Page 1

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 34. godina 12. kolovoz 2013.

Načelnik i Općinsko vijeće čestitaju vam dan Općine - Stipanju


Uvodno slovo

POŠTOVANI ČITATELJI ! U dvostruko svečanome ozračju pripremali smo ovaj broj općinskoga glasila. Uz „Stipanju“, obilježavamo i dvadesetu obljetnicu uspostave Općine Dobrinj. Tih dana, odnosno godina, prisjetit ćemo se i kroz svečanu sjednicu Općinskog vijeća, a u ovome uvodniku želim vas podsjetiti da smo svi zajedno i na novom početku. Prvog dana srpnja službeno smo postali dijelom Europske unije, a u svibnju su održani lokalni izbori. Četiri godine mandata onih kojima ste ukazali povjerenje počele su teći a da predizborna obećanja ne bi ostala tek obećanja, odmah smo prionuli na izrvšavanje nekih od njih. O tome možete više doznati u našoj prvoj rubrici „Aktualno“, a što se još

događalo u našem kraju ili našim ljudima, donosi vam istoimena rubrika. Svakako da je jedan od najznačajnijih događaja bila mlada misa vlč. Jurice Manzonija – prva mlada misa u našem kraju nakon više od pola stolječa. Uspjehe su iznova postigli naši sportski ribolovci i nogometaši, pa smo ovaj put dobrim vijestima ispunili sportsku rubriku. Ljetnu sezonu koja je u tijeku analizirat ćemo na njezinom završetku, no ipak vam donosimo neke od turističkih informacija i zanimljivosti. U prošlost se vraćamo kroz feljton o školstvu u Dobrinju, te kroz rubriku „Naslijeđe predaka“. Ispunili smo, nažalost u ovome broju i rubriku „Razmišljanja i sjećanja“, kroz prigodni „In memoriam“ . Što se u pretho-

dnom razdoblju događalo u našim školama i vrtićima, te na natjecanjima mladih, doznajte u rubrici „Kutak za najmlađe“ a korisne savjete donosi vam i stalna rubrika „Savjeti stručnjaka“. U blagdanskome ozračju, svima vama, dragi čitatelji, čestitam naš zajednički blagdan, Stipanju. A vama, koji se u našem kraju odmarate, želim ugodno ljetovanje, s kojeg ćete, nadam se, ponijeti lijepe uspomene na dobrinjski kraj i njegovu tisućljetnu povijest. Sretna Vam i vesela bila „Stipanja“! Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM:

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Jasenka Frković, Zdenko Kirinčić, Neven Komadina, Gordana Gržetić, Marina Pavačić, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radoslović Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka

Da se slikarsko platno može zamijeniti i namještajem, pokazuje i ova, veselim bojama oslikana garnitura, koja će u ljetnim mjesecima krasiti djelić dobrinjske Place. Autorica projekta Andreja Pavačić, članica KD Dobrinj, veselim je bojama oživjela klupe namijenjene klincima i klincezama, a usput je, na

domaćoj čokavici, najmlađima ispisala i priču o starom gradiću Dobrinju. Možda veseli kutak svojim pozitivnim ozračjem u hladovinu privuče i starije Dobrinjce, pa djeca nauče još pokoju, već zaboravljenu domaću besedu. N. Gržetić

Fotografiju na naslovnici snimio je Vladimir Sušanj

2

Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 10. prosinca 2013. na jednu od adresa : fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT”


Aktualno

LOKALNI IZBORI 2013. GODINE Treće nedjelju u mjesecu svibnju - 19. svibnja 2013. godine održani su lokalni izbori za područje Općine Dobrinj i to izbori za predstavničko tijelo - Općinsko vijeće Općine Dobrinj i izbori za općinskog načelnika Općine Dobrinj, a sve sukladno novom zakonskom uređenju temeljem jedinstvenog Zakona o lokalnim izborima. Na temelju provedenih izbo-ra za Općinsko vijeće Općine Dobrinj Odlukom Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dobrinj o objavi konačnih rezultata za članice/članove Općinskog vijeća Općine Dobrinj od 23. svibnja 2013. godine utvrđeno je da Općina Dobrinj ima ukupno 2.193 birača upisanih u popis birača i da je glasovalo 1.051 birača, odnosno 47,93%, od čega je prema glasačkim listićima glasovalo 1.051 birača, odnosno 47,93%, a od čega je važećih listića bilo 1.023, odnosno 97,34% dok je nevažećih listića bilo 28, odnosno 2,66%, te su pojedine kandidacijske liste

dobile slijedeći broj glasova: 1. Kandidacijska lista grupe birača Nositelj liste: Neven Komadina 554 glasova - 54,15% 2. Hrvatska socijalno-liberalna stranka - HSLS - Nositelj liste: Zdenko Kirinčić 258 glasova - 25,22% 3. Hrvatska demokratska zajednica - HDZ - Nositelj liste: Mladen Španjol 211 glasova - 20,63% Slijedom navedenog, a sukla-dno odredbi članka 84. stavak 2. i članka 85. Zakona o lokalnim izborima, utvrđeno je se da su pojedine liste dobile sljedeći broj mjesta u Općinskom vijeću Općine Dobrinj, i to : Kandidacijska lista grupe birača 6 mjesta, te su s te liste izabrani Neven Komadina, Zoran Kirinčić, Ivančica Dunato, Alen Šamanić, Marinko Galanto i Darko Strčić, Hrvatska socijalno-liberalna stranka - HSLS 3 mjesta, te su s te liste izabrani Zdenko Kirinčić, Ratko Turčić i Sanjin Kirinčić te Hrvatska

demokratska zajednica - HDZ 2 mjesta te su s te liste izabrani Mladen Španjol i Miljenko Variola. Temeljem održanih izbora za općinskog načelnika Općine Dobrinj Općinsko izborno povjerenstvo je Odlukom utvrdilo da Općina Dobrinj ima 2.193 birača upisanih u popis birača i da je glasovalo 1.051 birača, odnosno 47,93%, od čega je prema glasačkim listićima glasovalo 1.051 birača, odnosno 47,93%. Važećih listića bilo je 949, odnosno 90,29%, a nevažećih 102 listića, odnosno 9,71%. Kandidat Neven Komadina, kandidat grupe birača i zamjenik kandidata Zdenko Kirinčić, dobili su 949 glasova odnosno 90,29%. Slijedom navedenog, a na temelju odredbi članka 94. st. 1. i 2. Zakona o lokalnim izborima, s vrlo visokim postotkom za općinskog načelnika Općine Dobrinj izabran Neven Komadina a za zamjenika općinskog načelnika Zdenko Kirinčić. Jedinstveni upravni odjel

Igor Fugošić

3


Aktualno

KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE DOBRINJ Dana 12. lipnja 2013. godine u Dobrinju održana je konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Dobrinj koju je sazvala gđa. Vera Pajalić, dipl.iur., predstojnica Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji. Nakon utvrđivanja prisutnosti svih 11 vijećnika, prema dnevnome redu izabrano je Mandatno povjerenstvo, a potom je predsjednik Povjerenstva Alen Šamanić iznio izvješće. Temeljem Izvješća Mandatnog povjerenstva na konstituirajućoj sjednici verificirani su mandati članova Općinskog vijeća Općine Dobrinj, kako slijedi (popis članova vijeća prema abecednom redu prezimena): Ivančica Dunato, Marinko Galanto, Robert Justinić (umjesto Zdenka Kirinčića), Sanjin Kirinčić, Zoran Kirinčić, Darko Strčić, Tomislav Saftić (umjesto Nevena Komadine), Alen Šamanić, Mladen Španjol, Ratko Turčić i Miljenko Variola. Ističe se da temeljem odredbi Zakona o lokalnim izborima opći-

nski načelnik i njegov zamjenik za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave te im mandat sukladno odredbama Zakona miruje po sili zakona. Slijedom navedenog Nevena Komadinu zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste predložene od strane grupe birača i to Tomislav Saftić, a Zdenka Kirinčića kao člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke zamjenjuje Robert Justinić sukladno očitovanju Hrvatske socijalno-liberalne stranke. Ukupno 11 članova Općinskog vijeća, koji je broj određen s obzirom na broj stanovnika jedinice lokalne samouprave Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj samoupravi i Statutom Općine Dobrinj, čine članovi s kandidacijske liste grupe birača s 6 mjesta, članovi s liste Hrvatsko socijalnoliberalna stranka - HSLS s 3 mjesta te Hrvatske demokratska zajednica - HDZ s 2 mjesta.

Nakon prisege članova Općinskog vijeća, jednoglasnom odlukom svih članova vijeća izabrani su za predsjednika Općinskog vijeća Zoran Kirinčić te za potpredsjednike Vijeća Alen Šamanić i Miljenko Variola. Predsjednik Općinskog vijeća Zoran Kirinčić je pri završetku vođenja sjednice Vijeća zahvalio nazočnim članovima vijeća na izboru i ukazanom povjerenju te je pozvao Općinskog načelnika da se obrati prisutnima. Općinski načelnik Neven Komadina je čestitao novoizabranom predsjedniku Vijeća i svim članovima Općinskog vijeća na izboru te je u prigodnom obraćanju pozvao vijećnike da i nadalje nastave raditi za dobrobit Općine, bez obzira na stranačku pripadnost, ističući pri tome dosadašnju dobru suradnju Općinskog vijeća i njega kao načelnika te zahvalio svima i zaželio im sve najbolje u budućem djelovanju. Jedinstveni upravni odjel

OBAVIJEST RODITELJIMA Poštovani Ovim putem obavještavam Vas da sam Zaključkom od 10. srpnja 2013. godine, KLASA: 02205/13-32/1, URBROJ:2142-0402-13-36 odlučio o sufinanciranju udžbenika i školskog pribora učenika osnovnih škola koji imaju prebivalište na području Općine Dobrinj a polaze Osnovnu školu „Fran Krsto Frankopan“, Područna škola Dobrinj ili 7. i 8. razred Osnovne škole „Fran Krsto Frankopan“ Krk, Područna škola Malinska, sukladno Zaključku Općinskog vijeća Općine Dobrinj od 06. listopada 2011. godine. S tim u svezi ističem da će se po učeniku dodijeliti iznos od 300,00 kn odnosno 500,00 kn, po učeniku samohranog roditelja, za kupovinu školskih udžbenika i pribora u trgovini „Narodnih novina“ u Krku i „Micky Mouse“ u Malinskoj. Roditeljima koji su pribavili udžbenike i školski pribor za svoju djecu na drugačiji način, za tu svrhu predviđeni, gore navedeni,

4

novčani iznos, priznat će se za podmirenje troška marende u školi. Slijedom navedenog pozivam Vas da u Narodnim novinama d.d., Prodavaonica u Krku, i trgovni „Micky mouse“ u Malinskoj preuzmete naručene udžbenike odnosno da odaberete školski pribor. Preuzimanje udžbenika i pribora potvrdit ćete potpisom na popisu koji se nalazi u trgovinama, pored imena svojeg djeteta, a samohrane roditelje molim da uz svoj potpis prilože presliku dokumenta kojim dokazuju status samohranog roditelja. Zaključkom od 10. srpnja 2013. godine, KLASA:022-05/13-32/1, U R B RO J: 2 1 4 2 - 0 4 - 0 2 - 1 3 - 3 7 odlučio sam o sufinanciranju udžbenika i školskog pribora za učenike srednjih škola koji imaju prebivalište na području općine Dobrinj na način da će se utvrđeni novčani iznos, od 300,00 kn po učeniku odnosno 500,00 kn po učeniku samohranog roditelja, isplatiti po pojedinačnom zahtjevu učenika na dostavljeni broj računa.

Ovom prilikom pozivam učenike srednjih škola da Jedinstvenom upravnom odjelu uz zahtjev za sufinanciranje nabave udžbenika i pribora dostave potvrdu o prebivalištu, potvrdu o upisu u srednju školu, dokaz kojim dokazuju činjenicu da su dijete samohranog roditelja (rješenje općinskog suda, rješenje centra za socijalnu skrb) i broj žiro-računa. S tim u svezi ističem da nije potrebno dostavljati odvojene potvrde o prebivalištu te potvrdu o upisu u srednju školu uz zahtjev za sufinanciranje nabave udžbenika i pribora odnosno zahtjev za stipendiju u postupku dodjeljivanja stipendija već je dovoljna samo jedna potvrda te napomena uz koji je zahtjev ista priložena. Uz dobar početak nove školske godine, srdačan pozdrav! Općinski načelnik Neven Komadina

U slučaju pitanja i pojašnjenja molim kontaktirajte Jedinstveni upravni odjel Općine Dobrinj na broj telefona 848-307 i 604-161.


Aktualno

PLAVA ZASTAVA U SOLINAMA Na području općine Dobrinj 06. svibnja 2013. godine podignuta je „Plava zastava“ na plaži „Soline“ . Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i priobalja, čiji je prvenstveni cilj održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom. Plava zastava je danas najpriznatiji model ekološkog odgoja i obrazovanja i obavješćivanja javnosti, kada je u pitanju briga za more i obalni pojas, a posebno kada je u pitanju briga za obalne prostore koji trpe najjači pritisak, a to su upravo plaže i marine te je vrlo cijenjena turistička markica koja je sve brojnijim turistima bitni orijentir prilikom odabira destinacije. To je priznanje koje se dodjeljuje samo za jednu sezonu, te se zahtjev svake godine mora dostaviti na propisani način ako se želi ponovno dobiti „Plava zastava“. Provedba programa Plave zastave počiva na strogo definiranim kriterijima a u postu-pku ocjenjivanja se između ostalog traži čistoća mora i okoliša, opremljenost plaža, pristupačnost za osobe s invaliditetom te informiranje javnosti o potrebi očuvanja mora i obale. Plavom zastavom nagrađena je i ove godine plaža „Pećine“ u Šilu, dok se svečanost podizanja Plave zastave po prvi puta održala na plaži „Soline“ u Solinama.

Plaža „Soline“ smještena je u naselju Soline ispod prometnice koja vodi prema Klimnu. Obalni morski pojas čini kombinacija šljunčanih područja, popločenih dijelova i kamenih obrisa uz more. Plaža je opremljena tuševima, svlačionicama i ležaljkama, te aktivnostima na vodi aquapark. Na plaži su osigurana parkirna mjesta, kemijski wc, ulaz u more sa rukohvatima te je dostupna opre-ma za spašavanja. Također, u

blizini se nalaze i ugostiteljski objekti. Ističe se da je u program Plave zastave trenutno uključeno 30-ak europskih i 10-ak vaneuropskih država kojima je turizam jedan od strateških ciljeva. Do sada je podignuto preko 3000 Plavih zastava, od toga preko 2500 na plažama. Za provođenje programa Plava zastava u svakoj je državi zadužena jedna ekološka udruga, u Hrvatskoj je Udruga Lijepa naša. Jedinstveni upravni odjel

Mladen Trinajstić

Povodom ulaska Hrvatske u puno-

pravno članstvo Europske unije, općinsko središte urešeno je prepoznatljivim zastavama. Nadamo se kako će zlatne zvjezdice pozlatiti trud hrvatskih ljudi na putu u bolju budućnost. N.G.

Nedeljko Gržetić

5


Naš kraj - naši judi Nakon pune 53 godine Dobrinjština dobila svog mladomisnika, vlč. Juricu Manzonija

GRADSKI DEČKO NA PUTU VJERE

VS

- Nakon više od pola stoljeća odnosno, ili kako nam je od stanovnika Dobrinjštine preciznije preneseno, nakon pune 53 godine, Dobrinj je dobio svog mladomisnika. Porečki i pulski biskup mons. Dražen Kutleša u pulskoj je katedrali tijekom lipnja za svećenike zaredio četvoricu đakona iz Biskupijskog misijskog sjemeništa "Redemptoris Mater", a među njima i Juricu Manzonija iz Dobrinja,

tridesetgodišnjeg svećenika koji je prošle nedjelje (7. srpnja) svoju Mladu misu služio u vjernicima dupkom ispunjenoj dobrinjskoj crkvi svetog Stjepana, vjerskom objektu koji je ovom prigodom bio pretijesan za prihvat svih koji su svojom prisutnošću željeli svjedočiti tom velikom i za tu krčku vjersku zajednicu značajnom činu. Vlč. Jurica, s kojim smo samo koji dan prije mladomisničkog slavlja obavili ovaj razgovor, svjestan dubokih i iskrenih emocija s kojima početak njegova svećeničkog puta prati i proživljava zajednica koju, unatoč činjenici da je dobar dio svog života proveo u Rijeci, doživljava svojom, nije krio oduševljenje, zahvalnost ali i ni osjećaje "pastirske obveze" koji proizlaze iz svega što su mu njegovi Dobrinjci priredili. A da u njemu ima nešto što ga tako nezaustavljivo vuče vjeri i crkvi bilo je razvidno već u trenucima našeg telefosnkog dogovaranja mjesta na kojemu ćemo obaviti ovu ćakulu. Naime, tražeći parkirno mjesto i dogovarajući

VS

mjesto našeg susreta nakon što je na otok doputovao iz Italije, vlč. Manzoni nas je u više navrata telefonski obavještavao gdje ćemo se naći, neprekidno "šaltajući" (premještajući) mjesta našeg susreta da bi na koncu uslijedila jasna i konačna uputa - "čekam ispod zvonika krčke katedrale". Naposljetku, neobavezni razgovor s mladomisnikom brzo nam je

Vladimir Sušanj

6


Naš kraj - naši judi pokazao kako "pozitiva" koja ga prati nije slučjana te kako Dobrinjci koji se tako raduju spomenutom događaju svog vlč. Juricu u velikoj mjeri poštuju i cijene ne samo zbog puke forme, već i njegove otvorenosti, jednostavnosti, pristupačnosti ali i posvećenosti onome što sam živi. Naravno da je ovo za mene velik i emotivan događaj i da me raduje tako iskrena i otvorena, svesrdna podrška kakvu od vjernika dobrinjskog kraja osjećam na svakom koraku, naglasio je naš sugovornik dodajući i kako ga jednako tako veseli i ispunja radost i podrška koju osjeća i od svojih brojnih riječkih prijatelja, osobito onih iz župe Srca Isusova na Zametu, ljudi s kojima je rastao i odrastao živeći u gradu u kojem su donedavna živjeli i radili i njegovi roditelji ali i grada u kojem je zasijano sjeme vjere i kretanja životnim putem koji je, ističe, bio Božja volja. - Svećenikom nisam postao zato što sam to oduvijek želio već stoga što sam u jednom trenutku, i to nakon duljeg preispitivanja samoga sebe, čak i borbe sa samim sobom, osjetio da nemam drugog puta. Dugo sam živio uobičajen život gradskog dječarca, mladića koji je prolazio sve što klinci njegovih godina prolaze u odrastanju. Živeći i odrastajući u Rijeci, ali i Dobrinju, mjestu kojem su se moji roditelji uvijek vraćali kad god su mogli, susretao sam se sa svime pozitivnim i negativnim s čime se sreću mladići i djevojke u svim fazama izrastanja u ljude.

Luka Tabako

Mladen Trinajstić

Govoreći o korjenima iz kojih je iznikao, posebice u onom dijelu koji se tiče otoka Krka i Dobrinjštine vlč. Manzoni kaže kako mu je drago što se ljudi oko njega tako iskreno vesele činjenici što je jedan običan dečko, "klinac" koji se godinama igrao na dobrinjskoj Placi pozvan služiti Bogu i Crkvi. Lijepo je me što se ljudi vesele i to ne zbog mene osobno već ponajprije spoznaje da Bog djeluje među njima. Toliko ljudi na mladoj misi kao i angažman kojeg su svi pripadnici te otočne zajednice pokazali najbolji je dokaz da ljudi ondje i danas crkvu osjećaju svojom.

Ono što me dotaklo i što me, pokazalo se kasnije, promijenilo i pomoglo da tražim ne svoju, već Božju volju za moj život, bio je kontakt s Neokatekumenskim putem, "itinerarijem katoličke formacije valjane za društvo iza današnja vremena" kako ga je 1990. godine u pismu Ogniqualvolta, definirao blaženi Papa Ivan Pavao II., koja za cilj ima promicanje formacije kršćana u duhu Drugog vatikanskog sabora. S zajednicom nastalom u Španjolskoj 60-tih godina, čiji je začetnik španjolski slikar Francisco Kiko Argüello, došao sam u dodir posredstvom svog prijatelja koji je, baš kao i ja u to doba, lutao kao što naječešće u fazi odrastanja lutaju svi mladi ljudi tražeći smisao svog

VS

7


Naš kraj - naši judi

IF

života. Prvi "klik" zbio se u meni kad sam na jednoj katehezi koje su držali katehisti Neokatekumenskog puta, na koje sam dolazio živeći na neki način onu površnu, tradicionalnu, rekao bih čak farizejsku vjeru - vjeru koju su mi predpostavljali, a ja je nisam

razumio, čuo navještaj Kerigme radosne vijesti. Bile su to riječi u kojima sam po prvi put shvatio konkretno Božje obraćanje konkretno meni. Rečenica "bez mene ne možete učiniti ništa" koju je, navještajući Ivanovo Evanđelje izgovorio jedan laik, dala mi je

I općinski načelnik Neven Komadina nije krio zadovoljstvo i sreću spoznajom da je Dobrinj, nakon tako dugog niza godina, dobio svog svećenika. Broj ljudi koji je sudjelovao u slavlju Mlade mise ali i atmosfera iskrenog zadovoljstva značajem tog događanja teško da je bilo koga, pa tako i mene, mogla ostaviti ravnodušnim. Vlč. Jurica Manzoni će u ovoj zajednici očito imati oslonac i temelj na kojeg će se u svom životnom i svećeničkom putu uvijek moći osloniti, zaključio je dobrinjski načelnik zahvalan svima koji su se angažirali oko organizacije i priprema tog, za sve stanovnike Dobrinjštine, velikog i značajnog događaja. razmišljati i stvorila osjećaj da sam u tom času na neki način bio "skeniran od Boga". Ta jaka riječ dovela me do zaključka da me Bog poznaje i ljubi takvoga kakav jesam, ne kada glumim dobroga mladića nego upravo kad sam grešnik, te da me poziva da se pre-

IF

8


Naš kraj - naši judi pustim onome što mi je on namijenio. Nakon završene elektroškole, još uvijek nesluteći da ću jednog dana krenuti putem kojim sam krenuo, ali postupnim rastom u vjeri i otvoren za Božju volju, odlučio sam kao laik studirati teologiju. Slijedeći korak koji me promijenio doživio sam sudjelujući na bdijenju na Delti koje je bilo organizirano 2003. godine, povodom tadašnjeg dolaska Svetog oca Ivana Pavla II u Rijeku. U cjelonoćnom programu bdijenja sudjelovali su bogoslovi pulskog biskupijskog i misijskog sjemeništa "Redemptoris Mater", sjemeništa

LT

koje je još 1991. godine osnovao tadašnji porečki i pulski ordinarij Antun Bogetić. Jedan od bogoslova uputio je poziv svima koji osjećaju Božji poziv da se tom pozivu odazovu i da krenu putem ispunjenja onog što Gospodin pred njih stavlja. Ipak, borba i opiranje unutarnjim pozivima prema prezbiteratu slijedilo je sve do 2005. godine, do sudjelovanja na hodočašću s više od 30 tisuća mladih iz neokatekumenskih zajednica odnosno mog prisustva velikom susretu s inicijatorom Puta, Kikom Argüellom. U amsterdamskoj Areni, velikom sta-

MT

dionu Kiko je, nakon nadahnutog navještaja, pozvao sve koji osjećaju poziv na prezbiterat neka ustanu i priđu. Tako, ponesen ljubavlju Božjom prema meni, shvatio sam da sam prevladao sve barijere i da sam napokon otvoren za hod putem koji mi je namijenio Gospodin. Sticajem okolnosti, završio sam u spomenutom pulskom sjemeništu, jednom od stotinjak postojećih sjemeništa Redemptoris Mater iz kojih, po dovršetku formacije, izlaze svećenici koje po potrebama Crkve i njene misionarske zadaće, zajednica raspoređuje po cijelom svijetu (do sada je Pulsko sjemništa "rodilo" 59 svećenika op.a). Vlč. Jurica Manzoni, objašnjavajući nam kako je on danas, nakon osam godina provedenih ondje (od kojih

pet godina u samom sjemeništu te tri godine radeći u "pastoralnoj praksi" u BiH, Srbiji i Italiji) svećenik Porečko-pulske biskupije. Upitan o gledanju na svoj budući svećenički put vlč. Manzoni kaže kako ga je u strah samo jednoga - a to je da svojim ljudskim slabostima i ograničenjima ne postane prepreka Božjem djelovanju. - Samo toga me strah i samo to me brine, zaključuje naš sugovornik ustvrđujući kako se unatoč, ili zapravo upravo zahvaljujući tim i takvim strahovima danas, više no ikad ranije, prepušta Božjoj volji i providnosti uvjeren da Bog ipak zna šta radi, kako sa njime tako i sa svime što ga okružuje. MR

VS

9


Naš kraj - naši judi Drukčiji od drugih žitelji slikovitog naselja pomno čuvaju kulturno-povijesnu i tradicijsku baštinu

GLAGOLJICA NA SVAKOM KANTUNU »KRALJEVSKOG« GABONJINA - Gabonjin je uistinu posebno i po mnogo čemu drugačije mjesto. Slikovito naselje u unutrašnjosti Krka, na području Općine Dobrinj mjesto je duge povijesti i bogate tradicije u kojemu se ljubomorno čuvana (i očuvana) kulturnopovijesna i tradicijska baština živi i danas. Ono po čemu je to mjesto specifično i što će svakom prolazniku kroz Gabonjin zapeti za oko zasigurno je njegova glagoljaško spomeničko bogatstvo. Mnogi Gabonjari rado će reći da glagoljica ondje iskače iza svakog kantuna. A ta konstatacija, uvjerili smo se i sami, nije pretjerana. Naime, ono na što su stanovnici tog mjesta, njih 180-tak posebno ponosni kompleksi su Puta glagoljaša i Parka glagoljice - projekata za čije je ostvarenje najzaslužniji neumorni lokalni čuvar i promicatelj glagoljice i glagoljaštva, a uz sve ostalo i klesar - Svetko Ušalj koji je najprije 2001. godine vlastitim radom i trudom izgradio niz od 37 glagoljaških kamena a potom, uz pomoć svojih dvadesetak sumještana, 2010. godine i spomenuti Park glagoljice s dodatnih 15 glagoljaških spomenika - svojevrsnih

dokumenata svog vremena uklesanih u kamenje raspoređeno na prostoru uz cestu, na ulazu u Gabonjin. Govoreći o Gabonjinu, posebice o KD Sveti Petar naši sugovornici nisu mogli ne spomenuti i teške trenutke kroz koje je društvo prolazilo posljednjih nekoliko godina, nakon što su u vrlo kratkom vremenu preminula čak tri najistaknutija člana te udruge član Izvršnog odbora Srećko Purić, voditelj starije folklorne skupine Josip Škrabonja te rizničarka Marica Fanuko. Njihov prerani odlazak sve nas je pogodio pa je tako, unatrag dvije godine, došlo i do zastoja u našim nastupima. Njima u čast i na spomen ovog ćemo ljeta iznova početi nastupati čuvajući i nastavljajući sve što su ovi godinama činili za ovo društvo i mjesto, zaključila je dr. Radivoj. - To su objekti i atrakcije po kojima je naše malo mjesto danas poznato i prepoznato, prenio nam je Darko Strčić, predsjednik Mjesnog odbora Gabonjin dodajući i kako su upravo spomenuti "novovjekovni

glagoljaški lokaliteti" mjesta na kojima se svakog ljeta turisti rado zaustavljaju, razgledaju ih i upoznaju se s dugom i bogatom poviješću Gabonjina, Dobrinjštine ali i cijelog otoka Krka. Spomenuti objekti, nastavlja Strčić kojemu su u predstavljanju Gabonjina pomagali dr. Tatjana Radivoj i Nikola Grdinić, predsjednica i dopredsjednik Kulturnog društva "Sveti Petar", u kamen su utisnute slike duha sloge, povezanosti i ljubavi prema svome mjestu koje u sebi nose svi Gabonjari. Takvo ozračje, ponosno konstatira Strčić, osjeća se i danas u svakom zahvatu, projektu i "komunu" - poduhvatu temeljenom na dobrovoljnom radu koje u okvirima djelovanja mjesnog odbora nerijetko organiziramo s ciljem rješavanja brojnih komunalnih i društvenih problema. Srce našeg mjesta zasigurno čini crkva ali i mjesni sportski centar - odlično uređeni i opremljeni kompleks malonogometnog i košarkaškog igrališta i boćališnih jogova oko kojih se tijekom cijele godine okupljaju mještani, posebice mladi. Upravo boćanje, iliti balanje, kako taj sport mi ovdje nazivamo, naš je najbolji "izvozni proizvod" pa je tako ekipa Gabonjina neprikosnoven vladar tradicionalnog Kupa Dobrinjštine u balanju ali i uspješan sudionik mnogih boćarskih turnira diljem otoka Krka. Strčić ističe i kako se nemalim značajem za sadržajnost svakodnevice Gabonjara ističu i

Mladen Trinajstić

Nikola Grdinić, dr. Tatjana Radivoj i Darko Strčić u središtu Gabonjina, kraj spomenika kakvima to malo krčko mjesto obiluje

10

MT


Naš kraj - naši judi objekti mjesnog doma - 2005. godine temeljito obnovljen i moderno uređen društveni sadržaj bez kojeg bi brojna okupljanja kulturne, foklorne ali i zabavne manifestacije bile teško izvedive ali i "seoskog skladišta", prostora kojeg su vlastitim radom izgradili sami mještani a koje služi za pohranu rekvizita namijenjenih održavanju fešta i drugih događanja kakvih u Gabonjinu ne manjka. Ništa od spomenutog nebi bilo moguće izgraditi, urediti i opremiti da naša nastojanja i želje ne prati općinska uprava, članovi Općinskog vijeća i sam načelnik Neven Komadina koji oduvijek, naravno u okvirma mogućeg, podržava, podupire i financijski pomaže realizaciju naših projekata i planova, zaključuje Strčić dodajući i kako se u velikom broju uspješno realiziranih komunalnih projekata ističu zahvati uređenja i osvjetljenja mjesnog groblja ali i izgradnje sustava vodoopskrbe koji je pred samim dovršetkom. Da se u Gabonjinu dobro i lijepo živi potvrđuje činjenica da u našem mjestu gotovo i nema nezaposlenih. Predsjednik MO Gabonjin rekao je i kako za kvalitetu života mještana mnogo znači postojanje mjesne trgovine. Još kad bismo u skorijem vremenu dobili i kakav

ugostiteljski objekt... gdje bi nam bio kraj, zaključuje Strčić dodajući kako bi sve što se u mjestu činilo i čini, naravno uz podršku Općine Dobrinj, teško bilo izvedivo bez sloge i spremnosti mještana da se odazovu pozivima mjesnog vodstva te da se dobrovoljnim radom uključe u komune - "radne akcije" kakvima se ondje rješavaju svi planovi i projekti. Gabonjin nebi bio što jest da nema svoje kulturno društvo "Sveti Petar" čija nam je predsjednica, dr. Tatjana Radivoj prenijela kako se članovima te udruge s punim pravom, smatraju svi stanovnici tog mjesta. - Što se aktivnih članova tiče, ima nas osamdesetak - što u mlađoj folklornoj skupini, što u onoj starijoj ali i među članstvom sekcije kantura, sopaca a odnedavna čak i tamburaša. Sve stanovnike smatramo članovima već i zbog toga što se oni, jedanko kao i naši iseljeni Gabonjari uključuju u "Gabonjarske kolijane" - veliko, vrijedno i po mnogome specifično tradicijsko događanje koje upriličujemo svakih deset godina, od 1974. bez prekida. Naime, upravo su Kolijani posebnost i jedano od najprepoznatljivijih obilježja Gabonjina. Radi se o manifestaciji koja korijene vuče iz davnina, svojevrsnom seoskom druženju koje ima svoja stroga pravila ali i sasvim

konkretan značaj. Događanje organizira tzv. odbor za proslavu koji, uz pripremanje manifestacije, ima zadatak i među mještanima odrediti kralja - uglednog mještanina primjernog ponašanja koji, ukoliko naravno prihvati ponuđenu "funkciju", svojim ustoličenjem praćenim precizno određenim tradicijskim protokolom biva imenovan počasnim mjesnim vladarem. Bez njegova se "blagoslova" ništa bitno u Gabonjinu ne može dogoditi, zadužen je i za organizaciju "komuna" a kralj je u prošlosti sudjelovao i u rješavanju Mladen Trinajstić sporova među zavađenim pojedincima i obiteljima. Samo ustoličenje prate cjelodnevne folklorne i vjerske manifestacije, druženja i zabave u kojima sudjeluje cijelo mjesto i kojima se po strogim pravilima slavi čin ustoličenja. Aktulani kralj je Lucijan Žic, a njega će dogodine, na desetgodišnjicu odabira zamijeniti neki drugi, istaknutiji mještanin, zaključuje Radivoj dodajući kako su kolijani važan i nezaobilazan dio identiteta stanovnika Gabonjina. Predsjednica KD Sveti Petar napomenula je i kako to društvo okuplja značajan broj mještana unutar svoje boćarske i nogometne sekcije ali i sudionika aktivnosti etno odnosno glagoljaške sekcije koju odnedavna, nakon Svetka

Prizor s posljednjih Gabonjarskih kolijana koji su održani 2004. godine (FOTO PETAR TRINAJSTIĆ)

11


Naš kraj - naši judi Parkom glagoljice - objektima koji su Gabonjin učinili nezaobilaznom točkom kulturnog turizma otoka Krka i regije, naglasio je čelnik etno i glagoljaške sekcije mjesnog kulturnog društva dodajući kako upravo posljednje spomenuti spomenički kompleks prema količini uklesanog glagoljičnog štiva ali i broju kamenih znamena predstvlja najveći glagoljaški park u Hrvatskoj. MT

MR

Park glagoljice koji je 2009. godine podignut na ulazu u mjesto danas je, s Putem glagoljaša, nezaobilazna stanica svih koje zanima kulturna i tradicijska baština otoka Krka

Ušalja, sad vodi Nikola Grdinić. Grdinić nam je pak prenio kako je višedesetljetni rad njegova prethodnika rezultirao vidljivim oživljavanjem i očuvanjem glagoljaštva. Nastojanja čuvanja, promoviranja i prezentiranja bogate glagoljške baštine ovog kraja ogledala su se u višegodišnjim aktivnostima organizacije Male škole glagoljice tijekom koje su, od 1992. godine do danas s tim pismom upoznati brojni mladi stanovnici našeg mjesta, Dobrinjštine ali cijelog otoka. Posebno smo ponosni našim Putem glagoljaša ali i

MT

Sportski centar Gaobjin, uz mjesni dom glavno je okupljalište mlađih stanovnika tog mjesta Dobrinjštine

Naš kraj - naši judi Katalog s trideset i dvije zanimljivosti

ZAVIRITE U TAJNE DOBRINJSKOG 2012. godine krenulo se s projektom „Tajne Dobrinjskog“. Cilj projekta je da se goste a i lokalno stanovništvo upozna sa stvarima i mjestima koje su interesantne i koje se mogu vidjeti na području općine Dobirnj. Vijeće Turističke zajednice izabralo je trideset i dvije zanimljivosti, koje smo pretočili u katalog veličine A5, te ga izdali prošle godine na 4 svjetska jezika: hrvatskom, engleskom, te njemačkom i talijanskom. U katalogu je ukratko opisana svaka lokacija s fotografijom, te GPS kordinatama zbog lakšeg nalaženja lokacije. Ove godine projekt se priveo kraju

12

s postavljanjem tabela na kojima je upisano nešto više informacija o svakom dotičnom lokalitetu. Tekstove za katalog, te tabele napisala je prof. Gordana Gržetić, a dizajn kataloga i tabela napravio je UO Domino iz Klimna. Ovim putem pozivam sve da pogledaju katalog (mogu putem naše web stranice tzo-dobrinj.hr ili direktno u tiskanom obliku u nekoj od agencija na području općine Dobrinj) te možda sazanju neke stvari za koje nisu ni bili svjesni da postoje na našem području ili su ih vidjeli ali nisu znali čemu služe. Boris Latinović


Naš kraj - naši judi

U RASOPASNU JEDINA PRVOPRIČESNICA 26. svibnja u župnoj crkvi Rasopasno nakon dugo godina Valentina Golub primila je sakrament sv. Pričesti kao jedna jedina djevojčica koja je bila toliko sretna kao i svi mi župljani . Danas smo sretni, danas smo sretni mi … pjevalo se te nedjelje u župnoj crkvi Rasopasno. Župnik, vlč. Anđelko Badurina nije krio veselje naglasivši u propovijedi da primiti Krista znači biti Kristov učenik. Župljanima hvala što su pomogli roditeljima i vlč. Anđelku da Valentina dobije mjesto Kristovog učenika i da molimo dragog Isusa da ovakvih događaja bude što više. Boris Jakominić

PRVA PRIČEST U GABONJINU Ove godine u Gabonjinu su bila tri prvopričesnika: Karla Božić , Luka Drpić i Paola Lulić. Vlč. Dinko Justinić detaljno ih je pripremio, te smo prisustvovali misi na kojoj je ovo troje djece s radošću primilo prvi put „tijelo i krv Kristovu“. Ja im želim da im Isus bude uvijek u srcu na njihovom životnom putu.

OSMOŠKOLCI IZ ZABOKA POSJETILI UVALU SOLINE I ŠILO

Tatjana Radivoj

PRVA PRIČEST NA KRASU Svake godine, pa tako i ove u Župi Kras pristupilo se pripremama za prvu sv. pričest. Djeca drugog razreda osnovne škole pohađala su vjeronauk i stjecala nova vjerska znanja kako bi mogla pristupiti tom svetom činu. Velečasni Ivan Buić radio je s njima i pripremao ih za te sakramente. Svanula je dugo očekivana nedjelja 30. lipnja i primanju sakramenta prve svete pričesti pristupila su tri prvopričesnika: Nensi Justinić, Marko Justinić i Denis Latinović . Koliko je važna ispovijed ova će dječica tek naučiti kako budu odrastali i učvršćivali vjeru i nauk o Bogu, ali osnove su već usvojili, a to je jako važno. Svi griješimo i učimo dok smo živi, ali kroz ispovijed nam svećenici, kao

Božji izaslanici, ukazuju na veličinu Boga koji je spreman opraštati i ponovo nam ukazati koliko je velik i koliko nas voli. Praštati i učiti nas takvoj vjeri može samo On, a mi smo ovdje da učimo, molimo i ugledavši se na njega prihvatimo te norme kao sastavni dio života i po njima živimo. Zato jesmo kršćani i zato jesmo djeca Božja.

Polaznici osmih razreda iz Zaboka, koji su nagrađeni Malom nagradom „Gjalski“ u pratnji svojih profesora i mentora od 3. do 5. svibnja bili su gosti Grada Crikvenice. Domaćini su za svoje goste pripremili raznovrstan program, koji je obuhvaćao upoznavanje jednog dijela naše općine. Gosti iz Zaboka posjetili su Uvalu Soline, plažu s ljekovitim muljem, Klimno, te u konačnici Šilo, odnosno startnu poziciju tradicionalnog plivačkog maratona „Šilo – Crikvenica“, koji već 103 godine povezuje Šilo i Crikvenicu, odnosno objedinjuje Dan grada Crikvenice (15. kolovoza) i Rokovu, Dan Šila (16. kolovoza). Gordana Gržetić

Draženka Justinić

13


Naš kraj - naši judi Klimno - postepeni preobražaj otočnog mjestašca u jedan od značajnijih turističkih centara Bodulije

NADALEKO ZNANE KALAFATE USPJEŠNO ZAMIJENIO TURIZAM - Klimno, malo primorsko mjesto na području Dobrinjštine danas je i više no kvalitetno mjesto za život njegovih stotinjak stnaovnika ali i sve poželjnija lokacija privremenog iliti vikend boravišta značajnog broja onih koji, bježeći od gradske vreve, gužve i strke upravo u tom slikovitom, moru okrenutom mjestu nalaze svoj mir, spokoj i ispunjenje kakvo pruža boravak u takvim otočnim naseljima. Tako barem drže i time se diče Miljenko Fanuko, predsjednik Mjesnog odbora Klimno i njegov sumještan Zoran Kirinčić, bivši zamjenik dobrinjskog načelnika Nevena Komadine i općinski vijećnik u novom mandatu. - Klimno sa svojih nešto više od stotinu stanovnika danas, ali i godinama koje su za nama, izrasta u pravi turistički centar Dobrinjštine te uz Šilo, posebice nakon što je ovdje podignut "četverozvjezdani" autokamp "Slamni", postaje nositeljem turističkih aktivnosti ovog dijela otoka Krka, pohvalio se Fanuko ustvrđujući kako je otvorenje kampa i konstantno jačanje smještajnih kapaciteta u obiteljskom smještaja samo početak gospodarskog stasanja tog mjestašca i njegova polaganog transformiranja u jedan od značajnijih turističkih centara Bodulije. Stanovnici ovog mjesta, kroz dugu i bogatu povijest Klimna, oduvijek su živjeli s morem, nastavlja Kirinčić, dodajući kako tu tvrdnju najbolje potvrđuje višedesetljetno postojanje i rad većeg broja manjih brodogradilišta specijaliziranih za izradu drvenih brodova i barki. Danas su se naši kalafati uglavnom specijalizirali za servisno održavanje domaćih i gostujućih plovila kao i za njihovo čuvanje što i ne čudi obzirom na trendove na tržištu u kojemu gotovo da više i nema mjesta za brodogradnju starog kova, onakvu kakva je nekad

14

MT

Iako naši sugovornici ističu kako već danas svi ugostiteljski objekti u Klimnu, a ima ih uistinu respektabilan broj, gostima nude mogućnost besplatnog povezivanja s Internetom, lokalno vodstvo u suradnji s TZO Dobrinj želi istom mogućnošću "pokriti" cijelo mjesto. Jednako tako, zaključuje Fanuko, voljeli bismo i da se pojačanim angažmanom i inicijativom mještana u Klimnu oformi kakav jedriličarski klub unutar kojega bi se mladi naraštaji još snažnije vezivali uz more i sve ono što uz sport i jedriličarstvo ide, držeći kako bi se upravo kroz takav vid aktivnosti dodatno naglasila baština ovog dijela Dobrinjštine, zaključuje predsjednik MO-a.

MT

Zoran Kirinčić i Miljenko Fanuko

bila zaštitni znak Klimna, nastavljaju naši sugovornici ustvrđujući kako se, unatoč mijenama, i danas na neki način uspio zadržati taj "brodograditeljsko-pomorski" štih mjesta kojemu, shvatiti će svatko tko se ondje zatekne, uvelike pridonosi i velebna, "na moru i kraju" uzorno uređena mjesna luka odnosno privezište. Klimno je do pred samo koje desetljeće izgledalo potpuno drugačije u odnosu na sadašnju sliku mjesta, spomenuo je Kirinčić, dodajući kako je prva asfaltna prometnica do tog nekad izoliranog krčkog mjestašca "provučena" tek početkom 80-tih godina. Jednako tako, ovo je mjesto bilo "tanko" i u smislu postojanja bilo kojeg oblika komunalne infrastrukture, nastavlja Fanuko, čelnik MO-a dodajući kako su se stvari počele mijenjati nabolje tek posljednih dva desetljeća nakon što je formirana Općina Dobrinj koja je, kao i u sva ostala svoja područja, u komunalno opremanje tog dijela otoka počela ulagati značajnija sredstva. Što vlastitim proračunskim sredstvima, što korištenjem novca iz različitih drugih izvora lokalna je uprava Klimno uspjela opremiti vodoopskrbnim sutavom a potom i svim ostalim sadržajima koji su se u drugim dijelovima otoka već podrazumijevali sami po sebi, ustvrđuje Zoran Kirinčić koji je, doznajemo i to, i sam jedno vrijeme predsjedao Vijećem MO Klimno. Višegodišnja značajna ulaganja uskoro bi trebala rezultirati i gradnjom magistralnog kolektora sustava zbrinjavanja otpadnih voda koji će, ističu Fanuko i Kirinčić, biti povezan sa kanalizacijskim sustavima ostalih priobalnih mjesta ali i pročistačem koji bi trebao nastati na jednom lokalitetu između Klimna i Šila. Kvaliteti i ugodi života u Klimnu uvelike su pridonijli i zahvati uređenja lokalne


Naš kraj - naši judi prometne i elektroenergetske mreže. Sve to, kaže Kirinčić, u Klimno je privuklo i brojne sezonske stanovnike. Pojačana izgradnja koja je kao rezulata svih tih ulaganja "zakačila" i ovaj dio otoka Klimnu ipak nije donijela boljke kakve su osjetile neke druge otočne sredine. Mislim da stanovnici ovog mjesta proteklih godina ipak nisu svjedočili bespoštednoj apartmanizaciji niti betonizaciji obale već ponajprije odmjerenoj izgradnji stambenih objekata koji su, više od "trošenja prostora", na ovom području rezultirali oživljavanjem mjesta, i to u onom najpozitivnijem smislu. Fanuko i Kirinčić ustvrđuju kako se dolazak novih, mahom sezonskih stanovnika Klimna ogledao i u "pojačnoj frekvenciji ljudi" a posljedično i oživljavanju lokalnog ugostiteljstva i ostalih uslužnih djelatnosti od kojih dobar dio stalnih stanovnika tog krčkog mjesta danas sasvim solidno živi. Klimno danas tako ima veći broj restorana, kafića, trgovinu ali i sve ostale sadržaje koji bi teško bili rentabilni da smo ostali odsječeni i zabačeni te da, zajedno sa lokalnom upravom, nismo stvorili uvjete gospodarskih aktivnosti koje ovoj sredini donose daleko više koristi, no što joj šete. Zoran Kirinčić ističe i kako se svakodnevica stanovnika Klimna vrti i oko niza društvenih, kulturnih, sportskih i zabavnih aktivnosti koje se ondje, posebice tijekom ljetne sezone, provode pod "paskom" lokalnog TZ-a, mjesnog odbora ali i samih stanovnika koje, ističu nam naši sugovornici, još uvijek krasi pozamašna razina sloge i zajedništva ali i spremnosti da dobrovoljnim radom doprinesu boljitku zajednice. Tako se već neko vrijeme na području stare gušterne u samom središtu mjesta odvijaju radovi koje su inicirali sami mještani i koji, naglašava Fanuko, vlastitim radom uređuju i opremaju prostor na kojem će se u skorijoj budućnosti moći odvijati različita druženja, zabavne manife-

MT

stacije i slična okupljanja. Sličnim je načinom uređen i Parki hrvatskih branitelja, dodaje Kirinčić. Prošle smo godine svjedočili i vrlo važnom pothvatu produbljenja mjesne luke koja je postala pogodnijom za vezivanje većih plovila, nastavlja Kirinčić dodajući kako je radovima financiranim od ŽLU Krk prethodio niz zahvata na uređenju samog obalnog pojasa, šetnice i zelenih površina koje je nemalim sredstvima uredila Općina. Velik doprinos ljepoti i uređenosti Klimna, koje je teško ne zamijetiti, daju i djelatnici lokalnog komunalca - društva "Komun" kojima u nekim segmentima hortikulturalnog uređenja pomažu i njihove krčke kolege, djelatnici tvrtke "Lumin". A da se sve navedeno ne radi bez razloga te da ulaganja u to mjesto i njegove stanovnike daju ploda govori i činjenica da u tom mjestu nije rijetkost sresti djecu. Demografska slika mjesta sasvim je solidna i ne moramo strahovati da će Klimno ostati bez stanovnika, ističu predstvnici MO-a dodajući kako se briga za "one na kojima svijet ostaje" ogleda i u mjerama koje lokalna vlast već godinama

MT

poduzima na planu organizacije i financiranja prijevoza osnovaca do njihove škole u Dobrinju ali i provedbi kombi-prijevoza srednjoškolaca do autobusnih poveznica s ostatkom svijeta. Dva puta dnevno takvo vozilo vozi naše mlade mještane do autobusnog stajališta gdje hvataju linije školskog prijevoza za Rijeku čime je bitno olakšan život učenika-putnika ali i njihovih roditelja koji više ne moraju razmišljati o smještaju svojih školaraca u mjestima u kojima se djeca obrazuju. Kirinčić ističe i kako se, u promišljanju budućnosti Klimna i razvojnog puta kojim će krenuti, stanovnici tog mjesta uglavnom koncentriraju na turističku djelatnost. I u prostornoplanskoj dokumentaciji na našem su području planirane manje zone namijenjene turističkim sadržajima. Stoga se ne bojimo za godine koje su pred nama, zaključuju Miljenko Fanuko i Zoran Kirinčić uvjereni da će nastavak razvijanja tog dijela otoka svakodnevicu njegovih stanovnika učiniti još ljepšom, kvalitetnijom i ugodnijom. MR

MT

15


Naš kraj - naši judi

ČIŠĆENJE PLAŽA U organizaciji TZO Dobrinj i Općine Dobrinj dana 8. lipnja organizirano je čišćenje prirodnih plaža na području Općine Dobrinj. Kao i predhodnih godina, krenulo se iz Šila prema vanjskim uvalama, sve do Petrine, a s druge strane krenulo se s rive u Solinama od

Slivanjske sve do Jazbinske. Jedan dio ljudi je išao od Čižića prema Sulinju, zatim od Sulinja prema ulazu u Uvali Soline, a grupa je krenula i iz Klimna prema ulazu u Uvalu. Nakupilo se, kao i obično, dosta smeća. Nakon završetka čišćenja na malonogometnom

igralištu u Klimnu organizirana je večera uz piće za sve sudionike akcije, kojih je bilo osamdesetak. Ovim putem zahvaljujem svim članovima udruga, mjesnih odbora i ostalima koji su se odazvali ovoj akciji. Direktor TZO Dobrinj Boris Latinović

Alen Šamanić

Ministarstvo turizma podržalo i Općinu Dobrinj

NOVIH PET PRISTUPNIH TOČAKA INTERNETU Ministarstvo turizma je 18. veljače objavilo Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa poticanja slobodnog pristupa internetu u turističkim destinacijama. Na natječaj se prijavila i Općina Dobrinj, kandidirala pet pristupnih točaka te krenula u realizaciju projekta. Najpovoljnija ponuda za izradu WI FI točaka bila je tvrtke Absolute, koja je dobila i posao. Pristupne točke nalaze se u Čižićima na početku rive (preko puta restorana Tamaris), u Klimnu na društvenom domu, u Dobrinju na zvoniku, a u Šilu na uredu TZO Dobrinj te na kontejneru u lučici Lokvišća. Signal WI FI može

se„uloviti“ u krugu od cca 150 do 200 metara optičke vidljivosti od postavljenih antena, zavisno od kvalitete mobitela i laptopa koje se spajaju na mrežu. Brzina prijenosa podataka je ograničena na 1 MB/sec, što je sasvim dovoljno da se omogući čitanje pošte, te osnovno surfanje po internetu. Naziv svih WI FI mreža je HOT SPOT CROATIA FREE WIFI. Mreže su bile puštene u rad 20. svibnja a 29. svibnja izašli su rezultati natječaja i MinistarstvoMTje odobrilo sufinanciranje dvije pristupne točke u iznosu od 11.000,00 kn te im ovim putem zahvaljujemo što su podržali ovaj projekt. Boris Latinović

PRVA NAGRADA STRANICI WWW.ESTEE.HR Na sajmu 'Web: INDUSTRIJA 2013 - Puni i van sezone' koji se održao u Zagrebu održana je dodjela Masterweb nagrada u kategoriji Web turizam 2013. Na natječaj su se mogli prijaviti svi izvođači turističkih web projekata, tvrtke za internetski marketing, web poduzetnici koji su željeli pokazati svoje turističke web projekte i tvrtke za izradu web stranica. Prijavilo se čak 57 različitih projekata od kojih je ocjenjivački sud morao odabrati najbolje. Prvu nagradu žiri je jednoglasno dodijelio internetskoj stranici turističke agencije Estee iz Šila.

16

Pobjednička stranica www.estee.hr imala je najmoderniji i vizualno najljepši dizajn od svih prikazanih, solidan nivo kvalitetnog sadržaja o destinacijama, integriranost s društvenim mrežama, direktnu chat komunikaciju s posjetiteljima te dobar sustav bukinga', pojasnio je odabir žirija Mihovil Barančić. Masterweb nagrada trebala se dodijeliti trima najboljim izvođačima web projekata u kategoriji Web turizam 2013. Ocjenjivački odbor nije bio zadovoljan ostalim radovima pa su jednoglasnom odlukom donijeli zaključak da će biti dodijeljena samo jedna Masterweb nagrada i to za najbo-

ljeg izvođača s najvišom ocjenom, i to upravo tvrtki izvođača projekta estee.hr. Želja turističke agencije Estee bila je da putem weba u pet jezičnih verzija korisnicima približi ljepote otoka Krka i posebice mjesta Dobrinjštine. Preko web stranica prikazuje se sav smještaj odnosno apartmani iz ponude uz bogatu fotogaleriju, detaljni opisi svakog apartmana, Google mapa, kalendar zauzetosti i podaci o online bookingu. Također putem “panorame 360” može se vidjeti gdje se nalazi svaka od ponuđenih smještajnih jedinica. Turistička zajednica Općine Dobrinj


Naš kraj - naši judi Info-punkt u Dobrinju za primjer svima

VELIKA LEKCIJA MALOG DOBRINJA Dobrinj je naselje, mjesto sa svim obilježjima srednjovjekovnog grada. Smješten na brdu koje dominira plodnom dolinom koja završava u uvali sa ljekovitim blatom. Uvala Soline svojim nazivom jasno daje do znanja da se je ovdje stoljećima sakupljalo „bijelo zlato“, sol bogata jodom. Danas je more u uvali bogato naslagama ljekovitog mulja a jedna od najljekovitijih supstanci tog prirodnog melema je upravo jod koji liječi sve ogrebotine, zacjeljuje rane i u kombinaciji sa granulama mulja omogućava nevjerojatno dobar piling kože. Već nakon prvog tretmana koža postaje čista i glatka „kao u malog djeteta“. Ovaj ljekoviti mulj pomaže i kod reumatskih bolesti, oporavka od traumatskih ozljeda i slično. No vratimo se Dobrinju. Ako možete zamisliti Motovun ili Grožnjan ponad mora u okruženju stoljetne guste šume onda već naslućujete o kakvom se mjestu radi - prvorazrednoj turističkoj atrakciji. Dobrinj se kao grad spominje još davne 1100 godine u „Ispravi slavnog Dragoslava“. Knezovi krčki - Frankopani i ovdje su ostavili svoj biljeg za sva vremena, „da se ne pozabi“. Sam položaj Dobrinja teško da može biti bolji - na izvoru je vode, ugnijezdio se na sigurnoj uzvisini sa pogledom koji obuhvaća veliki dio sjevernog Krka i Kvarnera, polje u dolini je jedno od najplodnijih na otocima uopće, opasuju ga stoljetne šume bogate obnovljivom energijom i građevnim materijalom - drvom. No poseban je Dobrinj i po svojim stanovnicima, ponosnim Dobrinjcima koji vole Grad, žive u njemu i održavaju ga bez obzira na mnoga ograničenja koja život na takvom prostoru pruža. „Mali grad“ i ovih dana „čita veliku lekciju“ upravljanja destinacijom mnogo većim sredinama. U Dobrinju posluju i djeluju dva poznata ugostiteljska objekta, trgovina, frizerski salon, privatna i općinska etno zbirka, zbirka sakralne umjetnosti, jedna od najimpo-

zantnijih galerija na Kvarneru s postavom djela svjetski poznatih umjetnika - galerija „Infeld“. Ima Dobrinj - „grad“ još mnogo bisera ali jedan potez općinskih vlasti nadmašio je sve: na inicijativu samih stanovnika uspostavljen je info punkt na kojemu dežuraju djelatnice općine odjevene u replike tradicijskih dobrinjskih nošnji. Na tom punktu posjetitelji mogu dobiti sve informacije o destinaciji, prospekte ali i besplatno vođenje „gradom“. Punkt je otvoren u samom središtu naselja, pred zgradom općine i u funkciji je u srpnju i kolovozu ujutro do 13 sati i popodne od 18 do 21 sat. Ljubazne općinske službenice koje odlično govore strane jezike, osobito njemački,

spremne su „svojim gradom“ provesti i samo jedan par radoznalih turista. Oduševljeni posjetitelji o ovome pričaju svojim prijateljima pa smo imali prilike vidjeti kako „gosti dovode goste“ na organizirani razgled. Dobrinj ima što pokazati, turisti neprestano dolaze, malo po malo, automobil za automobilom, u grupicama od dvoje, četvero, šestero ljudi. Čini se malo, ali ukupan broj posjetitelja neprekidno raste i to na jedan ležeran način, bez pretjeranih gužvi. Dobrinj je mjesto u kojemu se čovjek dobro osjeća. To je mjesto gdje još uvijek živi ona nepatvorena „stara“ ljubaznost i gdje turisti mogu osjetiti izvorni ritam života unutrašnjosti otoka. Zato „palac gore“ za Dobrinj, malo mjesto koje je učinilo veliki korak u upravljanju destinacijom. Vjerujemo da će se mnoge destinacije ugledati u dobrinjski primjer i smoći snage da budu na isti način organizirane i za male, ne samo za velike grupe. Da podsjetimo - 80% svih turista na Kvarner dolaze individualno, osobnim automobilom i sve više sami „zuje“ okolo istražujući kraj kojega su odabrali za svoj nezaboravni doživljaj - cilj svakog turističkog putovanja. Nedo Pinezić

Nedeljko Gržetić

17


Naš kraj - naši judi

U SPOMEN I POČAST BRANITELJIMA POSTAVLJENA PLOČA U GABONJINU U spomen i na čast hrvatskim puteva, pa je tako ove godine braniteljima, dobrinjski su veterani uređeno nekoliko puteva na u Gabonjinu postavili ploču s području uvale Petrina, odnosno natpisom Park hrvatskih branitelja. naselja Polje. U potpunosti je Nakon dobrinjskog parka i obale u uređen prostor podružnice u Klimnu, ovo je već treće imeno- Dobrinju, a iz općinskog proravanje koje je, kao i spomenik u Šilu, čuna financirano je i opremanje svesrdno financirala Općina Do- namještajem. Veterani i ove godine brinj. U nazočnosti mještana pozivaju na proslavu obilježavanja Gabonjina, predstavnika Udruge Dana pobjede, 5. kolovoza, kad će veterana Domovinskog rata, te se pohoditi Svetište Majke Božje općinske delegacije na čelu s načelnikom Nevenom Komadinom, ploču su simbolično otkrili Nedeljko Gržetić i Darko Strčić, predsjednik, odnosno član predsjedništva dobrinjske podružnice UVDR – a. Uz zvuke sopela i mlade folkloraše Kulturnog društva Sveti Petar, uveličana je svečanost otkrivanja ovog spomen obilježja, koje je, uz klesara Deana Kinkelu, u kamenu doradio i domaći majstor Nikola Grdinić. Kako je na svečanosti istaknuto, aktivnost dobrinjske braniteljske populacije ogleda se i kroz redovite godišnje akcije čišćenja šumskih Dan antifašističke borbe na Krku u znaku promocije nove knjige

Goričke kod Baške, a planira se i tradicionalni izlet veterana, koji će ove godine u Bleiburgu odati počast stradalnicima Križnog puta, odnosno žrtvama masovnih likvidacija vojske NDH i izbjeglih hrvatskih civila nakon izručenja Jugoslavenskoj armiji kod Bleiburga. Nedeljko Gržetić, predsjednik UVDR Dobrinj

Nedeljko Gržetić

„NEVERINI I BONACE“ PROBUDILE SJEĆANJA NA BURNE GODINE DVADESETOG STOLJEĆA „Neverini i bonace (Krčki Boduli i antifašizam – sjećanja i povijest)“ naziv je knjige predstavljene u Velikoj vijećnici Grada Krka, večer uoči Dana antifašističke borbe. Nažalost, autor Ivan Kosić nije dočekao promociju ove svoje dugo vremena stvarane sinteze, koja seže u početke XX. stoljeća, s naglaskom na razdoblje od 1939 do 1945. godine. No, nije ovo samo knjiga o Drugom svjetskom ratu i ulozi Bodula u NOBu. Opisujući početke 20. stoljeća na otoku Krku, autor podsjeća na početke elektrifikacije i vodovoda na otoku, na osnivanje krčke gimnazije, tada vrlo popularna sokolska i križarska društva, te na niz ljudi i

GG

18

događaja, koji su obilježili početke 20. stoljeća na otoku, pa i šire. Iako je i sam bio suvremenik i sudionik u događanjima tih burnih tridesetih i četrdesetih godina prošloga stoljeća, Kosićevi zapisi ne odišu ni pretencioznošću, niti pristranošću; naprotiv, većina poglavlja bazira se na pisanim dokazima, te na svjedočanstvima drugih svjedoka tog vremena. Vrijedno je istaknuti da ova knjiga po prvi put donosi cjelovit popis svih poginulih sudionika NOB-a s otoka Krka, kao i onih koji su svoje živote skočali u konc logorima. Autor je za svako mjesto na otoku Krku prikupio imena i prezimena stradalih boraca, njihove osobne podatke, te vrijeme, mjesto i način stradavanja. Ivan Kosić rođen je 1922. u Korni-ću. Godine 1951. u montiranom je procesu, pod optužbom da je stao na pozicije rezolucije Informbiroa, osuđen na osam godina zatvora, koje je proveo na otoku Sveti Grgur, Ugljanu, Bileći i u konačnici na Golom

Otoku. Sjećanja na te teške dane sabrao je u knjizi „Goli otok – najveći Titov konclogor“. Izučavanju povijesti rodnog kraja, te prikupljanju pisanih dokaza i svjedočanstava, Ivan Kosić posve-tio je doslovce cijeli svoj život. Iako u poznoj dobi i narušena zdravlja, deset dana prije negoli su završile njegove životne nevere i bonace, uspio je završiti knjigu, koju je smatrao svojim životnim djelom. Uz Udrugu antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, suizdavač ove zanimljive i vrijedne knjige je Naklada „Kvarner“a njezino objavljivanje financijski su pomogle sve otočne općine i Grad Krk, GP Krk, Ponikve, te Vecla.d.o.o. Gordana Gržetić

GG


Naš kraj - naši judi Zora i Josip Šantić proslavili 60 godina braka

NISU NAS UMORILE NI OLUJE, NI VJETROVI, NITI KRIŽEVI Ma koliko godina imali, koliko god ih ostavili iza sebe, uvijek je smislena izreka: „Godine nas mijenjaju, oblikuju i na licu nam iscrtavaju crte života kakavim živimo.“ Leta lete, kažu na Dobrinjskom. Lete i nerijetko sa sobom odnesu dio nas, našeg karaktera i uvjerenja, kojih se u prošlosti nismo bili spremni odreći. Zadržati „životnu putanju“ u kontinuitetu punih šest desetljeća, cijelo to vrijeme uz podršku najdraže osobe

i to u kontekstu današnjice, samo po sebi spada u raritet. Među onima koji su taj veliki i rijetki zbir godina zajedno imali prilike izbrojiti, doživjeti i proživjeti su Zora (r. Malešić) i Josip Šantić iz Svetog Ivana, iz kojeg su 25. travnja 1953. krenuli zajedničkom stazom života. Priželjkujući, dakako, mnoge zajedničke godine, ali ni ne sluteći da će korak po korak zajednički uspjeti doći do te za mnoge nedostižne pa i imaginarne šezdesete „postaje“. Ipak, stigli su do nje, a kako su na prigodnoj obiteljskoj svečanosti poručili, nisu ih umorile ni oluje, ni vjetrovi, ni križevi. Sve što je kroz šest desetljeća dolazilo – lijepo i manje lijepo - nastojali su primiti i podnijeti jednakom mirnoćom. Svoje zajedničke godine i živote

danas dijele s dvoje djece i njihovim obiteljima, koja već broji i petero praunučadi. Slavljenik Josip dugogodišnji je član crkvenog zbora župe Dobrinj, u kojem je, kažu preostali članovi, važna i nezamjenjiva karika. Puno dobrih želja u pismenom i usmenom obliku i dalje pristiže na slavljeničku adresu. Uz ispunjenje tih želja, poželimo im da im se ispune i one želje koje su poželjeli i zadržali samo za sebe. A neka se ispuni i naša želja – da ih i za sljedeću okruglu zajedničku obljetnicu nađemo na istoj adresi, u istom društvu i jednakom raspoloženju. Do tog susreta preostaje tek deset godina. Sitnica prema ovih šezdeset zajedničkih koliko su ostavili za sobom... Gordana Gržetić

POŠTANSKI ŽIG U SPOMEN NA IVANA URAVIĆA PROGLAŠEN NAJLJEPŠIM Čak i u rodnoj mu Dobrinjštini malo je poznato da je u nacionalnoj povijesti književnosti upisan kao jedan od prvih književnika glagoljaša na otoku Krku, kolijevci glagoljice. Povodom 350. obljetnice rođenja popa glagoljaša, kroničara, pjesnika i prozaista Ivana Uravića (1662. – 1732.) Hrvatska pošta prošle mu je godine posvetila prigodni žig i omotnicu a upravo je ovaj žig Hrvatski filatelistički savez proglasio najljepšim prigodnim žigom u 2012.godini. Autor nagrađenog žiga, ujedno i omotnice je Ivan Martinaš, član Filatelističkog društva Krk, koje je

Hrvatskoj pošti predložilo izdavanje žiga i omotnice. Glagoljsko slovo „D“, koje zauzima centralni dio žiga, izradio je Zagrepčanin Vlatko Bilić.U prošloj su godini filatelistička društva i Hrvatska pošta objavili 145 prigodnih

žigova. Prigodni žig je obično u uporabi samo jedan dan u određenom poštanskom uredu, pa su tako 27. prosinca 2012. sve pošiljke iz Pošte Dobrinj do svojih primatelja krenule označene žigom s imenom Ivana Uravića. GG

19


Naš kraj - naši judi

TURNEJA PO OMIŠLJU, DOBRINJU I MALINSKOJ

Manifestacija se održava diljem Hrvatske pa tako i na otoku Krku. Otvaranjem službene knjižice s programom na stranici 24. tako između Križevaca i Kumrovca stoji naš zlatni otok i lista objekata koji s predviđenim događanjima sudjeluju u „Noći muzeja '13“ koja se održala 25. siječnja 2013. godine. Uvjeravam vas, čista je slučajnost htjela da moja prva postaja bude i prva navedena u toj knjižici. Posjetila je tako ekipa portala otok-krk.org Dobrinj! Hladnjikava noć u Dobrinju. Vidi se da je bura, mašući svojim žezlom, došla na tron – i neka je! Ne poznajem ni jednog otočanina koji će reći da mu bura smeta, ali za jugo vam ne bih mogao garantirati... Što ja to radim u Dobrinju i to u neke večernje sate? Koračam šarmantnom starom jezgrom Dobrinja i krajičkom oka hvatam veliko crno platno s kojim se igra bura. Na njemu je nacrtana uzbuljena sova koja mi uzvraća pogled, a negdje ispod nje se koči žutim slovima naziv manifestacije. Nestašna bura se malo igra s tim platnom, ali vidim da ne misli ništa loše, više djeluje kao dobar i teatralan PR agent. Malo se brinem jer vidim da se dosta ljudi (među kojima prednjače djeca) šeće u suprotnom smjeru prema Društvenom domu, ali iskusni vodič, „dobrinjska veza“ na ovom portalu kolegicu i mene razuvjerava od straha da možda kasnimo negdje. Negdje? Negdje se smjestilo na adresi Dobrinj 106. I to u samom središtu Dobrinja, to je Etnografska zbirka otoka Krka u Dobrinju. Što reći, što pronaći na najpopularnijoj tražilici na internetu o Etnografskoj zbirci otoka Krka u Dobrinju? E, da vam olakšam potragu, reći ću vam da je riječ o objektu koji prezentira dislociranu muzejsku zbirku riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja na otoku Krku. Etnografska zbirka otoka Krka u Dobrinju je smještena u nekad privatnoj kući profesora Ive Sučića koju je njegova žena Jelka darovala Muzeju, a postav iz zbirke je za posjetitelje otvoren prvi puta 1974. godine. Zbirka navodno broji tisuću

20

dvjesto pedeset i jedan predmet, a prevladavaju predmeti iz kućanstva, konoba, štala te predmeti kojima su se obavljale različite udomaćene djelatnosti na otoku Krku. Saznajem off the record da su i domaći ljudi donirali neke predmete. U Etnografskoj zbirci otoka Krka u Dobrinju voditelji postava primaju nas vrlo srdačno. Kažu nam da su, evo, baš pred malo bila djeca kojima su pokazivali malo taj objekt koji se prostire na tri kata. Jedna od ljubaznih domaćina objašnjava nam cilj postavljene izložbe „Osvijetljena noć“ , koja prikazuje svojevrsnu evoluciju sredstava kojima je čovjek pokušavao pobijediti, možda prije prevariti, tamu. Našlo se u tom kontekstu, kao što sam mogao vidjeti na čas se isključivši od predavanja, mnogo zanimljivih predmeta – od kremena preko uljnih svjetiljki iz različitih stoljeća do škara za kraćenje fitilja na svijećama i petrolejskih lampi. Zaista fascinantno i savršeno očuvano. Nakon ovog uvoda malo smo razgledali objekt. Na zidovima se nalaze crno bijele fotografije koje su dokumentirale Dobrinj kroz prošlo, 20. stoljeće i služe kao zaista zanimljiv prozor u prošlost. Dok se penjemo stepenicama na prvi kat u kutu primjećujem violinu na jednom stolčiću i čujem glas iza sebe „Nije Stradivari, ali je svejedno stara i vrijedna!“, nasmijem se. Gore na prvom katu su nas dočekali neki predmeti koji su tematski vezani za rad u polju i rad sa životinjama. Imamo tako meni omiljeni predmet s Bodulije – rankun i to više vrsta različitih varijacija, od kratkog do dugog rankuna. Mea culpa, ovaj reporter čije

retke čitate nije mogao odoljeti, uzeo sam jedan u ruke čisto da mogu prizvati neka vremena kada sam i ja, doduše nevješto, mahao s rankunom po šumi. Brzo sam ga vratio na mjesto. Na tom katu se nalazila i zanimljiva zbirka kosirića (jedna vrsta srpa), dosta veliki asortiman drvenih posuda, sita i rešeta. U jednoj odvojenoj prostoriji na katu nalaze se i različite vrste motika, zatim lanci, zvona, sedla i slične stvari koje su nosile životinje. Penjemo se na drugi kat. Tamo se pak nalaze uglavnom predmeti za obradu vune te nekoliko vretena različitih veličina. Bacam pogled na kut i vidim u staklu polegnute i izložene sopile, bacam jedan neprimjeren komentar na račun karakterističnog zvuka - ovoga, za krčku Boduliju, karakterističnoga instrumenta. Laik sam totalni tu, ali raspoznajem velu i malu sopilu, vidim i dijelove koji čine sopile, a spazio sam i neku frulicu (što mi ono reče kolegica kako li se zove?). Malo dalje od sopila izloženo je nekoliko rubi, ukrasnih traka, uglavnom žute ili bijele boje koje su, objašnjava nam ljubazna vodičkinja, žene koristile na različiti način kao ukras odjeći. Iznad tih ukrasnih traka se nalaze slike žena u narodnim nošnjama koje su ukrašene tim sličnim trakama. S desne strane primijetio sam dobrinjsku tradicionalnu žensku nošnju. Polako se spuštamo u prizemlje i opraštamo od ljubazne ekipe iz Etnografske zbirke otoka Krka u Dobrinju, zadržali bismo se još, ali zove nas sljedeća postaja, a tamo sigurno kasnimo. Ivan Dermiček; Foto: E.Č.


Naš kraj - naši judi Otvorena izložbena sezona u Kulturnom centru „Infeld“

KROZ LABIRINT DO KRAJA RUJNA Do kraja rujna posjetitelji će moći uživati u labirintu dobrinjske galerije, odnosno Kulturnog centra Infeld. „U labirintu“ je, naime, naziv ovogodišnje izložbe austrijskog slikara Waltera Schmögnera, bez kojeg se, kako piše na njegovim web stranicama, već više desetljeća ne može zamisliti umjetnički krajolik Austrije. Zahvaljujući pokojnom kolekcionaru Peteru Infeldu, ova dobrinjska galerija prezentirala je niz poznatih imena domaće i svjetske elite, pa redovito godišnje otvorenje izložbe u Dobrinju zaslužuje epitet najznačajnijeg kulturnog događaja na otoku Krku. Uz Zdenku Infeld,

šurlice i grupu Latino, slijedilo i tradicionalno druženje na dobrinjskoj Placi. Otvorenje Infeldove

galerije značajan je kulturni događaj, pa je tom prigodom Dobrinj pohodio i poznati industrijalac

NG

NG

Đuro Gavrilović, ujedno i počasni austrijski generalni konzul u Rijeci, a viđen je i proslavljeni hrvatski nogometaš Davor Vugrinec, koji je, osim prema nogometnim bravurama, poznat i po svojoj kolekcionarskoj strasti. Nedeljko Gržetić IF

suprugu pokojnog Petera, o ovogodišnjoj postavi govorio je i austrijski umjetnik prof. Gerhard Kisser, koji je istaknuo Schmögnerovu inspiraciju insektima, obzirom da u njegovoj slici svijeta čovjek nije sisavac, već insekt s dušom, a mrtvi kukci, muhe ili pak paukova mreža u njegovom ateljeu imaju posebnu zaštitu. Nakon što je općinski načelnik Neven Komadina simbolično otvorio izložbu, posjetitelji su pogledali izložene slike, smještene na nekoliko etaža ovog kvalitetno uređenog prostora, a potom je, uz

IF

21


Naš kraj - naši judi Likovna kolonija Konrada Krajnca

MALI UMJETNICI POVEZALI LENART I ŽUPANJE Pitoreskni dobrinjski krajolik još je jednom bio inspiracija umjetnicima, ovoga puta onima kod kojih se talent za likovno izražavanje tek nazire. U subotu, 13. srpnja u Društvenom domu u Županjama otvorena je izložba polaznika likovne kolonije slovenskog slikara i galerista Konrada Krajnca . Ljetujući dugi niz godina u Županjama, paralelno organizirajući likovne kolonije, Konrad Krajnc uspješno spaja ugodno i korisno, te ujedno promovira naš kraj. Okupljeni su tako kroz nekoliko dana, koliko je izložba trajala, mogli pogledati što su mlade nade slikarstva u dobi do 12 godina kistom i bojom zabilježili tijekom likovne kolonije. Ove su godine tematski dominirali morski motivi, no nisu izostali ni detalji pučke arhitekture, kao što su gromače, gumna i sl. „Raduje me što sam opet imao priliku raditi s mladim i talentiranim umjetnicima, a raduje me i što su polaznici nekih mojih ranijih likovnih kolonija

sada studenti pri likovnim akademijama. Kroz ovu likovnu izložbu na neki smo način povezali Županje i moj Lenart, a izložba slika koja je nastala u ovome kraju, nakon Županja seli u Sloveniju“, izjavio nam je Konrad Krajnc, inicijator ovog likovnog događanja. „Šteta da se i djeca iz dobrinjskoga kraja nisu uključila u koloniju, no

poradit ćemo na tome da se već sljedeće godine pridruže ovom lijepom obliku druženja i izražavanja“, dodao je načelnik Neven Komadina. Nakon službenog otvorenja izložbe, uslijedio je druženje uz domaće gastro specijalitete, ili, kako je duhovito primijetila jedna polaznica likovne kolonije, „hrvaško–slovenski party“. Gordana Gržetić

Ljetna škola violine u Krasu

KUĆA GALIĆ OKUPANA ZVUCIMA GLAZBE Svakom prolazniku na cesti Krk- Šilo, prolaskom kroz Kras upadne u oči posebno lijepa kuća s okolišem, nasuprot seoskog križa. Prije petnaest godina tu je kuću kupio Johanes Galić, koji ju je renovirao i još uvijek uljepšava njezin okoliš. Gosp. Galić hrvatskih je korijena, ali živi i radi u Tuebingenu u Njemačkoj. Majstor je i graditelj gudačkih instrumenata, pa ima radionicu i u Krasu. Kroz godinu više puta dolazi u Kras, a u kolovozu dolazi svake godine s obitelji. Cijela obitelj, uključujući i njegovu djecu, svirači su gudačkih instrumenata, pa su nam više puta priredili obiteljski koncert u našoj crkvi. Već petu godinu u kuću Galić dolaze djeca i mladi, svirači gudačkih instrumenata iz Njemačke, Zagreba i Rijeke. Druže se, izmjenjujući svoja iskustva, vježbaju i priređuju koncerte. Voditeljica te ljetne škole je prof. Maja Virant iz Zagreba, koja vodi i ljetni seminar violina u Međunarodnom kulturnom centru u Grožnjanu. Začetnica i organizatorica ove škole je Blanka Wil, koja se brine o prijavama, prijevozu, smještaju, prehrani i dnevnom rasporedu polaznika. Svakog se dana vježba od 8 do14 sati, ali korisno ide i s ugodnim, pa polaznici u popodnevnim satima uživaju na našim lijepim otočnim plažama. Navečer u

22

Krasu uživamo slušajući predivne zvukove violina, jer se vježbanje nastavlja na terasi. Stariji polaznici ove škole dobitnici su mnogih priznanja u domovini i inozemstvu, što je dokaz njihove visoke razine muziciranja. Počelo je sve samozatajno i skromno. Prvi je koncert održan u našoj Crkvi, a drugi u Društvenom domu. Prošle i predprošle godine koncert je održan u perivoju kuće Galić. Ti mladi izvođači klasične glazbe na gudačkim instrumentima, uz klavirsku pratnju Zorice Petrović u vrtu čempresa, lovora, oleandra i lavande, uz prigodnu iluminaciju, ostavili su na publiku događaj i ugođaj za pamćenje. Na programu su zastupljena djela: F. Schuberta, R. Matza, J. S. Bacha, P. I. Čajkovskog, L. van Beethovena, A. Vivaldija i dr., ali je program svake godine drugačiji. Na našem otoku za ljetnih mjeseci ima mnogo koncerata s raznim pjevačima, ali koncerata s klasičnom glazbom zapravo i nema. A postoje na otoku i mnogi ljubitelji klasične glazbe koji i ne znaju za ovaj lijepi koncert, koji se održava u Krasu svake godine u prvoj polovici kolovoza. Želimo da Kras postane prepoznatljiv po ovom koncertu, koji bi kao tradicionalan bio uvršten u jedan od

događaja kulturnog ljeta na našem otoku, da ga više ne sluša samo kraska publika. Pozivamo vas da dođete ( bit će obavijest o datumu u medijskim oglašivačima) i nećete požaliti, ne samo zbog lijepe glazbe i ambijenta, nego i gostoljubljivosti i druženju s učesnicima nakon koncerta. Ostvaren je i dugogodišnji san Johanesa Galića, koji je želio da njegova kuća ne bude samo kuća za odmor, nego i kuća koja će biti kulturno sjedište, čija će vrata biti otvorena za djecu i mlade gdje će se učiti i usavršavati glazba i održavati koncerti. Na toj plemenitoj gesti i mi Krasani zahvaljujemo gospodinu Galiću. Radmila Borović


Naš kraj - naši judi Svečanost u New Yorku

TRIDESET I PET GODINA KLUBA ŽENA OTOKA KRKA U NEW YORKU Trideset i pet je godina prošlo otkako je službeno počeo djelovati Klub žena otoka Krka u New Yorku. Suvišno je isticati kako je osnovni motiv pokretanja Kluba bila oveća doza nostalgije za rodnim krajem, koji su Boduli tijekom minulih desetljeća napuštali iz raznih razloga, ponajprije u potrazi za boljom egzistencijom. Nostalgija je ono zajedničko svima kojima su razne prilike odvele iz rodnog kraja, ma u kojem vremenu i društvu živjeli. Da bi nostalgija bila lakša, dvanaest žena, čiji korijeni sežu na otok Krk, prije 35 je godina u New Yorku osnovalo Klub namijenjen druženju, evociranju uspomena, njegovanju narodnih običaja rodnog otoka i sl. Uskoro su se otočankama u njihovim nakanama pridružile i članice čije je podrijetlo iz nekih drugih krajeva Hrvatske a početkom Domovinskog rata, humanitarna nota postala je prepoznatljiv znak ovog agilnog udruženja. Danas, u samostalnoj i slobodnoj Hrvatskoj, članice Kluba svoju su humanitarnu misiju usmjerili ka pomaganju crkvenih zajednica i organizacija, ali isto tako i pojedincima. Posljednjih nekoliko Gospodin Ramino Pacella iz Italije – pokrajina Ferrara prvi put došao je u naš kraj – mjesto Šilo 30.04.1993. godine. Ponukan tadašnjom teškom situacijom u Hrvatskoj gdje se vodio Domovinski rat odlučio je pomoći. Sa svojom obitelji i prijateljima organizirao je pomoć svima kojima je to bilo potrebno. Donosili su pomoć u hrani i odjeći i uveseljavali igračkama svu djecu u vrtiću i školi. Nakon rata i višegodišnje pomoći gospodin Ramino i njegova obitelj vezala se uz Šilo i nastavila dolaziti. Oni ne samo da su gosti u obitelji Marice Lončarić već 20 godina, već su dragi prijatelji svima nama.

godina angažirale su se na prikupljanju sredstava za Humanitarnu udrugu Andrijana Gržetić, koja jedina u Hrvatskoj stipendira učenike bez očeva, a koja bez novčane pomoći Kluba žena i ostalih iseljeničkih klubova ne bi mogla realizirati svj cilj. Trideset i peta obljetnica Kluba žena otoka Krka u New Yorku prigodnom je svečanošću obilježena u travnju o. g. Misno slavlje u crkvi Most Precious Blood predvodio je vlč. Vedran Kirinčić, dok je svjetovni dio slavlja održan u restoranu The Inn at the Hyde Park. „Uz zahvale svim članicama na trudu koji su u ovaj Klub ulagale sve ove godine, željela bih izraziti

želju da ovaj naš Klub nastavi tradiciju preko novih generacija otočanki, kako bi tradicija rodnog nam otoka nastavila živjeti i u nadolazećim godinama“, poručila je predsjednica Kluba Bosiljka Radman. Među cca 150 gostiju, uz članice Kluba, proslavi su nazočili predstavnici preostalih otočnih klubova i udruženja u New Yorku, kao i predstavnici sličnih udruženja i organizacija iz drugih krajeva. Na baštinu starog kraja svojim je nastupom podsjetila je Folklorna grupa „Hrvatska ruža“, koja djeluje u Astoriji, a za zabavu do ranih jutarnjih sati pobrinula se grupa „Nova“. Gordana Gržetić Foto: Jennifer Radman

20 GODINA VJERNI ŠILU

Turistička zajednica Općine Dobrinj

23


Naš kraj - naši judi

USKRSNI KONCERT PJEVAČKIH ZBOROVA „ZVON“ I „LIRA“, NASTUP U RONJGIMA Zahvaljujući poznanstvu i suradnji s pjevačkim zborom „Lira“ iz Vodica, u župnoj crkvi u Polju u nedjelju 07.travnja održan je uskrsni koncert. Pjevački zbor „Lira“ došao je u uzvratni posjet zboru „Zvon“ iz Dobrinja. Tako smo na Mali Uskrs zajednički upriličili koncert, domaćini su svojim pjevanjem animirali župnu misu, koju je predvodio župnik Polja vlč. Ivan Brnić, gdje su izveli Pučku misu i Golgotu I.Perana, Mozartov Lauda Sion te Agnus Dei i O salutaris Hostia od Gounoda i svakako u uskrsnom vremenu neizbježnu Kraljice neba. Gosti su na kraju mise otpjevali svoj koncertni dio, gdje su zdušno otpjevali sedam skladbi, a valja istaknuti Sunkov Hvalite Gospodina gdje je solistica bila Jelena Pletikosa i svakako najveći dojam kod publike ostavila je Aleluja iz Haendlova oratorija Mesija. Za kraj su oba zbora zajedno izvela Mozartov Ave Verum. Koncertom su ravnali Damir Smerdel i Ivo Lise, a na orguljama sve pratili Ivan Bošnjak i Borna Erceg. Uslijedilo je zajedničko druženje i dogovor do druge prilike u Vodicama. Osim spomenutoga, zbor „Zvon“

konstantno je aktivan kroz probe i nastupe, tako je 08. lipnja nastupio na smotri pjevačkih zborova Primorsko-goranske županije „Kanat pul Ronjgi“ u Ronjgima (Viškovo) gdje je ostavljen lijepi

dojam na goste i ostale izvođače a izvedeni su Balun u obradi D. Prašelja i Cortesov Cielito lindo . Ranko Pavačić M.O. Polje

PROSLAVLJENA ANTONJA U KRASU Na blagdan Sv. Antona Padovanskog, zaštitnika župe Kras, iako je bio radni dan, crkva je bila puna vjernika. Koncelebriranu sv. misu predvodio je mons. Ivan Milovčić u zajedništvu s dvanaest svećenika, među kojima je bio i dekan naše župe dr. Anton Bozanić. Sv. misi kao i svake godine nazočio je i naš načelnik Neven Komadina. Nakon bogoslužja svi su pozvani na zajednički domjenak i druženje pred crkvom i na placi.

24

Pogaču i kolače ove se godine obogatilo izvrsnim gulašem od divljači, koji su sami pripremili i poslužili naši kraski lovci, a uz tako lijepo druženje, ni pjesme nije nedostajalo - i po "modernu" i po "starinsku". Navečer je na terasi Društvenog doma bilo druženje uz sopeli i harmoniku, onako kako se nekad plesalo i slavila Antonja. Kroz te dane naši su boćari organizirali već tradicionalni Turnir u boćanju "Antonja". Završetak

slavlja bio je u subotu i to velikom feštom uz sastav "Insula" iz Vrbnika. Plesalo se, jelo i pilo sve do jutarnjih sati. Treba zahvaliti organizatorima i svima koji su pomogli da naš kraski blagdan Antonja prođe u ovakvom lijepom slavljeničkom ozračju: Mjesnom odboru i mladima, Crkvenom odboru, kraskim lovcima i boćarima i Crkvenom pjevačkom zboru. Radmila Borović


Naš kraj - naši judi Raritet povodom ulaska Hrvatske u EU

ODA RADOSTI LUDVIGA VAN BEETHOVENA NA SOPELAH Kada me je sredinom lipnja nazvala muzikologinja Dijana Grgurić i upitala ako bismo mogli sost na sopelah Odu radosti Ludviga van Beethovena, u programu koji će se izvesti u nedjelju, 30. lipnja na krčkoj rivi u povodu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, bio sam oduševljen samom idejom, ali ujedno i suzdržan, pa sam odgovorio: “Malo je vrimena, ma ću to gjedat pripravit“. Uzeo sam papir s crtovljem, koji imam uvijek spreman za notne zapise naše stare pučke glazbe, ako se još gdje pojavi kakova stara „nota“ koju još nisam zapisao. I doista pojavila se, ali je to četvrti stavak devete simfonije L.V. Beethovena, naravno, u temperiranom sustavu dura i mola klasične glazbe 18. stoljeća. Poznatu melodiju Ode radosti, koja je postala himnom Europe. transkribirao sam u notni sustav ljestvice tijesnih intervala tzv. četvrte istarske ljestvice Ivana Matetića Ronjgova i naravno, prilagodio za svirku na sopelah. Pozvao sam svog prijatelja, sopca Klaudija Dunata i ubrzo je uslijedila proba, koja je ujedno bila i generalna. U Krku na rivi prepunoj gledatelja program je započeo u 21 sat. Vodila ga je Milica Žužić, prof., a nastupila je grupa „4-33“ iz Opatije i 18 sopaca i kantura Udruge sopaca otoka Krka, koja ove godine obilježava 25. obljetnicu utemeljenja. Organizaciju programa preuzela je Turistička zajednica Grada Krka. U programu su se izmjenjivale izvedbe visoke razine grupe „4-33“ moderne glazbe sa svirkom i kantom naših starinskih not, što su ih izveli naši mladi, ali i stariji sopci i kanturi iz gotovo svih općina otoka. Nakon prigodnog govora gradonačelnika Darija Vasilića i

prigodnog šampanjca, točno u pola noći uz vatromet s mora izvedena je Oda radosti-himna Europe, najprije na sopelama i potom vokalne grupe „4-33“. I u ovoj smo prigodi još jednom pokazali i sebi i svijetu koliko je naša stara glazba originalna, jedin-

stvena i univerzalna, pa ću i zaključiti rečenicom: “Još više nego dosad je čuvajmo, njegujmo i promičimo, kao značajan dio našeg kulturnog identiteta, u zajednici naroda u koju smo upravo stupili“. Ivan Pavačić Jecalićev

PUNAT UGOSTIO 59. IZDANJE KRČKOG FESTIVALA FOLKLORA Punat je 15. i 16. lipnja bio domaćin tradicionalnoj otočnoj smotri narodne baštine, 59. festivalskoj priredbi Krčkog festivala folklora. Riječ je o najstarijoj manifestaciji takve vrste u Hrvatskoj, koja je prvi

put održana u kolovozu 1935. godine u Omišlju. Prve festivalske večeri svoje su umijeće pokazali najmlađi folkloraši, dok je sljedećeg, psoljednjeg dana pozornica na puntasrkoj

Obali bila rezervirana za starije foklorne skupine i društva. Iz našeg kraja nastupile su folklorne skupine KD „Ive Jelenović“ Dobrinj, KD „Sveti Petar“ Gabonjin i KD „Sveti Juraj“ Kras. GG

25


Naš kraj - naši judi Iz rada L.U. „Fazan“

OPADA BROJ DIVLJIH SVINJA, RASTE BROJ ZEČEVA U ovom osvrtu na rad Lovačke udruge „Fazan“ Dobrinj više vremena posvetit ćemo radu na tzv. izvanlovačkim aktivnostima. Dana 21 i 26. travnja održana je radna akcija u dogovoru s DVD-om Dobrinj na rašćićavanju i popravljanju puta Lunjev (stari put Polje - Risika). Nasipano je 130 kubnih metara jalovine u dužini od 900 m, te na vrhu napravljeno okretište. Put je popravljen u širini 3 m tako da sada služi i u protupožarne svrhe. S naše strane pozdravljamo ovakve udružene radne akcije, te pozivamo srodne udruge da nam se pridruže u realizaciji budućih akcija. Ujedno zahvaljuje Škrabonji i Trumm-u na posudbi radnih

strojeva za ukrcaj jalovine. I ove godine nastavljeno je malčiranje po cijeloj Dobrinjštini: Ponikva, Studenčice, Šilo, Polje itd., tako da smo i ove godine iskrčili i očistili nekoliko tisuća kvadratnih metara pašnjaka i oranica te zasijali djetelinu i ostale poljoprivredne kulture. Sudjelovali smo i u nekoliko humanitarnih akcija i pomogli u radu ostalih udruga na području općine i šire. Naša grupa Gabonjin u suradnji s M.O. pripremila je već tradicionalnu večeru za mještane i goste Gabonjina na post Petrove u njihovoj lovačkoj kućici, dok je grupa Kras poslije mise na blagdan sv. Antona počastila sumještane lova-

čkim gulašom, ove godine po prvi put a nadam se da će i ovo prijeći u tradiciju. Od početka lovne godine (01.04) odstrijeljeno je 20 divljih svinja te se i po odstrijelu vidi da njihov broj opada a isto tako gotovo da i nisu pričinile neke veće štete na poljoprivrednim kulturama. Zamijećeno je povećanje broja zečeva što mislimo da je i to znak pojačanog čišćenja i zasijavanja poljoprivrednih površina . Bilo je tu još akcija i rada ali bi ovaj članak prerastao u izvještaj za našu skupštinu. Pozdrav svim žiteljima Dobrinjštine i dobra kob lovcima ! Sanjin Crnčić

KOMUN U POLJU Kako je to već i ubičajeno i u tekućoj je godini u Polju održan „komun“, tj. uređenje poljskih puteva. I ove se godine akciji odazvao lijepi broj mještana. Uređivali su se i proširivali postojeći putevi. Komun je trajao čak dva dana, jer se posebna pažnja posvetila uređenju puta prema Petrini (Jesenovik) gdje su betonirani prekopi ceste, gdje je dosad voda za većih kiša odnosila nasipni

26

materijal. Zahvalnost ide svima koji su se odazvali, malobrojnim darovateljima novčanih priloga, tvrtki „Trumm“ koja je besplatno dala strojeve i svima koji su na bilo koji način uključili u rad. Zahvalnost ide i Općini Dobrinj, koja je bila uključena u nabavku materijala i sufinanciranje radnih strojeva i sl. U aktivnost uređenja puteva na području mjesta Polja ove su se godine uključile i dvije udruge s

područja Općine Dobrinj; Udruga veterana domovinskog rata i lovci lovačkog društva - lovne jedinice „Fazan“ . Veterani su uređivali stari put kroz „Dragu“ na prilazu Petrini, a lovci jalovinom nasipavali stari put prema Risiki. U ime M. O. Polje iskazujem zahvalnost i jednoj i drugoj udruzi. Ranko Pavačić


Naš kraj - naši judi Tradicionalni planinarski pohod

HODELI, ĆAKULALI I DOBRINJŠTINU UPOZNALI U dobrome društvu, napose u društvu koje dijeli iste interese i aktivnosti, sve je ugodnije, pa tako i otkrivanje dotad oku skrivenih im detalja okolnog krajobraza. Motivi druženja, rekreacije ali i educiranja okupili su dvjestotinjak sudionika sada već tradicionalne prvosvibanjske manifestacije „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“. Organizatori su i ove godine bili Planinarsko društvo „Obzova“ i Turistička zajednica Općine

Dobrinj koji su se pobrinuli da etape budu prilagođene svim sudionicima pohoda. Ovisno o kondiciji i afinitetima, sudionici su se podijelili u tri grupe, te krenuli upoznavati uvalu Veterna, Murvenicu, Šilo, Dobrinj, Županje, Gostinjac, Žestilac i Polje, gdje su se okrijepili uz gulaš i paštu, te kroz kratko izlaganje saznali detalje o prastarom običaju - „Napopas“. „Jako smo zadovoljni odazivom i povratnom reakcijom ljudi, što

nam je još veći motiv da već sad počnemo razmišljati o sljedećem prvosvibanjskom pohodu. Nema ljepše nagrade od zadovoljstva onih za koje smo sve ovo pripremali i organizirali“, rekla nam je Katica Dunato, jedna od najzaslužnijih za iniciranje i organizaciju ove manifestacije, zahvalivši svima koji su na bili koji način pridonijeli uspjehu ovog lijepog i višestruko korisnog događanja. GG

U Pinezićima održano tradicionalno natjecanje mladih sopaca i kantura

SREBRNI JUBILEJ SUSRETA SOPACA I FOLKLORA OTOKA KRKA U organizaciji Udruge sopaca i folklora otoka Krka, dvadeset i peto izdanje manifestacije „Susret sopaca i folklora održano je u subotu, 6. srpnja u Pinezićima. Skupina entuzijasta i promicatelja otočne folklorne baštine davne je 1987. godine odlučila konkretnije poraditi na edukaciji mlađih naraštaja, kako bi se upravo taj folklorni dio baštine otelo izumiranju i zaboravu. Već sljedeće, 1988. godine, održano je prvo natjecanje mladih sopaca, kanturica i kanturi, te se dosad u kontinuitetu nanizalo dvadeset i pet ovakvih manifestacija. Sve je ove godine zadržana tradicija da se natjecanje održava u Pinezićima i to redovito prve subote u mjesecu srpnju. Srebrnom jubileju Susreta sopaca i folklora otoka Krka nazočili su krčki gradonačelnik Darijo Vasilić,

predstavnica PGŽ-a dr. Koraljka Vahtar Jurković, predsjednik i tajnica riječkog ogranka Hrvatske glazbene unije Duško Paro i Jadranka Čubrić, te mnogi drugi. Sopci, „sopčice“, kanturi i kanturice imali su priliku pokazati što su dosad naučili u otočnim školama sopnje i kanta, a i nagrade su, u skladu s jubilarnim izdanjem manifestacije, bile vrijedne i primamljive. Dobna granica za natjecanje su dvadeset i dvije godine. U prvoj skupini natjecale su se kanturice, dok su sopci bili podijeljeni u dvije podskupine - do 15 godina, te od 15 do zaključno dvadeset i dvije godine života. U ocjenjivačkome sudu bili su Klaudije Dunato, Branko Brnić, Saša Popović, Tome Depikolozvane. U revijalnom dijelu programa, dok je žiri vijećao, nastupili su članovi KUD-a „Ivan Fonović

Zlatela“ iz Kršana, te FD „Poljica“. Naši natjecatelji ove su godine bili pri vrhu, pa je tako pršut kao prva nagrada u jednoj od kategorija, zasluženo i u slast degustiran na Dobrinjskom. U kategoriji kanturic do 22 godine prvo su mjesto osvojile Martina Turčić (Sveti Vid) i Valerija Jurasić (Rijeka) a dvije druge nagrade pripale su natjecateljskim parovima Mira Crnčić (Županje) i Valerija Jurasić, te Mira Crnčić i Martina Turčić. U kategoriji sopaca do 15 godina drugo mjesto osvojili su naši sopci Edi Salkanović i Mateo Gržetić (Kras) a Krasani su bili uspješni i u kategoriji sopaca od 15 do 22 godine; drugo mjesto osvojili su parovi Vid Šamanić i Damjan Šamanić, koji su drugo mjesto podijelili s Mateom Kirinčićem (Dobrinj) i Matijom Turčićem (Sveti Vid). GG

27


Naš kraj - naši judi

Zlatna misa vlč. Bogumila Daba

„RADOSTAN SAM ŠTO SAM SVEĆENIK!“ U ovim riječima vlč. Bogumila može se iščitati, a oni koji ga poznaju to su i doživjeli, svu njegovu radost u obavljanju svećeničke službe. Vlč. Bogumil Dabo rođen je 15. srpnja 1934. godine u Novalji na otoku Pagu od oca Antona i majke Kate rođ. Šuljić uz petero braće i dvije sestre. Odgojen je u vrlo pobožnoj obitelji u kojoj se je svaki dan molila krunica te se je odlazilo na nedjeljne i blagdanske mise. Ratno i poratno vrijeme bilo je razdoblje općeg siromaštva te je mladi Bogumil sve do 18. godine ostao u Novalji gdje je pomogao roditeljima u obrađivanju zemlje i bavljenju poljoprivredom. 1952. godine odlazi u sjemenište, zatim na služenje vojnog roka u Makedoniju (Strumica) sa trajanjem od dvije godine poslije kojeg nastavlja školovanje u sjemeništu „Zmajević“ u Zadru. Teološki studij završio je u Pazinu 1963. godine te je 30. lipnja iste godine zaređen za svećenika sa još četvoricom svojih kolega. Posebno je zanimljivo da vlč. Bogumil nikada nije bio kapelan već isključivo župnik! Službu župnika započeo je 16. kolovoza 1963. godine u Orlecu (otok Cres), zatim je bio

pratilac pokojnog krčkog biskupa Josipa Srebrnića te je istodobno do 1964. godine upravljao ekskurendo župom Stara Baška. Nakon toga odlazi na službu u Beogradsku nadbiskupiju u župu Bor – Zaječar gdje ostaje do 1971. godine. Osam narednih godina bio je župnik u Vrhu, a onda u Supetarskoj Dragi (otok Rab) 18 godina. U razdoblju od 1997. do 2006. godine obavlja službu župnika u Velom Lošinju. Ono što posebno ističemo je razdoblje od 2006. do 2009. godine kada je vlč. Bogumil bio župnik u Dobrinju. U relativno kratkom vremenu učinio je izuzetno mnogo na duhovnoj obnovi vjernika, a isto tako i na obnovi crkvene materijalne baštine.

Njegova predanost i radost obavljanja svećeničkog posla vidljiva je i iz svake njegove izgovorene riječi, učinjenih mnogih dobrih djela i spremnosti da pomogne mnogima kada im je najpotrebnije. Nakon službe u Dobrinju postao je župnik Dubašnice u razdoblju od 2009. do 2013. godine a krajem srpnja imenovan je za župnika u Garici. Svoju zlatnu misu vlč. Bogumil Dabo proslavio je na isti dan kada je i zaređen 30. lipnja u župnoj crkvi sv. Apolinara. Dubašljanska crkva bila je puna vedrog duha i slavlja Božje Providnosti koja je slavljeniku udjelila snage da može ustrajati i proslaviti 50 radosnih godina svećeništva. Njegova duhovna poruka vjernicima svoje rodne župe i župama gdje je službovao jest da ih voli i nosi u svom srcu i molitvama, sa željom da svatko sačuva postojanu vjeru po kršćanskim načelima deset Božjih zapovijedi. Vlč. Bogumile od srca vam zahvaljujemo i čestitamo uz želje da vam život bude ispunjen zdravljem i radošću obavljanja svećeničkog poziva ! MR

IZLET VA ZAGREB Protuletji je najlipje vrime za putovat. Zato su se Dobrinjci 15. juna spravili na izlet va Zagreb i Samobor. Bilo nas je četrdesetok, čo je fanj kada se zna da nas ni čuda više od toga. Najprije smo šli va Samobor. Tamo smo obošli glavnu crikvu i samostan, šli smo na obed, a provali smo i samoborske kremšnite. Niki su pojali samo jenu, a niki četire – kako ki. Okolo ure smo partili va Zagreb. Fermali smo se na Kaptolu i šli pogjedat Katedralu, pok priko place Dolac i Kamenitih vrata prišli do Klovićevih dvora. Tamo nas je čekala izložba Pabla Picassa. Čuda su nan o njemu pravjali, sve smo sliki pogjedali. Rekli su da je čo je bi stariji ime sve više žen. Pok smo pomisleli da su i one krivi čo su mu nike sliki nikako štrambi, a nike su propju kako tuka. Onda smo šli va Muzej za umjetnost i obrt pogjedat sliku „Večera u Emausu“ od Caravaggia. Tu sliku su nan Talijani posudili na tri miseca koti dar čo smo šli va Europu. Caravaggio je bil najveći majstor svoga vrimena za svitlo i sjenu. I to smo na toj sliki lipo videli i načudili se njezinoj lipoti. Potla smo šetali po Zagrebu. Niki su šli kupovat, niki ko Vinceku na slatko

28

– kamo je ki otel. Kosno smo prišli doma, malo trudni ma kuntenti. I kanta je bilo. Za sve to moremo zahvalit Kulturnom društvu Dobrinj, Općini i njenon presjedniku. Tako su ga zvali oni ki su sideli pod kostanjen, a sada ih

više ni. Na kraju smo rekli: da bimo i kletu! Meri Sučić Va spomen na A. Sučića, zadnjega dobrinskoga fanta.


Naš kraj - naši judi

ČLANOVI K. D. „SVETI PETAR“ GABONJIN NA IZLETU Članovi K. D. „sv. Petar“ Gabonjiin bili su na dvodnevnom izletu od 26. do 27. lipnja. Prvi dan obišli smo Rastoke – koje su nastale igrom prirode na utoku modro zelene rijeke Slunjčice u rijeku Koranu. Slunjčica se rastočila u mnoštvo prštavih slapova i slapića od kojih su najljepši Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Po svom nastanku, Rastoke su zapravo prvi uvod u Plitvička jezera. Rastoke su posebne po tome što se u to bogatstvo zelenila po otočićima i hridima pred 300 godina ispreprelo ljudsko naselje s mlinicama žličarama. Razgledavanje je bilo u pratnji šumske vile, koja nas je odvela u mlin gdje smo bili upoznati sa pripremom brašna koje smo imali prilike i kupiti. Zatim smo posjetili Baraćeve špilje, koje su najstarije turistički uređene špilje (Gornja Baraćeva špilja) – 1892. god. u Hrvatskoj. U njima nije dozvoljeno slikanje, snimanje, niti bilo koji izvor svjetla osim onoga koji je unutra. Stručni vodič objašnjavao nam je dvorane u unutrašnjosti, vidjeli smo šišmiše i doživjeli najtamniji mrak.. U popodnevnim satima stigli smo u terme Topusko. Slijedilo je kupanje u bazenima do večere, a nakon večere, članovi muzičke sekcije (tamburaši) svirali su u za to određenoj prostoriji. Posjetitelji termi su oduševljeno prihvatili zabavu, koja je potrajala. Ujutro do ručka smo po izboru bili na bazenima, na misi, u šetnji, a zatim uz stajanje u Karlovcu i individualno razgledavanje, u popodnevnim satima došli smo u Gabonjin. Cijelim putem sa nama je u autobusu bila i vodičkinja Ana (kojoj i ovim putem zahvaljujem), koja se trudila upoznati nas što detaljnije sa tokom putovanja, te tko je htio slušati, mogao je puno čuti i naučiti. Cilj nam je bio da se družimo, opustimo, zabavimo, svjesni da ne

možemo u potpunosti udovoljiti svim zahtjevima, ali kad bismo imali financijskih sredstava rado

bismo otišli na neku drugu destinaciju. Tatjana Radivoj

29


Sport

O BROJNIM AKTIVNOSTIMA DRUŠTVA ZA ŠPORTSKU REKREACIJU ČIŽIĆI Nakon što smo u ožujku održali redovnu godišnju Skupštinu i rezimirali sve dobro učinjeno u prvoj godini postojanja i rada naše udruge, proljetni dio aktivnosti udruge bio je usmjeren na ekološke akcije. Tako je Društvo za športsku rekreaciju Čižići, praćeno aktivistima iz Mjesnog odbora Čižići, bilo nositelj akcije Zelena čistka za Općinu Dobrinj, održane 20. 04. 2013. na Sulinju, a prve subote u lipnju sudjelovali smo u akciji čišćenja divljih plaža u Uvali Soline. Iz Sulinja su odvezena dva velika kontejnera za smeće puna raznog otpada, gume, plastike, željeza, žice, limova, konopa, šute i dr., otprilike 25 m³ raznog materijala. Za pohvaliti je doprinos Darka Škrabonje koji je svojim strojem izvlačio sa divljeg odlagališta sve ono što aktivisti nisu uspjeli golim rukama. Naši boćari su tradicionalno sudjelovali u završnici šeste po redu Zimske lige Dobrinjštine u kojoj je dugoročni cilj sudjelovati s jednom ekipom i održavati formu tijekom zimskih mjeseci, pružajući svim balačima određenu minutažu u igri, zanemarujući pritom sportski rezultat. Pokazuje se da je

smo priliku da predsjedniku njihova kluba, gospodinu Veljku Oklobdžiji, uručimo prigodnu plaketu, a ostalim prisutnim boćarima iz Rogaške Slatine, Žaleca, Maribora, Hoča i Celja podijelili smo promotivne turističke materijale Dobrinjštine i pozvali ih da svoje godišnje odmore provedu na području naše općine.

projekt zimske lige iznjedrio novu kvalitetu u onim sredinama koje u toj ligi sudjeluju i da sudionici zimske lige postižu bolje rezultate u ljetnim takmičenjima. Udruga je koncem svibnja imala predstavnike i na boćarskom turniru trojki u organizaciji Balinarskog kluba „Celeia“ iz Celja, koji se zbog vremenskih nepogoda prvi put odigrao u dvorani „Balinček“ u Rogaškoj Slatini, što je uz osvojeno peto mjesto od sedam učesnika turnira bio zaista prekrasan sportski doživljaj. Budući da smo ove godine već deseti put bili gosti naših celjskih domaćina, iskoristili

Izvršni odbor udruge odredio je ove godine novi, raniji termin za održavanje turnira u preferansu i to na državni praznik 22. 06. 2013. Na lokaciji stare pučke štirne okupilo se devet kartaša preferansa i nakon dva kruga igre pobjednik turnira postao je Joško Ostojić, član naše udruge. Tako se naš Joško pokazao da nije samo vrlo dobar organizator turnira, već i odličan igrač preferansa. Mnogi se pitaju zašto baš preferans, a ne npr. briškula i trešeta? Odgovor je jednostavan, naime, Športsko ribolovno društvo „Vela sten“ u Čižićima već godinama organizira tradicionalni turnir u briškuli i trešeti i naša udruga ne želi toj tradiciji konkurirati istim sadržajem. Ideja je bila da se vikendašima i turistima, pasioniranim igračima preferansa, koji se u vrijeme odigravanja turnira zateknu na području našeg otoka pruži zanimljiva zabava i time nadopuni turistička ponuda destinacije Čižići. Započela je s radom druga generacija Škole balanja i već na prva dva treninga Ivan Pole, voditelj škole, okupio je 14 polaznika škole. Treninzi se službeno održavaju tijekom ljetnog školskog raspusta svakog četvrtka navečer u 20,00 sati, vode ih afirmirani boćari iz BK Čižići, međutim djeca dolaze na jog trenirati i u druge dane. Raduje činjenica da su se školi odazvali svi prošlogodišnji pola-

30


Sport znici, a pridodalo se i dvoje novih. Svi su oni članovi naše neprofitne udruge i u budućnosti će vjerojatno postati nosioci organizacije i učesnici svih sportskih aktivnosti koje će se događati u Čižićima u okvirima rada i djelovanja Društva za športsku rekreaciju Čižići. Mala je poteškoća u danas prevelikom broju malih balača na jednog trenera i na jednu stazu u našem starom jogu, ali kada se izgradi novi jog na Kaliću s dvije staze, i taj će problem biti zauvijek riješen. Posebnu draž školi daje i organizacija pripadajućeg dječjeg pojedinačnog turnira sa lijepim prigodnim nagradama i završnom roštiljadom na jogu. U tijeku je takmičenje u 18. Kupu Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom. Ove je godine ždrijeb u istu kvalifikacijsku skupinu svrstao obje ekipe Čižića, ekipu Krasa 2 i ekipu Gabonjina 2. Nositelj ove kvalifikacijske skupine je prva ekipa Čižića, prošlogodišnji osvajač trećeg mjesta sa finala u Krasu, koja do sada ostvarenim rezultatima dokazuje ulogu favorita u ovoj skupini, dok mlađa druga ekipa Čižići 2 stječe neophodna početna iskustva u ovako zahtjevnom i kvalitetnom natjecanju.

klub „Kvarner“ iz Rijeke. Očekuje se stotinjak trkača, atletičara i rekreativaca, na startu ove zanimljive kros utrke u petak 09. 08. 2013. točno u 20,00 sati. Trasa utrke je neizmjenjena u odnosu na prethodnu godinu, što znači da se starta iz lučice u Čižićima, nakon kratke ravne dionice do „perila“ skreće se „zgoru bokon“ i desno uz „Klanoc“ do „Kalića“, a onda po bijeloj cesti „zdolu Križićen“ do šumske ceste Omišalj – Čižići, zaokret udesno i završni sprint uz obalu, od Bunorice, „sprid Vilima“ i uz rivu do cilja u lučici Čižići. Ukupna duljina staze je 2.100 m, a najteža je dionica vrlo brzo nakon starta, uspon do Kalića, lokacije našeg budućeg sportskog centra. Tko izdrži taj napor, drugi dio krosa je prava šala. Lanjskom je pobjedniku Zoranu Žiliću trebalo 6:04 minuta za istrčati Kvarnerski kros, a onim najsporijima oko 17 minuta. Poslije utrke zabava se nastavlja sa feštom u lučici, proglašenje rezultata predviđeno je oko 22 sata, a čitavu će manifestaciju oplemeniti živa glazba i voditelj. Organizator u tajnosti preprema ugodno iznenađenje za sve koji će se toga dana naći na startu utrke u Čižićima, oznaku za start pucnjem iz start-

nog pištolja označit će jedna naša proslavljena olimpijka. Za sada toliko, dođite i uvjerite se sami u atraktivnost ove atletske utrke. Unaprijed izražavamo zahvalnost na razumijevanju i toleranciji svim mještanima Čižića zbog prometnih zastoja na trasi utrke u tih pola sata, kao i vozačima koji će morati sačekati prolazak trkača i ponovno otvaranje za sav promet glavne ceste uz more u pravcu Omišlja. Prva polovica kolovoza rezervirana je za deseto jubilarno pojedinačno otvoreno prvenstvo Čižića u balanju slobodnim stilom, a sve će se okončati velikim finalom uoči blagdana Vele gospe. Prva subota u rujnu termin je našeg devetog po redu Međunarodnog turnira u balanju slobodnim stilom na kojem ćemo tradicionalno okupiti naše sportske prijatelje iz Celja, Krasa, Gabonjina i Sužana. Važno je sudjelovati, kažu neki. Ali nije loše ni pobijediti. Zato, mnogo sporske sreće svima, a neka pobijedi najbolji! Društvo za športsku rekreaciju Čižići Marino Turčić, predsjednik udruge

Drugi šahovski turnir održat će se posljednje subote u srpnju, a očekujemo da će se i ove godine okupiti tridesetak šahista, većinom djece različitog uzrasta. Mi smo kao organizatori pripremili lijepe nagrade za najbolje šahiste u više dobnih kategorija, pehar za ukupnog pobjednika, diplomu za svakog učesnika turnira i ponešto sponzorskih poklona. Moramo naglasiti da bez stručne pomoći prof. Zdenka Jurkovića i njegovih suradnika ovaj turnir zasigurno ne bi mogao biti ovako organizacijski uspješan. Pripreme za Drugi Kvarnerski kros u punom su jeku. I ove će godine suorganizator krosa biti Atletski

31


Sport

11 GODINA ORGANIZIRANOG BOĆANJA U KRASU Na popularnoj Internet stranici "YouTube" može se vidjeti davna snimka Krasa iz 1938. g., gdje su uz ostalo prikazani i jogi, pored gostione pok. Nikole Bažadone i boćari u boćanju uz mnogo publike sa strane. "Boćanje", "balanje" ili "balotanje", omiljeni je masovni sport na našim otocima i svim primorskim mjestima pa je tako od davnine i na Krasu. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Krasani su boćali u jogima uz gostionicu Frana Gržetića – Lučana. Oduvijek se boćalo i u improviziranim jogima u drmunima i po dvorištima i to okruglim kamenjem umjesto današnjih boći. Od godine 1952., kada su izgrađeni, Krasani boćaju u novim jogima uz Društveni dom. Uz veliko zalaganje boćara od 2003. do danas jogi su osvijetljeni i do njih je sprovedena voda. Tijekom proteklih godina uloženo je mnogo truda i požrtvovnosti u održavanju joga i okoliša. Općina Dobrinj financirala je četiri rasvjetna stupa, ali su se za njihovu dopremu i montažu boćari sami organizirali. Mora se istaknuti da je šest lampi poklonio boćar Miro Žiković, a ujedno ih i montirao. Za dovod vode do joga, montažu "škafa" i gume za održavanje jogi zaslužan je voditelj boćara Ivan Justinić.

Narodna poslovica "složna braća kuću grade " upravo se može primijeniti na kraske boćare. Iako se na Krasu igra na boće od davnina, 2003. god. započinje organizirano boćanje, što znači više takmičenja i vodi se evidencija o tome. Te je godine sadašnji voditelj Ivan Justinić prisustvovao sastanku u Dobrinju na kojem je donijeta odluka da Kras bude domaćin finala Kupa Općine Dobrinj. Tom su prilikom u Krasu osnovane dvije ekipe, koje sve do danas učestvuju na svim takmičenjima u okviru Općine, osim na pojedinačnim turnirima, gdje Kras učestvuje s jednom ekipom. Imena naših boćara su: ekipa Kras 1: Ivan Justinić, Marinko Strčić, Krunoslav Plišić, Anđelko Kirinčić, Tončić Justinić i Milorad Justinić. ekipa Kras 2: Miro Žiković, Radenko Strčić, Ivan Strčić, Vojko Šamanić, Ivan Justinić i Ivan Kramar. Zasad zapažene rezultate na turnirima postiže ekipa Kras 1, dok ekipa Kras 2 još ni jednom nije uspjela proći u četvrtfinale. Na početku svoga boćanja ni boćari ekipe Kras 1 nisu postizali velike rezultate, uvijek je od njih bilo boljih. Velika ljubav za boćanje i uporni treninzi dali su i svoje rezultate, jer im zadnjih godina u

KRAS 1

32

KRAS 2

našoj Općini nema ravnih. Dokaz je tome da su 2011. i 2012. g osvojili prvo mjesto u Kupu Općine Dobrinj, a i pobjednici su u jesensko - proljetnoj ligi 2011.2012.g. Boćari iz Krasa već deset godina sudjeluju i na Turniru boćanja u Čižićima. Najveći uspjeh Krasani su u Čižićima postigli 2005.g. osvojivši 2. mjesto i 2008.g. kada su osvojili 1. mjesto. S boćarima iz Čižića naši su boćari već deset godina gosti boćara iz Celja gdje najveći uspjeh postižu 2005.g. osvojivši 2. mjesto, a ove su godine osvojili 3. mjesto s najviše, pet odigranih utakmica. Na inicijativu boćara iz Krasa, igra se još posebno i Turnir "Antonja" Kras, koji je prvi put organiziran 2004. g. Športska sekcija boćara radi u sklopu KD "Sv. Juraj" Kras koje im je ujedno uz Općinu Dobrinj i najjači sponzor pa sadašnjem i prijašnjem Upravnom odboru ovom prilikom sportski zahvaljuju. Svi želimo da kraski boćari i dalje nižu dobre rezultate, te da na prepunu policu njihovih trofeja, koja se nalazi u Društvenom domu Kras dodaju još pehara, bukaleta, plaketa i priznanja. Radmila Borović suradnja : Ivan Justinić


Sport Jubilarni turnir u boćanju "Antonja" Kras 2013.

DESET GODINA PROMOCIJE BOĆANJA Kras je 2004. Godine slavio svoje obljetnice: 100 godina proširenja i renoviranja Crkve u današnji oblik i veličinu (crkva je u Krasu dovršena i blagoslovljena davne 1666. g.), te 80 godina župe, osnovane 1924. g. Boćari su željeli dati svoj prinos ovim obljetnicama, pa su odlučili organizirati boćarski turnir "Antonja" Kras, koji se ove godine održao deseti put. Turnir se održava sredinom lipnja uoči blagdana sv. Antona Padovanskog, velikog sveca i zaštitnika naše župe. Ove godine na jubilarnom 10. turniru sudjelovalo je šest ekipa: Čižići, Gabonjin, Sv. Ivan, Celje, Kras 1 i Kras 2. Domaći su boćari bili uspješniji od gostiju: 3. mjesto pripalo je Celju, a u borbi za 1. mjesto ekipa Kras 1 bila je uspješnija od ekipe Kras 2 i osvojila je prvo mjesto. Kroz proteklih deset godi-

na na turniru "Antonja" prva mjesta osvojili su: 2004.g. Gabonjin; 2005. g. Kras 3; 2006.g. Čižići; 2007.g. Kras 2; 2008.g. Kras 3; 2009.g. Kras 3; 2010. Čižići; 2011.g. Kras 1; 2012.g. Celje i 2013.g. Kras 1. Nakon svakog turnira nastavi se druženje uz hranu i piće. Pobjednicima se svake godine dodjeljuju pehari turnira "Antonja", a donatorima zahvalnice. Posebna plaketa ove je godine dodijeljena ekipi Čižića za njihovo uzastopno balanje i druženje svih deset godina. Treba napomenuti da je za uspješnu organizaciju ovog turnira potrebno mnogo truda i nesebično zalaganje svih boćara. Najbolje to zna boćar ekipe Kras 1 Ivan Justinić, pod čijom se voditeljskom palicom ovaj turnir organizira deseti put. Kroz sve ove godine Općina Dobrinj na čelu s načelnikom

Nevenom Komadinom pružala nam je i moralnu i financijsku pomoć za održavanje turnira. Zahvalni smo na tome, pa smo kao znak male pažnje načelniku Nevenu ove godine uručili plaketu zahvalnosti. Naše su želje da se broj boćara na Krasu poveća, da svi ljubitelji boćanja dođu na jogi i poprate naše takmičenje, te da ovaj turnir"Antonja" opstane, da ga igraju i budući boćari jer je on i iniciran u Krasu. I na kraju, zahvaljujemo svim tvrtkama i mnogim anonimnim dobrim ljudima, koji su nam kroz ovih deset godina pomogli na bili koji način u organizaciji i održavanju, sada već tradicionalnog boćarskog turnira "Antonja" Kras. Borović Radmila suradnja Žiković Miro

OSNOVANA MALA FOLKLORNA GRUPA K.D. „SV. PETAR“ GABONJIN 26. siječnja osnovana je mala folklorna grupa K.D. „Sv. Petar“ Gabonjin. To je treća generacija dječje grupe. Broji 13 članova: Karla i Katja Božić, Ivan Brnić, Klara Brnić, David Brusić, Julija Brusić, Mateo Drpić, Luka Drpić, Danijel Fanuko, Ivana Galante, Teo Gršković, Lulić, te Lorena i Paula Lulić. Uz podršku i pomoć roditelja, „puni voje i kuraja“ imali su dva nastupa – finale nogometnog turnira u Gabonjinu, te na dan Petrove potla maše. Budući da žele naučiti, trude se, rado dolaze na probe, sljedeće godine će ići i na smotru folklora. Sopci su Maja i Matija Radivoj a voditeljica Tatjana Radivoj. Tatjana Radivoj

33


Sport Novi uspjesi naši sportskih ribolovaca

ŠRD „VELA STEN“I ŠRK „ČIKAVICA“ I DALJE U VRHU SPORTSKOG RIBOLOVA Međuopćinsko prvenstvo za Kiriju i otoke

Krk i Šilo bili su 25. i 26. svibnja domaćini Međuopćinskog prvenstva u sportskom ribolovu na moru za Kiriju i otoke, čiju organizaciju potpisuje Savez za športski ribolov na moru Primorsko-goranske županije. U subotu, 25. svibnja u Krku je održano natjecanje u tri kategorije s obale. U kategoriji U-16 nastupila su 44 natjecatelja i natjecateljice iz 11 klubova, a međuopćinskom prvakinjom postala je Veronika Kirinčić iz ŠRD „Vela Sten“ Čižići. Pobjednica je ulovila 13 riba ukupne težine 400 grama. Drugo je mjesto osvojio Robert Lesjak iz puntarskog „Arbuna“ a treće Marin Crnarić iz Oslića Selce. Ekipnim prvakom u ovoj kategoriji proglašena je prva ekipa ŠRK-a

34

Oslić Selce. Druga je bila ekipa ŠRD-a Vela Sten u sastavu Veronika Kirinčić i Klara Crnčić a treće je mjesto osvojila ekipa ŠRKa Čikavica Šilo, koju su činili Marin Petrović i Timea Boroš. U kategoriji U-21 nastupio je devet natjecatelja raspoređenih u dva sektora, a međuopćinskim prvakom proglašen je član prve ekipe puntarskog „Arbuna“, inače hrvatski reprezentativac Luka Pejaković. Drugi dio natjecanja odvijao se u Šilu a lovilo se također u tri kategorije. U kategoriji seniora iz brodice međuopćinskim prvakom postao je Siniša Budisavljević iz „Tunere“ Jadranovo. Drugo mjesto osvojio je Milivoj Jurić iz krčke „Lovrate“ a treće njegov klupski kolega Tonči Babić. Ekipni prvacima proglašena je prva ekipa ŠRD-a Lovrata Krk . U kategoriji mlađih seniora U-21 iz brodice međuopćinskim prvakom iznova je proglašen Luka Pejaković iz puntarskog „Arbuna“. Drugi je bio Andrija Orlić također član istog društva, a treći Denis Županec. Ekipno prvo mjesto osvojila je prva ekipa Arbuna Punat. U kategoriji seniorki pobijedila je hrvatska reprezentativka, članica PŠRD-a Arbun Crikvenica Tea

Radil. Iza nje se plasirala Margita Brusić iz šilarske „Čikavice“ a treća je bila Lovorka Pobor, članica Oslića Selce. Članice „Čikavice“ Margita Brusić i Stanka Kamenarić. osvojile su ekipno drugo mjesto, iza ekipe Crikveničanki, a ispred ekipe „Oslića“ iz Selca. Dodajmo ovome da je najtežu ribu na natjecanju ulovio Vladislav Krištafor iz crikveničkog „Arbuna“. Slučajnost – natjecatelj „Arbuna“ ulovio je upravo arbuna teškog 570 grama. Veronika Kirinčić putuje na Međužupanijsko natjecanje

Osim na Međuopćinskom hvalevrijedan uspjeh Veronika Kirinčić postigla je na Županijskom prvenstvu u sportskom ribolovu, održanom 15. i 16. lipnja u Rijeci. U pojedinačnoj konkurenciji osvojila je treće mjesto, te se stekla pravo natjecanja na međužupanijskom prvenstvu, koje će se od 11 do 13. listopada održati u Zadru a domaćin će biti ŠRD „Zubatac“. Veronikina klupska kolegica Klara Crnčić u Rijeci je osvojila 32. mjesto, dok su se u ekipnoj konkurenciji plasirale na osmo mjesto. U nizu čestitki i zahvala ne zaboravimo na osobu zaslužnu za uspjehe mladih nada - Natašu Roginu, nekadašnju svjetsku prvakinju u sportskom ribolovu, koja svoja znanja kao trenerica prenosi onima čije vrijeme, ne sumnjamo, tek dolazi. GG


Sport

MEĐUOPĆINSKO PRVENSTVO U ŠPORTSKOM RIBOLOVU Šrk Čikavica šilo ove je godine bio domaćin međuopćinskog prvenstva u športskom ribolovu. Natjecanje se održalo 26. 05. 2013. i to po vrlo lijepom i toplom vremenu. Dolazak natjecatelja bio je u 6 sati na ribarskoj kućici od kuda se je i krenulo u lov. Zona ribolova je bila od punte Šila pa sve do punte Druženjina, a seniorke su

lovile kod svjetionika. Natjecanje je svečano otvoreno i krenulo se u ribolovne zone. Tjekom natjecanja nije došlo do nikakvih problema niti se je ko ozljedio pa je sve prošlo u najboljem redu. Ribe je radila tako da su i natjecatelji bili zadovoljni te su mogli uživati u nadmetanju i lovu. Od postignutih rezultata moram pohvaliti naše

seniorke - Stanku Kamenarić i Margitu Brusić koje su osvojile drugo mjesto ekipno te se plasirale na daljnja natjecanja. Moram se zahvaliti svim sudionicima koji su pomogli da se ovo natjecanje održi. Puno su pomogli naši članovi, suci, barkarijoli bez kojih nebi uspjeli sve to organizirati i pripremiti - od pripreme ješki pa sve do završnog ručka kojeg smo sami pripremili u ribarskoj kućici. Na kraju veliko hvala i našoj Općini Dobrinj i Turističkoj zajednici koji nas prate i pomažu kada je god to potrebno. Rogi ribaru! Tajnik kluba: Ivan Brusić

ODRŽAN KUP SV. APOLINARA U UDIČARENJU 20. srpnja 2013. u blizini malinskarske luke održano je natjecanje u udičarenju s obale za juniorke i juniore. Natjecanje već tradicionalno organizira ŠRU Lastavica, a održano je u sklopu proslave bla-

gdana sv. Apolinara - Polinarove, Dana općine Malinska-Dubašnica. Ove se godine na natjecanju okupilo 26-toro mladih ribolovaca i ribolovki iz sedam klubova s otoka Krka: Arbun (Punat), Čavlena (Poljica), Čikavica (Šilo), Lastavica (Malinska), Lovrata (Krk), Poteljan, (Brzac) i Vela sten (Ćižići). Bili su podijeljeni u 14 ekipa s po dvoje u svakoj. Organizacija takmičenja bila je odlična i sve je pod budnim okom voditelja natjecanja dr. Milana Radića proteklo u najboljem redu. Ukupno je ulovljeno oko 5 kilograma kvalitetne ribe. Našlo se tu arbuna, buba, ušata… a najveću, iglu od oko 300 grama, upecao je na svoju udicu Dino Janeš iz krčke Lovrate. Poredak juniora i juniorki:

1. Dino Janeš (Lovrata, Krk) 2. Marin Petrović (Čikavica, Šilo) 3. Lucija Kučej (Poteljan, Brzac) Poredak ekipa: 1. Arbun I iz Punta (Robert Lesjak i Drago Karabaić) 2. Lastavica I iz Malinske (Antonio Milohnić i Marino Čaljkušić) 3. Čikavica I iz Šila (Timea Boroš i Marin Petrović). Pehare i medalje pobjednicima uručio je glavni sudac Anton Matuč. tekst i fotografije: MK

35


Sport Malonogometni turnir "Gabonjin 2013"

"TRUMM" OSVOJIO PRVO MJESTO U organizaciji MNK Općina Dobrinj i uz glavnog pokrovitelja općinu Dobrinj, održao se malonogometni turnir "Gabonjin 2013". u mjestu Gabonjin. Turnir se je održao u periodu od 9. 6. do 15. 6. 2013. godine svakodnevno od 18h do 24 sata. 9. 6. 2013. godine održao se turnir "Morčića" tj. djece do 12 godina, kojeg je otvorio načelnik općine Neven Komadina uz prigodan govor. Nastupilo je šest ekipa (MNK Punat, škola nogometa Prvi gol, MNK Dobrinj - Vrbnik, MNK Fantina Kastav, NK Lošinj, NK OŠK Omišalj). U završnici turnira 3. mjesto osvojila je domaća momčad MNK Dobrinj - Vrbnik pobjedivši ekipu NK OŠK Omišalj rezultatom 8:2. Turnir "Morčiča" osvojila je ekipa MNK Fantina Kastav pobjedivši u finalu ekipu "Prvi gol" rezultatom 3:0. Nakon finalne utakmice usljedilo je proglašenje pobjednika. Od 10. 6. - 15. 6. turnir se nastavio u seniorskom dijelu na kojem je prisustvovalo 24 ekipe. Uz domaćina MNK općina Dobrinj nastupile su sljedeće ekipe: konoba Portić, konoba Bracera, Code Bar, MNK Punat, Marc. Potpićan, Promocija, pizzeria Ruža, NC Toretta, MNK Grobnik, Dinokop, MNK Kvarner, MNK Njivice, pizzeria Mateo, Adria Sport, Heroji 2007, K.M. Omišalj, Geomarin, Trumm, CB Merag, Mići Boduli, CB Sasso, Torcida Lošinj i Vrbnik. Sudačku trojku na turniru činili su: Siniša Boca, Mario i Tihomir Tomić. Od ponedjeljka do četvrtka odigravale su se utakmice po skupinama, a u petak se odigrala osmina finala i četvrtina finala. Završnica se igrala u subotu 15. 6. 2013. godine kada se odigrao i humanitarni turnir "4 konobe" gdje su sudjelovale ekipe: konoba Slamni, bistro Macao, restoran Portić i konoba Maslina. Svaka navedena ekipa donirala je 1000 kn u humanitarne svrhe, a sredstva su se namjenila za

pomoć diječjem vrtiću u Polju. Pobjednik turnira "4 konobe" bila je "konoba Macao" koja je pobjedila u finalu ekipu "konoba Maslina" rezultatom 2:1, dok je trećeplasirana ekipa, "konoba Portić", koja je boljim izvođenjem kaznenih udaraca, nakon nerješenog rezultata 1:1, pobjedila ekipu "konoba Slamni". Nakon humanitarnog turnira nastavilo se s polufinalnim utakmicama seniorskog dijela gdje su igrale ekipe Trumm - CB Sasso 2:1 i MNK Grobnik - Marc. Potpićan 2:0. U utakmici za 3. mjesto ekipa Marc. Potpićan pobjedila je ekipu CB Sasso 7:0. Turnir "Gabonjin 2013" osvojila je ekipa Trumm pobjedivši u finalu ekipu MNK Grobnik rezultatom 2:1. Nakon odigranih utakmica usljedilo je proglašenje pobjednika, najboljeg strijelca - Almir Fejzović (Potpićan), najboljeg golmana Kr unoslav Zmajla (Tr umm) i najboljeg igrača - Ante Palavra (Trumm). Otvaranje turnira uveličano je i nastupom male folklorne skupine KD Sv. Juraj - Kras, a u završnoj večeri male folklorne skupine KD Sv. Petar Gabonjin. Svakodnevno na turniru su se izvlačile bogate nagrade na tomboli, pri čemu su pomogli gosti večeri. Uz dobru posjećenost poblike, što

domaće, što strane za podizanje atmosfere bili su zaduženi tamburaši Gabonjina V.I.S. "Nikad doma", koji su u par večeri imali svoj nastup. Voditeljski dio turnira odradio je naš poznati radijski voditelj Nedjeljko Gržetić. Glavni pokrovitelj turnira "Gabonjin 2013" bila je općina Dobrinj, a medijski pokrovitelj je radio OK i Sportske Novosti. Zlatni sponzori turnira bili su: Croatia Osiguranje, GP Krk, Trumm doo Malinska i hotel Malin - Malinska. Ostali, ne manje važni, sponzori bili su: Bavaria, Karlovačka pivovara, PZ Vrbnik, pekara Vrbnik, bistro Macao Šilo, konoba Zora - Dobrinj, TZ općine Dobrinj, konoba Slamni Klimno, G.O. Škvadra - Hlapa, TA Šilo turist, konoba Maslina - Rasopasno, Adria Sport -Rijeka, NK Krk, TD Komun, Oprema d.o.o. - Krk, građevinski obrt Finiš - Kras, pizzeria Matteo - Malinska, konoba Bracera Malinska, Misal d.o.o. - Malinska, konoba Mala Sten - Čižići, restoran Oleander - Klimno, Forum Nina Soline, gostiona Salio - Gostinjac, bistro Kod Kumova - Malinska, UO Jedro - Sv. Vid, restoran Obala Malinska, pizzeria Mia - Malinska i buffet Volta - Malinska. Feretić Davor

Luka Tabako

MNK OPĆINA DOBRINJ OSVOJIO TURNIR U CRESU U gradu Cresu je od 12.-14. srpnja pod nazivom SEMENJ 2013 odigran malonogometni turnir, na kojem je nastupilo osam što klubova, što ekipa među kojima i naš malonogometni klub. Nakon razigravanja u skupinama te jednom pobjedom, jednim neriješenim rezultatom i jednim porazom, plasirali smo se u završnicu

36

turnira. Pritom treba naglasiti da smo iz daljnjeg natjecanja izbacili domaću ekipu i organizatora ovog turnira MERAG koji je sudjelovao i na našem ovogodišnjem turniru u Gabonjinu. Narednog dana u polufinalnoj utakmici protiv Cafe bara BUENO iz Malog Lošinja i pobjede od 8:3, ušli u finale. U finalnoj utakmici turnira

MNK "OPĆINA DOBRINJ" pobjedom od 4:1 nad ekipom Cafe bara IGUANA također iz Malog Lošinj osvojila je svoj drugi turnir u svojoj kratkoj povijesti kluba. Neka ovaj rezultat bude nagrada svima u klubu na uloženom zalaganju i trudu do sada i podstrek za budućnost. Predsjednik kluba: Milorad Justinić


Sport Skupština MNK „Općina Dobrinj“

NIZ KLUPSKIH AKTIVNOSTI SE NASTAVLJA U dobrinjskom Domu održana je redovna godišnja skupština Malonogometnog kluba (MNK) Općina Dobrinj, tijekom koje je podnijet izvještaj o radu kluba u proteklom razdoblju, kao i financijski plan i program rada u 2013. godini. Općinski načelnik Neven Komadina, ujedno i potpredsjednik kluba, istaknuo je niz klupskih aktivnosti, očitovanih kroz nastupe na brojnim turnirima a pohvalio je i vodstvo kluba, kao i igrače, koji u kontinuitetu čine jezgru ove sportske udruge. Milorad Justinić, predsjednik MNK-a, u svom je izvješću spomenuo nekoliko igrača koji su iznijeli najveći teret Renata Gržetića, Jana Jankovića, Davora Feretića, Matiju Trziju, Luku Justinića, Ivana Šamanića, Ivana Gržetića, Šima Trziju i Nikolu Simovića. Osim nastupa na regionalnim turnirima, zabilježeni su i zapaženi ogledi u riječkoj malonogometnoj ligi, kao i na zimskom općinskom prvenstvu na kojem je sudjelovalo šest ekipa. Tijekom 2011. i 2012. godine

odigrano je 67 utakmica, odrađeno 120 treninga, a dres kluba nosilo je 27 igrača. Nakon vrlo uspješno organiziranog turnira u Gabonjinu, klub je sudjelovao i na Omišaljskoj škatuli, te na puntarskom turniru, do kojeg je dogovorena suradnja s trenerom Damirom Kraljićem, nekadašnjim prvoligašem, koji će, kako kaže Justinić, vjerojatno i na jesen nastaviti voditi dobrinjske igrače. U zgradi nekadašnje škole u Dobrinju, uz

financijsku podršku Općine, igrači uređuju klupske prostorije a vodstvo kluba, kojem se pridružio i novi tajnik Davor Feretić, pozva sve zainteresirane da im se priključe te iskoriste pogodnosti korištenja dvorana, opreme i igranja utakmica pod stručnim nadzorom. U cilju podebljanja klupske blagajne, klub će 10. kolovoza organizirati feštu u Čižićima, pa sve navijače pozivaju na zajedničko druženje. Nedeljko Gržetić

Luka Tabako

HEROJI 2007 GOSTI TURNIRA U sklopu ovogodišnjeg 3. malonogometnog turnira u organizaciji našeg kluba nastupilo je 24 ekipa i klubova širom naše Primorsko-goranske i Istarske županije. Posebna nam je čast bila ugostiti malonogometni klub iz Vodica koji je osnovan 2011. god. u čast i spomen na poginule vatrogasce na Kornatima, te svoj klub nazvali HEROJI 2007. Uz pomoć naših sponzora konobe Slamni u Klimnu gdje su bili smješteni te konobe Zora iz Dobrinja i bistroa Macao iz Šila potrudili smo se biti dobri domaćini. Osim svakonoćnih druženja na samom igralištu kompletnu ekipu zajedno sa njihovim predsjednikom gosp. Ukom i tajnikom kluba gosp. Strikomanom primio je i naš načelnik gosp. Neven Komadina koji im je između ostalog prezentirao sat povijesti našega kraja. Također, gospoda Uka i Strikoman gostovali su i na našem radiu Otok Krk u sportskoj emisiji posvećenoj našem ovogodišnjem turniru. Nadam se da će se ovo lijepo sportsko druženje nastaviti i narednih godina, a u prilog tome ide i poziv našem klubu na turnir u Vodice krajem kolovoza na koji ćemo se naravno rado odazvati.

Koristim priliku zahvaliti se svim ekipama i klubovima na sudjelovanju na ovogodišnjem malonogometnom turniru. Posebnu zahvalnost dajemo humanitarnim ekipama konobi Slamni, bistrou Macao, restoranu Portić i konobi Maslina čija je kotizacija u ukupnom iznosu od 4.000,00 kn namijenjena Dječjem vrtiću u Polju. Hvala ide i svim gostima večeri Danijelu Dudi, Damiru Kraljiću,

Dubravku Dudi, Goranu Gajzleru, Franku Jelovčiću i Vladu Kirinčiću što su svojom nazočnošću uveličali naš turnir te svim našim dragim sponzorima, mjesnom odboru Gabonjin i svima koji su na bilo koji način sudjelovali i omogućili nam organizaciju ovog sportskog događaja u našoj općini. Predsjednik kluba: Milorad Justinić

Igor Fugošić

37


Kutak za najmlađe Kulturno društvo Dobrinj organizira vrlo uspješne radionice

VELIKO, ZAJEDNIČKO RASCVJETALO SRCE U Društvenom domu Dobrinj 18. je svibnja održana je druga tematska radionica pod nazivom „Rascvjetalo srce“. Tema radionice bila je izrada ukrasnih motiva, koji su se koristili prilikom održavanja manifestacije „Dobrinjski šipunići“. Na radionicu se odazvalo dvadesetak djece. Od filter papira za kavu izrađivali su se cvjetovi koji su se potom lijepili na karton izrezan u obliku srca. Kad se srce ispunilo cvjetovima, akrilnom bojom u spreju obojano je u crvenu i narančastu boju, te lakirano lakom sa zlatnim šljokicama. Paralelno s izradom cvjetova,

ni uradci pričvršćeni na grane. Djeca su pomno pratila upustva voditelja za izradu cvjetova, te bila vrlo ponosna na svoje uratke te gotov, zajednički rad – rascvjetalo srce.

radilo se na izradi ukrasnih kugli, tj. apstraktnih cvjetova/plodova, koji su se po završetku lijepili na suhe grane drveća nađenih u prirodi. U kuglu od stiropora, obojanu u crvenu boju, zabadali su se u narančasto obojeni štapići za uši tzv. palčice. Drvofixom su navede-

Dana 20. 7. u Društvenom domu Dobrinj održana je kreativna radionica ukrašavanja kartonske kutijice tehnikom shabby chica. Radionica je bila odlično posjećena, kako domaćim tako i stranim gostima. Akrilnim bojama, posebnom

Andrea Pavačić Radna grupa – kreativne i likovne aktivnosti

tehnikom nanošenja ukrašene su kutijice. Na kraju se na poklopac ljepilo papirnato cvijeće i ostale ukrase. Djeca su bila jako sretna kada su uspjeli običnu kutijicu pretvoriti u lijep poklon za svoju mamu. Radionicu je organiziralo Kulturno društvo Dobrinj, a vodila ju je Andrea Pavaćić. Jelena Crvić

Jelena Crvić

38

JC


Savjeti stručnjaka

REPLANTACIJA AMPUTIRANOG DIJELA TIJELA NZL br. 538-539/2004;str.19. Razvoj mikrokirurške tehnike s mikroskopom omogućio je razvoj replantacijske tehnike za ponovno prišivanje ozljedom odvojenog dijela tijela. Replantacija je podvrsta autotransplantacije, tj. presađivanje vlastitog dijela tijela, prsta, dijela ekstremiteta, dijela nosa, uške, itd. Komplikacije replantacijskih zahvata rijetke su, npr. odumiranje tkiva replantiranog amputata. Uz upornu postoperativnu fizikalnu terapiju, funkcija replantiranog dijela zadovoljavajuća je ili potpuna. Replantacijski uspjesi, osim od operacijske tehnike, uvelike ovise i o onima koji pružaju prvu pomoć. Prvo se mora zaustaviti krvarenje pritiskom na arteriju koja dovodi krv u područje krvarećeg amputacijskog reza (digitalna kompresija). Pripadajući dio tijela stavi se istovremeno u povišen položaj. Kroz to vrijeme stavi se na površinu amputacijskog reza kompresivni zavoj. Ako se očekuje replantacija, krvarenje se nikako ne smije zaustavljati podvezivanjem pomoću Esmarchove trake, jer bi ispod nje moglo doći do odumi-

ranja tkiva za koje se prišiveni amputat nebi mogao prihvatiti. Dio ozlijeđenog područja, skoro uvijek ekstremiteta, tijekom transporta mora ostati povišen. Ozlijeđeni mora biti pod stalnom paskom do dolaska u bolnicu, jer postoji mogućnost ponovnog krvarenja. Mora se zapisati točno vrijeme nastajanja ozlijede. Valja misliti na potrebu sprječavanja šoka opreznim pijenjem vode, uz određeni položaj s malo niže položenom glavom. Najbolji je transport sanitetskim autom, a ako to nije na vrijeme moguće, tada vlastitim autom. Valja imobilizirati ozlijeđeni dio tijela. Kako postupiti s amputatom, s amputiranim dijelom tijela, da se omogući uspješan operativni zahvat? Postupak je jednostavan i

lako se pamti: treba imati dvije čiste plastične vrećice i kockice leda. Amputat se omota u suhu sterilnu gazu, omota zavojem i stavi u plastičnu vrećicu koja se hermetično zaveže kako nebi propuštala vodu ni zrak. Druga plastična vrećica skoro se posve napuni vodom, u vodu se stavi toliko kockica leda da one sa svih strana dodiruju vrećicu sa amputatom. Ta se vrećica također hermetično zaveže kako iz nje nebi izlazila voda. Na kraju se sve to omota ručnikom ili nekim sličnim tkanjem, kako bi se u vrećivama održala temperatura kao u hladnjaku, oko 4°c. Ne smije se uzeti led iz dubokog zamrzivača jer bi se amputat smrznuo i njegovo tkivo odumrlo (nekrotiziralo) i on tada više nebi bio prikladan za uspješnu replantaciju. Vidi sliku! Brže mogu odumrijeti, bez obzira na vrstu leda, oni amputati koji imaju mnogo mišića. Zato oni moraju biti replantirani u roku od 6 sati. To u drugih amputata može uspjeti i 20 sati poslije nezgode. Ipak, što se ranije obavi operativna replantacija, to će uspjeh biti vjerojatniji i bolji. Tatjana Radivoj, dr.med.dent.

In memoriam

NEVENKA TRUBIĆ URAVIĆ (1930. – 2013.) Sudbina je htjela da se jedan život, velikim dijelom posvećen očuvanju i promicanju naslijeđa predaka, napose folklorne baštine, ugasi upravo dok je u Puntu trajalo 59. izdanje Krčkog festivala folklora. U 84-oj godini napustila nas je Nevenka Trubić Uravić, zaljubljenica u povijest i prošlost svog kraja, poznavateljica pučkih običaja i narodnih mudrosti, sudionica mnogih lokalnih ali i međunarodnih smotra folklora. Rođena u obitelji pučkog umjetnika, sopca i graditelja sopela Vinka Trubića (Nadalića), odmalena je upijala znanje iz navedenih područja, a o čemuje kroz niz zanimljivih člana-

ka u raznim publikacijama i edicijama pisala zanimljivim, svima pristupačnim stilom. Posebno je bila angažirana na području folklora, pa je kroz školu

folklora mnoge naučila osnove dobrinjskog „tonca“, „versa“, „prebira“ itd. U svojoj kući u Dobrinju jednu je prostoriju pretvorila u mini muzej, ispunivši ju brojnim antikvitetima i uspomenama na njezino i neka druga djetinjstva i mladost. Dugi je niz godina aktivno sudjelovala u crkvenom zboru župe Dobrinj. Usmenom predajom sačuvala je i prenosila priče i sjećanja na obitelji i pojedince dobrinjskoga kraja a usmenom predajom, ne sumnjamo, živjet će još dugo uspomena na našu Nevenku. Gordana Gržetić Nedeljko Gržetić

39


Feljton 170 GODINA ŠKOLSTVA U DOBRINJU (3)

EMERIKA BULJAT – BILA JE VIŠE OD „MEŠTRICE“ Dolazi vesela meštrica i njezina vesela pratnja Prvi dan rujna 1937. bio je ujedno i prvi dan nove školske godine za đake dobrinjske škole. Kao i dotad, školska je godina počela misom za đake i učitelje u crkvi svetog Stjepana. No, tog se prvog radnog dana učenicima pridružio tek jedan učitelj, Stanislav Vlah. Jedan učenik na sva odjeljenja? Samo privremeno, rekao je učitelj Vlah, jer uskoro mu stiže ispomoć, odnosno, kako se i danas sjećaju tadašnji đaci, pojasnio je da „dolazi vesela meštrica i njezina vesela pratnja“. Te su riječi zagolicale dječju maštu, ali o kojoj i kakvoj je pratnji riječ, učenici su narednih dana mogli samo nagađati. Odgovor su dobili 21. listopada 1937.... Tko je, što je i odakle je... (Pre)malo je poznatih i potvrđenih podataka iz kurikuluma „vesele meštrice“; u Matičnom uredu u Zadru zapisano je da je rođena u Arbanasima (Zadar – tadašnja Primorska banovina) 17. kolovoza 1922. godine. Nakon završene preparandije 1935. godine nastanila se u Zagrebu, a učiteljska služba u Dobrinju bilo joj je prvo namještenje. Budući se u Dobrinju pojavila sa za tadašnje prilike „velikim bogatstvom“, koje su sačinjavali koferi puni odjeće, kutije za šešire i kutijice s pomadama, među domaćim se stanovništvom istog dana proširila vijest da je nova meštrica zasigurno plemenitog roda. U tri godine koliko je trajala njezina služba u Dobrinju, Emerika Buljat nikada te priče nije ni potvrdila, niti opovrgnula; učitelj Vlah imao je pravo

dodavši Emerikinom imenu pridjev „vesela“, pa je mlada „meštrica“ ubrzo osvojila simpatije tadašnjeg Prvog odjeljenja, tj. prvog i drugog razreda, koje je poučavala. Kao učiteljica bila je blaga ali pravedna, bez ikakve namjere da zasluženu ocjenu zamijeni boljom. S okolnim je stanovništvom također bila pristupačna, ali i bez naznake da otkrije makar djelić onoga što je stanovnike dobrinjskog kraja mučilo. Sve je to samo pojačavalo misterij oko mlade „meštrice“, pa su simpatije prema njoj sve više rasle. A simpatije i čuđenje, čemu je prethodilo zaprepaštenje, osvojila je i „meštričina“ podjednako vesela pratnja... Jedan gradić, četiri mesara, jedna ovca Bila je to, ponovimo, 1937. godina. Godina u kojoj su se začeci novog ratnog sukoba na svjetskoj razini već nazirali. Daleko je ovdašnji kraj bio od materijalnog blagostanja, pa ipak, ni blizu tako siromašan kao što će biti u godinama koje su slijedile. U Dobrinju su tih kasnih tridesetih godina prošlog stoljeća bile čak četiri mesnice, a da je među njima vladala „zdrava konkurencija“, dokazuje podatak da su četiri mesara nerijetko jednu ovcu podijelila na četiri dijela i prodavali je po istoj cijeni. I nova je učiteljica poštovala taj njihovo dogovor. I tu počinje najzanimljiviji dio priče, zanimljiviji čak i od porijekla i materijalnog stanja vesele meštrice... Znala je kome i kako pomoći... Vesela pratnja vesele meštrice nije bila samo vesela, već i pametna. Zapravo, radilo se o „njemu“, ne o „njoj“. Pratnjino ime bilo je Bucko, bio je vrsta vučjaka, a osim uveseljavanja gazdarice i njezinog okruženja, glavni

zadatak (i specijalnost) bila mu je – nabava. Mesa. Pas koji nabavlja a ne jede meseo? Čuđenju nije bilo kraja – ne samo što je učiteljica redovito kupovala meso, nego što je kao nabavljač služio Bucko. Bucko bi svakog drugog dana s ceduljicom u zubima odlazio do mesnice (svaki put u drugu mesnicu, da svi budu zadovoljni), a potom bi se umjesto s ceduljicom, vraćao s mesom. Za gazdaricu? Uglavnom, ne uvijek; učiteljica Emerika, po svemu sudeći ipak boljeg imovinskog stanja, imala je dar zapažanja. Zapazila je vesela meštrica da nisu svi u njenoj okolini veseli, niti imućni i da onaj najvrijedniji dar koji oma ima, u pojedinim obiteljima sve više gubi bitku s tada neizlječivom tuberkulozom, ili nekim drugim bolestima. Vesela meštrica znala je kako, što, kada i kome-dakako, u tajnosti-dati. „Mali kvarot mesa za juhu“, koji su pojedini mještani teško mogli priuštiti, bolesnicima nije vratio zdravlje, ali im je itekako dobro došao. Mnoge su tajne priče o dobroti vesele meštrice puno godina kasnije isplivale na vidjelo, stoga ne čudi da je početkom rujna 1940. među njezinim đacima došlo dolovce do „pravog puča“... Vrnite nan meštricu... Zakon, odnosno oni koji su se Zakona o učiteljima držali, bio je neumoljiv; 3. rujna 1940. Emerika Buljat u suzama se oprostila od svojih đaka. Dobila je premještaj u Povljane, pa su koferi, torbice i Bucko ponovno okupirali „karet“ jednog mještanina, koji je Emeriku preveza do „vapora“ u Šilu, odakle je krenula put Povljana. „Vrnite nan meštricu...ona nan je i više od meštrice... – bili su samo neki od zahtjeva, koje su uplakani đaci izvikivali tog rujanskog dana. Nažalost, uzalud. Emerika Buljat otputovala je u Povljane a gdje su je učiteljski putevi dalje odveli, sa sigurnošću se ne može tvrditi. Poznato je da je njezino posljednje putovanje završilo u Zadru, gdje je umrla 1. listopada 1970. godine. Sahranjena je na zadarskom gradskom groblju a istina o veseloj i plemenitoj meštrici nadživjela je i preživjela mnoge, ostavši trajan podsjetnik da su najveća bogatstva koja ostavimo za sobom u tajnosti učinjena djela dobrote i ljubavi... Gordana Gržetić

U sljedećem nastavku: Bio jednom jedan vrtić

40


Nasljeđe predaka

KOŠNJA VA DOBRINJSKOM LUGU Dobrinjski lug va vrime mojega djetinjstva (pred 70-ak let) bi je općinski, znači vlasništvo svih stanovnika općini, pa je i košnja va njemu bila zajednički posal. Da ne padne u zaborav, želim to ispričati. Evo kako je to bilo.... Košnja se je obavjala o Petrovi. Koliko se spominjen, zadnja je obavjena, na ovaj način kako ću pravit, šezdesetih let pasanoga stolića. Dan košnje bi odredil načelnik općini. Toga dana judi zo svih sel dobrinjštini bi se našli va ligu. Tada su se zo svih bandi slivali koloni judi i vozi va lug. Boji gospodari prihajali su na konjih, a bilo jih je desetak na općini. Oni malo slabijeg imovnog stanja prihajali su na tovarih. Najviše judi prihajalo je na kolih vozeć se va četverici. Prije toga selski četar (starješina), a obično je to bilo na nediju potla maše, odredil bi ki će ča delat: ki će kosit, ki će rashićivat (razbacivati) otkosi i potla obraćat (prekretati) da se boje suši. I na kraju zo zubačami (grablje) spravjat i slagat va lovnice (plašće). Kosili bi najmlaji i najjači muži va selu, a zo vilami bi delali oni malo stariji i slabiji. Vili su bili drvene zo tri rogi, obične od jesena. Zo zubačami zubačale (grabljale) bi većinom ženi. Soka kuća va selu imela je pravo na svoj del sena. Cela parada bi trajala dva do tri dni čo je ovisilo o vrimenu. Odrejenoga dana, jutrin rano, četar bi zakonjka (zazvonio) zo crikvenim zvonom i judi bi se spravili na placi sprid crikve. Soki bi ime zo sobun od četara odrejen alat (kosu, vili, zubače). Kako bi se šlo zdomi na celi dan, moralo se zet čogod za pojist i popit. To je obično bilo malo kruha i sira, frigana jaja zo malo pršuta ili kobasice, a za pit ludricu (malu drvenu bačvicu) ili dumijanica bevandi ili vodi. Kosci su dan prije morali dobro nakjepat kosu. Rako da kada se pride va lug moru dije počet kosit. Kosa se je morala šempre kjepat ako je va travi bilo više oštruji (oštra trava). Lug je bi podijen na slogi. Po tri sloga na soko selo. Prvi slog na početku luga, drugi va sridini i treći na kraju luga. Širina sloga ovisela je o broju kućnih numeri va selu. Dioba na

tri sloga po sokon selu bila je aš je trava bila različite kvalitete. Prvi slogi na početku luga imeli su najboju travu, sridnji malo slabiju, aš je bilo gradiša (trnoviti korov) koga se moralo zibrat ća. Va trećem slogu na kraj luga bilo je dosta šaša, aš je dolinji del luga bio podvodan. Ovakovun diobom zadovoljena je pravica, da soko selo dobije podjednaku kvalitetu sejena. Monja sela imeli su zajedničke slogi. Lipo je bilo vit kako kosci jedon za drugin kose i kako iza svakoga ostaje složen otkos. A bilo jih je va svakom slogu po desetok, a i više. Za njimi su hodeli judi zo vilami i rashićivali otkose, a drugi su zo zubačami popravjali. Kada bi se to obavilo va prvom slogu, šlo bi se va drugi slog i na kraju va treći. Kada bi se trava zjene bandi zapekla, onput bi se zo vilami i zo zubačami prehićivala na drugu bandu da se boje suši. Ako je trava bila debula (tanak otkos), prolića sušna, osušila bi se za jedon tepli i vedri dan. Ako je otkos bi debel, boralo se dosušivat i drugi dan. Osušenu travu – sejeno se je spravjalo va lovnice (plašće). Lovnice bi se delale va sokon slogu za soki kuću posebi da soki dobije podjednaku kvalitetu sejena. Judi bi zo vilami sejeno spravjali na kupi, ženi bi zo zubačami pozubačale do naj finijeg da niš ne propadne. Dva čovika bi zo konopon soku lovnicu mirili. Konop je na krajih ime načinjen grop (čvor). To je bila mera za lovnicu. Ako je kod mirenja lovnice konop bil lašk (labav), onput bi se na lovnicu dodavalo još sejena, a ako je bi jako nategnut onda bi se zinimalo. To je bila pravica i nijedon ni bi oštećen. Kada bi se sve podililo, pripejala bi se kola i poče bi se krcat voz. Kola bi potezeli voli i kravi. Boji gospodari imeli su jače voli i mogli su nakrcat više deli sejena, za rodjake ili susedi. Sejeno bi se slagalo va četvericu (poseban koš). Četverica je imela posebnu ogradu, a njeni djelovi bili su: polebrnja, trinketi, meči i bažijolce. Meči su bili drveni stupci uvrtani u dolinji del četverice, a bilo jih je zo soke bandi četverice po četire. Na njih su se stavjali polebrnje, ke su četvericu ograjivali po dužini, a po

širini su je ograjivali trinketi. Bažijolce su ogradu četverice pravile gušćon. Kad je sejena bilo čuda, bažijolce su se zinimali i stavjali na dno četverice, da se more složit veći voz. Onda bi se zineli trinketi i polebrnje i poče bi se slagat voz. Najprije bi se po navilak sejena stavja na meče ki su bili na kantunih četverice naprid i nazad. Onda bi se navilci stavjali na sridnje meči. Tako slagan voz je bil doji i širi i moglo se više nakrcat. Kada se je stavilo dosta sejena do polovice stavjale su se polebrnje i trinketi kako bi se sejeno stegnulo da ne more spozat od voza. Na zadnje bi se sejeno stavjalo na srid voza i dobro zgazilo da više stane. Navilak po navilak redon bi se slaga okolo voza dokla je bilo sejena. Na kraju bi se voz zo konopi veziva na tri mesta, naprid, vo sridini i zada. Prije nego čo bi se konopi nategnuli, na vrh voza stavjali su se pruti, obično od jesena, i to zo soke bandi voza po jedon, i jedon na vrh voza i on put bi se konopi zategnuli. Voz bi se na zadnje očesa zo zubačami i sejeno ko se je oskublo hitilo bi se na vrh voza. Soki pehoj sejena (djelić sjena) mora se je pripejat doma. Za vrime košnje znalo je bit i grdog vrimena, neveri. Kada bi naglo palo dosta dožja, dolinji slogi su i poplavali, aš profund (bezdan) na kraju luga ni mogo progutat toliku vodu. Takovo sejeno ko je plavalo, ni bilo za niš i bi se spalilo. Posla zo sejenon bilo je čuda. Ali se našlo malo vrimena i za zabavit se. Judi su znali taj zajednički posal pretvorit u zajedničku feštu. Nekad je znalo bit kako na somnju (praznik, fešta) Znala je prit i oštarija, sopci zo sopelami bi sopli domaće tonci i polki. Kanturi bi se natjecali ki će boje i lipše kantat. Bilo je lipo, jedon lipi ugojaj. Tako na poslu i još više na zabavi vrime bi brzo pasivalo. Moralo se partit doma, da se još za dana sejeno zikrca va štaju ili da se načini stog. Voz za vozon bi parti zgoru vlaki (brijeg). To je bilo lipo za vit. Toliko let je pasalo, a u mojem sjećanju sve je živo i kao da čujen sve glasove, kao da vidim sliku mojeg dobrinjskog luga i osjećan miris travi ka nigdir tako lipo ne vonja. Mate Kirinčić

41


Kutak za najmlađe

U DJEČJEM VRTIĆU POLJE UVIJEK JE VESELO I ZANIMLJIVO Protekla pedagoška godina u našem je vrtiću protekla vrlo brzo. Ove je godine našu ustanovu pohađalo dvadeset i četvero djece u dobi od treće godine života, do djece koja su stasala za polazak u školu. Uz sve redovite odgojno pedagoške zadaće koje smo provodili, bilo je još mnogo toga zanimljivog i karakterističnog za naš kraj. Nastojimo od malih nogu djeci ukazivati na bogatstvo kulturnog nasljeđa te usađujemo navike čuvanja običaja. Ove smo godine naučili koledvu te nastojali kroz stihove i igru koristiti karakterističnu – čokavštinu. Kroz naš rad primijetili smo da se dija-

lektalni govor polako ali konstantno gubi u svakodnevnoj komunikaciji među djecom. Jurjevu smo isto tako obilježili i to radionicom za djecu i roditelje, gdje smo izrađivali trumbe te naučili mnogo o starom običaju napopas. Tijekom tjedna otvorenih vrata organizirali smo još radionicu izrade makaruna, posjetili smo Etnografske muzeje u Dobrinju te Dobrinjsko perilo. Imali smo i Dan domaće besedi, toncali smo pri sopelah i častili se autohtonim slasticama. Svemu su se rado priključili roditelji, none, mamice a i u široj zajednici smo također našli

potporu, te su nam svi, koje smo zamolili za pomoć u realizaciji, to rado i učinili. Budući da smo Eko-vrtić morali smo još ispuniti puno zahtjeva da bi obnovili status, u čemu smo i uspjeli pa s ponosom možemo reći da smo opet dobili Zelenu zastavu, koju smo podigli na završnoj svečanosti prilikom koje smo se prigodnim programom ujedno oprostili od djece koja kreću u školu. Radnu godinu smo završili zajedničkim izletom u prirodu, na obližnji Ogreni, gdje smo dan proveli u igri i druženju. Marina Pavačić

JC

Alen Šamanić

42


Kutak za najmlađe Pregled još jedne školske godine u PŠ Dobrinj

SLIČICE IZ ŠKOLE Još je jedna školska godina za nama. Uspješno smo savladali sve prepreke i „novitete“, pa sada u miru uživamo u ljetnim praznicima. Prvu generaciju učenika 8. razreda uspješno smo upisali u srednje škole na sasvim nov način, elektroničkim putem. Želimo im puno uspjeha i sreće na putu koji je pred njima! Kao i svaka godina, i ova je bila puna aktivnosti. U siječnju i veljači smo maskirani plesali i veselili se mesopustu, zaljubljeno pisali pisma na Valentinovo, obilježili Dan škole sportskim danom, u kojem smo igrali igre kao nekada naši nonići i none – skakali u vrećama, potezali užad, utrkivali se „kariolama“, a bilo je i igara koje rado igraju današnja djeca – nogomet, odbojka, graničar, badminton. Početkom svibnja svi smo u najvećoj tajnosti izrađivali brošiće za naše mame, koje su im djeca uručila nakon priredbe povodom

Majčinog dana. Nisu izostale ni naše eko aktivnosti, pa smo cijelo proljeće marljivo brali maslačak, bazgu i bagrem, od kojih smo radili sokove i med. Sve te proizvode, uključujući i maslinovo ulje, izložili smo i prodavali u Dobrinju u sklopu manifestacije „Dobrinj – cvjetni grad“. Zadatak po zadatak, dan po dan došli smo i do posljednjih školskih sati koje smo iskoristili za našu završnu priredbu. Glavni nosioci priredbe bili su učenici 4. i 8. razreda. „Četvrtaši“ su se oprostili od svoje učiteljice Nariman Pavačić, a „osmaši“ sa svima nama. I ove je godine naš načelnik Neven Komadina nagradio najuspješnije učenike vrijednim knjigama, učenika Marka Sršića za odličan uspjeh i uzorno vladanje od 1.- 4. razreda i učenicu Eldinu Džinić za odličan uspjeh i uzorno vladanje od 1.- 8. razreda. Učiteljsko vijeće

nagradilo je učenika Marka Sršića za najviše pročitanih knjiga u ovoj nastavnoj godini. Pjesmom i plesom napustili smo učionice i školu, želim da se na isti način u rujnu nađemo u njima, a meni na kraju ostaju zahvale. Veliko hvala roditeljima na suradnji i pomoći u našim školskim danima, zahvaljujem direktoru KD Komun Mladenu Radosloviću na donaciji ukrasnog bilja, kojim smo uljepšali okoliš škole. Najveće i od srca hvala načelniku Općine Dobrinj Nevenu Komadini na financiranju nabave informatičke opreme i opreme za izvođenje satova tjelesne i zdravstvene kulture, na donaciji sadnica maslina za proširenje našeg školskog maslinika i na tome što je uvijek bio uz nas. Svim Dobrinjkama i Dobrinjcima čestitam Dan Općine – Stipanju! Nikolina Ćuk, Voditeljica PŠ Dobrinj

Nedeljko Gržetić

43


Fanot 34  

Službeno glasilo Općine Dobrinj

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you