrađena izgra-

dnjom vodovoda, čime je mještanima i sve brojnijim vikendašima, omogućen bolji život i kvalitetniji komunalni standard, zaključio je Justinić. Župna crkva Sv. Antona Padovanskog sagrađena je 1669. godine, da bi potom bila proširena, a 1904. godine, za vrijeme dobrinjskog župnika Ivana Trinajstića i nanovo izgrađena. U toj crkvi Krasani svake godine slave Antonju, pa ako vas tih dana put nanese, svratite do ovog dobrinjskog sela, gdje će vas srdačni domaćini dočekati s bukaletom vina i starinskom pjesmom, a uspomena koju ponesete zasigurno će vas dugo podsjećati na kraj iz kojeg dolaze Veliki ljudi. Nedeljko Gržetić

RASOPASNO

NAJMLAĐA ŽUPA KRČKE BISKUPIJE OBILJEŽILA BLAGDAN „VELE GOSPOJE“ U najmlađoj župi Krčke biskupije tradicionalno se obilježava svetkovina Vele Gospoje, koju pohode brojni vjernici Dobrinjskog područja, susjednih općina, te vikendaša i gostiju. Svetkovina je uobičajeno počela procesijom po mjestu, a

potom je nastavljena misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, te nakon mise nastupom najmlađih članova gabonjarskog Kulturnog društva Sv. Petar. Sadašnja župna crkva u Rasopasnu sagrađena je 1886., a samo se

naselje prvi puta spominje u glagoljskoj ispravi iz 1471. godine. Određene su preinake na crkvi učinjene dvadesetih godina prošlog stoljeća kad je dograđen i zvonik, a kako kaže Miljenko Variola, predsjednik domicilnog mjesnog odbora, ovog je ljeta uređeno crkveno pročelje, te, po prvi puta u jednoj od krčkih crkava, izgrađena rampa za osobe s invaliditetom. Ova je ljetna fešta, uz Leteći odred i Tabako band, te ugostiteljsku ponudu, u Rasopasno privukla velik broj posjetitelja a u obližnjoj konobi Maslina, uz janjetinu i jela pod pekom, gosti su mogli uživati i u cjelodnevnoj gastro ponudi vola pečenog na ražnju. Nedeljko Gržetić

NG

15


Naš kraj - naši judi

SKUPŠTINA KD „SV. PETAR“ GABONJIN U Gabonjinu je 1.12.2013 godine održana Skupština KD „Sv. Petar“ Gabonjin. Na našu radost, prostorija društvenog doma bila je potpuno ispunjena. Najprije je održan radni dio u kojem su se pročitala izvješća sekcija KD-velike folklorne grupe, male folklorne grupe, sopaca i kantura, sportske sekcije, etno i glagoljaške sekcije, muzičke, izvješće rizničarke, tajnice i predsjednice KD. Iz izvješća se može sa ponosom zaključiti da je KD „sv. Petar“ aktivno u svim sekcijama, te da se tradicija ne zatire. Našoj kraljici Mariji Žic uručen je buketić cvijeća. Slijedilo je predstavljanje poklona

za g. Komadinu, gđu. Tonicu Justinić i za g. Svetka Ušalja. To su radovi g. Nikole Grdinića – kamene pločice u kojima je uklesano sa jedne strane „hvala Nevene“, a sa druge „KD Sv. Petar Gabonjin“, „hvala Tonica“ ... „hvala Svetko“... Na žalost, nisu bili prisutni pa smo im uručili naknadno. Zatim je slijedilo glasanje jer je ovo bila izborna skupština. Povjerenje

svojih članova su dobili: Predsjednik – Tatjana Radivoj, dopredsjednik – Nikola Grdinić, tajnica – Ankica Feretić, voditelj velike folklorne grupe – Darko Strčić, voditelj male folklorne grupe – Tatjana Radivoj, voditelj sopaca i kantura – Branko Brnić, voditelj sportske sekcije – Nenad Brusić, voditelj etno radionice i glagoljaša – Nikola Grdinić, voditelji muzičke sekcije – Marinko Grdinić i Stanko Grdinić, rizničarka – Jadranka Mršić. Po završetku službenog dijela slijedilo je druženje uz zakusku, pjesmu i svirku članova muzičke sekcije. T. Radivoj

KAKO JE MALENI NAŠAO DOM - HVALA DANICI I IVANU Ovog proljeća Danica Justinić je s prijateljicom išla brati gljive. Odjednom je začula neko tiho cviljenje, pa je krenula u pravcu tog zvuka. Ostala je iznenađena onime što je ugledala: na travi je ležalo bespomoćno lane, toliko iznemoglo da se nije moglo osoviti na noge. Tek što je ugledalo svijet, ostalo je samo. Poznato je da srne brižno njeguju svoje mlado, a ovo je lane bilo iscrpljeno, uzaludno dozivajući svoju majku, koja nije dolazila, jer je jadnica negdje izgubila svoj život. Danicu je duboko dirnuo prizor i nije dvoumila ni časa, umotala je lane u svoju vestu i požurila kući. Smjestila ga je u udobnu košaru i dala u zdjelici mlijeka. Malo lane još nije znalo piti. Suprug Ivan vratio se sposla i u kući sreo novog stanovnika, malo bespomoćno stvorenje, koje mu je na prvi pogled priraslo srcu. Odmah je autom odjurio u ljekarnu kupiti bočicu i dudice. Iste večeri pregladnjelo lane posisalo je punu bočicu mlijeka. Već je sljedećeg dana stalo na svoje noge. Danica ga je redovito hranila bočicama mlijeka, a Ivić po dolasku s posla mazio držeći ga u krilu. Ubrzo je počeo prepoznavati svoje spasitelje i dobrotvore, pa im je lizao ruke i trčkarao svuda za njima.

16

S vremenom, nije više bio ovisan samo o mlijeku, počeo je brstiti lišće sa zelenih grančica, koje mu je Ivić obavezno prije odlaska na posao donosio. Počeo je i previše skakati po kući, pa mu je Ivić napravio lijepu štalicu u kojoj sada boravi. Rano izjutra Ivić mu donese u štalicu zelene grane za "doručak", a onda, sada u zimsko vrijeme oko devet sati dođe Danica s bočicom mlijeka za "desert". Otvori vrata štalice i pušta ga na slobodu u prirodu, što je njegovo prirodno stanište. Prije nego otrči, umiljava se oko Danice i samo što ne kaže: "Idem ja, ali vratit ću se." Kreće se u krugu sedamsto – osamsto metara od kuće, po našim lijepim kraskim drmunima. Svakog se sumraka vraća sam, ulazi u štalicu i čeka "večeru". Preko noći zatvaraju se rešetkasta vrata do idućeg jutra.

Kroz dan, kada skakuće na slobodi, dovoljno je da Danica ili Ivić pozovu "Maleni" kako su mu dali ime, a on dotrči za čas iz nekog okolnog drmuna. Maleni ima sada osam mjeseci i počeli su mu izbijati rogovi. Bit će to ne samo lijep, nego i pametan srndać. Oprezan je s nepoznatima i dok sam ga pokušavala snimiti, skrivao se iza Danice i Ivića, promatrajući me sumnjičavo lijepim srnećim očima. Približio se kao da razumije tek kad mu je Ivić rekao:"Ona ti je dobra i neće ti ništa." Pametan je i zato što za kišnih dana ili kada puše vjetar ne želi izaći i ostaje u svojoj štalici, iako su mu vrata za izlazak otvorena. Maleni je još jedan dokaz koliko životinje, koje nazivamo "divlje" imaju mnogo nama nepoznatih lijepih i dobrih osobina, često puta i boljih od nekih ljudi. Mi ljudi nismo više puta ni svijesni što nam je sve dano i da bismo zato nekada i nekome trebali reći riječ HVALA, koju zaboravljamo reći. A, evo, ovo lane –Malenisvim svojim gestama i privrženošću pokazuje zahvalnost svojim spasiteljima. I samo kada bi mogao govoriti svakog bi dana ponavljao: Hvala vam, Danice i Iviću ! Radmila Borović


Naš kraj - naši judi

NAŠ SAKRISTAN – MEŽNJAR ZLATAN Iz Rimskog misala citiram: …Pri formiranju liturgijske zajednice kao vjerničkog kruga u župnoj zajednici kojemu je cilj produbljivanje značenja liturgije i što dostojanstvenije euharistijsko slavlje posebnu pozornost treba posvetiti službi sakristana bez kojeg nema pravog slavlja, što znači da je to osoba koja, pod vodstvom župnika, vodi brigu o pripremi za misu, brine se za sve što se odnosi na crkvu, pomaže župniku o informiranju što se odnosi na vjerski život i slavlja. Kroz sva događanja u župi iščitava se i iskustvo našeg sakristana Zlatana Manzonija, rođenog 1952. godine. Već od svojeg ranog djetinjstva volio je posluživati u crkvi. U pastoralnu službu uveo ga je pokojni Ivan Crnčić, koji je također bio sakristan. Nakon njegove smrti Zlatan postaje poveznica sa župnicima koji su imali službu u ovoj župi, a sada je poveznica sa župnikom velečasnim Ivanom Brnićem - župnikom župe Rođenja Blažene Djevice Marije u Polju i crkvi Sv. Nikole u Šilu. Pod vodstvom župnika naš se sakristan

brine za sve što se odnosi na uređenje crkve i pripremu liturgijskih slavlja, uvijek spreman za dogovor i suradnju sa župnikom te u službi stvaranja župnog zajedništva. Već dulje vrijeme osjećam potrebu osvrnuti se - svojim riječima i riječima naših župljana koji ga osobito cijene- i prenijeti naše zajedničke poruke povodom 42 godine služenja crkvi za njegovo aktivno sudjelovanje i angažman u sakramentalnim slavljima, te velikodušnost, povjerenje i vjerodostojnost kao i odvažnim i spremnim suočavanjem sa svime što je u skladu sa liturgijskim propisima i službe u crkvenom životu. To mi prepoznajemo, vrednujemo i priznajemo, jer on je na raspolaganju kod krštenja, pričesti, krizme, vjenčanja i sprovoda. Uz iskrene čestitke hvala našem Zlatanu što se, kroz svoj život bezgranično i neslomljivo, po zagovoru Marije, zaštitnice naše župe, u svom životnom pozivu

pouzdavao u Boga, te pridavao važnost Božjoj riječi, računajući na Božju snagu i njegujući crkveno zajedništvo sa svim našim vjernicima okupljajući ih i služeći svima na svoj jedinstven, povjerljiv i jednostavan način. Hvala mu što je uvijek spreman, u svom stilu, pratiti sve crkvene događaje; hvala mu što kroz radost i ljubav budi osjećaj prema pastoralnom djelovanju i potiče mlade na razmišljanje o svom pozivu, moleći osobito za vjernost naših hrvatskih obitelji da i one nastave njegovati i služiti u različitom pastoralnom djelovanju u našoj Crkvi. Prigodom nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana zaključujem riječima zahvalnosti iz Knjige brojeva: …Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva! Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv neka ti bude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese…! Župljanka

PREDSTAVLJANJE KRASA U EMISIJI "IZ KULTURNE BAŠTINE" U prostorijama Kulturnog društva „Sveti Juraj“ Kras 20. listopada snimili smo materijal za emisiju "Iz kulturne narodne baštine", koja se emitira na 1. programu Hrvatskog radija, a čiji su autori Ramiro Palmić i Ivan Pavačić Jecalić. U kratkim crtama nastojali smo što više reći o Krasu, njegovoj prošlosti, sadašnjosti i o našem Kulturnom društvu. Posebno je bilo govora o našim starim običajima za Antonju, koledvanju, našoj narodnoj nošnji, pučkoj kuhinji i kraskoj školi sopnje. Sve su to začinili kantom i sopnjom naši vrsni sopci, kanturice i kanturi. Snimili smo dosta materijala, pa je prvi dio emitiran 26. studenog, drugi 10. prosinca, a

treći o koledvanju 24. prosinca, tj. na Badnjak. Nakon završenog snimanja, organizatori, snimatelji i svi sudionici, uz zakusku, svirku sopela, kanat i pjesmu ostali su još dugo u lijepom druženju u dvorani Društvenog doma. Ponosni smo, a i zadovoljni

što, će preko ovih emisija mnogi naši slušatelji upoznati Kras, a posebno što će dio našeg bogatog kulturnog nasljeđa, ostati zapisan u velikoj obitelji naše hrvatske kulturne narodne baštine. Radmila Borović

17


Naš kraj - naši judi Vukovarske iskrice posjetile Općinu Dobrinj

VELIKA SRCA VUKOVARSKIH ISKRICA I NJIHOVIH DOMAĆINA Već drugu godinu zaredom članovi Vukovarskih iskrica posjećuju Općinu Dobrinj, odnosno otok Krk, te se tako sklopljeno prijateljstvo između mora i Dunava nastavlja na obostrano zadovoljstvo. Ova vukovarska udruga okuplja djecu i osobe s posebnim potrebama, a na Krk dolaze zahvaljujući inicijativi rođenog Vukovarca Mira Kačića, koji već dugi niz godina živi u Klanicama.

Kako ističe Lilijana Radobuljac, predsjednica Vukovarskih iskrica, sva ova upoznavanja i druženja počela su spontano, a u konačnici se razvila jedna prava mala ljubavna priča. Ove su godine Iskrice ljetovale u Malom Lošinju pa i ne brinu što se nisu stigli okupati u krčkom moru. Zato su ipak uspješno realizirali posjet svim planiranim otočnim destinacijama. Konjički klub iz Njivica

omogućio im je jahanje, plovili su izletničkim brodom, posjetili Opatiju, Krk, Malinsku i Dobrinj, te uživali u gastro ponudi brojnih dobrinjskih konoba i restorana. U svom ih je uredu ugostio i općinski načelnik Neven Komadina koji je, pohvalivši sve sponzore, istaknuo kako ga uvijek posebno raduje druženje s mladim prijateljima iz Vukovara. Djeca kažu kako su boravak kod Mira Kačića iskoristili za još bolje upoznavanje našeg otoka, a zahvaljujući svim ljudima dobre volje, koji su svojim sponzorstvom Iskricama omogućili dolazak na more, mladi Vukovarci su zajednički poručili – Naša srca su velika i u njih mnogo stane, mi ćemo pamtiti sve naše sretno provedene zajedničke dane. Nedeljko Gržetić

Njemačke skautkinje posjetile dobrinjski kraj

DESET DANA OBOSTRANO KORISNOG I UGODNOG DRUŽENJA Deset kolovoških dana na Krku su boravile djevojke, članice njemačke katoličke skautske organizacije Pfadfinderschaft Europas iz Bayerna (Bavarska). Iz svoje šatorske baze u Gostinjcu pohodile su pojedine lokalitete na otoku Krku, vježbajući snalaženje u prostoru.

Četrdeset djevojaka, predvođenih paterom Florianom, pohodilo je Rudine, Šilo i Dobrinj, gdje su prisustvovale nedjeljnoj misi u župnoj crkvi Sv. Stjepana, na kojoj ih je posebno pozdravio dobrinjski župnik Dinko Justinić.. Kako je rekao pater Florian, dolasku na

Krk prethodila je inspekcija organizatora, koja je obišla teren i pripremila sve za dolazak članica ove skautske organizacije. Djevojke iz najveće savezne njemačke pokrajine, čije je sjedište u Münchenu, prvi su puta na otoku Krku, iznenađene su gostoljubivošću otočana, pa navode kako su, pjevajući na ulici, u Krku nagrađene pizzama, dok su u Šilu pjesmom zaradile sladolede, a plesale su i na tamošnjoj fešti. Posjetile su Punat i otočić Košljun, a u krčkom akvatoriju prošle su i brzi tečaj ronjenja te tako upoznale podvodne ljepote našega mora. Boravak na Krku ostat će im u lijepim uspomenama, a vjeruju kako će se našoj prekrasnoj prirodi i dobrim ljudima vratiti još po koji puta u životu. Nedeljko Gržetić

18


Naš kraj - naši judi

PJEVAČKI ZBOR „ZVON“ NASTUPIO U SLOVENIJI Pjevački zbor „Zvon“ u zimskom dijelu godine upriliči radno putovanje u neku od odabranih destinacija. Tako je u subotu, 7. te nedjelju, 8. prosinca gostovao u općini i župi Gorje, nedaleko Bleda u Sloveniji. U subotu navečer održali smo prigodni koncert u župnoj crkvi sv. Jurja u Zgornjem (gornjem) Gorju. Na repertoaru su bile prigodne skladbe - od Staroslavenske mise, adventskih i božićnih pjesama, te prigodnih slovenskih pjesama. Koncertom je ravnao maestro Damir Smerdel, uz klavirsku pratnju Ivana Bošnjaka. Sljedećeg smo dana animirali nedjeljnu misu u jednom od naselja u župi, u kojoj se obilježavalo blagdan zaštitnika svetog Nikole. Poslije mise, kao i prethodne večeri, zadržali smo se u prigodnom druženju s domaćinima, gdje se uz čašicu vina i razgovora našlo i puno

pjesme. Uz nastupe, uspjeli smo naći mjesta za obilaske; posjetili smo Pokljuku – centar za biatlon, dio Triglavskog nacionalnog parka, Bled-

U Krku otvorena izložba Nede Petrić Stroligo iz Čižića

sko jezero s otočićem, Ljubljanu... Ovo putovanje realizirali smo zahvaljujući poznanstvu naše sumještanke Marice Lončarić i gorjanskog župnika vlč. Branka Zadnika, kojemu i ovom prilikom iskazujemo pohvalu i zahvalu na domaćinstvu te što je u ovo događanje uložio i nama pokazao puno duha i otvorenoga srca. Drugi domaćin bio je načelnik (župan) općine Gorje Peter Torkar. Ovako ispunjen vikend za dušu i tijelo može se samo poželjeti, stoga uz ove želje: Svima čestit i blagoslovljen Božić te zdravu, sretnu i uspješnu novu godinu! Ranko Pavačić

„RASTVARANJE KAMENA“ KAO INSPIRACIJAMA RUDINAMA Nakon Galerije „Sveti Nikola“ u Malinskoj, umjetnica Neda Petrić Stroligo svoje je likovne izričaje početkom jeseni predstavila i u krčkom „Decumanusu“. Okosnicu ove izložbe čine Rudine, malo, pitoreskno mjesto na području Dobrinjštine, koje za autoricu, kako sama kaže, imaju višekratnu, primarno emotivnu vrijednost. Specifičnost ove zanimljive izložbe

je spoj različitih slikarskih, ali i kiparskih tehnika, istaknula je Maja

Parentić, ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka, tj. organizatora ove izložbe. „Slike Nede Petrić Stroligo su uvjerljive projekcije kamenih površina. Ovo je izložba koja nam u raznim prilikama otvara oči da prepoznamo izvornu ljepotu i simbol Rudina, ali i čitavog otoka“, zaključila je Maja Parentić Gordana Gržetić

19


Naš kraj - naši judi

U MALINSKOJ ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA POVIJESNOG DRUŠTVA OTOKA KRKA U subotu 7. prosinca održana je u Malinskoj Izborna skupština Povijesnog društva otoka Krka (Povijesne udruge otoka Krka). Povijesno društvo otoka Krka osnovano je 1969. i bez prekida djeluje do danas, s osnovnim ciljem unapređenja znanstvenog i istraživačkoga rada u području povijesnih i drugih znanosti. Na skupštini su bili prisutni brojni članovi društva, kako s Krka tako iz Rijeke i Zagreba te predstavnik Općine Malinska-Dubašnica. Predsjednik Društva dr. Milan Radić podnio je četverogodišnje izvješće i naglasio da je glavni projekt Društva publiciranje Krčkog zbornika pa je tako u promatranom razdoblju objavljeno ukupno pet svezaka Krčkog zbornika: Ljerka Schiffler, Matthaeus Ferchius Veglensis – Mattheo Ferchio Veglense – Matija Frkić Krčanin (1583. – 1669.) (Krk – Rijeka, 2010.); Ivan Kovačić, Udarna grupa otoka Krka 1944. – 1945. (Krk – Rijeka, 2011.); Anna Maria Fiorentin, Krk – splendidissima civitas Curictarum

(reprint – Rijeka, 2011.); Petar Runje, Prema izvorima II. Rasprave i članci o hr vatskim franjevcima trećoredcima glagoljašima (Krk – Zagreb, 2012.); Krčki zbornik, sv. 69. (Krk, 2013.). Na skupštini je izabrano i novostaro vodstvo. Za predsjednika Društva jednoglasno je izabran dr. Milan Radić, za potpredsjednika Miloš Orlić, za tajnika Branko Pajalić, a za blagajnika Josip Karabaić. Također je izabran nadzorni odbor kao i novo uredništvo Krčkog zbornika u sljedećem sastavu: Danijel Ciković, prof., dr. sc. Anton Bozanić, Perica Dujmović (g rafičko-likovni urednik), dr. sc. Tomislav Galović (izvršni urednik), dr. sc. Maja Polić, dr. Milan Radić (odgovorni urednik), akademik Petar Strčić (glavni urednik) i doc. dr. sc. Franjo Velčić. Ujedno su isti članovi imenovani i u uredništvo Male knjižnice Krčkog zbornika, s time da je glavni urednik dr. Milan Radić, a tajnik akademik Petar Strčić. Najavljeno je da će novi svezak

''mješovitog'' Krčkog zbornika (kao časopisa/godišnjaka) biti objavljen u prvoj polovini iduće godine dok je pripremi još nekoliko knjiga čija realizacija ponajprije zavisi od dotoka financijskih sredstava Društvu. Također je izražena želja za daljnjom dobrom suradnjom s jedinicama lokalne samouprave na otoku Krku – Gradu Krku, Općini Baška, Općini Dobrinj, Općini Malinska-Dubašnica, Općini Omišalj, Općini Punat i Općini Vrbnik jer je samo tako moguće osigurati kontinuiran rad Društva i redovito godišnje publiciranje Krčkog zbornika i Posebnih izdanja Povijesnog društva otoka Krka. Uredništvo obavještava i poziva sve potencijalne suradnike da radove za novi svezak Krčkog zbornika mogu slati na e-mail adresu Povijesnog društva otoka Krka: povijesno.drustvo.otoka.krka@gmail.com. Na skupštini je predstavljen i voluminozni »Zbornik u čast Petru Strčiću« koje je objavilo Povijesno društvo Rijeka u povodu 75. rođendana akademika Petra Strčića. Na više od 700 stranica donosi se 35 članaka koje potpisuju fra Bonaventura Duda, fra Franjo Emanuel Hoško, dr. sc. Miroslav Bertoša, nadbiskup Ivan Devčić, biskup Mile Bogović, dr. sc. Antun Bozanić, dr. sc. Miroslav Tuđman, akademik Nedjeljko Fabrio i drugi, o čemu je govorila jedna od urednica toga zbornika dr. sc. Maja Polić. Dr.sc. Tomislav Galović

20


Naš kraj - naši judi Dr.sc. Maja Polić o Zborniku u čast akademiku Petru Strčiću

IMPOZANTNO DJELO KAO ZAHVALA ZA POLA STOLJEĆA SLUŽENJA ZNANOSTI Impozantno djelo, „Zbornik u čast Petru Strčiću“ predstavljeno je u prostorijama Zavoda za povijesne i društvene znanosti Rijeka. Počast akademiku Strčiću svojim su tekstualnim prilozima odala mnoga „slavna pera“ iz raznih sfera znanosti a o koncepciji Zbornika porazgovarali smo s urednicom dr.sc. Majom Polić iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Rijeci: -Akademiku smo u čast njegova sedamdeset i petoga rođendana i pedeset godina od njegovog znanstvenog djelovanja odlučili objaviti jedan zbornik. Ideju je dao suurednik dr.sc. Elvis Orbanić iz Pazina , međutim, ni slutili nismo da će ideja rezultirati ovolikim zbornikom. Eto, Zbornik je narastao na osamstotinjak stranica. –istaknula je urednica ovog zaista velebnog izdanja. -Riječ je o člancima interdisciplinarnog sadržaja, koje smo odlućili podijeliti u pet cjelina. Zbornik otvara članak, odnosno prigodno uvodno slovo, bivšeg rektora riječkog Sveučilišta

akademika Danijela Rukavine. Ja sam s prof. dr. fra Emanuelom Hoškom dala leksikonsku biobibliografiju našega akademika, gdje će čitatelji sami vidjeti što je to naš akademik u svojih sedamdeset i pet godina učinio. Tu je jedan važan, ali za nas mlađu generaciju mora priznati i iznenađujući podatak, da je objavio ukupno šezdeset i sedam knjiga, što u prvom, što u drugom izdanju. U Zborniku imamo i niz crkvenih lica vezanih uz otok Krk; tako nam je akademikov sumještanin fra Bonaventura Duda dao članak „Selo Kras na otoku Krku - rodno mjesto akademika Petra Strčića“. Izdvajam i članak dr. Antona Bozanića „Djelo akademika Petra Strčića na Kvarnerskim otocima i otoku Krku“. Još bih izdvojila članak prof. dr. Petrice Žic Novosel, pod naslovom „Neka obilježja stanovništva Punta na otoku Krku u 20. stoljeću - pojasnila je koncepciju Zbornika dr. Polić. Uz našu sugovornicu, te već spomenutog suurednika dr. Elvisa Orbanića, Zbornik ima svoj urednički savjet, na čijem se čelu nalazi akademik Rukavina, a tu su još prof. dr. Darko Darovac iz Kopra, te prof. dr. Azem Kožar iz Pule. Suurednik Zbornika je dr. Elvis Orbanić iz Pazina -Svakako moram istaknuti da je Zbornik izdanje Povijesnog društva Rijeka, koje postoji već šezdeset i jednu godinu i koje je svom predsjedniku željelo učiniti čast kroz ovu velebnu ediciju –

istaknula je dr. sc. Maja Polić, zaokruživši ovu priču podsjetnikom na akademikovih legendarnih „Pet N“: - Pa zaista je to sada već legendarnih akademikovih „Pet N“: „Nitko nikada ništa nije naučio iz povijesti“. Akademik Strčić je to objasnio na primjeru Rijeke, rekavši: „Svojataju je i Mađari i Talijani, a gdje to onda ostavlja nas, Hrvate?“. Uz akademikovih „Pet N“ izražavam na kraju želju i nadu da ćemo narednih godina još mnogo toga dobroga dobiti od našeg akademika Petra Strčića, ali i da ćemo se u godinama koje dolaze proveseliti još kojem Zborniku akademiku u čast – zaključuje naša sugovornica, urednica izdanja kojim je vraćen dio duga čovjeku koji je uvelike zadužio kako zavičajni areal, tako i hrvatsku znanost i kulturu. Gordana Gržetić

21


Naš kraj - naši judi Izborna Skupština Humanitarne udruge „Andrijana Gržetić

U PET GODINA NADMAŠILI OČEKIVANJA I ZACRTANE PLANOVE U utorak, 3. rujna, održana je Izborna skupština Humanitarne udruge "Andrijana Gržetić". Naime, prema Statutu Udruge, svakih pet godina održavaju se izbori za predsjednika, dopredsjednika, tajnika, te Upravni i Nadzorni odbor. Jednoglasnom odlukom nazočnih, u narednom petogodišnjem razdoblju, tj. do 3. rujna 2018. Udrugu će voditi dosadašnja predsjednica Gordana Gržetić. Njezina je zamjenica, tj. dopredsjednica Udruge Ana Drpić a i funkcija tajnika povjerena je dosadašnjoj tajnici Katici Dunato. Uz Gordanu Gržetić, Anu Drpić i Katicu Dunato, u Upravni odbor izabrani su Ivica Bogović, Nataša Rogina, Jelena Hržić i Josip Dunato. Funkciju predsjednika Nadzornog odbora obnašat će dosadašnji predsjednik Dr. sc. Tomislav Galović, a kontrolu rada Udruge nadzirat će još dva članaNikola Gržetić i Nikola Parčić. U samim počecima Udruga nije raspolagala s dovoljno sredstava da bi raspisala natječaj za stipendiranje, pa je pomagali kako i koliko je mogla, držeći se odredbi Statuta – pomagati obitelji koje je snašla neimaština uslijed bolesti. Prvi natječaj za dodjelu stipendija raspisan je za školsku godinu 2010/11., te je ova Udruga – koliko je poznato – postala jedina nacionalna humanitarna organizacija, koja stipendira /školuje isključivo učenike osnovnoškolce bez očeva. Postoje mnoge organizacije koje pomažu djecu bez oba roditelja, ili učenike slabijih imovinskih statusa, ali ova se organizacija, temeljem želje pokojne Andrijane Gržetić, orijentirala isključivo na osnovnoškolce bez očeva. Iznos godišnje školarine je

22

4.000,00 kuna po učeniku a isplaćuje im se jednokratno na njihove žiro račune. Na svaku stipendiju plaćamo i obavezni porez od 25 %. Zaključno s natječajem za tekuću (2013/14.) školsku g odinu, Udruga je dodijelila stipendije u ukupnoj vrijednosti od 60.000,00 kuna. To je iznos koji je isplaćen korisnicima na račune i ne podrazumijeva obavezne poreze na svaku isplaćenu stipendiju. „Ovaj iznos smatramo svojim velikim uspjehom, jer se radi o maloj neprofitnoj organizaciji, kojoj je bio cilj dodijeliti barem dvije školarine godišnje. Dugujemo veliku zahvalnost mnogim pojedincima, iseljenim otočanima u New

Yorku, Udrugama Klubovima i Društvima, ali i gospođi Vesni Šamanić, koja od prvog dana sve naše knjigovodstveno-računovodstvene usluge obavlja volonterski, čime smo uštedjeli znatna financijska sredstva, koja smo kasnije upotrijebili za naš primarni cilj. U narednom petogodišnjem razdoblju planiramo natječaj za stipendiranje proširiti na županijski nivo, te time na najljepši način zaokružiti ispunjenje dugogodišnje želje jedne skromne žene velikog srca, koju život tijekom njezinih sto godina uglavnom nije štedio, ali koja je unatoč svim nedaćama, kroz život vođena idejom: „Ako ne možeš pomoći u podne, pomogni u ponoć!“, zaključak je s Izborne Skupštine ove male ali uspješne neprofitne organizacije. Dr. sc. Tomislav Galović


Naš kraj - naši judi Bodulski „Merikani“ nastavljaju svoju plemenitu misiju

ZA DJECU BEZ OČEVA PRIKUPILI 1560 DOLARA U ponedjeljak, 12. kolovoza, u maloj vijećnici Grada Krka održana je tiskovna konferencija, na kojoj su iseljenički klubovi iz New Yorka Humanitarnoj udruzi "Andrijana Gržetić" po četvrti put zaredom uručili hvalevrijednu donaciju, ovog puta 1560 američkih dolara. Uz predstavnike Udruge, Konferenciji su nazočili predsjednica Kluba žena otoka Krka u New Yorku Bosiljka Radman, uz potpredsjednicu Kluba Marinu Vučenik, Tonica Tehomilic, tajnica Dubasnica Social Cluba, predsjednik i blagajnica Kluba otok Krk Ive Žgombić i Marica Milčetić, te predsjednik Društva Omišljana u New Yorku Filip Pindulic sa suprugom Mary Ann. Ideja o pomaganju Udruge među našim iseljenicima potekla je od Marine Vučenik, inače rođene Krčanke, koja je Klubu žena predložila prikupljanje donacijan Uskoro im se pridružio i Klub otok Krk a potom i ostala dva iseljenička kluba, te je tako nastalo kontinuirano, složno pomaganje i suradnja Udruge i iseljenih otočana. Ponosni smo na činjenicu da smo, koliko nam je poznato, jedina nacionalna neprofitna organizacija, koja je orijentirana isključivo na stipendiranje osnovnoškolaca

bez očeva“, rekao je voditelj projekta Udruge dr. sc. Tomislav Galović, istaknuvši da u Udruzi i dalje vrijedi pravilo da se s imenima korisnika ne izlazi u javnost, nego su s podacima o njima upoznati članovi Udruge i redoviti podupiratelji. Tiskovnoj konferenciji nazočio je i Nikola Gržetić, sin pokojne Andrijane: „Ja Merikanima mogu jedino zahvaliti ! Često nas kritiziraju zbog osnivanja Udruge, ali ja svima ovako kažem: Dok moj otac nije obolio, mi smo bili prilično bogata obitelj, ali došla je bolest i propali smo. Sve se je potrošilo, jer je dvije godine i pol otac bolovao od tuberkuloze. Za nas se je skupljala

pomoć po cijeloj Dobrinjštini a i šire. Imao sam četiri godine kad je otac obolio i šest kad je umro ali se dobro sjećam da je mama govorila da ćemo i mi jednog dana dobrotu morati vratiti ljudima. Moja pokojna mama je na stoti rođendan od nas zatražila da pokrenemo pomaganje učenicima bez oca i zato Udruga postoji. Hvala svima koji nam pomažu a ostalima bih poručio da nitko od nas ne zna što nosi sutra“, rekao je Nikola Gržetić, podsjetivši na omiljenu uzrečicu svoje pokojne majke: Ako ne možeš pomoći u podne, pomogni u ponoć!“ Walter Salković Foto: Igor Gržetić

23


Naš kraj - naši judi

UDRUGA VETERANA DOMOVINSKOG RATA ODALA POČAST ŽRTVAMA BLEIBURŠKOG KRIŽNOG PUTA Jedan od ciljeva Udruge veterana Domovinskog rata (UVDR), uz brigu o iznalaženju rješenja za socijalne i druge teškoće branitelja, te očuvanju uspomene na Domovinski rat, je i razvijanje prijateljstva i solidarnosti među veteranima, prvenstveno kroz organiziranje rekreativno – sportskih priredbi i izleta. Zahvaljujući svekolikoj potpori i razumjevanju Općine, dobrinjska podružnica UVDR –a za svoje članove organizira godišnji izlet, te su dosad posjetili Liku, Vukovar, Knin, Mariju Bistricu, Brijune, Goli otok, a ove godine organiziran je i pohod spomen – obilježju na bleiburškom polju. Na put je krenuo 51 veteran, a pridružio im se i općinski načelnik Neven Komadina koji se rado odazvao pozivu čelništva udruge. Prvog dana dobrinjski veterani posjetili su Ljubljanu, gdje su uz stručno vodstvo upoznali glavni slovenski grad, prvenstveno staru gradsku jezgru, prepunu kulturno – povijesnih znamenitosti. Šetnja Ljubljanom povremeno se prekidala susretima s nekolicinom prijatelja, dugogodišnjih vikendaša na području Općine Dobrinj, a vrhunac gostoprimstva veteranima je pružio prof. dr. Janez Hribar sa ljubljanskog Biotehničkog fakulteta, koji je u obližnjem kafiću počastio kompletnu dobrinjsku ekipu. Iz Ljubljane put je nastavljen u smjeru Bleda, gdje se večeralo i noćilo u hotelu Jelovica. Dio

24

izletnika kušao je nadaleko poznate bledske krempite, a dio se odlučio za zdraviju varijatnu – šetnju oko jezera u dužini od oko pet kilometara. Odlazak iz Bleda bio je popraćen kišom, koja na žalost nije prestajala padati ni ulaskom u Austriju, pa je posjet vrlo atraktivnom parku Minimundusu, u neposrednoj blizini Klagenfurtha, bio moguć jedino pod kišobranom. Radi se zapravo o parku minijaturnih građevina napravljenih u mjerilu 1 : 25. Među 150 modela arhitekture iz cijelog svijeta nalazi se i hrvatski svjetionik Porer, inače smješten na istoimenom otočiću, jugozapadno od južnog rta Istre. Razgledavanje ovog parka ima i humanitarnu dimenziju, obzirom da prihod od ulaznica ide u korist koruškog udruženja „ Rettet das Kind “ (Spasite djecu). Nakon kraćeg posjeta Klagenfurthu, jednom od najljepših austrijskih starih gradova, veteranska ekspedicija došla je i do Bleiburga, malog

gradića u neposrednoj blizini slovenske granice. Na blajburškom polju, kod spomenika poginuloj hrvatskoj vojsci, zapaljene su svijeće, a u ime dobrinjske podružnice UVDR – a i Općine Dobrinj vijenac su položili predsjednik udruge Nedeljko Gržetić i općinski načelnik Neven Komadina. Kako je tom prigodom istaknuo Gržetić, o žrtvama logora Jasenovac s pravom se govorilo i poučavalo mlađe generacije, no u tadašnjoj komunističkoj Jugoslaviji žrtve Bleiburga i Križnog puta bile su strogo prešućivane. Ovaj pohod spomen – obilježju poginuloj vojsci, ali i brojnim hrvatskim civilima, nije imao nikakav ideološki karakter, jer žrtve su, ipak, samo žrtve, zaključio je Gržetić. Molitvom kod spomenika završen je službeni dio posjeta Bleiburgu, a zasigurno će ga najviše pamtiti pojedinci, čiji su najbliži i sami bili žrtve tog stratišta. NG


Naš kraj - naši judi

AKTIVNOSTI UDRUGE VETERANA DOMOVINSKOG RATA Svijeće i cvijeće za branitelje Veterani dobrinjske podružnice i ove su godine, uoči Dušnog dana pohodili grobove svojih preminulih suboraca a paljenju svijeća i polaganju vijenaca tradicionalno se pridružilo i općinsko vodstvo na čelu s načelnikom Nevenom Komadinom.

Turnir u briškuli i trešeti U prostorijama Udruge veterana Domovinskog rata održan je turnir u briškuli i trešeti. Jedanaest parova, redom bivših branitelja iz gotovo svih naselja s područja Općine Dobrinj, za kartaškim je stolom pokazalo svoje znanje u praćenju kopi i baštona, a ponajviše u umijeću motiranja. Sistemom ispadanja, Darko i Nikola Justinić iz Polja, osvojili su prvo mjesto, te su im zasluženo dodijeljene bukalete, kao i monografije o Dobrinjskom, autora dr. Antona Bozanića. NG

Obljetnica bitke kod Lepanta

KOTORSKA DELEGACIJA RAZGLEDALA DOBRINJSKU BAŠTINU Obilježavanje Bitke kod Lepanta ove je godine u krčkoj crkvi Sv. Kvirina obogaćeno otvorenjem izložbe zavjetnih darova bokeljskih pomoraca. Na čelu kotorske delegacije, uz Milevu Pejaković – Vujošević, ravnateljicu Pomorskog muzeja u Kotoru, bio je i generalni vikar kotorske biskupije mons. Anton Belan. Prijatelji iz Kotora posjetili su i Dobrinj, gdje su razgledali etnografsku i sakralnu zbirku, a ugostio ih je i općinski načelnik Neven Komadina. NG

25


Naš kraj - naši judi

DOBRINJSKI LOVCI U proteklih par mjeseci dogodilo se nekoliko bitnih stvari vezane uz rad naše udruge. Napustila su nas naša dva člana. Najstariji lovac Anton Grdinić Šumar iz Krasa i Josip Mihajić Jaković iz Melina ljudi koji su zadužili sve lovce dobrinjštine. Anton jedan od prvih poslijeratnih lovaca i osnivača naše udruge. Osip čovjek koji je cijeli svoj život bio uz i u lovu - neka počivaju u miru. Ove godine po prvi puta imali smo i sportske igre L.D. Orebica Krk. Igre su se održale u lovačkom domu na Ogreni. Naše ekipe natjecale su se u svim disciplinama: streljaštvo, mali nogomet, boćanje, briškuli i trešeti. Najuspješniji članovi bili su Anton Mihajić i Ivan Drpić. Osvojili su prvo mjesto u briškuli i trešeti, njima sve pohvale što su osvjetlali naš obraz, a mi ostali moramo malo više trenirat da bi slijedeće godine bili što uspješniji i donesli još koji pokal u vitrinu. Već tradicionalno održala se i proslava Sv. Huberta na nivou lovaca cijelog otoka. Ovogodišnja proslava bila je na Glavotoku u franjevačkom samostanu. Sv. misu predvodio je provincijal fra Nikola Barun. Poslije svete mise druženje smo nastavili u hotelu Malin sa našim dragim suprugama uz večeru i muziku.

26

U naše redove došao je i novi „član“ traktor Massey Ferguson 394F. Nakon višegodišnjeg posuđivanja traktora od našeg člana Darka Škrabonje kojemu se zahvaljujem na nesebičnosti i povjerenju. Odlučili smo krenuti u nabavku traktora. Višemjesečnu potragu po portalima i obavljenih nekoliko desetaka poziva. Donijeli smo odluku o kupovini malenog ali snažnog stroja (85 ks), koji je dovoljno jak za naš malčer a ujedno dovoljno uzak da se može kretat po svim našim klancima. U planu

imamo i kupnju dvobraznog pluga i freze tako da možemo povećat zasijane površine a i održavat postojeće. Dobro će nam doći i u ljetnim mjesecima za raznošenje vode do lokvi do kojih naši vatrogasci ne mogu doći a i pri izvođenju naših ostalih radnih akcija. U slijedećoj godini trebala bi početi i izgradnja lovačke kućice u Krasu. Sređujemo imovinsko – pravne odnose te čim se sredi papirologija krenulo bi se u izgradnju iste na području Sv. Jurja (ispod vodospreme) Kras. Iz svega ovoga mislim da je vidljivo da mi nismo samo skupina ljudi koja baulja po drmunih do prve oštarije nego da se u našoj udruzi ozbiljno radi. Zahvalili bi se načelniku i općinskom vijeću na podršci koju daju pri radu L.J. Fazan Dobrinj. Svim ljudima dobre volje sretan Božić i sve najbolje žele Vam Lovci Sanjin Crnčić


Naš kraj - naši judi

PRVE SPORTSKE IGRE LOVAČKOG DRUŠTVA „OREBICA“ Na lokalitetu Ogreni, u neposrednoj blizini Dobrinja, održane su „Prve sportske igre Lovačkog društva Orebica Krk“, na kojima je sudjelovalo preko stotinu lovaca iz gotovo svih lovnih jedinica otoka Krka. Igre je, već tijekom prijepodneva, simbolično otvorio dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina, koji je pozdravio ovakvu inicijativu krčkih lovaca s kojima i inače dobrinjska općina dobro surađuje. Predstavnici lovnih jedinica iz Baške, Punta, Krka, Vrbnika, Kornića, Omišlja i Dobrinja okušali su se u boćanju, streljaštvu, malom nogometu te briškuli i trešeti, a za sve sudionike skuhana je i dobrana porcija

pojedinačnom gađanju zračnom puškom najboljim se pokazao Toni Komadina, član vrbničke lovne jedinice, a oko sokolovo iskazali su i Žarko Mrakovčić i Tomislav Kosić, lovci iz Punta, odnosno

Kornića, koji su također dobro pogađali metu udaljenu deset metara. – Od ukupno 350 otočnih lovaca natjecanju se odazvalo stotinjak članova našeg lovačkog društva, rekao je Ivan Bolonić, čelni čovjek Orebice, istaknuvši kako su zadovoljni odabirom lokaliteta na Ogrenom, gdje se uz lovački dom nalazi i odgovarajuća sportska infrastruktura. Vjerujemo da će ovo sporstko druženje krčkih lovaca preći u tradiciju, a natjecanja ćemo, zbog povoljnijih vremenskih uvjeta, nastojati održavati u proljetnom dijelu godine, zaključio je Bolonić. Nedeljko Gržetić

srnećeg gulaša s njokima. U kartaškom dijelu natjecanja slavili su Ivan Drpić i Anton Mihajić iz lovne jedinice Fazan – Dobrinj, drugoplasirani su Puntari, dok su Bašćani za kartaškim stolom osvojili treće mjesto. Na ogrenskom jogu pobjedu u boćanju odnijeli su članovi lovne jedinice Kamenjarka iz Baške, a Omišljanima i Krčanima pripale su druga, odnosno treća pozicija. Nogometaši Baške slavili su i u malonogometnom dijelu natjecanju, kad su u završnici savladali Krčane, dok je vrbničkoj ekipi pripalo treće mjesto. U

27


Naš kraj - naši judi U KD „Ive Jelenović“ novi uzleti

NI STRAHA DA ĆE SE ZATRT NAŠA STARINA U ovoj su godini naše mlade kanturice Mira Crnčić, Valerija Jurasić i Martina Turčić završile „Školu svirke sopela i pučkoga kanta“, koja za svakog polaznika traje šest godina, upravo kao i osnovna glazbena škola. Kao njihov mentor, učitelj – meštor, osjećam potrebu progovoriti i na ovom mjestu napisati nekoliko misli, koje bi upravo njihovim primjerom mogle potaknuti mnoge naše mlade sumještane, ali i one manje ili više vremenitije, kako očuvati od propadanja, njegovati i promicati uz govornu i našu glazbenu baštinu, jednu od temeljnih stupova tradicijske kulture, zavičaja, a time i domovine. Jer, moramo priznati, u ovim vremenima globalizacije i tehnološkog napretka u svim područjima ljudskog stvaranja, neke nove vrijednosti sve više ulaze u sve pore našega života i svakodnevice. Jedan od naših ciljeva morao bi biti kako naći suživot i određenu ravnotežu među vrijednostima, koje baštinimo od naših starih i mamic, te vrijednosti koje živimo i želimo promicati danas. Programi koje planira i provodi KD „Ive Jelenović“ u svim godinama svoga trajanja u sekcijama „Škole svirke sopela“ i folklora, na

tragu su tih naših htijenja i iz godine u godinu daju vidne uspjehe. Uspjeh do uspjeha, nagrada do nagrade Primjerice, naše kanturice Mira, Martina i Valerija svojim su nastupima sudjelovale u mnogim programima Udruge svjetovnih i duhovnih sadržaja, kao što su božićni koncert u Dobrinju i katedrali svetog Vida u Rijeci (ove godine u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci 23. prosinca), s mladim sopcima, na manifestaciji duhovne glazbe „Maša po starinski“ u Svetom Petru u Šumi u Istri više puta, te mnogim drugima. Spomenimo ovdje i njihovo sudjelovanje na manifestacijama pučke glazbe u natjecateljskom dijelu programa u sjedištu Udruge sopaca otoka Krka u Pinezićima, gdje s ostalim natjecateljima iz cijelog našeg otoka kanton i svirkom sopela pokazuju stečena znanja i vještine u tom jedinstvenom muziciranju, koji danas kao zaštićeno dobro prepoznaje ne samo naša domovina, nego i Europa i svijet. Prva i druga mjesta više godina, pa tako i ove, osvajaju upravo naše kanturice i za to dobivaju vrijedne nagrade. S Primorcima i Istranima

sudjeluju u natjecateljskom dijelu poznate manifestacije, ove godine na 32. „Mantinjadi pul Ronjgi“, pa su tako i ovaj put osvojile prvo mjesto u kategoriji „kanat u skupini“, a zakantale su notu „Lipo se je društvo sastavilo“ I ovdje su svojim raspjevanim pučkim kanton s visokim stupnjem znanja svih njegovih elemenata pokazale izvrsnost. I još nešto: svojim su marljivim učenjem i probama, na koje su redovito dolazile (Valerija čak iz Rijeke) pokazale veliku volju, želju, ljubav i poštovanje vrijednosti ke su živeli naše mamice i stari. Velo, velo hvala Moramo njin reć jeno velo, velo hvala za sve što su dosad učinile i što će i dalje činiti svojim nastupima i sudjelovanjem crikvi i na naših placah. I ne samo njima, nego i mladim sopcima (niki od njih oženjeni judi), koji su završili ovu školu Udruge a to su Klaudije Dunato, Tomislav Saftić, Vedran Petrović, Marko Župan, Mateo Kirinčić i Matija Turčić. Ovo sad nije kraj našoj „Školi sopena i kanta“; nju danas polaze novi mladi naraštaji, a to su Marin Petrović, Filip Crnčić, Mihael Pavačić, te oni malo mlađi – Dominik Mance i Ivan Škrabonja. Od ove godine naše tri kanturice imaju mlajega kumpanja i kumpanjice; kantat su počeli učit Filip Crnčić, Veronika Kirinčić, Monika Nonvellier i Lea Crnčić. I da zaključim: Dokla imamo ovakovih mladih, ni straha da će se zatrt naša starina. So željun da ona žive s nami i so našimi mladimi sve vrimena. Svima njima i onima koji ih prate, te podupiru njihov plemeniti rad, trud i mar SRIĆON BOŽIĆ I MLADO LETO ! Ivan Pavačić Jecalićev

28


Naš kraj - naši judi

CRKVENI ZBOR ŽUPE SV. STJEPANA ZABLISTAO NA NACIONALNOJ SMOTRI STAROCRKVENOG PUČKOG PJEVANJA Na nacionalnoj smotri starocrkvenog pučkog pjevanja „Maša po starinski“ u Svetom Petru u Šumi ove su se godine predstavili zborovi i pjevači iz Istre, Zagreba i otoka Krka. Boje našeg otoka, po četvrti put zastupali su članovi crkvenog zbora župe Svetog Stjepana iz Dobrinja. Isprva su Dobrinjci starohrvatskom glagoljaškom misom uveličali koncelebraciju u župnoj crkvi Svetog Petra i Pavla, a potom su, nakon mise koju je, uz priora pavlinskog samostana pater Maria, župnika iz Ližnjana i dobrinjskog župnika Dinka Justinića, predvodio umirovljeni porečki i pulski biskup Ivan Milovan, nastupili i na supetarskoj placi. Početak smotre označila je mantinjada koju su izveli mladi dobrinjski sopci Mateo Kirinčić i Matija Turčić, a potom je posjetitelje pozdravio Viktor Prenc, voditelj programa, koji je, između ostalog, naglasio kako se ovakvim manifestacijama nastoji spasiti od zaborava drevne autohtone forme i osebujan arhaični jezik, te prenijeti tradiciju starocrkvenog pjevanja na mlade naraštaje. Dobrinjski je župni zbor tijekom programa otpjevao staru božićnu pjesmu Poslan bi anjel Gabrijel, pa se zasoplo Isuse blaga i ponizna srca, da bi potom čuli i Bog se rodi Vitliomi, te Koledvu sv. Stipanu, u izvedbi Mire Crnčić, Valerije Jurasić i Martine Turčić. Umirovljeni biskup Ivan Milovan istaknuo je

kako ga pjesma dobrinjskog crkvenog zbora vraća nekoliko stoljeća unatrag, te kako se taj stari hrvatski jezik sačuvao upravo kroz liturgiju koja se odvijala povodom najvećih crkvenih blagdana ali i bitnih životnih događaja – od rođenja, vjenčanja pa do pogreba. Svi zajedno moramo nastojati sačuvati tu dragu, vrijednu, bogatu duhovnu baštinu, koja je odraz duše ovoga naroda. Staro crkveno pjevanje je zapravo prepjevano

evanđelje, zaključio je monsinjor Milovan. - U dobrinjskoj župnoj crkvi često se glagolja starohrvatska misa, rekao je voditelj zbora Ivan Pavačić, dodajući kako u zboru zapravo kantaju tri naraštaja, a neki od njih aktivni su već šezdesetak godina. Prema neslužbenoj ocjeni pojedinih relevantnih posjetitelja ove smotre, Dobrinjci su se jedini pridržavali staropučkih pravila pjevanja, odnosno kantanja tzv. tijesnih intervala, a kako ističe Pavačić, nakon smotre uslijedili su i pozivi na slične smotre koje se održavaju u Beču i Zagrebu. U razmjeni prigodnih poklona Dobrinjci su svojim domaćinima, pa tako i monsinjoru Milovanu i umjetničkom voditelju smotre Brunu Krajcaru, darivali nedavno tiskanu monografiju „Dobrinj i dobrinjsko područje“, autora dr. Antona Bozanića, a ponovno druženje na supetarskoj smotri zakazano je i za sljedeću godinu. Nedeljko Gržetić

29


Naš kraj - naši judi

DIJAMANTNI PIR - KAO DA JE JUČER BILA TA DAVNA 1953. Na blagdan Sv. Nikole Tavelića 14. 11. 2013. proslavili su svojih šezdeset zajedničkih godina Dragica i Ivan (Ive Stipić) Crnčić iz Šila. Ive iz Hlape, mada po majci porijeklom iz Polja, često je kao i na sam dan pira pješačio do Polja, da bi pred oltar mogao odvesti Dragicu r. Justinić iz Polja. Toga 14. studenoga 1953. svoje su zavjete izrekli, pred tadašnjim župnim upraviteljem vlč. Vinkom Žicom u župnoj crkvi u Polju, a ove ih godine na isti datum pred župnikom Vlč. Ivanom Brnićem obnovili u crkvi Sv. Nikole u Šilu. Put ih je vodio od Hlape preko Polja pa do Šila, a Iva kao vozača autobusa i po cijeloj Hrvatskoj i Europi. Dragica je bila aktivna u

IBB

župnome zboru. Imaju dva sina Miljenka i Zdravka, troje unučadi i uživaju gledajući svoje, zasad troje praunučadi. Zajedno sa svojom obitelji i prijateljima zahvili su i svjetovnim dijelom proslave za obiteljskim stolom. U čestitci, koju su im djeca napisala, stoji : „Hvala za sve: što se vas dvoje volite, što volite nas i našu djecu!“ Sretno, Dragica i Ive, poželjeli su im njihovi najbliži, a iskrenim čestitkama pridružuje se Općina Dobrinj. Zahvala Bogu na ovom braku i dvoje još uvijek vrlo aktivnih ljudi – živjeli još mnogo ljeta! Ivančica Dunato i Ranko Pavačić

IBB

Ivica Brusić Brujo

MARICA I MARIJO GALANTO IZ SUŽANA PROSLAVILI PEDESET GODINA BRAKA Oboje smo iz Sužana. Vjenčali smo se u crkvi Majke Božje od Zdravlja u Sužanu 04. studenog 1963. godine. Živit smo šli u Omišalj u podstanare. Tamo smo živeli do 1967. godine a onda smo se vratili u Sužan, gdje smo udelali kuću i

30

danas živimo u njoj. Početak našeg zajedničkog života nam je bio lijep, a jedino ča nam je smetalo bilo je to da smo malo zajedno, jer ja sam naviga a godišnji odmori su bili mali. Utjeha mi je bila da kad završim kuću, ću se zaposlit na kraju a to se ni ostvarilo. Godine su prolazile, tako da sam naviga sve do mirovine 1992. godine. Imamo tri sina – Darka, Marinka i Ivicu. Imamo i trih unuci, samo su nam daleko, u Chicagu, ali ča se more, tako mora bit! Hvala Bogu i Majci Božjoj, zdravlje nas je pratilo i evo, mi doživjeli pedeset godina

zajedničkog života. Imali smo misu u Sužanu a pozvali smo vlč. Nikolu Ilijića, koji nas je vjenčao. Hvala mu što je prihvatio i došao! Hvala i našem župniku, koji je bio prisutan! Hvala i našoj braći i ostalima što su nam uljepšali slavlje! Marijan Galanto


Savjeti stručnjaka

ŽGARAVICA Žgaravica je jedan od najčešćih simptoma vezanih uz lošu probavu, kojim se dokazuje da postoji neki poremećaj tj. bolest probavnog sustava ili da se bolesnik nepravilno hrani. Javlja se žarenje ili pečenje koje se osjeća ispod donjeg dijela prsne kosti ili visoko u predjelu žličice i može se širiti u više dijelove grudnog koša. Postoje bolesti uz koje se obično javlja žgaravica: -GERB-gastroezofagealna refluksna bolest - želučani sadržaj vraća se u jednjak zbog loše funkcije sfinktera (mišića) smještenog na donjem dijelu jednjaka -hijatalna hernija -čir na želucu ili dvanaestercu -karcinom želuca ili jednjaka -usporena peristaltika kod npr. šećeraša -osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom i trudnice Katkad je u praksi teško razlučiti da li se radi o žgaravici kao simptomu poremećaja u probavnom sustavu

ili je ona simptom bolesti nekog drugog organa ili organskog sustava kao npr. ishemijska bolest srca, bolesnici sa bolestima kralježnice ili rjeđe kao posljedica bolesti pluća. Postoje određeni čimbenici kao uzrok nastanka žgaravice: -vrlo često je pušenje koje uzrokuje opuštanje sfinktera -obilni, masni i jako začinjeni obroci -večernji obroci -nošenje preuske odjeće -pretilost i trudnoća Navedena stanja dovode do povišenog tlaka u trbušnoj šupljini koji oslabljuje tonus (napetost) sfinktera. Lijekovi npr. tetraciklinski antibiotici, citostatici, kemoterapeuti-

ci, narkotici, nitrati, nitroglicerin, kalij, nadomjesci željeza, vitamin C, nesteroidni antireumatici. Kako bismo spriječili žgaravicu trebali bi: -jesti manje obroke, više puta dnevno -ne konzumirati tešku i jako začinjenu hranu -ne konzumirati slastice -ne konzumirati obroke neposredno prije spavanja -izbjegavati alkoholna pića -izbjegavati kavu -izbjegavati mlijeko -spavati na lagano podignutom uzglavlju -prestati pušiti ili barem smanjiti broj popušenih cigareta -smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu No, ako se simptomi ne umanje, svakako posjetite svog liječnika koji će vam propisati određene pretrage i terapiju. Tatjana Radivoj, dr. med. dent.

Razmišljanja i sjećanja

IZ PROŠLOSTI DRUGOG SVJETSKOG RATA Kraljevinu Jugoslaviju napale su 6. travnja 1941. tzv. „sile osovine“, te se odmah raspala. Uskoro je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. Tog dna u zoru eskadrila njemačkih aviona u niskom letu iz smjera Rijeke prema Senju mitraljirala je Crikvenicu i Vinodolski kanal između Crikvenice i otoka Krka. Iste godine završio sam četvrti razred Državne mješovite građanske škole u Crikvenici i dobio maturalnu svjedodžbu nove NDH. Raspadom stare Jugoslavije, došlo je do talijanske okupacije otoka Krka, te sam se vratio u svoj zavičaj, u Sveti Vid (dobrinjski). Školovanje sam nastavio 1941. u Bakru u na Državno – pomorsko – trgovačkoj akademiji, koju sam zbog ratnog prekida završio 18. siječnja 1947. U svojem rodnom kraju surađivao

sam u Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP-u) i 15. rujna 1943. u grupi prijatelja krenuo u NOV („partizane“). U toj smo grupi bili osmorica maldića: Vinko Mihajić (Vicenco Sopčičin), Nikola Kirinčić (Mikić Jeli Rošice), Ivan Kirinčić (Ivić Kati Tomićeve), Jerolim Kirinčić (Jerko), Josip Kirinčić (Osipić Barović), Anton Turčić (Anton Andrinin), Vinko Jakominić (zvani Vicenco Slavonoc) i Vinko Crvić (Vicenco Pahkove). Na raskrižju Šilo – Soline ukrcali smo se na mali kamion, koji nas je odvezao do Šila. U Čamcu gucu doplovili smo do Crikvenice, zatim kamionom do mjesta Breze, gdje smo dobili naoružanje. Tako smo bili razvrstani po jedinicma; Anton Turčić, Nikola Kirinčić i ja pripali smo u Prvi partizanski odred u Jasenak a odatle u razne jedinice a ja sam dalje upućen u Vod za vezu

pri štabu Prvog bataljona, Prvog partizanskog odreda u Drežnicu. Početkom 1944. godine bio sam iz IV bataljona, II brigade XIII divizije u Počitelju zbog zdravstvenih razloga upućen u Divizijsku bolnicu u Brinju. Tada sam onesposobljen za operativne jedinice i upućen na dužnost u Vod za vezu u komandi mjesta Senj a nakon Senja, vratio sam se u svoj zavičaj, u Sveti Vid. Na dan povratka iz Crikvenice u Šilo sreo sam svoju dragu majku, koja je u pratnji jedne časne sestre Družbe Srca Isusova iz samostana na Zviranju čekala prijevoz do Crikvenice na putu u posjet meni u Senj. Bilo je to veliko iznenađenje i uzbuđenje i nezaboravni doživljaj majke i sina. Josip Kirinčić

31


Sport 18. Kup Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom

„KUMPANIJA„ GABONJIN UZVRATILA ZA PROŠLOGODIŠNJI PORAZ U FINALU „Kataroška“ Sužan ove je godine bila domaćin finala već tradicionalnog, a sada 18. Kupa Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom. Pod stalnim pokroviteljstvom Općine Dobrinj, na turniru je nastupilo četrnaest ekipa. Zanimljivo je napomenuti da su završnicu izborile iste ekipe kao i lani i to „Kataroška“, „Čižići 1“, „Kumpanija“ Gabonjin i „Kras 1“. U borbi za treće mjesto snage su, kao i lani, odmjerile ekipe „Kataroške“ i „Čižići 1“. Pravila inače nalažu da se igraju dvije „partije“, a pobjednička je ona ekipa koja ima bolji ukupni rezultat. Domaćin je pobijedio prvu „partiju“, a u drugoj ostvario dovoljan broj „punata“ i osvojio treće mjesto, te tako uzvratio za prošlogodišnji poraz. Za pobjednika 18. Kupa Dobrinjštine, kao i prošle godine, borile su se ekipe „Kumpanija“ Gabonjin i „Kras 1“, a igralo se na dvije dobivene partije. Obje partije dobila je „Kumpanija“ Gabonjin, te tako uzvratila za poraz prošle godine u finalu. Jednako zanimljiv kao natjecateljski, bio je i revijalni dio programa, odnosno natjecanje u izbijanju balina. Titulu najboljeg ove je godine osvojio Nikola Justinić iz ekipe „Šilo“, koji je za precizno izbijanje balina osvojio

32

tradicionalnu nagradu – pršut i prigodnu varijantu pehara. Nagrade svim sudionicima (majice i prigodne plakete u znak zahvale za sudjelovanje), te pehare za tri prvoplasirane ekipe i pobjednika u izbijanju balina, kao i zahvale svim sponzorima, podijelili su načelnik Općine Neven Komadina, povjerenik natjecanja Dalibor Gržetić, koji je ujedno i član Odbora za kulturu i šport Općine Dobrinj, te u ime domaćina Miljenko Galanto, koji je zahvalio natjecateljima, glavnom pokrovitelju te ostalim sponzorima, kojih je ove godine bilo petnaestak. „Čestitke svima, a posebno pobjednicima i vidimo se

kletu!“, poručio je načelnik na kraju službenog dijela programa. Nakon toga, nastavljeno je druženje za sve uz roštilj i piće do kasno u noć. Dalibor Gržetić


Sport Povijesni uspjeh NK“Rijeke“ u Stuttgartu

NA MERCEDES - BENZ ARENI VIJORILA SE I ZASTAVA OPĆINE DOBRINJ Nogomet nije samo igra, već način života. Uzrečica je to koja poklonicima najvažnije sporedne stvari na svijetu nije samo uzrečica, nego zapravo preslika njihovog poimanja i življenja. Ipak, i onim akoji aktivnije i pasivnije doživljavaju i proživljavaju nogometna zbivanja, zajednički su upravo trenuci kojima značaj izlazi sa zelenih travnjaka. Jedan takav povijesni trenutak dogodio se 29. kolovoza ove godine na Mercedes – Benz Areni u Stuttgartu. Pogotkom Gorana Mujanovića u posljednjim sekundama sudačke nadoknade, njemački bundesligaški velikan Stuttgart oprostio se od daljnjeg natjecanja u Europskoj ligi; konačni rezultat 2:2 bio je dovoljan da „Rijeka“ sačuva prednost od 2:1 iz prve utakmice. Rezultat je to koji je nadmašio i već legendarnu pobjedu, koju je „Rijeka“ 1984. na Kantridi izborila nad Real Madridom. Veličanstvene trenutke nakon, ali i prije utakmice, proživljavalo je oko 2500 navijača riječkih „Bijelih“, koji su organizirano ili u vlastitom aranžmanu otputovali u Stuttgart da bi bili uz voljeni klub. A na Mercedes – Benz Areni

vijorila se i zastava općine Dobrinj; podršku „Rijeci“ pružili su Mirko Crnčić, Slavko Mihajić, Damir Mihajić, Nikola Crnčić, Leo Mavrović, Vidoslav Mavrović i Davor Pečarić, koji su - uz šalove i ostale rekvizite voljenog kluba - u Stuttgart ponijeli i znakovlje svog zavičaja.

„Bili su to trenuci koje se ne može opisati, već ih treba doživjeti“, zajednička je ocjena naših „bijelih“ predstavnika u Stuttgartu, koji se lako daju uklopiti u rečenicu s početka teksta i koji će uvijek, svuda, bez obzira na rezultat voljenog im kluba, reći – SAMO RIJEKA ! Gordana Gržetić

ŠRD „VELA STEN“ – ŠKOLA RIBOLOVA Škola ribolova djeluje tri godine i trenutno broji jedanaestero djece, koja se sastaju jednom tjedno i uz stručnu obuku trenerice Nataše Rogina, u zimskim mjesecima pretresaju teoriju, da bi čim stignu topliji dani sve naučeno isprobali u praksi. Sudjeluje se na klupskim natjecanjima, čiji se rezultati bilježe i vrednuju za daljnja natjecanja na nivou županije i države. Ove

godine sudjelovalo se i na prigodnom natjecanju „Trofej Sv. Apolinara“ u Malinskoj. Tako ove godine bilježimo zapažen uspjeh dviju članica - Klare Crnčić i Veronike Kirinčić, koje su se natjecale ekipno i pojedinačno. U ekipnom dijelu na Međuopćinskom prvenstvu za Kiriju i otoke, održanom u Krku 26. svibnja, osvojile su 8. mjesto a pojedinačno, Veronika Kirinčić osvaja 3. mjesto i time se plasira na međužupanijsko natjecanje, a Klara Crnčić osvaja 32. mjesto. Uz člana ŠRK „Čikavica“ Marina Petrovića, Veronika Kirinčić predstavlja našu Boduliju na međužupanijskom natjecanju koje je ove godine održano u Zadru, 13. listo-

pada, u organizaciji ŠRD „Zubatac“. U pojedinačnoj konkurenciji osvaja 34. mjesto i jedno veliko iskustvo za daljnja natjecanja. Uvijek su dobrodošli novi članovi, pa ovom prilikom obavještavamo sve zainsteresirane da se jave Edisu Kirinčiću na broj mobitela: 091/ 2260-168. ROGI RIBARU! Valentina Kirinčić

33


Sport

AKTIVNOSTI DRUŠTVA ZA ŠPORTSKU REKREACIJU ČIŽIĆI U DRUGOJ POLOVICI 2013. GODINE U kratkom osvrtu koji slijedi opisane su uspješno realizirane aktivnosti neprofitne udruge „Društvo za športsku rekreaciju Čižići“ u razdoblju od izlaska posljednjeg broja Fanta do danas. ČIŽIĆARSKI ĆIFLIĆI Ovog je ljeta po prvi put organiziran tečaj plivanja za djecu plivače pod nazivom „Čižićarski ćiflići 2013“, s ciljem da se djeca koja već znaju plivati nauče pravilnom plivanju. Tečaj je za sve zainteresirane bio besplatan. Vodila ga je Barbara Smilović, instruktorica plivanja, uz asistenciju plivačice Roberte Mulac, obje Plivački klub Primorje, Rijeka) te uz pomoć Sanje Padavić u administrativnom dijelu tečaja. U razdoblju od 01. do 09. kolovoza djeca su imala ukupno 7 treninga po sat vremena, a okupljala su se na staroj rivi u Čižićima u ranim jutarnjim satima. Tečaj je uspješno završilo desetak djece kojoj je na prigodnoj fešti diplome podijelila njihova instruktorica plivanja i trenerica Barbara Smilović. ŠKOLU BALANJA USPJEŠNO ZAVRŠILO 15 MALIH BALAČA Od konca lipnja pa do konca kolovoza na jogu u Čižićima radila je druga generacija Škole balanja slobodnim stilom Čižići 2013.g. Treninzi su bili otvoreni za javnost, održavali su se svakog četvrtka u 20,00 sati, tijekom čitavog ljeta, a vodili su ih iskusni balači iz BK Čižići. Voditelj škole Ivan Pole osmislio je program u kojem je pored treninga organiziran i dječji pojedinačni turnir sa završnom feštom i podjelom pehara, medalja i diploma škole. Porastao je broj polaznika, pa se u redovitom

34

terminu škole okupljalo ukupno 15 djece. Brojni su dolazili trenirati i u druge dane. Raduje da su se Školi balanja vratili svi prošlogodišnji učesnici i nekoliko novih kandidata, što je dokaz da je ideja pala na

plodno tlo i da nema straha za nastavak tradicije balanja slobodnim stilom u Čižićima. Pobjednik ovogodišnjeg dječjeg turnira je Emanuel Jakominić, koji je u finalu pobijedio Ivana Škra-


Sport bonju, i tako stekao pravo nastupa na turniru odraslih iduće godine, jednako kao što je to pravo ove godine iskoristio prošlogodišnji pobjednik dječjeg turnira Filip Rogina. Zadovoljstvo djece i njihovih roditelja, kao i organizatora, proizlazi iz činjenice da se djeca u slobodno vrijeme organizirano bave sportskom rekreacijom, dok udruga pritom regrutira mlade članove koji će uskoro postati glavni nositelji svih aktivnosti udruge. Poteškoću u organizaciji škole predstavlja činjenica da nam u Čižićima nedostaje jog sa dvije staze pa je teže organizirati rad i zadržati pažnju djece u tako velikoj grupi razigranih mališana. Nadamo se da će se uskoro riješiti taj infrastrukturni problem, što će omogućiti mladom naraštaju boćara očuvanje tradicije balanja slobodnim stilom u još boljim uvjetima rada. 18. KUP DOBRINJŠTINE Sudjelovanje u 18. Kupu Dobrinjštine za našu je Udrugu već u trećem kolu kvalifikacijske grupe donijelo „gradski derbi“ – povijesni prvi službeni natjecateljski susret dviju ekipa Čižića. Vrlo uvjerljivim nastupima u prva dva kola, prva ekipa Čižića je do tada već osigurala prvo mjesto u grupi, dok ekipa Čižića 2 nije imala niti teoretske mogućnosti za nastavak natjecanja. Susret je završen podjelom bodova (dva puta po 1:1) uz naglašenu motiviranost i želju za pobjedom snažno izraženu kod obje ekipe. U četvrtfinalu Čižići su pobijedili i iz daljnjeg natjecanja eliminirali ekipu Sv. Ivana, dok nam je polufinale donijelo stare rivale, ekipu Krasa I. Ponovila se napeta i dramatična utakmica nalik prošlogodišnjoj polufinalnoj utakmici, no i ovog su puta uspješniji bili Krasani.

Na taj smo način izborili priliku da igramo za treće mjesto protiv Kataroške. Budući da se finale igralo na Sužanu, protiv „domaćih“ igrača Kataroške pružili smo vrlo dobar otpor, ali na kraju smo ipak ostali bez pehara, osvojivši četvrto mjesto u ovom najcjenjenijem općinskom takmičenju. DEVETI MEĐUNARODNI TURNIR U ČIŽIĆIMA Tjedan dana nakon osvojenog četvrtog mjesta u finalu 18. Kupa Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom odigranom u Sužanu, boćari iz Čižića organizirali su u subotu 07. rujna 2013.g. tradicionalni, već deveti po redu, Međunarodni turnir u balanju slobodnim stilom – Čižići ljeto 2013. I ove se godine na turniru okupila elita dobrinjskih balača, jer pored tradicionalnih i redovitih gostiju iz Celja, na turniru su učestvovale četiri najbolje ekipe iz upravo završenog ljetnog kupa: Kumpanija Gabonjin, Kras I, Kataroška i domaćini iz Čižića, ovaj put sa dvije ekipe. Kumpanija Gabonjin nije dozvolila nikakvo iznenađenje, nakon Kupa Dobrinjštine, osvojila je i ovaj turnir. U finalu su bili bolji od

ekipe domaćina iz Čižića. U utakmici za treće mjesto kombinirana ekipa Krasa je pobijedila drugu ekipu Čižića. Tri prvoplasirane ekipe nagrađene su peharima. Najboljim igračem turnira prema glasovanju kapitena ekipa sudionica proglašen je Nikola Grdinić (Kumpanija Gabonjin), a uz njega u najbolju četvorku turnira izabrani su još Mario Turčić (Čižići 2), Igor Švob (Čižići) i Dario Božić (Kumpanija Gabonjin). Svi oni nagrađeni su prigodnim medaljama. Gosti iz Celja dodijelili su domaćinima iz Čižića i predstavnicima Krasa prigodne plakete za desetgodišnju zajedničku sportsku suradnju. Cjelodnevno druženje na jogu proteklo je u vrlo zanimljivim sportskim nadmetanjima, a završilo je kasno navečer u veselom druženju, uz pozdrav – doviđenja dogodine na jubilarnom desetom turniru. Na žalost, koncem studenog ostali smo bez gospodina Milana Štera, velikog sportaša i prijatelja, dugogodišnjeg predsjednika Balinarskog kluba CELEIA iz Celja, s kojim je prije deset godina i započela priča o sportskoj suradnji i postavljeni temelji ove lijepe prijateljske tradicije.

35


Sport

DRUGI KVARNERSKI KROS Utrka je održana u petak 09. kolovoza. sa startom u 20,00 sati iz lučice u Čižićima. Kao i prošle godine, trčalo se „zgoru bokon“ na Klanoc, uz „butigu“ na Kalić i dalje „zdolu Križićen“ na glavnu „šumsku“ cestu Omišalj – Čižići, zaokret prema Bunorici, i na kraju, uz rivu natrag prema lučici. Razlika je bila samo u tome što je ove godine utrku pratilo olujno nevrijeme praćeno kišom i jakim vjetrom koje je trkačima, a još više organizatorima, pričinilo velike probleme. Na startu utrke okupilo se 56 sudionika utrke (19% više nego lani!), od toga 6 registriranih atletičara iz AK „Kvarner“, te 50 rekreativaca, 46 muškaraca i 10 žena, mlađih od 18 godina bilo je 28 muškarca i 5 žena, u dobi od 1930 godina bilo je 5 muškaraca, u dobi od 31-50 godina bilo je 9 muških i 3 žene, a iznad 50 godina bila su 4 muškarca i 2 žene. Prijavljenih trkača bilo je 32% više nego 2012. g. unatoč vrlo nepovoljnoj najavi vremenske prognoze, a utrku je po zaista teškim vremenskim uvjetima završilo 55 trkača. Pod budnim okom glavnog

36

suca g. Branka Poznanovića, kros je protekao u najboljem redu i proglašeni su i nagrađeni pobjednici Drugog KVARNERSKOG KROSA. Ukupni pobjednik utrke i ove je godine bio Zoran Žilić s vremenom 6:35:12 (član AK Kvarner), dok je u ženskoj konkurenciji pobijedila Melanie Tepuš (članica AK Kvarner), s vremenom 8:01:81. U kategoriji do 18 godina starosti, u muškoj konkurenciji pobijedio je Mario Šćulac (8:26:52), a u ženskoj Gaia Tamellini (Italija) (09:23:70). Utrka je iz sigurnosnih razloga zahtijevala zaustavljanje prometa na 30-ak minuta na glavnoj cesti Čižići – Omišalj i u lokalnim uličicama Čižića, što je naišlo na zaista veliko razumijevanje i toleranciju kako kod lokalnog stanovništva, tako i kod turista koji su se zatekli u tom trenutku svojim vozilima na trasi utrke. Što je najvažnije, sve je oko utrke proteklo bez ozljeda i nije bilo nikakvih incidenata, tako da je angažirana dežurna liječnica Katarina Skender ostala bez posla. Nakon utrke vrijedni organizatori iz Društva za športsku rekreaciju

Čižići pripremili su gastro-ponudu koja je na fešti zadržala mokre sudionike krosa, a također i velik broj posjetitelja u lučici Čižići. Na poticaj suorganizatora iz svijeta atletike, Treći KVARNERSKI KROS (petak 08.08.2014.g.) donijet će niz novina. Najavljujemo da će se utrka razdvojiti u tri kategorije (atletičari, rekreativci i djeca), da će se trasa utrke produžiti za prave atletičare i skratiti za djecu, te da će biti osiguran veći broj nagrada u više kategorija. Pripreme su već započele, nadajmo se boljim vremenskim prilikama slijedeće godine. DESETO JUBILARNO OTVORENO POJEDINAČNO PRVENSTVO ČIŽIĆA Nakon petnaestodnevnih zanimljivih borbi, uz prigodnu “malu boćarsku feštu”, dana 14.08. okončano je jubilarno, deseto po redu, Pojedinačno otvoreno prvenstvo Čižića u balanju slobodnim stilom – Čižići 2013. Na turniru je sudjelovalo ukupno 16 natjecatelja raspoređenih u četiri kvalifikacijske


Sport grupe. U borbi za treće mjesto Ive Justinić je pobijedio Mladena Zujića, a u finalnoj borbi Marino Turčić je pobijedio Zdravka Sršića i time treći put u svojoj karijeri osvojio ovaj prestižni naslov. U desetgodišnjoj povijesti turnira najviše naslova pobjednika turnira ima Zdravko Sršić (5), zatim Marino Turčić (3), a po jedan naslov osvojili su Mirko Kolmanič i pok. Branko Turčić. Najbolji koštač 2013. je Mladen Zujić, a najbolji izbijač balina Zdravko Sršić. Svi pobjednici nagrađeni su prigodnim peharima. Odana je posebna zahvalnost Igoru Švobu, dugogodišnjem uspješnom direktoru turnira, na velikom trudu koji je uložio svih ovih godina u koordinaciju kalendara takmičenja i brigu da sve prođe bez ijedne primjedbe. ČIŽIĆI – Ž = IČIĆI U okviru manifestacije „Dani otvorenih vrata obiteljskog smještaja“ koju su zajednički organizirale Turistička zajednica Općine Dobrinj i Općina Dobrinj dana 09.11. organiziran je prvi susret iznajmljivača i mještana Čižića i Ičića. Domaćini iz Mjesnog odbora dogovorili su natjecanje dviju ekipa u tri discipline: u pripremi kolača, u briškuli i trešeti, i u balama. Domaćini ovog prvog susreta bili su (pre)gostoljubivi i pobjeda je na sva tri polja pripala gostima iz Ičića. Balačka reprezentacija Čižića bila je sastavljena od jednog veterana (bravo za Antona Šantića, bio je naš najbolji igrač!), dva člana Mjesnog odbora (Darko i Alen), a svoj su skromni doprinos dala i dva kapetana boćarskih ekipa Čižića (Ivan i Marino). Zbog loših vremenskih uvjeta balalo se na jogu na Ogrenon pa je, na žalost, jog bio „gostujući“ objema ekipama. Ostao je dojam da bi se uspješnije suprotstavili jakoj ekipi iz Ičića (točnije, aktivnim boćarima iz BK „Opatija“) da se igralo na našem jogu u Čižićima. No, zato postoji i revanš...

OSTALE AKTIVNOSTI UDRUGE Tijekom godine naši su boćari sudjelovali na turniru u Rogaškoj Slatini u organizaciji Balinarskog kluba CELEIA iz Celja. Također smo s jednom kombiniranom ekipom balača sudionici „zimske lige“, bez većeg rezultatskog uspjeha. Udruga je u travnju bila nositelj ekološke akcije „Zelena čistka“ za Općinu Dobrinj. Ove je godine očišćen divlji deponij građevinskog materijala, šute, kabela, sajli, plastičnih kanti, zahrđalog lima, salonitki, pregradne cigle, najlona, starih cerada, gumenjaka, autoguma, konopa. Posječena je šikara i šmrike, te očišćen širi plato oko kućice u Sulinju. Napunjeno je i odvezeno cca 25 m³ otpada, težine cca 3 tone. U svibnju je organiziran drugi po redu turnir u preferansu, a u srpnju

drugi Šahovski turnir, oba na lokaciji stare pučke štirne. Aktivnosti naše Udruge redovito dobivaju potporu Općine Dobrinj. O pojedinim se našim projektima i programima rada doznalo i na županijskoj i na nacionalnoj razini, dokaz za to su primljene potpore TZ Kvarnera i Ministarstva regionalnog razvitka i fondova Europske unije. Na koncu, možemo rezimirati da je Udruga bila vrlo uspješna u svim svojim aktivnostima osim u jednoj. Niti ove godine nismo učinili gotovo ništa na izgradnji novog joga u Čižićima unatoč činjenici da su sredstva jednim dijelom bila planirana općinskim Proračunom. Boćari Čižića i članovi udruge sebi žele u 2014. novi jog, a Vama, dragi čitatelji, radosne božićne blagdane, uspješnu i sretnu novu godinu. Društvo za športsku rekreaciju Čižići Marino Turčić, predsjednik udruge

37


Sport MNK „Općina Dobrinj“ na humanitarnom turniru u Vodicama

2192 DANA BEZ ISTINE Malonogometni klub „Općina Dobrinj“ 28. i 29. kolovoza uspješno je nastupio na humanitarnom turniru u Vodicama. Organizator turnira, MNK HEROJI 2007, organizirao je šesti po redu turnir u čast poginulim vatrogascima na Kornatu i to pod geslom "2192 dana bez istine". Toliko traje pravna borba obitelji poginulih vatrogasaca da se dozna prava istina što se doista tog kobnog dana dogodilo na Kornatu i koji je pravi i istiniti razlog stradavanja ljudi, koji su tamo otišli s humanim namjerama. Osim našeg kluba, na turniru su još nastupili veterani Hajduka, DVD Vodice, Generacija vatrogasaca, Splitski pjevači i domaćin MNK HEROJI 2007. Turnir je na punoj rivi u Vodicama početnim udarcem s centra otvorio jedini preživjeli vatrogasac Frane Lucić. Naši nogometaši turnir su otvorili protiv veterana Hajduka, koje je vodio Dragan Holcer, a igrali su Ivica Šurjak, Nikica Cukrov, Ante Miše, Stipe Andrijašević, Mladen Pralija, Josip Bulat. Nasuprot tim nogometnim veličinama i legendama stali su Jan Janković, Luka Justinić, Toni Radoslović, Endi Galanto, Ljubo Žderić, Stjepan Barbalić i Vedran Vujnović. Nakon čvrste i neizvjesne utakmice presudilo je iskustvo, te su Hajduci na kraju ipak slavili 4:2. U drugoj utakmici i pobjede našeg kluba protiv Generacije vatrogasaca od 7:1 izborili smo utakmicu za treće

38

mjesto protiv DVD Vodice, koju smo također dobili rezultatom 10:0 te potpuno zasluženo osvojili 3. mjesto na turniru iza pobjednika veterana Hajduka i domaćina Heroji 2007, koji su zauzeli 2.mjesto. Nakon odigrane finalne utakmice, gorjelo je nebo iznad Vodica kad je u zrak pušteno na stotine letećih lampiona poginulim herojima u čast. Nastavak druženja bio je, a kako drugačije, nego u pravoj gastro ponudi te uz dalmatinsku pismu klape Bunari. Nakon nekoliko sati odmora ,drugoga dana domaćin je samo za naš klub organizirao cjelodnevni izlet brodom na Kornate. Posjet mjestu tragedije dvanaestorice vatrogasaca bio je doista dirljiv,

posebno iz razloga što su s nama bili i neki od roditelja i braće poginulih heroja. Na zajedničkom križu zapalili smo svijeću, te se pomolili za njihove duše. Uslijedio je zajednički ručak na brodu, te kupanje i dr uženje. Nakon povratka sa Kornata zajednička večera uz gledanje utakmice Štutgart - Rijeka, a nakon toga ... Koristim i ovu priliku zahvaliti s našim domaćinima na nezaboravno provedena dva dana u Vodicama. Bila nam je čast, te s ponosom ističemo da smo bili sudionici turnira organiziranom u čast poginulim vatrogascima. Heroji, neka Vam je laka hrvatska gruda kojoj ste nesebično služili ! Predsjednik kluba


Sport

MNK OPĆINE DOBRINJ KROZ 2013. Još je jedna godina protekla čini mi se brže nego ona prethodna. Možda iz razloga što imamo više treninga i utakmica u nogama pa smo i brži. Eh kad bi to bio razlog istog momenta prekinuli bi sve treninge. Šalu na stranu, iza našeg kluba još je jedna godina napornog, a koliko uspješnog rada procijenite sami. Jedini mjesec kada su naši nogometaši bili na „godišnjem odmoru„ bio je rujan. No krenimo redom: - Siječanj i veljača bili su rezervirani za zimsku otočnu ligu u Malinskoj na kojoj nismo uspjeli izboriti četvrtfinale, odnosno prolazak grupe - Tijekom veljače nastavljamo sa malonogometnom ligom grada Rijeke koja traje skoro do kraja svibnja, te na kraju tog natjecanja od 24 ekipe naš klub zauzima 9. mjesto - Tijekom svibnja odigrana je i zimska općinska liga - Lipanj je bio mjesec kada smo bili organizatori turnira na umjetnoj travi koji se održavao u Gabonjinu od 09. – 15.06. sa 24 seniorske ekipe, 6 ekipa morčića, te humanitarnim turnirom kojeg su odigrale ekipe: bistro Macao, konoba Slamni, restoran Portić Šilo i konoba Maslina, a prilog sakupljen od 4.000,00 kn namijenili smo dječjem vrtiću u Polju. - U istom mjesecu slijedili su još turniri u Rijeci žuja kup i Omišljanska škatula - U srpnju nastavljamo sa turnirima u Puntu, Malinskoj te u Cresu gdje osvajamo prvo

-

-

-

mjesto, što je drugi osvojeni turninr u kratkoj povijesti našeg kluba Kolovoz je bio rezerviran za put u Vodice na humanitarni turnir u organizaciji MNK Heroji 2007 Nakon kratkog odmora tijekom rujna, listopad znači i početak nove nogometne godine kada započinje nova sezona malonogometne lige grada Rijeke, te podsjećam da sve rezultate, tablicu i ostale informacije vezane za ovu ligu možete pratiti na Internet stranici Fuliri Od 01.11 započela je sa radom i škola nogometa koju pohađa tridesetak naših osnovnoškolaca podijeljenih u dvije grupe. Mlađa grupa od prvog do četvrtog razreda ima treninge u školi dok stariji od petog do osmog razreda trening jednom tjedno odrađuje u dvorani osnovne škole u Omišlju. Sa njima rade Željko Španić, voditelj škole nogometa koji je ujedno i trener seniorske ekipe, te Ljubo Žderić igrač našeg kluba. Škola nogometa i ovakav odaziv naših školaraca da uče svoje prve nogometne korake posebno me veseli kao i sve nas u klubu, i ovim putem im poručujem budite ustrajni na ovome putu kojim ste krenuli jer tko god se bavi sportom nemože izgubiti. To je prije svega dobitak za svakog od vas osobno, za klub, a danas sutra i šire naše zajednice čiji će te biti nosioci nadamo se boljeg i humanijeg

-

-

-

življenja. Starija grupa imala je i prvi svoj turnir svih osnovnih škola sa Krka početkom ovog mjeseca u Puntu gdje su osvojili 5.mjesto. Uz malo sportske sreće moglo je biti i puno bolje, ali i ovo je uspjeh na kojem iskreno čestitam cijeloj ekipi. Po prvi puta nosili su dres svojeg kluba kojeg smo uz pomoć općine uspjeli nabaviti za naše male nogometaše. Tijekom svih ovih mjeseci (osim ljetnih) imali smo i treninge dva puta tjedno u dvoranama u Malinskoj i Omišlju. Osim naše osnovne djelatnosti organizirali smo i feštu u Čižićima 10.08. gdje su naši gosti osim u bogatoj gastronomskoj ponudi mogli uživati i u klapskoj pjesmi ženske klape Mažurana te grupe Venus.

Završeno je i uređenje prostorije kluba te je preostalo opremanje koje ćemo nadam se uz pomoć naše općine u narednom periodu uspješno privest kraju. I na kraju još jedne godine zahvaljujem se svima koji su na bilo koji način pomagali našem klubu na čelu sa našom općinom koja će nadam se i nadalje uvažavati naš rad, trud, zalaganje i investiranje u sport, našu mladost i budućnost. Neka vam je svima skupa blagoslovljen Božić te sretna i uspješna 2014. godina. Predsjednik kluba M. Justinić

39


Susret Književnik, slikar i autor stihova najljepših hrvatskih šansona kroz uspomene Melite Kraus

ŽELJKO SABOL BIO JE POPUT VRELOG KAMENA – IZGARAO JE APSOLUTNO U SVEMU I ZA SVE Bivši ministar kulture Božo Biškupić možda ga je ponajbolje opisao, rekavši da je bio „najljubavniji sonetist hrvatskog pjesništva šansone, s vrsnim tekstovima koji su bili i izraz kolektivne svijesti”. Rođen je u Bjelovaru 1941. godine a nakon studija povijesti umjetnosti i književnosti, u rodnom će gradu utemeljiti Ogranak Matice Hrvatske, te postati središnja ličnost svog vremena, oko koje će se okupljati mlade umjetničke duše. Stihovima pjesme „Kad izgovorim tvoje ime – Hrvatska“, objavljene u jeku Hrvatskog proljeća, umalo je sam sebi ispisao najtežu presudu tog vremena. Vraća se u Zagreb gdje djeluje kao urednik Likovne enciklopedije, Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“. Objavio je više knjiga pjesama i kritika, od školskih se dana bavio slikarstvom a napisao je tekstove za dvjestotinjak pjesama, šansona. Izvodili su ih Mišo Kovač, Gabi Novak, Tereza Kesovija, Meri Cetinić, Darko Domijan i dr. Njegov se život ugasio 1991. godine, u trenucima u kojima su se u Hrvatskoj gasili mnogi hrabri životi... Sažetak je ovo biografije Željka Sabola, čije hitove nastale prije nekoliko desetljeća i danas znaju i rado pjevaju „neki novi klinci“. Tko je i kakav je zapravo Željko Sabol bio kao čovjek, doznali smo kroz razgovor sa Željkovom dugogodišnjom prijateljicom slikaricom i književnicom Melitom Kraus iz Bjelovara... Svaka priča ima svoj početak i kraj. Za početak, kažite nam kako je i kada počelo Vaše prijateljstvo sa Željkom

40

Sabolom? Melita Kraus: Bila sam djevojčica od nekih trinaest godina i uvijek sam crtala. Željko je tada došao u Bjelovar kao mladi kustos i moj ga je otac pozvao u našu kuću da pogleda moje crteže, te da procijeni da li to ima smisla da se razvijam u tom pravcu i eventualno jednog dana krenem na likovnu akademiju. Na Akademiju ipak nisam otišla; udala sam se vrlo mlada, sa šesnaest godina, ali druženje sa Željkom se nastavilo dok je on bio u Bjelovaru i dok se nisam udala. Željko Sabol je u svakom slučaju bio osoba u koju je cijela moja generacija bila zaljubljena i to zato što on svakoj djevojci na neki način ne bi rekao da je lijepa izvana, nego je otkrivao zapravo jednu vrstu unutarnje ljepote. U nama je poticao pjesnike, slikare, umjetnike, osnivao je književne večeri, tako da smo se osjećali kao nekakve posebne osobe. Kad sam se udala, došlo je do jednog prekida. Dugo godina se nismo vidjeli. Kad sam se vratila u Bjelovar, Željko je imao onu svoju poznatu političku aferu, radi koje je bio optužen. Počeo je raditi u Zagrebu, ali je dolazio u Bjelovar. Opet smo se sreli i nastavili druženje, sve do njegove tragične smrti 1991. godine. „Prijatelji stari, gdje ste“, „Samo simpatija“, „Sve se vraća, sve se plaća“, „Ostala si uvijek ista“, „Pusti me da spavam“, „Jelena je bila lijepa“...ovo je samo dio od velikog niza hrvatskih šansona, čije stihove potpisuje Željko Sabol. Budući ste Željka dobro poznavali, sigurno ste s

njim pričali i o inspiracijama za sve te stihove? Željko je bio najpoznatiji po svojim šansonama, ali htjela bih naglasiti da su te šansone zapravo bile neka vrsta dnevnika njegovog intimnog života. Željela sam znati kojim likovima su inspirirane njegove pjesme i ima li mene u tim pjesmama. Rekao mi je da ima puno lica u tim njegovim pjesmama, znači, nije bila samo jedna osoba, koja bi ga za pojedinu pjesmu inspirirala. Dakle, postojala je jedna univerzalna žena sastavljena od svih nas ženskih likova, koje smo sačinjavale njegov život. Ipak, ja sebe pronalazim u jednoj, „Ostala si uvijek ista“. Možemo li doznati detalje? Bar neke? Već sam na početku rekla da sam u Željka bila platonski zaljubljena. Nisam bila jedina. Kad sam se vratila u Bjelovar, imala sam iza sebe jedan vrlo nesretan brak a Željko je pak iza sebe imao jednu završenu veliku ljubavnu priču. Ne samo to - imao je iza sebe i dobro poznatu političku aferu, koja ga je nepravedno otjerala iz grada koji je jako volio i kojem je jako puno dao. Dakle, nakon niza godina, sastali smo se u Bjelovaru. Bila sam žena-dijete, odrasla prije vremena. Bila sa potpuno slomljena, s dvoje male djece a umro mi je i otac uz kojeg sam bila vrlo vezana. Željko je pak bio slomljen iz drugih razloga, tako da to više nije bilo ono nekadašnje, razigrano, veselo druženje, već susret pun sjete i nostalgije. Sjećajući se svega lijepoga što je bilo a što se nije moglo vratiti, ja sam zaista, baš kao u pjesmi o kojoj razgovaramo, plakala. Nije više bilo vedre mladosti, nije više bilo bivšeg života u kojem je bio i dio Željka. S druge strane, ja sam također bila dio Željkovog ranijeg života, koji je proveo u Bjelovaru. Jedan od povoda za ovaj razgovor je i činjenica da je Željko Sabol „naše gore list“. Njegova je majka Marija Mavrović bila iz Dobrinja, u kojem je Željko provodio svoje ljetne odmore i slobodne dane u drugim godišnjim dobima. Željka Sabola u Dobrinju i danas opisuju kao vlo pristupačnog, komunikativnog i blagog, nenametlji-


Susret vog čovjeka. Kako biste ga Vi opisali, kakvim ste ga doživljavali? Željko je na neki način bio podijeljena ličnost. Družeći se s njim, doživljali ste ga kao rog obilja. Iz njegovih ruku ispadali su darovi; bio je duhovit, druželjubiv, a nadasve erudit. Iza svega toga uvijek je čučala melankolija. Željko je živio aktivno, užurbano, kao da je znao da će živjeti kratko. I danas čuvam nekoliko njegovih knjiga s posvetom. Moram spomenuti da je uvijek pisao perom i tušem, imao je prekrasan rukopis, a radni stol uvijek mu je bio pretrpan bilješkama. Vrlo se ozbiljno spremao za predavanja i izlaganja. Željko je bio jedan vreli kamen, koji je sagorijevao apsolutno u svemu: sagorijevao je za prijatelje, ali iznad svega za posao. Stoga ne bih htjela da ga se pamti samo kao pisca šansona, jer on je bio puno, puno više – obrazovan čovjek koji je jako puno dao hrvatskoj kulturi. Željko Sabol Dobrinju je pripadao porijeklom, ali i emocionalno. Posljednji je put bio u Dobrinju 1989. Dvije godine kasnije prerano je krenuo „kamo za vazda se gre“. Željko je u životu doživio mnoge teške udarce i nepravde, što je, po Vašem

mišljenju, bio onaj posljednji, presudni, kobni udarac? Teško je o tome bilo što sa sigurnošću reći, ali čini mi se da je smrt njegove majke bila presudni trenutak. Obiteljskoj kući u Bjelovaru majka je davala svjetlo a nakon njene smrti u tu kuću više nitko nije zalazio. Željko je, već sam to spomenula, od prije bio slomljen a potom se i razbolio i mislim da je jako malo ljudi bilo tu, koji su bili spremni, recimo, donijeti mu tanjur tople juhe ili razgovarati - od svih tih silnih prijatelja, kojima je davao jako jako puno. Pred kraj ovog razgovora moramo dotaknuti pjesmu „Kad izgovorim tvoje ime – Hrvatska“, koja je Željku Sabolu donijela možda i najveći jad u njegovom životu. Što bi Željko, da je među nama, rekao o trenutnoj situaciji? Pa ovako, odgovorit ću vam da je Željko bio vrlo kritična osoba. Jako pametna i kritična osoba. Cijenio je riječ, cijenio je obrazovanje i bio je čovjek širokih pogleda. Samo to ću vam reći, ali moram još nešto napomenuti: Bili smo jako dobri prijatelji i stoga mu nikad ne bih pripisala ono što su mu neki pripisivali

– nacionalizam. Nikakav oblik nacionalizma nije Željku bio znan. Čvrsto stojim iza toga! Krug vašeg prijateljstva i povezanosti sa Željkom zaista se zatvorio početkom 90-ih: Željkov je život završio a Vi ste počeli s izložbama Da, baš tako. Željko nas je napustio 1991. godine, a ja sam počela sa svojim izložbama neposredno nakon što je Željko preminuo. Zašto sam počela s izložbama? Zato jer me strahovito potresla situacija koja se tada dogodila u Hrvatskoj. Bio je to neki moj doprinos a moja prva izložba zvala se „Pticama koje su odletjele s hrvatskog neba“. Kad sam pripremala tu izložbu, odnijela sam Željku jednu sličicu, koj sam mu pokazala i koju je jako pohvalio. Željko moje izložbe nažalost nije dočekao a ja još uvijek čuvam onu sličicu. Budući ovaj razgovor vodimo u blagdansko vrijeme, zatvorimo mi ovaj krug razgovora prigodnim zaključkom: Svatko od nas je kao Sveta tri kralja, svatko od nas slijedi neku svoju zvijezdu. Jedna od mojih zvijezda u životu je Željko Sabol. Razgovarala: Gordana Gržetić

Kad izgovorim tvoje ime Kad izgovorim tvoje ime Kad izgovorim tvoje ime: HRVATSKA preda mnom je lice onog koji se podrijetla svoga odrekao pa ostaje sam na putu, zatravljen pred ponorima ne sjeća se svojih mrtvih, onih što su sve iskusili nevjeru i omču, kajanje i prijetnju i slijedi slijepo sunce što se zorom diže nad tvoje gluhe uvale, nad tvoje prazne kolijevke nikada u tvome srcu nije bilo toliko nesreće nikada u tvome tijelu nije bilo toliko metaka nikada u tvojim snovima nije bilo manje ljubavi za prah iz koga iznikosmo i koji će nas jednom natrag pozvati. Kad izgovorim tvoje ime: HRVATSKA tu čudnu riječ što stoljećima sam je samo sricao i pođem bosonog kroz tvoje šume, hridi, šikarje kuće bez ljudi, posjed bez gospodara sakrivat ću se kao uhoda i mahovinu naći da me ne bi korak odao pred došljacima koji sretni u pijanstvu ne žele ništa znati, ništa čuti, ništa vidjeti i kada trijezni budu neće se zapitati odakle teku tvoje rijeke i u koji se ocean slijevaju još samo jednom javit ću se glasom i znati da je prošao moj vijek. Kad izgovorim tvoje ime: HRVATSKA umjesto bajke preda mnom se prostire pustinja

strah i varka, ili smijeh u vječnom zaboravu napustit ću gradove i živjeti gdje nema ljudske stope domahujući konjanicima koji silaze sa vrha planine govor njihov, sastavljen od zapovijesti, ne mogu razumjeti mi ostajemo oči u oči i uvijek ćemo tako ostati jer molitva i kletva jednako su teške a vrijeme prije sna i vrijeme kad se gube prijatelji već je tako blizu da me topot taj zaglušuje ja sadih stabla, a oni nose crne sjekire i traže mjesta na kojima je bila zapisana istina o zemlji gdje ni cvijeće više rasti ne može. Kad izgovorim tvoje ime: HRVATSKA grane se uznemire i zmija pojavi iz mojih njedara za ugriz pravi čas, svi tragovi su već u prašini a gorka kap na ovoj usni dovoljna je da me omami ja te prizivam, i otkrivam u nedaćama koje me okružuju, pretvarajući čitav svijet u sjenu tvoga lika, sazdanog od kamena i soli hladnoća je već tolika da se naše ruke jedva pokreću u očima bez sjaja naziremo strane svijeta a ja ne znam kamo da se vratim jer što je jučer bilo danas više nema važnosti na ovom otoku gdje u nekom zaklonu nas čeka posljednji dio zakopanog blaga: SRETNA HRVATSKA. Željko Sabol (1971.)

41


Nasljeđe predaka

KRASANIN ANTON STRČIĆ – URSIN (1849. - 1934.) U prolazu našim lijepim mijestima i selima, zagledamo se i uživamo u lijepom okolišu. Preopterećeni nekim svojim mislima, ne pomislimo i ne zapitamo se: tko je uredio sve te puteve, sagradio tolike gromače, seoske križeve, groblja i mnoga zdanja koja nas okružuju. Ostavili su nam to u baštinu naši djedovi i pradjedovi, mukotrpno radeći žuljevitim rukama, u znoju svoga lica odričući se više puta i onog najosnovnijeg kruha svagdašnjeg. U svakom mjestu ima bezbroj takvih pokojnih vrijednih ljudi, a ovaj je zapis posvećen jednome od njih Antonu Strčiću, koji je mnogo toga u baštinu ostavio Krasu i Krasanima. Kada bi danas upitali Krasane, tko je on, mnogi bi odgovorili da ne znaju ili nisu ni čuli za njega. Anton Strčić, nadimkom "Ursin" rođen je u Krasu 14. studenog 1849. g., kao treći sin iza braće Josipa i Nikole, a nakon njega rođen je najmlađi Petar. Obitelj je živjela od poljoprivrede i stočarstva. Otac Ivan vodio je na njive i svoja četiri dječaka da pomažu u lakšim poslovima. Od najranijeg djetinjstva Anton se u igri odvajao od svoje braće i imao svoje "zanimacije". Kamenja je bilo posvuda, sva su domaćinstva imala jame s japnom, a pjeska se moglo nabaviti uz puteve. Anton je slagao kamenje i spajao s meltom, koju je pravio. Bila su to neka zdanja, koje može stvoriti samo dječja mašta. Otkrio je Anton u blizini Krasa i područja ilovače, pa je počeo praviti i svoje kalupe i makete i u igri odlazio u svoje snove. Otac je uočio njegov veliki talent i interes za zidarstvo, pa ga je u desetoj godini poveo u Rijeku na naukovanje. Dvanaest je godina usavršavao umijeća zidarstva, kod

42

zidarskog majstora Frančiškovića, rodom iz Hreljina. Nije naučio, osim vlastoručnog potpisa čitati i pisati, ali je odlično savladao matematiku i geometriju, potrebnu za njegovo zvanje. 1871.g. Iz Rijeke se vratio u Kras, a 3. veljače 1875. g. vjenčao se u Dobrinju s dvije godine mlađom, Maricom Šamanić. U braku im se rodilo petero djece: Marija (7.12.1875.), Kate (15.6.1877.), Jo s i p ( 2 2 . 9 . 1 8 8 0 . ) , A n t o n (5.1.1885.) i Vinka (22.7.1888.) Želio je da sva njegova djeca budu pismena i imaju neko zanimanje, što u to vrijeme nije bio običaj, u čemu je tek djelomično uspio. Kćer Marija nije pokazivala nikakav interes za školu, pa je kod kuće pomagala u poslovima, dok su Kate i Vinka, koliko su ondašnje prilike dozvoljavale, pohađale školu u Dobrinju. Kate se naučila samo potpisati, ali je svladala brojke i računanje. Otvorila je trgovinu kućnih potrepština i malu gostionu. Vinka je naučila čitati, pisati i računati. Otvorila je trafiku (zvala se "palt") i barutanu za koju je imala posebno ovlaštenje i pečat. Sina Josipa poslao je u

Rijeku na naukovanje za stolara. I on se znao samo potpisati, ali je kao i otac savladao matematiku i geometriju, bez čega ne bi mogao biti dobar majstor. Njegova stolarija u Krasu u kojoj su radila i njegova četiri sina, bila je jedna od prvih na otoku i poznata po visokoj kvaliteti izrade. Za najmlađeg sina Antona imao je veliki plan: da postane svećenik. Šalje ga na teološke nauke u Goricu. Stekao je dobru naobrazbu, ali i shvatio da mu ne leži duhovno zvanje. Otišao je u New York i radio u iseljeničkim zajednicama. Nije osnovao obitelj, ali se sve do smrti 1956. g. prigodnim darovima sjećao Krasa i svoje rodbine. U razdoblju od 1890. do 1910. g. U Krasu je izgrađeno mnogo obiteljskih kuća (prve kuće na kat), koje je većinom sagradio Anton Strčić. Dobro je zarađivao, ali osim što je imao brojnu obitelj, volio je mnogima pomagati i bio je darežljive ruke, pa novaca nikada previše nije imao. Za naukovanja u Rijeci gledao je naše Bodule, kako rade teške fizičke poslove za bjednu plaću, ali je zato "pismeni" kapo, koji je samo šetao bio dobro plaćen. Znao je i poslovicu, da je nepismen čovijek slijep kod zdravih očiju, što su onda bili svi Krasani. Djecu je podigao na noge pa ga je sve više počela opsjedati ideja da u Krasu izgradi pučku školu. Za taj veliki pothvat nedostajalo mu je novaca, upustio se u dug, kod rođaka u Gabonjinu posudio je veću svotu dolara i započeo s gradnjom na svom terenu. 3. studenog 1903. g. bila je škola dovršena i otvorena. Za ono vrijeme ta impozantna građevina bila je jedna od prvih škola na otoku, koju je po otvorenju poha-


Nasljeđe predaka đalo oko dvjestotinjak učenika iz Krasa i okolnih sela. Zgrada škole sastojala se (još je i danas tako) od suterena s konobama, prizemlja s dva stana i dva kata s učionicama. Uz školu je izgrađena i stambena zgrada s prizemljem i dva kata s velikim balkonom, terasom i cisternom, koja je bila namjenjena za stanovanje učiteljima. Ova je škola djelovala do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U njezinim klupama opismenilo se kroz sve te godine na tisuće Krasana. Mnogima je ova škola bila prva stepenica budućeg uspona u znanju, karijeri i zvanju. Crkva u Krasu počela se je graditi davne 1666. g., a dovršena je i posvećena Sv. Antonu Padovanskom 20. svibnja 1669. g. Mala je crkvica bila nadograđivana s cerganom, ali kako je Kras bio dosta vremena najveće selo i po broju stanovnika i kuća u Dobrinjštini, ona je vapila za proširenjem. I opet su naši djedovi podmetnuli leđa, dobrovoljnim radom i otkidajući od usta odlučili su je proširti. 1904. godine dovršena je i proširena. Kada danas gledamo našu crkvu s bilo koje strane njezine jednostavne linije zadivljuju ljepotom. Nacrte za njezino proširenje u današnju veličinu i oblik izradio je Anton Strčić – Ursin, a ujedno i rukovodio u izvođenju svih radova. Na tom pothvatu mogli bi mu zavidjeti

inžinjeri arhitekture, a bio je on samo zidar, ali ga je sigurno vodila i ljubav prema Krasu da ostvari ovo veliko djelo. Slavli smo na Krasu 100. obljetnicu proširenja crkve, ali tom prilikom nitko nije spomenuo ime ovog zaslužnog Krasana. Njegovi su mu brojni potomci (ponosim se što sam i ja njegova praunuka) tom prilikom htijeli o svojem trošku podignuti spomen ploču, ali nisu naišli na razumjevanje. Nisu odustali od namjere. Anton Strčić bio je i veliki dobrotvor. Među ostalim, darovao je u blizini crkve Župi Kras veliku njivu, pa je 1924. g. na njoj izgrađen jedan dio župne kuće. Na polovici te njive naš je župnik zasadio i

ogradio zidom maslinik (lijepo od njega), ali druga polovica te njive u sredini Krasa zapuštena je i obrasla u korov i draču (jako tužno), što iz pieteta prema darovatelju ne bi tako trebalo biti. Anton Strčić – Ursin preminuo je 30. siječnja 1934. g. i počiva na kraskom groblju. Pored svega ostalog: zato što su stekli osnovnu naobrazbu u školi koju je sagradio vlastitim srestvima i što slave Euharistiju, pod svodom Crkve, koju je projektirao, Krasani bi trebali reći "HVALA", Antonu Strčiću, koji je ostao pomalo zaboravljen, uz sva dobra koja je Krasu dao i ostavio. Radmila Borović

43


Razmišljanja i sjećanja

OD POJA DO KRUHA Naš je otok od davni zvan Zlatni otok, aš je vavik prehranjiva većinu svojega stanovništva. Najplodniji del otoka čini flišna udolina ka počinje bašćanskim pojem, doje vrbničkim, pa dobrinjskim i završava omišojskim pojem. Na ostalom delu otoka je zemja čovjenica (tera rosa) mahom oteta od kamenjara. To su većinom monje particeli ograjene grumačami i duplicami (suhozidi). Na toj škrtoj zemji uzgajalo se je žito: čenica, ozimoc (ječam), rž (raž), frmentun (kukuruz) a postrno se je selo proso i hajda. Celi urod pretvara se je va kruh, palentu (frmentun i hajda) a monji del je bi za bloago. Ozimoc se je sel na najškrtijoj zemji. Osim za kruh od njega se na stupah (ljuštilica) dobivala kaša od ozinca. Rž se je sela retko radi slami za pokrivat mošuni (stočne nastambe). Proizvodnja žita iskala je pono posla, a urod je bi radi škrte zemji i nedostatka vodi najčešće mal. Zajeno zo zasijanim žitom zilizava (nicao) je i prelog (korov) ki se je zo žita odstranjiva plivuć (pljevljenjem) zo malimi motičicami zvanimi plivače. Morete zamislit kako je žito bilo retko kada se va njemu moglo delat zo motičicami. Moj ded je zna reć da je za frmentun najboji razmak da mej struki more leć krava zo telcon. U skladu s tom gustinom bi je i urod. Ako je sve bilo kako rabi, žetva je bivala o Petrovi. Ženi su žele zo srpi i slagale klasi va rukaveti. Za žetelicam su muži od rukaveti slagali snopi i veživali ih zo gužvami načinjenim od usukane trtvi ili od grabrovih mladic. Zatim su se snopi krcali na kola, vozili doma i zikrcivali na guvno kadi se je nakon sušenja vršilo. Kada se pasuje po selih naše Dobrinjštine, vide se i sada uz put guvna, mahom zapušćena aš sada ne služe ničemu. Guvna su okruglog tlocrta, ograjena zo škrilami (kamene ploče). Dna guvna su bila od nabijenog ila (ilovače), od kamenih ploč a novija od betona. Obično su bila malo povišena radi vetra. Snopi su se posebnim rasporedom raširivali po guvnu tako da su klasi vavik bili obrnjeni prema sridini guvna. Vršilo se je na dva načina: goneć blago va krug po guvnu, ili tokuć zo cipi (posebne alatke –

44

mlatilice). Kada se je vršilo zo blagon, to su obično bili voli ili kravi, blago bi se gonilo po guvnu najprvo na jenu pa na drugu bandu da njin se ne zavrti va glavi. Va guvnu su bila dva čovika. Jedon je goni blago a drugi bi obraća žito zo zubačami, a ako je slama bila doja, onput i zo rukami da bi se zo sokog klasa streslo soko zrno. Koliko će trajat vršidba zavisilo je o debjini poslaganoga žita. Za vrime vršidbi blago je znalo balegat. Bilo mi je, kako ditetu, smišno gjedat čovika ki goni blago i noseć škovaceru (lopaticu) napeto gjeda blagu pod rep spravon hitno podmetnut je i dočekat lajna (balegu) i hiti jih von guvna. No za ćapat pišalo (mokraću) ni bilo rješenja. Donos je sve to teško zamislivo. Prazna slama se je stresla i hitala z guvna va stogi, kadi se je već slaga stog. Na guvnu je ostalo zrno, pliva i zlomjeni klasići. Ako je bilo vetra, ta se je mišavina zo drvenun lopatun hitala vanjer (uzrak) kuntra vetru, vela se. Vetor bi otpuha travu a zrno i klasići bi pali na guvno. Nekad se je mora čekat povoljan vetor i nikoliko dan. Ovijeno žito obično se je spravjalo va mošteli (kace) i ženi su preuzimale dalju doradu. Žito bi rešetale nad lancuninah (jutene plahte) na ki bi padalo zrno. Na rešetu bi ostali klasići ki su se onda zo drvenin baton potokli. Ponovo bi se rešetalo i ovelo da bi se iskoristilo soko zrno. Tek je tada vršidba bila finjena. Žito bi se spravilo va mošteli ili va maže (vreće) i tako čuvalo do meljavi. Drugi način vršidbi bi je da se žito toklo zo drvenimi cipi (mlatilicama). Jedon cip je bi debji i on je bi va rukah težaka a zo drugin, tonjin i dojin se toklo po žitu. Na guvnu je znalo bit i po pet šest judi zo cipi. Toklo se redon, jedon za drugin i pritom se čulo na daleko fijukanje tonkog cipa. Tu bi se našlo i mesta i za dicu ka su imela male cipiće. Kako god se činelo da se dica igraju i ona su morala ćapat ritam udaranja odraslih i uskladiti se. Urod se je miri zo kvartaroli. Jedon kvartarol je oko 7 kg. Nekad je uroda znalo bit malo, morda malo više od simena. Žito se je mlelo većinom doma. Skoro saka kuća imela je jedon do dva para žrn. Jena žrna su bila nakjepana za fino mlivo a druga za grezo (krupno). Žito se je na žrnih

držalo va krnici (drvena zdjela) iz ke se zimala pest po pest i stavjalo va žrna. Fino se je mlela čenica a grezo frmentun. Bilo je judi i žen ki su hodeli po kućah mlit za žurnadu (nadnicu). Kako dite se spominjen slipoga Tomića zo Tribuj. Prihaja je na žurnadu mlit k nan va Rasopasno. Dobi bi marendu i obed i zaradi ki dinar. Bi je dobor i vridon. Kada je mle, celo vrime je potiho kanta i taranka. Čujen ga i donos. Bi je srićon čovik i nika se ni na neš tuži. Koliko malo rabi za sriću! Njemu ni smetalo čak ni to čo je zo Tribuj prihaja bos po oštron i tvrdon kamenon putu da bi prišpara svoje jedine postoli. Dica, ka znaju bit prema takovin bespomoćnin juden neverovatno okrutna, pred njega bi stavjali ostrugu i diraki (trnje) da se nabode. Sve nevoji, slipoću i siromaštvo, on je mirno trpe. Kad se donos spomenen slipoga Tomića, vidin kako je bi velik taj mali čovik. Sad se vrnimo priči o kruhu. Nakon čo se dosta somlelo, pekli bi se hibi (kruh). Skoro soka kuća je imela krušnu peć. Hibi bi se pekli za više dni, najčešće za celu šetemanu. Monje fameji su pekli va špaheru (štednjaku) ili na kominu pod počrivkun (ispod saća, peke). To je bi najboji kruh, pogotovo još tepol i frižok. Hibi bi se pekli od črne muki, dodavala se i muka od ozinca i frmentuna. Kruh od belemuki – lunica se je peko retko, obično za kakov veli blagdon. Mamice, ke su najčešće misile kruh, tada bi za dicu spekle male hibčiće ili luničice a neka i kolubi (pecivo u obliku vijenca). Dica su se tome jako veselela. Za Vozon bi se pekle tičice, pleteno pecivo zo jajen vo sridini. To je bi mukotrpan put od zrna do kruha i kruh se ni rashićiva kako donos i ni ni čudo čo se reklo da je hitit bokunić kruha veli grih. Kada bi nehotice bokunić kruha pa na tlo, dignu bi se, otpuhnul bi se prah, kušnul bi se, prekriži i nastave bi se jist. Ni ni čudo čo su se judi zo toliko poštovanja odnosili prema sokoj mrvici kruha, aš je čovik i te kako cijeni ono do čega je bilo teško prit. A za soki slatki zalogaj kruha moralo se uložit čuda truda i dobro spotit da bi se nahranila sva lašna usta. Jako dogo od donošnjih navik. Teško za shvatit i nezamislivo. Mate Kirinčić


Domaća beseda

TRI KRAJIĆE Butigi donos i butigi nigda – sejedon intencijun, ma razlika nebo i zemja! Donos komotno šećeš po butigah, san zibereš čo ćeš kupit i staviš va kolica ali košaru, ideš na kasu i za par momenti je račun udelan. A nigda...butigi su zapravo bili butižice, pod je bi drven i škripja je dočin si malo boje tapnu. Ono čo si žele kupit, mora si pitat butigira, ali pok butigiricu va belon mantelu i so belun mrižicun na vlasih. I onput, kada je sve to stala poli tebe na banki, onput butigiri lapiš i hartu v ruki i na ruki zračunat čo si kupi i čo ćeš platit. Uf, koliko se je toga prominilo...I butigi i banki i računa na ruki a i onoga nesrićnoga čekana za črni kruh ali za mliko ko je prihajalo dva puta na šetemanu, pok ako imaš veću fameju, prosi nikoga da ti kupi na svoje ime litru, aš soki pajižan ima pravo na najviše tri litri....Eh, mliko....od tuda je ono čo želin pravit zapravo i počelo... -Mario, čo te ni sran? Ti, mat i otoc sami doma i tebi tri litri a Marta ima dvojak doma,još jeno od tri leta, dvih starih i njoj istešo tri litri? Sran te budi! – grmela je inače mirna butigirica Nada na me toga jutra va decenbru hijadudevetstosedondeset i osmoga leta. -Nan rabe tri litri mlika. I sta son se ranije i čekan evdi od sedon ur da se zapišen za sve tri litri. Žal mi je, Nada, jako mi rabe tri litri! -I tvojemu kumpanju istešo rabe tri litri? – zagrmela je jače gjedajuć zad mene vaviki vikon prestrašenoga Damira. -Da, ja ne smin prit doma prez tri litri! – reko je strašjivoc. -Sramota! Soki se je odreko jene litri na račun Marti a njin je vela potriba! Sran vas budi! Nada je i naprvo zijala, ženi ke su čekali mliko su brontulali a Damir i ja smo mirno zeli mliko platili i šli von.. -Uf, dobro da nas nisu ubili. Čekaj, kaj je sada ono čudo od Ivića? -Mario, reko je da će jutro bit na sedon na trajehtu. Čo Ivić reče, to udela. Daj, homo doma, parićajmo se, jutro je veli dan! I prišo je. Pravi, veli dan. Pošne je pre sonca, buduć nijedon od nas ni mogo spat od uzbudjenja. Po dogovoru, našli smo se na vapori na sedon ur, soki so svojin bagajen. -Da vidimo! -javi son se koti najstariji: Damire, dvi litri mlika? -Ovdi su! -Ivić, domaći sir? -Tu, šefe! -A ja iman istešo dvi litri mlika i ... -I... -I...tralalaaa...nasme son se i pokaza va borši velu pogaču zavijenu va prozirnu hartu so fjokon. -Uuuuuu, ubit će te domaaaaa! – zakriknuli su Ivić i Damir naglas. -O ton ću potla mislit! Ajmo, zadatak počinje, ono, zadatak je pošne va butigi, nastavja se na vaporu! A potla butigi i vapora, zadatak se je nastavi v Riki:

-Uuuuu, kakova kućina, deboto bi bilo lipo obolit i finit va bolnicu, a? –zapita je iskreni i prez malicije Ivić. – Joj, Ivić...prvi kat, soba broj 6, išćemo gospodina Toma! Ajmo! –odbrusi son mu. Logje nego čo smo misleli pasali smo i portira i još logje našli kamaru broj 6... -Dobar dan! Ki je od vas četirih Tome Simčić? Nijedon od četirih va kamari ni reko ki je, ma smo istešo, prez besed, namočeć, doznali ki je ta koga išćemo - zo prve postije do poneštri ču se je plač... -Dobar...dobar dan....mi smo...mi smo prijateli od Vašega Marka...a poznali smo i Jakova i Martina.Priko Marka, no...Marko je fanj stariji od nas, ma smo ga spoznali slučajno...mi smo Boduli, mi smo zo otoka Krka – klepeta son dokla je figura na postiji, ka ni imela više od četrdeset kil, va sejeno vrime i plakala i smela se i pleskala so suhimi rukami. -Pok smo zasput prišli v Riku i ekola, doznali smo da ste evdi, pok smo slučajno prišli i..evo, malo kolači za vas...pogača, domaći sir i čuda mlika da se čin prija refate! Znate, jena žena zo našega sela je bila jako slaba i udri ona pit mliko, udri, udri i škapulala se je. Će van bolničarka skuhat, prez brigi! Ja son klepeta koti navijen, Damir i Ivić su koti papagali opetovali za monun, a starčić je samo sklapja ruki i govore: -Svi tri.svi tri...svi tri....tri mladića anđelića.... Potla jeno dvajset minuti moga klepetana, kada je bolničarka svečano narizala pogaču za svih va kamari, kada je obećala da će Tomu skuhat i davat mliko, pozdravili smo se so Tomon, čestitali mu Božić i Mlado leto i zaželeli sve najboje. Jedon po jedon smo hodeli do njega a on je sokoga od nas zagrli, pojubi i reko sejene one besedi: -Tri mladića anđelića.... Kada smo najzada zišli von zo bolnice, koti po dogovoru seli smo jedon do drugoga na klupicu i močali par minuti. Onput, znova koti po dogovoru, dali smo jedon drugomu ruku: -Manko za Božić niman nove postoli, ni šoldi za je kupit, manko son školant maturant, ja se, lipi, moji ćutin koti jedon veli bogataš! Koti da iman pod sobun pet butigi! -reko je prvi Damir. -A ja, ja se ne ćutin koti friško zaposleni mehaničar, nego koti da iman pod sobun fabriku od auti! -reko je Ivić -A mene jušto briga da son ukra mamici pogaču za blagdon i čo se nis zapisa od prve na abukatiju. Ja se ćutin koti...koti cesar! Koti kraj! Mi smo tri kraje !! -Tako je! Tri krajiće anjeliće! Tako je to bilo...a da me pitate ki ki je i čo je ta Tome, ni donos niš o njemu ne bin zna reć. Kako son reko, sve je pošnelo va butigi - va redu za mliko... Na črni kruh i mliko, ko je prihajalo va velon modron kamionu va naše selo dva puta na šetemanu, čekalo se je od rana jutra. Uglavnon su čekali ženi. Buduć son

ja bi fini školu, a abukatiju va Zagrebi nis zapisa, ime son libero soki dan, pok son jedini mej ženami čekiva kruh i mliko za nas i za mamicu i staroga. I dokla se je čekivalo kruh ali mliko, ženi su predikali o svemu i svin..nike od njih i više nego čo je rabilo, čo će se na najzada pokazat i koti dobro... -I tako je to. Ja son se interesirala za onoga šlovika čo si ga spomenula, Nada, za onoga čo je evuda hojiva so konpironrekla je Mare, glavna ćakulonka. Va vrime prez interneta i telefoni, o sokomu je mogla sve znat i raspitat. Zato smo ju Damir, Ivić i ja mej sobun zvali Mare Interpol. Ta šlovik ti se zove Tome Simčić –klamala je Mare -leži v Riki va bolnici, ime je trih sini Marka, Jakova i Martina. Žena je umrla, sini su svi tri umrli, jedon od bolesti, jedon va autu, treti se ne zna kako nigdi va Njemačkoj je umrl. San na svitu, san na svitu, sozi su mi ušli kada son to doznala. Son malo pitala Dragicu, ona ima telefon, pok je zvala bratučedu priko mora i doznala. -Tome Simčić...reko son san sobun.... Tome Simčić.... -Tome Simčić, da....vidiš, mali, je i gorih stvari od toga da se nisi zapisa na abukatiju. Soko zlo za niki dobro – predikala je Mare a meni su va glavi bili dvi besedi: Tome Simčić. -Tome Simčić, govoriš? Zgubi tri sina, san na svitu? Hm... -Da, da, Damire! San na svitu! Zamisli kako mu je...-pravja son Damiru dokla smo to zapodne hodeli na jenu partiju nogometa. Damir i ja smo se pogjedali a Damir je reko: -Sumnjan da će Ivić bit kuntra. On je vaviki, kako on ono reče, za akciju.... Akcija je počela, pasala i finila –na Tomovi i naše zadovojstvi. Kako smo par misec košnije doznali od Mari, Tome je umrl na Mlado leto 1979 i zakopan je poli ženi i sina nigdi poli Gospića. Nit je Tome dozna ki smo i zač smo zapravo prišli do njega, nit smo mi tri ijenomu rekli čo smo udelali o Božići 1978. Zaveno pogače, ku je mamica omisila za plovana, ćapa son svoje, a butigirica mene i Damira fanj vrimena ni fermivala grunjat da nismo Marti oteli odstupit mliko za dicu i starih. A da ne ganan koliko je Ivić doma ču besed da je talari ke mu je teta poslala. stroši za put do Riki. Soki od nas trih ćapali smo svoje, naposlušali se svega, ma sve je to bilo logje podnest znajuć ono čo smo samo mi znali i čo drugi nisu morali ni rabeli znat. Damir, Ivić i udelali smo nič čo na je va ton momentu savjest govorela. Ta moment, kada smo namisleli rišćat i poć do nepoznatoga šlovika, ta moment je fanj toga promini va naših živjenjih. Od toga dana naše je prijatelstvi postalo ono pravo i od toga dana postali smo jači. A ako želiš bit bogat – pomori! Ako želiš bit siromah – odmogni. Ćeš bit bogataš ali siromah, samo ti to moreš dokončat. Gordana Gržetić

45


Kreativne radionice

VESELE OGRLICE ZA MALE I VELIKE U društvenom domu Dobrinj 17. kolovoza održana je kreativna radionica „Vesela ogrlica“. Radionicu je posjetio velik broj djece i odraslih - što domaćih posjetitelja, što gostiju. Od izrezanih komadića filca, filcanih i drvenih kuglica te izrezanih, šarenih slamčica polaznici su nizali lijepe ogrlice i narukvice. Za ovu priliku nabavljene su igle tupog vrha, tj. za goblene tako da osiguramo da se djeca ne ozljede prilikom izrade ogrlica. Prema uputstvu voditelja, polako su nastajale predivne ogrlice veselih boja. Polaznici su bili vrlo zadovoljni svojim uradcima te su oni 'brži' stigli napraviti i dva, tri pri-

mjerka. Djeca su bila vrlo sretna jer su uspjela napraviti nešto za sebe, nešto za mamu i nešto za nonu. Andrea Pavačić

GLAGOLJAŠKO SLOVO Na prostoru iznad place, ispred crkve Sv. Antona održana je kreativna radionica Glagoljaško slovo. U organizaciji KDA uz pomoć posebnoga gosta Nikole Grdinića iz Gabonjina, djeci je predstavljeno glagoljaško pismo, ukratko je ispričano o povijesti i nastanku glagoljice u našem kraju te o današnjoj, sve većoj zainteresiranosti za stara pisma. Radionicu je posjetio velik broj djece koja su mogla gledati kako gdin. Nikola rezbari kamen, tj. izrezuje glagoljaška slova te crta maslinovu grančicu. Svako dijete je dobilo komadić glinamola i pribor da isti oblikuje u glagoljaško prvo slovo svog imena. Djeca su bila vrlo zainteresirana te su se trudila napraviti čim vjernije svoje 'slovo'. Gospodin Nikola poklonio je KD Dobrinj kamen sa glagoljaškim

natpisom kao uspomenu na održanu radionicu. Navedeno je pohranjeno u službenim prostorijama Udruge dok se ne nađe adekvatno mjesto da se navedeni kamen izloži. Andrea Pavačić Radna grupa – Kreativne i likovne aktivnosti

SIGURNO I VJEŠTO U PROMETU Od 18. do 22. studenog na području otoka Krka održano je devet preventivno-edukativnih radionica pod nazivom „Sigurno i vješto u prometu“. Radionicama je prisustvovalo 239 djece, polaznika dječjih vrtića. Edukacija je provedena u suradnji s Damirom Kremeni-

46

ćem, predstavnikom Hrvatskog autokluba Krk, te ravnateljicom dječjeg vrtića „Katarina Frankopan“ Irenom Žic-Orlić. Radionice iz prometne kulture bile su prilagođene predškolskom uzrastu , te im je, primjerice, na opasnosti u prometu, te kako

sigurno doći od kuće do vrtića i natrag. Uz simulaciju ceste i pješačkog prijelaza održan je drugi dio radionice u kojem su mali polaznici kroz igru pokazali prethodno naučeno. G.Gržetić


Kutak za najmlađe

MODERNI TANCURI – HIP HOP Sekcija hip-hop, kao i prošlih godina djeluje u tri grupe, te broji dvadeset i jednog člana. Sudjelujemo na školskim priredbama, te nastupamo tijekom ljetnih mjeseci u organizaciji TZO Dobrinj. Nastavljamo, sad već tradicionalno, odlazak na međunarodni dance spektakl u Italiji, na kojem sudjeluju plesne skupine iz cijelog svijeta. Ove godine sudjelovali smo na manifestaciji „Dancing

steps“ u Zagrebu. Starija grupa u kvalifikacijama je osvojila ulazak u finalno natjecanje, gdje su u svojoj kategoriji osvojili treće mjesto. Već se naveliko uvježbavaju nove koreografije za natjecanja koja slijede i nadamo se uspjesima. Valentina Kirinčić

ŠRD “Vela sten“ nastavlja tradiciju

AKTIVNO LJETNO POPODNE UZ SPORT I ZABAVU Kupači na čižićarskoj plaži jedno su ljetno popodne proveli uz plivačka natjecanja i atraktivne skokove u vodu, koje već deset godina organiziraju članovi Sportsko ribolovnog društva Vela sten. U pet kategorija, u dužini od šezdesetak metara, od Vele do Male rive plivalo je ukupno dvadesetpet natjecatelja, pa je tako seniorski pobjednik Davor Ivančić, dok je u kategoriji seniorki slavila Anja Žele. Juniorski pobjednik plivanja je Luka Tokić, a u kategoriji najmlađih pobjeda je pripala Filipu Pavliću i Veroniki Kirinčić. Nakon plivanja dvadeset i dva natjecatelja izvodila su skokove u vodu slobodnim stilom, pri čemu se moglo vidjeti niz atraktivnih,

preciznih, duhovitih, ali i maštovitih uleta sa Vele rive. Kartaši su se pak tradicionalno držali hlada, pa je dvadesetak parova oglede u trešeti i briškuli započelo u predvečerje na čižićarskoj pučkoj štirni. U organizaciji ribolovaca u večernjim satima na obali se feštalo uz

folkloraše KD Ive Jelenović, a potom se ribarska fešta produžila pjesmom i plesom, te dodjelom nagrada i priznanja najuspješnijim plivačima, skakačima i kartašima ovogodišnje čižićarske sportsko – zabavne manifestacije. Nedeljko Gržetić

47


Kutak za najmlađe

VRTIĆ IZ POLJA NA SVEHRVATSKOJ SMOTRI DANA KRUHA I ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE Dječji vrtić „Katarina Frankopan“ Krk učestvovao je na Svehrvatskoj smotri dana kruha i plodova zemlje koja se ove godine održala u Labinu. Vrtić u Polju već niz godina u sklopu svojeg odgojno-obrazovnog rada intenzivno radi na promicanju tradicijskih vrijednosti, njegovanju običaja kao i očuvanju karakterističnog govornog izričaja. Slijedom toga, te na inicijativu ravnateljice DV „Katarina Frankopan“ kao i stručnog tima matičnog vrtića, potaknuti smo da se naša podružnica DV Polje prijavi za sudjelovanje na toj manifestaciji. Na taj smo način predstavljali cijelu našu ustanovu te samim tim naš otok Krk. Organizator smotre bila je udruga Lijepa naša, a u Labinu se okupilo oko 50 eko škola iz Hrvatske te neke škole iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Mađarske. Cilj smotre bio je predstaviti plodove svoga kraja, upoznati bogatatvo cijele naše Hrvatske te zahvaliti na svim darovima kojima su vrijedni ljudi tijekom godine podareni. Pripreme su bile planirane kako bi predstavili najvećim dijelom Dobrinjštinu ali i cijeli naš otok. U organizaciju su se

uključile cijele obitelji. Mame, mamice, none pobrinule su se za presnoce, pogače, kroštuli, kolač... Na štandu smo izložili i makaruni a posjetiteljima smo demonstrirali kako se rade šurlice. Izložbeni prostor ukrasili smo malim guvnom, vrnjicami, bukaletun, bilo je i malih bocunić, maslinovog ulja, suhih

smokava te Vrbničke žlahtine. Veliku pozornost su izazvale trumbe o kojima je mnogo posjetitelja željelo saznati nešto više. Pripremili smo recepte naših tradicionalnih jela, koje smo dijelili posjetiteljima kao i propagandni materijal naše Turističke zajednice. Tijekom procesije naši su darovi, kao i oni ostalih učesnika smotre, donijeti do oltara crkve Gospe Fatimske, gdje su tijekom misnog slavlja blagoslovljeni. Nakon svega ostala su nam lijepa sjećanja na taj dan i na ozarena lica posjetitelja kada bi okusili naše slastice.Nadamo se da će dio njih ovaj susret potaknuti, da dođu na naš lijepi otok, kako bi ga mogli bolje upoznati. Ovim putem želimo se zahvaliti Općini Dobrinj na organizaciji prijevoza, Turističkoj zajednici Općine Dobrinj te velikoj potpori roditelja koju su nam pružili. Matična ustanova u Krku također nam je bila velika podrška. Bilo je lijepo predstavljati dio naše domovine i možemo reći da se zaista imamo čime ponositi te u tom smislu nastaviti i dalje odgajati buduće generacije. Marina Pavačić

MALONOGOMETNI KLUB OPĆINE DOBRINJ U POSJETI DJEČJEM VRTIĆU U POLJU U nizu zanimljivih događaja iz DV Polje zasigurno će ostati upamćen i posjet Malonogometnog kluba općine Dobrinj. Njihovi predstavnici posjetili su naš vrtić te nam donirali prijenosno računalo. Djeca su bila oduševljena susretom te su im darovala crteže a dječaci su svi naravno obećali kako će i oni postati nogometaši. Susret je protekao u veselom druženju a za uspomenu imamo i lijepe fotografije. Marina Pavačić

48


Kutak za najmlađe

Prvo polugodište u PŠ Dobrinj

UČILI SMO, POMAGALI, OSVAJALI NAGRADE I OTKRIVALI PRIJATELJE Uspješno smo priveli kraju prvo obrazovno razdoblje. Marljivo smo učili, organizirali eko akcije, sudjelovali u humanitarnim, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Dobri rezultati nisu izostajali. Učenica 6. razreda Sara Crvić osvojila je drugo mjesto na literarnom natječaju ¨Čakavčići pul Ronjgi¨ a učenica 5. razreda Petra Dobrijević prvu nagradu na literarnom natječaju portala Otok Krk. Naši osmaši započeli su školsku godinu stručnom ekskurzijom u Slavoniju pod pratnjom učiteljice Maje Polonijo. Pod mentorstvom učiteljice povijesti Ive Dujmović, PŠ Dobrinj je na Maloj staroslavenskoj akademiji predstavljala ekipa sedmašica, a učitelj TZK-a, Zoran Sekovanić poveo je naše nogometaše na tradicionalni malonogometni turnir Andrinja 2013. u Punat. Obilježili smo Dane kruha, brali masline, palili lampione u znak sjećanja na Vukovar, izrađivali web stranicu naše škole na kojoj možete pročitati obavijesti i događanja u našoj školi i pogledati galeriju slika.

tom duhu naši učenici su sudjelovali u akciji sakupljanja čepova s plastične ambalaže. 2 vreće pune čepova učiteljica Nevenka Kirinčić predala je Društvu multiple skleroze u Rijeci, koja na taj način prikuplja sredstva za nabavku invalidskih kolica. Skupljali smo dobrovoljne priloge za naš humanitarni koncert svih zborova kojem je ovogodišnja namjena pomoći štićenicima doma za djecu „Braća Mažuranić“ iz Novog Vinodolskog te četverogodišnjoj djevojčici Taši iz Bakra. Posljednji tjedan nastave proveli smo akciju „Tajni prijatelj“. Tijekom tog tjedna svaki je učenik skriveno i ne odajući se brinuo,

pazio i pomogao učeniku iz razreda čije je ime izvukao slučajnim odabirom. Upoznali smo tuđe vrline i slabosti i učili se velikodušnosti i toleranciji. Posljednjeg dana nastave na zajedničkom skupu učenici su predali rukom napisane i ukrašene poruke i želje i otkrivali tko je kome bio tajni prijatelj. U ovom duhu dobrih djela i najljepših želja u ime svih učenika i djelatnika PŠ Dobrinj želim vam blagoslovljen Božić i sretnu, veselu i uspješnu 2014. godinu. Nikolina Ćuk Voditeljica PŠ Dobrinj

Učenici nižih razreda bili su u Rijeci. Posjetili su Muzej djetinjstva, u kojem su imali priliku vidjeti igračke kojima su se igrala djeca od sredine prošlog stoljeća do danas. Nakon toga išli su u kino pogledati ekranizaciju knjige naše spisateljice Ivane Brlić Mažuranić, Šegrt Hlapić. Puni dojmova i dobre volje vratili su se kući. Prosinac je mjesec darivanja, dobrih djela i najljepših želja. U

49


Kutak za najmlađe

MOJ LIPI DOBRINJ

MOJA PRVA NAGRADA Pred malo vremena moja profesorica hrvatskog jezika iznenadila me radosnom viješću da sam dobila drugu nagradu na natječaju „Čakavčići pul Ronjgi“ za moju pjesmicu „Moj lipi Dobrinj“. „Nas dvije moramo u petak po to ići u Rijeku!“, rekla mi je. Bilo mi je jako drago. Dodjela nagrada, priredba i predstavljanje knjige u kojoj su objavljeni svi dječji radovi poslani na natječaj bila je u školi „Vladimir Gortan“. Došli smo malo ranije od početka priredbe, tako da smo još mogli birati mjesto gdje ćemo sjesti. Dvorana se je brzo napunila i bilo je mnogo ljudi. Djecu, isto kao i mene, pratili su profesori, roditelji, bake i djedovi. Prvi dio priredbe izveli su učenici škole domaćina. Pjevali su, svirali i plesali a onda je počeo svečani dio proglašenja i podjela nagrada. Najprije su podijeljene nagrade učenicima prvog do četvrtog razreda. Svaki od nagrađenih učenika recitirao je svoju pjesmicu. Nakon toga na red su

Jedanajst, dvanajst let je pasalo i čuda uspomen ostalo o mojen lipon kraju Dobrinju gradu – zavičaju. Male kućice i klančići na dolinjen gradu, dvi crikvi, veli muzej na placi, guvna i grobje va Glavači. Zvonik strši, na visoko je sel da bi ga celi Kvarner videl.

došli učenici petog do osmog razreda. Iako sam još ponovila pjesmicu i znala ju napamet, sigurno kao vodu piti, bilo me je odjednom jako strah. Ali ipak odrecitirala sam svoje i dobila diplomu te knjige u kojoj su dvije moje pjesmice. Svi su pljeskali i čestitali. Dobila sam drugu nagradu ali to je ipak moja prva nagrada koju sam dobila za pjesmicu. Sara Crvić

Ov staroc ima priko tisuću let i još se neda, još čuda će živet. Reku da vrime nosi svoje brime. Baš niš me ne veseli, da se soko toliko niki otseli. Morda i ne baš svi. Vavik će niki ostat svoje penzionerske dani na malo zemjice uživat, i zna se, vnučiće čuvat.

Natječaj portala Otok Krk i Udruge „Krčka beseda“

HVALOSPJEV MASLINI PETRE DOBRIJEVIĆ Nezavisno portal Otok Krk i multimedijalna udruga „Krčka beseda“ organizirali su natječaj namijenjen autorima stihova, ovog puta na temu masline. Stručni je žiri dodijelio dvije prve nagrade u dvije kategorije, tj. po jednu za učenike osnovne i srednje škole.. U kategoriji učenika osnovnih

škola nagrađena je Petra Dobrijević iz Polja, inače učenica 5. razreda PŠ Dobrinja. Prvu nagradu u kategoriji srednjoškolaca odnijela je Doris Bajčić iz Nenadići, učenica 4. razreda ekonomskog smjera u Krku. Čestitke dobitnicama.

U prošlom broju je tiskarskom grškom došlo do objavljivanja pogrešnog imena autora članka o

Nevenki Trubić Uravić. Preko imena prave autorice članka Gordane Gržetić piše Nedeljko

50

Gordana Gržetić

MASLINA U mom masliniku ma gdje god bila u noćima dugim ti si se krila. Misli o tebi stalno me prate da ti se vratim i sreću uzvratim. Dan je krasan,sunce sije maslina iz zemlje vodu pije dok mene vatra grije maslina se negdje vani krije.

Gržetić. Ovim putem se ispričavamo i Gordani i Nedeljku !


Kutak za najmlađe Sveti Nikola posjetio PŠ Dobrinj i Šilo

DRAGI SVETI NIKOLA, DOĐI NAM OPET I DRUGE GODINE Uoči blagdana sv. Nikole djeca čiste čizmice, pospremaju igračke, pišu pisma, stavljaju čizmice na prozore i s nestrpljenjem isčekuju darove koje sv. Nikola donosi. I ove godine, malo u zakašnjenu zbog puno, posla 9. prosinca sv. Nikola stigao je u PŠ Dobrinj, darujući djecu predškolske dobi i školarce do četvrtog razreda. U organizaciji Odbora za odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdrastvenu zaštitu, koja djeluje pri Općini Dobrinj, ove su godine najmlađi mogli uživati u predstavi "Vilibald na božićnom zadatku", a nakon predstave došao je i sv. Nikolu koji je podijelio 154 paketa. Obilježavanje dana sv. Nikole već je postala tradicija za mještane Šila i Polja, ali i ostale stanovnike, koji taj dan slave svog

zaštitnika. Svečanost započinje jutarnjom misom u crkvi sv. Nikole u Šilu, te zajedničkim druženjem ispred crkve nakon mise, uz pokoju čašicu vina ili soka i kolačima u organizaciji MO Šilo. U popodnevnom dijelu svečanosti nakon mise, sv. Nikola dolazi brodom u društvu anđela, koji ga prate na njegovom dalekom putovanju, te neizbježnog krampusa. Dolaskom sv. Nikole na kopno, u njegovom društvu djeca odlaze u crkvu, gdje najprije porazgovaraju sa sv. Nikolom. Ima tu pjesmica, recitacija i drugih sadržaja kojim djeca žele pokazati sv. Nikoli kako su bili dobri i vrijedni ovu godinu. Nikola zatim daruje djecu predškolskog uzrasta koja žive u Polju i Šilu ili imaju roditelje koji su iz Polja i Šila a sad žive negdje drugdje. Nadamo se da su se djeca zabavila i doživjela

SVETI MIKULA Sveti Mikula tvrdo spi K mjemu anjel doleti. Stani stani Mikula, pa hodi u goricu, pa posjeci jelvicu, pa ju stavi na troje. Od jednoga jarbolac, od drugoga timunac, od trećega barčicu, pa ti hodi po kopnu, kako barka po moru.

radost darivanja, to nam je bila i namjera. Dragi naš Niko, dođi nam i druge godine.Mi ćemo te čekati, biti dobri i učiti. Ivančica Dunato


Stipanja 2013

Fanot 35  

Službeno glasilo Općine Dobrinj

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you