Page 1

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 33. godina 12. ožujak 2013.

Sretan Uskrs žele vam Općinsko vijeće i načelnik !


Uvodno slovo

DRAGI ČITATELJI ! Već je postalo nepisano pravilo da svoje uvodnike započinjem istim uvodnim riječima, odnosno rečenicama: Vrijeme prebrzo prolazi. Ništa drugo nego ta rečenica ne čini mi se prikladno ni za ovaj, uskrsni broj „Fanta“. Jer vrijeme od posljednjeg broja naše općinskog glasila je zaista prebrzo prošlo; bolje rečeno, proletjelo. Prošlo, proletjelo, za sobom puno toga ostavilo, isto toliko i donijelo. Na sljedećim stranicama donosimo izbor onoga što je obilježilo prethodne mjesece na području naše općine, ali i šire. Jedna od najznačajnijih novosti je podatak da je u općinski proračun pristigao nemali iznos od gotovo 960 tisuća kuna, tj. bespovratnih sredstava dobivenih temeljem natječaja IPARD programa, namijenjenih rekonstrukciji nerazvrstane ceste od naselja Polje koja vodi do uvale Petrina.

Popratili smo i devedeseti rođendan našeg oca Bonaventure Dude, prvog počasnog građanina Općine Dobrinj. S ponosom ističem i uspjeh mladog Krasanina Nina Šamanića, koji je na uglednom bostonskom sveučilištu postigao izvrsne rezultate. Naravno, ovo su tek neki od naslova i tema kojima smo upotpunili ova broj „Fanta“; vjerujem da ćete i ovog puta na sljedećim stranicama pronaći puno korisnih i zanimljivih informacija, jer smo se potrudili popratiti sve interesne sfere. Pred nama je najveći kršćanski blagdan, blagdan pobjeda dobra nad zlom, života nad smrću, svjetla nad tminom. Nakon Uskrsa slijede neka nova, od nacionalnog interesa značajna događanja odnosno izbori za zastupnike u Europskom parlamentu a nakon njih 19. svibnja održat će se i lokalni izbori za novi saziv Općinskog vijeća i

IMPRESSUM:

ZIMA, ZIMA E POK ČO ... Na kraju smo duge i sniježne zime koja je u više navrata donijela bijele pahulje i u našu općinu. Najobilniji snijeg pao je u noći 22. na 23. veljače te vam dio tog ugođaja

Općinskog načelnika. O svemu tome opširnije ćete moći čitati u sljedećem broju našega glasila, koji izlazi uoči „Stipanje“, Dana Općine i župe Dobrinj. Ostavimo ta događanja tamo gdje pripadaju, u budućnosti; zadržimo se u blagdanskom duhu Uskrsa, u ozračju blagdana mira, promislimo o porukama koje Uskrs svima nama nosi. Provedimo ove svečane dane onako kako dolikuju blagdanu koji slavimo! Posvetimo se sadašnjosti i podijelimo ozračje Uskrsa s nama najdražima. Bar nakratko ostavimo prošlost u prošlosti i prepustimo buduće budućnosti. Sadašnjost pripada Uskrsu i stoga neka je vama i svima vašima sretan i miran veliki blagdan Uskrs! Općinski načelnik Neven Komadina

donosimo na ovim iznimno lijepim i rijetkim slikama. Vjerujemo da će nas napokon ugrijati pristiglo proljeće i podariti ugođaj primjeren ovom podneblju.

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Jasenka Frković, Zdenko Kirinčić, Neven Komadina, Gordana Gržetić, Marina Pavačić, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radoslović Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr

Fotografija na naslovnici: Kalić kraj Klanica, snimio Alen Šamanić

2

ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT”


Aktualno

ODLUKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O KOMUNALNOM DOPRINOSU Općinsko vijeće Općine Dobrinj je na svojoj 24. sjednici, održanoj 17. prosinca 2012. godine donijelo Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu. Predmetnom Odlukom nadopunjuje se Odluka o komunalnom doprinosu („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 42/09 i 30/10) u dijelu obračunavanja komunalnog doprinosa sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12), odnosno u „postupku legalizacije“, oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa za subjekte koji u naseljima II. zone grade, rekonstruiraju, dograđuju ili nadograđuju objekt za potrebe ruralnog turizma te oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata. U odnosu na zakonske odredbe u svezi postupka „legalizacije“, ističe se da se nakon što je donijeto rješenje o izvedenom stanju, odnosno rješenje kojim se objekt „legalizira“, plaća komunalni doprinos i vodni doprinos, osim za pomoćne zgrade. Nadalje, da Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Krk, dostavlja Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dobrinj podatke potrebne za obračun iznosa komunalnog doprinosa u roku od petnaest dana od dana izvršnosti rješenja o izvedenom stanju. Ovdje usputno navodimo da je u postupku ishodovanja rješenja o izvedenom stanju investitor bio dužan uplatiti i naknadu za zadržavanje u prostoru, shodno rješenju Jedinstvenog upravnog odjela. Rješenjem o utvrđivanju komunalnog doprinosa postoji mogućnost odobravanja odgode

plaćanja istog, odnosno odgoda početka njegova plaćanja u slučaju obročne otplate, za godinu dana od dana izvršnosti rješenja, ako to zatraži podnositelj zahtjeva. Stranka zahtjev za odgodu, odnosno odgodu i obročno plaćanje može podnijeti najkasnije do dana donošenja rješenja o komunalnom doprinosu, pri čemu je uz zahtjev za odgodu i obročno plaćanje dužna s Općinom Dobrinj zaključiti sporazum o osiguranju novčane tražbine sukladno odredbama Odluke. Sukladno Odluci stranci koja u postupku utvrđivanja komunalnog doprinosa sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne zatraži odgodu plaćanja komunalnog doprinosa omogućuje se povoljnije plaćanje komunalnog doprinosa, na način i prema uvjetima utvrđenim u Odluci s mogućnošću ostvarivanja popusta do 50% odnosno za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata do potpunog oslobađanja, a sve s obzirom na broj dana provedenih na ratištu. Također, stranci koja ispunjava potrebne uvjete za ostvarivanje popusta prilikom obračuna komunalnog doprinosa, a koja ne zatraži obročno plaćanje komunalnog doprinosa omogućuje se dodatni popust do 15% komunalnog doprinosa. Nadalje, osobi koja ne ispunjava uvjete za ostvarivanje oslobađanja od plaća-

nja komunalnog doprinosa, a koja ne zatraži odgodu plaćanja istog omogućuje se popust od 15% komunalnog doprinosa. Shodno odredbama Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu gospodarski i fizički subjekti koji u naseljima II. zone (sva naselja na području općine Dobrinj izuzev Čižića, Klimna, Solina i Šila, koja se naselja nalaze u I. zoni) grade, rekonstruiraju, dograđuju ili nadograđuju objekt u svojem vlasništvu za potrebe ruralnog turizma ostvaruju mogućnost oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa, prema zahtjevu odlukom općinskog načelnika, u visini do 50% komunalnog doprinosa, s time da Općinsko vijeće može odlukom, za objekat od iznimne važnosti, odobriti popust u većem iznosu od 50%. Nadalje, odlukom se uvodi oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata s prebivalištem na području otoka Krka bez prekida posljednjih 20 godina do 80% komunalnog doprinosa odnosno dodatno oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa s mogućnošću potpunog oslobađanja o plaćanja istog, a s obzirom na broj dana provedenih na ratištu. Nadamo se da smo uspjeli u određenom dijelu iznijeti postupak obračuna komunalnog doprinosa prema važećim odredbama Odluke Općinskog vijeća, a ukoliko imate bilo kakva pitanja u svezi obračuna istog, obratite se Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dobrinj na broj telefona 848-307; 604-162 odnosno putem e-maila: igor@dobrinj.com ili opcina-dobrinj@ri.t-com.hr. Jedinstveni upravni odjel

3


Aktualno Četiri godine mandata Nevena Komadine na čelu Općine Dobrinj

TRUDILI SMO SE POBOLJŠATI STANDARD U SVIM VIDOVIMA DRUŠTVA, A BIRAČI ĆE USKORO OCIJENITI KOLIKO SMO U TOME USPJELI Vodododna i kanalizacijska infrastruktura – preduvjeti gospodarskog razvoja Na kraju četverogodišnjeg mandata općinski načelnik Neven Komadina osvrnuo se na proteklo razdoblje, s posebnim naglaskom na realizaciju kapitalnih projekata, odnosno izgradnju vodovodne i kanalizacijske infrastrukture. Ti su projekti preduvjet gospodarskog razvoja, a ujedno predstavljaju pomak u podizanju komunalnog standarda primjerenog današnjem vremenu. – U proteklom mandatu iz općinskog proračuna, ali i iz proračuna resornih ministarstava u tu svrhu izdvojena su značajna sredstva, kaže načelnik Komadina, ističući kako je završen projekt vodoopskrbe Visoke zone Općine Dobrinj, te je transportni cjevovod izgrađen do svih naselja (osim naselja Rudine). U taj projekt utrošeno je 65 milijuna kuna, u čemu je općinski proračun participirao u iznosu od 16 milijuna. Do kraja ove godine gotovo sva naselja imat će izvedenu mjesnu vodovodnu mrežu, a u sklopu te investicije predviđeni su i radovi kompletnog asfaltiranja u naseljima, kao i na dijelu županijske ceste u širini jedne prometne trake. U dijelu realizacije sustava otpadnih voda valja istaknuti završetak radova kanalizacije u Dobrinju, gdje je iz općinskog proračuna utrošeno oko milijun i šesto tisuća kuna, dok je ostatak do 5.5 milijuna financiran sredstvima Hrvatskih voda, te manjim dijelom financijskim sredstvima Ponikve. Pri tom su izvedeni i radovi na izgradnji novog partera, odnosno betoniranju i popločavanju prefabriciranim betonskim kockama. Glavna ulica pokrit će se asfaltnim slojem, obzirom da se njome odvija najveći dio prometa, a i same betonske kocke su

4

je načelnik Komadina.

LT

vodopropusne, te bi moglo doći do prodiranja vode u okolne podrumske prostore. Prošle godine započela je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda na području uvale Soline, a predviđeni završetak tih radova je početkom 2014. godine. Kako navodi Komadina, trenutno se obavljaju radovi u naselju Klimno, a cjelokupni projekt sastoji se od kanalizacijskog kolektora koji ide od uvale Bunorica kroz naselje Čižići, kroz Soline i Klimno, pa sve do podmorskog ispusta u neposrednoj blizini područja Čista, odnosno Lupeške drage. Dužina podmorskog ispusta biti će 800 metara, a njegov završetak predviđen je na dubini od 40 metara. Ta je investicija teška 14.5 milijuna kuna, financira se sredstvima Hrvatskih voda, a Općina Dobrinj participirat će u deset postotnom iznosu. U dogovoru s Hrvatskim vodama zaključeno je kako će se mjesna kanalizacijska mreža uvale Soline, kao i kanalizacija naselja Šilo, pokušati financirati kandidiranjem istih prema odgovarajućim europskim fondovima. Odredbama zakona o komunalnom gospodarstvu, ukoliko postoje uvjeti za kanalizacijski priključak, svi će objekti morati biti spojeni na postojeći odvodni sustav, zaključio

Obnova infrastrukture Protekli mandat obilježen je i obnovom prometne infrastrukture, pa je zajedničkim sredstvima Županijske uprave za ceste i Općine Dobrinj u tu svrhu utrošeno oko sedam milijuna kuna. Iz općinskog proračuna za obnovu nerazvrstanih cesta izdvojeno je šest milijuna kuna, pa bi se moglo reći kako je praktično riješena obnova svih prometnica na ovom području. U tom kontekstu valja izdvojiti i izgradnju nerazvrstane ceste poljoprivredne namjene na području uvale Petrina. Općina Dobrinj prva je u Hrvatskoj dobila sredstva (957.074,15 kuna) iz pretpristupnih fondova EU za takvu namjenu, a spomenuta će cesta, između ostalog, moći poslužiti članovima braniteljske zadruge, koji na tom području namjeravaju podići višegodišnje nasade. Zanimljivo je spomenuti kako je na području općine instalirano 1300 rasvjetnih tijela, te kako se pozorno prati natječaje Fonda za energetsku učinkovitost koji potiče zamjenu standardnih sijalica sa tzv. štednom LED rasvjetom. Uređenju javnih površina također se posvetilo veliku pozornost, pa su tako uređene plaže u Klimnu i Šilu, te obalni dio naselja Soline. Značajan dio sredstava izdvojen je i za nove parkirne i zelene površine, a izgrađen je i novi sportski teren u naselju Kras. I na planu izgradnje grobljanske infrastrukture bilo je pomaka, pa su tako izgrađene grobnice i niše na pojanskom groblju, gdje je u tijeku i uređenje mrtvačnice, a do kraja ove godine mrtvačnica bi se trebala izgraditi i u Sužanu. Ulagalo se i na planu pomorske infrastrukture, od sanacije mula u Melinama do


Aktualno produbljenja privezišta u Klimnu, a ove bi se godine trebalo urediti dio obalnog područja u Čižićima, te na području lučice Lokvišće u Šilu. Uređenje niza društvenih prostorija po našim naseljima, kao i crkvene baštine i župnih stanova obilježilo je protekli mandat ovg čelništva, a kako je istaknuo načelnik Komadina, posebno ga veseli što je postav sakralne zbirke preseljen iz dobrinjskog župnog stana u susjedni prostor crkve Svetog Antona, odnosno Svete Trojice, te je na raspolaganju gostima tijekom turističke sezone. U četiri godine nijedno povećanje naknada Iako naša Općina nema velikih gospodarskih subjekata, ipak je prisutna određena gospodarska aktivnost, prvenstveno u sektoru turizma. Komadina ističe kako je nedavno izgrađeni Autokamp Slamni u Klimnu, najznačajnija gospodarska investicija u proteklih dvadesetak godina, a posebno raduje da su, osim na obalnom dijelu, i u unutrašnjosti općine izgrađeni ili uređeni brojni arhitektonski tradicijski objekti turističke namjene. U tom smislu Općinsko vijeće je donijelo odluku da se graditelji takvih objekata u ruralnom području oslobode komunalnog doprinosa u iznosu od pedeset posto. Bez obzira na porast realnih troškova, u protekle četiri godine Općina Dobrinj nije posegnula niti za jednim povećanjem bilo kakvih naknada, a odlukom Vijeća, u određenom postotku komunalnog doprinosa oslobođeni su i značajniji gospodarski projekti. Do kraja ove godine izradit će se urbanistički plan uređenja poslovne zone Brestovica, koja će biti komunalno opremljena i ponuđena zainteresiranim privrednim subjektima. Na molbu brojnih građana, pokrenut je i zahtjev za proširenje građevinskog podučja u svim naseljima naše Općine. Zahtjevanih dvadeset posto proširenja omogućiti će

brojnim graničnim zemljištima uvrštenje u građevnu zonu. Putem postojeće poljoprivredne udruge iz općinskog proračuna financirani su brojni programi, kao i nabava repromaterijala, a svakako treba više poraditi na informiranju i animiranju što većeg broja ljudi, koji bi se htjeli ozbiljnije baviti određenim vidom poljoprivredne proizvodnje. Briga za najosjetljivije skupine društva Socijalna osjetljivost općinskog čelništva ogleda se kroz program njege u kući i pomoći starijim osobama. Za dvoje zaposlenih – geronto domaćicu i fizioterapeuta – iz proračuna se godišnje izdvaja 160 tisuća kuna. U taj je program uključeno osamdesetak potrebitih osoba s područja naše općine, a dodatno se za dio socijalno ugoženih ljudi izdvajaju određena financijska sredstva po kriterijima odbora za socijalnu skrb. Općinskim sredstvima sufinancira se i rad Turističke ambulante u Šilu, a stanovnici naše općine imaju stanovite popuste i pri obavljanju određenih specijalističkih pregleda. Na području školstva naša općina bilježi najveći broj stipendista na otoku Krku. Gotovo 80 učenika i studenata koristi općinske stipendije, a uvedene su i dodatne stipendije za deficitarna zanimanja. Uz financiranje prijevoza učenika i studenata, na sve prethodno navedeno godišnje se utroši preko 400 tisuća kuna. Nužno je istaknuti da su se u proteklom razdoblju realizirala dva značajna projekta «Dobrinj cvijetni grad» i «Dobrinj grad kulture i glagoljice» čime smo mnogobrojnim gostima htjeli prezentirati našu bogatu kulturnu baštinu. Obnovljivi izvori energije Na posljednjoj sjednici općinskog vijeća u ovom sazivu uputit će se prijedlog za donošenje Programa obnovljivih izvora ene-

rgije za našu općinu te je za ovu namjenu u ovogodišnjem proračunu predviđen iznos od 150 tisuća kuna. Naša općina sudjelovala je u projektu «Zelena energija u mom domu» te je sufinancirala ugradnju sustava za grijanje i pripremu tople vode na biomasu (peleti) i ugradnju solarnih kolektorskih sustava za grijanje i pripremu tople vode. Sa područja naše općine sudjelovalo je 6 podnositelja prijave na natječaj a pravo na subvenciju ostvarilo je 5 osoba. Općina je sudjelovala sa 30 tisuća kuna a županija sa 10 tisuća kuna te je maksimalna pojedinačna financijska potpora bila u iznosu 8 tisuća kuna po podnositelju. Katastarska izmjera Na pitanje što je planirano a ipak nije realizirano u ovom mandatu, načelnik Komadina spominje katastarsku izmjeru koja bi rezultirala izradom novog katastra i gruntovnih knjiga. Kao razlog nerealizacije tog bitnog projekta, Komadina ističe netransparentnost Državne geodetske uprave, koja ne precizira rokove dovršetka tih radova. Ulaziti u tako velike programe bez preciziranih rokova izvršenja i više je nego neozbiljno, zaključio je dobrinjski načelnik. - Na kraju svog mandata želim zahvaliti svim stanovnicima naše Općine, brojnim udrugama, vijećnicima, suradnicima i pojedincima, koji su na bilo koji način pomogli u promociji i napretku ovoga kraja. Zahvala ide i na adrese brojnih institucija na lokalnom i državnom nivou, posebice resornim ministarstvima Vlada RH u proteklom razdoblju. Trudili smo se u svim vidovima društvenog života poboljšati standard naših ljudi, a u kolikoj mjeri smo u tome uspjeli, najbolje će ocijeniti birači na skorašnjim lokalnim izborima, na kraju je zaključio načelnik Komadina. Nedeljko Gržetić

5


Aktualno Priopćenje za javnost podružnice PGS –a

ČLANOVI PODRUŽNICE PGS-a OPĆINE DOBRINJ NAPUSTILI STRANKU U cilju informiranosti svih stanovnika naše općine ovim putem želimo obavijestiti svekoliku javnost o prestanku djelovanja Podružnice PGS-a Općine Dobrinj. Podružnica PGS-a osnovana je u svibnju 2000. godine te je na proteklim lokalnim izborima 2001., 2005. i 2009. godine ostvarila najbolji rezultat odnosno osvojila je najveći broj glasova, a samim time i najveći broj vijećnika Općinskog vijeća. Kroz svoje djelovanje zdušno su isticane vrijednosti regionalizma i lokal patriotizma što su prepoznali i stanovnici naše općine. Svaki osvojen glas na izborima bio nam je poticaj u svom djelovanju te vjerujemo da smo vaše iskazano povjerenje dragi sugrađani uspjeli i opravdati. Zadobivenim povjerenjem u ova tri protekla mandata ja sam obnašao dužnost Općinskog načelnika. U svom djelovanju uvijek smo se vodili principima kvalitetne suradnje sa Primorsko-goranskom županijom i Vladama RH, a sve u cilju ostvarenja kapitalnih investicija i ostalih zahvata usmjerenih prema poboljšanju životnog standarda naših stanovnika u svim dijelovima društvenog života. Upravo takav način obnašanja vlasti rezultirao je nizom zahvata kao što su: izgradnja komunalne infrastrukture (vodovod i kanalizacija), izgradnja nove škole i vraćanje statusa osmogodišnje škole, obnova svih županijskih cesta, uređenje luka u našim mjestima te svekolikom brigom i ravnomjernim razvojem svih naselja naše općine. Svojim radom i pozitivnim djelovanjem naša Općina postala je poznata i šire jer je naš korektan pristup u komunikaciji i djelovanju postao prepoznatljiv. Razvoj naše općine uvijek smo promišljali u kontekstu razvoja otoka Krka kao cjeline te smo uvijek promovirali i podupirali

6

pozitivne ideje i planove za razvoj našega kraja. Aktivnosti PGS-a tj. sabora otoka Krka kao njenog autonomnog ogranka bile su naročito izražene od 2001. do 2005. godine kada je PGS imao pet (5) čelnika lokalnih samouprava na otoku Krku. U tom razdoblju stranka je imala i svoje zastupnike u Saboru RH. No nakon 2007. godine stranka ne uspijeva ući u Sabor, a isto se ponavlja 2011. godine čime je bitno oslabljen njen položaj na svim razinama. Na stranačkoj konvenciji 2008. godine za novoga predsjednika stranke izabran je gosp. Darijo Vasilić, a ja za jednog od dopredsjednika. Kroz razdoblje od 2008. do 2012. godine više puta sam upozoravao na nužnost pojačanog djelovanja u onim sredinama gdje nisu postignuti dobri rezultati , ali u tom smislu učinjeno je vrlo malo što su pokazali lokalni izbori 2009. godine kada PGS na otoku Krku osvaja svega dvije (2) lokalne samouprave (Krk i Dobrinj). Aktivnosti Sabora otoka Krka nisu bile prisutne niti su se zauzimali jasni stavovi po pitanju svega što je bitno za život svih nas na otoku Krku. Ono što posebno treba naglasiti je to da su Odluke o suradnji na izborima najprije objavljivane u medijima, a tek nakon toga sazivalo se je sjednice predsjedništva i Vijeća stranke koje je „odlučivalo“ o onome što je već odlučeno u uskom krugu ljudi što je protivno Statutu stranke i demokratskim standardima. Takav slučaj bio je kod podrške Nadanu Vidoševiću na izborima za predsjednika RH, kod suradnje sa Ljubom Jurčićem na prošlim parlamentarnim izborima, a isti scenarij ponovio se je nedavno vezano za nastup na izborima za Županijsku skupštinu i odabira kandidata za Župana Amira Muzura. Sve ove nametnute Odluke

i ovakav način vođenja stranke u prošlosti je rezultirao gubljenjem parlamentarnog statusa stranke te nikakvom suradnjom sa strankama koje obnašaju vlast na svim razinama od Primorsko-goranske županije do Vlade RH. Stalnim mijenjanjem koalicijskih partnera stranka je izgubila svoju prepoznatljivost, a dio članstva koji je ranije napustio PGS organizirao se je kroz ARS i Listu za Rijeku čime je regionalna opcija trajno oslabljena. Naša podružnica u sazivu Općinskih i gradskih vijeća u ovom mandatu bila je najuspješnija na nivou cijele stranke te je osvojila 6 vijećničkih mjesta, a na izborima za Općinskog načelnika 90,5 % glasova birača. Ovo navodimo jer su jedino mjerilo uspješnosti rada izborni rezultati odnosno osvojeni glasovi. Te naše rezultate nisu uvažavala stranačka tijela u dovoljnoj mjeri te nije prihvaćeno niz prijedloga usmjerenih prema boljitku stranke već su se uvažavali prijedlozi onih pojedinaca i ogranaka koji su na izborima u svojim sredinama postigli skromne rezultate. Takvim nelogičnim vođenjem stranke PGS je već osam (8) godina sveden na opozicijski status u Županijskoj skupštini sa izgledima da tako ostane i nakon svibanjskih izbora što je pogubno za budućnost stranke. I kao što smo ranije napomenuli nama koji obnašamo operativne dužnosti ovakvo ponašanje je krajnje neprihvatljivo jer je za vođenje Općine i više nego potrebna suradnja sa županijskim i državnim vlastima jer je Republika Hrvatska visoko centralizirana država. Nakon analize svega rečenoga svi članovi podružnice PGS-a Općine Dobrinj jednoglasno su donijeli Odluku o prestanku članstva u PGS-u.


Aktualno Iz stranke istupamo ponosni na sve što smo dosada učinili u razvoju naše općine i nastavljamo svoje djelovanje kao NEZAVISNA LISTA TJ. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA, te ćemo na izborima koji se održavaju 19. svibnja ove godine za novi saziv Općinskog vijeća i izbor

Općinskog načelnika Općine Dobrinj nastupiti kao nezavisni kandidati. Dragi sugrađani vjerujem da smo vam uspjeli ukratko objasniti razloge napuštanja PGS-a te vam poručujemo da ćemo nastaviti svoje političko djelovanje u cilju daljnjeg razvoja i napretka

društvenog života naše općine za dobrobit svih nas uvjereni u vašu podršku. U ime svih članova NEZAVISNE LISTE želim vam sretan Uskrs, blagdan puta u vječnost! Općinski načelnik Neven Komadina

DODJELA STIPENDIJA Povodom dodjele stipendija za školsku/akademsku godinu 2012/2013. 22. prosinca 2012. godine u Područnoj osnovnoj školi „Fran Krsto Frankopan“ Dobrinj održana je prigodna svečanost i ugodno druženje s učenicima i studentima s područja Općine Dobrinj. Tom prigodom dodijeljeno je ukupno 74 stipendija, od kojih 32 stipendije za učenike srednjih škola, 28 stipendija za studente, 2 socijalne stipendije za učenike srednjih škola, 2 socijalne stipendije za studente, 3 stipendije za učenike srednjih škola koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i 7 stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. U nastavku se navodi popis učenika i studenata kojima su stipendije dodijeljene i s kojima je zaključen ugovor o stipendiranju, kako slijedi: Matija Trzija iz Sužana, Karmen Uzelac iz Rasopasna, Lidija Strčić iz Gabonjina, Kristijan Lončarić iz Šila, Mateo Kirinčić iz Dobrinja, Iva Kovačević iz Gabonjina, Marko Kirinčić iz Klimna, Nikola Kirinčić iz Klimna, Arijana

Potrić iz Polja, Sandrino Živković iz Šila, Kasandra Živković iz Šila, Petra Oplanić iz Tribulja, Ivana Grdinić iz Gabonjina, Nikolina Kosanović iz Čižića, Igor Dragoljević iz Rasopasna, Mirna Matičić iz Šila, Bruna Matičić iz Šila, Silvija Gržetić iz Rasopasna, Ana Živković iz Polja, Ana Tuk iz Šila, Sandro Jerčenović iz Dobrinja, Renato Škrgulja iz Šila, Ivona Fugošić iz Dobrinja, Nikolina Fugošić iz Dobrinja, Antonela Čorapović iz Polja, Katja Radosav iz Šila, Amar Mujkić iz Gabonjina, Dora Hodžić iz Šila, Irena Žic iz Šila, Anita Gržetić iz Tribulja, Ivan Lenić iz Dobrinja, Silvija Paparić iz Šila, Ivan Kirinčić iz Klanica, Anita Jelenović iz Šila, Monika Mikelić iz Sv. Ivana, Ivan Šamanić iz Rasopasna, Matea Šamanić iz Rasopasna, Patrik Pokorni iz Dobrinja, Doris Gržetić iz Dobrinja, Sabina Božić iz Gabonjina, Anamarija Božić iz Gabonjina, Jan Janković iz Gabonjina, Martina Car iz Šila, Aron Roth iz Šila, Toni Gržetić iz Polja, Nevena Žegarac iz Krasa, Anika Žegarac iz Krasa, Anita Crnčić iz

Županja, Mira Crnčić iz Županja, Domagoj Grdinić iz Šila, Sara Purić iz Gabonjina, Dijana Purić iz Gabonjina, Marina Kirinčić iz Šila, Timea Boroš iz Polja, Dajana Tabako iz Hlape, Sara Ivelja iz Šila, Andrea Mihajić iz Klimna, Đani Petrović iz Šila, Dino Turčić iz Šila, Paolo Turčić iz Šila, Karlo Braut iz Sužana, Nino Šamanić iz Krasa, Ivana Hudoletnjak iz Šila, Valentina Augustinović iz Polja, Filip Hudoletnjak iz Šila, Dajana Justinić iz Krasa, Matija Radivoj-Dlakić iz Gabonjina, Stjepan Barbalić iz Dobrinja, Irena Linić iz Klimna, Sanjin Brusić iz Klimna, Antonio Crnčić iz Solina, Emilija Polonijo iz Hlape, Andrea Kirinčić iz Krasa i Matea Justinić iz Polja. Čestitam svim dobitnicima stipendija te im želim ovakav uspjeh i u daljnjem školovanju. Općina Dobrinj će i dogodine pratiti i pomagati učenike i studente s područja naše općine u obrazovanju, vjerujemo u ovolikom pa i većem broju. Općinski načelnik Neven Komadina

Luka Tabako

7


Aktualno Novcem iz predpristupnog IPARD programa izgrađena poljoprivredna cesta na sjeveroistočnom dijelu otoka Krka

EUROPA PLATILA ŠUMSKI PUT Od Polja do uvale Petrina magistrala za maslinare Iako su posljednjih desetak godina tijekom kojih naša zemlja "ubrzano" kroči putem pristupanja Europskoj uniji mnogim općinskim načelnicima i gradonačelnicima s područja naše županije usta su nerijetko bila puna pretpristupnih EU fondova i bespovratnog novca čijim se korištenjem trebala realizirati sva sila razvojnih, infrastrukturnih i društvenih projekata, velika većina takvih planova i razvojnih razmišljanja ostala je nažalost tek u sferi onog "moglo bi se", "a zašto nebismo" i "trebalo bi". Ipak, ima i onih koji su to "trebalo bi" uspjeli pretočiti u djelo, ili bolje rečeno - u novac. Upravo takvom slučaju svjedočili smo u Dobrinju, maloj ali prema svemu sudeći i vrlo agilnoj krčkoj lokalnoj jedinici koja je, kao prva u Hrvatskoj, od europskih financijera uspjela "naplatiti" svoju ažurnost u ispunjavanju uvjeta i ciljeva koje pred čekače EU novca (prema mjeri 301 IPARD programa) stavljaju mjerodavne institucije.

Poučeni uspješnim epilogom naše prve "europske avanture", postupka kojeg smatramo svojevrsnim pilot-projektom u ispitivanju mogućnosti korištenja novca iz EU fondova, već sad razmišljamo o mogućnostima kandidiranja nekih drugih projekata na odgovarajuće "izvore". Pokažu li događanja na terenu, posebice u smislu širenja maslinarske proizvodnje na ovom području da smo ovim projektom "pogodili u zlatnu žilu", vrlo bismo brzo mogli prionuti pripremi i kandidiranju novog projekta vezanog uz vodifikacije tog područja. Naime, početak poljoprivrednog puta tek je stotinjak metara udaljen od mjesta na kojem završava mjesna vodovodna mreža naselja Polje. Držim da bismo tako, vrlo jednostavno i na razmjerno jeftin način mogli sve buduće maslinike u okolici Petrine opremiti i sustavima navodnjavanja nasada, otkriva nam načelnik. Ipak, zaključuje Komadina - o tom, potom.

Naime, prije samo nekoliko dana, u proračun Općine Dobrinj slilo se 957.074,15 kuna - bespovratni novac kojim su u stopostotnom udjelu refundirani troškovi nedavno dovršenog projekta rekonstrukcije nerazvrstane ceste, odnosno šumskog puta koji od naselja Polje vodi do uvale Petrina locirane na samoj razmeđi općina Dobrinj i Vrbnik. Zahvat širenja, uređenja i izgradnje poljoprivrednog puta u ukupnoj duljini od 2,75 km Dobrinjci su prije nešto više od godinu dana kandidirali na natječejni postupak raspisan u sklopu IPARD programa, odnosno mjere 301 kojom su se lokalne samouprave natjecale za bespovratne potpore namijenjene programima "poboljšanja i razvoja ruralne infrastrukture". - Bio je to projekt koji nas je "špicao" već dulje vrijeme, naglasio je dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina objašnjavajući kako se ideja kandidature uređenja i širenja poljoprivredne ceste "iskristalizirala" temeljem inicijaiva

MT

8


Aktualno lokalnih poljoprivrednika, posebice članova dobrinjskog ogranka Udruge veterana Domovinskog rata Općine Dobrinj koji zadrugarskim nastupom nastoje stvoriti uvjete razvoja poljoprivredne proizvodnje i širenja trajnih nasada, posebice maslina na tom dijelu otoka Krka. Konačnim dovršetkom projekta, čiju su realizaciju sukladno zacrtanim projektnim ciljevima nedavno provjerile i "amenovale" supervizijske kontrole Ministarstva zaštite okoliša a potom i nadležne Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom gospodarstvu, potvrdilo se kako za dobro osmišljene i pripremljene projekte nema birokratskih zapreka i kočnica, kako se to u nas nerijetko prikazuje. Istini za volju, kaže Komadina, postupak pripreme kao i same kandidature projekata poput ovog nije lak i nezahtjevan ali se, čak i uvjetima objektivnog kadrovskog deficita, korištenjem usluga "vanjskih konzultanata" posao može pravovremeno zgotoviti i

dotjerati u okvire traženog i propisanog. Dobrinjski načelnik objašnjava i kako će, zahvaljujući uređenom putu svi koji se na tom području žele baviti poljoprivrednom proizvodnjom sad na brz i jednostavan način moći pristupiti parcelama budućih maslinika. Donekle je sreća bila što se u planiranju realizacije ovog projekta nismo sretali s imovinsko-pravnim problemima jer je cjelokupno zemljište na kojem su izvođeni radovi u vlasništu Općine Dobrinj. Ta činjenica, zajedno s investicijskom dokumentacijom koju smo prethodno pripremili, omogućila nam je realtivno brz i bezbolan put do željenog EU novca koji nam je pred samo koji dan konačno "sjeo na račun", zaključuje Komadina. Radovi su izvedeni na skoro 3 km dugom potezu kojim će se, naglašavaju općinari, uz poljoprivrednike koristi i šetači, biciklisti, vatrogasci, čak i kupači na putu prema uvali Petrina. Projekt rekonstrukcije nerazvrstane ceste, šumskog puta obuhvatio je ukupnu

površinu od čak 1,04 milijuna kvadratnih metara a zahvatom su sve dionice tog kružnog šumskog puta proširene na najmanje 3,5 metara. Time je do 60-hektarskog zemljišta, "komunade" u vlasništvu Općine Dobrinj omogućen pristup motornih vozila, čak i onih većih. Cesta je uređena kao utabani, sasvim solidno "ispeglani" makadamski put uz kojeg su izvedeni i kanali za odvodnju oborinskih voda. Kao materijal za formiranje puta gotovo u potpunosti je korišten onaj koji je građevinarima na raspolganju stajao na samom lokalitetu, do kojeg su dolazili prilikom izvođenja iskopa, ravnanja terena i ublažavanja visinskih razlika. Spomenimo i kako je posebna pažnja prigodom izvođenja radova poklanjana čuvanju i revitaliziranju gromača i drugih vrijednih obiljžja autohtone arhitekture, zaključio je dobrinjski načelnik. MR

MT

9


Aktualno Produžena ruka Općine - pod vodstvom mjesnog odbora mještani zdušno uređuju mjesto

MALO POMALO OD ŠILA STVORILI MJESTO UGODNO ZA ŽIVOT Šilo kao najmnogoljudnije naselje općine Dobrinj ali i kao mjesto koje je, obzirom na svoj priobalni smještaj sasvim razumljivo turizmu najokrenutije naselje te krčke lokalne jedinice mjesto je u kojemu se već godinama mnogo radi i truda ulaže na podizanju komunlanog ali i standarda društvenog, kulturnog i sportskog života žitelja tog kraja. Iako je po logici stvari upravo općinska uprava najodgovornija za organizaciju, provedbu a u konačnici i financiranje nastojanja takve vrste, nije tajna i da dobrinjski općinari u tim i takvim nastojanjima veliku pomoć uživaju od predstavnika Mjesnog odbora Šilo, svakodnevici stanovnika tog mjesta "najbližeg" tijela lokalne samouprave. Upravo s nakanom predstavljanja djelovanja MO Šilo, brojnih aktivnosti i zahvata koji se u režiji samih Šilara "vode i provode" na uređenju, uljepšanju ali i sadržajnom obogogaćenju tog mjesta porazgovarali smo Ivančicom Dunato, predsjednicom Vijeća MO Šilo koju, iako po vlastitim riječima i nije baš vična javnom nastupanju i ćakulanju s novinarima, upitanu o tome što se događa i radi na području Šila naposljetku i nije bilo tako lako "fermat".

Govoreći o planovima i željama koje tek trebaju biti realizirane Dunato kaže kako vodstvo MO-a već neko vrijeme "pikira" na projekt uređenja okoliša parkirališta odnosno place smještene u samom središtu mjesta, lokaliteta kojeg niti jedan posjetitelj Šila ne može ne vidjeti. Problem je u neuređenosti odnosno zapuštenosti okolnih parcela, obrasle "lihe" koja, zahvaljujući imovinsko-pravnoj neriješenosti zemljišta za sad ne može biti obuhvaćena bilo kakvim radovima i zahvatima. Voljeli bismo da se taj lokalitet, koji je na neki način slika i prilika našeg mjesta uredi i oplemeni jednako kao što bismo željeli i da se sanira i uredi, također imovinski-pravno neriješeni derutni objekt "starog hotela" koji također kvari sliku jednog od najatraktivnijih dijelova našeg mjesta. To su teme i problemi koji ipak nadilaze ovlasti i mogućnosti mjesnog odbora, zaključuje Dunato. - Šilo je mjesto koje je oduvijek centar turističkih kretanja na području Dobrinjštine, otočno naselje koje unatoč manjku hotelskih kapaciteta svojim nemalim potencijalom u kućnoj radinosti i

MT

10

kampovima ipak predstavlja jedan od značajnijih i posjećenijih tursitičkih centara otoka Krka, naglasila je Dunato dodavši kako je stoga razumljivo i da se dobar dio aktivnosti članova MO-a vrti oko sezonskih aktivnosti i nastojanja da se u tom mjestu, u suradnji s predstavnicima Općine i TZO Dobrinj ali i brojnih udruga, stvori čim kvalitetnije i sadržajnije ozračje. Mjesni odbor na čijem sam čelu posljednje tri godine oduvijek je bio motor svega što se u i oko mjesta događalo i upravo su iz tog tijela pokretane različite inicijative i aktivnosti koje su uvijek temeljene na bilu odnosno željama, nastojanjima, potrebama i prijedlozima stanovnika ovog mjesta, kaže Dunato. Doznali smo tako i kako Vijeće spomenutog tijela dobrinjske lokalne samouprave, uz predsjednicu, čine još Emil Gršković, Ivan Brusić, Željko Jelenović i Stanislav Dunato. Aktivnosti kojima smo se u posljednje vrijeme najviše bavili vezane su uglavnom uz različite komunalne projekte i realizaciju ideja kojima je, uvjereni smo, uvelike unaprijeđena turistička ponuda ali i ukupna slika Šila. - Šilo je poprilično veliko i raštrkano naselje u kojemu se uvijek ima što raditi, graditi, uređivati ili sanirati, ističe Ivančica Dunato. Start aktivnosti aktualnog saziva Vijeća MO obilježilo je uređenje samog sjedišta tog tijela, prostorija u kojima se sastajemo ali i šireg lokaliteta koje oduvijek ima društvenu funkciju. Neuredne i zabacane prostorije, zajedno s okolišem u kojem su smješteni i neki sportskorekreacijski sadržaji u kratkom smo roku obnovili i uredili stvorivši uvjete za okupljanja stanovnika ovog mjesta, posebice mladih koji te prostorije i sadržaje u njihovu


Aktualno susjedstvu sad koriste za okupljanja, druženja i organizaciju različitih događanja, zabava i manifestacija. Uređena je kuhinja, osposobljene su sanitarije, prostor je opremljen potrebnom elektroničkom opremom a u neposrednom susjedstvu uređen je, a kasnije i natkriven, i boćališni jog oko kojeg se sad, znatno češće i intenzivnije no ranije vrte brojni Šilari. Skupina mladih mještana prigodnim je grafitima uljepšala betonski zid u neposrednom susjedstvu tog okupljališta a to što se ondje sad uvijek nešto zbiva, što se organiziraju različite fešte, rođendanske zabave, dječje kreativne radionice, druženja i okupljanja mještana najbolji je dokaz da smo takvim potezom napravili dobru stvar. Spomenuti je iskorak rezultirao nastavkom sličnih nastojanja kojima smo potom zahvatili cijelo mjesto. Zajedno sa lokalnim tijelima crkve izgradili smo i nadstrešnicu pred nevelikom mjesnom crkvom sv. Nikole, objekta u čijem je susjedstvu upravo zalaganjem MO-a kasnije uređeno lijepo i prostrano dječje igralište oporemljeno različitim igralima. Jedna od značajnijih aktivnosti u čijoj nas realizaciji uvijek prate i predstavnici Općine kao i lokalnog komunalnog društva "Komun" ogleda se i u uređenju parkinga iza trgovine, u samom centru Šila. Tim smo potezom rješili velik prometni problem, gužve i zastoje koji su tijekom sezone ondje nastajali. Jednako tako, nastavlja čelnica MO-a, zalaganjima predstavnika tog tijela ali i članova brojnih udruga (poput lokalnog ŠRD Čikavica, DVD-a Dobrinj, karnevalske udruge Optimisti i drugih) tijekom ljetne se sezone u mjestu organiziraju i brojne fešte. - Naravno, centralno događanje oduvijek je Rokova, svetkovina zaštitnika našeg mjesta koju obilježavamo sredinom kolovoza oko čije pripreme i realizacije, za sve nas, uvijek ima najviše posla. Fešte koje ljeti upriličujemo ne

predstavljaju samo naš doprinos obogaćenju mjesne sezonske turističke ponude već su dijelom i izvor financiranja brojnih zahvata kojima Šilo nastojimo učiniti ljepšim, urednijim i ugodnijim za život njegovih stanovnika. Velik značaj i olakotnu okolnost u svim našim nastojanjima čini sloga mještana i spremnost Šilara da za dobrobit mjesta i njegovih stanovnika "zapnu i upru", nerijetko žrtvujući svoje slobodno vrijeme, čak i vlastita financijska sredstva, nastavlja naša sugovornica konstatirajući kako upravo takva atmosfera pridonosi tome da je Šilo izrasta u uzorno otočno mjesto. U suradnji TZO Dobrinj na ulazu u mjesto postavili smo ploču dobrodošlice, jednako kao što je u središtu mjesta postavljen tzv. citylight s različitiom informacijama vezanim uz ponudu Šila i okolice. Pokrenuli smo i aktivnosti čišćenja i uređenja šumice na predjelu Pećine koju malo pomalo, zajedno s Komunom, dovodimo u red i otvaramo šetačima i izletnicima. Nabavljene su i na pješčanoj plaži u središtu mjesta postavljene dvije male, tipizirane kućice u kojima se ljeti odvija prodaja nakita i suvenira, a isto je kupalište zahvaljujući našim i nastojanjima Općine obogaćeno različitim sportskim i rekreacijskim sadržajima. Uz akvapark na spomenutom su se lokalitetu i proteklog ljeta odvijale i aktivnosti škole vaterpola, sporta koji zahvaljujući trudu manje skupine entuzijasta polako pušta korijenje u našem

MT

mjestu. U tom nam smislu nerijetko pomažu i vaterpolisti iz susjedne Crikvenice ali i iz Njivica s kojima se naši plivači ljeti sve češće susreću, druže i natječu na prigodnim revijalnim utakmicama. Svake zime, kao i u svakom drugom obalnom mjestu, vremenske nam nepogode unište ili unerede dio plažnih i obalnih sadržaja tako da predsezonsko vrijeme, naravno opet u suradnji s Općinom i našim komunalcima, koristimo za popravak i nastajanja dodatnog uređenja tih i takvih površina i sadržaja. Sve u svemu, posla uvijek ima, jednako kao i ideja i htijenja, zaključuje predsjednica MO Šilo dodajući kako bi malo od realiziranih aktivnosti bilo moguće izvesti da mjesni odbor ne funkcionira kao svojevrsna "produljena" ruka dobrinjskih komunalaca čiji entuzijazam, volja i želja za napretkom sve oko njih čini da i sami daju doprinos nastojanjima uređenja i uljepšanja perjanice turizma Dobrinjštine. MR

MT

11


Naš kraj - naši judi O. Bonaventura Roko Duda ušao u 90. godinu života

ZAHVALA Krasanin, Krčanin i kršćanin, a i prvi počasni stanovnik Općine Dobrinj fra. Bonaventura – Roko Duda, ušao je 14. siječnja u devedesetu godinu života. Uputila sam mu čestitku, na koju su se, uz lijepe upućene mu želje

potpisali naš župnik vl. Ivan Buić, članovi Crkvenog pjevačkog zbora i neki moji najbolji prijatelji. Zahvalio je i oduševljen s toliko potpisa, poslao zahvalno pismo, s molbom da ga podijelim svim potpisnicima. Njegovo pismo odi-

še ljepotom, toplinom, mišlju, skrbi i molitvom za svakoga od nas, uz neizostavnu crtu njegove skromnosti i poniznosti. Sigurno će biti drago i svima vama pročitati ovo pismo: Radmila Borović

Zahvalno pismo fra Bonaventure Dude Zagreb, 21. siječnja 2013. Dopustite mi da Vam se svima - svima odjednom - obratim ovom zahvalnicom za Vaše čestitke za Božić 2012. i Novu godinu 2013. i za početak moje 90. godine (14. siječnja 2013.) i za 63. godišnjicu moga ređenja (15. siječnja). Rado bih Vam se svima, svakoj i svakom napose, zahvalio, ali sada mi je mnogo lakše da to učinim skupno. Hvala Vam na svoj Vašoj ljubavi i dobroti kojom me uvijek iznova susrećete. Tu je najprije sva moja rodbina, živi i pokojni. Pa sve moje braće i sestara cijelog franjevačkog reda, osobito braće u mome samostanu na Kaptolu: s njima živim, evo, od jeseni 1944. pa do danas. Samo sam nešto više od sedam godina bio odsutan iz Zagreba, ali i kroz to vrijeme u živom suživotu s njima. Dakako, u zahvalnoj molitvi svete mise 14. siječnja o.g. sjetio sam se svih zagrebačkih nadbiskupa, od preuzvišenoga Antuna Bauera do kardinala Josipa Bozanića, s kojim me veže i moj zavičaj. Uz njih spominjem i svog neposrednog biskupa Josipa Srebrnića koji mi je udijelio svetu potvrdu i više njih, s kojima sam bio uključen u svetu Crkvu katoličku zajedno s papom našim Benediktom XVI. A onda, sa svima ovdje spomenutima, ali ne u jednoj liniji, nego mnogostrukima, zahvaljujem svima Vama kojima sam od srca služio u svim granama svoga poziva, nadasve u svakodnevnoj i nedjeljnoj svetoj misi i u vrlo mnogim mojim propovijedima u domovini i u svijetu. Među velikim imenima kriju se i "male duše" kojima sam bio prijatelj, intimni savjetnik i pomoćnik. Sve Vas danas, u svojoj starosti, uključujem u ovu svoju opću zahvalnost. Dakako, nadasve zahvaljujem Presvetoj Trojici, Ocu i Sinu i Duhu Svetomu, zajedno s preblaženom Djevicom Marijom, Majkom Isusovom i našom te sa svima svetima. Hvala im za nebrojene milosti koje su mi za se i za Vas u životu darovane. I sve Vas, za Vas i za se, molim za jedinstvenu u životu milost: da umrem u Božjoj milosti. Neka mi Trojedini Bog, Otac i Sin i Duh Sveti, udijeli oproštenje svih grijeha te me u času moje smrti primi u svoj vječni život. Amen Vaš fra Bonaventura Duda Hoću li i ja u raj? Htio bih, al' sve se bojim. Jer tamo će biti slava i sjaj, A ja na niskom stojim!

Ako Ti nije milo prisuće Takova odrpanca, Pusti, da bar na vratima kuće Čekam kog Tvoga znanca.

Već ako imaš gdjekoji kutić, I to je mnogo za me. Stisnut ću tamo se, suhi k'o prutić, Usko je moje rame.

Pa da ga molim, da za me moli. Ako se ni to ne da, Ja ću svejedno čekati doli, Već i poradi reda!

Nikomu neću praviti sjene Bez buke bi to bilo. Gospode, ne zaboravi mene, Ako to ti je milo.

Pa kada uđu, kojim je dato, I mjesta biti neće: Nebo je malo, al' ništa zato ... SRCE JE TVOJE VEĆE! Fra Bonaventura Ćuk, (1907.-1940.)

12


Naš kraj - naši judi Nezavisni portal organizirao izbor Osobe godine otoka Krka za 2012. godinu

PETAR BAJČIĆ OSOBA GODINE OTOKA KRKA, GORDANI GRŽETIĆ DRUGO MJESTO U nedjelju, 6. siječnja, na blagdan Tri kralja, u Velikoj vijećnici Grada Krka održana je završnica izbora „Osobe godine otoka Krka“ za 2012. godinu. Izbor je po drugi put organizirao Nezavisni portal otokkrk.org, a kandidate su uz obavezno obrazloženje kandidature predlagali čitatelji ovog vrlo posjećenog portala. Među pristiglim prijavama prihvaćeno je sedam kandidatura, pa su čitatelji od 17. do 24. prosinca glasovali za nasljednika prošlogodišnje dobitnice Mirande Šebelje. Odaziv je bio velik; glasovalo je 2431 čitatelj, a koliko je borba bila neizvjesna i napeta do kraja, dovoljno govori podatak da se doslovce do zadnjih minuta nije znalo tko će od dvoje kandidata, koji su dobili najviše glasova, ponijeti ovu lijepu titulu. Titulu je ipak sa 1121 glasom ponio Petar Bajčić, ili kako ga mnogi zovu, „Pere ki načinja kosti“. Više od šest desetljeća ovaj samozatajni čovjek u svako doba dana i noći pomaže savjetima, prirodnim lijekovima te ponajviše namještanjem polomljenih kostiju. I ne samo otočanima, nego i šire. Drugo mjesto s 1007 glasova pripalo je našoj sumještanki Gordani Gržetić a treće Petru Kopanici koji je osvojio 127 glasova. „Puno puta smo čuli i izgovorili

rečenicu da je dobro činiti dobro i da se dobro dobrim vraća. I jedno i drugo je istina, uvjerila sam se bezbroj puta. Ima još jedna lijepa rečenica, koja je moj životni moto: Učini najbolje što možeš tamo gdje jesi, onime što trenutno imaš. Ne treba biti vlasnik podebljeg bankovnog računa da bi činio dobro, U granicama svojih mogućnosti napravi ono najbolje što u tom trenutku možeš i kome možeš. Hvala osobi koja me nominirala (još uvijek ne znam tko je taj/ta!) i veliko hvala svima na ovolikim glasovima!“, rekla je Gordana Gržetić, koja je osim za svoj humanitarni rad u zakladi koja školuje djecu bez očeva, nominirana i za promociju dobrinjske čoka-

vice. Naime, uz niz istinitih životnih priča koje je napisala na ovom starom dijalektu, Gordana je na čokavicu prevela i „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“, što se smatra prvim prijevodom uopće ove poznate knjige na neki od dijalekata. Osim Petra Bajčića, Gordane Gržetić i Petra Kopanice, među kandidatima za osobu godine bili su Josip Semjaniv, Ivan Urbanovski, Elfrida Matuč Mahulja i Rezika Janković, koji su svaki na svoj način tijekom prošle godine nastojali pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dr.sc. Tomislav Galović

Milanu Tumari županijska nagrada za životno djelo.

ŠEST DESETLJEĆA PREDANOSTI SKIJAŠKOM SPORTU Sredinom travnja Primorsko – goranska županija tradicionalno će proslaviti svoj dan i u skladu s tradicijom dodijeliti nagrade i priznanja zaslužnima u različitim sferama. Prema odluci Skupštine PGŽ-a, nagrada za životno djelo odlazi u ruke Milana Tumare, dugogodišnjeg sportskog i skijaškog djelatnika, počasnog predsjednika Hrvatskog skijaškog saveza. Milanu Tumari, kojem je naša općina, odnosno Čižići odavno „drugi

dom“, priznanje se dodjeljuje za šest desetljeća predanog rada u razvoju skijaškog sporta i turizma. Osim Milana Tumare, titulu dobitnika županijske nagrade za životno djelo ponijet će i prof. Dr. Milivoj Čop za prinos istraživanju regionalne povijesti i školstva, dok je Festivalu Opatija za uspješne organizacije kulturnih priredbi i turističku promociju Opatijske rivijere pripala godišnja nagrada. Gordana Gržetić

13


Naš kraj - naši judi Božićni koncerti pjevačkog zbora „Zvon“

ZA BOŽIĆ U DOBRINJU, ZA USKRS U POLJU Kako je župa Dobrinj posvećena svetom Stjepanu Prvomučeniku, toga dana sve sekcije K.D. „Ive Jelenović“ Dobrinj sa svojim gostima - ove godine to su bili Joso Butorac, Mladen Žmak i zborovi „Štorija“ iz Rukavca i „Ronjgi“ iz Viškova - upriličuje božićni koncert u zgradi osnovne škole u Dobrinju. Veseli svake godine ispunjena dvorana pretežito domaćih žitelja. Kako je prošlogodišnji koncert bio humanitarni za Dominika Šnepergera iz Polja, ove je godine obitelj zahvalila za prikupljena sredstva utrošena za uspješno liječenje dječaka. Naši božićni koncerti završili su u župnoj crkvi Sv. Mihovila u Vrhu već po sedmi puta na kraju božićnoga vremena na blagdan Krštenja Gospodinova istim repertoarom božićnih pjesama. Kako je Božić već dobrano iza nas, evo nas i pred Uskrsom, pa „Zvon“ vrijedno priprema svoj uskrsni koncert, koji će ove godine sa

svojim gostima - zborom „Lira“ iz Vodica - održati u župnoj crkvi u Polju. Ovo je ujedno i prilika da vas sve pozovemo na koncert, koji će se

održati u nedjelju (Mali Uskrs) 07. travnja poslije župne mise u Polju. Misa je u 10 i 30 a koncert u 11.30h. Svima sretan Uskrs! Ranko Pavačić

Luka Tabako

14


Naš kraj - naši judi Predstavljen novi svezak Krčkog zbornika

KONTINUIRANO PROMICANJE I OČUVANJE OTOČNE BAŠTINE Prvog dana ožujka u dvorani Općine Malinska-Dubašnica predstavljen je novi, 69. po redu svezak Krčkog zbornika, koji kontinuirano od 1970. godine objavljuje Povijesno društvo otoka Krka. Zbornik su predstavili predsjednik Povijesnog društva ruštva dr. Milan Radić i izvršni urednik Zbornika dr. sc. Tomislav Galović, dok je uvodne pozdravne riječi uputio načelnik Općine Malinska-Dubašnica Anton Spicijarić. Pred čitateljima se nalazi novi svezak Krčkog zbornika, ali mješovitog sadržaja, tj. kao časopis – godišnjaka. Na predstavljanju je istaknuto da je Krčki zbornik u proteklom razdoblju bio redovito objavljivan, ali posrijedi su zapravo bile autorske knjige koje su na sebi nosile oznaku Krčkog zbornika uz

naznaku Posebnog izdanja. Ovaj svezak tematski je raspoređen u nekoliko cjelina: Rasprave i članci u kojoj je objavljeno sedam znanstveno-stručnih radova (Petar Runje, Radovan Oštrić, Franjo Velčić, Danijel Ciković, Juraj Lokmer, Ljubomir Radić, Ivan Kirinčić). Potom slijedi Građa za povijest hrvatskog iseljeništva: Krčani u Sjedinjenim Američkim Državama (Tomislav Galović) i

Građa za povijest Domovinskog rata 1991. – 1995. (Željko Juranić) te Tematski blok: 40 godina Povijesnog društva otoka Krka (1969. – 2009.), u koji su uključeni radovi posvećeni toj obljetnici (Petar Strčić, Milan Radić, Tomislav Galović, Perica Dujmović). U zadnjem dijelu zbornika nalaze se Recenzije i prikazi, osvrti i bilješke te nažalost i rubriku In memoriam s nekrologom Alojzije Ragužin – svećenik i pisac (1915. – 2011.). Na kraju predstavljanja izrečena je i zahvala jedinicama lokalne samouprave na otoku Krku na razumijevanju i potpori te što su prihvatile biti sunakladnikom Krčkog zbornika, a svi prisutni dobili su po primjerak Krčkog zbornika. Gordana Gržetić

Izložba Filatelističkog društva Krk

IZLET U PROŠLOST KROZ HARTULINE, MARKE I OMOTNICE U davna vremena poštanske su se usluge plaćale gotovinom, ali ne od strane pošiljatelja, već od onog koji pošiljku prima. Takav sistem naplate nerijetko je rezultirao odbijanjem plaćanja ili primitka pošiljke, pa se Englez Rowland Hill dosjetio rješenja. A rješenje je došlo u obliku tiskane sitne potvrde, koju će se lijepiti na pošiljku. Tako je nastala prva poštanska marka, „Penny Black“, čiji je „rođendan“ 6. svibnja 1840. Deset godina nakon „crnog pennyja“ prva je poštanska marka tiskana i u Hrvatskoj a tada se pojavljuju i prvi sakupljači maraka, preteče današnjih filatelista i filatelije. Kratak ali zanimljiv izlet u filatelističku prošlost otoka Krka i Rijeke, omogućilo je Filatelističko društvo Krk, kroz izložbu postavljenu u krčkoj galeriji „Decumanus“. Od 8. do 22. ožujka zaljubljenici u filateliju, ali i ostali, imali su uvid u stare poštanske marke i isto tako stare „hartuline“ Krka i Malinske, te poštansku povijest

Rijeke u 19. i 20. stoljeću. Ipak, najistaknutije mjesto na ovoj izložbi zauzela je, po prvi put sistematizirana poštanska povijest grada Krka. Filatelističko društvo Krk osnovano je 1951. godine a nakon kraće stanke iznova je aktivirano njegovo djelovanje. U svom radu prati značajnije otočne obljetnice, te je

između ostalog tiskalo prigodne omotnice povodom 170. obljetnice školstva na Dobrinjskom, te 350. rođendana popa glagoljaša i književnika Ivana Uravića. Ukoliko je filatelija vaše interesno područje, pridružite se ekipi istomišljenika, a više podataka potražite na internet stranici Društva. Gordana Gržetić

15


Naš kraj - naši judi Kreativna radionica u Dobrinju U organizaciji Kulturnog društva Dobrinj, u Društvenom domu u Dobrinju tijekom mjeseca veljače održana je kreativna radionica Maškarani svijet. Ideja vodilja ovog projekta je upoznati polaznike radionice o iskoristivosti ambalaže, koja svakodnevno završava kao nepotrebni predmet u otpadu te zabaviti se izradom maškara. Članovi Udruge unaprijed su prikupili otpadnu tetrapak ambalažu, čepove od raznih boca i staklenki, komadiće tkanine, kartona te ostalu ambalažu tematski iskoristivog oblika. Radionicu je posjetilo 40-tak što

djece, što odraslih. Zadatak je bio ''maskirati'' praznu tetrapak ambalažu tj. njenim ukrašavanjem, oblačenjem, crtanjem i ljepljenjem pretvoriti ju u maškaru, plod dječje mašte. Djeca su pomno pratila način izrade, te je sve rezultiralo krasnim uradcima. Pod vrijednim, dječjim rukama nastali su opasni gusari,

prekrasne princeze, strašni indijanci, šareni klaunovi... Izuzetno velik odaziv te pozitivne reakcije polaznika, kao i nasmiješena dječja lica čine nas ponosnim, te nam opravdavaju sav uloženi trud u organizaciju i vođenje ovakvih radionica. Andrea Pavačić Radna grupa – kreativne i likovne aktivnosti

Jelena Crvić

RAD I ZABAVA U MJESNOM ODBORU POLJE Kako to uobičavamo činiti posljednjih godina. Tako je i ove u nedjelju 20.01.2013. upriličen domjenak i druženje za Pojane koji se iskazuju u volonterskim aktivnostima koje organizira M.O. Polje, fešta za Malu Gospoju, čišćenje okoliša lokve „ledini“... Ovo je ujedno zahvala svima koji se odazivaju i poziv ostalima da se krug volontera, onih koji su spremni besplatno raditi za Polje i proširi a Mjesni odbor će se uvijek potruditi da ovakvim ili nekim sličnim događajem dodatno zahvali za aktivnost. Iskoristit ćemo ovu priliku da odmah pozovemo sve na KOMUN

16

uređenje našega mjesta i makadamskih puteva koji će biti u subotu 20.04.2013. na način kako je to uobičajeno.

Svim Pojanima, žiteljima Dobrinštine i onima koji će čitat ove retke sretan Uskrs! Ranko Pavačić


Naš kraj - naši judi Tradicionalna humanitarna akcija „Slatki otok“

U REKORDNOM ROKU PRIKUPLJEN REKORDAN IZNOS ZA DJECU BEZ OČEVA U organizaciji Humanitarne udruge Andrijana Gržetić u gradu Krku na sam Badnjak održana je peta po redu izložba autohtonih bodulskih kolača Slatki otok. Od dobrovoljnih priloga koje su brojni kupci ostavljali za odabrane slastice pogače, presnace, kroštule, kiflice, imbriagone, orehnjače, čupavce i ostale slatke delicije - prikupljeno je ukupno 6.537,00 kn. Zavidnu količinu slastica, koje su i ove godine rasprodane za tek nešto više od dva sata, za potrebe humanitarne izložbe darovale su

brojne otočanke i otočani, ali i kulturna, sportska, te karitativna udruženja. Na tri štanda uz članove Udruge dežuralo je i nekoliko osoba iz javnog života otoka Krk, među njima i promotorica Udruge Ana Znaor, višestruka osvajačica svjetskih odličja u kick boxingu. U akciji, realiziranoj pod motom odaberi što želiš, plati koliko možeš, pomogni ako hoćeš, prikupljena sredstva bit će kao i prethodnih godina namijenjena nastavku realizacije primarnog projekta Udruge stipendiranju osnovnoškolaca, koji

su ostali bez očeva. Udruga je tako za školsku godinu 2010./11. i 2011./12. dodijelila po četiri stipendije, dok je za tekuću školsku godinu uspjela dodijeliti jednu više, tj. pet stipendija otočnim osnovnoškolcima - svaka u iznosu od po 4.000,00 kuna. Prema dostupnim saznanjima, riječ je o jedinoj nacionalnoj neprofitnoj organizaciji, koja školuje isključivo osnovnoškolce koji su ostali bez očeva. Igor Gržetić

Ususret prvosvibanjskoj manifestaciji

EKO AKCIJA POLJE 2013. Da bi staze dobrinjskoga kraja za nadolazeću manifestaciju „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“ bile spremne u pravom smislu riječi, pobrinuli su se članovi Planinarskog društva „Obzova“. Četrnaest volontera Društva, predvođenih Katicom Dunato, krčilo je, rezalo i micalo sve što će sudionicima manifestacije, ali i drugim potencijalnim šetačima smetati. Akcija je održana u subotu, 9. rujna a obuhvatila je stazu do plaže i samu plažu u Uvali Veterna. Prognoza im nije bila naklonjena, no tijekom prijepodnevnih sati, dok kiše nije bilo, volonteri su sve zacrtano prokrčili i

očistili a na kraju se zasluženo odmorili i počastili u Društvenom

domu u Polju. Gordana Gržetić

17


Naš kraj - naši judi Optimisti i Kataroška dvije karnevalske udruge pokretači zimskog društvenog života na dobrinjštini

KARNEVAL IH DRŽI NA KUPU I ZBLIŽAVA Karneval je davno pustio duboko i čvrsto korijenje na Kvarneru, pa tako i na otoku Krku. Iako su ovih tjedana diljem Bodulije u punom zamahu maškarane fešte i zabave koje će već idućeg tjedna biti zaključene tradicionalnim paljenjima pusta, karnevalsko je razdoblje na području Dobrinjštine specifično po aktivnostima dviju članstvom iznimno brojnih karnevalskih skupina koje uz redovno vikend-feštanje već neko vrijeme uspijevaju brojne za "mesopusnu problematiku" zagrijane stanovnike dobrinjskoga kraja okupiti i angažirati oko priprema maski i alegorijskih kola s kojima se tamošnji maškarani feštari sad već tradicionalno predstavljaju na Riječkom karnevalu. Da otočani s područja Dobrinjštine svoje karnevalske projekte shvaćaju vrlo ozbiljno te da realizaciji mesopusnih zamisli pristupaju s elanom i priličnom dozom "profesionalizma" potvrdili su obilasci dvaju tamošnjih karnevalskih tabora onog karnevalske skupine "Kataroška" čiji se članovi okupljaju u mjesnom domu u Sužanu, kao i zbornog mjesta "Optimista",

18

karnevalske skupine čiji članovi su tjednima radili, gradili, šili i piturali u vatrogasnom domu u Sv. Vidu Dobrinjskom. Iako bi se moglo očekivati da bi odnosi dviju podjednako velikih i aktivnih karnevalskih skupina mogli imati "konkurentsku notu", obilazak i razgovor s dobrinjskim karnevalistima pokazao je kako se u njihovom slučaju radi o izuzetno prijateljskom, čak i partnerskom odnosu uvijek dobro raspoloženih feštara čija se međusobna ogledavanja svode tek na onu "ki će se bolje zabavit i razveselit ljude oko sebe". Neobična družina koju smo u mrklo doba noći ovog tjedna zatekli ruku punih posla u Sužanu, malom mjestašcu Dobrinjštine najbolje nam je pokazala bit karnevala koji po njima, osim za zabavu, smijeh, ples i opuštanje mora imati i obilježja druženja i međusobnog povezivanja ljudi. Naše organizirane "radne akcije" kakvima se bavimo već desetljeće i pol najbolji su dokaz kako se maškare i pripreme za nastup na karnevalu ne moraju vrtiti tek oko vikend zabava te da se u duhu tog običaja može uživati svaki dan,

naglašava Miljenko Galanto, predsjednik skupine Kataroška. Skupina koja je izrasla i formalno ustrojena 1999. godine zaslugom veće skupine entuzijasta, mještana brojnih naselja iz okolice Dobrinja zapravo je samo nadogradnja duha kojeg se u sebi nosili ljudi koji su i ranije na svojim leđima nosili, gurali i promovirali duh mašakara, ističe Galanto dodajući kako skupina danas broji 60-tak članova. - Ma nama vam je ovo sve. Uživamo u svemu što radimo i kad malo bolje razmislim, karnevalska su zbivanja kao uostalom i same pripreme za nastup na Riječkom karnevalu najvažnije zimsko društveno događanje oko kojeg se svi, i stari i mladi okupljamo, koje nas drži na kupu i zbližava. Pripreme svake godine počnu već u predbožićno vrijeme kad se okupimo i dogovorimo temu s kojom ćemo se predstaviti na završnici karnevala. Pravi radovi kreću iza blagdana Tri kralja kad, ovisno o trajanju samog karnevala ali i zahtjevnosti grupne maske i alegorijskih kola počinjemo sa svakodnevnim radom. Uz pomoć Općine koja nas i financijski pomaže ali i mjesnog odbora koji nam uvijek na raspolaganje stavlja prostor doma u Sužanu bacamo se na posao izrade kostima ali i prateće kontrukcije koju uvijek iznova, dobrim dijelom reciklira-


Naš kraj - naši judi jući "građevinski materijal", podižemo na "labudici" koju smo prije nekoliko godina, upravo radi gradnje alegorijskih kola dobavili kao udruga. U svakom slučaju, zaključuje predsjednik Kataroške, nastupi članova te skupine na riječkom su Korzu uvijek maštoviti i slikoviti, a u njima jednako uživaju uvijek dobro raspoloženi i zaigrani članovi spomenute skupine kao i gledatelji koji ih prate pogledima. Kako su nam prenijeli članovi Optimista ali i Kataroške, njihove karnevalske aktivnosti ne svode se tek na pripreme nastupa na Riječkom karnevalu. - Okupljamo se i radimo tijekom radnih dana jer su nam vikendi "rezervirani" za sudjelovanje u karnevalskim zbivanjima koja se odvijaju na otoku Krku, ali i cijelom Kvarneru. Ma ima nas posvuda, svake smo subote gosti nekog drugog mjesta i otočne, ili pak "prekomorske" karnevalske skupine, naglasio je Galanto. Slično smo čuli i od Mihajića koji se s teškom mukom prisjetio svih ovogodišnjih gostovanja Optimista koji se, kažu, nerijetko moraju podijeliti u više ekipa kako bi ispoštovali sve pozive koji im subotama i nedjeljama pristižu s brojnih adresa otoka Krka, Primorja, čak i iz nekih drugih dijelova Hrvatske.

Optimista, neznatno starije i članstvom brojnije karnevalske skupine kojom "šefuje" Slavko Mihajić. Optimiste smo pak zatekli u sjedištu DVD-a Dobrinj, odnosno vatrogasnom domu u Sv. Vidu Dobrinjskom gdje se svakodnevno (ili bolje rečeno svakonoćno) okupljaju već tjednima. Počeli smo se pripremati sredinom siječnja, a kako se je bližio veliki finale i nastup na Riječkom karnevalu, radovi su postajali sve intenzivniji a odlasci kući sve kasniji, naglašava Mihajić priznajući kako se neko vrijeme s radnih okupljanja doma nije vraćao prije "ure zapolonoćun". Dobar dio zabave svih nas karnevalista već su ove pripreme koje su, htjeli mi to priznat ili ne, već same po sebi dio društvenog života ovog kraja tijekom kojeg se naša velika i šarolika kumpanija druži i dobro zabavlja. Ove su godine Optimisti na Korzu nastupili 16. put zaredom a kako nam priznaju, njihovi dojmljivi i uvijek zapaženi nastupi, uz to što su uvijek tematikom aktulani, često su i "proročki". Tako su se, nastavlja Mihajić, sprdnje ke smo na Korzu delali na račun nastojanja ostvarenja besplatnog prijelaza otočana preko Krčkog mosta malo po našem nastupu ostvarile jednako kao što su se, nasreću, izgradnjom nove, moderne dobrinjske osnovne

škole obistinile i naše "karnevalske obrade" problema loših uvjeta školstva na našem području. Kako bilo, nas osamdesetak koliko nas se okuplja u Optimistima živimo za ovo ča delamo i oko čega se okupljamo, naglašava predsjednik spomenute karnevalske skupine koja, baš poput njihovih kolega iz Kataroške, dobar dio sredstava nužnih za djelovanje i realizaciju planova vezanih uz maškare i karneval priskrbljuje sudjelovanjem u organizaciji i provedbi ljetnih fešta. Jedanko tako, članovi obiju karnevalskih skupina aktivni su učesnici svih društvenih, kulturnih i sportskih manifestacija na području Dobrinjštine, a jednako tako "ruku daju" i u događanjima kao što su ekološke akcije čišćenja divljih plaža, šetnica i ostalih javnih prostora kakve nerijetko uprličuje TZO Dobrinj. U svakom slučaju, Optimisti su dio Dobrinjštine i njene svakodnevice a tako će i ostati, zaključuje prvi Optimist među jednakima od kojeg smo doznali i kako je njihov ovogodišnji "karnevalski performans" inspiriran realnošću hrvatskoga profesionalnog nogometa i slikom koju o tom sportu u nas stvaraju svi oni "popratni elementi" nogometne zbilje - poduzetni manageri, manekenke, huligani ali i sve malobrojniji gledatelji... MR

Slično smo ozračje osjetili i kod

MT

19


Naš kraj - naši judi Prva „lignjada“ Športsko – ribolovnog kluba „Čikavica“

IZNENAĐENI ODAZIVOM OBEĆAVAMO NOVE „LIGNJADE“ Šrk „Čikavica“ Šilo postoji već neko vrijeme, točnije od 1982. godine. Po prvi put Klub je organizirao natjecanje u lignjolovu „lignjadu“. Već u nekoliko navrata članovi kluba dali su prijedloge kako bi bilo lijepo i dobro da Klub pozove natjecatelje i organizira lov liganja. Naravno, bez ikakvog problema odlučili smo pozvati članove i dogovoriti mjesto okupljanja u Ribarskoj kućici u subotu 19. siječnja u 15 sati. Bili smo iznenađeni odazivom ljudi kojih je bilo preko četrdeset, točnije

četrdeset i šest članova kluba – nekih starih, a i nekih novi koji su se po prvi put pridružili ribarskom klubu. Nakon kratkog dogovora krenulo se barkama na more. Vrijeme baš i nije bilo kako smo očekivali, ali to nam nije bila prevelika prepreka da ipak pokušamo dati sve od sebe i uživati na moru. Natjecanje je trajalo do 19 sati, kada smo se svi ponovno našli kod Ribarske kućice. Glavni sudac Ivan Dunato primio je ulove koje su natjecatelji donijeli i izvagao ulovljene primjerke. Prvo mjesto

osovjila je ekipa u sastavu Željko Jelenović i Vladimir Kreko, drugo Ervin Lončarić i Emil Kirinčić, treće Ivan Glavaš i Darko Brusić. Nakon proglašenja pobjednika i podjele medalji nastavilo se druženje i blagovanje jela, koje smo unaprijed priprmili za sve sudionike. U nadi da će ovo natjecanje postati redovito, Šrk Čikavica Šilo trudit će se održati tu tradiciju i organizirati lignjadu i sva druga natjecanja u ribolovu kao i dosad. Tajnik kluba: Ivan Brusić

POMOĆ ZAPOSLENICIMA DINA–PETROKEMIJE I NAŠIM STARIJIM ŽITELJIMA U prigodi Uskrsa Općina Dobrinj dodijelila je pomoć u iznosu od 500,00 kn za 17 zaposlenika koji rade u Dini kako bi im bar

20

malo olakšali ovo neizdrživo stanje u kojem se već mjesecima nalaze. Isto tako kao i ranijih godina podijelit će se oko 200 poklon

paketa svim stanovnicima koji imaju više od 80 godina. Neven Komadina


Naš kraj - naši judi Skupština Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka

NE SAMO OBILJEŽAVATI NEGO I VREDNOVATI TEKOVINE NARODNOOSLOBODILAČKE BORBE Ne samo evocirati i obilježavati, nego i ukazivati na značaj pojedinih datuma i događaja iz NOB-a; ne samo isticati, nego u stvarnosti konkretizirati načela antifašizma i antifašističke borbe – glavne su odluke i poruke s godišnje Skupštine Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka (UABiA), održane 16. veljače u Krku. UABiA otoka Krka, inače jedno od najbrojnijih udruženja na otoku , u proteklih je dvanaest mjeseci upriličila niz događanja, kojima je ukazano na važnost vrednovanja Narodnooslobodilačke borbe a ove će godine dio projekata ponijeti upravo mladi članovi UABiA-e, istaknuo je predsjednik Udruge Darko Fanuko. Naime, pri Udruzi odnedavno djeluje Forum

mladih, na čelu s Vilimom Papom. Forum mladih, između ostalog planira organizirati tribinu namijenjenu srednjoškolskoj populaciji, s ciljem ukazivanja na sveprisutnu problematiku ksenofobije i šovinizma a suorganizirat će i vrlo posjećeni i popularni festival Prvomajski inkubator, izdvojio je Vilim Papa dio bogatog programa Foruma mladih. Članovi Udruge uključeni su i u mnoge druge sfere, pa je tako Forum žena svoj prilog kulturnim događanjima na otoku dao vrlo zanimljivom izložbom „Vridne ruke“, u galeriji Decumanus u Krku. Pred otočnim je antifašistima obilježavanje Dana oslobođenja otoka Krka, koje će se 17. travnja

održati u Puntu, kao i domaćinstvo tradicionalnih Sportskih igara antifašista Primorsko – goranske županije, a u službenom je programu Udruge i „Marš mladih Kampelje – Punat“. U našem je planu, dakako, i razvijanje suradnje s udrugama proizašlim iz Domovinskog rata a svoje ćemo aktivnosti prilagoditi teškim recesijskim vremenima, zaključio je Fanuko, najavivši prezentaciju knjige nedavno preminulog Ivana Kosića, „Neverini i bonace Boduli i antifašizam“, koja će zasigurno biti prilog boljem upoznavanju i vrednovanju NOBa, čiji se značaj nerijetko iskrivljuje, pa nažalost i omalovažava. Gordana Gržetić

Dobrinjska podružnica UVDR-e dobila prostor

U ZGRADU STARE ŠKOLE USELILI NOVI STANARI Ovih je dana dobrinjska podružnica Udruge veterana Domovinskog rata dobila svoj prostor na katu nekadašnje zgrade stare škole na dobrinjskoj Placi, a istu će prostoriju koristiti i članovi braniteljske poljoprivredne zadruge Masmo. Radove na uređenju izveli su članovi predsjedništva podružnice UVDR – a, koji su uz bojanje zidova, odradili i bojanje lamperije i dijela stolarije, a obavljeno je i lakiranje parketa, u čemu je pomogao i član UVDR - a Slavko Crnčić. Novouređeni prostor posjetio je i općinski načelnik Neven Komadina koji je veteranima, uz dosadašnje financiranje materijala, obećao i finacijsku pomoć u opremanju prostora. U ugodnom druženju razgovaralo se

i o odluci Općinskog vijeća, po kojoj su veterani oslobođeni dijela plaćanja doprinosa za priključak na komunalnu infrastrukturu, a spomenuta je i inicijativa Zadruge za podizanje višegodišnjih nasada u uvali Petrina, gdje je Općina

Dobrinj sredstvima pretpristupnih fondova EU izgradila cestu poljoprivredne namjene. – Novi prostor koristit će se kao ured, rekao je predjednik podružnice Nedeljko Gržetić, dodajući kako će se u njemu održavati i turniri u briškuli i trešeti, te organizirati prigodna druženja u cilju zbližavanja braniteljske populacije na području Općine Dobrinj. Ovogodišnja tradicionalna akcija čišćenja šumskih puteva održat će se 13. travnja na području naselja Polje, te se, kao i svake godine, očekuje dobar odaziv veterana, koji će nakon odrađenog posla ovaj put nastaviti druženje u poljanskom Domu. N.G.

Nedeljko Gržetić

21


Susret Nino Šamanić iz Krasa niže uspjehe u Bostonu

DEKANOVA LISTA BOLJIH STUDENATA POTVRDILA JE DA SAM IZABRAO PRAVI PUT Bostonski „Berklee College of Music“ najveći je nezavisni koledž za suvremenu glazbu u svijetu a slovi i kao jedna od najboljih i najkvalitetnijih škola jazza, rocka i popularne glazbe, nudeći istovremeno proučavanje šireg raspona glazbeno – plesnih pravaca. Bostonskom rasadištu glazbenika i umjetnika temelje je 1945. godine postavio pijanist, kompozitor i aranžer Lawrence Berk, osnovavši „Schillinger House“, u kojoj je po prvi put u Sjedinjenim Državama ponudio organizirano proučavanje jazza. „Schillinger House“ uskoro mijenja ime u „Berklee School of Music“ a 1970. U „Berklee College of Music“, koje je i danas zadržao. Poduža bi bila lista slavnih, koji su svoja prva glazbena znanja stjecali i usavršavali u ovom bostonskom koledžu i koji su kasnije osvajali prestižne nagrade kao što su Grammy i Oscar. Iz te se plejade izdvajaju Quincy Jones i Melissa Etheridge. Ovih je dana iz Bostona stigla vijest o još jednom uspješnom polazniku Berklee Collegea. „Glavni lik“ priče, koji se našao na tzv. „Dekanovoj listi“ (Dean's List“) boljih studenata je Nino Šamanić iz Krasa. Zahvaljujući Skypeu, preko kojeg doslovce možemo doći u svaki dio svijeta, zavirili smo u svijet ovog mladog i talentiranog glazbenika, koji - kako nam je više puta ponovio - uistinu živi svoj san, koji je tako dugo sanjao... Kad se prisjetim početaka... Još u ranoj dječačkoj dobi Nino je bio uvjeren da će glazba biti jedan od glavnih puteva i ciljeva u njegovom životu a zatim se na tom putu našla i želja za pohađanjem prestižnog Bereklee Collegea. Usmjerivši svu svoju energiju ka

22

tom cilju, Nino je prionuo na pripreme za prijemni ispit. Svjestan je, kaže, da mu je bilo itekako jasno koliko je visoko postavio letvicu svojih snova, ali vjerovao je da ti snovi mogu postati realnost. A onda su krenule prepreke. Prepreke za preprekom, bolje rečeno: - Joj, kad se samo prisjetim svega što je prethodilo ovome u čemu danas istinski uživam! Ma koje su to peripetije bile, jedna za drugom. Kao da se sve urotilo protiv mene! Od nekih naizgled sitnica, pa do prometnog udesa koji smo doživjeli dok smo putovali na prijemni ispit za Berklee College, koji se održavao u Beogradu. Sve što je moglo poći naopako, pošlo je! – prisjeća se danas sa smiješkom Nino tih dana. Ipak, sve što se okrenulo naopačke, vratilo se na svoje mjesto: -Uspio sam stići do Beograda i to na vrijeme da pristupim prijemnom. Uspješno sam prošao prijemni, dobio parcijalnu stipendiju i počeo živjeti svoj san, koji sam zbilja jako dugo sanjao. I eto, ovih sam dana primio pismenu obavijest da sam na Dekanovoj listi boljih studenata svog fakulteta. Peripetijama koje su me snašle danas se mogu nasmijati. Sad sam konačno tamo gdje sam želio biti i malo je reći da sam sretan a i ponosan na Dekanovo pismo i svoja dosadašnja postignuća.

Dani su mi ispunjeni obavezama, ali uživam u svakom trenutku Ima Nino na što biti ponosan, jer nije mala stvar biti na Dekanovoj listi boljih studenata, tim više što je riječ o fakultetu svjetskog ugleda. -Uz uobičajenu proceduru koja prati svaki prijemni ispit, morao sam proći i dodatna testiranja iz harmonije, solfeggia, aranžiranja i glazbene tehnologije, po kojim su nas svrstali u odredene razine. Takoder, morali smo se predstaviti i kroz određeni interview i ispit na kojem smo pisali esej. Ovo posljednje bilo je nužno u procjeni našeg znanja jezika, tj. vladamo li engleskim jezikom dovoljno, ili ćemo biti raspoređeni u grupu u kojoj se uči jezik. Eto, ja sam pokazao takav rezultat, tako da nisam morao uzimati dodatne satove engleskog jezika, pojasnio nam je Nino još jedan dio priče, koji je prethodio njegovom sadašnjem studentskom životu na prestižnom bostonskom koledžu. -Orijentirao sam se na smjer suvremene kompozicije i produkcije. To me posebno zanima. Moji su dani s u potpunosti ispunjeni, ali i pomno isplanirani i uživam u svakom trenutku. Puno se uči, puno je predavanja, seminara, teorije i prakse, ali ostane, naravno, vremena i za druženja. Studentski je život manje više svugdje isti.


Susret Nino studentske dane u Bostonu provodi uspješno „balansirajući“ između hrvatskog i engleskog jezika. Engleski jezik ipak prevladava: -Na hrvatskom jeziku razmišljam, ali engleskim komuniciram većinu dana. Ne samo što su predavanja na egleskom jeziku, nego i zato što smo na ovom koledžu iz Hrvatske trenutno samo naša mlada glazbena nada Dina Rizvić, jedna djevojka iz Rovinja i ja. Kad me uhvati nostalgija, tu je Skype Zahvaljujući Skypeu, svakodnevno sam u kontaktu s obitelji i prijateljima. Naravno, tu su i emailovi, te društvene mreže i zaista mogu reći da sam iako daleko, ipak blizu rodnom kraju.

Nostalgija je neizbježna kad si daleko od svojih, ali sve to vrlo brzo riješi Skype. Uostalom, toliko sam želio doći ovamo gdje jesam, pa mi i to daje poticaj da ustrajem i da uživam u svim ovim toliko željenim trenucima. Koliko će još Nino koristiti blagodati Skypea i elektroničke pošte do povratka u domovinu? -Pa upravo sam planirao kako ispolagati dodatno još neke predmete tako da, ako bude sve po planu, ovdje ću biti do proljeća 2014. To takoder podrazumijeva da u Bostonu ostajem preko ljeta, da bih tako mogao prije diplomirati. Glazba je moja budućnost A kad studentskim danima dođe kraj, hoće li mu bostonska adresa

ostati i dalje aktualna, ili? - Kad se vratimo na ljeto 2014. opet ću reći, ako bude sve po planu - Dina Rizvić i ja planiramo raditi koncerte s našim autorskim stvarima i obradama. Isto tako, planiramo napraviti neki seminar ako nam to bude moguće. Planova je puno, ideja još više, ali najprije valjda odraditi posao do kraja. U svakom slučaju, glazba je moja budućnost – zaključuje Nino svoju priču o studentskom životu u Bostonu, odašiljući istovremeno svima – neovisno o dobi, afinitetima i ciljevima – jasnu poruku i pouku: Svi naši snovi mogu postati svarnost ako imamo dovoljno želje i volje da se oko njih potrudimo.. Razgovarala: Gordana Gržetić

23


Škola i vrtić Iz rada PŠ Dobrinj

SVESTRANI DOBRINJSKI OSNOVNOŠKOLCI Natjecanja, maškare, Valentinovo... Nakon zimskih praznika, odmorni i puni snage vratili smo se u školske klupe. Već u prvim tjednima nastave počela su školska natjecanja na kojima su sudjelovali i učenici naše škole. Svoje znanje pokazivali su iz kemije, tehničke kulture, geografije, vjeronauka, informatike i njemačkog jezika, a natjecanje mladeži Hrvatskog Crvenog križa tek slijedi. I učenici i mentori zadovoljni su postignutim rezultatima, ali posebnu pohvalu zaslužio je učenik 7. razreda, Milan Grčić koji se plasirao na državno natjecanje iz poznavanja tehničke kulture. Mesopusno vrijeme pobrinulo se da nam dani ne prolaze samo u učenju, pa smo se zabavljali na dječjoj reduti u Društvenom domu u Dobrinju, na Mesopusni utorak nastava je održavana pod maskama nakon koje smo imali

24

ples u holu. Obilježili smo i Valentinovo-Dan zaljubljenih. Nora u srcu Da su naši učenici plemeniti i dobrog srca, još su jednom pokazali u sasvim spontanoj akciji prikupljanja novčanih sredstava za potrebe liječenja djevojčice Nore, svima poznate kao Nora Fora Strašni Lav. Prikupili smo 2.100 kuna, slikali se s porukom za Noru i objavili fotografiju na Facebook stranici malene Nore, a našu dobrotu nagradio je gospodin Trinajstić objavom članka u Novom listu.

Još nas čeka puno posla Još nas čeka puno posla. Uz svakodnevno učenje, bavit ćemo se eko akcijama prikupljanja starog papira i plastične ambalaže, radit ćemo med i sok, održati prodaju naših proizvoda, urediti okoliš, pripremamo priredbu za Majčin dan i završnu priredbu. Kako je sve to prošlo, čitat ćete u sljedećem broju ovog lista. Svi učenici i djelatnici PŠ Dobrinj žele vam sretan i blagoslovljen Uskrs! Nikolina Ćuk voditeljica PŠ Dobrinj


Škola i vrtić Tradicionalni humanitarni buvljak krčkih srednjoškolaca

STARU KRAMU PRETVORILI U DOBRU KARMU „Pretvorimo staru kramu u dobru karmu“ naziv je božićnog humanitarnog buvljaka, koji su 20. prosinca u svojoj školi u Krku organizirali i upriličili otočni osnovnoškolci i njihovi profesori. „Učenici i djelatnici srednje škole tradicionalno organiziraju predbožićni „buvljak“, uz pomoć kojeg ove godine prikupljamo sredstva namijenjena Humanitarnoj udruzi „Andrijana Gržetić“, koja unatrag nekoliko godina stipendira osnovnoškolce bez očeva“, pojasnila je prof. Mirjana Komadina Mergl u ime organizatora ove plemenite akcije. Božićni ukrasi, čestitke, ukrasi i brojni drugi slični predmeti našli su se u holu Srednje škole „Hrvatski kralj Zvonimir“ posljednjeg dana polugodišta a za dobar „štimung“ pobrinuli su se školski glazbenici i plesači. U pretvaranju stare krame u dobru karmu sudjelovali su i članovi Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka, koji su prikupili i donirali nekoliko kutija raznih predmeta, koji su također našli svoje mjesto na ovoj manifestaciji dobrote i humanosti. G.Gržetić

Dan otvorenih vrata u Srednjoj školi“Hrvatski kralj Zvonimir“

OTOČNIM OSNOVCIMA PREDSTAVLJENI OBRAZOVNI PROGRAMI Bliži se završetak još jedne školske godine, što će za osnovce označiti neke nove početke. Dan otvorenih vrata krčke Srednje škole „Hrvatski kralj Zvonimir“ tradicionalni je pokušaj da osnovnoškolci na važno životno pitanje odabira budućeg zvanja lakše pronađu odgovor.

U petak, 15. ožujka oko 160 osnovnoškolaca posjetilo je krčki srednjoškolski centar, upoznavši se s njegovim srednjoškolskim obrazovnim mogućnostima. Ovom je prigodom prezentiran i promotivni videospot Škole, koji na simpatičan način poziva osnovno-

školce da nastave školovanje u Krku, a koji su izradili i iza kojeg stoji učenici Antonio Brusić i Aldo Orlić, uz mentorstvo prof.. Ane Pasarić. G. Gržetić

25


Nasljeđe predaka

KRASKI GOSPARI (otac i djed) od 1877. godine brine o gradskoj uri. A potom je slijedilo uistinu pravo iznenađenje – obitelj Krasovac porijeklom je sa otoka Krka. Sada već pokojni gospar Tonči rado mi je ispričao dio svoje obiteljske predaje, po kojoj je njegov djed (nono) Frano u djetinjstvu živio u Krasu.

Prije četrnaest godina (1999. g.), boraveći u Dubrovniku na BBC–jevom seminaru novinarstva, sasvim sam slučajno odlučio napraviti radijsku reportažu o dubrovačkom zvoniku i uraru gradske ure na Stradunu. Tražeći osobu koja se brine o satnom mehanizmu i čuvenim Zelencima (Maro i Baro) – brončanim likovima koji udaraju o zvono - put me odveo do samostana Male braće, gdje sam, gle slučajnosti, naišao na franjevca Volarića iz Risike. Nakon početnog nepovjerenja i provjeravanja mojeg krčkog porijekla, vremešni me franjevac uputio na adresu dubrovačkog gospara Tončija Krasovca, čija se obitelj

Od Krasovaca u Dubrovniku, osim Tončijeve supruge Veljke, s obiteljima žive kćeri Anis i Loris, sinovi, inače poznati dubrovački profesori glazbe Frano i Boris Krasovac, te brat Andro. Pokojni gospar Tonči samo je jednom autobusom prošao kroz Kras, a sin Frano kao osmogodišnji dječak tjedan je dana s ministrantima boravio kod franjevaca na Košljunu. – Po pričanju mog oca, nono Frano je ostao siroče, te mu je župnik iz Dobrinja dao prezime Krasovac, po selu Krasu, u kojem je tada živio, kazivao mi je gospar Tonči, dodajući kako je nona župnik poslao u Budimpeštu, gdje je izučio urarski zanat. Potom je nono Frano putovao našim krajevima, popravljajući satove po brojnim selima i gradovima tadašnje Austro – Ugarske monarhije. Nikad se više

nije vratio na otok Krk, a skrasio se došavši u Dubrovnik, gdje se rodio i moj otac, zaključio je gospar Tonči, sjetno prebirući po malobrojnim starim fotografijama, obzirom da je velik dio obiteljskih uspomena izgorio u njihovoj spaljenoj kući, 6. prosinca 1991., za vrijeme četničke agresije na Dubrovnik. – Tog je dana sat stao, no za kratko, jer i pod granatama sam svakodnevno navijao Zelence, prisjetio se tih teških dana gospar Tonči, ističući kako je ponekad i sa sinom Borisom trčao do zvonika, želeći da zvonjava pokaže agresoru kako su Dubrovčani još u svome gradu. Kao dijete zvonik je nazivao papinim (očevim) zvonikom, a u starom nonovom dokumentu otkrio je kako su u to vrijeme sat nazivali dobnikom. – Imam dva sina glazbenika koji su pošli drugim putem, rekao je na kraju našeg druženja, te 1999. godine gospar Tonči, dodajući kako je on, nažalost, posljednji Krasovac, urar i nadziratelj dubrovačkog gradskog zvonika. Tonči Krasovac brinuo se o uri i Zelencima do kraja života, sve do 2005. godine. Na dan sprovoda njegov nasljednik Roko Lobrović pokrenuo je mehanizam stare ure, a Maro i Baro su, udarajući o staro zvono, gospara Tončija ispratili na posljednji počinak. Nedeljko Gržetić

Nedeljko Gržetić

26


Nasljeđe predaka

MANOVRA OD SALAMA Prvih devetnajst let mojega živjenja na Boduliji bilo je doje obilanciji a bliže mižeriji, ma ono čo me je dopalo v Riki potla finjene male maturi va Veji, e, kuntra tomu je ono na Boduliji bi cesarski palac. Kada son fini malu maturu, šo son koti i fanj drugih priko jene dobre vezi v Riku delat. -Hvala ti, Bože, da son se škapula internata i mižerije i drhtana od zimi a pok najviše glada! – bugare son san sobun na trajehtu do Riki. V Riki me je, kako son misle, čekalo živjenji o kon se na Boduliji more samo sonat. Rika ti je za nas bodulskih dičinu na finjenici pedesetih let pasanoga vika, bila jedina ofra za uć od težačkoga dela, od večeri pod petrolejkun ali poli lojenice i od praznih žepi na svih bandah zakrpanih gać... -Fiume, bellisima Fiume! – zakanta son naglas kada je trajeht košta na Rivi Boduli – Stiže trajeht a na trajehtu mladi gospodin Brusić! Vaše veličanstvo, izvolite, izvolite! – reko son naglas i san sebi se poklonu dokla son hode von zo trajehta. – Ava, evdi i arija lipje vonja a doma, kaj god ćeš poć, arija vonja po lozanjah, zelu i palenti! Ummm, evo je arija a ne ono na Boduliji! Bodulske arije, ka vonja po domaćen siru i lozanjah, domisle son se misec dan košnije. Va sir i lozanje misle son jutron kada bin se staja na delo, kada bin prihaja nazad va kamaricu na Belvederu i kada bin va toj sejenoj kamarici okolo osme ure večer zaspa lačon, mučon i zaplakan. Dani su mi bivali sejenaki: jutron na delo va jedon ured, va kon nis glavu dviza od lumeri i slov. Okolo četrte ure bin prihaja va kamaricu, ziplaka jenu rundu soz, a druga bi prišla na red kada je bilo poć spat. Ne moren reć da mi je na delu bilo grdo; ime son gospodsko delo, okolo mene su svi bili dobri i na ruku mi, a gazdarica je bila jena čudna žena ka je kući imela mašku i kokoš, ma mi nikad maj ni rekla jene grde besedi. Sejeno, postoja je problem...a ta problem je bila plaća... Tada se je plaća drugačije računala nego donos; moja je bila najmonja, tzv. početnička plaća, na ku mi je kada i kada ki bod prneslo zalagani na poslu ko se je istešo bodovalo. Uglavnon, bodovalo se je sve ono čo ja nis ime. I tako je moja početnička plaća bila tolika da son mogo platit kamaricu na Belvederu i da mi je ostajalo za koliko toliko pošten jedon ubrok na dan. Doma son hijiva jedon put na misec. Skuživa bin se bi da mi je v Riki jako lipo, da iman kunpaniju a kada bude vrime za kosit, sadit konpir ali čo veće, na me moru slobodno računat. I tako je mat soki dan hojivala pred poklončić Srca Isusova i

zahvajivala za uspjeh sina Mika, otoc se je hvali da ima činovnika a moji mlaji brati dvojki su školi ganali da njin brat bude tamo kaj arija vonja koti rožice va raji. Dokla su se oni hvalili i veseleli, ja son soki drugi dan kupova štrucu kruha i pet dek salama i od toga udela marendu, obed i vičeru. Riku koti mesto bojega i novoga živjenja zibralo je tada fanj naših judi, napose mladih zo Bodulije. Bilo nas je va svih poduzećih – od pošti, pok do stolarije. Franjo, jedon od najbojih školanti va Veji, istešo je pričeka svoju ćansu v Riki i to na banki. I on je veselo i kurajno ganjiva kako je Rika zemajski raj, kako mu je živjenji lipo da lipje ne more bit i kako mu je sikira zasprave va med pala...sve do jenoga dana dokla se on a ne sikira ni tonba – ne va med, nego vosrid banki... Bilo je to okolo tri ure zapodne, kada son se po običaju vraća doma pred Narodnu banku. Kada son vide šušur i nosila na kih leži bled koti krpa Franjo, ni mi rabilo tumačit čo mu je – zavrte son so glavun, čudeć se kako se to meni veće ni dogodilo.. Dokla su Franja nosili von, snaži son se da me ne ne bi slučajno vide. Zna son koliko bi meni bilo neugodno va takovoj situaciji – veli gospodin činovnik, ki se je prehiti od glada – od čega drugoga, ako ne od glada?! Manko son i san komaj sta na nogah, mesto doma šo son kuntra bolnici. Uru košnije, side son na Franjovoj postiji... -Miko, šest jih iman mlajih od mene doma, poviše oca napol invalida i slipu mamicu. Čo ću samo ja jist v Riki? – reko je Franjo prez da son ga bilo ča zapita. Nismo rabeli niš jedon drugoga pitat- razumeli smo se itekako i prez besed. -Hm..da..a doma imaju i svoje brigi dosta, pok boje da ne znaju za naše manovri. Čo se mene tiče, nijedon neće doznat. Prez brigi budi. Nego, čuj me, ja niman čuda, zapravo reć niman niš, ma iman više od tebe. Ti jih imaš šest mlajih a ja dvih i to je vela razlika. Ti sada počivaj a kada zijdeš von, ja ću skrbit za te! -Ti skrbit za me? Ha ha ha ha! Ću se od sve dešperije nasmet! -Da, ja ću skrbit za te, Franjo! Dva dni košnije Franjo i ja sideli smo va jardini i dilili zajednički obed: -Dva i pol deka salama tebi, dva i pol deka meni, pol pinki tebi, pol meni! Tako, evo čo evdi pojiš i ono čo san kupiš će ti brzo vrnut forcu i nijedon neće doznat da si pa koti sikira va med! – reko son mu smijuć se, delajuć jenaki deli kruha i salama. I još par dan smo tako dilili moju štrucu i pet dek salama a onput se je pomalo Franjo refa. Teško će oni ki evo sada poslušaju va obilanciji moć dokončat kako se je Franjo refa so dva i pol deka salama i

pol štruce kruha. Ni ga to refalo, ma va mižeriji va koj je bi, i tih par zalogaji čo je hiti v usta itekako mu je pomoglo. Meni je odmoglo, ma mi je i pomoglo...zapravo, vrnulo se... Dvajsetok let košnije ja son so famejun žive na Boduliji a Franjo va Splitu. Nikad nijedon ni od mojega ni od Franjovoga roda ni dozna čo smo potrpeli onih prvih misec v Riki, dokla nan početnička plaća ni skočila a napose da je debuli Franjo deboto živjenji zgubi kada je od glada pa naznak.Sada smo oba živeli prilišno dobro a mene je mučilo jeno: moja hći Katarina je jako lipo crtala i sokako su meštri oteli da gre študijat slikarstvi va Zagreb. Nis bi siromah, ma plaćat študije va Zagrebi, to je bilo malo previše za me...još više me je rastuživalo poslušajuć dešperanu Katarinu: -Ma tr je i ekonomija v Riki dobra. Crtat moren kada ću i kako ću. Ako ću u strica Janka bivat za niš v Riki, čo se more?! Kada je za prvi maj osondeset i prvoga leta Franjo prišo doma, šli smo na Malinsku na kafe i totu son mu se zipojada. Vosrid govora me je ferma: -Imaš koga ki bi udela poneštru? -Čo? -Imaš koga ki bi ti udela, zapravo reć popravi jenu poneštru? -Franjo! Halo???? Ja ti pravjan svoju tugu i nevoju a ti plešćeš od poneštri! Ma si se ti smuti ali čo ti je? Ja son misle da će me prijatel razumit i... -...ma zasprave te pitan! Moja pokojna ponica je imela jedon stanić va Zagrebi na Trešnjevki. Znaš i san da je bila rodon zo Zagreba. Koliko znan, ni kunjada ni kunjado ga ne duperaju a nimaju ga voje ni fitat bilo komu. Kada son zadnji put bi tamo, vide son da su se va dnevnon prušijani malo nagrbačili. Najdi nikoga neka popravi poneštru i Katarina more poć nutor. Ako pasa prijemni, daj Bože! E, to je rabilo vit, to veseji va našoj kući, kada je Katarina čula novost!Skočila je na Franja, zilobizala ga i rekla mu: -Znate čo, od celoga toga moga veloga roda, Vi ki mi niste niš, Vi ste mi rod! Franjo se je nasme, namignu mi i odvrnu njoj: -Ma ki je reko da nismo rod?! -Čo smo? – začudela se je Katarina. -Nego! Veće dvajset i...koliko ono, Miko? -Dvajset i četire, Franjo. Dvajset i četire leta! – reko son istešo mu namignjujuć. Nijedon ni niš razume, nijedon osin nas dvih. A mi dva smo se znova razumeli – prez besed! Gordana Gržetić

27


Pred nama „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“ po četvrti put

PRAZNIK RADA PROVEDITE REKREATIVNO, ZABAVNO I KORISNO Planinarsko društvo „Obzova“ i TZO Dobrinj organiziraju za prvi dan svibnja, praznik rada, organiziraju četvrto izdanje rekreativno – kulturno – zabavne manifestacije „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat“. Nakon okupljanja u 9 sati u Polju, slijedi podjela sudionika u tri grupe; naime, svaki od sudionika bira prema svojim mogućnostima

tip i dužinu staze. Rekreativna šetnja bit će i prilika za „školski sat povijesti u prirodi“, a s posebnostima i vrijednostima dobrinjskoga kraja sudionike će upoznavati vodiči svake grupe. Okupljanje završava tamo gdje je i počelo - kod Doma u Polju, gdje sudionike čeka ručak (gulaš i pašta) i zabava uz glazbu. Kotizacija, u koju je uključen i ru-

čak, iznosi 30 kn. Rok za prijavu je mjesec dana prije datuma održavanja. Za prijave i dodatne informacije na raspolaganju su u ime organizatora gđa Katica Dunato, (katica.dunato@gmail.com, mobitel: 091/528-30-17) i France Chopinet, france_chopinet@yahoo.com, mobitel: 099/676-53-39. Dođite nam u velikom broju ! Gordana Gržetić

Svečanost u New Yorku

TRIDESET I PET GODINA KLUBA ŽENA OTOKA KRKA U NEW YORKU Trideset i peta obljetnica osnutka i uspješnog djelovanja Kluba žena otoka Krka u New Yorku svečano će biti obilježena 14. travnja, doznajemo od predsjednice Kluba Bosiljke Radman. Puno je pojedinaca i zajednica koje „njujorškim Bodulkama“ duguju zahvalnost, budući su upravo zahvaljujući njihovim donacijama realizirani mnogi humanitarno – kulturni projekti na otoku Krku, pa i šire.

28

Svakako valja istaknuti humanitarne akcije, koje su članice Kluba pokretale tijekom Domovinskog rata, prikupljajujući materijalnu i financijsku pomoć, koja je stizala do gotovo svakog doma na otoku. Upravo zahvaljujući Klubu žena u NY, odnosno Bosiljki Radman i Marini Jurasić Vučenik, među iseljenim Bodulima prije tri godine pokrenuta je akcija prikupljanja novčanih sredstava namijenjih

Humanitarnoj udruzi „Andrijana Gržetić“, zahvaljujući kojima ova Udruga redovito stipendira osnovnoškolce bez očeva. Klubu žena otoka Krka upućujemo iskrene čestitke i zahvale, a reportažu s njihove svečanosti moći ćete pročitati u sljedećem broju „Fanta“. G. Gržetić


Turizam

OSNOVANA STRUKOVNA SKUPINA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA U Krku je 18. veljače održana prva sjednica novoosnovane Strukovne skupine obiteljskog smještaja i turizama otoka Krka. Predstavnici vlasnika obiteljskog smještaja iz svih otočnih jedinica lokalne samouprave razgovarali su i raspravljali na temu unapređivanja usluga smještaja u domaćinstvu, razmjeni informacija među turističkim

zajednicama a načeta je i mogućnost suradnje s drugim otočnim strukovnim organizacijama. Tako bi suradnja sa Sekcijom turističkih brodara otoka Krka mogla rezultirati ponudom brodskih izleta u svakom domaćinstvu. Ipak, posebnu je pažnju plijenila prezentacija "eko-binova"; riječ je o malim prijenosnim pepeljarama

u obliku "korneta“, namijenjenih zbrinjavanju sitnih otpadaka, (opušaka cigareta, ambalaže bombona, guma za žvakanje i sl.). Općina Punat, odnosno KD „Črnika“ Punat prvi su na otoku započeli podjelu „eko binova“. Strukovne skupine obiteljskog smještaja i turizama otoka Krka dala je pozitivno mišljenje o „eko – binovima“, te prihvatila prijedlog suradnje u njihovom distribuiranju a više detalja nudi vam stranica www.eko-bin.com. G.Gržetić

Svečanost Udruge Mađara otoka Krka

Naš kraj - naši judi

OBLJETNICA MAĐARSKE REVOLUCIJE OKUPILA MAĐARE OTOKA KRKA Pod pojmom „Mađarska revolucija“ u povijesnim se pristupima i analizama podrazumijevaju dva ustanka i dvije godine – 1956., kad su povodstvom Imre Nagya ustali protiv sovjetske prevlasti, te 1848., kad su Lajos Kossuth i Sandor Petőfi poveli borbu protiv feudalnih vlastodržaca, boreći se za samostalnu i nezavisnu državu. Upravo je 165. obljetnica ove starije revolucije bila prilika da se u subotu, 16. ožujka u Velikoj vijećnici Grada Krka okupe članovi novoosnovane Udruge Mađara otoka Krka, ali i drugi uzvanici i posjetitelji. Uvodne riječi uputio je predsjednik Udruge Ljudevit Hajdu Lajoš. Zanimljiv program u potpunosti je predstavio mađarsku kulturu, etnologiju i gastronomiju. Mlađi članovi Udruge Mađara, koje je pripremala Hajdi Hajdu, recitirali su stihove mađarskog pjesnika

Sandora Petőfija. Valja izdvojiti dvije izložbe - izložbu slika, te ručnih radova, a održana je i prezentacija prvog broja Žurnala Mađara otoka Krka. „Naša je Udruga da tako kažem mlada, tek smo osnovani, pa nemamo još potpune podatke o broju pripadnika Mađara i mađarske nacionalnosti na otoku Krku. Ipak, poznato mi je da je nekoliko Mađara, odnosno onih koji su se tako deklarirali i čije je porijeklo mađarsko i na području vaše Općine

Dobrinj. Ali, kao što sam rekao, više podataka znat ćemo vrlo brzo“, rekao nam je predsjednik Udruge Mađara otoka Krka Ljudevit Hajdu Lajoš, najavivši u skorašnje vrijeme nove aktivnosti i nova kulturna događanja namijenjena prvenstveno pripadnicima mađarske nacionalnosti na otoku Krku, ali i svim ostalim ljubiteljima i poštovateljima kulturnog naslijeđa u cjelini. Gordana Gržetić

29


Savjeti stručnjaka

LIPOSUKCIJA - JEDINA UČINKOVITA METODA ZA TRAJNO UKLANJANJE CELULITA Želim vas upoznati s ovom metodom terapije, prenoseći iskustva dr. med. Siniše Glumičića, estetskog kirurga. Jedan od najvećih estetskih problema s kojim se prije ili poslije susretne većina ženske populacije, a i nemali broj muškaraca, zasigurno je suvišno masno tkivo. Toliko omraženi celulit doveo je do razvoja brojnih industrija – kozmetički preparati i pripravci, razna pomagala - s ciljem da se celulit eliminira, ili barem smanji. Nažalost, istinski učinak velike većine tih preparata ravan je ni više ni manje nego nuli. Brojna istraživanja nedvojbeno su dokazala da je jedini način da se ove nepoželjne masne naslage trajno uklone s ljudskog tijela upravo njihova eliminacija iz organizma. Liposukcija Kirurška metoda koja služi za trajnu eliminaciju masnih stanica iz našeg organizma. Začetnik moderne liposukcije bio je talijanski ginekolog dr. Fisher početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, a francuski liječnici Illouz i Fournier unaprijedili su ovu metodu koristeći tupe kanile i specijalne vakuum uređaje, kako bi se što preciznije i uz manje traume moglo odstraniti masno tkivo. 80ih godina liposukcija je našla brojne pristaše i u SAD-u, gdje ubrzo dolazi do usavršavanja ove metode. HIDRO – liposukcija Dermatolog dr. Klein u

praksu uvodi tzv. HIDRO-liposukciju, kojom je omogućeno uklanjanje veće količine masti uz minimalna krvarenja zahvaljujući preoperativnom dodavanju tekućine u onaj dio tijela iz kojeg se želi odstraniti masnoća. Ubrzo je HIDRO-liposukcija postala standardna metoda, te se uz sve veći broj kirurga koji obavljaju ove zahvate naglo povećava i broj pacijenata koji pre poznaju HIDRO-liposukciju kao najbolji izbor za uklanjanje tvrdokornih masnih nakupina. Već 90-ih godina ovaj zahvat postaje jedan od najčešćih estetskih zahvata, pa se broj pacijenata koji se podvrgnu liposukciji godišnje penje na stotine tisuća. Ultrazvučna liposukcija Zahvaljujući karakteristici ultrazvučnih valova da pri visokim frekvencijama doslovno otapaju masne stanice, ta metoda je sve zastupljenija. VASER-lipo danas je jedna od najboljih metoda koja koristi ultrazvučnu energiju i pri kojoj se uklanjanje masnih naslaga obavlja vrlo precizno i radikalno. Ova metoda omogućuje da se

ljudsko tijelo doslovno trajno skulpturira u tako željeni oblik. Laserska lipoliza Koristi lasersku zraku, koja otapa masne stanice, a koje se zatim spontano resorbiraju u samom tijelu. Spada u novije metode koje se koriste za manje nakupine masnog tkiva, s obzirom da se laserski otopljene masne stanice ne odstranjuju pomoću vakuum pumpe. „BODY TITE“ Posljednja hit metoda, pri kojoj se istovremeno koriste radio valovi i liposukcija. Uređaj se sastoji od dviju cijevi – jedna ulazi pod kožu i emitira energiju radio valova, koja topi masnoću, a kako je cijev istovremeno i šuplja – krz nju se pomoću vakuum uređaja sukcijom ta otopljena masnoća istovremeno i odstranjuje. Druga cijev na svom vrhu ima plosnatu sondu, koja se nalazi na površini kože i koja prati kretanje unutarnje cijevi, a kako i ta sonda emitira radio valove dolazi do zatezanja kože. Ova metoda je još u fazi istraživanja i analiziranja od strane stručnjaka, jer osim što uklanja masnoću, zateže kožu kako ne bi bilo viška kože na mjestima gdje je liposukcija izvršena. Zahvati liposukcije izvode se u lokalnoj ili endo anesteziji, ovisno o veličini tretirane zone. Oporavak je brz, pa se većina pacijenata vraća svojim aktivnostima za otprilike deset dana. To je metoda kojom se trajno uklanja masno tkivo. Na svu sreću, zahvat liposukcije često je praćen i efektom smanjenog apetita te bolje kontrole unosa hrane, a osim toga, kad se vide postignuti rezultati, dobije se motiv da se ojača muskulaturu, jede zdravije i izgleda bolje. Tatjana Radivoj, dr.med.dent.

30


Savjeti stručnjaka

PRIJATELJI SNA Banane – S obzirom na to da ovo tropsko voće obiluje kalijem i magnezijem, banana prije spavanja djelovat će opuštajuće na mišiće i osigurati vam miran san. One sadrže i esencijalnu amino kiselinu Ltriptofan, koja pospješuje lučenje hormona serotonina i melatonina, koji djeluju umirujuće. Toplo mlijeko – Osim kalcija, sadrži i amino kiselinu L-triptofan,

koja pospješuje lučenje serotonina, hormona koji se luči u mozgu, pinealnoj žlijezdi, trombocitima i probavnom traktu, a koji omogućuju da brže utonemo u san i čvrsto spavamo. Kaše od žitarica – Žitarice pospješuju lučenje inzulina i osiguravaju optimalan nivo šećera u krvi, što osigurava miran san. Posebno je djelotvorna zob, koja je

bogata melatoninom, pa se preporučuje onima koji teško utonu u san i često se bude. Trešnje i višnje – Prirodni izvori melatonina – hormona koji kontrolira unutarnji sat i uravnotežuje san. Preporuča se šaka trešanja ili višanja prije spavanja. Tatjana Radivoj

DOM ZDRAVLJA PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA KRK POKROVITELJI: GRAD KRK I OPĆINE OTOKA KRKA

TEČAJ PRIPREME TRUDNICA ZA POROD I RODITELJSTVO Predavanja i vježbe održavaju se u biblioteci Doma zdravlja na adresi Vinogradska bb, Krk s početkom u 17 h. 08.04.2013. ZDRAVA I USPJEŠNA TRUDNOĆA (promjene u trudnoći, osobna higijena, aktivnost, priprema za rodilište) - VANDA VEZMAROVIĆ, bacc. med. tech. 11.04.2013. POROD I BABINJE (fiziologija poroda i babinja) MILENA GAŠPAROVIĆ KRPINA, dr. med. 15.04.2013. NOVI ČLAN OBITELJI (izgled i osobine novorođenčeta, prilagodba nakon poroda) mr. sc. RENATA WIOLA MEDICA, dr. med. 16.04.2013. VJEŽBE ZA TRUDNICE (vježbe disanja, vježbe prije i poslije poroda) JELENA POŽEGA, bacc. physioth. 18.04.2013. NJEGA NOVOROĐENČETA (svakodnevna njega, kupanje, toaleta pupka) RUŽA SLADIĆ, bacc. med. tech. 22.04.2013. PREHRANA TRUDNICE I DOJILJE (raspored obroka, preporučene namirnice, energetski unos) - dr. sc. MIHELA DUJMOVIĆ, nutricionist SRETNA I ZDRAVA RODILJA (zdravstveno stanje nakon poroda i tijekom babinja, osnovna higijena) - MERICA BRUSIĆ, bacc. med. tech. 23.04.2013. UMIJEĆE DOJENJA (prednosti dojenja, tehnika, izdajanje) VANDA VEZMAROVIĆ, bacc. med. tech. 25.04.2013. PRVI KORACI RODITELJSTVA (razvoj roditeljske uloge, uloga majke, uloga oca, komunikacija u obitelji) - RUŽA SLADIĆ, bacc. med. tech. PRAVNI PROPISI VEZANI UZ RODITELJSTVO (prijavljivanje djeteta, prava roditelja) RUŽA SLADIĆ, bacc. med. tech. Tečaj je namijenjen trudnicama od 28. tjedna trudnoće i njihovim partnerima, uz prethodnu prijavu. Informacije i prijave: 221-155, 099/251-8290, 099/251-8262

31


Sport Godišnja Skupština Društva za športsku rekreaciju Čižići

PRVA A USPJEŠNA GODINA POSTOJANJA Sve na dobrobit Čižića i Općine Dobrinj 15. ožujka održana je redovna godišnja Skupština Društva za športsku rekreaciju Čižići, neprofitne udruge osnovane koncem 2011.g. sa sjedištem u Čižićima. Sjednici su, pored članova udruge, nazočili gosti predstavnici Općine Dobrinj i Mjesnog odbora Čižići. Podnoseći Godišnje izvješće o radu Društva i Izvršnog odbora Udruge, te izvješće o financijskom poslovanju Društva u 2012. godini, prvoj godini postojanja i rada ove neprofitne udruge, predsjednik Udruge Marino Turčić istaknuo je da se u Društvu za športsku rekreaciju Čižići okupilo 40 članova raznih dobnih skupina, s raznih strana svijeta (Slovenija, Švicarska, Slavonija, Rijeka i dr.), s različitim interesima, ali ono što je svima njima zajedničko, to je dobrobit Čižića i Općine Dobrinj. Bilo da se provode ekološke akcije u Uvali Soline ili na „Štirnici“, bilo da se organizira ljetna fešta u lučici, bilo da se organizira slobodno vrijeme djece i provodi njihova edukacija s ciljem da postanu budući uspješni sportaši, bilo da se uređuje jog, odaziv članova udruge

32

uvijek je primjeren i zadovoljavajući. Kroz organizaciju zajedničkih sportskih aktivnosti osigurano je ugodno druženje članova na jogu i oko joga, za šahovskom tablom ili sa kartama u rukama, u trčanju uličicama Čižića ili plivanju, sportskom ribolovu ili sl. Jubilej klupskog prvenstva u balanju slobodnim stilom Kada je riječ o balanju kao ekipnom sportu, često je prisutan žestoki sportski rivalitet, bez obzira radi li se o nekoj kvalifikacijskoj utakmici u Kupu Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom, ili se radi o utakmici Zimske lige. Međutim, složit ćemo se da je posebna čast i samo za rijetke aktere dostižan sportski cilj, biti sudionikom završnice Kupa Dobrinjštine i osvojiti neki od trofeja, kao što je to protekle godine uspjelo ekipi BK Čižići u finalu na Krasu. Naravno, najveći je uspjeh osvojiti prvo mjesto, međutim nije loše biti niti treći, kad se zna da su ove sezone bolji od njih bili samo Krasani i Gabonjari. Naše pojedinačno klupsko otvoreno prvenstvo u balanju slobodnim stilom na neki je način vrhunac

pojedinačne boćarske sezone, prema kojem svaki balač tempira svoju formu, a ove godine to će se specifično takmičenje održati jubilarni, deseti put u razdoblju od 01. do 14. kolovoza. Koliko znamo, slično takmičenje ne održava se nigdje drugdje na otoku Krku, pa smo vrlo ponosni na ovu našu čižićarsku specifičnost i, sada već možemo reći, neupitnu tradiciju koja ima svoju svjetlu budućnost. Organizatori će se potruditi da jubilarno deseto izdanje turnira osigura vrhunska sportska uzbuđenja uz pregršt iznenađenja za sudionike turnira i vjernu publiku. Osam međunarodnih turnira u balanju Iza nas je osam uspješno organiziranih međunarodnih turnira u balanju na kojem je uz domaćina sve te godine sudjelovao Balinarski klub „Celeia“ iz Celja, Slovenija. Prošle godine prvi su put na turnir pozvani balači iz „Kataroške“, a oni su bez ikakvog respekta pobijedili sve redom i tako osvojili osmi međunarodni turnir. Posebna je vrijednost turnira u rujnu 2012.g. činjenica da je to bio kvalitetom najsnažniji od svih dosad održanih


Sport turnira, naime, uz Celjane je okupio četiri najbolje plasirane ekipe sa tjedan dana ranije okončanog finala Kupa Dobrinjštine za 2012. godinu, ekipe Kras I, „Kumpaniju“ Gabonjin, Čižiće i „Katarošku“. Vrlo brzo nakon našeg turnira u Čižićima, redovito u rujnu, stigao nam je poziv za sudjelovanje na boćarskom turniru u Celju na koji je otišla ekipa trojka i odigrala svoje utakmice na „pravom“ velikom jogu po pravilima Svjetske boćarske federacije, što je jedno vrlo zanimljivo iskustvo i poseban gušt za nas, balače „po starinsku“. Raduje nas da će svi lani pokrenuti novi projekti, od škole balanja do kros-utrke, biti nastavljeni i u 2013. godini. Posebna se pažnja poklanja Školi balanja slobodnim stilom kojoj se gotovo jednako raduju djeca polaznici škole, njihovi treneri, ali i mame, tate, none i nonići, koji su se redovito okupljali i družili oko joga u vrijeme održavanja dječjih treninga. Veseli osmjeh i radost u dječjim očima prilikom dodjele diploma i medalja najveća su nagrada za trud organizatora ove jedinstvene škole. Neka ovo bude ujedno i poziv zainteresiranoj djeci iz drugih mjesta Općine Dobrinj koja žele postati članovi naše udruge, da se prijave i pristupe Školi balanja slobodnim stilom Čižići 2013. Šah, preferans i Kvarnerski kros Lokacija stare pučke štirne biti će i ove godine domaćin šahovskog turnira na kojem ponovno očekujemo tridesetak učesnika, većim dijelom mladih šahista iz svih dijelova naše općine. Pravo je zadovoljstvo gledati razigranu dječicu koja, vjerovali ili ne, mogu biti satima mirni i koncentrirani na sljedeći šahovski potez svog protivnika. Kartaška igra preferans nije baš karakteristična za naše podneblje i zato poziv na turnir u preferansu nije naišao na prevelik odaziv. Međutim, Društvo kao organizator turnira, ne odustaje od svoje namjere da ponudi ovaj sadržaj igračima, potencijalnim sudionici-

je čak i potporu Turističke zajednice Kvarnera, ostvarenu temeljem kandidature našeg projekta na javno objavljenom natječaju i u konkurenciji s velikim brojem snažnijih manifestacija i turistički jačih destinacija naše županije.

ma turnira u preferansu iz redova vikendaša i turista zatečenih na našem otoku u vrijeme održavanja turnira, možda uz malu korekciju datuma održavanja turnira, okvirni je termin subota 22. lipnja.. Prvi Kvarnerski kros Čižići 2012. privukao je najveći interes sportaša; odazvalo se pedesetak učesnika, kako iz redova atletičara, tako i iz redova trkača-rekreativaca. Jednako tako očitovao se snažan interes publike i javnih medija, novina i radio postaja. Dogodilo se nešto stvarno novo i atraktivno, što je privuklo brojnu publiku u Čižiće te ljetne večeri, gdje je nakon utrke udruga organizirala ljetnu feštu, uz živu glazbu do sitnih noćnih sati. U organizaciji utrke i kasnije dobrovoljnim radom, na fešti svoj su prinos dali i članovi Športskoribolovnog društva „Vela sten“, kao i drugi mještani Čižića. Organizacija ove manifestacije pridobila

Izgradnji sportskih terena posvetiti veću pažnju Skupština Društva za športsku rekreaciju Čižići jednoglasno je prihvatila podnijeta izvješća, Program rada i Financijski plan za 2012.g. te Poslovnik o radu Skupštine. U raspravi je dodatno naglašena ostvarena dobra suradnja udruge s Mjesnim odborom Čižići, kao i s ribolovnim društvom „Vela sten“ i Karnevalskom udrugom „Kataroška“. Međutim, postoji razmišljanje da Čižići dosta zaostaju u pogledu (ne)izgrađene sportske infrastrukture u odnosu na ostala mjesta u općini, te je iznesen prijedlog da se izgradnji sportskih terena ubuduće posveti veća pažnja, osobito zato što je posljednjih godina došlo do izraženijeg demografskog rasta u generaciji najmlađih Čižićara. Načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina u svom je obraćanju članovima Skupštine iznio pohvale na račun neočekivano bogatog sadržaja rada Udruge, s obzirom na činjenicu da se radi o mladoj, tek osnovanoj organizaciji, uz jasno istaknutu i obećanu svekoliku potporu svim budućim aktivnostima udruge. Nazočne je osobito razveselila informacija da su u Proračunu Općine Dobrinj za 2013.g. planirana određena sredstva upravo za početak izgradnje novog boćališta u Čižićima. Marino Turčić, predsjednik Udruge

33


Sport Malonogometna liga otoka Krka „MALINSKA 2013.“

TRUMM OSVOJIO PRVO MJESTO Tradicija odigravanja malonogometne lige otoka Krka nastavljena je i ove godine. U sportskoj dvorani u Malinskoj tijekom siječnja i veljače odigrane su utakmice malonogometne lige na kojoj je sudjelovalo 12 ekipa sa otoka Krka. U većini utakmica prikazan je kvalitetan nogomet te je naročito u završnici bio prisutan velik broj gledatelja. Nakon razigravanja po grupama do finala su stigle ekipe TRUMM i PIZZERIA MATEO obje iz Malinske. U finalnoj utakmici ekipa

TRUMM-a nadigrala je suparnika i zasluženo pobijedila rezultatom 3:1, te je osvojila prvo mjesto. Organizator turnira bio je gosp. Marijan Ilijić kojemu pripadaju sve pohvale na višegodišnjoj organizaciji malonogometne lige. Utakmice su sudili savezni suci Vladimir Merle i Bojan Sobol obojica iz Rijeke. Za najboljeg igrača proglašen je IVAN GAĆINA (Trumm), najbolji golman bio je KRUNOSLAV ZMAJLA (Trumm), a najbolji strijelac MAURIZIO KONJIĆ (Žal Adria Card). Pehare i priznanja najuspješnijim ekipama, igračima i sucima uručili su načelnici općina

Malinska-Dubašnica i Dobrinj, Anton Spicijarić i Neven Komadina te predsjednik NK Krk Vlado Kirinčić. MR

Neven Komadina

AKTIVNOSTI MNK «OPĆINA DOBRINJ» U dvorani osnovne škole «Fran Krsto Frankopan» u Bogovićima i ove godine održana je Zimska malonogometna liga otoka Krka. Prijavilo se 12 ekipa koje su igrale u dvije grupe po principu svatko sa svakim, a po četiri najbolje ekipe iz svake grupe plasirale su se u završnicu. Nažalost, po prvi puta od kada nastupamo na ovom turniru nismo uspjeli izboriti nastavak natjecanja. U grupi smo zauzeli peto mjesto sa četiri osvojena boda. Izgubili smo od ekipa MNK Njivice 3:0,

34

Trumma 2:1,Pizzerie Matteo 2:0, a neriješeno smo odigrali protiv ekipe Malin Kapo 1:1, te pobijedili Žal Adria Card 3:2. Daleko uspješniji bili smo u Futsal ligi Rijeka gdje smo u skupini B jesen zauzeli treće mjesto sa osvojenih 12 bodova (4 pobjede i 3 poraza) i plasirali se u prvu jakosnu skupinu A proljeće. Na diobi prvog mjesta među strijelcima sa osam postignutih pogodaka našao se je i naš Ivan Šamanić. Proljetni dio započeli smo s dva poraza od ekipa SDR Reful 1:6,

Kazališta lutaka 1:5, a remizirali smo sa ekipom Rijeka prometa 2:2. Na proljeće nam slijedi Skupština kluba i daljnji pomaci u radu, sa osnovnom namjerom da što više mladih uključimo u rad kluba i animiramo ih da se aktivno bave sportom. Također u ime MNK «OPĆINA DOBRINJ» svim žiteljima Općine Dobrinj želim sretan Uskrs. Tajnik kluba D. Lončarić


Mesopust

MESOPUST 2013. U SLIKAMA

EM EM

EM

Ernest Mavrović EM


Zdenko BobovÄ?an Neven Komadina

ZB NK

ZB NK

ZB ZB

Fanot 33  

Službeno glasilo Općine Dobrinj

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you